Está en la página 1de 116

Plan diario

Guarani ñe’ë 3
TERCER GRADO-EEB

Edita: © Editorial En Alianza

Juan de Salazar 486 entre San José y Boquerón

Telefax: (021) 22 22 15 (R. A.)

Presidenta: Carmen Da Costa de Galeano

Gerente de edición: Yenny Y. González Trinidad

Preedición: Pablo Barboza, Ana Miranda y Yenny Y. González

Edición: Vilma Mariela Otazú M.

Elaboración: Zulma Benítez de Villamayor

Corrección: Estela Peralta

Jefe de edición: Pablo Barboza

Marzo de 2020

Asunción – Paraguay
Jehechauka’ypy - Presentación

Romoçuahë peëme ko tembiapo mbo’epy rehegua, roipytyvõ haçua penerembiapo


mbo’ehaokoty reheguáva.
Roikuaa ko tembiapo hasy ha ijetu’uha: ojeiporavova’erä opaichagua marandu mbo’epy
rehegua, oñehesa’ÿijo, oñemyesakä ha ojepy’amongetava’erã tembiapo ojejapótava
mbo’ehaokotýpe.
Avei, oñemoïva’erä tembiaporä iporäporävéva mbo’ekuaa ha jehepyme’ë reheguáva
ikatu haçuáicha temimbo’ekuéra ikatupyryve ohóvo.
Pe mbo’epy mbo’ehaokotypegua ha’e ha ome’ë mbo’ehárape oñeha’ä haçua ohechauka
ikatupyrykue temimbo’ekuérape ikatu haçuáicha oçuahë pe mbo’epy añetetépe.
Upévare, Editorial En Alianza ko Guía práctica de planificación diaria guaranimegua
ombotapereko penerembiapo ko aponde’a rupi, peiporu haçua ha pemombareteve
oñeikotevëva. Ko aponde’a (plan) ombojoapy umi katupyryrä ojeruréva Tekombo’e ha
Tembikuaa Motenondeha (MEC) ha aranduka Guarani ñe’ë 3- pe oñeme’ëva ko
mbo’esyrýpe çuarä.

La señora Carmen solicitó que enfaticemos las propuestas didácticas para la


expresión oral en los libros de Guarani ñe’ë, en efecto, conversamos con el
equipo para explicitar los momentos que se trabajan la oralidad y para
visualizarlos agregamos este ícono móvil en el Plan diario de Guarani ñe’ë 3.

Roha’arö ko tembiapo peneipytyvö ha penemoirü mbo’ehaokotýpe ikatu haçuáicha


temimbo’ekuéra oñepyrü oikümby, oñe’ë ha oiporu meme guarani ñe’ë.

Jesarekopyrä: Ko 🔊 ícono rupive ojehechauka hína moömoöpa ikatu avei


oñemba’apo temimbo’ekuéra ndive oñe’ë, oñomongeta, omombe’u (oralidad)
oñeñe’ëkuaave haçua guaraníme.

Kuatiañe’ë Róga En Alianza

2
► MBO’EPY 1 | UNIDAD 1
💬Área. Guaraní [40 minutos]
Mbo’epyrä - Tema 1. Kuatiañe’ë – Carta
Unidad temática: Kuatiañe’ë. Carta. Ñaikümby ñahendúva. Comprensión oral

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Oikümby mba’épa oje’e pe  Omombe’u mba’épa oje’e pe ohendúvape.
ohendúvape: kuatiañe’ëme  Ohendu kuatiañe’ë rehegua.
(Comprende la información  Oikuaa mba’épa oje’ehína pe kuatiañe’ëme.
contenida en textos breves  Oikuaa mba’épa he’ise umi ñe’ë oje’éva
escuchados: carta). kuatiañe’ëme.
 Ombohovái oñeporandúva ichupe  Oha’arö oñe’ë haçua oje’e vove chupe.
ohenduva’ekue rehe (Responde  Ohendu hapichakuérape oñe’ë jave.
preguntas sobre el
contenido del texto).

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue (8 ha 10)

🔊
 Ñamoñepyrü tembiapo ko arapegua jajesareko ta’anga oïva aranduka rogue 8-pe
ha ñambohovái porandu: ¿Mba’épa ojuhu mitäkuña’i? ¿Mávapa ogueruka
chupekuéra kuatiañe’ë? ¿Jahaívapa kuatiañe’ë? ¿Mávapepa? Upéi, jajapysaka
mba’e mbo’epýpa ñahesa’ÿijóta ko árape.
 Upévare ñamomoñe’ëta Guarani ñe’ë 3 aranduka rogue 10-pe. Jahechakuaa
ñahesa’ÿijotaha kuatiañe’ë rehegua.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


reproductor de audio, kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

Ñahendu mboyve ︳Antes de escuchar


 Ñamombe’u temimbo’ekuérape ko árape ñamoñepyrütaha pe mbo’epy aty
peteïha Guarani 3, ñamombe’u heraha kuatiañe’ë - carta.
 Jajerure temimbo’ekuérape oipeka haçua iñaranduka rogue 10-pe.
 Jajesareko ta’anga oguerúvare, ñaipytyvö temimbo’ekuérape ombohovái haçua
porandu oïva aranduka rogue 10-pe: ¿Oçuahëvapa ndéve kuatiañe’ë? ¿Mávapa
ogueruka ndéve?
 Uperire ñahendúta kuatiañe’ë (oïva aranduka rogue 106-me), ha ñambohovái
¿mba’érepa oiméne oñe’ëta?

3
 Upe rire katu ñamombe’u ñaneremimo’ä máva rehépa oñeñe’ëta jehaipyrépe.
 Jajerure mitãnguérape tohendu iñirũ remimo’ä ha tomomorã ojoavýramo jepe
hemimo’ägui.
 Ñamombe’u ñaneremimo’ä rehegua.

Ñahendu ︳Escuchamos
 Ñahendu kuatiañe’ë rehegua, togue 100-pe.

Ñahendupa rire ︳Después de escuchar


 Ñanemandu’a ñaimo’äva kuatiañe’ë rehe ha jahecha oïporäpa térä nahániri.
 Ñañomongeta ñahendúva rehe ha ñambohovái porandu: ¿Araka’épa oúta Cecilia
Espáñagui? ¿Mba’épa oguerúta Aramíme çuarã? ¿Mba’épa oipota Cecilia
oguerahauka chupe ikypy’y?
 Namoñe’ë ha ñamyesakä tembiapokuéra oïva togue 10-pe.
 Jahechakuaa oïporäpa tembiapokuéra ojejapoháicha.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe, temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 10-pe.
 Ñamombe’u kuatiañeñe’ë rupive ikatu jaikuaa ojuehegui heta mba’e. Avei
ñamombe’u ojupe mba’éichapa jaiko, mba’épa jajapo, mba’épa ñañandu
ñaiméramo mombyry ojuehegui.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua ha ñaporandu: ¿mba’éichapa


peñeñandu pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral.

4
►MBO’EPY 2 | UNIDAD 1

💬Área. Guaraní [40 minutos]


🔊 Mbo’epyrä - Tema 2. Jajokuaa haçua – Para conocernos
Unidad temática. Kuatiañe’ë. Carta. Ñañe’ëkuaa. Expresión oral

Katupyryrä - Capacidades Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Oporomomaitei, ojekuaauka  Oikuaa mávapa ha’e.
haçua ha’e ha oikuaauka haçua  Omombe’u hapichápe mba’éichapa ha’e.
hapichápe he’ívo mba’éichapa  Omombe’u hapichakuérape mba’épa
ha’e, mba’épa oguerohory ha oguerohory.
mba’épa ohecharamo (Saluda, se  Omombe’u hapichakuérape mba’épa
presenta y presenta a los demás ohecharamo.
mencionando sus características,  Omomaitei hapichakuérape he’ívo
gustos y aficiones). mba’éichapa ha’e.
 Oipuru umi ñe’ë ojepurumeméva  Omomaitei hapichakuérape oipurúvo umi
hogapýpe ha ijere rupi (Utiliza un ñe’ë ojepurumeméva hogapýpe.
vocabulario familiar y de otros  Oikuaa iñirü ijykeregua réra.
contextos inmediatos).  Omombe’u mba’éichapa iñirünguéra.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ẽ 3, togue 11

 Jajesareko aranduka Guarani ñe’ë 3, temimbo’ekuéra mba’e.


 Jahechakuaa ta’anga oïva arandukápe ha ñamoñe’ë.
 Ñamohenonde temimbo’ekuérape ojapo haçua tembiapo oïva ñepÿruräme.
 Jaikuaauka mba’érepa ko árape ñañe’ëta.
 Ñamombe’u jajokuaami ha ñañomongetataha ko árape.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jajerure temimbo’ekuéra toipeka iñaranduka Guarani ñe’ë 3.


 Ñamohenonde temimbo’ekuérape ojapo haçua tembiapo oïva ñepyrüräme,
tomombe’u máva ha’e ha tomoïmba ifícha.
 Ñañomongeta ñane irü ndive ha ñambohovái ¿mba’éichapa ñande réra ñande
rerajoapy? ¿Mávapa ñane irü ñande ykeregua? ¿Mba’éichapa héra?
 Ñamombe’u mba’épa jaguerohory ha mba’épa jahecharamo.
 Ñamoñe’ë oñondivepa tembiapo ojejapótava oïva aranduka rogue 11-me.
 Jajapo ambue tembiapokuéra oïva aranduka rogue 11-me ha jahechauka ñane
rembiapo ojupe.
 Ñamohu’ä haçua ñamomarandu: «Ñañomongeta ha jajohayhumíkena».

5
Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 11-me. Ñamombe’u ñande irünguera réra.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral.

6
►MBO’EPY 3 | UNIDAD 1

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 3. Kuatiañe’ë hogayguápe - Carta familiar
Unidad temática: Kuatiañe’ë. Carta. Moñe’ërä. Lectura

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Omombe’u mba’épa ikatu oiko  Omoñe’ësyry kuatiañe’ë mbo’ehára
pe omoñe’ëvape (Predice pytyvöme.
informaciones que puede  Ohechakuaa mba’érepa oñe’ë kuatiañe’ëme.
contener un texto).  Ombopu porã taikuéra oïva kuatiañe’ëme.
 Omoñe’ë ha oñembo’y porã,  Ojapysaka porã moñe’ërã omoñe’ëva
hyapu hatãngue ha hyapu mbo’ehára.
porãngue avei (Lee oralmente  Omoñe’ë mbo’ehára ndive kuatiañe’ë.
atendiendo la postura, el  Oñembo’y porã omoñe’ënguévo moñe’ërã.
volumen de la voz y la claridad  Ombojoja mba’éichapa ojogueraha upe
en la pronunciación de los ojegueroviava’ekue pe kuatiañe’ë ndive.
sonidos).

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3 ha togue 12

 Ñamombe’u temimbo’ekuérape ko árape ñamoñe’ëtaha moñe’ërã hérava


«Kuatiañe’ë hogayguápe» ha jajapóta opaichagua tembiapo ikatu haçuáicha
hesakã porã ñandéve ñe’ë oïva kuatiañe’ëme.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue (12), ogykehai,


haiha, kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

Ñamoñe’ë mboyve ︳Antes de leer


🔊
 Jajerure temimbo’ekuérape oipeka haçua iñaranduka rogue 12-me.
 Jajesareko porã mba’eichagua ta’angápa oguereko upe moñe’ërã.
 Ñamoñe’ë porandu ojehaíva pe mbo’epýpe. ¿Mba’ére vaicha ndéve oñe’ë
moñe’ërã? ¿Mba’eichagua moñe’ërãpa?
 Ñamombe’u ko’áça ñamoñe’ëtaha moñe’ërã hérava «Kuatiañe’ë hogayguápe».

Ñamoñe’ë ︳Leemos
 Jaipeka aranduka rogue 12-me. Namoñe’ë porã ha hendaitépe moñe’ërä
«Kuatiañe’ë hogayguápe».

7
 Ñamombe’u temimbo’ekuérape ko moñe’ërã ha’eha peteï kuatiañe’ë.
Ñamombe’u avei kuatiañe’ë rupive ikatu jaikuaa ojuehegui heta mba’e, térä
ñamombe’u ojupe mba’éichapa jaiko, mba’épa jajapo, mba’épa ñañandu
ñaiméramo mombyry ojuehegui, térä ambue mba’e.
 Upéi mbo’ehára omoñe’ë peteïteï haipyvo, ikatu haçuáicha temimbo’ekuéra
oma’ë ha ojapysaka avei ohóvo.
 Temimbo’ekuéra omoñe’ë kuatiañe’ë ha ñande ñaipytyvö chupekuéra.
 Ñamoñe’ë porä haçua jajesarekova’ëra ä mba’ére: oñe’ësyryry, he’i porä
ñe’ënguéra ha oñembo’y porã.

Ñamoñe’ëmba rire ︳Después de leer


 Ñanemandu’áke mba’épa ñande ja’era’e oikotaha ha jahecha oikópa térä
ndoikói upe ja’eva’ekue.
 Ñañomongeta kuatiañe’ë ñamoñe’ëva’ekue rehe. Ñañomongeta umi ñe’ë oïva
kuatiañe’ëme. Ñahesa’ÿijo mba’érepa oñeñe’ë.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta oñondive, omoñe’ëta hendivekuéra


mbo’ehára.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de control.


 Pruebas: Oral.

8
►MBO’EPY 4 | UNIDAD 1

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 4. Kuatiañe’ë ogayguápe – Carta familiar
Unidad temática: Kuatiañe’ë. Carta. Ñaikümby ñamoñe’ëva. Comprensión escrita

Katupyryrä – Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 He’i mba’e rehépa oiméne  Ohechakuaa mba’érepa oñe’ë moñe’ërã,
oñeñe’ëta jehaipyrépe oje’e’imi oje’e’imi rire ichupe upépe oikóva.
rire ichupe upépe oikóva  Oikuaa mba’e rehépa oñeñe’ë moñe’ërãme.
(Anticipa el posible contenido del  Omombe’u hemimo’ã moñe’ërãre.
texto a partir de datos que se le  Ohesa’ÿijo marandu oïva moñe’ërãme.
facilitan).  Oikuaa mba’épa he’ise umi ñe’ë ipyahúva
 Oikümby mba’épa he’ise umi ichupe çuarã oïva jehaipyrépe.
ñe’ë ipyahúva ichupe çuarã oïva  Ombohyapu porã ñe’ënguéra oïva
jehaipyrépe (Comprende el jehaipyrépe.
significado de vocablos que
contienen textos leídos).
 Omoñe’ëvo ombohyapu porã umi
ñe’ë ha oñemoï hendaitépe (Lee
oralmente considerando la buena
pronunciación de los sonidos y la
postura del cuerpo).

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue (12)

 Ñamomarandu mba’eräpa ko mbo’epy.


 Ñamombe’u temimbo’ekuérape ko árape ñamoñe’ë jeytaha moñe’ërã ha jajapóta
opaichagua tembiapo ikatu haçuáicha hesakã porã ñandéve ñe’ë oïva kuatiañe’ëme.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jajerure temimbo’ekuérape toipeka iñaranduka rogue 12-me. Oñondivepa


ñamoñe’ë porã ha syryrýpe.
 Upéi jahasáta aranduka rogue 13-pe.
 Ñamoñe’ë ha ñamyesakã tembiaporã temimbo’ekuérape:
- Jaipekataha aranduka rogue 12, 13 ha 14-pe ha ñamoñe’ëtaha moñe’ërä
mbo’ehára ndive:
- Ñaikümby porã haçua moñe’ërã.
- Ñamombe’u mba’épa he’ise ambue ñe’ëme ñe’ë nahesakã porãiva.
- Ñambohovái oñeporandúva moñe’ërãme.

9
- Upéi ñamombe’úta mba’e rehépa oñe’ë moñe’ërã.
 Ñaisãmbyhy temimbo’ekuérape ojapo haçua hembiapo.
 Upéi, ñamombe’u mba’éicha jajapo ko tembiapo.

Ñemohu’ä - Cierre

 Jajerure temimbo’ekuérape tomba’apo ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva


aranduka rogue 12,13 ha 14-pe. Ñanemandu’a mba’e marandu jaikuaa moñe’ërã
rupive. Upéikatu ñañomongeta mba’éichapa jaguerahaukava’ërã kuatiañe’ë.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control


 Pruebas: Oral.

10
►MBO’EPY 5 | UNIDAD 1

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 5. Achegety guarani – Alfabeto guaraní
Unidad temática: Kuatiañe’ë. Carta. Ñe’ëreko porã. Normas de la lengua

Katupyryrä – Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Oipuru hekopete taikuéra (Aplica  Oikuaa pu’ae ha pundiekuéra achegety
normas acerca del uso de las guaranimegua.
letras).  Omohenda pu’ae ha pundiekuéra achegety
 Oipuru umi mbojojaha ñe’ë tïgua guaranimegua.
jeporu ipu porãve potávo (Aplica  Oikuaa umi normativa taikuéra jeporu porã
normas de armonización nasal). rehegua.
 Ohechakuaa umi mbojojaha ñe’ë tïgua
jeporu ipu porãve potávo rehegua.
 Ohechauka umi mbojojaha ñe’ë tïgua jeporu
ipu porãve potávo rehegua.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 15

 Ñamomarandu maeräpa ko mbo’epy. Ñamombe’u ko árape jajapotaha


opaichagua tembiapo ñe’ëreko porã rekávo, ñamoñe’ëta kuatiañe’ë ha
jahechakuaataha pu’ae ha pundiekuéra achegety guaranimegua, upéi ja’éta
mba’éichapa ñe’ë tïgua jeporu ipu porãve potávo.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jajapo tembiapo oïva aranduka rogue 15-pe, upevarã jajeruréta


temimbo’ekuérape oipeka haçua iñaranduka ha oguereko haçua ipópe haiha.
 Jahechauka chupekuéra mba’éichapa ojapyhyva’erã haiha ikuã mokõime.
 Jajerure chupekuéra omoñe’ë haçua achegety guarani ha ñamoñe’ë
hendivekuéra.
 Upéi, ñamoñe’ë rire, ñamombe’u temimbo’ekuérape guaraníme oïha 12 pu’ae
ha oñemohendaha: Pu’ae jurugua ha tïguáme. Avei ñamombe’u, achegety
guarani ñe’ëme oïha 33 ñe’ëpu tee 33 taipu rupive.
 Jajerure temimbo’ekuérape tohechakuaa ha toguenohë achegetýgui pu’ae tïgua
ha jurugua. Ñaipytyvö chupekuéra omohenda porä haçua.
 Uperire jajerure chupekuéra toguenohë ha tomohenda haçua pundie tïgua ha
jurugua.

11
 Oñondivepa, ñambohyapu hekopete taikuéra achegety guaranimegua.
 Ñame’ë chupekuéra aravo’imi omba’apo haçua.
 Jahai ogykehaípe pu’ae ha pundie jurugua ha tïgua achegety guaranimegua.
 Upéi jahechauka avei mba’éichapa ojehaiva’erã pu’ae ha pundie jurugua ha
tïguáva, tai joapýpe ha jehekýipe.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 15-pe.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral.

12
►MBO’EPY 6 | UNIDAD 1

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 6. Tero /téra – Sustantivo
Unidad temática: Kuatiañe’ë. Carta. Ñe’ëreko porã. Normas de la lengua

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Oipuru hekopete taikuéra (Aplica  Oikuaa mba’épa he’ise tero/téra.
normas acerca del uso de las  Ohechauka tero/téra ñe’ë oipurúva
letras). hogapýpe.
 Oipuru hekopete tero/téra ohaikuévo.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3 rogue 16

 Ñanemandu’a ñane mbo’epy ñame’ëmavare. Ñamombe’u mba’eräpa ko


mbo’epy.
 Ñamombe’u ko árape ñañemomarandutaha tero/téra rehegua.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jajerure mitãnguérape toipeka haçuã hikuái iñaranduka rogue 15-pe. Jajapo


oñondive tembiapo peteïha.
 Ñamoñe’ë marandu tero/téra rehegua ha ñambojovake tembiapo ñepyrurãme
guáre.
 Ñamombe’u tero/téra he’iseha ñe’ë ombohérava ava, mymba, ka’avo, mba’e
térã temimo’ã. Techapyrã: Lupe, yva, mbarakaja, apyka ha vy’a.
 Jahechakuaa tero/téra oñemohendaha kóicha iñe’ëpu’andu rupi: Por su fonética
se clasifica en: Tero/téra jurugua – Sustantivo oral: ndoraháiramo
mba’eveichagua taipu tïgua pu’ae térã pundiéva. Techapyrã: sy, túva
 Ñamombe’u tero/téra tïgua ogueraháva peteïnte jepe taipu tïgua, taha’e pu’ae
térã pundie. Techapyrã: memby, kuatiañe’ë.
 Ñaipytyvö temimbo’ekuérape ojapo haçua tembiapokuéra 2 ha 3.
 Ñaha’arö opavavévape tojapopa tembiapo.
 Jahai tero/téra jahecháva ta’angápe térä ñande rógape.
 Jahaiguy ñe’ë oiporúva tero/téra.
 Jajapo jehaipyre ha jaiporu porã tero/téra.
 Ñahesa’ÿijo jajapova’ekue tembiapokuéra jahechakuaa haçua oïporãpa.

