Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
INTRODUSAUN
Projetu Prova Aptidão Profissional PAP hanesan dever ida ba estudante iha eskola
tékniku vokasaional no PAP hanesan dalan ida ne’ebe bele haforsa no aumenta
alunus nia Koñesimentu, atu hakle’an no hasa’e liu tan kapasidade. Liu husi projetu
Prova Aptidão Professional PAP ida ne’e atu bele aplika alunus nia koñesementu ka
skill ne’ebe iha durante hala’o pratika iha ofisina no prosesu aprendesajen iha eskola
téknika vokasional. PAP hanesan dever ida ba estudante tenki halo molok akaba ka
remata husi Eskola Téknika ida ne’e. Implementasaun ba Programa projetu Prova
Aptidão Profissional PAP ida ne’e hanesan parte Integradu ida hodi realiza no aplika
teoria no pratika ne’ebe mak durante ne’e Estudante sira simu no hetan liu husi
prosesu aprendizajem.
Projetu PAP sai hanesan sasukat ida atu sukat estudante nia koñesementu,
kapasidade no mentalidade durante hala’o estudu iha eskola refere, ho ida ne’e
projetu PAP sai hanesan parte importante ida ba estudante 12˚ Ano hodi prense
kriteriu atu ba iha exame nasional.
Aktividade PAP hanesan bukae importante ida atu bele implementa ka atu tetu
esperensia no koñesimentu ne’ebe estudante ida-idak aprende iha eskola ka kompañia
ruma, tamba ne’e nu’udar estudante téknika presiza hatene kona-ba importansia
tékniku nian hodi bele aplika iha fatin servisu ruma.
Relasiona ho projetu Prova Aptião Profisional PAP maka iha ona topiku
hanesan Sistema Iluminasaun no Signalizasaun, sistema ida ne’e importante tebes ba
veikulu no motorcycleta sira hotu atu utiliza iha tempu ne’ebe presisa.
Sistema Iluminasaun nia funsaun atu fo naroman no iha sistema ida ne’e
importante tebes ba veikulu no motorcycleta sira ne’ebe hala’o movimentu iha tempu
kalan no iha tempu udan ka iha tempu abu-abu taka, iha tempu ne’e duni sistema
1
iluminasaun hala’o nia funsaun tuir ninia funsionamentu. Sistema Iluminasaun em
jeralmente ba veikulu iha lampu rua, no Sistema Iluminsaun ba motorcycleta iha
lampu ida de’it. Iha lampu refere forma hosi lampu besik (low beam) no lampu dok
(high beam).
Sistema Signalizasaun nia funsaun atu fo sinal, iha sistema ida ne’e importante
tebes ba veikulu no motorcycleta sira atu utiliza iha tempu ne’ebe presiza. Iha tempu
ne’ebe sistema Signlalizasaun hala’o nia funsaun hanesan: Turn Signal lamp, no
lampu travaun(break lamp) no fo sinal ba ema lao ain sira wainhira atu atrvesa, fo
sinal bainhira veikulu ka motorcycleta hala’o movimentu hosi diresaun esquerda ba
diresaun direita. Iha tempu ne’e duni sitema refere hala’o ninia funsionamentu.
Bazeia ba topiku ne’ebe temi ona iha leten maka identifika problema balum
hanesan tuir mai ne’e:
2
1.3. Limitasaun Problema
Limitasaun problema ne’ebe mak limita iha projetu PAP mak hasesan tuir
mai ne’e:
3
1.5 Benefisio Elaborasaun ba projetu PAP
a. Aumenta kapasidade estudante iha abilidade, kreatividade no inovasaun.
b. Nu’ndar bukae prinsipal ba Estudante sira bele difini sira nia skill tékniku
iha fatin servisu ruma.
c. Aumenta koñesementu, kapasidade no esperiensia kona ba Sistema
Iluminasaun no Signalizasaun iha veikulo no Motorcycleta.
d. Atu kapasita estudante sira bele aplika iha fatin servisu ruma.
