Está en la página 1de 4

INSTITUTO DE FORMACION DOCENTE "ASUNCION

ESCALADA"
Avda. Sargento Reverchon e/ Independencia Nacional Encarnación — Departamento
de Itapúa I.F.D. Teléfono:
Email: ifdasuncionescalada@hotmail.com

Mbo´epy: Comunicación Educativa en Guaraní


Mbo`ehára: Nidia Cabrera

Temimbo´e: Mercedes Joel Vargas Portillo

Arange: 17 jasyrundy 2023.

Mbo’epy: Ñe’ êpukuaa. Guaraní Achegety.


⮚ Tembiaporâ: Ejercicios.
● Ambohovái: Contesto.
1. Mba´éichapa oje´e guaraníme:

a- Vocal: Pu’ae ch- Oral: jurugua

â- Alfabeto: Achegety e- Nasal: tîgua

2. Amoîmba pu´ae ha aikuaa mymbakuéra réra. Completo con las vocales para
conocer nombres de animales.

a-) Jakare â-) mbarakaja ch)-tapiti

e-) ovecha ê-) kavaju g-) anguja

ĝ-) panambi i-) pira ĩ-) guasu

J-) kuriju k-) amberé l-) jakavere

● Amoîmba: Completo

a-) Pu´ae jurugua: a-e-i-o–u ch-) Pu´ae ahy´ogua: y

â-) Pu´ae tîgua: â - ê - î - ô - û e-) Pu´ae ahy´otîgua: ŷ


● Ahai mba´éichapa oje´e guaraníme. Escribo como se dice en guaraní:

a- Consonantes: Pundie ã- Digramas: Pundiekôi

ch- Glotal: “puso” e- Consonantes orales: Pundie Jurugua

ẽ- Consonantes nasales: Pundie Tîgua g- Digramas orales: Pundiekõi jurugua

ĝ- Digramas nasales: Pundiekõi tîgua h- Vocales Orales: Pu’ ae jurugua

i- Vocales nasales: Pu’ ae Tîgua ĩ- Consonantes glotal: Pundie ahy’opy’agua

● Amoîmba achegety guaraní.

1-) a - ã - ch - e - ẽ - g - ĝ - h - i - ĩ - j - k - l - m - mb - n - nd - ng – nt - ñ - o – õ - p - r -
rr - s - t - u - ũ - v - y - ỹ - ‘ (puso).

2- Ahai pundie jurugua: ch – g – h - j- k – l – p – r – rr – s – t - v- (‘) puso.

3- Ahai pundie tîgua: ĝ – m - mb – n – nd – ng – nt - ñ.

4- Ahai pundiekôi: (ch – mb – nd – ng – nt – rr ).

● Ahai tai castellanopegua ndojepurúiva guaraníme:

B - C - D - F - LL - Q - X - W – Z

● Ahai ñe´ê oipurúva ko´â tai:

K: kavara P: pakova

(Puso): ñe´ê R ryguasu

J: jaguarete L: Luchi

H: Heñoi M: mborayhu

S: Sy V: Vaka

● Ahai pundie oiko hagua ñe´ê:

a-) kuarahy â-) tavy ch-) mbymba

e-) hetyma ê-) chipa g-) ovecha


● Ahai porâ guaraníme ko´â ñe´ê:

cabayú: kavaju ca´i: ka´i co´êyu: ko´êju


querambu: kerambu cebói: sevói yagua: jagua

zaraqui: saraki opurayéi:opurahéi ayaca: ajaka


ipoyái:ipojái boza:vosa iñacâ: iñakâ

yyba: jyva cangue:kangue corazô: korasô ndénteco: ndénteko

● Ahai porâ guaraníme ko´â ñe´êjoaju: Escribo correctamente:

1- Umi obecha oique corape oque yagua.


Umi ovecha oike korape oke hagua

2- Ñande zy oyogua jheta yboty.


Ñande sy ojogua heta yvoty

3- Co´ê bobe jha´e ozapukái.


ko´ê vove ha´e osapukái.

4- Umi yagua oguajhu pucu.


Umi jagua oguahu puku.

5- Co´â mitâ opoco cururure.


ko´â mitâ opoko kururure.

6- Pe Cuñacarai oyohéi ao.


Pe kuñakarai ojohéi ao.

7- Co carai oguata cocuere.


Ko karai oguata kokuere

8- Co apuca opyta ocape


Ko apyka opyta okape

9- Amo cure ose coragui


Amo kure osê koragui

10- Cele ojo cocuepe oheca mandio


Cele oho kokuepe oheka mandi’o

11- Ña Nati ha calo ojo ñume ojeca vaca


Ña Nati ha Kalo oHo ñume oheka vaka
⮚ Amoñe’ẽ ko moñe’ẽrã

Kuimba´e ha Tahýi"

Oñapymirõ peteĩ yga ha umi tapicha oĩva ipype ojahoga, peteĩ kuimba´e y rembe᾿ýguio
ohechapava᾿ekue upe oikóva he᾿i ijupe: - Oĩ vaiete piko upe yvága ojapóva, ipochy
haguére peteĩ angaipavóra ndive, oinupã ha ojukapa opavavéva heko porãvape
avei,upévako oĩ vai vaicha chéve.

Upéva he᾿i aja, peteĩ tahýi ojupiva᾿ekue ohóvo hetymáre ojopi chupe, upévare ha᾿e

ipochyeterei ha ojapo hag̃ua hese, upe tahýi rehe,osẽ ojukapaite opaite tahýi oguatáva

guive upe ijerére. Upe riremínte osẽ oñemoĩ haperãme peteĩ yvagapóra marangatu ha

opokóvo ijati᾿ýre oporandu chupe:

-Reikũmbýmapa ko'ág̃a mba'érepa upe yvága ojapo kuimba'ekuéra rehe upe ojapóva,

nde rejapoháicha tahýikuéra rehe.

● Aguenohẽ moñe’ẽrãgui ñe’ẽ ojeruréva chéve ha amohenda hekoitépe.

Pu’ae jurugua Pu’ae tĩgua Pundie Pundiekõi


ijupe peteĩ tapicha
piko oĩva marangatu
yga osẽ oporandu

También podría gustarte