Ñemohu’ä - Cierre

13
 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka
rogue 16-me.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral.

MBO’EPY 7 | UNIDAD 1
14
💬Área. Guaraní [40 minutos]
Mbo’epyrä - Tema 7. Pundie H-h – Consonante H-h
Unidad temática: Japukami haçua. Ñe’ëreko porã. Normas de la lengua

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Oipuru hekopete taikuéra (Aplica  Oikuaa pundie H-h jeporu rehegua.
normas acerca del uso de las  Oipurukuaa pundie H-h kuatiarãme.
letras).  Oñomongeta ha oipuru ñe’ë oguerekóva
pundie H-h.
Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 17.

 Ñanemandu’a ñane mbo’epy ñame’ëmavare. Ñamombe’u mba’eräpa ko


mbo’epy.
 Ñamombe’u ko árape ñañemomarandúta pundie H-h jeporu rehegua.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jajerure oipeka haçua hikuái iñaranduka rogue 17-me. Jajapo oñondive


tembiapo peteïha.
 Ñamoñe’ë marandu pundie H-h jeporu rehegua ha ñambojovake tembiapo
ñepyrurãmeguáre.
 Ñamomandu’a: pundie H-h ningo hyapu mbeguemi, ojogua H inglés-pe
ipuháicha. Techapyrã: hóga, haipy, hogue.
 Ñaipytyvö temimbo’ekuérape ojapo haçua tembiapo 2 ha 3.
 Ñaha’arö opavavévape tojapopa tembiapo.
 Jahai pundie H-h jahecháva ta’angápe térä jaikohárupi.
 Jahaiguy ñe’ë oiporúva pundie H-h.
 Jajapo jehaipyre ha jaiporu porã pundie H-h.
 Ñahesa’ÿijo jajapova’ekue tembiapokuéra jahechakuaa haçua oïporãpa.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 17-me.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

15
Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control


 Pruebas: Oral.

►MBO’EPY 8 | UNIDAD 1

16
💬Área. Guaraní [40 minutos]
Mbo’epyrä - Tema 8. Kuatiañe’ë – Carta
Unidad temática: Kuatiañe’ë. Carta. Jahaikuaa. Expresión escrita

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Ohai kuatiañe’ë, oipurúvo  Ohechakuaa kuatiañe’ë retepy.
jehaipyre ryepy (Redacta carta,  Ojapo peteï kuatiañe’ë oipurúvo jehaipyre
teniendo en cuenta la estructura ryepy.
de cada tipo de texto).  Ohai oñangarekokuévo mba’éichapa
 Ohai hekopete oñangarekokuévo: omboykeva’erä tai ha ñe’ënguéra.
tai tuichakue rehe, mba’éichapa  Ohai oñangarekokuévo moöite pevépa
omboykeva’erä tai ha ñe’ënguéra, ohaiva’erä.
moöite pevépa ohaiva’erä, tai ha  Ohai oñangarekokuévo tai ha ñe’ënguéra
ñe’ënguéra ñemopa’ü hendapete. ñemopa’ü.
(Regula su escritura en cuanto a
proporción y tamaño de cada una
de las letras. Alineación e
inclinación de letras y palabras.
Espaciado regular entre las letras
y las palabras).

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue (18)

🔊
 Ñanemandu’a tembiapo jajapova’ekue ambue árape. Jajerure mitãnguérape
tomombe’u mavápepa ohai kuatiañe’ë.
 Upé ikatu jajerure temimbo’ekuérape omombe’u haçua mba’éichapa ojehai
kuatiañe’ë.
 Ñamombe’u maerãpa ko tembiapo.
 Ñamombe’u jajapoha ko tembiapo jahaikuaa rekávo, jaikuaataha kuatiañe’ë
retepy ha jahaitaha peteï kuatiañe’ë jaipurúvo jehaipyre ryepy.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, kuatiahai,


mbogueha ha mba’e.

Jahai mboyve | Antes de escribir


 Ñamoñe’ë ñe’ënguéra oïva tembiapo peteïháme, aranduka rogue 18-pe.
 Ñamoñe’ëmba rire jajerure temimbo’ekuérape ohechakuaa haçua kuatiañe’ë
retepy.
 Ja’e mba’épa he’ise maitei ha teraguapy.
 Ñamoñe’ë oñondivepa peteï kuatiañe’ë ha jahechakuaa hyepýpe: mávape ojehai,
maitei ñepyrügua, hetepy, maitei paha, teraguapy.

17
 Ñamoñe’ëmba rire, temimbo’ekuéra ojesarekóta kuatiañe’ë retepy ha
ñambyapu’a: Kuatiañe’ë – Carta: Opaichaigua kuatiañe’ë ojehaikuaa ogayguápe
çuarã. Ikatu ojehai maitei, vy’apavë, techaga’u, jekuaauka, aguyje, mborayhu
térã ñembyasy rehegua.
 Ipahápe jahai kuatiañe’ë ñande rogayguápe çuarã jaipurúvo jehaipyre ryepy.

Jahaipa rire | Después de escribir


 Jajerure temimbo’ekuérape tomoñe’ë hembiapo iñirünguéra ndive.
 Ñamopa’ü ikatu haçuáicha opavavéva omoñe’ë hembiapo ojapova’ekue.
 Ñañomongeta mba’éichapa ñañeñandu jajapopa rire tembiapokuéra.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 19-pe.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Escrita y Oral.

MBO’EPY 9 | UNIDAD 1

18
💬Área. Guaraní [40 minutos]
Mbo’epyrä - Tema 9. Kuatiañe’ë – Carta
Unidad temática: Aikuaavéma. Autoevaluación

Katupyryrä – Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Ohechauka oikuaaha  Omoñe’ë kuatiañe’ë mbo’ehára ndive.
oñeme’ëmava Unidad 1-me:  Oheka ñe’ëryrúpe mba’épa he’ise ñe’ë
Kuatiañe’ë (Demuestro oikuaa’ÿva.
habilidades aprendidas durante el  Ombohovái hekopete oñeporandúva.
desarrollo de la Unidad 1: Carta).  Ohechakuaa kuatiañe’ëme pu’ae ha pundie
jurugua ha tïguáva.
 Ombojoavy pu’ae ha pundie jurugua ha
tïguáva
 Ohechakuaa kuatiañe’ëme tero/téra jepuru
rehegua.
 Omohenda hekopete umi tero/téra jurugua
ha tïguáva.
 Oikuaa tai H-h jepuru rehegua.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue (20)

🔊
 Ñañomongeta sapy’ami iporãha jajapo peteï aranduchauka ha
ñañemomarandúva guive Unidad 1-me.
 Ñamombe’u mba’eichaitépa ojejapóta tembiapokuéra.
 Ñamoñe’ë moñe’ërä.
 Ja’e jevy mba’épa jajapóta.
 Upe rire, temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño.
 Jajerure temimbo’ekuéra toheja ihaihakuéra mesa ári, ohechaukávo
ojapopamaha hembiapo.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3 togue 20 ha 21,


ogykehai, haiha, kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jaipeka aranduka rogue 20 ha 21-me, jajerure temimbo’ekuérape tomoñe’ë


hikuái kuatiañe’ë ha tojesareko ko’ã jehepyme’ëre:
- Oheka ñe’ëryrúpe mba’épa he’ise ñe’ë ndoikuaáiva.
- Ombohovái hekopete oñeporandúva.
- Ohechakuaa kuatiañe’ëme pu’ae ha pundie jurugua ha tïguáva.
- Ombojoavy pu’ae ha pundie jurugua ha tïguáva
- Ohechakuaa kuatiañe’ëme tero/téra jepuru rehegua.
- Omohenda hekopete umi tero/téra jurugua ha tïguáva.
- Oikuaa tai H-h jepuru rehegua.

19
- Ohai kuatiañe’ë ha ohechakuaa: tai H-h ha tero/téra jepuru, opyta porã haçua
hendápe.

Ñemohu’ä - Cierre

 Jajapo peteï autoevaluación ñañemoaranduva’ekuégui ko Unidad 1-me.


 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka
rogue 20 ha 21-me.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Escrita y Oral.

MBO’EPY 1 | UNIDAD 2

20
💬Área. Guaraní [40 minutos]
Mbo’epyrä - Tema 1. Maravichu, maravichu – Adivina adivinador
Unidad temática: Maravichu ha küjererã. Adivinanzas y trabalenguas. Ñaikümby
ñahendúva. Comprensión oral

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva- Indicadores


 Oikümby mba’épa oje’e pe  Omombe’u mba’éicha javépa opuka.
ohendúvape: küjererã, ñe’ënga ha  He’i mávapa hógape omombe’u küjererã,
maravichúpe (Comprende la ñe’ënga térä maravichu.
información contenida en textos  Ohendu maravichu rehegua.
breves escuchados: trabalenguas,  Oikuaa mba’épa oje’ehína pe maravichúpe.
chistes y adivinanzas).  Oikuaa mba’épa he’ise umi ñe’ë oje’éva
maravichúpe
 Oha’arö oñe’ë haçua oje’e vove chupe.
 Ohendu hapichakuérape oñe’ë jave.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 24

🔊
 Ñamoñepyrü tembiapo ko arapegua ñamombe’ukuévo vy’apópe opaichagua
küjererã, ñe’ënga térä maravichu jaikuaáva.
 Upéi, ñamomarandu mba’e mbo’epýpa ñahesa’ÿijóta ko árape.
 Upeva’erä ñamomoñe’ëta aranduka rogue 24-pe.
 Jahejakuaa ñahesa’ÿijotaha moñe’ërä hérava «Maravichu, maravichu – Adivina
adivinador».

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


reproductor de audio, kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

Ñahendu mboyve ︳Antes de escuchar


 Ñañepyrü ñane mbo’epy ñahendu maravichu rehegua.
 Opávo maravichu ñamombe’u mba’érepa oñe’ë.
 Ñamombe’u temimbo’ekuérape ko árape ñamoñepyrütaha pe mbo’epy aty
mokoïha, hérava «Maravichu ha küjererã».
 Jajerure temimbo’ekuérape oipeka haçua iñaranduka rogue 24-pe.
 Ñamoñe’ë oñondivepa ta’anga oguerúva ha ñambohovái porandu oïva aranduka
rogue 24-pe: ¿Rehendúvapa maravichu? ¿Mávapa omombe’u ndéve umi mba’e?
 Ko’áça katu ñahendúta maravichu, ¿mba’érepa oiméne oñe’ëta?
 Upéi katu ñamombe’u ñaneremimo’ä mba’érepa térã máva rehetépa oñeñe’ë
jehaipyrépe.
 Ja’e mitãnguérape: «ñahendu ñande rapicha remimo’ä ha ñamomorã ojoavýramo
jepe ñaneremimo’ägui».
 Upe rire ñamombe’u ñaneremimo’ä maravichu rehegua.

21
Ñahendu ︳Escuchamos
 Ñahendu maravichu rehegua, togue 107-me.

Ñahendupa rire ︳Después de escuchar


 Ñanemandu’a ñaimo’äva maravichúre ha jahecha oïporäpa térä nahániri.
 Ñañomongeta ñahendúva rehe ha ñamombe’u oje’éva maravichúpe.
 Jahechakuaa mba’eichagua haipýpa ñahendúva.
 Namoñe’ë ha ñamyesakä tembiapokuéra oïva aranduka rogue 24-pe.
 Jahechakuaa oïporäpa tembiapokuéra ojejapoháicha.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva


arandukápe rogue 24-pe.
 Ñamombe’u ñande rete réra guaraníme.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral.

22
►MBO’EPY 2 | UNIDAD 2

💬Área. Guaraní [40 minutos]


🔊 Mbo’epyrä - Tema 2. Mávapa he’i pya’eve - Quién dice más rápido
Unidad temática: Maravichu ha küjererã. Adivinanzas y trabalenguas. Ñañe’ëkuaa.
Expresión oral

Katupyryrä - Capacidades Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 He’ijey maravichu, pukarã,  Omombe’u küjererã.
küjererã (Reproduce adivinanzas,  He’i jey küjererã pya’e pya’eve.
chistes y trabalenguas.).  Oikuaa mba’érepa oñeñe’ë küjererãme.
 Omombe’u mba’éichapa añeñandu
omombe’úvo küjererã.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 25

 Atýpe, ja’e mávapa omombe’u pukarã térã maravichu ñande rógape ha ñane
irünguéra apytépe.
 Upéi oñondivepa ja’ejey pukarã térã maravichu ha ñaporandu ha ñamyesakä umi
ñe’ë ndajaikuaáiva.
 Oñondivepa ñamoñe’ë peteï pukarã ha japuka. Upéi katu, jajapysaka mba’e
mbo’epýpa ñahesa’ÿijóta ko árape.
 Upeva’erä ñamomoñe’ëta aranduka rogue 25-pe.
 Ñamombe’u ñahesa’ÿijotaha küjererã rehegua.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jajesareko aranduka Guarani ñe’ë 3, temimbo’ekuéra mba’e. Ñamohenonde


temimbo’ekuérape ojapo haçua tembiapo oïva ñepyrüräme. Jaguapypa peteï
jerépe ha ja’e küjererã. Ñaha’ã mávapa he’i porã ha pya’eve maravichu térã
küjererã.
 Jaiporavo peteï küjererã ha pya’e ja’e jey jey:

 Ñañepyrü mboyve:
- Jaiporavo peteï kujererã térã maravichu igustovéva.
- Ñamoñe’ë porã ha ñamombyta ñane akãme.
 Ñamombe’u aja:

23
- Ñaha’arõ ñandeha ñamombe’u haçua.
- Ñambohyapu porã ñe’ënguéra, oñeikümby haçuáicha.
 Ñamombe’upa rire:
- Jajepopete ojupe.
- Jaguerohory ñane irüme.
 Jajapo ambue tembiapokuéra oïva aranduka rogue 25-pe.
 Jahechakuaa oïporäpa tembiapokuéra ojejapoháicha.
 Ñamohu’ä haçua ja’e mba’éichapa ñañeñandu.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 25-pe. Ja’e temimbo’ekuérape tomombe’u hógape mávandipa
oñomongetave.
 Ja’e jey iporãha japuka ha javy’a oñondive.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral.

24
►MBO’EPY 3 | UNIDAD 2

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 3. Mba’émotepa – ¿Qué será?
Unidad temática: Maravichu ha küjererã. Adivinanzas y trabalenguas. Moñe’ërä.
Lectura

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Omoñe’ëvo ombohyapu porã  Ojapysaka porã maravichu omoñe’ëva
umi ñe’ë ha oñemoï hendaitépe mbo’ehára.
(Lee oralmente considerando la  Omoñe’ë mbo’ehára ndive maravichu.
buena pronunciación de los  Oñembo’y porã omoñe’ënguévo maravichu.
sonidos y la postura del cuerpo).  Ombopu porã taikuéra oïva maravichúpe.
 Omombe’u mba’épa ikatu oiko  Omoñe’ësyry maravichu mbo’ehára
pe omoñe’ëvape (Predice pytyvöme.
informaciones que puede  Ohechakuaa mba’érepa oñe’ë maravichu,
contener un texto). ohechávo ha’anga.
 Omoñe’ë ha oñembo’y porã,  Ombojoja mba’éichapa ojogueraha upe
hyapu hatãngue ha hyapu ojegueroviava’ekue pe maravichu ndive.
porãngue avei (Lee oralmente
atendiendo la postura, el
volumen de la voz y la claridad
en la pronunciación de los
sonidos).

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 2, togue 26

 Ñamombe’u temimbo’ekuérape ko árape ñamoñe’ëtaha peteï maravichu ha


jajapóta opaichagua tembiapo ikatu haçuáicha hesakã porã ñandéve ñe’ë oïva
maravichúpe.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 26, ogykehai,


haiha, kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

Ñamoñe’ë mboyve ︳Antes de leer

🔊
 Jajerure temimbo’ekuérape oipeka haçua iñaranduka rogue 26-me.
 Ja’e chupekuéra tojesareko porã mba’eichagua ta’angápa oguereko upe
moñe’ërã.

25
 Ñamoñe’ë porandu ojehaíva pe mbo’epýpe. ¿Mba’ére vaicha ndéve oñe’ë
moñe’ërã? ¿Mba’eichagua moñe’ërã? ¿Reikuaápa heta maravichu? ¿Mávapa
omombe’úva ndéve maravichu?
 Ñamombe’u ko’áça ñamoñe’ëtaha peteï maravichu.

Ñamoñe’ë ︳Leemos
 Jaipeka aranduka rogue 26-me. Ñamoñe’ë porã maravichu, upe aja
temimbo’ekuéra ohenduva’erã kirirïháme.
 Ñamombe’u temimbo’ekuérape ko moñe’ërã ha’eha peteï maravichu.
 Ñamoñe’ë peteïteï haipyvo, ikatu haçuáicha temimbo’ekuéra oma’ë ha
ojapysaka avei ohóvo.
 Upéi temimbo’ekuéra omoñe’ëta maravichu, ñaipytyvõ chupekuéra.
 Ñamoñe’ë porä haçua jajesarekova’ëra ä mba’ére: oñe’ësyryry, he’i porä
ñe’ënguéra ha oñembo’y porã.

Ñamoñe’ëmba rire ︳Después de leer


 Ñanemandu’áke mba’épa ñande ja’era’e oikotaha ha jahecha oikópa térä
ndoikói upe ja’eva’ekue.
 Ñañomongeta maravichu ñamoñe’ëva’ekue rehe. Ñañomongeta umi ñe’ë oïva
maravichúpe. Ñahesa’ÿijo mba’érepa oñeñe’ë.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta iñiründi, omoñe’ëta oñondive ha ñande


ñaipytyvö chupekuéra.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de control.


 Pruebas: Oral.

26
►MBO’EPY 4 | UNIDAD 2

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 4. Mba’émotepa – ¿Qué será?
Unidad temática: Maravichu ha küjererã. Adivinanzas y trabalenguas. Ñaikümby
ñamoñe’ëva. Comprensión escrita

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 He’i mba’e rehépa oiméne  Oikuaa mba’e rehérepa oñe’ë maravichu
oñeñe’ëta jehaipyrépe oje’e’imi omoñe’ëva.
rire ichupe upépe oikóva  Omombe’u hemimo’ã maravichúre.
(Anticipa el posible contenido  Ombohovái umi mba’e oñeporandúva.
del texto a partir de datos que se  Ohesa’ÿijo marandu oïva moñe’ërãme.
le facilitan).  Oikuaa mba’épa he’ise umi ñe’ë.
 Oikümby mba’e rehépa oñeñe’ë  Oheka ñe’ëryrúpe mba’épa he’ise ñe’ë
küjererã, maravichu (Comprende ndoikuaáiva.
la información contenida en  Ohechakuaa maravichúpe ñe’ë añeteguáva.
textos tales como: trabalenguas,
adivinanzas).

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 2, togue 26

 Ñamomarandu mba’eräpa ko mbo’epy.


 Ñamombe’u temimbo’ekuérape ko árape ñamoñe’ë jeytaha moñe’ërã ha jajapóta
opaichagua tembiapo ikatu haçuáicha hesakã porã ñandéve ñe’ë oïva maravichúpe.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jajerure temimbo’ekuérape toipeka iñaranduka rogue 26-me. Ñamoñe’ë porã ha


syryrýpe, upéi ñaipytyvõ temimbo’ekuérape omoñe’ë haçua oñondivepa.
 Upéi jahasa togue 27-me, ñamoñe’ë ha ñamyesakã tembiaporã:
- Jaipekataha aranduka rogue 27 ha 28-pe ha ñamoñe’ëtaha moñe’ërä
mbo’ehára ndive.
- Ñamombe’u mba’épa he’ise ambue ñe’ëme ñe’ë nahesakã porãiva.
- Upéi ñamombe’úta mba’e rehépa oñe’ë maravichu.
 Ñaisãmbyhy temimbo’ekuérape omba’apo haçua.
 Ñamombe’u ojupekuéra ñane rembiapo ha mba’éicha ñamba’apo.

Ñemohu’ä - Cierre

27
 Jajerure temimbo’ekuérape tomba’apo ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva
aranduka rogue 26, 27 ha 28-pe. Ñanemandu’a mba’e marandu jaikuaa
maravichu rupive.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral y escrita.

►MBO’EPY 5 | UNIDAD 2
28
💬Área. Guaraní [40 minutos]
Mbo’epyrä - Tema 5. Teroja ohekome’ëva – Adjetivo calificativo
Unidad temática: Maravichu ha küjererã. Adivinanzas y trabalenguas. Ñe’ëreko porã.
Normas de la lengua.