4
KAPÍTULO II
DESKRISAUN BIBLIOGRÁFIKA
Material hotu-hotu, tantu risidu, liquidu no mos gas harii husi molekula harii husi
atomu, kompostu husi protaun, neutraun no electraun.
-
- Molekula
Molekula
- Molekula
Molekula -
molekula
+ Atomu
+ Atomu
- - +
Elektraun Protaun Elektraun Protaun
5
2.1.2. TEORIA ELEKTRAUN
Atu komprende elektrisidade no oinsa elektrisidade ne’e mosu, presiza
estuda teoria elektraun ne’ebe matenek nain sira husi siensia elektrisidade
deskobre no hakerek ona desde uluk no sei sai hanesan base hodi esplika kona ba
elektrisidade.
Esplika ona iha strutura atomu katak kompostu husi protaun, elektraun no
neutraun buat hirak ne’e mak hamutuk hodi hari buat ne’ebe ita bolu atomu.
Atu komprende liu tan teoria elektraun hare figura tuir mai ne’e :
Neutraun
Elektraun livre
Elektraun
Protaun
nukleu
+
o
+
Orbitu 1 +
o
Orbitu 2
Protaun fo simbolu (+), elektraun fo simbolu (-), neutraun la iha simbolu, protaun
ho neutraun hamutuk iha nukleu laran, neutraun halo nia movimentu haleu nukleu,
elektraun ne’ebe dok liu husi nukleu ita bolu elektraun livre elektraun ida ne’e mak
iha posibilidade atu muda ba iha atomu seluk.
Total elektraun hanesan ho total protaun, neutraun dala ruma bele mais ou bele
menus husi elektraun ho protaun. Numeru orbitu entre atomu ida ho atomu seluk la
6
hanesan depende ba numeru protaun no elektraun. Protaun sei mantein metin iha
nukleu, mas elektraun bele muda ba atomu seluk.
Atomu ne’ebe lakon nia elektraun bolu atomu carga positivu (+) tamba
protaun iha atomu refere barak liu duke elektraun. Atomu ne’ebe dada elektraun
husi atomu seluk bolu atomu carga negativu (-) tamba elektraun iha atomu refere
barak liu duke protaun. Elektraun ho elektraun afasta malu, protaun ho protaun
afasta malu, elektraun ho protaun trai malu.
Bazea ba prosesu movimentu elektraun husi atomu ida ba atomu seluk maka
matenek nain sira husi siensia elektrisidade fo definisaun katak elektrisidade ne’e
movimentu elektraun husi atomu ida ba atomu seluk iha kondutor.
Atu hatene komprende diak liu tan hare figura tuir mai:
7
2.1.4. Unidade Elektrisidade
Volt : (v) unidade husi tensaun elektrika, tensaun elektrisidade katak diferensia
potensial entre karga rua iha kondutor.
AMPERE : (A) unidade husi korente elektrika, korente elektrika katak
movimento ordenadu elektraun iha kondutor ne’ebe fechado.
OHM : () unidade husi resistensia elektrika, resistensia elektrika katak
difikuldade ne’ebe difikulta movimentu elektraun iha kondutor.
Bazeia ba definisaun iha leten ho ida ne’e maka hakerek nain foka liu
kona ba Sistema Iluminasaun no signalizasaun mak hanesan instalasaun husi
sirkuitu eletrika ba motorcycleta ne’ebe ho nia objetivu atu fo asegura ba kondutor
bainhira halo movimentu. iha sistema rua ne’e importante tebes ba motorcycleta
sira atu utiliza iha tempu ne’ebe presiza. Iha tempu ne’ebe sistema refere hala’o nia
funsaun tuir ida-idak nia funsionamentu ho ida ne’e Sistema Iluminsaun nia
funsaun atu fo naroman ba dalan bainhira halo movimentu iha tempu kalan no
Sistema Signalizasaun atu fo sinal ba ema lao ain sira bainhira atu atrvesa, fo sinal
8
bainhira motorcycleta hala’o movimentu hosi diresaun esquerda ba diresaun
direita.
