Está en la página 1de 9

RUKA’N

XAK

RI JUB’ANOJ

- Yerokisaj ri b’anoj chupam ri jalajöj


samaj yerub’än pa jun q’ij.
- Yerokisaj ri jalajöj taq jub’anoj taq
ntz’ib’an pa Kaqchikel ch’ab’äl
Jo’ pa tijob’äl
Jo’ pa tijob’äl
Xitz’ib’an pa tijob’äl
Yitz’ib’an pa tijob’äl
Xkitz’ib’an pa tijob’äl
jo’ k’a,
ütz k’a.

Jo’. pa tijob’äl
Xitz’ib’an pa tijob’äl
Yitz’ib’an pa tijob’äl…

¿Achike ri b’anoj? Son las raíces verbales indican


acción y movimiento, y necesita una
Ri ruxe’ taq b’anoj nkitzijoj silonem, richin nq’ax pa qawi’ serie de afijos para complementar su
ruq’ajarik k’atzinel nqatz’aqatisaj kik’in xiltzij, re taq significado tales como: el
tiempo/aspecto, el modo o la persona
xiltzij re’ xtikitzijoj chi qe achike rub’eyal nk’ulwachitäj ri gramatical, etc.
b’anoj chuqa’ achike ri winäq tajin nub’än ri b’anoj.

Uxlanïk Aninïk Etz’anïk


Descansar Correr Jugar
Ri jub’anoj
¿Achike ri jub’anoj?
Ja ri’ ri b’anoj ri akuchi’ xa xe jun ruwinaqilal kemchi’ nub’än chuqa’ nk’ulun ri silonem.
En el verbo intransitivo interviene un solo participante, es la persona que realiza y/o sufre la
acción.

Xk’astäj / despertó
Xwär / durmió
Xk’olon / ordenó, recogió
Xmeson / barrió
Xk’astäj / despertó
Xekos / se cansaron
Xe’uxlan / descansaron
Tz’etb’äl:

Yik’astäj

Yinuxlan

Yinatin

Yinanin

Jub’anoj
Rupach’uxik ri jub’anoj

Richin nqapach’uj jun jub’anoj nqokisaj oxi’ taq rutz’aqat, ja re’:

2. B’anel (sujeto)
1. Q’ijul ramaj El uso del b’anel dependerá de 2. Ruxe’ b’anoj
(Tiempo/aspecto) la raíz del verbo.
(raíz verbal)
Se coloca el marcador de Prevocal / preconsonante
in i Se extrae del verbo
tiempo:
at a infinitivo y contiene el
x, y/ n, significado de la acción.
ø ø
xk /xt oj oj
ix ix
e’ e

Tiqapach’uj ri jub’anoj waranïk pa oxi’ ruq’ijul ramaj. Ruxe’ b’anoj = wär


K’exeb’i’aj Q’ijul kan / Q’ijul wakami/ Q’ijul apo/
completivo incompletivo potencial
rïn xiwär yiwär xkiwär

rat xawär yawär xkawär

rija’ xøwär nøwär xtøwär

röj xojwär yojwär xkojwär

rïx xixwär yixwär xkixwär

rije’ xewär yewär xkewär

Tiqapach’uj ri jub’anoj etz’anïk pa oxi’ ruq’ijul ramaj. Ruxe’ b’anoj = etz’an

K’exeb’i’aj Q’ijul kan / Q’ijul Q’ijul apo/


completivo wakami/ potencial
incompletivo
rïn xinuxlan yinuxlan xkinuxlan

rat xatuxlan yatuxlan xkatuxlan

rija’ xøuxlan nøuxlan xtøuxlan


röj xojuxlan yojuxlan xkojuxlan

rïx xixuxlan yixuxlan xkixuxlan

rije’ xe’uxlan ye’uxlan xke’uxla

Rub’eyal samaj: keqapach’uj apo ri taq b’anoj pa ri jujun q’ijul chuqa’ pa


jujun winaqilal kemchi’, tiqanataj rub’eyal rupach’uxik/

B’anoj chuqa’ Q’ijul kan Q’ijul wakami Q’ijul apo


ruxe’ b’anoj
Samaj: tatz’ib’aj ri jalajöj samaj nub’än jun te’ej.

También podría gustarte