Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
GUARANI
En esta clase estaremos desarrollando Sustantivo y su clasificación en guaraní.
Añepyrû aikuaave guaraníme ñe’ênguéra jepuru, ikatu haguãicha che katupyryve guaraní
ñe’ê ha jehaípe. Ahecha mba’épa tero ha mba'éicha ojepuru.
Tero - Sustantivo: Ha’e ñe’ẽ ombohérava ava, mymba, ka’avo térã mba’e.
Techapyrã: Kalo - jagua - tajy - apyka.
El sustantivo es una categoría gramatical que sirve para nombrar a persona, animal, planta o
cosas.
Ejemplos: Carlos – perro – lapacho - silla
* Tero tîgua (sustantivos nasales): Ha’e umi tero oguerekóva pu’ae tĩgua (ã - ẽ - ĩ -
õ - ũ - ỹ), térã pundie tĩgua (g - m - mb - n - nd - ng – nt - ñ) ipype. Son aquellos sustantivos
que llevan vocales y consonantes nasales.
* Tero jurugua (sustantivos orales): Ha’e umi tero oguerekóva pu’ae jurugua (a -
e- i - o - u - y), térã pundie jurugua (ch - g - h - j - k - l - p - r - rr - s - t - v - puso) ipype.
Son aquellos sustantivos que llevan vocales y consonantes orales.
* Tero ijysajateĩva (sustantivos uniformes): Ha’e umi tero oguerekóva peteĩ ysaja año
ojepuru haguã. Son aquellos sustantivos que pueden llamarse de una sola forma.
Techapyrã: Ejemplos
Ysaja’ypy: Ta’ýra – Tajýra: hijo – hija
Túva - Tykéra : papá – hermana
Ysajapuru: Ra’y - Rajy - Ru – Ryke: hijo – hija – papá - hermana mayor
Techapyrã: Ejemplos
Ysaja’ ypy:
Tova – rova - hova
Tetyma – retyma - hetyma
Tañykã – rañykã – hañykã
Téra – réra - héra
Óga - róga - hóga
Techapyrã: Ejemplos
* Teroteĩ (sustantivos simples): Ha’e umi tero oguerekóva ipype peteĩ ñe’ẽ añónte.
Se trata de aquellos sustantivos que están formados por una sola palabra.
Techapyrã: Ejemplos
Po / Py / Ára: mano, pie, nube.
* Teroeta (sustantivos compuestos): Ha’e umi tero oguerekóva ipype mokõi térã
hetave ñe’ẽ. Peteĩ ñe’ẽme ojojuhu ha oñomopeteĩ mokõi térã hetave ñe’ẽrapo, ha
ojoajukatúvo ombohérava hikuái peteĩ mba’e pyahu. Peteĩ ñe’ẽntema oiko chuguikuéra.
Los sustantivos compuestos son todos aquellos que se forman por la unión de dos palabras
diferentes, las cuales crean una nueva que tiene un significado en específico.
Techapyrã: Ejemplos
Apykahai : apyka (silla) + hai (escribir): pupitre
Tekojoja: teko (vivir) + joja (igual): igualdad
Ararundy : (día) + rundy (cuatro): miércoles
Techapyrã: Ejemplos
Techapyrã: Ejemplos
Tupã: Dios
Yvága: cielo
Py’aguapy: paz
CURSO DE GUARANI MÓDULO II
Instructora Sanie Acosta Mareco
Año 2016
Tekojoja: igualdad
Mborayhu: amor
Techapyrã: Ejemplos
Kalo: Carlos
Paraguay: Asunción
Paraguái: Paraguay
Techapyrã: Ejemplos
Kuña: mujer
Guyra: pájaro
Táva: ciudad