Spull ho magnetu
Spull ho Magnetu hanesan fontes energia eletrika ba iha motorcycleta,nia
fuansaun atu produs enerjia eletrika iha motrocycleta, no korente ne’ebe produs
husi komponente refere mak Corente Alternada (CA)
a. b.
Regulador/Regulator
Regulador sai hanesan komponentes ida atu regula energia eletrika nebe mai
hosi Spull no Magnetu, nia funsaun atu Karega bateria no regula tensaun ne’ebe
sirkula iha kada komponente.
9
Bateria
Bateria hanesan komponentes ida ne’ebe importante iha motorcycleta
no kareta, baibain bateria ne’ebe uza iha motorcycleta ho medida la hanesan
ho bateria ne’ebe uza iha kareta, bateria ne’ebe uza iha motorcycleta ho nia
medida ne’ebe ki’ik no bateria ne’ebe uza iha kareta ho nia medida ne’ebe
bo’ot no bateria refere iha tipu rua hanesan bateria livre husi manutensaun no
bateria ho manutensaun. Bateria ne’ebe uza iha motorcycleta bele uza tipu
bateria ho manutensaun no bateria la ho manutensaun, no bateria ne’ebe uza iha
motorcycleta ho nia tensaun 12volt. No bateria ne’ebe uza motorcycleta no
kareta ho kapasida la hanesan,baibain bateria ne’ebe uza iha kareta ho nia
kapasidade 60AH ba leten, no ne’ebe uza iha motorcycleta ho nia kapasidade
4AH ba leten. .
Bateria sai hanesan fontes enerjia eletrika ba iha sirkuitu no bateria nia funsaun
atu fornese no depozitu enerjia eletrika ba komponentes ne’ebe presiza.
c.
a b.
10
Tipu fusivel iha oin rua:
• Fussivel Tipu tubu (cartrige)
• Fusivel tipu lamina (blade)
a. b. c.
Xave kontaktu
Xave kontaktu hanesan komponente ida ne’ebe atu hatutan no hakotu
korente no komponente refere kompostu husi:ON,OFF.
Xave Kontaktu nia funsaun atu hatutan no hakotu korrenti ou atu kontrola
Sirkuitu.
Kondutor/fiu
Iha instalasaun sirkutu eletrika presiza kondutor atu konduta korente eletrika ba
komponente no kondutor refere mak fiu, fiu nia funsaun hanesan kondutor ida
atu konduta korrente eletrika.
11
Fig 2.9. Fiu
Interruptor / Switch
Interruptor iha lian inglesh switch no interruptor ida ne’e uza atu hamate no
halo moris lampu, Interruptor nia funsaun atu hakotu no hatutan korente ou
atu kontrola komponente.
Flasher Unit
Flasher hanesan komponente ne’ebe importante tebes ba sistema signal atu nu
ne’e lampu signal bele hala’o nia funsionamentu, flasher nia funsaun atu halo
lampu signal ou piska piska ho interval ho durasaun tempu entre 60 e 120
vezes ba kada minutu
12
bollam
bollam hanesan komponente ida ne’ebe importante tebes iha motorcycleta,
bollam nia funsaun atu fo naroman no fo sinal.
