Está en la página 1de 14

MOÑEPYRŨ

(INTRODUCCIÓN)

Tavarandu niko peteî kuaaty ijáva Avakuaaty tembiapoguiguápe. Ohapykueho, ombyaty ha


oikuaakajeýva arandu ka’aty. Mayma kuaaty oguerekoháicha, tavarandu oipuru avei aporeko ha
tapereko oipytyvôva ichupe ohupyty haĝua hembipota.

Tavarandu térâ tetâkuaa, ha’e kuaaty (disciplina, ciencia) tetâ rembikuaaguigua. Upe ñe’ê
omoheñoiva’ekue peteî karai katupyry hérava Willians John Thoms, ary su poapysa irundypa
poteîme; ha ojepuru oñehenói haĝua umi mba’e chae, jeroviapy (creencias), jepokuaa (costumbres),
mombe’ugua’u, mombe’upy, ñe’êarandu (proverbios), ñe’ênga (refranes, decires, sentencias,
comparaciones), tetâygua rembiapokuéva. Upe ñe’ê ojepuru mayma tetâme, yvy ape ári oîva.
HETEPY
(DESARROLLO)

APYTU’Û REHEGUA TAVARANDU


(FOLKLORE ESPIRITUAL O ANIMISTA)

a- Ñe'ẽjovake (Relaciones):

Ñe’êjovake niko ñe’êpotymimi joguaha ja’éva ojupe, ha ñane irû ombohovakekuaáva ñandéve.
Son versos que se dicen a la pareja, y que pueden tener respuestas de la otra parte, especialmente en el
pericón (pericón con relación).

1- En la esquina de mi huerta 2- En la esquina de mi huerta 3- Nde korapýpe reguereko


hay una planta de aromita hay una planta de takuare’ê peteĩ ka'avo hérava aromita
hetaite jepe la gente Ko’aĝagua kuñataîkuéra Anínte eja cherehe, ¡cháke!
pero che rohetûmíta. ohohape oñe’êrei. Che ru nderaviramíta.

b- Ñe'ẽñemiguerojera (Adivinanzas):

Ñe’êñemiguerojera niko ñe’êporandu oñepyrûva maravichu maravichúpe, ha oha’ârôva


ñembohovái katupyry. Se manifiestan a través de la expresión “maravichu, maravichu, mba’émotepa”,
es decir una pregunta, que espera la respuesta deductiva de la contraparte.

1- Maravichu maravichu, 2- Maravichu, maravichu, 3- Maravichu, maravichu,


mba’émotepa: mba’émotepa: mba’emotepa:
Ñapo’êramo hesape okaru Peteî karai po’i oike Oveve ha ndaha’éi guyra
(jetapa - tijera). ka’aguýpe ha osê iñakâ rehe huguái ha ndaha’éi mymba.
ysypo (ju - aguja). (kuatia veve - pandorga)

4- Maravichu, maravichu, 5- Maravichu, maravichu,


mba’emotepa: mba’emotepa:
Hetyma ha ndoguatái Chesarakimante
(apyka – silla) mba’eve ndajaposéi
ava ava ysypóre
yva ajúmante ha’use
(ka’i – mono)
c- Mombe'ugua'u (Mitos):

Mombe’ugua’u oñeha’â ombohovái umi mba’e iñypytû, hypy’û, jahecha’ŷ ha jaikuaaporâ’ŷva,


jepémo upéicha jagueroviáva. Son relatos de hechos imaginarios atribuidos a personajes fabulosos,
dioses o semidioses. Es una forma narrativa originariamente de carácter religioso, utilizada en todas las
culturas primitivas -fundamentalmente- para explicar fenómenos de la naturaleza, experiencia o
concepción religiosa.

Techapyrâ:

1- Ao Ao Rehegua

Ao Aópe ndajeko Mba'epochy voi ombou raka'e yvy ape ári ha upéicha
rupi ha'e ndaikatúi voi heko porãvo. Hague vai guasu ndaje, ojogua nunga
ovechápe ha ipyapẽ akua; ipuku voi ku cháiraicha la ipyapẽ. Okaru ndaje
kritiáno ro'óre ha la oporojuka haguã oiporu ipyapẽ, upevape omongu'i ojuhúva
hapépe. Hasy voi jajesalva haguã ichugui, otopa porãrõ ñanderehe. Rei voi
jaikese yvyguýpe terã jajupise yvate mba'e chugui. Ka'aguy mbytérente voi
ndaje ovy'a, ha ha'e oikohápe ndoikéi voi tymba ka'aguykuéra. Ha sapy'ánte,
iñembyahyipa jave ichugui ita'yrakuéra ndaje, osẽmbaite hikuái tekoha rehe
ohekávo ho'uva'erã. Upéicha jave, máva ojuhu raẽva rapykuérintema ojepota
hikuái, opersegi omonake’õ meve. Ha péva ojupiséramo chuguikuéra yvyra
rakãre, lo Ao Ao oñemongora hese ha sapukái pópe ojo'óma la yvyra máta, ha sapy'aitépe ombohapo
soro. Ha ho'ávo ikorapekuéra la prójimo, ojopýma hikuái ichupe ha pya'e pya'e oñomboja'opámane
katu hese hikuái. Ha upéicha ãga ojapopa porã rire la ikalaguíchi hikuái, oje'ói jey hekohapekuéra,
okañymba.

Ao Aógui ndaje kkatu jajesalva jajupíramo chugui pindo mátare añoite. Oikéramo pindo guýpe
ndaje, ikangypáma, ndaikatuvéima ojo'o. Pe yvyra ningo tuicha ikurundu, ha oime mba'érepa: ymaite
Ñandejára oikovépe voi ndaje heta mba'épe ideprovécho raka'e chupe. Aipo Niño Jesú
ojepersegíramo guare ndaje, Tupãsy omongaru raka'e chupe pindo aju rehe. Ha upéi Ñandejára
ojejukátaramo guare, pe.

2- Jasy Jatere

Kóva hina Tau ha Kerana ñemoñare irundyha. Ko mitâ’i yvágaicha hesa hovy
hasy ha kuarahy mimbícha iñakârague sa’yju. Oĝuahêvo asajepyte ndaje osê omyasâi
mborayhu. Oje’e hese opívo oguataha ha oguerekoha ipópe ka’a rakâ pehêngue
ome’êva ichupe imba’ekuaaita.

d- Mombe'upy (Leyendas):

Mombe’upy niko oñeha’â ombohovái mba’eicharupíva oî yvy ape ári umi hekomymbáva,
hekoka’avóva ha mba’ehekotee’ÿva. Son relaciones de sucesos que tienen más de tradicionales o
maravillosos que de históricos o verídicos. Es relación fabulosa. Intenta explicar la presencia de los
elementos naturales (animales, vegetales o minerales).

Techapyrâ:
1- Ka’a

Pet eî áraje Ñande Ru ou, tujamíramo, yvy ape ári oguatávo, ha


ikane’ômarô oheka peteî ogami opytu’u haĝua. Ohohápente mavave ndoipe’ái
chupe hóga rokê. Maymávante oñembotavypa chugui. Ipahaitépe, oĝuahê peteî
tujami rógape. Upéva ombohasa chupe hógape, ome’ê chupe y ha tembi’u, ha
okemi haĝua avei ome’ê chupe. Upe tujami oikóje itajýra ndive, ha mokôive rasa
oñangareko porâ Ñande Ru rehe.

Ohecharamógui tujami ha tajýra reko marangatu, Ñande Ru ojevúvo yvágape omoheñoiukáje


tujami róga korapýpe, peteî ka’avo pyahu avave oikuaa’ÿva. Upei oĝuahêkuri tujami rendápe Ñande
Ru remimbou; ombo’eva’ekue tujami ha tajýrape mba’eichaitépa ojepuru’arâ upe ka’avo pyahu,
hérava ka’a, opytava’ekue mokôivéva poguýpe.

2- Tupãsy Caacupé Rehegua

ÑamañáramoTupãsy Caacupé rehe ningo, heta ñaime


ñañeporandúva mávapa oiméne ojapo raka'e pe ha'ãnga, araka'épa
ha mba'eichahápepa ojejapóne raka'e.

Imilagroitereígui voi ndajeko ojejapo raka'e Tupãsýme


ha'ãngarã, ymaite, ha peteĩ indiomi ndaje la mba'e apohare. Pévaje
héra José ha peteĩ ka'arúpe oike ra'e ka'aguýpe ohekávo yvyra,
oiporúva ha'e ojapo haguã ta'ãnga. Oho, oho ndaje José la ka'aguy
mbytére, ha upéinte oñandu sapy'a naha'eñoiha hína. Ijerére nimbo henyhẽte indio ñarõ hína ra'e,
uje'íma voi osegíva chupe ohóvo, ijukaseha. Odiparase mo'ã ndaje ha'e, katu ndaikatuvéima. Upémarõ
okañy peteĩ yvyra guasu kupépe, péicha la ijypýpe oĩva hína. Ha upépe ndaje la indio opensami la
Tupãsy rehe, upe oñesũháme yty roviru ári hína. He'i ndaje La Vírgenpe ipy'ápe la osalváramo chupe
umi ijukasehágui, ha'e ojapotaha chupe peteĩ ha'ãngarã upe yvyra máta guasu, ha'e okañyha voi
hínagui. Ha he'ipávo upéva ndaje, oúma hi'ári lo indio tie'ỹ, umi Mbaja oje'eha, hakatu ndaje ndaikatúi
ojagarra Josépe hikuái. Ojekytypa rei ndaje la yvyra máta ha'e okañyha hína rehe ha la chupe
ndohechái hikuái. Ha ohopa rei jey upégui lo guaikuru.

Osẽre upégui ndaje, José oho voi derécho okumplívo la ipromésa. Oho ogueru la
iñerramientakuéra ha oity la yvyra isalvahare ha oñepyrũmane voi ojapo ichugui peteĩ Tupãsy
ra'ãnga iporãmba jepéva.

