Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
GUARANI MÓDULO II
ÑE’ẼTEJA - ADVERBIOS
Ñe’ẽteja ha’e ñe’ẽ ojeipurúva oñemoambue haĝua peteĩ ñe’ẽtéva, peteĩ teroja
térã ambue ñe’ẽtejápe. Adverbio es la palabra que sirve para modificar a un
verbo, a un adjetivo o a otro adverbio.
Techapyrã:
araka’eve: nunca
aja: mientras,
durante
ko’ẽro: mañana
ko’ẽambue: pasado mañana
kuehe: ayer
kueheambue: anteayer
akokuehe: la vez pasada
tapia, akói, akóinte: siempre
CURSO DE GUARANI MODULO II
Instructora Sanie Acosta Mareco
Año 2016
Ha’e umi ñe’ẽ he’íva mba’éichapa oiko mba’e. Son aquellas palabras que indican
el modo en que se realiza la acción verbal.
Techapyrã:
Ha’e umi ñe’ẽ he’íva moopa oiko mba’e. Son aquellas palabras que indican el
lugar donde se realiza la acción verbal.
Tenonde: delante
Tapykue: detrás
Okápe: afuera
Opárupi: por todos lados
Árupi: por aquí
Ko’árupi: por aquí
Upérupi: por allí
Oimehápe: dondequiera
Yvate: arriba
Techapyrã:
Ha’e umi ñe’ẽ he’íva mboýpa oi. Son aquellas palabras que expresan idea de
cantidad.
Techapyrã:
Ha’e umi ñe’ẽ ojepurúva oñemonei haĝua. Son aquellas palabras que se
utilizan para afirmar.
CURSO DE GUARANI MODULO II
Instructora Sanie Acosta Mareco
Año 2016
Techapyrã:
Ha’e umi ñe’ẽ ojepurúva oñembotove haĝua. Son aquellas palabras que se
utilizan para negar.
Nahániri: no
Ani, anítei, aníke: no
Anichéne: no (no creo)
Tove: no
Ne’íra: todavía no, aún no
Techapyrã:
Ha’e umi ñe’ẽ ojepurúva oñeporandu haĝua. Ikatu oho ñe’ ẽpeh ẽtai upeigua
reheve: pa (oja ñe’ ẽre) – piko (ndojái ñe’ ẽre). Son aquellas palabras que se
utilizan para preguntar. Pueden ir acompañados por partículas sufijas: pa
(unida a la palabra) piko (separada de la palabra).
Techapyrã: