Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
INTRODUSAUN
1.1 Antensedente
Edukasaun nu’udar prosesu ida ne’ebé ema bele hatene kona ba siensia,
hodi halo ema sai neon badaen nune’e hatoman ema ou individu husi otas ba otas.
edukasaun mos bele hasa’e kualidade ema nia matenek, neon nain, personalidade
Edukasaun mak fonte hodi forma ema ida-idak iha koñesimento / matenek hodi
mundu liu husi ema ida-idak nia esforsu no edukadu liliu iha parte rekursu
humanu nian ho nune’e ita mos iha konstituisaun RDTL ne’ebe hakerek artigo
entuziasmu atu desenvolve nia ema sira liliu iha rekursu humanu. Atu haburas ou
habelar liu tan kualidade edukasaun. Edukasaun hanesan save importante ba ema
hotu atu muda ema nia mentalidade no aumenta kapasidade ema ida nian liu husi
RDTL, artigo 59, koalia kona ba (edukasaun no kultura). Ne’ebe iha alinea
dahuluk hateten katak: “Estadu rekoñese no garante sidadaun hotu nia direitu ba
1
obrigatóriu no wainhira bele, saugati, tuir lei haruka. No iha alinea daruak :
hateten katak” Ema hotu iha direitu hanesan, ba oportunidade atu eskola no ba
Governu liu husi Ministériu Edukasaun mós serbisu maka’as hodi hasa’e
kualidade edukadór ka mestre/a sira nia hanesan kapasita sira nia abilidade iha
hetan mudansa ba atitude ka hahalok ho máximu iha atividade edukasaun nian atu
komponente ida ne'ebe importante tebes hodi fo susesu ba alunus iha eskola.
importante tebes hodi fo susesu ba alunus iha eskola. Mestre mos hakna’ar-an
nu’udar hanorin na’in ba alunus sira iha eskola liu husi kuríkulu, Syah, (2004).
prinsipal, hanesan hanorin, orienta, fó hanoin, halo avaliasaun, liu husi formasaun
ambiente ba alunus sira hodi senti hakmatek hodi hasa’e rezultadu no motivasaun,
Ahmadi, (2005).
2
Aprendizajen mos hanesan prosesu transfere informasaun husi hanorin na’in ba
alunus sira.
Mestre/a hakas-an atu modifika hanorin hodi fasilita alunus sira bele kapta
ou komprende matéria tomak husi manorin nain. kapasidade atu hanorin ema
la’os fasil, maibe ho métodu ne’ebe iha hanesan profesionalismu ida nu’udar
Tuir Joyce & weil, (2018), modelu aprendizajen hanesan planu ida ne’ebé
uza hodi forma kuríkulu ida, kria métodu aprendizajen, no orienta iha sala de aula,
Tan ne’e, bainhira mestre/a hanorin presija hili no uza métodu ne’ebé
variasaun ho nune’e alunu/a sira sente iha vontade hodi bele tuir lisaun ka matéria
mestre/a sira sai fasilitadór hodi fasilita prosesu aprendizajen. Atu sai sentru
mestre/a presija mós uza estratéjia, modelu ka aproximasaun ruma ne’ebé bele
involve alunu/a sira, modelu no aproximasaun iha tipu oi-oin inklui modelu
iha interasaun entre alunus sira hodi domina matéria ho máximu, Slavin iha
3
aprendizajen. Aprendizajen kooperativu (cooperative Learning) forma alunu/a
sira estuda no serbisu hamutuk iha grupu ne’ebé kompostu husi ema na’in tolu
to’o ne’en maibé, heterojéniu atu nune’e sira bele kolabora ba malu, Abdul,
(STAD) hanesan parte ida ne’ebé mak simples liu no hanesan modelu
aprendizajen ne’ebé mak di’ak bainhira mestre/a sira uza no sai hanesan faze
dahuluk iha prosesu aprendizajen ba mesre/a sira ne’ebé mak foin hahú uza
modelu kooperativu, Slavin, (2010). Mestre/a sira uza tipu Student Team
alunu/a sira kada semana-semana liu husi aprendizajen verbal (koalia) no mós
Mestre/a ne’ebé mak fó matéria ba alunu/a sira iha grupu laran garante katak
grupu hotu bele domina matéria ne’e, no iha tempu hala’o teste laiha alunu/a ida
kooperativu tipu Student Team Achievement Division (STAD) bele fasilita alunu/a
sira atu ativu iha prosesu aprendizajen no espera katak bele hasa’e resultadu
mudansa ba alunus sira ida-idak husi atividade estuda hamutuk, Djamarah, (2012).
Iha Esperansa ne’ebé klean liliu iha rezultadu estudu alunu ninian iha esperitu atu
aprende iha métodu oi-oin ne’ebé mak mestri/a sira uza métodu konvensional,
4
sujeitu ba prosesu aprendizajen no mestri/a funsiona hanesan fasilitador iha
husi tempu ka periodu ida. Bazeia ba hanoin hirak ne’e, rezultadu husi peskiza
ida ne’e maka resultadu ida ne’ebé mak atinji ona husi alunu/a sira husi prosesu
aprendizajen. Sasukat ida ne’ebé bele hatene bainhira iha final husi aprendizajen
aplika avaliasaun. Ho avaliasaun ida ne’ebé bele hatene nivel susesu no falansu
husi alunu/a sira, nune’e bele hatene nivel rezultadu estudu ne’ebé alunu/a atinji
Fatór barak ne’ebé afeta ba rezultadu estudu, inklui fatores ne'ebé mak hetan husi
alunu/a ida (fator interna) mak karater biolójiku, intelijénsia, talentu, interese no
motivasaun. Entantu fator husi liur alunu/a sira (esternal) maka fatór família,
husi mestre/a iha klase laran, ne'ebé utiliza sei afeta ba menus motivasaun estudu
alunu/a sira, ne’ebé tuir mai sei influensiadu ba iha rezultadu estudu alunu/a.
Faktu ne'ebé akontese iha Eskola Ensino Secundáriu Católika Colégio São
alunus hakerek e explika no halo exersisiu ho nuneʼe alunu/a sira sente baruk no
la konstrui komprensaun konaba konseitu kímika ne'ebé di'ak. No toʼo agora mós
mestre/a seidauk uza modelu aprendizajen kooperativa atu hasa’e alunu/a sira nia
komprensaun.
5
Bazeia ba observasaun ne'ebé halo husi peskizadora iha Ensinu Secundáriu
Geral Católica Colégio São Miguel Arcanjo (COSAMAR) Same, hatudu katak
mestre/a sira uza métodu ne’ebé lori hanorin la tuir ka la kondiz ho karateristika
materia ne’ebé mak iha, ho ida ne’e halo alunu/a sira sente baruk atu tuir disiplina
kímika iha aula laran tanba modelu aprendizajen ne'ebé aplika husi mestre/a
Student Team Achievement Division (STAD) ne’e espera katak sai hanesan
solusaun ida atu rezolve kestaun menus rezultadu husi alunu/a sira nian. Modelu
aprendizajen ne'ebé uza husi mestre/a sira importante tebes ba iha rezultadu
ensinu aprendizajen. Atu kria prosesu aprendizajen ida ne'ebé bele hamosu
interasaun ne’ebé di’ak , no bele atinji objetivu aprendizajen husi materia kímika
materia kimika la’os deit mestre/a maibe foka liu ba alunus sira atu konstrui sira
Relasiona ho deskrizaun hirak ne’e mak hakerek na’in iha hanoin atu halo
resultado estudu kimia alunu/a 10O Ano trimestre III ho Tópiku Estrutura da
Matéria Iha Ensinu Secundáriu Geral Católica Colégio São Miguel Arcanjo
6
1.2. Formulasaun Problema
resultado estudu kimia alunu/a 10O Ano trimestre III ho Tópiku Estrutura da
Matéria Iha Ensinu Secundário Geral Católica Colégio São Miguel Arcanjo
3. Oinsá atu hasa’e resultadu estudu kimika alunu/a iha prosesu aprendizajen
7
1.3 Objetivu Peskiza
resultadu Estudu kimia alunu/a 10O Ano trimestre III ho Tópiku Estrutura da
Matéria Iha Ensino Secundário Geral Católica Colégio São Miguel Arcanjo
mak:
8
1.4 Benefisiu Peskiza
Estrutura da Matéria;
(COSAMAR) Same ho peskiza ne’e bele sai hanesan referénsia ida hodi uza
ba prosesu aprendizajen.
1.5.1 Asumsaun
Iha peskiza ne’e hakerek na’in fó asumsaun hanesan tuir mai ne’e :
aprendizajen, ho nune’e mak alunu/a sira sei hetan rezultadu ne’ebé mak
di’ak.
2. Alunu/a sai hanesan sujeitu ba peskiza iha resposta ba teste ne’ebé mak
9
hetan husi alunu/a sira sei hatudu rezultadu ne’ebé mak di’ak durante prosesu
aparendizajen.
3. Alunu/a sira sei hetan rezultadu estudu ne’ebé di’ak hafoin tuir prosesu
aprendizajen.
Bazeia ba esplikasaun ne’ebé mensiona iha leten hakerek na’in hakarak atu
1. Peskizadora halo deit peskiza ba alunu/a klasse 100 ano Ciência Tecnologia
(CT-2) iha Ensino Secundário Geral Católica Colégio São Miguel Arcanjo
Tuir mai hakerek na’in sei deskreve no esklarese konseitu ne’ebé uza iha
(STAD).