Ha upéva hína Tupãsy ko'ãgaite peve oñemomorãva Caacupépe, ko'ýte hi'ára oguahẽ jave.

e- Káso ñemombe'u (Cuentos populares):

Niko umi ñemombe’u iñasâiva ñane retâpýre ha ñande rapicha omombe’úva imandu’akuévo
hembiasakue térâ ambue hapicha rembiasakuére. Opaichagua káso niko oî, péicha, ñahendukuaa
póra, pombéro, pláta yvyguy, paje, Pychâichi ha Perurima umíva rehegua. Oî avei omombe’úva
mba’éichapa heñóikuri tavakuéra, ÿramo oñe’êva guyra, mymba, térâ ka’avokuéra rehe. Oî itie’ŷva,
avei ñanembopukáva, ñanemongyhyjéva ha opaichaguáva. Upeichavérô jepe, maymáva
ñanerekombo’e ohechaukágui ñandéve pe ñande rekoite; avei oguerekógui upe arandu ka’aty oje’eha.
Ko’áĝa rupi ae oñembyaty ha mbeguekatúpe ojehai ohóvo. Avei oñemomba’eguasúve ha
ojehechakuaaramojey. Son relatos, narraciones, o sucedidos folklóricos. En el Paraguay, son de
naturaleza oral, por eso se conocen con el nombre de káso ñemombe’u, y son contados en rueda de
amigos o de familiares, con el fin de divertir, entretener o moralizar. Se diferencian de los cuentos
universales (Gulliver, La Bella Durmiente del Bosque, Pulgarcito, etc.), precisamente por el hecho de ser
nacionales y folklóricos, referentes al Póra, Pláta Yvyguy, Perurima, Pychâi, etc., personajes o fenómenos
solo concebidos en el marco de la Cultura Popular Paraguaya. Tienen valor y agradan preferentemente
al interior del Paraguay, y a su creador -casi anónimo- el paraguayo.

Techapyrâ:

1- Mboriahu Ryĝuatâ Káso


(Ombyatýva: David A. Galeano Olivera)

Karai Hilario ha hogayguakuéra oikova’ekue, ñepyrûrâme, Itakyrýpe. Upépe


omba’apo hikuái kokuépe. Mandyju ha manduvi niko umi mba’e
oñemitŷkakuaavéva, ohepyme’ê haĝua. Oiko porâ hikuái, imboriahu ryguatâ.
Imarangatu hikuái. Heta tapicha ohayhu añete Hilario ha hogayguakuérape, ha
oîra’e avei ohayhu’ÿva chupekuéra.

Péicha ndaje, peteî ko’ê, ojuhu hikuái juky iñasâiva hóga jerére. Osê ha
ohohápente, hóga jerére, juky mante ojuhu. Oñemondýivoi ha’ekuéra. Oñembo’e avei, ha upéi ohypýi
ykaraipyrépe. Ña Carmen -Hilario rembireko- oitypeíkuri ha ombyatypa peteî vosápe, ha’e….
ka’arupytû jave oñotŷkuri -iména ndive- kuarahy reike gotyo.

Upeichavérô jepe, upe ára guive nosêporâvei mba’eve chupekuéra. Ña Carmen jeko oúkuri
hasykatuetévoi. Hilario katu ojuhúkuri irundy hymba vaka oñekarâi ha huguypáva, upéi
omanombava’ekue ichugui. Ha’e oñangareko aja hembireko ha umi hymba vakáre, ysokuéra
oñemohyĝuatâkuri imandyjutýpe. Upeichaite jekoraka’e ojehúkuri. Vaípeko ojehecha hikuái.
Iñambuepaite hekovekuéra. Peteî pohânohára chae he’íkuri chupekuéra: “Mba’evai niko ojejapo
penderehe. Ndaha’éi vyrorei. Che ndachepu’akamo’âi hese. Pehayhúramo pende rekove ha pene
ñemoñare, pehova’erâ ko’águi ha pya’e ave. Pepytáramo ko’ápe ikatu pemanomba; pehóramo ikatu
peñakârapu’âjey”.

Pya’e jeko Hilario ha ipehênguekuéra ojapyhýkuri ijaomimi ha oje’ói Itakyrýgui. Mombyryvoi


oho upégui, Karaguataýpe. Upépe ojogapo vaivai; ha upéicha avei, heta ára ndaje ohasa asy. Yvýpe
hamba’e oke ha okaru. Hilario ha ita’ýra ypykue ohókuri omba’apo peteî mandyjutýpe. Mbeguekatúpe
ojoguajeýkuri tupa, apyka, mesa, umíva. Upeichahárupi ndaje, peteî ka’arupytû, Hilario -ou rire
imba’apohágui- oguapýkuri itapŷi rovái okay’u hembireko ndive; ha oñemongetaháguihina hesaho
hikuái peteî karréta nandíre, ohasáva ohóvo, ha jeko oĝuahêvo peteî mbokaja tuja renondépe -
namombyrýiva hogakuéragui- oguetékuri Hilario ha Ña Carmen resa renondégui. “Mba’épiko péva”,
he’íje hikuái ojupe. Mokôive ndaje imandu’ákuri upérô umi hogaykeregua ñe’ênguére. Ha’ekuéra niko
omombe’úmiva’erâ Hilario ha Ña Carmen-pe Karaguatay iporaha, ha sapy’apy’a ojejuhuha upépe
pláta yvyguy. Ñorairô Guasu rapekuevoi niko raka’e. Ambue ka’arupytûme ojehujeýkuri upe mba’e.
“Oiméne niko kóva hína pláta yvyguy mba’e”, he’ijekoraka’e hembirekópe, ha ombojoapy: “Ko’êramo
jajo’óta”. Upe ára irundyhápe Hilario ndohói omba’apo. Opytákuri, ha hembireko ha ita’ýra ypykue
ndive ohókuri mbokaja tuja oîha meve. Ogueraha hikuái peteî jo’oha (pala), ha oñepyrû ojo’o. Pya’evoi
ndaje ojuhu peteî karameĝua’i. Onohêraka’e hikuái ha oipe’ávo ojuhu hyepypegua omimbipáva,
nimbora’e pláta yvyguy hína. Ovy’aiterei hikuái, jepérô upéicha nomombe’úikuri mavavetépe.
Oguerokirirînte hikuái.