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Oipuru hekopete taikuéra (Aplica  Oikuaa umi normatíva teroja ohekome’ëva
las normas acerca del uso de las jeporu porã rehegua.
letras).  Oiporavo teroja ohekome’ëva ha omoïmba
 Oipuru umi ñe’ë hekopete ñe’ëjoaju.
oñeñe’ëhápe (Utiliza vocablos  Oipuru hekópe kuatiarãme teroja
adecuados a la situación ohekome’ëva.
 Ojapo porã ñe’ëjoaju oiporukuévo teroja
comunicativa).
ohekome’ëva.
 Ohaiguy teroja ohekome’ëva.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue

 Ñamomarandu maeräpa ko mbo’epy. Ñamombe’u ko árape jajapotaha


opaichagua tembiapo ñe’ëreko porã rekávo, ñamoñe’ëta maravichu térã kujererã
ha ñaguenohëtaha teroja ohekome’ëva.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jajapo tembiapo oïva aranduka rogue 29 ha 30-pe, upevarã jajeruréta


temimbo’ekuérape oipeka haçua iñanduraka ha oguereko haçua ipópe haiha.
 Jajerure chupekuéra omoñe’ë haçua moñe’ëra ha ñaipytyvö chupekuéra.
 Upéi omoñe’ë rire, ñamombe’u temimbo’ekuérape teroja ohekome’ëva
he’ise ñe’ë omoirüva terópe ohekome’ëva ha ohechauka mba’eichaguápa.
Guaraníme, katuete oñemohenda téra rire. Techapyrã: tesa para, rova apu’a,
kasö mbuku.
 Jajerure ohechakuaa ha oguenohë haçua hikuái moñe’ëragui teroja
ohekome’ëva, upevarä ñaipytyvö chupekuéra.
 Ñame’ë chupekuéra aravo’imi omba’apo haçua.
 Jahai ogykehaípe teroja ohekome’ëva oïháicha arandukápe.
 Jajapo jehaipyre ha jaiporu porä teroja ohekome’ëva.
 Ñahesa’ÿijo ñane rembiapokuéra jahechakuaa haçua oïporãpa.
 Upéi jahechauka avei mba’éichapa ojehaiva’erã teroja ohekome’ëva, tai
joapýpe ha jehekýipe.

Ñemohu’ä - Cierre

29
 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka
rogue 29 ha 30-pe.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral y escrita.

30
►MBO’EPY 6 | UNIDAD 2

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 6. Pundie K-k – Consonante K-k
Unidad temática: Maravichu ha küjererã. Adivinanzas y trabalenguas. Ñe’ëreko porã.
Normas de la lengua

Katupyryrä – Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Oipuru hekopete taikuéra.  Oikuaa pundie K-k jeporu rehegua.
(Aplica normas acerca del uso de  Oipurukuaa pundie K-k kuatiarãme.
las letras).  Oñomongeta ha oipuru ñe’ë oguerekóva
pundie K-k.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 31

 Ñanemandu’a ñane mbo’epy ñame’ëmavare. Ñamombe’u maeräpa ko mbo’epy.


 Ñamombe’u ko árape ñañe momaranduta pundie K-k jeporu rehegua.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jajerure oipeka haçua hikuái aranduka rogue 31-me. Jajapo oñondive tembiapo
peteïha.
 Ñamoñe’ë marandu pundie K-k jeporu rehegua ha ñambojovake tembiapo
ñepyrurãmegua rehe.
 Ñamomandu’a: guarani achegetýpe oï paköiháme, ojeporu ojehai haçua ka, ke,
k, ko, ku, ky, kã, kë, kï, kö, kü, kÿ. Techapyrã: kamby, kesu, akã, okë.
 Ñaipytyvö temimbo’ekuérape ojapo haçua tembiapo 2 ha 3.
 Ñaha’arö opavavévape tojapopa hembiapo.
 Jahai pundie K-k jahecháva ta’angápe térä jaikohárupi.
 Jahaiguy ñe’ë oiporúva pundie K-k.
 Jajapo jehaipyre ha jaiporu porã pundie K-k.
 Ñahesa’ÿijo jajapova’ekue tembiapokuéra jahechakuaa haçua oïporãpa.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 31-me.

Aranduchauka - Evaluación

31
 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu
pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral y Escrita.

►MBO’EPY 7 | UNIDAD 2
32
💬Área. Guaraní [40 minutos]
Mbo’epyrä - Tema 7. Maravichu ha küjererã – Adivinanzas y trabalenguas.
Unidad temática: Maravichu ha küjererã. Adivinanzas y trabalenguas. Jahaikuaa.
Expresión escrita

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Ohai pukarã, maravichu ha  Omombe’u mba’épa he’ise maravichu.
küjererã, oipurúvo jehaipyre  Oikuaa mba’éichapa ojejapo maravichu.
ryepy (Redacta chistes,  Omombe’u mba’épa he’ise küjererã.
adivinanzas y trabalenguas,  Oikuaa mba’éichapa ojejapo küjererã.
teniendo en cuenta la estructura  Ohechakuaa maravichu retepy.
de cada tipo de texto).  Ohechakuaa küjererã retepy.
 Ohai maravichu oipurúvo jehaipyre ryepy.
 Oipuru umi ñe’ë hekopete
 Ohai küjererã oipurúvo jehaipyre ryepy.
oñeñe’ëhápe (Utiliza vocablos
 Ohai küjererã ha maravichu
adecuados a la situación
oñangarekokuévo tai tuichakue rehe.
comunicativa).
 Ohai küjererã ha maravichu
 Omboysýi hendápe pe oñangarekokuévo mba’éichapa
omombe’úva (Secuencia sus omboykeva’erä tai ha ñe’ënguéra.
ideas en orden lógico).  Ohai küjererã ha maravichu
 Ohai hekopete oñangarekokuévo: oñangarekokuévo moöite pevépa
tai tuichakue rehe, mba’éichapa ohaiva’erä.
omboykeva’erã tai ha ñe’ënguéra,  Ohai küjererã ha maravichu
moõite pevépa ohaiva’erã, tai ha oñangarekokuévo tai ha ñe’ënguéra
ñe’ënguéra ñemopa’ü hendapete ñemopa’ü.
(Regula su escritura en cuanto a
proporción y tamaño de cada una
de las letras. Alineación e
inclinación de letras y palabras.
Espaciado regular entre las letras
y las palabras).

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue (32 ha 33)

🔊
 Ñamomarandu mba’eräpa ko mbo’epy. Ñamombe’u ko árape ñamoñe’ëtaha
maravichu ha küjererã oïva aranduka rogue 32 ha 33-pe.
 Ñamombe’u jajapoha ko tembiapo jahaikuaa rekávo, jaikuaátaha küjererã ha
maravichu retepy ha jahaitaha peteï küjererã ha maravichu mbykýva.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

Jahai mboyve|Antes de escribir

33
 Ñamoñe’ë oñondivepa peteï maravichu ha jahechakuaa he’iseha peteï ñe’ërysýi
mbykymimi omombe’úva mba’éichapa peteï mba’e oje’e’ÿre héra, oñeha’arövo
ambuéva he’i mba’épa, ojehuga ojevy’a haçua. Oñemoñepyrüvo katuete oje’e:
Maravichu, maravichu, mba’émotepa… Oñembojoja ambue mba’e ijoguaha
rehe.
 Ñamombe’u mba’épa he’ise küjererã ha ñambyapu’a: ñe’ërysýi mbykymi
oiporúva ñe’ë ipu jojáva ipahápe ha hasýva ja’e, ikatu haçuáicha ja’évo
ñambojere ñane kü.
 Ñamoñe’ëmba rire, temimbo’ekuéra ojesarekóta jehaipyre rehe ha ohaíta
mba’eichagua haipýpa.
 Upéi ohekáta hikuái peteï maravichu, ohaíta iguýpe héra ha omoha’angáta.
 Ipahápe oñeha’ãta ajapo hikuái peteï küjererã.
 Omombe’u añandúva ajapóvo maravichu ha küjererã.

Jahaipa rire | Después de escribir


 Jajerure temimbo’ekuérape omoñe’ë haçua iñirünguéra ndive hembiapo.
 Ñamopa’ü ikatu haçuáicha opavavéva omoñe’ë hembiapo ojapova’ekue.
 Ñañomongeta mba’éichapa ñañeñandu jajapopa rire tembiapokuéra.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 32 ha 33-pe.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral y Escrita.

MBO’EPY 8 | UNIDAD 2

34
💬Área. Guaraní [40 minutos]
Mbo’epyrä - Tema 8. Maravichu ha küjererã - Adivinanzas y trabalenguas
Unidad temática: Maravichu ha küjererã. Adivinanzas y trabalenguas. Aikuaavéma.
Autoevaluación

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Ohechauka oikuaaha  Ojapysaka porã moñe’ërã omoñe’ëva
oñeme’ëva’ekue Unidad 2-me: mbo’ehára.
Maravichu ha küjererã  Omoñe’ë maravichu mbo’ehára pytyvõme.
(Demuestro habilidades  Oikuaa maravichu retepy.
aprendidas durante el desarrollo  Oikuaa mávarepa oñe’ë maravichu.
de la Unidad 2: Adivinanzas y  Ohechakuaa maravichúpe ñe’ë oguerekóva
trabalenguas). pundie K-k.
 Ohechakuaa maravichúpe teroja
ohekome’ëva jepuru rehegua.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue (34 ha 35)

🔊
 Ñañomongeta sapy’ami iporãha jajapo peteï aranduchauka pukarã rehegua, ha
ñañemomarandúva guive Unidad 2-me.
 Ñamombe’u mba’eichaitépa ojejapóta tembiapokuéra.
 Ñamoñe’ë moñe’ërä.
 Ja’e jevy mba’épa jajapóta.
 Upe rire temimbo’ekuéra ojapóta tembiapo ha’eño.
 Jajerure temimbo’ekuéra toheja ihaihakuéra mesa ári, ohechaukávo
ojapopamaha hembiapo.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 2, togue 34 ha 35-pe,


ogykehai, haiha, kuatiahai, mbogueha ha mba’e.
 Jaipeka aranduka rogue 34 ha 35-pe. Ñamoñe’ë ñepyrurãme maravichu ha
jahechakuaa hetepy.
 Upéi jajerure temimbo’ekuérape tomoñe’ë hikuái ha tojesareko ko’ã
jehepyme’ëre:
- Ojapysaka porã moñe’ërã omoñe’ëva mbo’ehára.
- Omoñe’ë maravichu mbo’ehára ndive.
- Oikuaa maravichu retepy.
- Oikuaa mávarepa oñe’ë maravichu.
- Ohechakuaa maravichúpe ñe’ë oguerekóva pundie K.
- Ohechakuaa maravichúpe teroja ohekome’ëva jepuru rehegua.

Ñemohu’ä - Cierre

35
 Jajapo peteï autoevaluación ñañemoaranduva’ekuégui ko Unidad-pe.
 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka
rogue 34 ha 35-pe.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Escrita y Oral.

MBO’EPY 1 | UNIDAD 3

36
💬Área. Guaraní [40 minutos]
Mbo’epyrä - Tema 1. ¡Ytororö Monday nera’arõ! – ¡Salto de Monday te espera!
Unidad temática: Marandu kuave’ërã. Aviso publicitario. Ñaikümby ñahendúva.
Comprensión oral

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva- Indicadores


 Oikümby oñe’ë umi jehaipyre  Ohendu marandu kuave’ërã ha omombe’u
ohendúva (Infiere el tema de los mba’érepa oñe’ë pe jehaipyre ohendúva.
textos escuchados).  Oikuaa mba’e rehépa oñeñe’ë marandu
 Ombohovái oñeporandúva ichupe kuave’ërãme.
ohenduva’ekue rehe (Responde  Ombohovái oñeporandúva ichupe marandu
preguntas sobre el contenido del kuave’ërã ohendúvare.
texto).  Ohechakuaa marandu kuave’ërãme mba’e
porã ha mba’evai.
 Omohenda oikohaguéicha marandu
kuave’ërãme.
 Ohai tekombo’erã ohendu rire marandu
kuave’ërã.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue (38)

🔊
 Ñamoñepyrü tembiapo ko arapegua ñamombe’úvo vy’apópe umi marandu
jaikuaava. Ja’e mba’épa marandu. Upéi katu, jajapysaka mba’e mbo’epýpa
ñahesa’ÿijóta ko árape. Upévare ñamomoñe’ëta ñane aranduka rogue 38-pe.
Jahejakuaa ñahesa’ÿijotaha marandu kuave’ërã hérava «¡Ytororö Monday
nera’arõ!»

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


reproductor de audio, kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

Ñahendu mboyve ︳Antes de escuchar


 Ñamombe’u temimbo’ekuérape ko árape ñamoñepyrütaha pe mbo’epy aty
mbohapyha Guarani 3, ñamombe’u heraha marandu kuave’ërã.
 Jajerure temimbo’ekuérape toipeka iñaranduka rogue 38-pe.
 Ñamoñe’ë ta’anga oguerúva ha oñondivepa ñambohovái porandu oïva aranduka
rogue 38-pe. ¿Mba’érepa oñe’ëne marandu kuave’ërã? ¿Mba’éichapa héra pe
tenda?
 Ko’áça katu ñahendúta marandu kuave’ërã rehegua oïva aranduka rogue 108-pe,
ha ñaporandu ¿mba’érepa oiméne oñeñe’ëta?
 Upéi, ñaporadu temimbo’ekuérape hemimo’ä máva rehetépa oñeñe’ëta
jehaipyrépe.
 Ñamomandu’a opavavéva ohenduva’erã hapicha remimo’ä ha omomorã
ojoavýramo jepe hemimo’ägui.

37
 Ñamombe’u ñane remimo’ä rehegua.

Ñahendu ︳Escuchamos
 Ñahendu marandu kuave’ërä, togue 108-pe.

Ñahendupa rire ︳Después de escuchar


 Ñanemandu’a naimo’äva ojehaíva ogykehaípe ha jahecha oikopara’e térä
nahániri.
 Ñañomongeta ñahendúvare ha ñambohovái porandu: ¿Ahendúvapa marandu
kuave’ërã rehegua? ¿Mba’éichapa héra? ¿Mávapa omombe’u chéve?
 Ñamombe’u mba’e rehépa oñeñe’ë marandu kuave’ërã ñahendúva’ekuépe.
 Ñamohenda oikohaguéicha marandu kuave’ërãme.
 Upéi ñamoñe’ë ha ñamyesakä tembiapokuéra oïva aranduka rogue 38-pe.
 Jajerure temombo’ekuérape tohai ñaimo’ãva marandu kuave’ërãre.
 Jahechakuaa oïporäpa tembiapokuéra ojejapoháicha.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, tembiaporãme oïva aranduka


rogue 38-pe.
 Ñamombe’u mba’éichapa ñajasarekova’erã oïramo oñe’ëva ñandéve.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral.

►MBO’EPY 2 | UNIDAD 3

38
💬Área. Guaraní [40 minutos]
🔊 Mbo’epyrä - Tema 2. Moõpa aime – Dónde estoy
Unidad temática: Marandu kuave’ërã. Aviso publicitario. Ñañe’ëkuaa. Expresión oral

Katupyryrä - Capacidades Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Oikuaa moõpa oï (Se ubica en el  Omombe’u moõpa oï.
espacio).  Ohechauka moõitépa oï oipurukuévo ko’ã
 Omombe’u mba’éichapa ha’e ñe’ë: asu, akatúva, renonde, rapykue, yvate,
ohecha umi mba’e oïva ijere rehe yvy gotyo.
ha tenda (Describe oralmente los  Ohechauka moõ gotyópa oï ogykehai.
objetos y lugares).  Omombe’u mávapa oguapy ijasu gotyo.
 Omombe’u moõ gotyópa opyta baño.
 Oikuaa moõ gotyópa opyta mbo’ehao
hógagui.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ẽ 3, togue (39)

 Jajesareko aranduka temimbo’ekuéra mba’ére.


 Jahechakuaa ta’anga oïva arandukápeha ñamoñe’ë.
 Ñamohenonde temimbo’ekuérape ojapo haçua tembiapo oïva ñepÿruräme.
 Jaikuaauka mba’érepa ko árape ñañe’ëta.
 Ñamombe’u ko árape ñamombe’utaha mba’éichapa ñande jahecha umi mba’e
oïva ñande jerére ha tekoharupi. Avei jahechaukataha moõitépa ñaï jaipurukuévo
ko’ã ñe’ë: asu, akatúva, renonde, rapykue, yvate, yvy gotyo.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: arandukaGuarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jajesareko aranduka Guarani ñe’ë 3, temimbo’ekuéra mba’e.


 Ñanemandu’a marandu kuave’ërã ñamoñe’ëvare.
 Ñañomongeta ñane iründi ha ñamombe’u: ¿moõpa ñaï? ¿moõ gotyópa oï
ogykehai? ¿mávapa oguapy ijasu gotyo? ¿moõ gotyópa opyta baño? ¿moõ
gotyópa opyta mbo’ehao hógagui, ha mba’e.
 Upéi, temimbo’ekuéra tojesareko ta’angáre oïva aranduka rogue 39-pe ha
tohechakuaa moõitépa oïme hikuái oipurukuévo ko’ã ñe’ë: asu, akatúva,
renonde, rapykue, yvate, yvy gotyo.
 Ñañembo’y mbo’ehao kotýpe ha jahechauka ñande: asu, akatúva, renonde
gotyo, rapykue gotyo, kuarahy resë gotyo, kuarahy reike gotyo.
 Jahechakuaa mba’eichagua moñe’ëräpa ñamoñe’ëva, ñaipytyvõ chupekuérape,
ha jajapo ambue tembiaporã oïva aranduka rogue 39-pe, ipahápe jahaíta moõ
gotyópa opyta mbo’ehao ñande rógagui.
 Ñamohu’ä haçua jahechakuaa ha jahechauka ñande asu ha ñande akatúva.

Ñemohu’ä - Cierre

39
 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño ha iñirünguéra ndive, ojapóta
tembiaporã oïva aranduka rogue 39-pe. Ñamombe’u mba’éichapa ñañeñandu
jajapokuévo tembiapo.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral.

►MBO’EPY 3 | UNIDAD 3

40
💬Área. Guaraní [40 minutos]
Mbo’epyrä - Tema 3. Marandu kuave’ẽrã - Aviso publicitario
Unidad temática: Marandu kuave’ërã. Aviso publicitario. Moñe’ërä. Lectura

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Omoñe’ësyry, ombopu porã  Ohechakuaa mba’érepa oñe’ë marandu
taikuéra ha oñembo’y porã kuave’ërã, ohechávo ta’anga.
omoñe’ënguévo moñe’ërã (Lee  Ojapysaka porã moñe’ërã omoñe’ëva
fluidamente, pronuncia con mbo’ehára.
claridad las palabras y adopta  Omoñe’ë mbo’ehára ndive marandu
postura correcta al leer). kuave’ërã.
 Omombe’u mba’épa ikatu oiko  Omombe’u mba’épa ikatu oiko pe
pe omoñe’ëvape (Predice omoñe’ëvape.
informaciones que puede  Ombojoja mba’éichapa ojogueraha upe
contener un texto). oimo’äva’ekue pe moñe’ërãme.
 Omoñe’ë ha oñembo’y porã,
hyapu hatãngue ha hyapu
porãngue avei (Lee oralmente
atendiendo la postura, el volumen
de la voz y la claridad en la
pronunciación de los sonidos).
 Omoñe’ëvo ombohyapu porã umi
ñe’ë ha oñemoï hekopete (Lee
oralmente considerando la buena
pronunciación de los sonidos y la
postura del cuerpo).

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 40

 Ñamombe’u temimbo’ekuérape ko árape ñamoñe’ëtaha marandu kuave’ërã


hérava«Aregua: Táva hembiapojegua kuaáva» ha jajapóta opaichagua tembiapo
ikatu haçuáicha hesakã porã ñe’ë oïva marandúpe.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue (40), ogykehai,


haiha, kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

Ñamoñe’ë mboyve ︳Antes de leer

🔊
 Jajerure temimbo’ekuérape oipeka haçua iñaranduka rogue 40-me.
 Jajesareko porã mba’eichagua ta’angápa oguereko upe moñe’ërã.
 Ñamoñe’ë porandu ojehaíva ko mbo’epýpe. ¿Mba’ére vaicha ndéve oñe’ë
moñe’ërã? ¿Mba’eichagua moñe’ërãpa?
 Ñamombe’u ko’áça ñamoñe’ëtaha marandu kuave’ërã hérava «Aregua:Táva
hembiapojegua kuaáva».

41
Ñamoñe’ë ︳Leemos
 Jaipeka aranduka rogue 40-pe. Ñepyrürãme, ñamoñe’ë porã ha hendaitépe
moñe’ërã «Aregua:Táva hembiapojegua kuaáva».
 Ñamombe’u temimbo’ekuérape moñe’ërã «Aregua:Táva hembiapojegua
kuaáva» ha’eha peteï marandu kuave’ërã.
 Upéi ñamoñe’ë peteïteï haipyvo, ikatu haçuáicha temimbo’ekuéra oma’ë ha
ojapysaka avei ohóvo.
 Upe rire temimbo’ekuéra omoñe’ëta marandu, ñaipytyvõ chupekuéra.
 Ñamomandu’a oñemoñe’ë porä haçua jajesarekova’ëra ä mba’ére: oñe’ësyryry,
he’i porä ñe’ënguéra ha oñembo’y porã.