10
3. Student Team Achievement division (STAD) katak estratézia aprendizajen
ne’ebé mak kolabora partisipasaun alunu/a iha grupu ki’ik atu iha interaksaun
4. Rezultadu katak rezultadu estudu ida husi atividade ne’ebé mak hala’o ona,
5. Estuda mak prosesu ba mudansa atitude husi ema ida rezultadu husi esperénsia,
6. Alunu/a 100 Ano Ciência Tecnologia (CT-2) Ensino Secundário Geral Católica
8. Estrutura da Matéria mak tópiku husi matéria kímika 100 ano Ciência
11
KAPITULU II
ENKUANDRAMENTU TEORIKA
servisu hamutuk. Ho liafuan seluk katak kapasidade husi servisu hamutuk hodi
hanesan ho efisiensia basá iha signifikadu ne’ebé diferente. Efisiensia iha sentidu
hateten katak Efetividade signifika atividade ida ne’ebé hala’o hodi hetan
bele hetan obra ne’ebé ho kuantidade ne’ebé bo’ot kompara ho obra sira
seluk.
12
Sudjana, (2004), Efetividade ba prosesu iha aprendizajen bele iha fator hanesan
Avaliasaun ba alunus sira, Labele halo rasista iha klasse, Ambiente aprendizajen
aprendizajen buka atu explora kapasidade ne’ebé optimu husi alunus sira.
2.1.1 Aprende
Esa, (2009), Hateten prosesu humanu hodi hetan kompetensia, kapasidade “Skill”
no atitude. Aprende hahu ita ema moris to’o mate, sentidu aprende Hamalik,
(2001), hateten modifika ou hametin atitude ema nian liu husi esperiensia,
experiencing).
ne’ebé foun hodi hetan mudansa ba hahalok ne’ebé foun, liu husi esperiensia a’an
rasik no ambiente nia hela ba. Djamarah, (2008), Aprende ne’e hanesan totalidade
hodi aktividade isin no klamar hodi hetan mudansa ba hahalok, liu husi
esperiensia individual, nune’e mos liu husi interasaun iha ambiente kona ba
Susanto, (2013), Aprende hanesan aktividade ida ne’ebé halo husi ema ida
ho koñesimento tomak hodi hetan konseitu ida foun iha hanoin, senti, no halo
aksaun. Nune’e mos Hanavy, (2014), hateten aprende hanesan aktividade físiku
13
Rusman, (2017), hateten Aprende hanesan mudansa ba hahalok husi ema
2.1.2 Aprendizajen
ambiente estudu nian. Aprendizajen hanesan meius hodi tulun alunus sira atu
Aprendizajen nia esensia la’os de’it hato’o mensajen maibe mos aktividade
situasaun hakmatek, Mashudi, Toha dkk, (2007). Tanba ne’e iha aprendizajen
mestra/a kria situasaun kondusivu no iha maneira hodi atrai alunus hodi iha sensu
no kreatividade husi mestre/a. Tarjetu husi aprende nian bele sai sasukat liu husi
komportamentu ne’ebe alunus sira iha, hodi sai sasukat, Daryanto, (2005).
Aprendizajen nu’udar objetivu hodi formula matéria ne’ebé alunus sira atu
2.1.3 Hanorin
Sentidu husi Hanorin, hanorin signifika kapasidade ida ne’ebe iha mestre/a
nia-an, nu’udar hanorin na’in. Kapasidade ne’e sohi de’it wainhira hasoru alunus
14
sira iha sala de aula. Hodi forma sira nia karakter, no kapasidade no vontade oin-
oin.
Hanorin na’in hakas-an hodi akumula ema hotu nia hakarak liu-liu alunus
sira. Hafoin koñese alunus sira nia karakter ida-idak hodi komprende matéria
ne’ebe mestre/a hanorin. Tuir Sudjana, (1989), hateten; hanorin tuir nia essensia
lolos nu’udar prosesu ida, hodi forma, organiza ambiente ne’ebe alunus sira
aprende ba.
Gage,(1978), hateten hanorin hanesan arte ida, wainhira aplika iha pratika
hodi hafutar ho estetika. Exemplu arte iha organiza ambiente halo alunus sira
nune’e mos la’os ba ema hotu-hotu, basá ba de’it ema ne’ebe formadu, treinadu,
no experiensia.
Kooperativu
book a’an husi planeamentu kurríkular, matéria (mata pelajaran), partes sira husi
mak apoiu ekipamentus hirak ne’ebe bele fasilita alunus iha estudu. Ne’e duni,
15
informasaun, ideias, kreatividade, valores, oinsa hanoin no kumpriende saida mak
sira hatudu/halo.
indikasaun ba mestre/a iha sala laran iha setting aprendizajen ou setting sira
seluk.
ambiente estudu nian no meius ida hodi tulun alunus sira atu hetan siénsia ou
koñesimentu. Aprendizajen nia essensia la’os de’it hato’o mensajen maibe mos
aprende atu bele sai sasukat liu husi mudansa hahalok no kapasidade alunus nian
iha prátika koñesimentu kreatividade sira hotu hodi to’o ba meta aprendizajen,
Suprijono, (2009). Baze estuda kooperativu mak métodu aprendizajen ida ne’ebé
16
deseña hodi treina kualidade akadémika(academic), kreatividade sosial (social
estuda hamutuk iha grupu no halo trabalhu iha grupu hodi alkansa objetivu
hamutuk, ne’ebe presiza responsabilidade iha grupu. Liu husi estudu kooperativu
tulun alunus hodi konstrui konseitu hanoin hodi rezolve dezafius/ difikuldades.
traballu ida iha grupu ne'ebé inklui forma atividade ne'ebé orienta no dirije husi
aprendizajen nian.
tuur hamutuk iha grupu haat atu domina materiál ne 'ebé mestre/a sira aprezenta
aprendizajen nian ho forma oinsá bele hala'o sira nia kna'ar, toleránsia, aseitasaun
ne'ebé inklui tipu servisu nian hotu-hotu iha grupu, inklui forma barak liu tán
ne'ebé dirije husi profesór sira. Iha jerál, aprendizajen kooperativa konsidera
importante liu ba profesór sira, iha ne'ebé mestre/a sira fó servisu no husu materiál
17
no informasaun ne'ebé mak atu ajuda estudante sira hodi rezolve problema sira ne'
e,be Manorin barak koloka dalan ezame nian iha serbisu nia rohan.
Modelu aprendizajen nian ida ne'e bazeia ba filozofia ne'ebé bele dehan ema
ida de'it. La hanesan ho teoria Darwin nian, filozofia ne'e ko'alia klaru katak
hamutuk.
importante tebes ba sobrevivénsia. Laiha kooperasaun, labele iha ema ida, família,
organizasaun no moris komún seluk. Em jeral, laiha interasaun sosiál sei la mosu
1. Alunu/a sira serbisu hamutuk iha grupu laran atu bele responde ba matéria
3. Kriteria atu kria ekipa ou forma grupu ida kada alunu/a ida ne’ebé mak iha
18
4. Depois bele hamosu relasaun amizade entre alunu/a sira iha grupu laran.
Tuir matenek nain Ibrahim, dkk., (2000), iha Abdul Majid (2014) hateten katak
iha modelu aprendizajen kooperativu fahe ba faze ne’en iha tabela tuir mai ne’e:
1 motivasaun ba alunu/a ne’ebé hakarak atu atinje husi matéria ne’e rasik,
sira no fó motivasaun ba alunu/a atu estuda.
19
kooperativu, eziji estudantes tenki ativu iha estuda liu husi atividade servisu
a. Vantajen
demokrátiku.
2. Bele dezenvolve atualizasaun ba potensia hirak ne’ebé alunus sira iha ona.
4. Alunus laos deit hanesan objetu aprendizajen maibe liliu hanesan sujeitu
aprendizajen tanba alunus bele sai nu’udar objetu ne’ebé hanesan ba alunus
sira seluk.
5. Alunus hetan treinamentu atu bele serbisu hamutuk, tanba la’os de’it matéria
mak sira aprende maibe mos exijensia ne’ebe atu optimalmente dezenvolve
potensia hirak ne’ebé iha alunus sira nia a’an ba susesu iha sira nia grupu.
ne’ebé presiza diretamente, atu nune’e saida mak nia aprende bele iha folin
ba nia a’an.
20
b. Desvantajen
Thabrany, (1993), haktuir katak : ”atu grupu sira fahe de’it ba ema na’in 3-5 ka
na’in 7, labele liu husi na’in 7 no di’ak liu membru grupu labele impár tanba iha
grupu balun bele akontese konta istória de’it no iha grupu ne’e labele karak
1. Desvantajen ne’ebé akontese iha estuda grupu mak bele sai fatin tu’ur
hamutuk ko’alia halimar. Ne’e akontese karik membru grupu laiha disiplina
atu estuda, hanesan mai tarde, tu’ur konta istória, no gasta tempu ba buat
3. Bele akontese fallansu grupu, karik iha membru grupu esplika konseitu ida no
sira seluk depende hotu ba konseitu ne’e, no realidade konseitu ne’e sala, mak
membru grupu halo sala. Atu hases sala sira ne’e, kada membru grupu tenki
4. Bainhira membru husi grupu ne’e rasik mak laiha konsiénsia atu serbisu
hamutuk.