Mbohapy ára ohasa rire jeko Hilario osêkuri ohopa heseve Brasil-pe, ha upépe ohepyme’êkuri.
Heta pirapire ndaje oñeme’êkuri chupe. Upégui ou rire, ojoguákuri hogarâ Paraguaýpe. Ko’aĝaite peve
oiko ko’ápe. Ipirapire heta jepiveguáicha; ha’e… kakuaa omba’apo. Añetémbora’e upe he’iva’ekue
chupekuéra pohânohára chae: “Pehóramo ikatu peñakârapu’âjey”. Ha añetehápe, upeichaite oiko
hesekuéra. Mba’e vai rire, mba’e porâ manteva’erâ, péicha niko oje’evavoíjepi…
… ha upépe opa.
2- Kachíke Imitãvéramo Guare Ita'ýragui

Kachíkengo ogueraha ita'ýra ypykue oanotaka haguã husgádope, ogueraha haguã cuartélpe
opresenta. Upópe la hue oporandu chupe:

 Mboy áñopa oguereko nde ra'y.


 19 áño -he'i chupe Kachíke.
 Ha nde mboy áño reguereko, Kachíke.
 Che aguereko 17 áño -he'i ha'e.
 Ha mba'ére nde nemitáve nde ra'ýgui.
 "Cherachy" aja ha'e "cheracha" va'ekue - he'i ha'e.

f- Jeroviapy (Creencias):

Jeroviapy niko umi mba’ekuaa jaguerekóva, jepémo ñe’êrei, upeichavérô jepe ojepuru tapiáva
oparupiete oñembohováivo mba’e hesaka’ŷva. Son falsas nociones naturales o suposiciones ilógicas
aceptadas tradicionalmente sin análisis, porque sí, sin intervención de la razón ni de la voluntad; son
expresadas en forma de enunciados o de juicios breves, elementales.

1- Mbarakaja hekove pokôi (El gato tiene siete vidas)

2- Mbarakaja hû ome’ê po’a (Gato negro da suerte)

3- Chavurro hasêramo, okýta (El burro que rebuzna, anuncia lluvia próxima)

g- Jeroviakatu (Religión):

Ñane retãygua omomba'eguasu opa mba'e ijáva jeroviakatúpe, taha'e ha'eháicha. Péicha
opavave jaguereko peteĩ térã hetave ñangarekohára: San Blas (ahy'o rerekua), San Roque (jagua ha
imeg̃ uáva rerekua); Santa Lucía (ohecha'ỹva rerekua); San Ramón (hyeguasúva ha imembyramóva
rerekua); San Isidro (ñemitỹhára rerekua), San Cayetano (mba'apohára rerekua); Santo Tomás
(oñemoarandúva ha iñarandúva rerekua); Santa Cecilia (puraheihára rerekua); San Antonio
(ojohayhúva rerekua); San Judas Tadeo (imba'ehasýva ha apañuãi rerekua).

Paraguáype -héra Guaraní reheve- jahechakuaa gueterei: tupãnói, óga ñemongarai; jepokuaa
ha jerovia póra rehegua (upéva jeko hekovaiva'ekue, iñangaipa hetava'ekue), ha Estacionero
opurahei'asýva kurusu árape ha Arapokõindy Marangatúpe (Samana Santa).

Algunas manifestaciones de esa religiosidad son, por ejemplo, la creencia en los Santos
Protectores. Así, San Blas (patrono de las enfermedades de la garganta, ahy’o rerekua), San Roque
(patrono de los perros e inválidos; jagua ha imeĝuáva rerekua); Santa Lucía (patrona de los ciegos,
ohecha’ŷva rerekua); San Ramón (de las parturientas y embarazadas; hyeguasúva ha imembyramóva
rerekua); San Isidro (de los agricultores; ñemitŷhára rerekua), San Cayetano (de los trabajadores;
mba’apohára rerekua); Santo Tomás (de los estudiantes e intelectuales; oñemoarandúva ha iñarandúva
rerekua); Santa Cecilia (de los músicos; puraheihára rerekua); San Antonio (de los enamorados;
ojohayhúva rerekua); San Judas Tadeo (de los casos difíciles y desesperados; mba’ehasýva ha apañuâi
rerekua), etc.