Ñamoñe’ëmba rire ︳Después de leer


 Ñanemandu’áke mba’épa ñande ja’era’e oikotaha ha jahecha oikópa térä ndoikói
upe ja’eva’ekue.
 Ñañomongeta kuatiañe’ë ñamoñe’ëvare. Jahechakuaa umi ñe’ë oïva marandúpe.
Ñahesa’ÿijo mba’érepa oñeñe’ë.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta aty’ípe, omoñe’ëta oñondivekuéra


moñe’ërã, upe aja ñaipytyvõ chupekuéra.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de control.


 Pruebas: Oral.

42
►MBO’EPY 4 | UNIDAD 3

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 4. Marandu kuave’ẽrã - Aviso publicitario
Unidad temática: Marandu kuave’ërã. Aviso publicitario. Ñaikümby ñamoñe’ëva.
Comprensión escrita

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 He’i mba’e rehépa oiméne  Ohechakuaa mba’érepa oñe’ë marandu
oñeñe’éta jehaipyrépe oje’e’imi kuave’ërãme ohechávo ta’anga.
rire ichupe upépe oikóva  Oikuaa mba’e rehépa oñe’ë marandu
(Anticipa el posible contenido kuave’ërãme.
del texto a partir de datos que se  Omombe’u hemimo’ã marandu kuave’ërãre.
le facilitan).  Ohesa’ÿijo marandu oïva moñe’ërãme.
 Ohechauka oikümbyha  Ombohovái porandu marandu kuave’ërã
omoñe’ëva ombohováivo rehegua.
porandu hesegua (Responde  Oikuaa:
preguntas sobre el contenido del - Mávarepa ha mba’érepa oñeñe’ë
texto). marandu kuave’ërãme.
- Marandu tekombo’erã.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 40

 Ñamomarandu mba’eräpa ko mbo’epy.


 Ñamombe’u temimbo’ekuérape ko árape ñamoñe’ëtaha marandu kuave’ërã rehegua
ha jajapóta opaichagua tembiapo ikatu haçuáicha hesakã porã ñandéve oje’éva
ipype.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jaipeka aranduka rogue 40-pe. Ñamoñe’ë porã ha syryrýpe oñondivepa.


 Oñe’ëmbávo moñe’ërã, jajerure temimbo’ekuérape oipeka haçua iñaranduka
rogue 41 ha 42-me.
 Ñamoñe’ë ha ñamyesakã tembiaporã temimbo’ekuérape:
- Jaipe’ataha aranduka rogue 40, 41 ha 42-me, ha ñamoñe’ëtaha moñe’ërä
mbo’ehára ndive.
- Ñaikümby porã haçua moñe’ërã. Ñamombe’u mba’épa he’ise ambue ñe’ëme
ñe’ë hesakã porã’ÿva.
- Upéi ñamombe’úta mba’e rehépa oñe’ë moñe’ërã.
 Ñaisãmbyhy temimbo’ekuérape ojapo haçua hembiapo.

43
 Upei, ja’e temimbo’ekuérape toñome’ë ojupekuéra hembiapo ha tomombe’u
mba’éicha ojapora’e.

Ñemohu’ä - Cierre

 Jajerure temimbo’ekuérape tomba’apo ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 40, 41 ha 42-me. Ñanemandu’a mba’e marandu jaikuaa moñe’ërã rupive.
Upéikatu ñamombe’u peteï marandu kuave’ërã jaikuaáva.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral y escrita.

44
►MBO’EPY 5 | UNIDAD 3

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 5. Teroja techaukarãva – Adjetivo demostrativos
Unidad temática: Marandu kuave’ërã. Aviso publicitario. Ñe’ëreko porã. Normas de la
lengua

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Oipuru hekopete taikuéra (Aplica  Oikuaa umi normatíva teroja techaukarãva
las normas acerca del uso de las jeporu porã rehegua.
letras).  Oiporavo teroja techaukarãva ha omoïmba
 Oipuru umi ñe’ë hekopete ñe’ëjoaju.
oñeñe’ëhápe (Utiliza vocablos  Oipuru hekópe kuatiarãme teroja
adecuados a la situación techaukarãva.
 Ojapo porã ñe’ëjoaju oiporukuévo teroja
comunicativa).
techaukarãva.
 Ohaiguy teroja techaukarãva.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 43

 Ñamomarandu maeräpa ko mbo’epy. Ñamombe’u ko árape jajapotaha


opaichagua tembiapo ñe’ëreko porã rekávo, ñamoñe’ëta marandu kuave’ërã ha
ñaguenohëtaha teroja techaukarãva.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jajapo tembiapo oïva aranduka rogue 43-pe, upevarã jajeruréta


temimbo’ekuérape oipeka haçua iñanduraka ha oguereko haçua ipópe haiha.
 Jajerure chupekuéra omoñe’ë haçua umi ñe’ë hüvéva ha ñaipytyvö chupekuéra.
 Upéi omoñe’ë rire, ñamombe’u temimbo’ekuérape teroja techaukarãva he’iseha
umi ñe’ë ohechaukáva téra/tero renda mombyrykue oñe’ëvagui. Katuete
oñemohenda téra mboyve. Oñemohenda kóicha: ipapyteïva ko, pe, amo, ha
ipapyetáva ko’ã/ã, umi.
 Jajerure ohechakuaa ha oguenohë haçua hikuái moñe’ërägui teroja
techaukarãva.
 Ñame’ë chupekuéra aravo’imi omba’apo haçua.
 Jahai ogykehaíre oïháicha arandukápe teroja techaukarãva.
 Jajapo jehaipyre ha jaiporu porã teroja techaukarãva.
 Ñahesa’ÿijo jajapova’ekue tembiapokuéra jahechakuaa haçua oïporãpa.

45
 Upéi jahechauka avei mba’éichapa ojehaiva’erã teroja techaukarãva, tai
joapýpe ha jehekýipe.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 43 ha 44-pe.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral y Escrita.

46
►MBO’EPY 6 | UNIDAD 3

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 7. Pundiekõi – Dígrafos
Unidad temática: Marandu kuave’ërã. Aviso publicitario. Ñe’ëreko porã. Normas de la
lengua.

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Oiporu hekopete taikuéra (Aplica  Oikuaa pundiekõi jeporu rehegua.
normas acerca del uso de las  Oipurukuaa pundiekõi kuatiarãme.
letras).  Ohai ha oipuru ñe’ë oguerekóva pundiekõi.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 45

 Ñanemandu’a ñane mbo’epy ñame’ëmava’ekuére. Ñamombe’u mba’eräpa ko


mbo’epy.
 Ñamombe’u ko árape ñañemomarandúta pundiekõi jeporu rehegua.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jajerure oipeka haçua hikuái aranduka rogue 45-pe. Jajapo oñondive tembiapo
peteïha.
 Ñamoñe’ë marandu pundiekõi jeporu rehegua ha ñambojovake tembiapo
ñepyrurãmegua rehe.
 Ñamomandu’a: pundiekõi: ch, mb, nd, ng, nt, rr ha’e peteï taipúnte upeváre
ndaikatúi ñamboja’o. Techapyrã: marandu, mbohovái, ta’anga.
Ñe’ë ipundiekõiva ñamboja’óramo ñe’ëpehëme, katuete opyta pu’ae upeiguándi.
Techapyrã: ta-’a-nga, ma-ra-ndu.
 Ñaipytyvö temimbo’ekuérape ojapo haçua tembiapokuéra 2 ha 3.
 Ñaha’arö opavavévape tojapopa hembiapo.
 Jahai pundiekõi jahecháva ta’angápe térä jaikoha rupi.
 Jahaiguy ñe’ë oiporúva pundiekõi.
 Jajapo jehaipyre ha jaiporu porã pundiekõi.
 Ñahesa’ÿijo jajapova’ekue tembiapokuéra jahechakuaa haçua oï porãpa.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 45-pe.

47
Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral y Escrita.

48
►MBO’EPY 7 | UNIDAD 3

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 7. Marandu kuave’ërã – Aviso publicitario
Unidad temática: Marandu kuave’ërã. Aviso publicitario Jahaikuaa. Expresión escrita

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Oipuru umi ñe’ë hekopete  Omombe’u mba’épa marandu kuave’ërã.
oñeñe’ëhápe (Utiliza vocablos  Ohechakuaa marandu kuave’ërã.
adecuados a la situación  Ohai marandu kuave’ërã oñangarekokuévo
comunicativa). tai tuichakue rehe.
 Omboysýi hendápe omombe’úva  Ohai marandu kuave’ërã oñangarekokuévo
(Secuencia sus ideas en orden mba’éichapa omboykeva’erä tai ha
lógico). ñe’ënguéra.
 Ohai marandu kuave’ërã oñangarekokuévo
 Ohai hekopete oñangarekokuévo:
moöite pevépa ohaiva’erä.
tai tuichakue rehe, mba’éichapa  Ohai marandu kuave’ërã oñangarekokuévo
omboykeva’erã tai ha ñe’ënguéra, tai ha ñe’ënguéra ñemopa’ü.
moõite pevépa ohaiva’erã, tai ha  Ombohete hendapete jehaipyre.
ñe’ënguéra ñemopa’ü hendapete
(Regula su escritura en cuanto a
proporción y tamaño de cada una
de las letras. Alineación e
inclinación de letras y palabras.
Espaciado regular entre las letras
y las palabras).

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 46 - 47

🔊
 Ñamomarandu mba’eräpa ko mbo’epy. Ñamombe’u ko árape ñamoñe’ëtaha
peteï marandu kuave’ërã oïva aranduka rogue 46 ha 47-me.
 Ñamombe’u jajapoha ko tembiapo jahaikuaa rekávo, jaikuaataha marandu
kuave’ërã retepy ha jahaitaha peteï marandu kuave’ërã mbykymíva.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

Jahai mboyve | Antes de escribir


 Jaiporavo tenda ñamoherakuäséva.
 Ñambohéra marandu kuave’ërã.
 Jaheka internet-pe upe tenda ra’anga.
 Ja’e mba’épa ñamoherakuãse upe tendáre.

49
 Jahechauka mba’épa pe iporãvéva upe tendápe.
 Ñamombe’u marandu kuave’ërã ojeporuha oñeikuave’ë haçua tembi’u, ao,
mba’yru guata térã katu ojeikuaauka haçua tenda vy’arä ha hetave mba’e.
Oguereko ta’anga ha ñe’ë poravopyre, oñemohendáva hekopete jaipota haçua pe
oikuave’ëva.
 Ñamoñe’ë oñondivepa peteï marandu kuave’ërã ha jahechakuaa hetepýpe:
Marandu kuave’ërã réra (título), ta’anga hesegua (imagen relacionada), marandu
oñemoçuahëséva (información publicitada), moõitépa opyta (ubicación).
 Ñamoñe’ëmba rire, temimbo’ekuéra ojesarekóta marandu kuave’ërãre ha
ohaiguýta mba’érepa oñeñe’ë.
 Ipahápe ñamoñe’ë marandu kuave’ërã ha jahaipa.

Jahaipa rire | Después de escribir


 Jajerure temimbo’ekuérape omoñe’ë haçua iñirünguéra ndive hembiapo.
 Jahechauka ñane rembiapo ha ñamoñe’ë.
 Jaguerohory ñane irü rembiapo.
 Ñamopa’ü ikatu haçuáicha opavavéva omoñe’ë hembiapo ojapova’ekue.
 Ñañomongeta mba’éichapa ñañeñandu jajapopa rire tembiapokuéra.
 Jajepopete ojupekuéra.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 47-me.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral.

50
MBO’EPY 8 | UNIDAD 3

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä – Tema 8. Marandu kuave’ërã – Aviso publicitario
Unidad temática: Marandu kuave’ërã. Aviso publicitario. Aikuaavéma. Autoevaluación

Katupyryrä – Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Ohechauka oikuaaha  Ojapysaka porã moñe’ërã omoñe’ëva
oñeme’ëva’ekue Unidad 3-pe: mbo’ehára.
Marandu kuave’ërã (Demuestro  Omoñe’ë marandu kuave’ërã mbo’ehára
habilidades aprendidas durante el pytyvõme.
desarrollo de la Unidad 3: Aviso  Oikuaa marandu kuave’ërã retepy.
publicitario.  Ohechakuaa teroja techaukarãva.
 Oikuaa mávarepa oñe’ë marandu kuave’ërã.
 Oikuaa pundiekõi jepuru rehegua.
 Ohai ñe’ë oguerekóva pundiekõi,
oñangareko opyta porã haçua hendápe.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 48-49

🔊
 Ñañomongeta sapy’ami iporãha jajapo peteï aranduchauka marandu kuave’ërã
rehegua, ha ñañemomarandúva guive Unidad 3-pe.
 Ñamombe’u mba’eichaitépa ojejapóta tembiapokuéra.
 Ñamoñe’ë moñe’ërä.
 Ja’e jevy mba’épa jajapóta.
 Upe rire temimbo’ekuéra ojapóta tembiapo ha’eño.
 Jajerure temimbo’ekuéra toheja ihaihakuéra mesa ári, ohechaukávo
ojapopamaha hembiapo.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 48-49, ogykehai,


haiha, kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jaipe’a aranduka rogue 48 ha 49-pe. Ñamoñe’ë ñepyrürãme marandu kuave’ërã


ha jahechakuaa hetepy.
 Upéi jajerure temimbo’ekuérape tomoñe’ë hikuái ha tojesareko ko’ã
jehepyme’ëre:
 Ojapysaka porã moñe’ërã omoñe’ëva mbo’ehára.
 Omoñe’ë marandu kuave’ërã mbo’ehára pytyvõme.
 Oikuaa marandu kuave’ërã retepy.
 Ohechakuaa teroja techaukarãva.
 Oikuaa mávarepa oñe’ë marandu kuave’ërã.
 Oikuaa pundiekõi jepuru rehegua.
51
 Ohai ñe’ë oguerekóva pundiekõi, oñangareko opyta porã haçua hendápe.

Ñemohu’ä - Cierre

 Jajapo peteï autoevaluación ñañemoaranduva’ekuégui ko Unidad-pe.


 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka
rogue 48 ha 49-pe.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control


 Pruebas: Escrita y Oral.

MBO’EPY 1 | UNIDAD 4
52
💬Área. Guaraní [40 minutos]
Mbo’epyrä - Tema 1. Yvoty rape jekuaauka ypy oiko Ka’akupépe – Inauguran el
Yvoty Rape en Caacupé
Unidad temática: Marandu. Noticia. Ñaikümby ñahendúva. Comprensión oral

Katupyryrä – Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva- Indicadores


 Oikümby mba’épa oje’e pe  Ohendu marandu ha omombe’u mba’érepa
ohendúvape: marandu oñe’ë pe jehaipyre ohendúva.
(Comprende la información  Oikuaa mba’e rehépa oñeñe’ë marandúpe.
contenida en textos breves  Ombohovái oñeporandúva ichupe marandu
escuchados: noticia). ohendúvakue rehe.
 Ombohovái oñeporandúva ichupe  Ohechakuaa marandúpe mba’e porã ha
ohenduva’ekue rehe (Responde mba’evai.
preguntas sobre el contenido del  Omohenda oikohaguéicha marandúpe.
texto).  Ohai tekombo’erã ohendu rire marandu.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue (52)

 Ñamoñepyrü tembiapo ko arapegua ñamombe’úvo vy’apópe umi marandu


jaikuaava. Ja’e mba’épa marandu. Upéi katu, jajapysaka mba’e mbo’epýpa
ñahesa’ÿijota ko árape. Upevarä ñamomoñe’ëta ñane aranduka rogue 52-me.
Jahejakuaa ñahesa’ÿijotaha Marandu –Noticia hérava «Yvoty rape jekuaauka ypy
oiko Ka’akupépe».

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


reproductor de audio, kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

Ñahendu mboyve ︳Antes de escuchar

🔊
 Ñamombe’u temimbo’ekuérape ko árape ñamoñepyrütaha pe mbo’epy aty
irundyha Guarani 3, ñamombe’u heraha Marandu-Noticia.
 Jajerure temimbo’ekuérape oipeka haçua iñaranduka rogue 52-me.
 Jajesareko ta’anga oguerúvare ha oñondivepa ñambohovái porandu oïva
aranduka rogue 52-me. ¿Mavamávapa ohendu marandu nde rogapýpe? ¿Mba’e
rehépa vaicha ndéve oñeñe’ëta?
 Ko’áça katu ñahendúta marandu rehegua oïva aranduka rogue 109-pe, ha
ñaporandu ¿mba’érepa oiméne oñe’ëta hikuái?
 Upéi ñaporadu temimbo’ekuérape hemimo’ä máva rehetépa oñeñe’ëta
jehaipyrépe.
 Ñamomandu’a opavavéva ohenduva’erã hapicha remimo’ä ha omomorã
ojoavýramo jepe hemimo’ägui.
 Ñamombe’u ñaneremimo’ä rehegua.

53
Ñahendu ︳Escuchamos
 Ñahendu marandu oïva togue 109-pe.

Ñahendupa rire ︳Después de escuchar


 Ñanemandu’a ñaimo’äva ojehaíva ogykehaípe ha jahecha oikopara’e térä
nahániri.
 Ñañomongeta ñahendúva rehe ha ñambohovai umi oñemba’e porandúva:
¿Ahendúvapa marandu rehegua? ¿Mba’éichapa héra? ¿Mávapa omombe’u
chéve?
 Ñamombe’u mba’e rehépa oñeñe’ë marandu ñahendúvape.
 Ñamohenda oikohaguéicha marandúpe.
 Upéi ñamoñe’ë ha ñamyesakä tembiapokuéra oïva aranduka rogue 52-me.
 Jahai ñaimo’ãva marandúre.
 Jahechakuaa oïporäpa tembiapokuéra ojejapoháicha.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 52-me.
 Ñamombe’u mba’éichapa jajesarekova’erã oïramo oñe’ëva ñandéve.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral.

►MBO’EPY 2 | UNIDAD 4

54
💬Área. Guaraní [40 minutos]
🔊 Mbo’epyrä - Tema 2. Ñamombe’u marandu – Comentamos la noticia
Unidad temática: Marandu. Noticia. Ñañe’ëkuaa. Expresión oral

Katupyryrä - Capacidades Jehepyme’ë jehechakuaáva – Indicadores


 Omba’eporandu haçua umi  Omombe’u jey marandu ohendúva.
oikóva ijere rehe, mba’e oïva ijere  Ohechauka moõpa oiko ohendúva
rehe, tenda ha’e oikuaaséva rehe marandúpe.
ha mba’e (Realiza preguntas  Ohechauka mba’érepa oñeñe’ë marandúpe.
sobre situaciones dadas, objetos,  Oikuaa araka’épa oñepyrü yvoty rape
lugares, etc.). jekuaauka he’íva marandúpe.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 53

 Jajesareko aranduka Guarani ñe’ë 3, temimbo’ekuéra mba’e.


 Jahechakuaa ta’anga oïva arandukápe ha ñamoñe’ë.
 Ñamohenonde temimbo’ekuérape ojapo haçua tembiapo oïva ñepÿruräme.
 Jaikuaauka mba’érepa ko árape ñañe’ëta.
 Ñamombe’u ko árape ñamombe’utaha marandu rehegua.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jajesareko aranduka Guarani ñe’ë 3. Ñanemandu’a marandu «Yvoty rape


jekuaauka ypy oiko Ka’akupépe» ñamoñe’ëvare.
 Ñañomongeta ñane iründi ha ñamombe’u: Mba’épa ñahendu marandúpe, moõpa
oiko, araka’épa oñepyrü yvoty rape jekuaauka.
 Upéi, temimbo’ekuéra tojesareko ta’angáre oïva aranduka rogue 53-pe ha
tomombe’u jey marandu ohenduva’ekue.
 Jaiporavo peteï marandu oï porãvéva ha ñamoñe’ë. Ñamoñe’ënguévo ja’e porä
ñe’ënguéra. Ñamongu’e ñande juru ha ñane kü. Ñambojoja ñane ñe’ë.
Ñambohyapu hekopete.
 Jahechakuaa mba’eichagua moñe’ëräpa ñamoñe’ëva, ha mbo’ehára pytyvõme
jajapo ambue tembiaporã oïva aranduka rogue 53-pe, ipahápe jajepy’amongetáta
ha ja’éta ñaikümbýpa marandu. Hasýpa jajapo. Ikatúnema jajapo ñane año.
 Ñamombe’u mba’éichapa ñañeñandu jajapóvo ko tembiapo.

Ñemohu’ä - Cierre

55
 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño ha iñirünguéra ndive, ojapóta
tembiaporã oïva aranduka rogue 53-pe. Ñamombe’u mba’éichapa ñañeñandu
jajapokuévo tembiapo.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral.