21
Slavin (2005) hateten katak, modelu aprendizajen ida ne'e simples no
apropriadu ne'ebé mestre/a sira uza de'it mak hahú uza abordajen aprendizajen
Slavin, (2005), esplikasaun kona-ba STAD ne'e hanesan tuir mai. Iha
STAD, alunu/a sira fahe ekipamentu ba ekipa estudu kompostu husi ema na'in
ha’at ho nivel abilidade oin-oin, jéneru no orijen étnika. Manorin tenke hanorin no
alunu/a sira serbisu iha ekipa hodi garante katak nia hatán duni ba kestionáriu sira
kona-ba matéria ne 'e nian, momentu ne'ebé la bele tulun. pontuasaun sira husi
alunus sira iha kestionáriu ne'e kompara ho média ida uluk no ekipa idak-idak sei
simu pontu baze iha nivel progresu alunu sira nian kompara ho rezultadu sira uluk
nian. Husi pontu hirak ne'e, tau hamutuk atu bele hetan pontuasaun husi ekipa, no
fó ekipamentu hanesan ne'ebé hare’e katak kritériu balun sei simu sertifikadu ka
modelu aprendizajen kooperativu ne'ebé mak uza grupu ki'ik sira ho númeru
membru ba grupu 4-5 alunus sira nian atu nune'e bele tahan, ne'ebé kahur tuir
sira, entrega materiál, atividade sira iha grupu, kestionáriu sira no fó Prémiu iha
grupu.
Slavin (2005) fó hanoin katak iha konseitu importante tolu iha aprendizajen
1. Foti grupu ne'ebé sei fó grupu ne'e tuir kritériu sira ne'ebé espesifiku tiha ona
22
2. Responsabilidade individuál ka susesu husi ekipa ne'e depende ba aprendizajen
hodi hadi'a sira-nia dezempeñu relasiona ho ida uluk. Ida ne'e sei garante katak
empriendedór sira nivel a’as nian, médiu no ki'ik sei iha dezafiu atu halo di'ak
liu tán no kontribuisaun husi membru sira hotu ekipa nian sei sai folin teb-
tebes.
Bazeia ba deskrisaun ne'ebé temi iha leten, bele konklui katak ideia prinsipál husi
modelu aprendizajen kooperativa nian husi tipu STAD ne'e motiva alunu/a sira
atu bele apoia no ajuda malu atu nune'e bele aumenta atividade aprendizajen nian
sira, ne'ebé ikus mai bele aumenta rezultadu aprendizajen nian. Iha
implementasaun, alunu/a sira fahe ba grupu ki'ik sira ne'ebé halo serbisu hamutuk
hodi tulun malu, hodi fó atensaun ba rezultadu servisu nian iha grupu no
STAD mós ezije preparasaun molok atividade aprendizajen sira realiza. Trianto,
(2009), iha preparasaun 5 ne 'ebé tenke halo. preparasaun hirak ne' e inklui:
hatán.
2. Formasaun ba grupu kooperativu sira. tanba ne'e, membru grupu ne'e tenta atu
abilidade alunu sira nian iha grupu sira, bele terorizmu no abilidade grupu ida
ba sira seluk atu bele iha relasaun ho jéneru. Karik iha posibilidade, grupu
23
kooperativu sira presiza fó atensaun ba rasa, relijiaun, siénsia no orijen sosiál.
Karik klase ne'ebé hanesan ka otas ne'ebé atu hanesan, formasaun ba grupu sira
aprendizajen alunu sira nian atu atinje objetivu aprendizajen nian balun no sai
aprendizajen nian.
ne'ebé dezenvolve ho kolega sira. Iha STAD, alunu/a sira fahe ekipamentu ba
ekipa estudu kompostu husi ema na'in haat ho nivel abilidade oin-oin, jéneru no
orijen étnika. Manorin tenke hanorin no alunu sira serbisu iha ekipa hodi
garante katak nia hatán duni ba kestionáriu sira kona-ba matéria ne'e nian,
momentu ne'ebé la bele tulun. pontuasaun sira husi alunu sira iha kestionáriu
ne'e kompara ho média ida uluk no ekipa idak-idak sei simu pontu baze iha
nivel progresu alunus sira nian kompara ho rezultadu sira uluk nian. Husi pontu
hirak ne'e, tau hamutuk atu bele hetan pontuasaun husi ekipa, no fó ekipamentu
hanesan ne'ebé hare’e katak kritériu balun sei simu sertifikadu ka prova sira
seluk.
24
Student Team Achievement Division (STAD), nu’udar tipu ida husi
aprendizajen kooperativu ida ne’ebé mak simples, no hanesan tipu ida ne’ebé
mak di’ak iha etapa dahuluk iha prosesu aprendizajen ba mestre/a sira ne’ebé
Division (STAD) hanesan fó motivasaun ba alunu/a sira atu nune’e alunu/a sira
bele apoiu malu no ajuda malu entre ida ho ida seluk hodi bele domina ka
(2015), ne'ebé mak kria modelu STAD, aprendizajen ida ne'e mak hanesan
1. Aprezentasaun Klase.
Aprezentasaun ba materiál ne'ebé maka halo husi mestre/a sira, liu-liu husi
Ne'e duni, hein katak, alunus sira bele hare’e didi'ak importánsia atu fó
atensaun tomak ba aprezentasaun aula nian, tanba ne'e mak sira sei ajuda
halo kestionáriu sira. Hafoin aprezenta materiál, estudante sira servisu iha
grupu hodi konklui asuntu ne'e liu husi kestionáriu ka diskusaun sira.
25
2. Serbisu ho Ekipa
Serbisu ne'e ho ekipa ida ne'ebé importante tebes iha STAD tanba liu husi
ekipa ka grupu kolaborasaun ida tenke hari’i entre alunu/a oin-oin atu
3. Kestionáriu
tiha siklu serbisu nian ka aprezentasaun rua iha aula no prátika iha grupu
sira. Alunu/a sira tenke hatene katak pontuasaun sira ne'ebé maka hetan
husi indivídu ida-idak sei akumula ho pontuasaun ida husi grupu ne 'e.
4. Pontuasaun
individuál) husi avaliasaun individuál sira ne'ebé útil tebes atu motiva
alunu/a sira serbisu duru atu hetan rezultadu ne'ebé di'ak liu husi rezerva
sira uluk nian. Pontuasaun sira husi progresu individuál sei kalkula ho
baze ba pontuasaun sira husi liña baze nian no teste nian. Pontuasaun
báziku mak valór pontuasaun ikus nian husi teste alunus nian, ka,
pontuasaun husi pré-teste ne'ebé maka hala'o uluk husi mestre/a sira molok
5. Rekoñesimentu
rekoñesimentu husi grupu ne'e liu husi prémiu husi esforsu ne'ebé grupu
ne'e halo ona durante prosesu aprendizajen nian ekipa sira sei simu
sertifikadu ida ka forma seluk hodi simu pontuasaun média husi grupu ne'e
26
atu atinje kritériu balun liu husi kálkulu pontuasaun individuál nian no
1. Foti grupu, ne'ebé sei fó grupu ne'e tuir kritériu sira ne'ebé espesifika
operasaun.
ekipa hodi hadi’a sira-nia dezempeñu relasiona ho ida uluk. Ida ne'e sei
garante katak empriendedór sira nivel a’as nian, médiu no ki'ik sei iha
dezafiu atu halo di'ak liu tán no kontribuisaun husi membru sira hotu
Bazeia ba deskrisaun ne'ebé temi iha leten, bele konklui katak ideia
prinsipál husi modelu aprendizajen kooperativu nian husi tipu STAD ne'e
motiva alunu sira atu bele apoia no ajuda malu atu nune'e bele aumenta
atividade aprendizajen nian sira, ne'ebé ikus mai, bele aumenta rezultadu
sira ne'ebé halo serbisu hamutuk hodi tulun malu, hodi fó atensaun ba
27
2.3.2 Faze-Faze Tipu Student Team Achievement Division (STAD)
Rusman (2011) hateten iha faze ualu iha modelu Aprendizajen Kooperativu
Tipu STAD ne'ebé mestre/a sira persiza aplika iha prosesu aprendizajen nian
Faze-2. Mestra hanorin matéria ba alunu/a sira depois de hanorin mestra hato’o
informasaun ba alunu/a sira atu forma grupu no kada grupu iha ema
iha grupu atu estuda no fó esplikasaun klaru kona-ba materia ne’ebe mak
atu hanorin no esplika mós kona ba modelu aprendizajen ne’ebe mak atu
implementa.
Faze-4. Mestra fó folla atividade estudu bá grupu atu rezolve husi membru grupu
sira.
Faze- 5. Alunu/a ne’ebe mak bele rezolve folla atividade estudu ne’e, bele fó
esplikasaun ba membru husi grupu ne’e atu nune’e membru husi grupu
Faze- 6. Mestra fó kuis ou perguntas bá alunu/a sira. Iha tempu atu resposta ba
28
2.3.3 Vantajen husi Tipu Student Team Achievement Division (STAD)
2. Interasaun sosiál hari’i iha grupu, alunu sira bele aprende ho a’an rasik no
4. Hanorin ema seluk atu respeita malu no tau fiar ba malu nu'udar grupu
5. Papél ativu hanesan tutór baibain atu aumenta liután susesu husi grupu.
1. Bainhira hare’e tiha instalasaun klase nian, asentu ba serbisu iha grupu
2. Númeru husi alunu barak bele halo nune'e mestre/a sira sei do’ok husi
ideál hodi hare’e atividade aprendizajen sira, tantu iha grupu idak-idak.
3. Mestre/a sira tenke servisu lalais bainhira hala'o servisu ne'ebé liga ba
aprendizajen ne'ebé hala'o ona, inklui korresaun ba servisu alunu sira nian,
29
2.4 Konseitu Jeral Kona-ba Rezultadu Estuda
hetan liu husi memoria ne’ebe fo impaktu ba mudansa sira iha ema ida-idak nia
Asmara, (2009), hateten Rezultadu estudu hanesan forma ida atu atinje
ne’ebé mak hatudu liu husi valór’’. Nune’e mós, Hamalik, (2001), hateten”
rezultadu estudu mak hanesan mudansa atetude no karatér bainhira simu matéria
Tuir Hamdani, (2011) hateten rezultadu estudu ne’e hanesan sasukat ida
atu sukat ka hodi avalia alunu/a sira liu husi fó símbolu, letra no fraze atu dehan
sai katak estudante ida ne’e hakat liu ona periudu estudu ni’an”. Nune’e rezultadu
estudu konsege hetan liu husi prosesu avaliasaun edukativa, atu desenvolve
alunu/a sira nia matenek ba matéria ka lisaun ne’ebe mestre/a sira fó.
