Está en la página 1de 42

KAPITULO I

INTRODUSAUN

1.1. Kauza Fundamentu

Projetu Prova Aptidão Profissional PAP hanesan dever ida ba estudante iha eskola
tékniku vokasaional no PAP hanesan dalan ida ne’ebe bele haforsa no aumenta
alunus nia Koñesimentu, atu hakle’an no hasa’e liu tan kapasidade. Liu husi projetu
Prova Aptidão Professional PAP ida ne’e atu bele aplika alunus nia koñesementu ka
skill ne’ebe iha durante hala’o pratika iha ofisina no prosesu aprendesajen iha eskola
téknika vokasional. PAP hanesan dever ida ba estudante tenki halo molok akaba ka
remata husi Eskola Téknika ida ne’e. Implementasaun ba Programa projetu Prova
Aptidão Profissional PAP ida ne’e hanesan parte Integradu ida hodi realiza no aplika
teoria no pratika ne’ebe mak durante ne’e Estudante sira simu no hetan liu husi
prosesu aprendizajem.

Projetu PAP sai hanesan sasukat ida atu sukat estudante nia koñesementu,
kapasidade no mentalidade durante hala’o estudu iha eskola refere, ho ida ne’e
projetu PAP sai hanesan parte importante ida ba estudante 12˚ Ano hodi prense
kriteriu atu ba iha exame nasional.

Aktividade PAP hanesan bukae importante ida atu bele implementa ka atu tetu
esperensia no koñesimentu ne’ebe estudante ida-idak aprende iha eskola ka kompañia
ruma, tamba ne’e nu’udar estudante téknika presiza hatene kona-ba importansia
tékniku nian hodi bele aplika iha fatin servisu ruma.

Relasiona ho projetu Prova Aptião Profisional PAP maka iha ona topiku
hanesan Sistema Iluminasaun no Signalizasaun, sistema ida ne’e importante tebes ba
veikulu no motorcycleta sira hotu atu utiliza iha tempu ne’ebe presisa.

Sistema Iluminasaun nia funsaun atu fo naroman no iha sistema ida ne’e
importante tebes ba veikulu no motorcycleta sira ne’ebe hala’o movimentu iha tempu
kalan no iha tempu udan ka iha tempu abu-abu taka, iha tempu ne’e duni sistema

1
iluminasaun hala’o nia funsaun tuir ninia funsionamentu. Sistema Iluminasaun em
jeralmente ba veikulu iha lampu rua, no Sistema Iluminsaun ba motorcycleta iha
lampu ida de’it. Iha lampu refere forma hosi lampu besik (low beam) no lampu dok
(high beam).

Sistema Signalizasaun nia funsaun atu fo sinal, iha sistema ida ne’e importante
tebes ba veikulu no motorcycleta sira atu utiliza iha tempu ne’ebe presiza. Iha tempu
ne’ebe sistema Signlalizasaun hala’o nia funsaun hanesan: Turn Signal lamp, no
lampu travaun(break lamp) no fo sinal ba ema lao ain sira wainhira atu atrvesa, fo
sinal bainhira veikulu ka motorcycleta hala’o movimentu hosi diresaun esquerda ba
diresaun direita. Iha tempu ne’e duni sitema refere hala’o ninia funsionamentu.

1.2. Identifika Problemas

Bazeia ba topiku ne’ebe temi ona iha leten maka identifika problema balum
hanesan tuir mai ne’e:

a) Ema ne’ebe utiliza veikulu no motorcycleta la hatene prosesu funsionamentu


hosi Sistema Iluminasaun no Signalizasaun nian.
b) Funsaun kada komponentes Sistema Iluminasaun No Signalizasaun Motocycleta
Honda Win?
c) Oinsa atu halo simulasaun ba sirkulasaun korente ba kada komponentes Sistema
Iluminasaun no Signalizasaun Motocycleta Honda Win?
d) Oinsa atu halo modelu Sistema Iluminasaun no Signalizasaun Motocycleta
Honda Win?
e) Menus koñesimentu no esperiensia kona ba Sistema Iluminasaun no
Signalizasaun.

2
1.3. Limitasaun Problema

Limitasaun problema ne’ebe mak limita iha projetu PAP mak hasesan tuir
mai ne’e:

 Motorcycleta ne’ebe utiliza ho marka Dasst no tipo Dast.


 Energia ne’ebe fornese ba Sistema Iluminsaun mak Spull no Magnet no tipu
korrente AC (Alternated Current).
 Energia ne’ebe fornese ba Sistema Signalizasaun mak bateria ho tipu korente
DC (Direct Current).