►MBO’EPY 3 | UNIDAD 4
56
💬Área. Guaraní [40 minutos]
Mbo’epyrä - Tema 3. Imba’echakuaáva omopotï ysyry Pa’i Ñu – Voluntarios
limpian cauce del arroyo Pa’i Ñu.
Unidad temática: Marandu. Noticia. Moñe’ërä. Lectura

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Omoñe’ëvo ombohyapu porã umi  Ohechakuaa mba’érepa oñe’ë marandu,
ñe’ë ha oñemoï hekopete (Lee ohechávo ta’anga.
oralmente considerando la buena  Ojapysaka porã moñe’ërã omoñe’ëva
pronunciación de los sonidos y la mbo’ehára.
postura del cuerpo).  Omoñe’ë mbo’ehára ndive marandu.
 Omombe’u mba’épa ikatu oiko pe
omoñe’ëvape.
 Ombojoja mba’éichapa ojogueraha upe
oimo’äva’ekue pe moñe’ërãme.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 54

 Ñamombe’u temimbo’ekuérape ko árape ñamoñe’ëtaha marandu hérava


«Imba’echakuaáva omopotï ysyry Pa’i Ñu» ha jajapóta opaichagua tembiapo
ikatu haçuáicha hesakã porã ñe’ë oïva marandúpe.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 54, ogykehai,


haiha, kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

Ñamoñe’ë mboyve ︳Antes de leer


🔊
 Jajerure temimbo’ekuérape oipeka haçua iñaranduka rogue 54-me.
 Jajesareko porã mba’eichagua ta’angápa oguereko upe moñe’ërã.
 Ñamoñe’ë porandu ojehaíva pe mbo’epýpe. ¿Mba’ére vaicha ndéve oñe’ë
moñe’ërã? ¿Mba’eichagua moñe’ërãpa?
 Ñamombe’u ko’áça ñamoñe’ëtaha marandu hérava «Imba’echakuaáva omopotï
ysyry Pa’i Ñu».

Ñamoñe’ë ︳Leemos
 Jaipeka aranduka rogue 54-pe. Ñepyrürãme, ñamoñe’ë porã ha hendaitépe
moñe’ërã «Imba’echakuaáva omopotï ysyry Pa’i Ñu».
 Ñamombe’u temimbo’ekuérape moñe’ërã «Imba’echakuaáva omopotï ysyry
Pa’i Ñu» ha’eha peteï marandu –noticia.
 Upéi ñamoñe’ë peteïteï haipyvo, ikatu haçuáicha temimbo’ekuéra oma’ë ha
ojapysaka avei ohóvo.
 Upe rire temimbo’ekuéra omoñe’ëta marandu, ñaipytyvõ chupekuéra.
 Ñamomandu’a oñemoñe’ë porä haçua jajesarekova’ëra ä mba’ére: oñe’ësyryry,
he’i porä ñe’ënguéra ha oñembo’y porã.
57
Ñamoñe’ëmba rire ︳Después de leer
 Ñanemandu’áke mba’épa ñande ja’era’e oikotaha ha jahecha oikópa térä ndoikói
upe ja’eva’ekue.
 Ñañomongeta kuatiañe’ë ñamoñe’ëva’ekue rehe. Jahechakuaa umi ñe’ë oïva
marandúpe. Ñahesa’ÿijo mba’érepa oñeñe’ë.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta aty’ípe, omoñe’ëta oñondivekuéra


moñe’ërã, upe aja ñaipytyvõ chupekuérape.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de control


 Pruebas: Oral.

58
►MBO’EPY 4 | UNIDAD 4

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 4. Imba’echakuaáva omopotï ysyry Pa’i Ñu – Voluntarios
limpian cauce del arroyo Pa’i Ñu.

Unidad temática: Marandu. Noticia Ñaikümby ñamoñe’ëva. Comprensión escrita

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 He’i mba’e rehépa oiméne  Ohechakuaa mba’érepa oñe’ë marandu
oñeñe’ëta jehaipyrépe oje’e’imi oje’e’imi rire ichupe upépe oikóva.
rire ichupe upépe oikóva  Oikuaa mba’e rehépa oñe’ë marandu
(Anticipa el posible contenido mbykymívape.
del texto a partir de datos que se  Omombe’u hemimo’ã marandúre.
le facilitan).  Ohesa’ÿijo marandu oïva moñe’ërãme.
 Oikümby mba’ére oñe’ë a  Ombohovái porandu marandu rehegua.
marandu mbykymívape  Oikuaa:
(Comprende la información - Mávarepa ha mba’érepa oñeñe’ë
contenida en textos tales como: marandúpe.
noticias breves). - Marandu tekombo’erã.
 He’i hemiandu marandu  Omombe’u hemiandu marandu omoñe’ëva
omoñe’ẽva rehe (Manifiesta su rehe.
postura ante las informaciones
leídas en los textos).

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue (54)

 Ñamomarandu mba’eräpa ko mbo’epy.


 Ñamombe’u temimbo’ekuérape ko árape ñamoñe’ëtaha marandu-noticia rehegua ha
jajapóta opaichagua tembiapo ikatu haçuáicha hesakã porã ñandéve oje’éva ipype.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jaipeka aranduka rogue 54-pe. Ñamoñe’ë porã ha syryrýpe oñondivepa.


 Oñe’ëmbávo moñe’ërã, jajerure temimbo’ekuérape oipeka haçua iñaranduka
rogue 54, 55 ha 56-me.
 Ñamoñe’ë ha ñamyesakã tembiaporã temimbo’ekuérape:
- Jaipe’ataha aranduka rogue 54, 55 ha 56-me, ha ñamoñe’ëtaha moñe’ërä
mbo’ehára ndive.

59
- Ñaikümby porã haçua moñe’ërã. Ñamombe’u mba’épa he’ise ambue ñe’ëme
ñe’ë hesakã porã’ÿva.
- Upéi ñamombe’úta mba’e rehépa oñe’ë marandu.
 Ñaisãmbyhy temimbo’ekuérape ojapo haçua hembiapo.
 Upei, ja’e temimbo’ekuérape toñome’ë ojupekuéra hembiapo ha tomombe’u
mba’éicha ojapora’e.

Ñemohu’ä - Cierre

 Jajerure temimbo’ekuérape tomba’apo ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 54, 55 ha 56-me. Ñanemandu’a mba’e marandu jaikuaa moñe’ërã rupive.
Upéikatu ñamombe’u peteï marandu jaikuaáva ha ja’e ñane remiandu marandu
ja’évare.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral y escrita.

60
►MBO’EPY 5 | UNIDAD 4

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 5. Ñe’ëriregua – Posposiciones
Unidad temática: Marandu. Noticia. Ñe’ëreko porã. Normas de la lengua

Katupyryrä – Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Oipuru hekopete taikuéra (Aplica  Oikuaa umi normatíva ñe’ëriregua jeporu
las normas acerca del uso de las porã rehegua.
letras).  Oikuaa umi normativa ñe’ë tïgua jeporu ipu
 Oiporu umi mbojojaha ñe’ë tïgua porãve potávo rehegua.
jeporu ipu porãve potávo (Aplica  Oiporavo ñe’ëriregua ha ojapo ñe’ëjoaju.
normas de armonización nasal).  Oipuru hekópe kuatiarãme ñe’ëriregua.
 Ojapo porã ñe’ëjoaju oiporukuévo
ñe’ëriregua.
 Ohaiguy ñe’ëriregua.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 57

 Ñamomarandu maeräpa ko mbo’epy. Ñamombe’u ko árape jajapotaha


opaichagua tembiapo ñe’ëreko porã rekávo, ñamoñe’ëta marandu - noticia ha
ñaguenohëtaha ñe’ëriregua.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jajapo tembiapo oïva aranduka rogue 57-me, upevarã jajeruréta


temimbo’ekuérape oipeka haçua iñanduraka ha oguereko haçua ipópe haiha.
 Jajerure chupekuéra omoñe’ë haçua umi tai isa’ývare mbo’ehára pytyvöme.
 Upéi omoñe’ë rire, ñamombe’u temimbo’ekuérape ñe’ëriregua,
posposiciones: oñemoteïva ñe’ë rire, oñemohenda ha ombojoapývo moköi
ñe’ë, ÿramo omyesakã porãve potávo. Hovaigua hína preposiciones
castellano-pe.
 Ñe’ëriregua iñe’ëpehëteïva - Posposiciones monosilábicas: pe/me, gui,
 gua, re, ndi. Ojehai péicha: Ñembygua, Ka’akupépe, Lambarégui.
 Ñe’ëriregua iñe’ëpehë’etáva - Posposiciones polisilábicas: haçua, çuarã,
guive, peve/meve, ári, rire, rupi, rehe, ndive.
 Jajerure tohechakuaa ha toguenohë haçua hikuái moñe’ërägui, ñane pytyvö
rupi, ñe’ëriregua.
 Ñame’ë chupekuéra aravo’imi ojapo haçua hembiapo.

61
 Jahai ogykehaíre ñe’ëriregua oïháicha arandukápe.
 Jajapo jehaipyre ha jaiporu porã ñe’ëriregua.
 Ñahesa’ÿijo jajapova’ekue tembiapokuéra jahechakuaa haçua oïporãpa.
 Upéi jajapo ñe’ëjoaju,ha jaiporu ipype ñe’ëriregua.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 57 ha 58-pe.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral y Escrita.

62
►MBO’EPY 6 | UNIDAD 4

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 7. Pundie V-v – Consonante V-v
Unidad temática: Marandu. Noticia. Ñe’ëreko porã. Normas de la lengua

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Oiporu hekopete taikuéra (Aplica  Oikuaa pundie V-v jeporu rehegua.
normas acerca del uso de las  Oipurukuaa pundie V-v kuatiarãme.
letras).  Ohai ha oipuru ñe’ë oguerekóva pundie V-v.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 59

 Ñanemandu’a ñane mbo’epy ñame’ëmava’ekuére. Ñamombe’u mba’eräpa ko


mbo’epy.
 Ñamombe’u ko árape ñañemomarandúta pundie V-v jeporu rehegua.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jajerure oipeka haçua hikuái aranduka rogue 59-pe. Jajapo oñondive tembiapo
peteïha.
 Ñamoñe’ë marandu pundie V-v jeporu rehegua ha ñambojovake tembiapo
ñepyrurãmegua rehe.
 Ñamomandu’a: Pundie V-v - Consonante V-v: pundie jurugua jahai haçua va,
ve, vi, vo, vu, vy, vã, vë, vï, võ, vü, vÿ jaiporuva’erã katuete pundie V-v,
ndojeporúi katu pundie Bb. Techapyrã: vevúi, vy’a, vore.
 Ñaipytyvö temimbo’ekuérape ojapo haçua tembiapokuéra 2 ha 3.
 Ñaha’arö opavavévape tojapopa hembiapo.
 Jahai pundie V-v jahecháva ta’angápe térä jaikohárupi.
 Jahaiguy ñe’ë oiporúva pundie V-v.
 Jajapo jehaipyre ha jaiporu porã pundie V-v.
 Ñahesa’ÿijo jajapova’ekue tembiapokuéra jahechakuaa haçua oïporãpa.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 59-pe.

63
Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control


 Pruebas: Oral y Escrita.

64
►MBO’EPY 7 | UNIDAD 4

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 7. Marandu - Noticia
Unidad temática: Marandu. Noticia. Jahaikuaa. Expresión escrita

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Oipuru umi ñe’ë hekopete  Omombe’u mba’épa marandu-noticia.
oñeñe’ëhápe (Utiliza vocablos  Ohechakuaa marandu retepy.
adecuados a la situación  Ohai marandu oñangarekokuévo tai
comunicativa). tuichakue rehe.
 Ohai hekopete oñangarekokuévo:  Ohai marandu oñangarekokuévo
tai tuichakue rehe, mba’éichapa mba’éichapa omboykeva’erä tai ha
omboykeva’erã tai ha ñe’ënguéra, ñe’ënguéra.
 Ohai marandu oñangarekokuévo moöite
moõite pevépa ohaiva’erã, tai ha
pevépa ohaiva’erä.
ñe’ënguéra ñemopa’ü hendapete
 Ohai marandu oñangarekokuévo tai ha
(Regula su escritura en cuanto a
ñe’ënguéra ñemopa’ü.
proporción y tamaño de cada una  Ombohete hendapete jehaipyre.
de las letras. Alineación e
inclinación de letras y palabras.
Espaciado regular entre las letras
y las palabras).

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue (60)

🔊
 Ñamomarandu mba’eräpa ko mbo’epy. Ñamombe’u ko árape ñamoñe’ëtaha
peteï marandu kuave’ërã oïva aranduka rogue 60-pe.
 Ñamombe’u jajapoha ko tembiapo jahaikuaa rekávo, jaikuaataha marandu
retepy ha jahaitaha peteï marandu mbykymíva.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

Jahai mboyve | Antes de escribir


 Ñamombe’u marandu ha’e moñe’ërã mbykymi oikuaauka oikóva
ojehuhagueichaite.
 Ñamoñe’ë oñondivepa peteï marandu ha jahechakuaa hetepýpe: Marandu
ñepyrümby (bajada o copete), marandu réra (nombre de la noticia), marandu rete
(cuerpo de la noticia).
 Ñamoñe’ëmba rire, jaikomi periodista ramo ha jahai peteï marandu. Jahai
mboyve jahechakuaa: Jahecha mba’e rehépa jahaíta. Jaiporu porã ko’ã

65
ñeporandu: ¿mba’épa oiko?, ¿mávapepa ojehu?, ¿mávapa ojapo?, ¿moõpa oiko?,
¿araka’épa oiko?, ¿mba’érepa oiko?
 Ipahápe ñamoñe’ë marandu jahaiva’ekue.

Jahaipa rire | Después de escribir


 Jajerure temimbo’ekuérape omoñe’ë haçua iñirünguéra ndive hembiapo.
 Tojehechauka hembiapo ha tomoñe’ë.
 Ñamopa’ü ikatu haçuáicha opavavéva omoñe’ë hembiapo ojapova’ekue.
 Ñañomongeta mba’éichapa ñañeñandu jajapopa rire tembiapokuéra.
 Jajepopete ojupekuéra.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 60 ha 61-me.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral.

66
MBO’EPY 8 | UNIDAD 4

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä – Tema 8. Marandu - Noticia
Unidad temática: Marandu. Noticia. Aikuaavéma. Autoevaluación

Katupyryrä – Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Ohechauka oikuaaha  Ojapysaka porã moñe’ërã omoñe’ëva
oñeme’ëva’ekue Unidad 4-pe: mbo’ehára.
Marandu (Demuestro habilidades  Omoñe’ë marandu mbo’ehára pytyvõme.
aprendidas durante el desarrollo  Oikuaa marandu retepy.
de la Unidad 4: Noticia).  Ohai hemiandu amoñe’ëvare.
 Oipuru hekópe kuatiarãme ñe’ëriregua.
 Oikuaa pundie V-v jepuru rehegua.
 Ohai ñe’ë oguerekóva pundie V-v,
oñangareko opyta porã haçua hendápe.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 62-63

🔊
 Ñañomongeta sapy’ami iporãha jajapo peteï aranduchauka marandu rehegua, ha
ñañemomarandúva guive Unidad 4-pe.
 Ñamombe’u mba’eichaitépa ojejapóta tembiapokuéra.
 Ñamoñe’ë moñe’ërä.
 Ja’e jevy mba’épa jajapóta.
 Upe rire temimbo’ekuéra ojapóta tembiapo ha’eño.
 Jajerure temimbo’ekuéra toheja ihaihakuéra mesa ári, ohechaukávo
ojapopamaha hembiapo.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 62-63, ogykehai,


haiha, kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jaipe’a aranduka rogue 62 ha 63-pe. Ñamoñe’ë ñepyrürãme marandu- noticia ha


jahechakuaa hetepy.
 Upéi jajerure temimbo’ekuérape tomoñe’ë ha tojesareko ko’ã jehepyme’ëre:
- Ojapysaka porã moñe’ërã omoñe’ëva mbo’ehára.
- Omoñe’ë marandu mbo’ehára pytyvõme.
- Oikuaa marandu retepy.
- Ohai hemiandu amoñe’ëvare.
- Oipuru hekópe kuatiarãme ñe’ëriregua.
- Oikuaa pundie V-v jepuru rehegua.

67
- Ohai ñe’ë oguerekóva pundie V-v, oñangareko opyta porã haçua hendápe.

Ñemohu’ä - Cierre

 Jajapo peteï autoevaluación ñañemoaranduva’ekue guive ko Unidad-pe.


 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka
rogue 62 ha 63-pe.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Escrita y Oral.

68
MBO’EPY 1 | UNIDAD 5

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 1. Ju’i ha karugua hypava’ekue – Las ranas y el pantano seco

Unidad temática: Morangu. Fábula. Ñaikümby ñahendúva. Comprensión oral

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva- Indicadores


 Oikümby mba’épa oje’e pe  Ohendu morangu ha he’i mba’éichapa héra.
ohendúvape: morangu  Oikuaa máva rehépa oñeñe’ë morangúpe.
(Comprende la información  Ohechakuaa morangúpe mba’e porã ha
contenida en textos breves mba’evai.
escuchados: fábulas).  Omohenda oikohaguéicha morangúpe.
 Ohechakuaa mba’e porã ha  Ohai tekombo’erã ohendu rire morangu.
mba’e vai umi ohendúvape
(Identifica valores y antivalores
en textos breves escuchados).

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 66

🔊
 Ñamoñepyrü tembiapo ko arapegua ñamombe’úvo vy’apópe umi morangu
jaikuaáva. Upéi katu, jajapysaka mba’e mbo’epýpa ñahesa’ÿijóta ko árape.
Upevarä ñamomoñe’ëta ñane aranduka rogue 66-me. Jahejakuaa ñahesa’ÿijotaha
morangu hérava «Ju’i ha karugua hypava’ekue».

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


reproductor de audio,kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

Ñahendu mboyve ︳Antes de escuchar


 Ñamombe’u temimbo’ekuérape ko árape ñamoñepyrütaha pe mbo’epy aty poha
Guarani 3, ñamombe’u heraha Morangu – Fábula.
 Jajerure temimbo’ekuérape oipeka haçua iñaranduka rogue 66-me.
 Ñamoñe’ë ta’anga oguerúva ha oñondivepa ñambohovái porandu oïva aranduka
rogue 66-me. ¿Mba’épa oñemombe’úne ñandéve? ¿Oñe’ëpa mymba rehe térä
tapicha rehe?
 Ko’áça katu ñahendúta morangu rehegua oïva aranduka rogue 110-pe ha
ñaporandu ¿mba’érepa oiméne oñe’ëta?
 Upéi ñaporadu temimbo’ekuérape hemimo’ä máva rehetépa oñeñe’ëta
jehaipyrépe.

69
 Ñamomandu’a opavavéva ohenduva’erã hapicha remimo’ä ha omomorã
ojoavýramo jepe hemimo’ägui.
 Ñamombe’u ñaneremimo’ä rehegua.

Ñahendu ︳Escuchamos
 Ñahendu morangu oïva togue 110-pe.

Ñahendupa rire ︳Después de escuchar


 Ñanemandu’a ñaimo’äva ojehaíva ogykehaípe ha jahecha oikopara’e térä
nahániri.
 Ñañomongeta ñahendúva rehe ha ñambohovái porandu: ¿Ahendúvapa morangu?
¿Mba’éichapa héra? ¿Mávapa omombe’u chéve?
 Ñamombe’u máva rehépa oñeñe’ë morangu ñahenduva’ekue.
 Ñamohenda oikohaguéicha morangúpe.
 Upéi ñamoñe’ë ha ñamyesakä tembiapokuéra oïva aranduka rogue 66-me.
 Jahechakuaa morangúpe mba’e porã ha mba’evai.
 Jahai ñaimo’ãva morangúre.
 Jahechakuaa oïporäpa tembiapokuéra ojejapoháicha.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 66-me.
 Ñamombe’u mba’éichapa ñajasarekova’erã oïramo oñe’ëva ñandéve.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral.

70
►MBO’EPY 2 | UNIDAD 5

💬Área. Guaraní [40 minutos]


🔊Mbo’epyrä - Tema 2. Tekombo’erã – La moraleja
Unidad temática: Morangu. Fábula. Ñañe’ëkuaa. Expresión oral

Katupyryrä - Capacidades Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Omombe’ujey ha’e oikümby  Ohendu morangu ha omombe’u
haguéicha morangu (Recrea tekombo’erã ohejáva morangúpe.
fábulas).  Ojepy’amongeta tekombo’erã ohejáva
 He’i hemiandu omombe’úvo morangúpe.
omoneï térãpa nahániri, ogustápa  Ohai tekombo’erã ojehejáva morangúpe.
ichupe térãpa nahániri, oñe’ẽvo  Ohechakuaa morangúpe mba’e porã ha
ijerére oikomeméva rehe mba’evai.
(Expresa sus ideas acuerdos/  Omombe’u hemiandu tekombo’erãre
desacuerdos, gustos/disgustos ohejáva morangúpe.
sobre situaciones habituales).

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ẽ 3, togue (67)

 Jajesareko aranduka Guarani ñe’ë 3, temimbo’ekuéra mba’e.


 Jahechakuaa ta’anga oïva arandukápeha ñamoñe’ë.
 Ñamohenonde temimbo’ekuérape ojapo haçua hembiapo oïva ñepÿruräme.
 Jaikuaauka mba’érepa ko árape ñañe’ëta.
 Ñamombe’u ko árape ñamombe’utaha tekombo’erã ohejáva morangúpe.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: arandukaGuarani ñe’ë 3 ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jajesareko aranduka Guarani ñe’ë 3, temimbo’ekuéra mba’e.