Entre las devociones populares encontramos, por ejemplo, el tupânói (pedir la bendición), la
bendición de las casas (óga ñemongarai) cuando se inauguran o son nuevas; las costumbres relativas a
los póra (upéva jeko hekovaiva’ekue, iñangaipa hetava’ekue), etc. También forma parte de la
religiosidad, los cantos religiosos, entre ellos los realizados por los famosos Estacioneros de Semana
Santa.

San Roque San Cayetanto San Blás

h- Ñepohãno chae (Medicina popular):

Paraguáype hetaiteve oĩ tapicha hasykatu jave oñepohãnoukáva pohãnohára chaépe ha


umichahápe ñe'ẽ ojepuruvéva ñomongetahápe ha'ehína avañe'ẽ. Umi pohãnohára chae oipuru
pohãrõ umi mba'e oguerekóva hekohápe. Ndaipóri ha'ekuéraichagua oikuaa porãvéva ka'avo ha
ñanamimi oĩva ijerére. Umíva ha'ehína hembipuru. Umi pohã oipuru hikuái oporomonguera hag̃ ua.
Oĩ ambue pohãnohára ndoipurúiva ñana. Añetehápe, oĩ oporomongueráva yvy, y térã katu
oporopohãnóva ñembo'e rupive. Nahi'ãi jaheja tesaráipe Guaranikuéra oikuaaporãhague upe hekoha.
Ndaipóri ka'avo, ita térã mymba hera'ỹva Guaraníme. Ko'ã tapicha imba'ekuaáva apytépe, oĩ avei pe
oporomomembýva, oñembohérava partéra chae, oipytyvõva kuña hyeguasúvape imemby hag̃ ua,
hogapýpe. Jaikuaaháicha sa'i oĩ kuña ohóva peteĩ tasyópe (hospital) imemby.

Iporã avei ja'e, mba'asykuéra oĩháicha heraha avei Guaraníme. Techapyrãrõ: ohéo térã haru;
py'aruru; tavardillo; kambyrujere; mitãreterasy; isípula; topepireko ha ambuéva.

Algunas “enfermedades folklóricas”, a criterio del vulgo, son: ohéo (especie de hidrocefalia);
py’aruru (especie de hepatitis); tavardillo (fiebre puerperal); kambyrujere (gastroenteritis aguda en los
recién nacidos sobretodo); mitâreterasy (dolores musculares del recién nacido); isípula (erisipela);
topepireko (orzuelo), etc.

Pohãramo ojepuru ko'ãva: ka'ahái, ka'arẽ; guavirami, taperyva; arasa, yvapurũ; tapekue;
tarope, jaguarundi; amba'y, kumanda yvyra'i, mamóne; kokũ, jaguareteka'a; karaguata, mba'ysyvo;
ka'arurupe, ka'apiky'i; kalaguala ha ambuéva.
Algunas plantas medicinales usadas por nuestro pueblo, son por ejemplo para la disentería:
ka’ahái, ka’arê; anticatarrales, como guavirami, taperyva; antidiarreicos, como arasa, granada,
yvapurû; desinfectantes, como aromita, arasa rogue, tapekue; febrifugos, como tarope, jaguarundi;
abortivos, como ruda, ápio, ka’apeva; espectorantes, como amba’y, kumanda yvyra’i, malva blanca y
mamón; hepáticos, como kokû, jaguareteka’a; purgantes, como rosa mosqueta, karaguata, mba’ysyvo;
refrescantes, como ka’arurupe y ka’apiky’i; reumatismo, como kalaguala, palo santo.

i- Atõi (karaiñe'ẽ: Música):

Ipúva ñehendúka, mbaraka, kampána térã taha’eha’éva Ipúva oporomomarandu hag̃ ua.

1- Che Symi Pôrâ


Rohechaga’u che symi pôrâ ha ku mombyry chehegui reime
reikua nga’u py’a tarova nachemongevéiva ymaite guive.
Ñemokunu’û hykupa voíva rohoja guive chemotyre’ỹ,
hi’â che pepo aveve aha nde ypýpe aguejy roñand u che sy.

Arekóva iñongatuhápe
amo che anga ruguápe
che sy ne mborayhumi
avave noguahêi hendápe
ha pe kuarahy ratáicha
ohesapéva ha omimbi.

Aromandu’a no marangatu mombyry guive che symi pôrâ:


mombe’upyrâ mánteko ajuhu, nde rekovekue ysyry sâkâ.
Kuña Paraguái nde rekopete nde ndereikuaái yuhéi, kane’ô,
nde sýgui reru Residenta-kue ha che no memby péina amono’ô.

Letra y música:
Mauricio Cardozo Ocampo

2- La última letra
A ti flor de mi vida, selvática azucena,
ko roheja kuetévo adiós ndéve ta´e;
la más triste palabra que en mi labio suena
ko´agã rehendúta ipahaite.

Secáronse las flores de mi vergel soñado


hakã pirupaitéma upe che yvotymi,
el raudo torbellino impío y malvado
umi aipotava´ekue oitypáma chehegui.
Mi pobre vida enferma muriente ya dormita
mba´e mbyasy poguýpe che ára aha´arö
y tú reina terrestre, amada Belencita,
upe ndacherayhúigui reipotave amano.