1.4 Objetivu ba Elavorasaun ba Projetu PAP


Objetivu elaborasaun ba projetu Prova Aptidão Profissional PAP atu
desenvolve estudante sira nia koñesimento no kapasidade ne’ebe iha durante
aprende iha Eskola Secundária Técnica Vocacional ida ne’e.

1.4.1. Objetivu Gerais


a) PAP nu’udar Kriteriu ka Obrigasaun ida hodi kompleta prosessu estudu nian,
hodi prepara ba tuir Exame Nasional.
b) Projetu PAP ho objetivu atu estudante bele aplika koñesementu no kapasidade
ne’ebe iha durante aprende iha eskola tékniku vokasional.
c) Atu aumenta estudante sira nia koñesementu, kapasidade no
mentalidade iha eskola tékniku vokasional.

1.4.2. Objetivu Espesifika


a) Atu desenvolve alunus nia koñesementu no kapasidade kona ba Sistema
Iluminsaun no Signalizasaun Motorcycleta Honda win.
b) Buka hatene kona ba komponentes sira ne’ebe ligadu iha Sistema
Iluminasaun no Signalizasaun Motorcycleta Honda win.

3
1.5 Benefisio Elaborasaun ba projetu PAP
a. Aumenta kapasidade estudante iha abilidade, kreatividade no inovasaun.
b. Nu’ndar bukae prinsipal ba Estudante sira bele difini sira nia skill tékniku
iha fatin servisu ruma.
c. Aumenta koñesementu, kapasidade no esperiensia kona ba Sistema
Iluminasaun no Signalizasaun iha veikulo no Motorcycleta.
d. Atu kapasita estudante sira bele aplika iha fatin servisu ruma.

4
KAPÍTULO II
DESKRISAUN BIBLIOGRÁFIKA

2.1. Definisaun Eletrika


Elektrisidade ne’e objetu ida ne’ebe abstrak katak la haree ho matan no labele
kaer ho liman, maibe nia presensa elektrisidade bele sente husi nia manifesta ne’ebe
nia hatudu. Presensa elektrisidade ne’ebe hatudu mak hanesan: Naroman, Manas no
Movimentu. Bainhira halo moris lampu elektrisidade, haree katak lampu ne’e fo sai
naroman no lampu ne’e sai manas, maibe labele haree causa husi naroman no manas.
Maski nune’e sei bele deskobre presensa elektrisidade bainhira estuda teoria baziku
kona ba electraun.

2.1.1. Estrutura Atomu

Material hotu-hotu, tantu risidu, liquidu no mos gas harii husi molekula harii husi
atomu, kompostu husi protaun, neutraun no electraun.

Atu komprende liu tan haree figura tuir mai ne’e:


Material

-
- Molekula
Molekula
- Molekula
Molekula -
molekula

+ Atomu
+ Atomu

- - +
Elektraun Protaun Elektraun Protaun

Fig. 2.1. Estrutura Atomo

5
2.1.2. TEORIA ELEKTRAUN
Atu komprende elektrisidade no oinsa elektrisidade ne’e mosu, presiza
estuda teoria elektraun ne’ebe matenek nain sira husi siensia elektrisidade
deskobre no hakerek ona desde uluk no sei sai hanesan base hodi esplika kona ba
elektrisidade.

Esplika ona iha strutura atomu katak kompostu husi protaun, elektraun no
neutraun buat hirak ne’e mak hamutuk hodi hari buat ne’ebe ita bolu atomu.

Atu komprende liu tan teoria elektraun hare figura tuir mai ne’e :

Neutraun
Elektraun livre
Elektraun
Protaun
nukleu
+
o
+
Orbitu 1 +
o
Orbitu 2

Fig. 2.2. Estrutura Eletraun

Protaun fo simbolu (+), elektraun fo simbolu (-), neutraun la iha simbolu, protaun
ho neutraun hamutuk iha nukleu laran, neutraun halo nia movimentu haleu nukleu,
elektraun ne’ebe dok liu husi nukleu ita bolu elektraun livre elektraun ida ne’e mak
iha posibilidade atu muda ba iha atomu seluk.

Total elektraun hanesan ho total protaun, neutraun dala ruma bele mais ou bele
menus husi elektraun ho protaun. Numeru orbitu entre atomu ida ho atomu seluk la

6
hanesan depende ba numeru protaun no elektraun. Protaun sei mantein metin iha
nukleu, mas elektraun bele muda ba atomu seluk.

2.1.3. Movimentu Elektraun

Atomu ne’ebe lakon nia elektraun bolu atomu carga positivu (+) tamba
protaun iha atomu refere barak liu duke elektraun. Atomu ne’ebe dada elektraun
husi atomu seluk bolu atomu carga negativu (-) tamba elektraun iha atomu refere
barak liu duke protaun. Elektraun ho elektraun afasta malu, protaun ho protaun
afasta malu, elektraun ho protaun trai malu.