Switch Dimmer
Inturuptor on/off Filament
Regulador
bolham Dash Board
bolham boot
bolham kotuk
Spull
Iluninasaun Filament bolham
Travaun
13
Bolham kiik
Filament
14
B L
Nota:
I = Korrente Eletrika ho nia unidade Ampere(A)
P = Energia Eletrika ho nia unidade Watt (W)
V = Tensaun ho nia undade Volt (V)
15
KAPITULO III
METODOLOJIA DE ELABORASAUN
Atu komprende diak liu tan konaba procedimentu ba elaborasaun projetu PAP
hare tabela tuir mai ne’e:
16
Prepara Topiku
Preparasaun Referensia
Preparasaun Material
Analiza Dadus
Elaborasaun Kapitulu IV no V
Exame Final
17
Prepasaun Topiku bazeia ba hakerek nain nia koñesimentu no
kapasidade durante aprende iha Escola Tecnicu Vocasional no liu husi prosesu
aprendisajem, no topiku ne’ebe termina tiha ona mak hanesan Sistema
Iluminasaun No Signalizasaun Motorcicleta. Topiku ne’ebe termina ona
maka halo konsultasaun ho Chefe Departementu Mecanica Automovel.
Wainhira elabora projetu PAP hotu ona maka tama ba faze dahikus
mak hanesan realiza ezame autodefesa husi professor orientador no realiza
ezame Final.
a. Guia/Jhoob
b. Material e Equipamentu
c. Asaun ba analiza no solusaun ba instalasaun lampu boot, lampu
signalizasaun, lampu travaun no lampu dash board.
18
Divisaun kada Solusaun Ba Substitui
No. kondisaun
komponente komponentes
19
3.4. Metodolojia ba Analiza
Metodu hanesan matadalan ou maneira ida ne’ebe mak hakerek nain uza
hodi analiza no desenvolve atividade ba iha obra ka projetu ruma, atividade refere
lao ho di’ak mak tenki iha metodu para bele lao tuir hodi hetan resultadu ne’ebe
diak iha prosesu realizasaun. No metodu ne’e mosu atu fasilita hakerek nain hodi
bele atinji ba atividade ne’ebe mak determina ona. Liafuan metodu mai husi lian
portugues (lingua portugues, no iha lian latina “methodos”. No liafuan metodu
nakfahe ba silaba rua mak hanesan meta no hodos. Meta katak halo tuir no Hodos
katak diresaun.
Metodu ne’ebe hakerek nain uza hodi elabora projetu PAP hanesan
metodu literatura no experimentu no metodu refere sai hanesan metodu
prinsipal ba iha eskola tekniku uza hodi elabora no teste/koko buat ruma.
a. Metodu Literatura
b. Metodu Experimentu
20
3.5. Diagrama Fluxo
Spull Iluminasaun
Regulador
Intoruptor On/Off
Lampu Besik
Lampu Dook Indikador Lampu
Dook
21
3.5.2. Diagrama Sirkulasaun Enerjia Eletrika Sistema Signalizasaun
Spull Bateria
Regulardor
Xave Kontaktu
Flasher
Switch Travaun Switch Travaun
liman Ain
Interruptor
Lampu Travaun L R
Iha Sistema Signalizasaun fahe ba parte rua (2) mak hanesan tuir mai ne’e:
Diagrama ba Turn Signal Lamp, No iha sistema ida ne’e fontes enerjia eletrika
ne’ebe fornese ba iha komponentes husi bateria ho spull no transforma enerjia
eletrika ba iha Fusivel liu husi fiu ou kondutor, no fusivel atu asegura
komponente no enerjia refere sirkula ba iha xave kontaktu, no xave kontaktu
22
atu hakotu no hatutan korrente ne’ebe husi bateria, no xave kontaktu transforma
enerjia ba iha flasher no enerjia ne’ebe sai husi flasher ba iha interreptor signal
R/L husi interuptor refere hatutan enerjia ba iha Turn signal lamp.
Diagrama ba lampu travaun, No iha sistema ida ne’e fontes enerjia eletrika
ne’ebe fornese ba iha komponentes husi bateria ho spull no transforma enerjia
eletrika ba iha Fusivel liu husi fiu ou kondutor, no fusivel atu asegura
komponente, no enerjia refere sirkula ba iha xave kontaktu, xave kontaktu atu
hakotu no hatutan korrente ne’ebe husi bateria, no xave kontaktu transforma
enerjia ba iha switch travaun liman no ain, no enerjia refere sai husi switch ba
iha lampu travaun.