Amadme compasiva, te imploro mi azucena


anína ne ñaña rehayhu ramo nde sy
no ves mi pobre alma ya sumergida en pena
mba´éichapa okái ha ochyryry.

Yo llevo tu recuerdo, recuerdo que en mi vida


oikova´erã che akãme mante iñongatupy,
novela de una noche de luna esclarecida
ñaime ramo guare vy´ápe tupásy.

Y hoy sigo este sendero buscando ya el olvido


si nde niko che chína ndacherayhu mo´ãi
por eso iré cruzando los llanos inconocidos
ahechave´y haguãme umi nde resa jajai.

Y si mañana recuerdas a este bien perdido


ne añokena eguapy ha nde py`apýpe ere
se fue aquel vidente que tanto me ha querido
ohótama anga yvytúre anítamo ouve.

Yo quiero que tú borres mi nombre despreciado


ani umi rehayhúva che rérare ipochy
que quede para ellos la carne del pecado
ko´ãga che ahejáva aikóre ijaheipy.

Letra:
Emiliano R. Fernández

j- Danzas Tradicionales del Paraguay:


 Chopî
 Golondrina
 Pericón con y sin relaciones (versos)
 Cazador (existen 2 versiones)
 Cuadrilla paraguaya
 Montonero
 Galopa
 Palomita (varias versiones)
 Solito (diferentes versiones)
 Londón carapé
 Malagueño
 Chotis
 Valseado
 Danza de las galoperas
 Danza de la botella, etc.
AVANO'ÕGUIGUA TAVARANDU
(FOLKLORE SOCIAL O SOCIOLÓGICO)

a- Ñe'ẽnga (Refranes y sentencias):

Ñe’ênga niko ohechauka ava arandu ka’aty, ñe’ê’apesâ rupive. Son expresiones que reflejan el
pensamiento del hombre común acerca de los cosas del mundo, y que en forma consuetudinaria se vuelve
tradicionales.

Techapyrâ:
1- Te amaré a diario… he’i 2- Japuka mba’e… he’i hãi 3- Javy’a ko mundo’i
canillita ojegustárõ. de órova. apu’ápe… he’i tarave
ka’yguápe.

4- Haku ko asunto… he’i la 5- Rubio ha burro ra’y 6- Igusto korócho… he’i


pelota tatá oparava’ekue michĩajante ijagrasiado. kururu pirépe
ipéchore. oñehe’ỹiva’ekue.

b- Jehero (Apodos):

Jehero niko teratee’ŷva jaipurúva ogapýpe térâ angirû apytépe. Comúnmente llamados
“marcantes”, es el nombre que se suele poner a alguien tomando algún defecto o particularidad del
mismo.

Techapyrâ:

 Chiquitín, Pancho, Aguara’i, Avión Koli, Anguja, Kavaju Rembe, Kururu, Gállo Perô, Guyra Tavy,
Jaguarete, Jatevu, Jagua’i Pakéte, Ka’i, Jagua Perô, Vaka resa.

c- Ñembosarái ha Tetia’erâ (Juegos y Pasatiempos):

Niko ha'e umi mba'e ñaha'ãkuaáva ñande rapichakuéra ndive. Ã mba'e ñaikotevẽ ñande
rekohápe ha upehaguére ndaikatúi hese'ỹkuéra. Umi ojekuaavéva apytépe jaguereko: tuka'ẽ, kuäirũ
kañy, tevi trápo, valíta, tikichuéla; partído; calesita, carrera vosa, kambuchi jejoka, paila jeheréi, tata
ári jehasa, yvyrasỹi, tóro ñemoñarõ, toro kandil, trompo arasá ha ambuéva.
d- Trajes tradicionales y populares:

Traje típico masculino

 Sombrero piri.
 Pañuelo al cuello con forma triangular.
 Camisa blanca de aopo’i con bordados en la parte delantera, en los puños y en el
cuello.
 Pantalón recto color blanco o negro.
 Faja ancha en la cintura, confeccionada con hilos de algodón en negro o en colores,
con flecos en los extremos.
 Poncho de un solo color o de sesenta listas (opcional en algunas danzas).
 Pies descalzos o zapatos negros comunes.

Traje típico femenino

 Typói: blusa blanca hecha de aopo’i con mangas de encaje ju.