Atu koklui de’it katak Rezultadu estudu ne’ebe di’ak depende ba prosesu
aprendizajen ne’ebe hala’o tuir formatu no maneira hanorin husi manorin ida’-
idak no maneira estuda tu’ir estudante ida-idak nia kapasidade ne’ebé kapasita
a’an hanesan alunu/a ida. Prosesu Aprendizajen atu muda ema ida sai ema lolos
liu husi maneira hanorin ka eduka, no liu husi prosesu aprendizajen ne’ebé iha atu
30
muda ema nia hahalok sira, no mos ezersisiu no esperiensia individual ne’ebé
konsege muda ema nia hanoin, halo mudansa ba ema nia a’an iha prosesu estudu
nian.
Hamdani, (2010), fatór hirak ne'ebé mak fó influénsia ba rezultadu Estudu mak
Fatór internu sira mak fatór hirak ne'ebé mai husi alunu sira. Fatór hirak
a. Intelijénsia
sirkunstánsia sira ne'ebé maka hasoru iha nivel intelijénsia normál ne'ebé
sempre hatudu abilidade tuir nível dezenvolvimentu iha par sira. Ba dala
uluk, dezenvolvimentu ida ne'e marka ho progresu oi-oin husi labarik ida
ba sira seluk, atu nune'e labarik sira bele hetan ona nível intelijénsia
ne'ebé a’as liu iha sira nia ulun. Tan ne'e, komprende katak fatór
aprendizajen nian.
ne'ebé hasoru abilidade ida ne'e iha nível intelijénsia baibain ne'ebé
hatudu abilidade tuir nível dezenvolvimentu par sira nian. Ba dala uluk,
sira seluk, atu nune'e labarik sira bele hetan ona nível intelijénsia ne'ebé
31
a’as liu iha sira nia kakutak. Tan ne'e, komprende katak fatór intelijénsia
nian.
b. Attitude
Hahalok ema nian bele influensia husi fatór koñesimentu, ábitu no fiar
nian sira. Iha alunus sira, tenke iha atitude pozitivu ida (aseitasaun) ba
c. Interese sira.
Interese, tuir psilogu sira, ne'e iha tendénsia ida atu fó atensaun no hanoin
kona-ba buat ruma ne'ebé kontinua fó nafatin. Interese ida ne'e liga liu ba
sentimentu ksolok nian. Bele dehan katak interese ne'ebé mosu tanba
Interese ne'e iha influénsia bo’ot ida atu ita aprende. Se imi gosta matéria
d. Talentu
Talentu mak kapasidade ema nian atu hetan susesu iha futuru. Mundu
tomak iha talentu atu buka hatene hodi alkansa iha nível ida determinadu
e. Motivasaun
Tanba motivu ida-ne'e mak ema ruma lori buat ruma. Motivasaun sira
bele determina karik la'os ho di’ak atu atinje meta sira ho forma ida ne'ebé
32
bo’ot liu tán hanesan susesu aprendizajen, Forsa no frakeza motivasaun
aprendizajen.
Eskola sira sai nu'udar instituisaun dahuluk ensinu formál nian ne'ebé
c. ambiente komunitáriu
Kimika mak siensia ida husi siensia hirak seluk ne’ebé ho karakter natureza
nian, eziste siensia iha Fizika, geolojia, Astronomia no biolojia nia sorin, kimika
maka siensia ida ne’ebé estuda konaba natureza nia sintoma no foku ba estrutura,
Setor kimika hanesan setor ne’ebé atraidu no estadu ida ne’ebé deit presiza
aplikasaun setor kimika iha laboratorium, kimika industria ne’ebé uza instrumentu
no tekniku laboratorial husi ida ne’ebé mak simples to’o ida avansadu, teste
kualidade matéria primas no produtu industria kimika nian atu prosesu industrial
33
lao ho di’ak, no oferese produtu ba merkadu ho kualidade di’ak no tuir kriteria
ne’ebé mak hatur tiha ona. Barak liu mak kontribui ka investe nia koñesimentu
husi ai-horis no minerais. Iha sorin seluk mós ema ne’ebé nia abilidade iha aréa
kimika mós bele sai mestre kimika no sai marketing ba produtu kimiku
sira. Hare’e ba esplikasaun iha leten maka hatur katak kualker Estadu no Nasaun
ida ne’ebé hamrik iha era globalizasaun hanesan Timor Leste, presiza tebes
Nasaun nian, tambá labele separa ho mundu nia moris, Moeler, (1989).
Lisaun kimika halo klasifikasun hanesan matéria hanorin ne’ebé difisil hotu
kimika ne’e rasik ne’ebé hateten husi, Kean ho Middle Camp, (1985), katak
lisaun kimika ne’ebé aprende ne’e hanesan simplifikasaun husi siensia ne’ebé
lolos. Siénsia kimika sai bo’ot lais liu, siénsia kimika la’os deit atu responde
pergunta no todan ba matéria kimika ne’ebé presija atu estuda iha aprendizajen
Estrutura matéria jeralmente forma husi partikula ki’ik ida ne’ebé hanaran
átomo, no nia hola parte ka hela iha fatin hotu hanesan iha anin, be’e no rai okos.
ne’ebé forma husi partikula ki’ik no eletron husi partikula ne’ebe iha elemento.
34
Iha estrutura matéria propriedade ka termu importante ne’ebé nesesariu iha mundu
mak átomos, molekulas no iões. Átomo hanesan unidade ne’ebé ki’ik iha matéria
Estrutura matéria hanesan mos komponente sira ne’ebe tau hamutuk materia hodi
karakteristika, husi eskala átomo no molekula ne’ebé mak mudansa iha enerjia no
35
KAPITULU III
METODOLOJIA PESKIZA
Ha’u nia Peskiza ida ne’e hala’o ona iha Ensino Secundario Geral Católico
Municipiu Manufahi.
Ha’u nia peskiza ida ne’e iha trimestre III tinan hanorin 2021, Durante loron
12 hahu husi data 22 fulan Outubro to’o data 08 fulan Novembro tinan 2021.
Arikunto, (2002), hateten sujeitu peskiza mak ema ne’ebe ita husu atu fó
sujeitu ne’ebe hatudu atu análiza husi peskizadora. Tanba ne’e sujeitu peskiza
hanesan ema ne’ebe hetan informasaun klaru bazeia ba realidade iha terenu. Iha
pesquiza ida ne’e Foti alunu/a sira husi klase 10o Ano Ciência Tecnologia ho total
populasaun na’in Tolu nulu (30), ida ne’ebé sai hanesan Amostra ka sujeitu ba
peskiza ida ne’e mak alunu/a klase 10o Ano Ciência Tecnologia (CT-2) ho Total
na’in Sanulu resin lima (15), iha Ensino Secundário Geral Católica Colégio São
Iha peskiza ne’e hetan mos tipu oi-oin balun kona-ba definisaun operasional
36
a. Kapasidade mestre/a oinsá atu jere prosesu aprendizajen mak hanesan
valor ne’ebe mak hetan husi mestre/a iha prosesu aprendizajen ho modelu
b. Resposta alunu/a sira mak hanesan resposta ida ne’ebe hato’o husi alunu/a
nomos hanesan mensajen ida iha aprendizajen ne’ebe utiliza hodi hanorin
alunu/a sira durante iha prosesu aprendizajen, hateten husi, Mukyasa (2006).
Unidade hanorin hanesan parte ida husi planu hanorin nian ne’ebe utiliza iha
Planu hanorin hanesan lala’ok ida ne’ebe mak atu implementa hodi bele atinji
37
d. Folla Aktividade Estudante (FAE)
Folla aktividade estudante hanesan teste ne’ebe mak iha nia pergunta ka
trabalhu ho nia resposta ou exersisiu ba teste ne’ebe mak presiza alunu/a sira
hodi sukat atu hatene alunu/a sira nia komprensaun ka koñesimentu durante
Instrumentu ne’ebe uza hodi hala’o peskiza ne’e mak hanesan tu’ir mai ne’e:
uza hodi halo observasaun kona-ba attitude alunu/a sira nia ativasaun no
hodi sukat atu hatene alunu/a sira nia kompreensaun ka koñesimentu durante
3. Kestionáriu
problema ba peskiza, no kada pergunta iha nia resposta sempre iha sentidu ka
signifikadu.
38
3.6 Tékniku Halibur Dadus
Tékniku ne’ebe uza atu rekolla dadus ba peskiza ne’e mak hanesan tu’ir mai :
1. Folla Observasaun
uza hodi halo observasaun kona ba attitude alunu/a sira nia ativasaun no
hodi sukat atu hatene alunu/a sira nia kompreensaun ka koñesimentu durante
3. Kestionáriu
problema ba peskiza, no kada pergunta iha nia resposta sempre iha sentidu ka
signifikadu.
4. Dokumentasaun
rekolla dadus liu husi estuda no hakerek sai pontu ne’ebé konsidera
hateten Estudu dokumentasaun ne’e hamosu hodi buka hatene dadus direita
husi eskola liu husi livru sira, relatório atividade eskola nian ne’ebé relevante
ho peskiza.