3.6. Hipotenusa
Iha parte ida ne’e bazeia ba elaborasaun husi kapitulu hirak ne’ebe mak
elabora tiha ona hatudu katak sedauk fo resultadu ne’ebe fiksu, maibe hakerek
nain espera katak sei hatudu no fo resultadu no benefisiu mai hakerek nain iha
parte tuir mai.
23
KAPITULU IV
REZULTADU NO DISKUSAUN
Iha parte ida ne’e hakerek nain identifika problema wainhira halo experimentu
iha obra projetu PAP mak hanesan halo instalasaun ba Sistema Iluminasaun no
Signalizasaun iha motorcycleta dast, no motor refere nia fontes energia eletrika
produz husi spull no bateria ho tensaun 6 volt, komponentes ne’ebe presija atu
monta iha motor refere ho nia tensaun 6 volt. Komponentes sira mak hanesan tuir
mai ne’e;
1. Bolham 6 volt
2. Flasher 6 volt
3. Regulador 6 volt
4. Bateria 6 volt
Komponentes ne’ebe temi ona iha leten mak sai hanesan problema, ho razaun
buka komponentes refere ho tensaun 6 volt la hetan. tan ne’e hakerek nain halo
modifikasaun ka troka komponentes sira ne’ebe ho nia tensaun 6v modifika ka troka
ba 12v, no komponente ne’ebe modifika mak hanesan: Spull Iluminasaun 12v, Flasher
12v, Bolham 12v, Regulador 12v no troka Bateria 12v.
Bazeia ba problema ne’ebe mak identifika ka temi ona iha leten mak shalo
modifikasaun ba komponente hanesan lampu 6 volt modifika ba 12 volt no modifika
mos komponentes ne’ebe produs enerjia eletrika mak spull ne’ebe sai fontes enerjia
eletrika ho tensaun 6 volt no modifika komponentes refere sai 12 volt hodi bele fornese
enerjia eletrika ba komponente ne’ebe presiza. Wainhira halo modifikasaun ba
24
komponentes ne’ebe temi ona mak hatudu resultadu ne’ebe di’ak no komponentes
refere bele hala’o nia funsaun tuir ninia funsionamentu.
25
4.2. Diagrama Instalasaun Sistema Iluminasaun no Signalizasaun
26
4.3. Analisa Prosesu Mudansa Tensaun Iha Head Lamp
Spull sai hanesasn fontes energia eletrika, spull mak komponente ida ne’ebe atu
fornese energia eletrika ba komponentes ne’ebe presija. Iha motocycleta ho modelu
dast ho nia tensaun ne’ebe sirkula iha sistema iluminasaun ho tensaun 12volt, tensaun
nebe hasai hosi spull depende husi acelerasaun engine, bainhira acelerasaun maximu
tensaun ne’ebe produs husi spull ho tensaun liu 12V ba leten, tensaun ne’ebe fornese
ba iha head lamp ho tensaun 12volt. Komponente ne’ebe regula tensaun ne’ebe
fornese ba iha head lamp maka regulador no komponente refere ho ligasaun paralelu.
Bazeia ba experimentu katak regulador mos bele regula iha ligasaun paralelu,
iha experimentu koko hasai regulador no tensaun nebe sirkula iha head lamp liu husi
12volt, ho nune’e hatudu duni katak regulador refere regula tensaun nebe sirkula ba
iha head lamp. Regulador nia funsaun atu regula tensaun nebe sirkula ba iha head
lamp, bainhira la uza regulador maka tensaun ba iha head lamp ho tensaun liu 12V
no halo filament ne’ebe iha head lamp kotu.