 Falda ancha y larga hasta el tobillo con uno o dos volados y con adornos de encajes.
 Adornan la cabeza con claveles, reseda, jazmines y otras.
 Tradicionalmente, los pies van descalzos.
 Gran variedad de joyas y accesorios, como el rosario de oro y coral, anillo de siete
ramales, aros de tres pendientes, kygua vera (peineta) y collares.

e- Vy'arã Marangatúva (Fiestas Patronales):

Ko'ápe oĩ:

 6 jasyteĩ (6 de Enero): Reyes Magos


 21 jasyteĩ (21 de Enero): Ñandejára Guasu, Pirivevúipe
 2 jasykõi (2 de Febrero): La Candelaria, Kapiatãpe
 3 jasykõi (2 de Febrero): San Blas, Pirivevui ha Itápe
 3 jasypo (3 de Mayo): kurusu ára
 24 jasypoteĩ (24 de Junio): San Juan ára
 10 jasypoapy (10 de Agosto): San Lorenzo, Ky'ỹindy ha San Lorenzo-pe
 1 jasypateĩ (1 de Noviembre): Todos los Santos
 2 jasypateĩ (2 de Noviembre): día de los difuntos
 8 jasypakõi (8 de Diciembre): Tupãsy Ka'akupe
 21 jasypakõi (21 de Diciembre): Santo Tomás, Paraguarípe;
 24 jasypakõi (24 de Diciembre): Tupãra'y arareñói.
MBA'E'APOGUIGUA TAVARANDU
(FOLKLORE MATERIAL O ERGOLÓGICO)

a- Óga (Vivienda):

Oñemopu'ãvo oñemohendava'erã tekotevẽháicha ani hag̃ua yvytu vai ojeity hi'ári. Oĩ óga
ojejapóva mbokaja yguégui ha oñemo'ã kapi'íva; ha upéicha avei ojogapóva ipyahuveháicha,
oipurúmava yvy'atã (ladrillo) ha yvyrajegua. Óga oñemboja'o kóicha: tataypy, ñaimeha térã jahuha,
kotykeha, kotykaruha ha guataha. Ogapypegua katu ko'ãva: tupa kochõ ha aramboha; kyha,
karameg̃ ua, tataindyrenda, lampiũ, tataindy; mesa, apyka, apykape, apykapuku, kambuchi,
tembipuru; angu'a, ña'ẽmbe, yrupẽ, ajaka, y'uha, hy'a, yrenda ha kanéka. La casa cuenta con
dormitorios (kotykeha), comedor (kotykaruha) y uno o más corredores (guataha). Entre los muebles y
enseres encontramos: el catre de lona, trama y tejido metálico; la cama y su colchón (tupa ha kochô),
almohadas (aramboha) y cobijas; también la hamaca (kyha), el baúl (karameĝua), candeleros
(tataindyrenda), lámparas a alcohol y kerosén (lampiû), velas (tataindy), algún nicho con imágenes de
barro y cuadros de santos; mesas (mesa), sillas (apyka), silletas (apykape), bancos (apykapuku),
cántaros (kambuchi), alacenas para guardar utensilios (tembipuru); el mortero (angu’a), platos
(ña’êmbe), cedazo (yrupê), cestas y canastos (ajaka), jarros (y’uha), calabazas para agua (hy’a), una
batea (yrenda) y palanganas (kanéka), etc.

b- Tembi’u Paraguay (La Alimentación. Platos típicos):

Tembi'u apópe ojepuru ko'ãva: aramirõ, avati, kure ñandy, kamby, kesu, ryguasu rupi'a,
mymba ro'o opaichagua. Mboheha (condimento) apytépe jajuhukuaa: áho, sevói, ky'ỹi, asuka, juky,
laurel rogue ha limõ. Tembi'u Paraguáy apytépe oĩ: huitĩ maimbe, rora, kavure, mbeju, chipa, so'o
jukysy, so'o josopy, so'o apu'a, so'o chyryry, so'o ka'ẽ, puchéro, vífe koy'gua, chamuchína, asado de
carnes, guiso, pajagua maskáda, chatáka, votifarra, mbusia, kumanda, lókro, saporo, jopara, ipokue,
iñakãngue yvyguy, chicharõ, chipa guasu, mbaipy, kiveve, kosereva, kaguyjy, kamby-arro, arapaho,
alóha, terere, guari, chícha ha ambuéva. Entre los ingredientes encontramos el almidón (aramirô),
harina de maíz (avati), grasa de cerdo (kure ñandy), leche (kamby), queso (kesu), huevo de gallina
(ryguasu rupi’a), carnes varias (mymba ro’o opaichagua), etc. Entre los condimentos sobresalen el ajo,
cebolla (sevói), locote (ky’ŷi), azúcar (asuka), sal (juky), hoja de laurel, limón, etc. Entre los platos y
bebidas típicas encontramos: hu’itî maimbe, rora, kavure, mbeju, chipa, so’o jukysy, so’o josopy, so’o
apu’a, so’o chyryry, so’o ka’ê, puchéro, vífe ko’ygua, chamuchína, asado de carnes, guiso, pajagua
maskáda, chastáka, embutidos (botifarra, chorizo, longaniza, mbusia), kumanda, lókro, saporo, jopara,
ipokue, iñakângue yvyguy, chicharô, tortílla, chipa guasu, mbaipy, kiveve, kandial, pónche, kosereva,
kaguyjy, kamby-arro, arapaho, alóha, terere, káña (guari), kleriko, chicha, etc.
c- Ñemitÿ ha mymba ñangarekoguigua (Calendario de actividades agrícolas y ganaderas):
 Jasyteĩ (Enero): yvavakuéra hi'aju. Oĩ yva (frutas): sandia, merõ (melón), avakachi, arasa
(guayaba);
 Jasykõi (Febrero): Oñemono'õ mandyju (algodón) ha oñekytĩ yvyrakuéra (corte de árboles);
 Jasyapy (Marzo): Oñembyaty avati (maíz), oñembosako'i yvy oñeñemitỹ hag̃ ua; avei, oiko kure
ñemongyra (engorde de cerdos);
 Jasyrundy (Abril): Ojehapo'o mandi'o (mandioca). Oñeñotỹ opaichagua temitỹ, ojeguerova yvyra
ha ka'avokuéra (hortalizas);
 Jasypo (Mayo): Oñemopotĩ kokue. Oĩma heta yva hykuéva: narã, limõ hamba'e. Oñeñitỹ petỹ
(tabaco);
 Jasypoteĩ (Junio): Oĩma kumanda (poroto) ha takuare'ẽ (caña de azúcar);
 Jasypokõi (Julio): Oñembosako'i yvy ambue temitỹme g̃ uarã. Oñeñotỹ mandi'o (mandioca), jety
(batata), kumanda (poroto), manduvi (maní), sandia (sandía), merõ (melón), kurapepẽ (zapallo),
arro (arroz). Oñekytĩ ka'a (yerba mate);
 Jasypoapy (Agosto): Oñeñangareko mymbakuérare: kure (cerdo-chanco), kavaju (caballo), vaka
(vaca), ovecha (oveja), kavara (cabra);
 Jasyporundy (Setiembre): Oñeñotỹ mandyju (algodón), manduvi (maní), arro (arroz), kumanda
(poroto), jety (batata), merõ (melón), kurapepẽ (zapallo), andai (calabaza), pakova (banana),
mandi'o (mandioca). Oñeñapĩ ovecha (oveja);
 Jasypa (Octubre): Oĩma trigo;
 Jasypateĩ (Noviembre): Oĩ ñepyrüma avatiky (choclo), sandia (sandía), merõ (melón) ha piña;
 Jasypakõi (Diciembre): Hetáma avati (maíz), merõ (melón) ha sandia (sandía). Oñemba'apóma avei
petỹ (tabaco) ha mba'eysyvóre (tártago).