39
3.7 Tékniku Análiza Dadus
Tékniku analiza dadus ne’ebé peskizador uza iha peskiza ne’e mak uza
Objetivu analiza uza tékniku deskritivu kuantitativu ne’e atu halo deskreve ba
atividade mestre/a no estudante sira nian, durante prosesu aprendizajen nia laran
atu hatene kuantitativu hodi halo analiza ba rezultado peskiza nian, ne’ebe hato’o
division (STAD) ho kriteria observasaun nian mak hanesan tuir mai ne’e:
40
3.7.2 Konfiabilidade
agreement, durante prosesu aprendizajen la’o iha observador nain rua no entre
observador nain rua ne’e uza instrumentu hodi halo observasaun ba mestre/a ho
hanesan.
Formula ne’ebe uza hodi halo kontajen ba konfiabilidade, mak hanesan tuir mai :
Analiza teste Rezultadu aprendizajen ne’e uza atu determina hotu finalidade
finaliza kuandu proporsaun responde ho lo’os estudante ne’e mak ho valor ≥ 0,65
ka 65% .
41
Sensibilidade ne’e uza atu hatene pontus de exame ne’ebé sai hanesan sasukat ida
ba iha prosesu aprendizajen nian. Pontus de ezame ne’ebé sensitivo mak sei
Atu hatene objetivu finalidade / atinji aprendizajen espesifiku nian, maka ita uza
Atu hatene Finalidade atinji estuda nian ,uza formula hanesan tuir mai ne’e :
Atu hatene ka halo kalkulasaun ba valor sensibilidade nian sei uza fórmula tuir
mai ne’e
Iha ne’ebe:
RA = Total Alunu/a ne’ebé hatán lo’os iha teste ezame final nian
RB = Total Alunu/a ne’ebé hatan lo’os iha teste ezame inisial nian
42
KAPITULU IV
Em jeral iha teritóriu Timor- Leste laran tomak, husi problemas oi-oin
ne’ebé mosu, ikus mai hetan nia razaun ne’ebé baziku no klassiku mak falta de
rekursus humanos. Atu rezolve problema ida ne’e, nu’udar Timor Oan ita presiza
Iha kontextu postu same, kapital do munisipiu Manufahi, iha hanoin atu
hari’i eskola sekundaria katólika ne’e, kleur ona mosu exijênsia real povu no
postu same, existe ona eskola nivel sekundários 4 (hanesan : Eskola sekundário
Tékniku Professional ida ne’ebé agora nia edifisio sei kombina ho Eskola
Agrikultura ka SPP iha komplexu ida deit), maibe ho númeru estudantes ne’ebé
husi tina n ba tinan aumenta maka’as ,ami haree no tetu katak ; escola niveis
kontinua sira nia estudu ba eskola nivel sekundária iha same. Razaun seluk mak
iha sentru postu same, munisipiu Manufahi até a data presente seidauk existe
eskola nivel sekundáriu ida iha ne’e. Haree ba Kondisaun real ida ne’e, Amo
paroku de Paroquia Nossa Senhora de Assunção Same, Pe. Sabino Pinto de Souza
Gama, iha hanoin depois de konsulta ho parte lubuk ida, konvoka reuniaun ida ho
43
grupu leigus sira ne’ebé enkaregada iha estrutura do konselhu paroquial de
paroquia de Same, hodi haree no tetu hamutuk exijensia real ida ne’e. Ikus mai
deside katak ; iha anu letivu foun ne’ebé sei hahú iha fulan janeiro de 2010,
nesesariu tebes atu harí’i Eskola Nivel Sekundáriu ida, ne’ebé iha orientasaun
forte ba kristaun katóliku nian, iha Same – Sentru kapital iha Munisipiu Manufahi.
Eskola Sekundária Katólika ne’e sei foti“ São Miguel Arcanjo” sai nu’udar nia
padroeiru. Eskola ida ne’e sai nu’udar proprietária privada paroquia Same nian,
ne’ebe hamahan – an iha Fundasaun São Paulo Diocese de Dili. Tamba ne’e
responsavel máximu ba eskola ida ne’e iha paróquia mak pároku atual ou ida
Atu realiza planu ida ne’e, kondisaun inisiu mak; paroquia Same iha ona
edifisiu provisóriu ida ne’ebé bele utiliza nu’udar fatin ba hala’o prosesu de
hirak ne’ebé existe iha paroquia same, hanesan: Akolitus, Eskuteirus, Apostoladu
sira hotu.
Além de kondisaun físiku ne’ebé iha, ita presiza hare’e mos iha parte non
físiku nian. Tamba ne’e; bazeia ba fundu no razaun ne’ebe iha atu harí’i eskola ida
ne’e, ami presiza aprezenta “livro manual” ida, hodi bele orienta atividades hotu
iha eskola ida ne’e. Regulamentu hirak ne’ebe iha, mak sei determina realizasaun
ba vizaun no misaun; ne’ebé marka ona ba eskola ida ne’e, iha eskola ida ne’e, no
44
husi eskola ida ne’e. Simplesmente ita bele dehan: eskola favoritu buka kaer
metin ba historia tempu passadu, buka hadia-an iha tempu prezente, no prepara
di’ak liu tan hodi la’o ba futuru. Parte hirak ne’ebé iha inisiu eskola ida ne’e
manual eskola nian. No parte balun ne’ebé bele muda mak; pontus hirak ne’ebé la
eskola nian : Sekretariadu Edifisiu Tuan, no Edifisiu Foun hanesan iha tabela tu’ir
mai:
Bazeia ba Tabela 4.1 ne’ebé iha leten hamutuk Sala 12 ; sala 1 ka 8,3
professores sira, no iha lixu fatin 1, No parte balun ne’ebé labele muda mak
45
1. Kaer metin nafatin misaun, vizaun no lema eskola ida ne’e nian.
2. Hakle’an orientasaun ne’ebé forte iha eskola ne’e hodi haburas iha alunus sira
3. Eskola ida ne’e sai nu’udar proprietaria privada paroquia same nian, ne’ebé
hamahan a’an iha fundasaun são Paulo diocese Dili nu’udar orgaun lejirítmu ,
5. Responsavel máximu ba eskola ida ne’e iha paroquia mak pároku atual ou ida
Regulamentu hirak ne’e mak sei sai mata dalan ba eskola no ema hotu iha
eskola ida ne’e atu bele hala’o ida-idak nia kna’ar ho di’ak liu tan. Regulamentu
hirak ne’e mak sei determina realizasaun ba vizaun no misaun eskola ida ne’e
sucessu”.
A. Vizaun
orientasaun própriu: eduka estudantes sira atu sai di’ak (sai ema lolos), ne’ebé iha
ulun atu hanoin (intelejente), no iha fuan atu hadomi (fiar nain),Crf.CIC 795).
46
B. Misaun
2. Forma estudante sira, sai ema ne’ebé iha futuru útil ba kreda no nasaun.
ba kapital Dili.
C. Motto
Letefoho, Aldeia Letefoho, iha ninia área ne’ebé pretense ba area eskola nian mak
Cosamar, Komunidade Kamilaran no parte sul nian ho residensia padre sira nian,
Karakterístika Mestre/a Sira Iha Ensino Geral Secundário Católica Colégio São
Miguel Arcanjo (COSAMAR) Same haree iha klassifikasaun tuir mai ne’e :
1. Estatutu mestre/a
Estatutu mestre/a iha Ensino Geral Secundário Católica Colégio São Miguel
Arcanjo (COSAMAR) Same Tinan hanorin 2021, hanesan iha tabela tuir mai :
47
Tabela 4.2. Kuantidade Mestre/a bazeia ba Estatutu Funsionáriu.
Nú Estatutu Mestre /a Kuantidade (Na’in) Persentajen (%)
1 Funsionariu Publicu 8 44,4
2 Kontratadu Governu 5 27,8
3 Kontratadu Fundasaun 5 27,8
Total 18 100
Fontes: Dadus Administrasaun Eskola 2021
Bazeia ba tabela 4.2 iha leten, hatudu katak mestre/a ne’ebé hanorin iha
Ensino Secundario Geral Católica Colégio São Miguel Arcanjo Same tinan
hanorin 2021, Mestre/a ho total nain 18 ne’ebé mak kompostu husi na’in 8 ka 44,4
Tan ne’e maka peskizadora hola konkluzaun katak mestre/a sira ne’ebé
hanorin iha Ensino Secundário Católica Colégio São Miguel Arcanjo Same
2. Sexu
Atu hatene detallu kona-ba sexu mestre/a iha Ensinu Secundário Católica
Colégio São Miguel Arcanjo Same Tinan hanorin 2021 nian haree iha tabela tuir
mai ne’e:
48
Bazeia ba tabela 4.3 iha leten, nu’udar peskizadora halo konkluzaun katak
mestre/a iha Ensinu Secundário Geral Católico Colégio São Miguel Arcanjo Same
tinan hanorin 2021, ho total ema nain 18 ne’ebe kompostu husi ema na’in 11 ka
61,1 % husi sexu feto no na’in 7 ka 38,9 % husi sexu mane. Ho ida ne’e maka
mestre/a ne’ebé hanorin iha Ensinu Secundária Geral Católica Colégio São
Miguel Arcanjo Same Tinan Hanorin 2021, Maioria ka persentajen bot husi sexu
Feto.
3. Relijiaun
Dadus ne’ebé hetan iha Eskola Ensinu Secundária Geral Católica Colégio
São Miguel Arcanjo Same Tinan hanorin 2021, kona-ba relijiaun mestre/a sira
Bazeia ba tabela 4.4 iha leten, peskizadora bele hola konkluzaun badak
katak mestre/a sira iha Ensino Secundário Geral Católica Colégio São Miguel
Katólika.