27
Atu hatene konaba prosesu Instalasaun ba iha Sitema Iluminasaun hare
figura tuir mai:
Dimmer Switch
Filament Lampu
Combination Switch Dook
Regulador
Bolham Dasboard Filament Lampu
Besik
Head Lamp
Spull Iluminasaun
Tail Lamp Kotuk
28
Atu hatene klean liu tan konaba prosesu Instalasaun ba iha Instalasaun Lampu
Travaun hare figura tuir mai:
Prosesu instalasaun Turn Signal lamp nia fontes enerjia eletrika husi
Bateria, no bateria iha terminal rua mak hanesan terminal positivu no terminal
negativu, fiu ne’ebe sai husi terminal positivu bateria liga ba iha fuse no sai
husi fuse liga ba iha terminal xave de kontaktu ho fiu kor mean no fiu husi
terminal xave de kontaktu liga ba iha terminal flasher B ho fiu kor metan no
fiu refere sai husi terminal flasher L liga ba iha terminal combination
switch ho fiu kor cinza /abu-abu no iha combination switch iha terminal tolu
terminal ida simu fiu husi flasher no terminal rua ba lampu signal R/L. fiu
ne’ebe sai husi terminal combination switch liga ba iha terminal lampu signal
ka turn signal lamp parte Right/R ou parte liman los ho fiu kor azul no fiu
ne’ebe sai husi terminal combination switch liga ba terminal lampu signal ka
turn signal lamp parte left/L ka parte liman karuk ho fiu kor laranja.
Atu hatene klean liu tan konaba prosesu Instalasaun ba iha Instalasaun Turn
Signal Lamp hare figura tuir mai:
29
Figura 4.4. Instalasaun Turn signal Lamp
Foti dadus ba kada komponente, iha dadus ida ne’e foti kona ba tensaun
no potensia ne’ebe hakerek tiha ona iha kada komponente, dadus ne’ebe foti
mak hanesan tuir mai ne’e:
30
4.5.2. Prosessu Teste
a) Liga Fiu metan ba iha terminal Com no fiu mean ba iha terminal DC/AC
20A iha AVO meter.
b) Muda Switch selector ba iha posisaun DC/AC 20A
c) Depois liga fiu mean husi AVO meter ba iha fiu positivu husi Bateria ho
Spull no fiu kor metan sai husi Avometer liga ba iha fiu ne’ebe ba iha
komponentes .
Atu hatene klean liu tan konaba prosesu teste Korente nian hare figura tuir mai:
31
Fig. 4.6. Prosesu Teste Korente ACA
Iha dadus ida ne’e bazeia ba rezultadu ne’be hatudu liu husi prosesu
teste ka halo experimentu ba korente no tensaun ne’ebe sirkula ba iha
kada komponente, dadus ne’ebe foti ona mak hanesan tuir mai ne’e:
32
Korente AC sirkula ba iha lampu boot depende hosi acelerasaun/rotasaun
engine.
33
4.6. Kalkulasaun
Dadus: v = 12v
P = 35w
I =…..?
𝑃
I=𝑉
35
I = 12
I = 2,916 A = 2,92 A
6
P = 6w I=
12
I =…..? I = 0,5 A
Dadus: v = 12v
P = 3w
I =…..?
𝑃
I=𝑉
3
I = 12
I = 0,25 A
34
Korente Sirkula iha Indikador lampu Dook
Dadus: v = 12v
P = 1,7w
I =…..?
𝑃
I =𝑉
1,7
I= 12
I = 0,14A
Dadus: v = 12v
P =21w
I =…..?
𝑃
I=𝑉
21
I = 12
I =1,75 A
Dadus: v = 12 v
P =10 w
I =…..?
𝑃
I=𝑉
10
I = 12
I = 0,83 A
35
Total korente ne’ebe sirkula iha Sirkuitu
Dadus: v = 12 v
P = 40 w
I =…..?