 Ñanemandu’a morangu ñamoñe’ëva’ekue rehe.
 Ñañomongeta iñiründi ha ñamombe’u: ¿Mba’éichapa umi mymba oïva
morangúpe?
 Upéi, temimbo’ekuéra tomoha’anga ju’i oïva morangúpe.
 Jahechakuaa mba’eichagua moñe’ëräpa ñamoñe’ëva, ñaipytyvõ chupekuéra, ha
jajapo ambue tembiaporã oïva aranduka rogue 67-me, ha jajepy’amongeta
tekombo’erã ojehejáva morangúpe.
 Ñamohu’ä haçua jahai tekombo’erã ojehejáva morangúpe.

71
Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño ha iñirünguérandive, ojapóta


tembiaporã oïva aranduka rogue 67-me. Ñamombe’u tekombo’erã ojehejáva
morangúpe.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral.

72
►MBO’EPY 3 | UNIDAD 5

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 3. Jagua ha ha’anga – El perro y su reflejo
Unidad temática: Morangu. Fábula. Moñe’ërä. Lectura

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Omoñe’ësyry, ombopu porã  Ohechakuaa mba’érepa oñe’ë morangu,
taikuéra ha oñembo’y porã ohechávo ta’anga.
omoñe’ënguévo moñe’ërã (Lee  Ojapysaka porã moñe’ërã omoñe’ëva
fluidamente, pronuncia con mbo’ehára.
claridad las palabras y adopta  Omoñe’ë mbo’ehára ndive morangu.
postura correcta al leer).  Omombe’u mba’épa ikatu oiko pe
 Omombe’u mba’épa ikatu oiko omoñe’ëvape.
pe omoñe’ëvape (Predice  Ombojoja mba’éichapa ojogueraha upe
informaciones que puede oimo’äva’ekue pe moñe’ërãme.
contener un texto).  Omoñe’ëvo marangu ojehechakuaa:
Omoñepyrüha, ombohete ha omuhu’ãha
omombe’úva.
 Omombe’ukuévo morangu ombohyapu porã
umi ñe’ënguéra.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 68

🔊
 Ñamombe’u temimbo’ekuérape ko árape ñamoñe’ëtaha moñe’ërã hérava «Jagua
ha ha’anga» ha jajapóta opaichagua tembiapo ikatu haçuáicha hesakã porã ñe’ë
oïva morangúpe.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 68, ogykehai,


haiha, kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

Ñamoñe’ë mboyve ︳Antes de leer


🔊
 Jajerure temimbo’ekuérape oipeka haçua iñaranduka rogue 68-pe.
 Jajesareko porã mba’eichagua ta’angápa oguereko upe moñe’ërã.
 Ñamoñe’ë porandu ojehaíva pe mbo’epýpe: ¿Mba’ére vaicha ndéve oñe’ë
moñe’ërã? ¿Mba’eichagua moñe’ërãpa?
 Ñamombe’u ko’áça ñamoñe’ëtaha moñe’ërã hérava «Jagua ha ha’anga».

73
Ñamoñe’ë ︳Leemos
 Jaipeka aranduka rogue 36-me. Ñepyrürãme, ñamoñe’ë porã ha hendaitépe
moñe’ëra: «Jagua ha ha’anga».
 Ñamombe’u temimbo’ekuérape moñe’ërã «Jagua ha ha’anga» ha’eha peteï
morangu.
 Upéi ñamoñe’ë peteïteï haipyvo, ikatu haçuáicha temimbo’ekuéra oma’ë ha
ojapysaka avei ohóvo.
 Upe rire temimbo’ekuéra omoñe’ëta morangu, ñaipytyvõ chupekuérape.
 Ñamomandu’a oñemoñe’ë porä haçua jajesarekova’ëra ä mba’ére: oñe’ësyryry,
he’i porä ñe’ënguéra ha oñembo’y porã.

Ñamoñe’ëmba rire ︳Después de leer


 Ñanemandu’áke mba’épa ñande ja’era’e oikotaha ha jahecha oikópa térä ndoikói
upe ja’eva’ekue.
 Ñañomongeta kuatiañe’ë ñamoñe’ëva’ekue rehe. Jahechakuaa umi ñe’ë oïva
morangúpe. Ñahesa’ÿijo mba’érepa oñeñe’ë.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta aty’ípe, omoñe’ëta oñondivekuéra


moñe’ërã, upe aja ñaipytyvõ chupekuérape.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de control.


 Pruebas: Oral.

74
►MBO’EPY 4 | UNIDAD 5

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 4. Jagua ha ha’anga - El perro y su reflejo
Unidad temática: Morangu. Fábula. Ñaikümby ñamoñe’ëva. Comprensión escrita

Katupyryrä – Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 He’i mba’e rehépa oiméne  Ohechakuaa mba’érepa oñe’ë morangu
oñeñe’ëta jehaipyrépe oje’e’imi ohechávo ta’anga.
rire ichupe upépe oikóva  Oikuaa mba’e rehépa oñe’ë moñe’ërãme.
(Anticipa el posible contenido  Omombe’u hemimo’ã morangúre.
del texto a partir de datos que se  Omombe’u mba’épa oiko ojoapykuéri pe
lenfacilitan). jehaipyrépe.
 Oikümby mba’e rehépa oñe’ë  Oikuaa:
morangu (Comprende la - Mávarepa oñeñe’ë morangúpe.
información contenida en textos - Morangu tekombo’erã.
tales como: fábulas). - Moõpa oiko morangu.
 Ohesa’ÿjo máva rehetépa - Morangu avatee.
oñeñe’ë pe jehaipyre
omoñe’ëvape, mba’épa
hembiapo, moõpa ha araka’épa
oiko umíva (Analiza un texto
narrativo considerando
personajes, acciones, lugar y
tiempo).
 He’i mba’emba’épa oiko
ojoapykuéri pe jehaipyrépe
(Expresa la secuencia de hechos
ocurridos en el texto).

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 68

🔊
 Ñamomarandu mba’eräpa ko mbo’epy.
 Ñamombe’u temimbo’ekuérape ko árape ñamoñe’ë jeytaha moñe’ërã: «Jagua ha
ha’anga» ha jajapóta opaichagua tembiapo ikatu haçuáicha hesakã porã ñandéve
oje’éva ipype.

75
Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,
kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jaipeka aranduka rogue 68-pe. Ñamoñe’ë porã ha syryrýpe oñondivepa.


 Oñe’ëmbávo moñe’ërã, jajerure temimbo’ekuérape oipeka haçua iñaranduka
rogue 68, 69 ha 70-pe.
 Ñamoñe’ë ha ñamyesakã tembiaporã temimbo’ekuérape:
- Jaipe’ataha aranduka rogue 68, 69 ha 70-pe, ha ñamoñe’ëtaha moñe’ërä
mbo’ehára ndive.
- Ñaikümby porã haçua moñe’ërã. Ñamombe’u mba’épa he’ise ambue ñe’ëme
ñe’ë hesakã porã’ÿva.
- Upéi ñamombe’úta mba’e rehépa oñe’ë moñe’ërã.
- Ñamoñe’ë jey morangu tekombo’erã ha ajepy’amongeta hese.
 Ñaisãmbyhy temimbo’ekuérape ojapo haçua hembiapo.
 Upei, ja’e temimbo’ekuérape toñome’ë ojupekuéra hembiapo ha tomombe’u
mba’éicha ojapora’e.

Ñemohu’ä - Cierre

 Jajerure temimbo’ekuérape tomba’apo ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva


aranduka rogue 68, 69 ha 70-pe. Ñanemandu’a mba’e marandu jaikuaa
moñe’ërã rupive. Upéi katu ñamombe’u morangu tekombo’erã, moõpa oiko
morangu ha morangu avatee.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral y escrita.

76
►MBO’EPY 5 | UNIDAD 5

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 5. Teroja papapýva – Adjetivos numerales
Unidad temática: Morangu. Fábula. Ñe’ëreko porã. Normas de la lengua

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Oipuru hekopete taikuéra (Aplica  Oikuaa umi normatíva teroja papapýva
normas acerca del uso de las jeporu porã rehegua.
letras).  Oiporavo teroja papapýva ha omoïmba
 Oipuru umi ñe’ë hekopete ñe’ëjoaju.
oñeñe’ëhápe (Utiliza vocablos  Oipuru hekópe kuatiarãme teroja papapýva.
adecuados a la situación  Ojapo porã ñe’ëjoaju oiporukuévo teroja
comunicativa). papapýva.
 Ohaiguy teroja papapýva.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 71

 Ñamomarandu mba’eräpa ko mbo’epy. Ñamombe’u ko árape jajapotaha


opaichagua tembiapo ñe’ëreko porã rekávo, ñamoñe’ëta morangu ha
ñaguenohëtaha teroja papapýva.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jajapo tembiapo oïva aranduka rogue 71 ha 72-me, upevarã jajeruréta


temimbo’ekuérape oipeka haçua iñanduraka ha oguereko haçua ipópe haiha.
 Jajerure chupekuéra omoñe’ë haçua moñe’ërä ha ñaipytyvö chupekuéra.
 Upéi omoñe’ë rire, ñamombe’u temimbo’ekuérape teroja papapýva he’iseha umi
ohechaukáva téra retakue; oipapáva terópe ha he’i henda. Ojeporu tero mboyve
ha ikatu avei oho tero rire. Techapyrã: Peteï jagua, mokõi ju’i, mbohapy
mbarakaja.
 Jajerure tohechakuaa ha toguenohë moñe’ërägui teroja papapýva.
 Ñame’ë chupekuéra aravo’imi ojapo haçua hembiapo.
 Jahai ogykehaíre teroja papapýva oïháicha arandukápe.
 Jajapo jehaipyre ha jaiporu porã teroja papapýva.
 Ñahesa’ÿijo jajapova’ekue tembiapokuéra jahechakuaa haçua oïporãpa.
 Upéi ñamoñe’ë ha ahaiguy teroja papapýva.

77
Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 71 ha 72-me.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral y escrita.

78
►MBO’EPY 6 | UNIDAD 5

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 6. Pundie puso «’» – Consonante puso «’»
Unidad temática: Morangu. Fábula. Ñe’ëreko porã. Normas de la lengua

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Oipuru hekopete taikuéra.  Oikuaa pundie puso «’» jeporu rehegua.
(Aplica normas acerca del uso de  Ohai ha oipuru ñe’ë oguerekóva puso «’».
las letras).

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 73

 Ñanemandu’a ñane mbo’epy ñame’ëmava’ekuére. Ñamombe’u mba’eräpa ko


mbo’epy.
 Ñamombe’u ko árape ñañemomarandúta pundie puso «’» jeporu rehegua.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jajerure temimbo’ekuérape toipeka haçua hikuái aranduka rogue 73-pe. Jajapo


oñondive tembiapo peteïha.
 Ñamoñe’ë marandu pundie puso «’» jeporu rehegua ha ñambojovake tembiapo
ñepyrürãmegua rehe.
 Ñamomandu’a: pundie jurugua ñane ñoko’ëme okapúva, katuete oho mokõi
pu’ae pa’üme ha omondoho sapy’aitemi ñe’ë. Ñe’ë oñemopehëvo katuete
ohova’erã pu’ae upeigua ndive. Techapyrã: ju’ i, ju-’i.
 Ñaipytyvö temimbo’ekuérape ojapo haçua tembiapokuéra 2, 3 ha 4.
 Ñaha’arö opavavévape tojapopa hembiapo.
 Jahaiguy ñe’ë oiporúva pundie puso «’».
 Jajapo jehaipyre ha jaiporu porã pundie puso «’».
 Ñahesa’ÿijo jajapova’ekue tembiapokuéra jahechakuaa haçua oïporãpa.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 73-pe.

79
Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control


 Pruebas: Oral y escrita.

80
►MBO’EPY 7 | UNIDAD 5

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 7. Morangu – Fábula
Unidad temática: Morangu. Fábula. Jahaikuaa. Expresión escrita

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Oipuru umi ñe’ë hekopete  Ohai morangu mbykymíva.
oñeñe’ëhápe (Utiliza vocablos  Oiporukuaa tai tuichakue.
adecuados a la situación  Omboyke porã taikuéra ohai jave.
comunicativa).  Omboyke há omopa’ ü porã ñe’ënguéra.
 Ohai hekopete oñangarekokuévo:  Ombohete hendapete jhaipyre.
tai tuichakue rehe, mba’éichapa
omboykeva’erã tai ha
ñe’ënguéra, moõite pevépa
ohaiva’erã, tai ha ñe’ënguéra
ñemopa’ü hendapete (Regula su
escritura en cuanto a proporción
y tamaño de cada una de las
letras. Alineación e inclinación
de letras y palabras. Espaciado
regular entre las letras y las
palabras).
 Ohai mba’emombe’u mbykymi,
oipurúvo jehaipyre ryepy
(Redacta narraciones breves,
teniendo en cuenta la estructura
de cada tipo de texto).

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 74

🔊
 Ñamomarandu mba’eräpa ko mbo’epy. Ñamombe’u ko árape ñamoñe’ëtaha
peteï morangu oïva aranduka rogue 74-pe.
 Ñamombe’u jajapoha ko tembiapo Jahaikuaa rrekávo, jaikuaataha morangu
retepy ha jahaitaha peteï morangu mbykymíva.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

81
Jahai mboyve | Antes de escribir
 Ñamoñe’ë oñondivepa peteï morangu ha jahechakuaa hetepýpe: Ñepyrümby,
apokytä, opavogua/ipaha ha tekombo’erã.
 Ñamoñe’ëmba rire, temimbo’ekuéra ojesarekóta morangúre ha ohaiguýta
mavamáva rehépa oñeñe’ë.
 Ipahápe omoñe’ëta morangu ha ohaipáta. Upéi jahaíta tekombo’erã ñanohëva
morangúgui.

Jahaipa rire | Después de escribir


 Jajerure temimbo’ekuérape tomoñe’ë iñirünguéra ndive hembiapo.
 Ñamopa’ü ikatu haçuáicha opavavéva omoñe’ë hembiapo ojapova’ekue.
 Ñañomongeta mba’éichapa ñañeñandu jajapopa rire tembiapokuéra.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 74 ha 75-pe. Ñamombe’u morangu ha’eha peteï ñemombe’u mbykymi,
ndoikóiva añetehápe, ñanerekombo’eséva; oñe’ë ipype mymbakuéra yvypóra
ramoguáicha.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control


 Pruebas: Oral.

82
MBO’EPY 8 | UNIDAD 5

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä – Tema 8. Morangu – Fábula
Unidad temática: Morangu. Fábula. Aikuaavéma. Autoevaluación

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Ohechauka oikuaaha  Ojapysaka porã moñe’ërã omoñe’ëva
oñeme’ëva’ekue Unidad 5-pe: mbo’ehára.
Morangu (Demuestro habilidades  Omoñe’ë morangu mbo’ehára pytyvõme.
aprendidas durante el desarrollo  Oikuaa morangu retepy.
de la Unidad 5: Fábula).  Ohechakuaa teroja papapýva.
 Oikuaa mávarepa oñe’ë morangu.
 Ohechakuaa morangu avatee.
 Oikuaa pundie puso jepuru rehegua.
 Ohai ñe’ë, oñangareko ituichakue, opyta
porã haçua hendápe.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 76 ha 77

🔊
 Ñañomongeta sapy’ami iporãha jajapo peteï aranduchauka morangu rehegua, ha
ñañemomarandúva guive Unidad 5-pe.
 Ñamombe’u mba’eichaitépa ojejapóta tembiapokuéra.
 Ñamoñe’ë moñe’ërä.
 Ja’e jevy mba’épa jajapóta.
 Upe rire temimbo’ekuéra ojapóta tembiapo ha’eño.
 Jajerure temimbo’ekuéra toheja ihaihakuéra mesa ári, ohechaukávo
ojapopamaha hembiapo.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 76 ha 77-me,


ogykehai, haiha, kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jaipeka aranduka rogue 76 ha 77-me. Ñamoñe’ë ñepyrürãme morangu ha


jahechakuaa hetepy.
 Upéi jajerure temimbo’ekuérape tomoñe’ë hikuái ha tojesareko ko’ã
jehepyme’ëre:
- Ojapysaka porã moñe’ërã omoñe’ëva mbo’ehára.
- Omoñe’ë morangu mbo’ehára pytyvõme.
- Oikuaa morangu retepy.

83
- Ohechakuaa teroja papapýva.
- Oikuaa mávarepa oñe’ë morangu.
- Ohechakuaa morangu avatee.
- Oikuaa pundie puso jepuru rehegua.
- Ohai ñe’ë, oñangareko ituichakue, opyta porã haçua hendápe.

Ñemohu’ä - Cierre

 Jajapo peteï autoevaluación ñañemoaranduva’ekue guive ko Unidad-pe.


 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka
rogue 76 ha 77-me.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Escrita y Oral.

84
►MBO’EPY 1 | UNIDAD 6

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 1. Tajy – Lapacho
Unidad temática: Ta’angahai. Descripción. Ñaikümby ñahendúva. Comprensión oral

Katupyryrä – Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva- Indicadores


 Oikümby mba’épa oje’e pe  Ohendu ta’angahai rehegua.
ohendúvape: ta’angahai  Oikuaa mba’épa oje’ehína ko ta’angahaípe.
(Comprende la información  Oikuaa mba’emba’épa oje’ehína ichupe umi
contenida en textos breves ha’e oikoha rupi.
escuchados: descripciones).  Omombe’u mba’éichapa tajy.
 He’i moö rupipa heñói ha okakuaa tajy.
 Oha’arö oñe’ë haçua oje’e vove chupe.
 Ohendu hapichakuérape oñe’ë jave.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 80

🔊
 Ñamoñepyrü tembiapo ko arapegua jajapokuévo vy’apópe opaichagua
ñembosarái térä purahéi.
 Upéi, jajapysaka mba’e mbo’epýpa ñahesa’ÿijóta ko árape.
 Upevarä ñamomoñe’ëta ñane aranduka rogue 80-pe.
 Jahejakuaa ñahesa’ÿijotaha moñe’ërä hérava Tajy-Lapacho, ta’angahai rehegua.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


reproductor de audio, kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

Ñahendu mboyve ︳Antes de escuchar


 Ñambohovái porandu oïva aranduka rogue 80-pe.
 Upéi katu ñamombe’u ñaneremimo’ä máva rehetépa oñeñe’ëta jehaipyrépe.
 Ñahendu ñande rapicha remimo’ä ha ñamomorã ojoavýramo jepe
ñaneremimo’ägui.
 Jahai ogykehaípe ñaneremimo’ä moñe’ërä rehegua.

Ñahendu ︳Escuchamos
 Ñahendu ta’angahai, togue 111-me.

Ñahendupa rire ︳Después de escuchar

85
 Ñanemandu’a ñaimo’äva ojehaíva ogykehaípe ha jahecha oikopara’e térä
nahániri.
 Ñañomongeta ñahendúva rehe ha ñambohovái porandu: ¿Mba’eichagua
yvyramáta reikuaa? ¿Moõpa oï heta yvyramáta tuicháva?
 Ñamoïmba moñe’ërãme he’iháicha. Namoñe’ëha ñamyesakä tembiapokuéra
oïva aranduka rogue 80-pe.
 Jahechakuaa oïporäpa tembiapokuéra ojejapoháicha.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 80-pe.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA.
 Pruebas: Oral y escrita.
 Informe: Bitácora.

86
►MBO’EPY 2 | UNIDAD 6

💬Área. Guaraní [40 minutos]


🔊 Mbo’epyrä - Tema 2. Ka’avo ra’angahai – Descripción de plantas

Unidad temática: Ta’angahai. Descripción. Ñañe’ëkuaa. Expresión oral

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Omombe’u mba’éichapa ohecha  Omombe’u hemimo’ã ta’angahaíre.
hapichakuérape, mymba, mba’e  Ojapo hekopete ta’angahai.
oïva ijere rehe, ka’avokuéra ha  Oiporavo yvyramáta ha amoha’angahai.
tenda (Describe oralmente  Omoha’aga ha amobasa’y yvyramáta
personas, animales, objetos, aiporavóva.
plantas y lugares).  Omombe’u mba’éichapa omoha’angahai
yvyramáta.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 81

 Ñamomarandu mba’eräpa ko mbo’epy.


 Ñamombe’u ko árape ñamoñe’ë jeytaha ta’angahai ñamoñe’ëva’ekue ha
jajapotaha tembiapokuéra ñaikümby porä haçua.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, ñe’ëryru, mbogueha ha mba’e.

 Jaipeka aranduka rogue 81-me. Ñamoñe’ë moñe’ërä mbo’ehára ndive.


 Ñamoñe’ë ha jajesareko porä mba’eichaitépa jajapova’erä ha temimbo’ekuéra
kirirïháme.
 Jajechakuaa mba’épa he’ise ta’angahai. Upéi, jaiporavo yvyramáta ha
ñamoha’angahai.

Jajapo mboyve ta’angahai

 Ñamaña porã hese ha jahechakuaa: Mba’éichapa imáta: ijyvate, ikarape,


ipoguasu. Mba’éichapa hakã: heta, ipo’i, imbarete. Mba’éichapa hogue: apu’a,
puku, po’i, hovyü. Mba’e sa’ýpa ipoty: sa’yju, pytã, pytãngy, morotï, hovy.
Mba’eichaguápa hi’a: ja’úvapa térã nahániri.