Ensinu Secundária Católica Colégio São Miguel Arcanjo Same ba Tinan Hanorin
49
Tabela 4.5. Kuantidade mestre/a bazeia ba Nivél Edukasaun
Nú Nivél Edukasaun Kuantidade (Na’in) Persentajen (%)
1 Licenciatura (L.Ed) 10 55,6
2 Baxarelato (B. Ed) 4 22,2
3 Secundário-Finalista 4 22,2
Total 18 100
Fontes: Dadus Administrasaun eskola 2021
Tuir tabela 4.5 iha leten kona-ba kuantidade mestre/a bazeia ba nivél
edukasaun hatudu katak mestre/a iha Ensino Secundário Geral Católica Colégio
4 ka 22,2 %. Entaun mestre/a iha Ensino Secundário Católica Colégio São Miguel
Licensiatura (S1).
a. Idade
Ano Ciéncia Tecnologia (CT-2) katak idade husi respondente sira iha eskola
refere ba tinan hanorin 2021, mak hanesan iha tabela tuir mai ne’e :
Bazeia ba tabela 4.6 iha leten hatudu katak, respondente ne’ebe mak ho
idade tinan sanulu resin haat (14) hamutuk ema na’in 1 ka 6,7%, idade tinan
50
sanulu resin lima (15) hamutuk ema na’in 6 ka 40% , idade sanulu resin ne’en
(16) hamutuk na’in 6 ka 40%, idade sanulu resin hitu (17) hamutuk na’in 2 ka
13,3%. Entaun peskizadora hola konkluzaun katak respondente (alunu /a) 10o ano
ne’ebe maka hanesan sujeitu iha peskiza ida ne’e maioria ho idade tinan 15 no 16
b. Relijiaun
ano Ciência Tecnologia (CT-2) tuir relijiaun iha eskola refere ba tinan hanorin
Bazeia ba tabela 4.7 iha leten hatudu katak, respondente (alunu/a) 10o Ano
peskizadora halo konkluzaun badak katak respondente (alunu/a) 10o Ano Ciência
Tecnologia (CT-2) iha Ensino Secundária Geral Católica Colegio São Miguel
c. Sexu
Ano Ciência Tecnologia (CT-2) iha Ensinu Secundário Católica Colegio São
Miguel Arcanjo Same Tinan Hanorin 2021, depende ba sexu husi respondente
(alunu/a) ida-idak atu hatene detallu liu bele haree iha tabela tuir mai ne’e:
51
Tabela 4.8 Kuantidade Respondente Bazeia ba Sexu
Nú Sexu Kuantidade(Na’in) Persentajen (%)
1 Feto 13 86,7
2 Mane 2 13,3
Total 15 100
Fontes: Rezultadu Peskiza Eskola 2021
Bazeia ba Tabela 4.8 iha leten hatudu katak, respondente ne’ebé ho sexu
ema na’in 2 ka 13,3% . Entaun respondentes ba peskiza ne’ebé hala’o iha Ensino
Secundário Católica Colégio São Miguel Arcanjo Same, Tinan hanorin 2021,
Iha peskiza ne’e, peskizadora hili alunu/a 10o Ano Ciência Tecnologia
(CT-2) ho total estudante ema na’in 15 ne’ebé kompostu husi feto na’in 13 no
mane 2, estudante refere mak sai hanesan sujeitu ba peskiza ida ne’e. Durante
hala’o peskiza ne’e estudantes refere hotu-hotu marka presenza no laiha ema ida
ne’e maka hanesan tuir mai ; mestra kímika (Libania da Costa Fernandes) no
mestra Geologia (Angelina da Costa Martins) Mestra nain rua mak akompaña
Material ne’ebé dezenvolve iha peskiza ne’e mak hanesan : matéria Hanorin
ba Alunus Sira (MHA), Unidade Hanorin (UH), Planu Hanorin (PH), Folha
(FTRA). Atu hatene klaru liu tan kona – ba material ka instrumentu peskiza
ne’ebé uza hodi dezenvolve aprendizajen nian bele haree iha kraik ne’e :
52
a. Matéria Hanorin ba Alunu/a sira ( MHA)
Matéria Hanorin hanesan parte ida husi prosesu aprendizajen no mos hanesan
mensajen ida iha aprendizajen ne’ebé utiliza hodi hanorin alunu/a sira durante
Unidade Hanorin hanesan parte ida husi planu hanorin nian ne’ebé utiliza iha
Planu Hanorin hanesan lala’ok ida ne’ebé mak atu implementa hodi bele
hanesan teste ne’ebé mak iha nia pergunta ka trabalhu ho nia resposta ou
ezersisiu ba teste ne’ebé mak presija estudante sira halo tuir sira nia
ho sujeitu husi peskiza ne’e maka alunu/a sira klase 10o Ano Ciência
53
Téknika ne’ebé utiliza atu halo análizasaun ba rezultadu peskiza ne’e maka
iha prosesu aprendizajen hala’o ne’ebé mak utiliza instrumentu iha atividade
aprendizajen ne’e, bele haree iha tabela iha kraik ne’e, no atu klaru liu tan bele
haree anexu iha 6a, 6b, no 6c, pájina 86, 89, 91.
Tabela 4.9 iha leten hatudu katak valor totalidade husi kada kategoria
aprendizajen ne’ebé hahú husi inísiu; Introdusaun ho valor media= 3,8 Atívidade
Núkleu ho valor média= 3,6 ; Ambiente iha Klasse ho valor media= 3,9; Organiza
Rezultadu husi observadóra ne’ebé halo observasaun maka, husi tabela 4.9
54
matéria hanorin ne’e ho di’ak, no alokasaun tempu apár ho planu ne’ebé iha, ida
ne’e mak halo alunu/a sira antuziasmu hodi tuir atividade aprendizajen.
Iha peskiza ne’e observadora nain rua mak halo observasaun; observadora
rua ne’e hanorin hotu iha Eskola refere, rezultadu observasaun ne’e bele fo
Mezmu hanesan ne’e maibé atu haforsa tan argumentu ida ne’e nu’udar
peskizadór nafatin halo análizasaun nível konfiansa husi kapasidade mestre hodi
instrumentu.
konfiabilidade mak P> , 0,65 ka > 65% hatudu katak instrumentu ida ne’ebe ho
hala’o atividade aprendizajen tuir Planu de Aula PA01 = 98,4% no Planu de Aula
PA02 = 99,24 % .
modelu kooperativu tipu STAD, bele hare’e iha tabela kraik ne’e, nomos atu
hatene klaru liu tan bele hare’e iha anexu 6b no 6c. Pájina 89 no 91.
55
Iha tabela 4.10 ne’e hatudu katak ; Rezultadu konfiabilidade Instrumentu
rezultadu Valor 99,24%, iha teoria konfiabilidade nian ho koefieciente maka P>
Teste Rezultadu Estudu ne’e utiliza atu deskreve rezultadu alunu/a sira
espesifiku ida atu susesu se karik proporsaun responde nia lo’os mak P> 0,65 ,
(Depdikpud Indonesia 1994 iha ornai 2003; 35), atu hatene klaru liu tan bele haree
haree iha tabela 4.11 tuir mai, nomos bele haree iha anexu 7c.
Sensi
Pergunta
Nú
Nú
56
Dar o exemplo sobre a 6 0,33 0,87 0,53 0,87 Susesu
ligação covalente
5 12 0,13 0,80 0,67 0,80 Susesu
simples.
Explicar a difinição da
6 5 0,33 1,00 0,67 1,00 Susesu
notação de Lewis.
Dar o exemplo sobre a
7 8 0,20 0,80 0,60 0,80 Susesu
notação de Lewis.
Entender a ligação 9 0,13 0,73 0,60 0,73 Susesu
8 covalente tripla 13 0,20 1,00 0,80 1.00 Susesu
Explicar a difinição de
9 7 0,33 0,93 0,60 0,93 Susesu
electrões Ligantes
Explicar a difinição de
10 10 0,13 0,80 0,67 0,80 Susesu
regra octeto
11 Saber a regra de Octeto 11 0,20 1,00 0,80 1,00 Susesu
Explicar a difinição
12 15 0,40 0,87 0,47 0,87 Susesu
ordem de ligação
0,34 0,91 0,91
Fontes: Rezultadu Análiza Escritor 2021
rezultadu Teste inisiu 0,34 no rezultadu teste final nian husi objetivu espesífiku
0,91 > 0,65 . Husi Sensitividade ba kada teste la hatudu rezultadu mak negativu
ba iha rezultadu estudu objetivu espesífiku ho sucessu tamba tuir duni tempu
ne’ebé determina. No Rezultadu estudu alunu/a individu nian bele haree iha tabela
kraik ne’e : nomos atu detallu liu bele haree iha anexu 7c.
57
11 Loliana Sarmento Soares 0,87 Sucessu
12 Lucia Dos Santos Da Costa 1,00 Sucessu
13 Menziana Noi Da C. Mesquita 0,80 Sucessu
14 Pedro Da Costa Soares 0,93 Sucessu
15 Sabina Sisca Hornai 1,00 Sucessu
Total Valor Média 0,91 Sucessu
Fontes: Rezultadu Análiza Eskritor 2021
Bazeia ba tabela 4.12 iha leten hatudu katak objetivu aplika modelu
aprendizajen kooperativu tipu STAD ne’e hodi ajuda alunus sira atu bele hetan
Nomós iha tabela laran hatudu katak Teste Rezultadu Aprendizajen husi
alunu/a sira bele dehan susesu tamba ne’e bazeia ba valor média proporsaun
responde lo’os maka ho valor 0,91, signifika katak rezultadu aprendizajen alunu/a
sira 10o Ano Ciência Tecnologia(CT-2) atinje ona ho susesu 0,91 alunu/a sira 10o
alunu/a sira kona-ba matéria hanorin nian ne’ebé durante sira aprende iha prosesu
aprendizajen hala’o. Atu hatene rezultadu refere bele haree iha tabela 4.13 tuir
mai ne’e, no atu detallu liu haree iha anexu 8a no 8b. Pájina 98 no
58
Iha liu Interese 13
Ita bo’ot nia interese matéria iha
Interese 87
3 prossesu aprendizajen ho método
Ladun Interese 0
STAD?