𝑃
I=𝑉
40
I = 12
I = 3,33 A
I = 0,14 A
4.7. Konklusaun
Iha parte ida ne’e atu foti konklusaun balun bazeia ba resultadu ne’ebe hatudu
liu husi dadus ne’ebe iha hodi halo kalkulasaun ba kada sistema no resultadu ne’ebe
iha bazeia ba formula katak resultadu refre la hanesan ho resultadu ne’ebe hatudu
bainhira halo teste ka halo experimentu ba iha kada sistema, ezemplu kalkulasaun
ba korente ne’ebe sirkula ba iha kada Turn Signal lamp, resultadu ne’ebe hatudu
husi formula refere 0,83 ampere no resultadu husi teste ka halo experimentu ba
korente ne’ebe sirkula ba iha lampu signal ho resultadu 0,77 Ampere. Tambe ne’e
hakerek nain foti konklsaun bazeia ba resultadu ne’ebe hatudu husi formula no
36
rezultadu husi teste ka experimentu ba iha Sistema refere maka korrente ne’ebe
sirkula ba iha Turn Signal lamp maximu 0,83A no minimu 0,77 A.
Diametru Fiu
Cobre
Komprimentu Fiu/Fiu nia naruk
Resistensia husi Fiu
37
KAPITULO V
SUGESTAUN NO KONKLUSAUN
5.1. KONKLUSAUN
Molok atu remata Elaborasaun projetu PAP ida ne’e hakerek nain foti konklujaun
badak bazeia ba prosesu hotu ne’ebe halo iha projetu refere, elabora projetu PAP ida
ne’e ho atividade obra projetu PAP nian. Ho ida ne’e hakerek nain foti konlujaun
balun ne’ebé sai hanesan difikuldade mai hakerek nain iha prosesu elaborasaun nia
laran hahu husi kapitulo I to’o kapitulo V mak hanesan menus de koñesimentu ka
ladun hatene prosesu funsionamentu kona ba toipku ne’ebe iha no ladun hatene
linguajen tekniku nian iha elaborasaun ba projetu PAP ida ne’e, la dun komprende
formatu ka matadalan.
5.2. SUJESTAUN.
Ba dala ikus atu remata PAP ida ne’e hakerek nain, hakarak hato’o hela sujestaun
ruma ba eskola, relasiona ho programa prova aptidão professional ida ne’e.
38
Ho ida ne’e hakerek nain hakarak sujere hela ba eskola relasiona ho prosesu
hotu ne’ebé hasoru iha eskola ESTV-GTI Becora, mak hanesan parte balu ne’ebé
mensiona iha kraik nee:
39
BIBLIOGRAFIA
Jalius Jama. 2008. Teknik Sepeda Motor Jilid 1. Jakarta: Direktorat
Pembinaan Sekolah Menengah Kejuruan.
Total Otomotif. 01/2017. “Sistem Penerangan Sepeda Motor”,
http://googleweblight.com/i?u=http:/totalotomotif.com/sistem-penerangan-
sepeda-motor/&hl=id-TL.
Blogspot. 03/2014. “Sistem penerangan Kendaraan-Matrei Pelajaran SMK”.
http://googleweblight.com/i?u=http://gimbalclout.blogspot.com/2014/03/siste
m-penerangan-kendaraan.html?m%3D1&hl=id-TL.
Imam Budi Alamsyah. 11/2016. “Sistem Penerangan Pendidikan Teknik
Otomotif”. http://googleweblight.com/i?u=http://imam-budi-
alamsyah.blogspot.com/2016/11/sistem-penerangan-
teknik.html?m%3D1&hl=id-TL.
40
ANEXOS
Iha parte ida ne’e hakerek nain atu anexa fotografia sira ne’ebe durante halo
atividade ba obra projetu Prova Aptidão Profisional (PAP), fotografia refere sai
hanesan evidensia ba hakerek nain ne’ebe durante halo obra projetu Prova Aptidão
Profisional (PAP). Fotografia sira mak henesan tuir mai:
41
Figura Prosesu Sukat Korente Eletrika Figura Prosesu Monta Piston
Figura Sukat Korente Eletrika ba Regulador Figura prosesu teste ba Turn Signal Lamp
42