d- Mba’e’apo: táva ojejapohápe ha mba’e ojejapóva (La Artesanía: su geografía y materiales


empleados):
 Itá, Areguá ha Tovatĩme (Tobatí): mba'e'apo ñai'ũ ha tovatĩgui (alfarería y cerámica);
 Karapegua (Carapeguá): poyvi (algodón);
 San Miguel: ovecha rague (lana),
 Jataity: ao po'i;
 Kapiata (Capiatá): typycha (escobas);
 Luque: Mbaraka ha opaichagua jeguaka itaju ha kuarepotĩgui (orfebrería e instrumentos
musicales);
 Limpio: karanda'y (sombrero, cestos);
 Itagua: ñanduti,
 Pirivevúi: (póncho 60 lista);
 Ka'akupe (Caacupé): mba'ehe'ẽ (dulces);
 Cnel. Bogado ha Eusebio Ayala: chipa;
 Atyrá ha Ypakarai: vakapi (cuero).
MOHU’Ã
(CONCLUSIÓN)

Tavarandu ha'eva'erã katuete:

 Mba'echae (tradicional). Péva niko he'ise pe mba'e tavarandugua (hecho folklórico) -taha'e
ha'éva- ohasaha sy ha túvagui, ñemoñarépe. “Tuka'ẽ” jaipuru ko'ag̃ aite peve ñembosaráirõ, ñande
sy ha ñande ru ombohoságui ñandéve ha upekuévo omyesakãgui ñandéve mba'éichapa
ñaha'ãva'erã
 Tetãygua rembiapokue (vulgar). Ápe katu oje'e ñandéve pe mba'e tavarandugua ikatuha heñói
oimeraẽ hendápe. Natekotevẽi jaha ñañemoarandu upevarã térã ñaime peteĩ mbo'ehaópe heñói
hag̃ ua tavarandu. Péicha peteĩ jehero (marcante) oimeraẽva omoheñoikuaa.
 Ijapoharekuaa'ỹva (anónimo). Avei oje'e mba'e tavarandugua ijapoharekuaa'ỹha. Techapyrárõ,
avave ndoikuaái mávapa oipuru'ypýkuri pe ñe'ẽ “amóntema”
 Purupyrã (útil). Mba'e tavarandugua niko ojekuaa, ojepuru aja. Ndojepurúiramo, ndojekuaái ha
upe mba'e pya'e omano. Terere, vorivori, chipa, tatapỹi ári jehasa umíva ha'égui purupyrã, hekove;
ha oĩ gueterei ñande apytépe ko'ag̃ aite peve
 Heñoisapy'áva (espontáneo). Péva he'ise mba'e tavarandugua noikotevẽiha ñembosako'i arére.
Oimeraẽ hendápe, heñoita jave, heñói. Techapyrãrõ, ja'ekuaa “yvyrasỹi” heñoihague peteĩ ára.
Hoky peteĩ ñande rapicha apytu'ũme (heñoisapy'a) ha péva oikuaaukávo hapichápe, ojekuaa ha
ojepurúmakatu.

También podría gustarte