La Interese Liu 0
Difisil liu atu
0
komprende
Difisil atu
Oinsa ita bo’ot nia opiniaun kona ba 0
komprende
4 utilizasaun lingua (Introdusaun ho
Sufisiente atu
Tetun no portugés) ? 27
komprende
Fasil liu atu
73
komprende
Oinsa ita bo’ot nia interasaun kona ba La konkorda liu 0
dedikasaun durante prosesu Ladun konkorda 0
5
aprendizajen? Konkorda 87
Konkorda liu 13
Fontes: Rezultadu Analiza eskritor 2021
Bazeia ba tabela 4.13 iha leten, hatudu katak iha kestionariu nú.1 kona–ba
matéria aprendizajen ne’ebe hanorin ho métodu STAD iha 53% alunu/a sira
kontenti liu no 47% alunu/a sira sente kontenti atu tuir matéria ba prosesu
kestionariu Nú.2 alunu/a opiniaun kona métodu aprendizajen STAD iha 53% husi
alunu/a sira Kontenti Liu no 47% husi alunu/a sira kontenti. Iha kestionáriu nú. 3
alunu/a sira iha interese duni atu tuir matéria iha prosesu aprendizajen ho métodu
STAD iha 13% iha interese no iha 87% husi alunu/a sira iha interese liu.
sufisiente atu komprende no 73% husi alunu/a sira fasil liu atu komprende kona
orientasaun husi mestra durante iha prosesu aprendizajen iha 87% ne’e hatudu
59
husi alunu/a sira konkorda ho dedikasaun no orientasaun husi mestra ne’ebé
utiliza durante hala’o iha prosesu aprendizajen no 13% husi alunu/a sira konkorda
liu. Bazeia ba rezultadu ne’ebe iha leten nu’udar peskizadora konklui katak
alunu/a sira sente kontenti, interese, fasil atu komprende no konkorda ho modelu
prosesu aprendizajen.
4.4. Diskusaun
peskiza ne’e sei aplika klean ba revizaun literatura ne’ebé iha, mak hanesan tuir
mai ne’e :
tipu STAD, katak prosesu aprendizajen bele hala’o tuir etapa ba etapa.
hodi nune’e bele fasilita mestre/a hodi bele hala’o prosesu aprendizajen ho
Aula (UA), Planu de Aula (PA), Follas Atividades Alunus (FAE), no Teste
Rezultadu Estudu (TRE), ida ne’e iha relasaun ne’ebé sita husi Nur, (1999)
iha morreira, (2014), ne’ebé nia hateten sai katak fator ida ne’ebé maka fó
60
2. Rezultadu husi peskiza ne’e mos bele dehan katak instrumentu hirak ne’ebé
mak utiliza iha peskiza katak instrumentu hirak ne’e efetivu no tama iha
aprendizajen kooperativu tipu STAD iha ninia konfiabilidade bo’ot liu 0,65,
ho nune’e mak tuir, Borich, (1994) iha Morreira, (2014) hateten katak tama
kategoria ne’ebé di’ak. Iha Analiza Teste Rezultadu Estudu katak husi
objetivu aprendizajen espesifiku sanulu resin rua (12) ne’ebé mak iha, liu
hotu ka susesu hotu ho razaun tanba ita haree provas ka teste inisial ho valor
proporsaun 0,34 no iha provas ka teste final hatudu katak iha duni mudansa
valor 0,34 no teste final proporsaun resposta husi alunu/a sira valor
(OAE), sanulu resin rua (12) susesu/atinji hotu, rezultadu teste final sei iha
alunu/a sira iha klasse senti katak kontenti no 47% alunu/a sira senti
61
kontenti liu atu tuir matéria ba prosesu aprendizajen ne’ebe implementa
alunu/a sira kontenti no 47% alunu/a sira kontenti liu. iha 13% husi alunu/a
sira iha liu interese no 87% iha interese duni atu tu’ir matéria iha prosesu
razaun tanba liu husi modelu aprendizajen ida ne’e bele fó influensia ba
estudante sira atu ativu atu nune’e bele tuir prosesu aprendizajen. Nune’e
mós 73% husi alunu/a sira hateten katak ba linguajen ne’ebé mestra utiliza
No ikus liu kona ba maneira ne’ebé mestre uza iha prosesu aprendizajen la’o
62
CAPITULO V
KONKLUZAUN NO SUJESTAUN
5.1 Konkluzaun
mensiona tiha ona iha leten, maka nu’udar peskizadora hola konkluzaun katak:
Student Team Achievement Division (STAD), uza material sira ne’ebé maka
klase 10o Ano Ciência Tenologia (CT-2), iha Ensinu Secundário Geral
Estrutura da Matéria.
rua, ne’ebé halo observasaun iha prosesu aprendizajen iha sala de aula.
63
3. Iha teste rezultadu inisial ho final hatudu katak alunu/a sira susesu hotu,
tanba iha teste inisiu ho total valor proporsaun 0,34, no iha teste final
5.2 Sujestaun
(COSAMAR) Same, klasse 10o Ano Ciência Tecnologia (CT-2), atu bele
Matéria.
2. Enjeral ba mestre/a sira hotu atu hanorin matéria tenki uza maneira ka
métodu oi-oin iha aula laran atu nune’e alunu/a sira bele kompriende
lalais lisaun ne’ebé sira aprende nomós sira bele badinas atu nafatin tuir
prosesu aprendizajen.
64
3. Ba peskizadora tuir mai bele kontinua peskiza uza modelu aprendizajen
kooperativu tipu STAD, hodi nune’e bele hasa’e resultadu estudu alunu/a
sira nian.
65
BIBLIOGRAFIA
Cipta
Borich, (1994), Observation Skill for Effektive Teaching. New work: Macmillan
Publissing Company.
Drs. Slameto, (2015) Belajar dan Faktor – Faktor Yang Mempengaruhi, Jakarta,
Rineka Cipta
Gavamedia.
https://modelpembelajaran1Wordpress.com/2016/02/20/model-pembelajaran-stad.
(2010).
66
Kurniasih, Imas dan Sani ,Berlin.(2015).Ragam Pengembangan model pembelajaran
Pendidik .
Pustaka Belajar
cipta
ROSDAKARYA.
67
Slavin, Robert E. (2010). Coperative Learning Teori, Riset dan Praktik. Bandung:
Nusa Media
Nasional.
Group.
68
SUJEITU PESKIZA
SEXU
NÚ. NARAN KOMPLETU
FETO MANE
1 ANGELINA ANTUNES GOMES F
2 ARTONESIA SANTA MARTINS F
3 AUXÍLIA BELINHA MAGALHÃES F
4 CHIFANIA DELFITA DOS RESIS DE DEUS F
5 CLAUDIA DOS SANTOS SARMENTO F
6 ELESITA DOS SANTOS SILVA F
7 FELISMINA SOARES F
8 FERNÃO TILMAN VERDIAL M
9 JESSIE ANGEL MARÇAL ZEGA F
10 JUVITORIA UCA PACHECO TILMAN F
11 LOLIANA SARMENTO SOARES F
12 LUCIA DOS SANTOS DA COSTA F
13 MENZIANA NOI DA COSTA MESQUITA F
14 PEDRO DA COSTA SOARES M
15 SABINA SISCA HORNAI F
TOTAL 15
69
MATÉRIA HANORIN
Toda matéria é formada de átomos sendo que cada elemento químico possui
átomos diferentes.
70
B.2.2. Ligação covalente e notação de lewis
71
II. Ligação Dupla – duas pares de elétrons compartilhados.
Exemplo: O2
8O: 1S2 2S2 2P4
Exemplo:
72
B.2.2.1. As partículas do átomo envolvidos e a notação de Lewis.
A notação de lewis foi estabelecida em 1916 por Gilber Newton Lewis. O que
significa e que utilidade tem esta representação.
Exemplo:
1. H2 =
2. H2O =
Ligação covalente forma-se por partilha de eletrões por ambos os átomos nela
envolvidas(e que pertencem ao ultimo nível de energia); a mólecula adquere um
estado estavel com energia inferior a dos átomos separados.
Energia
libertada.
Energia
absorvida.
73
2.2.3. Como se mantém a ligação covalente.
Os dois átomos envolvidas na ligação são mantidos unidos porque existe uma
equilibrio entre forças de atração e de repulção:
A molécula H2, resulta, então, de uma ligação covalente simples entre dois
átomos de hidrogenio.
Ex: molécula de N2
74
Em Molécula poliatomicas, que são formadas por mais de dois átomos, o
racíocino e identico. Vejamos alguns casos.
Exemplos :
Por isso, ele precisa compartilhar um par de elétrons através de ligações químicas.
Uma forma é ligar-se com outro átomo de Cloro e formar a molécula Cl2.
Cl2 :
75
Anexu 4a
UNIDADE DE AULA
I. OBJECTIVO GERAL
Depois de processo ensino de aprendizagem os alunos possam compreender
o conceito de estrutura da matéria.
II. OBJECTIVO ESPECIFICO
Depois de processo aprendisagem os alunos possem :
1. Explicar a difinição da estrutura da Matéria
2. Classificar os tipos de ligação covalente
3. Comprender a representação dos simbolos, pontos ou cruzes da notação de
Lewis.
4. Explicar a difinição da ligação covalente simples.
5. Dar o exemplo sobre a ligação covalente.
6. Explicar a difinição da notação de Lewis.
7. Dar o exemplo sobre a notação de Lewis.
8. Entender a ligação covalente tripla..
9. Explicar a difinição de electrões Ligantes
10. Explicar a difinição de regra octeto
11. Saber a regra de Octeto
12. Explicar a difinição ordem de ligação electrões Ligantes.
III. MATERIA DE APRENDIZAGEM
a. Tópico :
Estrutura da matéria
b. Sub-topico:
As soluções ao nível sub-microscópico.