Jajapo aja ta’angahai:

 Ñamohenda ñane akãme umi jahecháva ha ñañepyrü: ñamombe’u mba’e


yvyramátapa jaiporavo ha ja’e mba’eichaguápa. Ñahendu avei ñande
rapichakuéra rembiapo.

87
Jajapopa rire
 Jaguerohory ojupe ñane rembiapo.
 Ñamombe’u mba’éichapa ñañeñandu.

Ñemohu’ä - Cierre

 Jajerure temimbo’ekuérape tomba’apo ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva


aranduka rogue 81-me.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA.
 Pruebas: Oral y escrita.
 Informe: Bitácora. Rúbrica. Portafolio.

88
►MBO’EPY 3 | UNIDAD 6

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 3. Yryvu ruvicha – Cuervo real
Unidad temática: Ta’angahai. Descripción. Moñe’ërä. Lectura

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Omoñe’ëvo ombohyapu porã umi  Omoñe’ësyry moñe’ërã.
ñe’ë ha oñemoï hendaitépe (Lee  Oñembo’y porã omoñe’ënguévo moñe’ërã.
oralmente considerando la buena  Omoñe’ë hekopete ñe’ënguéra
pronunciación de los sonidos y la moñe’ërãmegua.
postura del cuerpo).

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 82

🔊
 Ñamombe’u mba’eräpa ko mbo’epy. Ja’e ko árape ñamoñe’ëtaha ta’angahai
«Yryvu ruvicha – Cuervo real» rehegua.
 Ñepyrüräme, ñamoñe’ëta mbo’ehára ndive ha upe rire peteïteï.
 Ñañeha’ä jajapo hekopete ñoha’anga ikatu haçuáicha oñeikümby porã.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 82, ogykehai,


haiha, kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

Ñamoñe’ë mboyve ︳Antes de leer

🔊
 Jajerure temimbo’ekuérape toipeka iñaranduka rogue 82-me.
 Jajapo porandukuéra oïva pehë ñamoñe’ë mboyvépe.
 Ñaporandu: ¿Reikuaápa hetaichagua guyra? ¿Mba’e rehépa vaicha ndéve
oñeñe’ëta?
 Jahai ogykehaípe omombe’úva temimbo’ekuéra.
 Ñamoñe’ë porä haçua jajesarekova’ëra ä mba’ére: oñe’ësyryry, he’i porä
ñe’ënguéra ha oñembo’y porã.

Ñamoñe’ë ︳Leemos
 Jaipeka aranduka rogue 82-me.
 Ñamoñe’ë ta’angahai hérava «Yryvu ruvicha - Cuervo real», jajesareko porä
mba’eichaitépa ñamoñe’ëva’erä, ha upéi temimbo’ekuéra omoñe’ëta kirirïháme.

89
 Peteïteï omoñe’ë temimbo’ekuéra, ha jajesareko porã mba’eichaitépa
ojapova’erä hikuái.
 Ñamoñe’ë porä haçua jajesarekova’ëra ä mba’ére: oñe’ësyryry, he’i porä
ñe’ënguéra ha oñembo’y porã.

Ñamoñe’ëmba rire ︳Después de leer


 Ñanemandu’áke mba’épa ñande ja’era’e oikotaha ha jahecha oikópa térä ndoikói
upe ja’eva’ekue.
 Ñañomongeta kuatiañe’ë ñamoñe’ëva’ekue rehe.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta oñoiründi, ojapóta tembiaporã oïva


aranduka rogue 82-me.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA.
 Pruebas: Oral y escrita.
 Informe: Bitácora.

90
►MBO’EPY 4 | UNIDAD 6

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 4. Yryvu ruvicha – Cuervo real

Unidad temática: Ta’angahai. Descripción. Ñaikümby ñamoñe’ëva. Comprensión


escrita

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 He’i mba’e rehépa oiméne  Oikuaa mba’e rehépa oñe’ë moñe’ërãme.
oñe’ëta jehaipyrépe oje’eimi rire  Omombe’u hemimo’ã ta’angahaíre.
ichupe upépe oikóva (Anticipa el  Ojepy’amongeta ha he’i mba’épepa oje’e
posible contenido del texto a yryvu ruvicháre.
partir de datos que se le  Oikuaa mba’e rehépa oñeñe’ë ta’angahaípe.
facilitan).  Ohechakuaa ñe’ëtemiandu oïva
 Oikümby mba’e rehépa oñeñe’ë ta’angahaípe.
ta’angahai (Comprende la  Ohechakuaa ñe’ëporähaipyre oïva
información contenida en textos ta’angahaípe
tales como: descripciones).  Ombojoavy hemimo’ã hapichakuéra
 Ohechakuaa mba’éichapa remimo’ãre.
haihára omoporã hembiapo  Omomba’e hapichakuéra remimo’ã.
oipurúvo: ñe’ëtemiandu,
mbo’váva, mbojojáva,
mbojoguáva ha je’e jey
(Reconoce recursos utilizados en
un texto como: imágenes,
personificación, comparación,
metáfora y repetición).

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 82, 83 ha 84

 Ñamomarandu mba’eräpa ko mbo’epy.


 Ñamombe’u ko árape ñamoñe’ë jeytaha ta’angahai ñamoñe’ëva’ekue ha
jajapotaha tembiapokuéra ñaikümby porä haçua.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, ñe’ëryru, mbogueha ha mba’e.

 Jaipeka aranduka rogue 82-me. Ñamoñe’ë moñe’ërä mbo’ehára ndive.


 Ñamoñe’ëmba rire jajerure temimbo’ekuérape ohasa haçua togue 83 ha 84-pe.

91
 Ñamoñe’ë ta’angahai, jajesareko porä mba’eichaitépa jajapova’erä ha
temimbo’ekuéra omoñe’ëta kirirïháme.
 Jahechakuaa mba’eichagua moñe’ëräpa.
 Jaikuaa mba’érepa oñe’ëta moñe’ërä ñama’ëvo ta’angáre.
 Jaikuaa mba’érepa oñe’ë moñe’ërä. Ñamyesakã ñe’ënguéra, jaiporu upevarä
ñe’ëryru.
 Jajechakuaa mba’épa he’ise ta’angahai.
 Ñañomongeta oñondive ha ñambohovái porandukuéra: ¿Mba’eichagua guyrápa
yryvu ruvicha? ¿Mba’éichapa hete?
 Jahechakuaa ñe’ëtemiandu oïva ta’angahaípe.
 Ñamboysýi ñe’ëporähaipyre oïva ta’angahaípe
 Ipahápe ñamoïmba peteï ficha-pe he’iháicha ta’angahaípe.

Ñemohu’ä - Cierre

 Jajerure temimbo’ekuérape tomba’apo ha’eño, tojapo tembiaporã oïva aranduka


rogue 82, 83 ha 84-pe.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA.
 Pruebas: Oral y escrita.
 Informe: Bitácora. Rúbrica. Portafolio.

92
►MBO’EPY 5 | UNIDAD 6

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 5. Ñe’ëtéva arakuéra – Los tiempos del verbo

Unidad temática: Ta’angahai. Descripción. Ñe’ëreko porã. Normas de la lengua

Katupyryrä – Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Omohenda hekopete ñe’ëtéva  Oikuaa mba’épa he’ise ñe’ëtéva.
arakuéra (Establece la  Omombe’u mba’éichapa oñemohenda
concordancia de los tiempos ñe’ëtéva arakuéra.
verbales).  Ombosýi mba’éichapa oñemohenda
ñe’ëtéva arakuéra.
 Oipuru porä ñe’ëtéva arakuéra opaichagua
haipyrépe.
 Omosüsü porã ñe’ëtéva arakuéra.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3 togue 85 ha 86

 Ñanemandu’a ñane mbo’epy ñame’ëmava’ekuére.


 Ñamombe’u mba’eräpa ko mbo’epy.
 Ñamombe’u ko árape ñañemomarandutaha ñe’ëtéva arakuéra rehegua.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3 togue 85 ha 86,


ogykehai, haiha, ñe’ëryru, kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jajerure mitãnguérape toipeka iñaranduka rogue 85 ha 86-me.


 Jajapo oñondive tembiapo peteïha.
 Ñamoñe’ë marandu ñe’ëtéva arakuéra ha ñambojovake tembiapo
ñepyrürãmegua rehe.
 Jahechakuaa ñe’ëtéva arakuéra ñemohendaha rehegua.
 Jajesareko techapyrãre ha ñamoñe’ë ñe’ëtéva ñemosüsüre.
 Ñaipytyvö temimbo’ekuérape ojapo haçua ambue tembiapokuéra.
 Ñaha’arö opavavévape tojapopa tembiapo.
 Ñahesa’ÿijo jajapova’ekue tembiapokuéra jahechakuaa haçua oï porãpa.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogué 85 ha 86-me.

93
 Jajepy’amongeta tuicha ñaneipytyvötaha jaikuaáramo hekopete ñe’ëtéva
arakuéra ñemohenda rehegua.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA.
 Pruebas: Oral y escrita.
 Informe: Bitácora. Rúbrica. Portafolio.

94
►MBO’EPY 6 | UNIDAD 6

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 6. Muanduhe rechaukaha – Tilde acentual

Unidad temática: Ta’angahai. Descripción. Ñe’ëreko porã. Normas de la lengua

Katupyryrä – Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Oipuru hekopete muanduhe  Oikuaa muanduhe rechaukaha jeporu
rechaukaha (Aplica normas rehegua.
acerca la tilde).  Oipurukuaa hekópete muanduhe rechaukaha
kuatiarãme.
 Ohai porã ñe’ë orekóva muanduhe
rechaukaha.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 87

 Ñanemandu’a ambue mbo’epy ñame’ëmava’ekue ñe’ëtéva arakuéra ñemohenda


rehegua.
 Jaikuaauka mba’eräpa ko mbo’epy, ñamombe’u ko árape jaikuaátaha muanduhe
rechaukaha jeporu rehegua.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Ja’e temimbo’ekuérape toipeka iñaranduka rogue 87-me ha jajapo oñondive


tembiapo peteïha.
 Ñambohape temimbo’ekuérape ojapo aja tembiaporä 2, 3, 4 ha 5.
 Jajerure chupekuéra tomombe’u mba’éichapa muanduhe rechaukaha jeporu ha
upekuévo tohai peteï ta’angahai ohechaukahápe oikümbyhague muanduhe
rechaukaha jeporu.
 Ñame’ë aravo oikotevëva ojapo haçua opavavéva tembiapo.
 Jajesareko porã tembiapo ojejapova’ekue rehe.
 Ñamoñe’ë ha jaikuaauka mba’éichapa muanduhe rechaukaha jeporu.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 87-me.

95
Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos


 Observación: RSA.
 Pruebas: Oral y escrita.
 Informe: Bitácora. Rúbrica. Portafolio.

96
►MBO’EPY 7 | UNIDAD 6

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 7. Ta’angahai - Descripción

Unidad temática: Ta’angahai. Descripción. Jahaikuaa. Expresión escrita

Katupyryrä – Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Oipuru umi ñe’ë hekopete  Oikuaa mba’épa he’ise ñe’ë ta’angahai.
oñeñe’ëhápe (Utiliza vocablos  Oikuaa ta’angahai ryepy.
adecuados a la situación  Omombe’u mba’épa jaikuaava’erã jajapo
comunicativa). haçua ta’angahai
 Ohai ta’angahai (jehaipyrepegua  Ohai hekopete ta’angahai peteï mymba
avatee, mymba, ka’avo, mba’e ha ohayhuvévare.
oikóva) oiporúvo jehaipyre ryepy
(Redacta descripciones
—personas, personajes de textos,
paisajes, animales, plantas,
objetos y situaciones— teniendo
en cuenta la estructura de cada
tipo de texto).
 Ohai hekopete oñangarekokuévo:
tai tuichakue rehe, mba’éichapa
omboykeva’erã tai ha ñe’ënguéra,
moõite pevépa ohaiva’erã, tai ha
ñe’ënguéra ñemopa’ü hendapete
(Regula su escritura en cuanto a
proporción y tamaño de cada una
de las letras. Alineación e
inclinación de letras y palabras.
Espaciado regular entre las letras
y las palabras).

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 88-89

🔊
 Ñamomarandu maeräpa ko mbo’epy. Ñamombe’u ko árape jahaitaha peteï
ta’angahai mymba jahayhuvévare.
 Upéi jajapóta tembiapokuéra ñaikümby porã haçua ta’angahai rehegua.

97
Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,
kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

Jahai mboyve | Antes de escribir

 Ñamoñe’ë moñe’ërä mbo’ehára ndive. Ñamoñe’ëmba rire jajerure


temimbo’ekuérape toipeka iñaranduka rogue 88-pe.
 Ja’e mba’épa he’ise ta’angahai.
 Jahechakuaa Ta’angahai retepy.
 Ñamombe’u mba’épa jaikuaava’erã jajapo haçua ta’angahai .
 Ñambyapu’a ha ñamomba’e: Jajapo mboyve ta’angahai
 Ñamaña porã hese ha jahechakuaa: Mba’éichapa imáta: ijyvate, ikarape,
ipoguasu. Mba’éichapa hakã: heta, ipo’i, imbarete. Mba’éichapa hogue: apu’a,
puku, po’i, hovyü. Mba’e saýpa ipoty: sa’yju, pytã, pytãngy, morotï, hovy.
Mba’eichaguápa hi’a: ja’úvapa térã nahániri.

Jajapo aja ta’angahai:


 Ñamohenda ñane akãme umi jahecháva ha ñañepyrü: ñamombe’u mba’e
yvyramátapa jaiporavo ha ha’e mba’eichaguápa. Ñahendu avei ñande
rapichakuéra rembiapo.

Jajapopa rire
 Jaguerohory ojupe ñane rembiapo.
 Ñamombe’u mba’éichapa ñañeñandu.
 Jahasa aranduka rogue 89-pe ha jahai hekopete ta’angahai peteï mymba
jahayhuvévare.
 Jahechakuaa kuatiarãme ta’angaha iñemohenda.

Jahaipa rire| Después de escribir


 Jajerure temimbo’ekuérape tomoñe’ë iñirünguéra ndive.
 Ñamomopa’ü ikatu haçuáicha opavavéva omoñe’ë hembiapo ojapova’ekue.
 Ñañomongeta mba’éichapa ñañeñandu jajapopa rire ñane rembiapo.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 88 ha 89-pe.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?
Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA.
 Pruebas: Oral y escrita.
 Informe: Bitácora. Rúbrica. Portafolio.

98
MBO’EPY 8 | UNIDAD 6

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä – Tema8. Ta’angahai. Descripción.
Unidad temática: Ta’angahai. Descripción. Aikuaavéma. Autoevaluación

Katupyryrä – Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Ohechauka oikuaaha  Ojapysaka porã moñe’ërã omoñe’ëva
oñeme’ëva’ekue Unidad 6-me: mbo’ehára.
Ta’angahai (Demuestro  Omoñe’ë ta’angahai mbo’ehára pytyvõme.
habilidades aprendidas durante el  Oikuaa ta’angahai ryepy.
desarrollo de la Unidad 6:  Ohechakuaa ta’angahai ñemohenda.
Descripción).  Ohechakuaa ñe’ëtemiandu oïva
ta’angahaípe.
 Ohechakuaa ñe’ëporãhaipyre oïva
ta’angahaípe.
 Ohai ñe’ë, oñangareko ituichakue, opyta
porã haçua hendápe.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 90-91

🔊
 Ñañomongeta sapy’ami iporãha jajapo peteï aranduchauka ta’angahai rehegua,
ha ñañemomarandúva guive Unidad 6-me.
 Ñamombe’u mba’eichaitépa ojejapóta tembiapokuéra.
 Ñamoñe’ë moñe’ërä.
 Ja’e jevy mba’épa jajapóta.
 Upe rire temimbo’ekuéra ojapóta tembiapo ha’eño.
 Jajerure temimbo’ekuéra toheja ihaihakuéra mesa ári, ohechaukávo
ojapopamaha hembiapo.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 90 ha 91-me,


ogykehai, haiha, kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jaipeka aranduka rogue 90 ha 91-me. Ñamoñe’ë ñepyrürãme ta’angahai ha


jahechakuaa hetepy.
 Upéi jajerure temimbo’ekuérape tomoñe’ë hikuái ha tojesareko ko’ã
jehepyme’ëre:
- Ojapysaka porã moñe’ërã omoñe’ëva mbo’ehára.

99
- Omoñe’ë ta’angahai mbo’ehára pytyvõme.
- Oikuaa ta’angahai ryepy.
- Ohechakuaa ta’angahai ñemohenda.
- Ohechakuaa ñe’ëtemiandu oïva ta’angahaípe.
- Ohechakuaa ñe’ëporãhaipyre oïva ta’angahaípe
- Ohai ñe’ë, oñangareko ituichakue, opyta porã haçua hendápe.

Ñemohu’ä - Cierre

 Jajapo peteï autoevaluación ñañemoaranduva’ekuégui ko Unidad-pe.


 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka
rogue 90 ha 91-me.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Escrita y Oral.

100
►MBO’EPY 1 | UNIDAD 7

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 1. Mandi’o – Mandioca
Unidad temática: Mombe’upy. Leyenda. Ñaikümby ñahendúva. Comprensión oral

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva- Indicadores


 Oikümby mba’épa he’i ohendúva  Ohendu mombe’upy mandi’o rehegua.
mombe’upýpe (Comprende la  Omombe’u mba’épa he’íne jehaipyrépe
información contenida en ohendu mboyve.
leyendas).  Oikuaa máva rehépa oñeñe’ë mombe’upýpe.
 Ohechakuaa jehaipyre máva  Oikuaa moõpa oiko pe oñemombe’úva
rehépa oñeñe’ë pe ohendúva ichupe.
moñe’ëräme ha mba’éichagua  Oikuaa mba’épa oje’ehína pe
tekovépa umíva (Identifica los mombe’upýpe.
personajes de un texto escuchado  Ohechakuaa mávapa avatee mombe’upýpe.
 Omombe’u mba’épa oñandu avatee.
y los caracteriza brevemente).
 Oikuaa mba’épa he’ise umi ñe’ë oje’éva
 Ohechakuaa máva rehépa
mombe’upýpe.
oñeñe’ë pe ohendúva
 Oha’arö oñe’ë haçua oje’e vove chupe.
moñe’ëräme ha mba’éichagua  Ohendu hapichakuérape oñe’ë jave.
tekovépa umíva (Identifica los
personajes de un texto escuchado
y los caracteriza brevemente).

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 94

🔊
 Ñamoñepyrü tembiapo ko arapegua ñamombe’ukuévo vy’apópe umi
mombe’upy jaikuaáva. Upéi katu, ja’e mba’e mbo’epýpa ñahesa’ÿijóta ko árape.
 Upévare ñamomoñe’ëta ñane aranduka rogue 94-pe. Jahechakuaa
ñahesa’ÿijotaha mombe’upy rehegua.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3 ogykehai, haiha,


reproductor de audio, kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

Ñahendu mboyve ︳Antes de escuchar


 Ñamombe’u temimbo’ekuérape ko árape ñamoñepyrütaha pe mbo’epy aty
poteïha Guarani 3, ñamombe’u heraha mombe’upy rehegua.
 Jajerure temimbo’ekuérape toipeka iñaranduka rogue 94-pe.

101
 Ñamoñe’ë oguerúva ta’anga ha ñaporandu chupekuérape porandu oïva aranduka
rogue 94-pe: ¿Reikuaápa mandi’o? ¿Re’úvapa? ¿Mba’e rehegua mombe’upýpa
reikuaa?
 Ko’áça ñamoñe’ëta mombe’upy oïva aranduka rogue 112-me, ha ñambohovái
¿mba’érepa oiméne oñe’ëta hikuái?
 Upéi katu ja’e ñaneremimo’ä máva rehépa oñeñe’ëta jehaipyrépe.
 Jajerure mitãnguérape tohendu hapicha remimo’ä ha tomomorã ojoavýramo jepe
hemimo’ägui.
 Upe rire jajerure tomombe’u hemimo’änguéra mombe’upy rehegua.

Ñahendu ︳Escuchamos
 Ñahendu mombe’upy oïva togue 112-me.

Ñahendupa rire ︳Después de escuchar


 Ñanemandu’a ñaimo’äva mombe’upy rehe ha jahecha oïporápa térä nahániri.
 Ñañe’ë oñondivepa ñahendúvare ha ñamombe’u ojejapóva ha oje’éva
mombe’upýpe.
 Jahechakuaa máva rehépa oñeñe’ë mombe’upýpe ha moõpa oiko pe
oñemombe’úva ñandéve.
 Omombe’u mba’épa oje’ehína pe mombe’upýpe.
 Namoñe’ë temimbo’ekuéra ndive ha ñamyesakä tembiapokuéra oïva aranduka
rogue 94-pe.
 Jahechakuaa oïporäpa tembiapokuéra ojejapoháicha.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 94-pe.
 Ñamombe’u añeteguáva mombe’upýpe.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral.