Ligação covalente e notação de Lewis.
As partículas do átomo envolvidas na ligação covalente.
76
Como se estabelece a ligação covalente.
Como se mantém a ligação covalente.
Regra do octeto.
IV. MÉTODO DE APRENDIZAGEM
a. Modelo: Student Team Achievement Division
b. Método de implementação: discussão e apresentação
V. MATERIAL E FONTES DO ESTUDO
1. Material :
Quadro, Giz, Apagador
2. Fontes do Estudo:
Química-Manual do aluno10oano de Escolaridade, página 113 até
119
Resumo da matéria quimica de Estrutura da matéria.
VI. ATIVIDADES DE APRENDIZAGEM
Aula Tempo Objetivo Matéria
Especifico
Estrutura da materia
77
6. Explicar a difinição ordem de ligação.
Same, ........../............2021
Pesquizadora
Conhecimentos Pelos
78
Anexu 4b
PLANO DE AULA 01
79
Resumo a matéria quimica de Estrutura da matéria.
F. AS FASES DOS PROCESSOS DE APRENDIZAGEM
I ACTIVIDADE DE INÍCIO
Comprimenta
Escrever o tópico
Perguntas pré-requísitos
ACTIVIDADE DE NÚCLEO
80
aluno não tem permissão para se ajudar.
h. A professora dá avaliação.
3 FINAL
Same, ........../............2021
Pesquizadora
Conhecimentos Pelos
Visto Pelo
Diretór da Escola
81
Anexu 4c
PLANO DE AULA 02
ESCOLA : ESGC COSAMAR (SAME)
MATÉRIA : QUÍMICA
CLASSE : 100 ANO
TÓPICO : ESTRUTURA DA MATÉRIA
SUB-TOPICO: COMO SE ESTABELECE A LIGAÇÃO COVALENTE,
COMO SE MANTÉM A LIGAÇÃO COVALENTE,
REGRA DO OCTETO.
TEMPO : 3 X 30 MINUTOS
I. OBJETIVO GERAL
Depois de processo ensino de aprendizagem os alunos possam
compreender o conceito de Como se estabelece a ligação covalente, Como se
mantém a ligação covalente e Regra do octeto.
II. OBJETIVO ESPECÍFICO
Depois de terminar a aula os alunos possam:
1.Dar o exemplo sobre a notação de Lewis.
2.Entender a ligação covalente tripla..
3. Explicar a difinição de electrões Ligantes.
4. Explicar a difinição de regra octeto
5.Saber a regra de Octeto
6.Explicar a difinição ordem de ligação
III. METODO DE APRENDIZAGEM
a. Modelo: Student team achievement división
b. Método de implementação: discussão e apresentação
IV. MATERIAL E FONTES DO ESTUDO
1. Material :
Quadro, Giz e Apagador
2. Fontes do Estudo:
Química-Manual do aluno10oano de Escolaridade, página 28 até 32
Resumo a materia quimica de Estrutura da matéria.
F. AS FASES DOS PROCESSOS DE APRENDIZAGEM
TEMPO/ MIN
82
No A FASE ACTIVIDADE DE APRENDIZAGEM
I ACTIVIDADE DE INÍCIO
Comprimenta
Escrever o tópico
Perguntas pré-requísitos
II ACTIVIDADE DE NÚCLEO
83
7. A professora dar apresiação para o grupo.
8. A professora dá avaliação.
III FINAL
Same, ........../............2021
Pesquizadora
Conhecimentos Pelos
Visto Pelo
Diretór da Escola
84
Anexu 5a
Nome :
Data :
Classe :
85
Anexu 5b
Nome :
Data :
Classe :
86
Anexu 6a
Introdusaun
Pergunta pré-requezitus
Atividade Núkleu
87
II fasilita serbisu alunu/a sira iha grupu atu estuda
no fó esplikasaun klaru kona-ba materia ne’ebe
mak atu hanorin no esplika mós kona ba modelo
aprendizajen ne’ebe mak atu implementa.
8. Mestra fó avaliasaun.
Ambiente klasse
Organiza tempu
88
Final
Total
Same, .........../........./2021
Observasaun:
1. La Di’ak
2. Ladun di’ak
3. Di’ak naton
4. Di’ak Liu
89
Anexu 6b
90
bá grupu atu rezolve husi membru
grupu sira
5. Alunu/a ne’ebé mak bele rezolve
folla atividade estudu ne’e, bele fó
esplikasaun ba membru husi grupu 3 3 3
ne’e atu nune’e membru husi grupu
ne’e bele komprende.
6. Mestra fó kuis ou perguntas bá
alunu/a sira. Iha tempu atu resposta
2 2 2
ba perguntas ou kuis laiha alunu/a
ida mak bele ajuda malu.
7. Mestra fó apresiasaun ba grupu. 4 4 4
8. Mestra fó avaliasaun. 4 3 3,5
Ambiente klasse
1. Mestra sempre kontrola ambiente
4 3 3,5
III klasse iha aula laran durante
prosesu aprendizajen STAD hala’o
3,83
2. Antuziasmu husi mestre/a 4 4 4
3. Antuziasmu husi alunu/a 4 4 4
Organiza tempu
IV 1. Mestra sempre kontrola tempu
3 3 3 3
durante prosesu aprendizajen
STAD.
Final
1. Mestra motiva alunu/a sira atu 4 3 3,5
V ativa iha aula laran.
2. Mestra konklui ho alunu/a sira 3,50
3 4 3,5
halo rezumu ba materia.
Total 62 60
Kontabilidade iha porsentu (%) 98,4 %
91
Anexu 6c
92
grupu sira
5. Alunu/a ne’ebé mak bele rezolve
folla atividade estudu ne’e, bele fó
esplikasaun ba membru husi grupu 3 3 3
ne’e atu nune’e membru husi grupu
ne’e bele komprende.
6. Mestra fó kuis ou perguntas bá
alunu/a sira. Iha tempu atu resposta
3 3 3
ba perguntas ou kuis laiha alunu/a
ida mak bele ajuda malu.
7. Mestra fó apresiasaun ba grupu. 4 4 4
8. Mestra fó avaliasaun. 4 4 4
Ambiente klasse
1. Mestra sempre kontrola
ambiente klasse iha aula laran 4 4 4
durante prosesu aprendizajen DI’AK LIU
III STAD hala’o 4
2. Antuziasmu husi mestre/a 4 4 4
3. Antuziasmu husi alunu/a 4 4 4
Organiza tempu
1. Mestra sempre kontrola tempu
IV 4 4 4 DI’AK LIU
durante prosesu aprendizajen 4
STAD.
Final
1. Mestra motiva alunu/a sira atu 4 3 3,5
ativa iha aula laran. DI’AK
V 2. Mestra konklui ho alunu/a sira 3,75
4 4 4
halo rezumu ba material.
Total 66 65
Kontabilidade iha porsentu (%) 99,24 %
93
Anexu 7a
Nú de perguntas
Objectivo especifico
Scala máximo
Classificação
Chave de
resposta
Depois de processo aprendizagem os
estudantes/alunos possam
9,1
8. Entender a ligação covalente tripla C3, C3 D, C 1, 1
3
Klassifikasaun : C1 = Conhecimento
C2 = Compreenção
C3 = Aplicação
94
Anexu 7b
Data :........................................................................................................
Disciplina :........................................................................................................
a. Covalente c. Ions
b. Eletrões d. Lewis
95
6. A ligação covalente simples pode acontecer no composo. . . . . .
a. HF c. O2
b. CO2 d. N2
7. Os eletrões que participam na ligação química é a definição de. . . . . .
a. Eletrões não Ligantes c. Ligação Covalente
96
a. Ligação Simples c. Ligação Tripla
b. Ligação Dupla d. Ligação Ionica
14. Toda matéria e formada de átomos sendo que cada element químico possui
átomos diferentes é a definição de . . . . . .
a. Regra Octeto c. Estrutura da Materia
97
Anexu 8a
Hili opsaun ida entre opsaun a, b, c, no d iha kraik ne’e tuir ita bo’ot sira nia
opiniaun kona ba hahalok hanorin ho Aplikasaun Métodu Aprendizajen
Kooperativu Tipu student team achievement division (STAD).
1. Oinsa ita bo’ot nia opiniaun kona ba matéria aprendizajen ne’ebe hanorin
ho aplikasaun método aprendizajen tipo STAD.
Fo sujestaun: .........................................................................................................
...............................................................................................................................
Fo sujestaun: .........................................................................................................
...............................................................................................................................
3. Ita bo’ot nia interese matéria iha prossesu aprendizajen ho método STAD?
98
b. Interese d. La interese liu
Fo sujestaun: .........................................................................................................
...............................................................................................................................
Fo sujestaun: .........................................................................................................
...............................................................................................................................
Fo sujestaun: .........................................................................................................
...............................................................................................................................
99
FOTOGRAFIA PESQUIZA
100
Pesquizadora fó teste inisiu hafoin esplika kona ba oinsa atu resposta
101
Pesquizadora kontrola hela estudante sira teste inisiu
102
Pesquizadora hakerek tópiku no husu pergunta pré- rekizitus
103
Pesquizadora distribui folha atividade ba aluno/a sira.no sira halo
diskusaun
104
105
Iha pesquiza ne’e akompanha mos husi Observadora na’in rua no
Orientadora Professora Anna Maria Derozari M, Pd
106
Pesquizadora fo teste final
107
Pesquizadora esplika hela maneira oinsa atu prense kestionariu
108