102
►MBO’EPY 2 | UNIDAD 7

💬Área. Guaraní [40 minutos]


🔊 Mbo’epyrä - Tema 2. Ñoha’anga – Dramatización
Unidad temática: Mombe’upy. Leyenda. Ñañe’ëkuaa. Expresión oral

Katupyryrä – Capacidades Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Ohechauka ñoha’anga rupive umi  Oha’anga mombe’upýpe oikóva.
mombe’upýpe oikóva (Dramatiza  Oikümby mombe’upýpe oikóva.
escenas sencillas de leyendas). mba’eporandu umi mba’e oïva ijere rehe.
 Omombe’ujey ha’e oikümby  He’i jey jey mombe’upy oikova’ekue.
haguéicha mombe’upy (Recrea  Omombe’u mba’éicha oñeñandu
leyendas). omombe’úvo mombe’upy.
 Omboysýi mymba, ka’avo, avatee réra
ohendúva mombe’upýpe.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ẽ 3, togue 95

 Jajesareko aranduka Guarani ñe’ë 3, temimbo’ekuéra mba’e.


 Jahechakuaa ta’anga oïva arandukápe ha ñamoñe’ë.
 Ñamohenonde temimbo’ekuérape ojapo haçua tembiapo oïva ñepÿruräme.
 Jaikuaauka mba’érepa ko árape ñañe’ëta.
 Ñamombe’u ko árape jaikuaataha Ñoha’anga- Dramatización rehegua.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jajesareko aranduka Guarani ñe’ë 3 rehe.


 Ñamohenonde temimbo’ekuérape ojapo haçua tembiapo oïva ñepyrüräme
tomaña ta’angáre ha tahe’i mba’épa ohecha, upéi tomoñe’ë ha ñaipytyvö
chupekuéra.
 Ñamombe’u jajapótaha ñoha’anga.
 Jajerure chupekuéra toñomongeta iñiründi ha tomombe’u: ¿Mba’épa ñoha’anga?
¿Mba’éichapa ñaha’angava’erã?
 Avei ñamombe’u iporãha:

Ñaha’anga mboyve:
 Jaiporavo mávapa oikóta: Mandi’óramo, mitãnguéraramo (irundy térã po
temimbo’e), sýramo ha Tupãramo.

103
 Mbo’ehára ñane pytyvõta jajapo haçua ñande aorã.
 Ñañensaja heta jey.
 Ñamombyta ñane akãme ko’ã ñomongeta: Mitãnguéra ohecha Mandi’ópe ha
he’i hikuái:
—Mandi’o ningo peteï mitãkuña ijyvate ha ipirúva.
—Ha’e ndohugaséi ha ndojaposéi mba’eve.
 Mandi’o oñembo’y omaña hapichakuérare ha he’i:
—Ahugase ningo mitãnguéra ndive, apytánte katu oñembo’y ko’ápe. Atï
chepirueterei haguére.
 Sy he’ imembýpe:
—Ko’ërõite nderapóta upépe hína.
 Tupã he’i mandi’ópe:
—Ajapóta ndehegui peteï ka’avo hapo tuichaicháva ikatu haçuáicha oje’u
tembi’úramo opa rupi.
 Jahechakuaa mba’eichagua moñe’ërapa ñamoñe’ëva ha jajapo ambue
tembiaporã oïva aranduka rogue 95-pe.
 Ñamohu’ä haçua ñamombe’u ñane irünguérape mba’éichapa ñañeñandu.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta iñirünguéra ndive, ojapóta tembiaporã


oïva aranduka rogue 95-pe. Avei omombe’uva’erã mávandipa ojapo ñoha’anga
mombe’upy rehegua ha mba’éichapa oñeñandu.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral.

104
►MBO’EPY 3 | UNIDAD 7

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 3. Mburukuja – Pasionaria
Unidad temática: Mombe’upy. Leyenda. Moñe’ërä. Lectura

Katupyryrä – Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Omoñe’ëvo ombohyapu porã umi  Ohechakuaa mba’érepa oñe’ë mombe’upy,
ñe’ë ha oñemoï hekopete (Lee ohechávo ta’anga.
oralmente considerando la buena  Ojapysaka porã moñe’ërã omoñe’ëva
pronunciación de los sonidos y la mbo’ehára.
postura del cuerpo).  Omoñe’ësyry mombe’upy.
 Ombopu porã taikuéra omoñe’ëvo
mombe’upy.
 Omombe’u mba’épa ikatu oiko pe
omoñe’ëvape.
 Oñembo’y porã omoñe’ënguévo moñe’ërã.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 96

 Ñamombe’u temimbo’ekuérape ko árape ñamoñe’ëtaha moñe’ërã hérava


«Mburukuja» ha jajapóta opaichagua tembiapo ikatu haçuáicha hesakã porã ñe’ë
oïva ñamoñe’ëtava.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 96, ogykehai,


haiha, kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

Ñamoñe’ë mboyve ︳Antes de leer

🔊
 Jajerure temimbo’ekuérape toipeka iñaranduka rogue 96-me.
 Jajesareko porã mba’eichaguápa ta’anga oguereko upe moñe’ërã.
 Ñamoñe’ë porandu ojehaíva pe mbo’epýpe. ¿Mba’ére vaicha ndéve oñe’ë
moñe’ërã? ¿Mba’eichagua moñe’ërã?
 Ñamombe’u ko’áça ñamoñe’ëtaha moñe’ërã hérava «Mburukuja».

Ñamoñe’ë ︳Leemos
 Jaipeka aranduka rogue 96-me. Mbo’ehára omoñe’ë porã ha hendaitépe
moñe’ërä hérava «Mburukuja».
 Ñamombe’u temimbo’ekuérape moñe’ërã «Mburukuja» ha’eha peteï
mombe’upy.

105
 Upéi ñamoñe’ë peteïteï haipyvo, ikatu haçuáicha temimbo’ekuéra oma’ë ha
ojapysaka avei ohóvo.
 Upéi temimbo’ekuéra omoñe’ëta mombe’upy, mamoñe’ë hendivekuéra.
 Ñamoñe’ë porä haçua jajesarekova’ëra ä mba’ére: oñe’ësyryry, he’i porä
ñe’ënguéra ha oñembo’yporã.

Ñamoñe’ëmba rire ︳Después de leer


 Ñanemandu’a mba’épa ja’era’e oikotaha ha jahecha oikópa térä ndoikói umi
ja’eva’ekue.
 Ñañomongeta kuatiañe’ë ñamoñe’ëva rehe. Jahechakuaa umi ñe’ë oïva
mombe’upýpe. Ñahesa’ÿijo mba’érepa oñeñe’ë.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe, temimbo’ekuéra omba’apóta iñiründi, omoñe’ëta oñondive moñe’ërã


ñane pytyvõ rupi.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de control.


 Pruebas: Oral.

106
►MBO’EPY 4 | UNIDAD 7

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 4. Mburukuja - Pasionaria
Unidad temática: Mombe’upy. Leyenda. Ñaikümby ñamoñe’ëva. Comprensión escrita

Katupyryrä – Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Ohechakuaa mba’érepa oñe’ë mombe’upy
 He’i mba’e rehépa oiméne ohechávo ta’anga.
oñeñe’ëta jehaipyrépe oje’e’imi  Oikuaa mba’e rehépa oñe’ë moñe’ërãme.
rire ichupe upépe oikóva  Omombe’u hemimo’ã mombe’upýre.
(Anticipa el posible contenido del  Ohesa’ÿijo marandu oïva moñe’ërãme.
texto a partir de datos que se le  Ohechakuaa moñe’ërãme mávapa
facilitan). avateekuéra.
 Oikümby mba’e rehépa oñe’ë  Ohechakuaa moñe’ërãme umi mba’e
mombe’upy (Comprende la ikatúva oiko añetehápe ha umi oje’énteva
información contenida en textos oñeimo’äguirei.
tales como: leyendas).  Omombe’u mba’épa oñandu omoñe’ëvo
 Ohechakuaa omoñe’ëvape mombe’upy.
mba’épa ikatu oiko añetehápe ha
mba’épa oje’énteva
oñeimo’äguirei (Distingue
hechos posibles de hechos
imaginarios).

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 96

🔊
 Ñamomarandu mba’eräpa ko mbo’epy.
 Ñamombe’u temimbo’ekuérape ko árape ñamoñe’ë jeytaha moñe’ërã hérava
«Mburukuja» ha jajapóta opaichagua tembiapo ikatu haçuáicha hesakã porã ñandéve
ñe’ë oïva mombe’upýpe.
8
Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3 ogykehai, haiha,
kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jaipeka ñande aranduka rogue 96-me. Ñaporandu ñepyrürãme:


¿Rehechávapa mburukuja poty? ¿Mba’érepa vaicha ndéve oñeñe’ëta?
 Upéi ñamoñe’ë oñondivepa syryrýpe mombe’upy.

107
 Ñamoñe’ëmbávo moñe’ërã, jajerure temimbo’ekuérape toipeka iñaranduka
rogue 96, 97 ha 98-pe.
 Ñamoñe’ë ha ñamyesakã tembiaporã temimbo’ekuérape:
- Jaipekataha aranduka rogue 96, 97 ha 98-pe ha ñamoñe’ëtaha moñe’ërä
mbo’ehára ndive.
- Ñaikümby porã haçua moñe’ërã.
- Ñamombe’u mba’épa he’ise ambue ñe’ëme ñe’ë hesakã porã’ÿva.
- Upéi ñamombe’úta mba’e rehépa oñe’ë moñe’ërã.
- Ñamombe’u jey mombe’upýpe he’iháicha.
- Jahechakuaa moñe’ërãme umi mba’e ikatúva oiko añetehápe ha umi
oje’énteva oñeimo’äguirei.
 Ñaisãmbyhy temimbo’ekuérape ojapo haçua tembiapo.
 Upéi tohechauka ojupekuéra hembiapo ha tomombe’u mba’éicha ojapopa.

Ñemohu’ä - Cierre

 Jajerure temimbo’ekuérape tomba’apo ha’eño, tojapo tembiaporã oïva aranduka


rogue 96, 97 ha 98-pe. Ñanemandu’a mba’e marandu jaikuaa moñe’ërã rupive.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral y escrita.

108
►MBO’EPY 5 | UNIDAD 7

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 5. Ñe’ëjoaju – Oración
Unidad temática: Mombe’upy. Leyenda. Ñe’ëreko porã. Normas de la lengua

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Omohenda hekopete ñe’ëtéva ára  Oikuaa mba’épa he’ise ñe’ëtéva.
kuéra (Establece la concordancia  Ohechakuaa ñe’ëtéva ryepy.
de los tiempos verbales).  Ombojoavy terañe’ë ha terañe’ëje’e.
 Omboysýi hendápe pe  Ohechakuaa ñe’ëjoajúpe terañe’ë ha
omombe’úva (Secuencia sus terañe’ëje’e.
ideas en orden lógico).  Oikuaa umi normatíva ñe’ëtéva ára kuéra
ñemohenda porã rehegua.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 99

 Ñamomarandu maeräpa ko mbo’epy. Ñamombe’u ko árape jajapotaha


opaichagua tembiapo ñe’ëreko porã rekávo, jahechakuaáta ñe’ëjoaju ryepy.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jajapo tembiapo oïva aranduka rogue 99 ha 100-pe, upevarã jajeruréta


temimbo’ekuérape oipeka haçua iñanduraka ha oguereko haçua ipópe haiha.
 Jajerure mitänguérape omoñe’ë haçua moñe’ëra ha ñaipytyvö chupekuéra.
 Upéi ñamombe’u temimbo’ekuérape ñe’ëjoaju he’iseha umi ñe’ë
oñembojoajúvo omoçuahëva peteï marandu. Oje’évo ojehechakuaa mávapa
ojapo tembiapo térã pe omombe’úva mba’épa oñandu, katuete oguerahava’erã
ñe’ëtéva.
 Hetepýpe ojehechakuaa: terañe’ë ha terañe’ëje’e.
 Techapyrä: (Kuñataï) oiko vy’ápe hogayguakuéra ndive. Jahechakuaa ko
ñe’ëjoajúpe mávapa terañe’ë ha terañe’ëje’e.
 Jajerure ohechakuaa ha oguenohë haçua hikuái ñe’ëjoajúgui terañe’ë ha
terañe’ëje’e.
 Ñame’ë chupekuéra aravo’imi ojapo haçua hembiapo.
 Jahai ogykehaíre ñe’ëjoaju ryepy oïháicha arandukápe.
 Jajapo jehaipyre ha jaiporu porã ñe’ëjoaju ryepy.
 Ñahesa’ÿijo jajapova’ekue tembiapokuéra jahechakuaa haçua oïporãpa.

109
Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 99 ha 100-pe.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral y escrita.

110
►MBO’EPY 6 | UNIDAD 7

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 6. Ñe’ëpehë tïgua jehairã – Formación de sílaba nasal
Unidad temática: Mombe’upy. Leyenda. Ñe’ëreko porã. Normas de la lengua

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Oipuru hekopete tïgua  Oikuaa ñe’ë tïgua ipu porãve jeporu
rechaukaha. (Aplica normas rehegua.
acerca del uso de la marca de  Oipurukuaa ñe’ëpehë tïgua kuatiarãme.
nasalidad).  Oñomongeta ha ombopu porã ñe’ëpehë
 Oipuru umi mbojojaha ñe’ë tïgua tïguáva.
jeporu ipu porãve potávo (Aplica  Ohai porã kuatiarã oguerekóva ñe’ëpehë
normas de armonización nasal). tïgua.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 101

 Ñanemandu’a ñane mbo’epy ñame’ëmava’ekuére. Ñamombe’u mba’eräpa ko


mbo’epy.
 Ñamombe’u ko árape ñañemomarandúta ñe’ëpehë tïgua jehairã jeporu rehegua.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, haiha,


kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jajerure oipeka haçua hikuái aranduka rogue 101-me. Jajapo oñondive tembiapo
peteïha.
 Ñamoñe’ë marandu ñe’ëpehë tïgua jehairã jeporu rehegua ha ñambojovake
tembiapo ñepyrürãme gua rehe.
 Ñamomandu’a: Sílaba nasal: ñe’ëpehëme ndoikéi oñondive mokõi taipu tïguáva.
 Ñaipytyvö temimbo’ekuérape ojapo haçua tembiapokuéra 2 ha 3.
 Ñaha’arö opavavévape tojapopa hembiapo
 Jajerure tohai jehaipyre ha jaiporu porã ñe’ëpehë tïguáva.
 Ñahesa’ÿijo jajapova’ekue tembiapokuéra jahechakuaa haçua oïporãpa.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 101-me.

111
Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Oral.

112
MBO’EPY 7 | UNIDAD 7

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 7. Mombe’upy - Leyenda
Unidad temática: Mombe’upy. Leyenda. Jahaikuaa. Expresión escrita

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Oikuaa mba’épa he’ise mombe’upy.
 Ohai mba’emombe’u mbykymi,  Ohechakuaa mombe’upy ryepy.
ombohete hendapete jehaipyre  Ohechakuaa ñe’ë ohechaukáva tekombo’e
(Redacta narraciones breves porã mombe’upýpe.
teniendo en cuenta la estructura  Ohai.
de cada tipo de texto). - Oñeikümby porã haçuáicha mombe’upy.
 Oipuru umi ñe’ë hekopete - Ombohete hendapete jehaipyre.
oñeñe’ëhápe (Utiliza vocablos - Oñangareko tai tuichakue rehe.
adecuados a la situación - Omboyke porã tai ha ñe’ënguéra,
comunicativa). - Oikuaa moõite pevépa ohaiva’erã
 Ohai hekopete oñangarekokuévo: - Omopa’ü tai ha ñe’ënguéra hendapete
tai tuichakue rehe, mba’éichapa  Omboysýi hemiandu hekopete.
omboykeva’erã tai ha
ñe’ënguéra, moõite pevépa
ohaiva’erã, tai ha ñe’ënguéra
ñemopa’ ü hendapete (Regula su
escritura en cuanto a: Proporción
y tamaño de cada una de las
letras. Alineación e inclinación
de letras y palabras. Espaciado
regular entre las letras y las
palabras).

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 102

🔊
 Ñamomarandu mba’éräpa ko mbo’epy. Ñamombe’u ko árape ñamoñe’ëta ha
jahaíta peteï mombe’upy rehegua oïva aranduka rogue 102-me.
 Upéi jajapóta tembiapokuéra ñaikümby porã haçua mombe’upy rehegua.

113
Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, ogykehai, kuatiahai,
mbogueha ha mba’e.

Jahai mboyve | Antes de escribir


 Ñamoñe’ë ñe’ënguéra oïva aranduka rogue 102-me.
 Ja’e mba’épa he’ise mombe’upy: ha’e umi mba’e oñemombe’úva ha ikatúvara’e
oiko yma ha ohasávo ára iñambue ohóvo. Ndojekuaái katu mávapa omombe’u
ñepyrüraka’e ha katuete oikuaauka yvypóra, mymba térã yvyra ha mba’ekuéra
reko.
 Upéi jahechakua a hetepy: Iñepyrümby, hetepy/apañuãi, ipaha.
 Uperire jajerure temimbo’ekuérape tomoïmba mombe’upy paha.
 Ñaipytyvö temimbo’ekuérape ojapo haçua tembiapokuéra oïva aranduka rogue
103-pe.
 Ñaha’arö opavavévape tojapopa hembiapo.
 Ñahesa’ÿijo tembiapokuéra jajapova’ekue ha jahecha haçua oïporãpa.
 Jahechauka ñande rogayguápe ñane rembiapo.

Jahaipa rire | Después de escribir


 Jajerure temimbo’ekuérape omoñe’ë haçua iñirünguéra ndive hembiapo.
 Ñamopa’ü ikatu haçuáicha opavavéva omoñe’ë hembiapo ojapova’ekue.
 Ñañomongeta mba’éichapa ñañeñandu jajapopa rire ñane rembiapo.

Ñemohu’ä - Cierre

 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka


rogue 102 ha 103-pe.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Escrita y Oral.

114
MBO’EPY 8 | UNIDAD 7

💬Área. Guaraní [40 minutos]


Mbo’epyrä - Tema 8. Mombe’upy - Leyenda
Unidad temática: Mombe’upy. Leyenda. Aikuaavéma. Autoevaluación

Katupyryrä - Capacidad Jehepyme’ë jehechakuaáva - Indicadores


 Ohechauka oikuaaha  Omoñe’ë mombe’upy mbo’ehára pytyvõme.
oñeme’ëva’ekue Unidad 7-me:  Oikuaa mombe’upy avatee.
Mombe’upy (Demuestro  Ohechakuaa ñe’ëjoajúpe terañe’ë ha
habilidades aprendidas durante el terañe’ëje’e.
desarrollo de la Unidad 7:  Ohai porã kuatiarã oguerekóva ñe’ëpehë
Leyenda). tïgua.
 Oipuru hekópe ñe’ëjoajúpe terañe’ë ha
terañe’ëje’e.

Ñepyrürä - Inicio | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 104

🔊
 Ñañomongeta sapy’ami iporãha jajapo peteï aranduchauka ha
ñañemomarandúva guive Unidad 7-me.
 Ñamombe’u mba’eichaitépa ojejapóta tembiapokuéra.
 Ñamoñe’ë moñe’ërä mbo’ehára pytyvöme.
 Ja’e jevy mba’épa jajapóta.
 Upe rire temimbo’ekuéra ojapóta tembiapo ha’eño.
 Jajerure temimbo’ekuéra toheja ihaihakuéra mesa ári, ohechaukávo
ojapopamaha hembiapo.

Ñahesa’ÿijo - Desarrollo | Pytyvörä: aranduka Guarani ñe’ë 3, togue 104 ha 105,


ogykehai, haiha, kuatiahai, mbogueha ha mba’e.

 Jaipe’a aranduka rogue 104 ha 105-pe, jajerure temimbo’ekuérape tomoñe’ë


mombe’upy oïva aranduka rogue 104 ha 105-pe, mbo’ehára pytyvõme ha
tojesareko ko’ã jehepyme’ëre:
- Omoñe’ë mombe’upy mbo’ehára pytyvõme.
- Oikuaa mombe’upy avatee.
- Ohechakuaa ñe’ëjoajúpe terañe’ë ha terañe’ëje’e.

115
- Ohai porã kuatiarã oguerekóva ñe’ëpehë tïgua.
- Oipuru hekópe ñe’ëjoajúpe terañe’ë ha terañe’ëje’e.

Ñemohu’ä - Cierre

 Jajapo peteï autoevaluación ñañemoaranduva’ekuégui ko Unidad-pe.


 Ipahápe temimbo’ekuéra omba’apóta ha’eño, ojapóta tembiaporã oïva aranduka
rogue 104 ha 105-pe.

Aranduchauka - Evaluación

 Jajerure tembiapokuéra jahepyme’ë haçua, ñaporandu: ¿mba’éichapa peñeñandu


pejapo aja tembiapo?, ¿mba’épa nahesakãi?, ¿mba’érepa?, ¿mba’épa
peikuaaseve?

Tembiporu jehepyme’ërä - Procedimientos e instrumentos evaluativos

 Observación: RSA. Lista de Control.


 Pruebas: Escrita y Oral.

116

También podría gustarte