Bazea ba prosesu movimentu elektraun husi atomu ida ba atomu seluk maka
matenek nain sira husi siensia elektrisidade fo definisaun katak elektrisidade ne’e
movimentu elektraun husi atomu ida ba atomu seluk iha kondutor.

Atu hatene komprende diak liu tan hare figura tuir mai:

Atomu A lakon nia Atomu B aumenta


Eletraun entaun ita Eletraun entaun ita bolu
bolu atomu A carga atomu B carga Negativu
posisitivu (+) (-)

Fig. 2.3. Movimentu elektraun

7
2.1.4. Unidade Elektrisidade

Volt : (v) unidade husi tensaun elektrika, tensaun elektrisidade katak diferensia
potensial entre karga rua iha kondutor.
AMPERE : (A) unidade husi korente elektrika, korente elektrika katak
movimento ordenadu elektraun iha kondutor ne’ebe fechado.
OHM : () unidade husi resistensia elektrika, resistensia elektrika katak
difikuldade ne’ebe difikulta movimentu elektraun iha kondutor.

2.2.Teoria Sistema Iluminasaun no Signalizasaun

Kada Motorcycleta equipada ho eskema sistema eletrika, sistema eletrika


refere persiza fontes, iha motorcicleta fontes ne’ebe atu fornese enerjia eletrika mak
bataria. Alende bataria ne’ebe sai hanesan fontes enerjia eletrika iha motorcycleta
iha mos flywheel magnet (Alternator) ne’ebe mos sai hanesan fontes enerjia eletrika
iha motorcycleta, korente ne’ebe produs husi flywheel mak Corente Alternada
(CA) ou iha lian ingles hanaran Alternating Current (AC). Sistema iha
motorcycleta ne’ebe mak persija enerjia eletrika mak hanesan: Sistema de Aranque,
Sistema de Ignisaun(Ignition System), Sistema de Karga(Charging System),
Sistema de Iluminsaun(Lighting System) no Sistema Signalizasaun. Sistema sira
refere ida-idak sei kompostu husi komponentes balun, komponentes sira refere sei
hala’o nia funsaun tuir ninia funsionamentu.

Bazeia ba definisaun iha leten ho ida ne’e maka hakerek nain foka liu
kona ba Sistema Iluminasaun no signalizasaun mak hanesan instalasaun husi
sirkuitu eletrika ba motorcycleta ne’ebe ho nia objetivu atu fo asegura ba kondutor
bainhira halo movimentu. iha sistema rua ne’e importante tebes ba motorcycleta
sira atu utiliza iha tempu ne’ebe presiza. Iha tempu ne’ebe sistema refere hala’o nia
funsaun tuir ida-idak nia funsionamentu ho ida ne’e Sistema Iluminsaun nia
funsaun atu fo naroman ba dalan bainhira halo movimentu iha tempu kalan no
Sistema Signalizasaun atu fo sinal ba ema lao ain sira bainhira atu atrvesa, fo sinal

8
bainhira motorcycleta hala’o movimentu hosi diresaun esquerda ba diresaun
direita.

Komponentes ne’ebe kompostu iha Sistema Iluminasaun no


signalizasaun mak hanesan: bateria, spull, fuse, xave kontaktu, fiu, switch,
flasher, lampu oin (head light), lampu kotuk (tail light), lampu travaun (brake
light), turn signal lamp, lampu instrument ou indikador.

2.3.Funsaun kada komponente Sistema Iluminasaun no Signalizasaun.

 Spull ho magnetu
Spull ho Magnetu hanesan fontes energia eletrika ba iha motorcycleta,nia
fuansaun atu produs enerjia eletrika iha motrocycleta, no korente ne’ebe produs
husi komponente refere mak Corente Alternada (CA)

a. b.

Fig 2.4. a. Spul


b. Magnet

 Regulador/Regulator
Regulador sai hanesan komponentes ida atu regula energia eletrika nebe mai
hosi Spull no Magnetu, nia funsaun atu Karega bateria no regula tensaun ne’ebe
sirkula iha kada komponente.

Fig 2.5. Regulador

9
 Bateria
Bateria hanesan komponentes ida ne’ebe importante iha motorcycleta
no kareta, baibain bateria ne’ebe uza iha motorcycleta ho medida la hanesan
ho bateria ne’ebe uza iha kareta, bateria ne’ebe uza iha motorcycleta ho nia
medida ne’ebe ki’ik no bateria ne’ebe uza iha kareta ho nia medida ne’ebe
bo’ot no bateria refere iha tipu rua hanesan bateria livre husi manutensaun no
bateria ho manutensaun. Bateria ne’ebe uza iha motorcycleta bele uza tipu
bateria ho manutensaun no bateria la ho manutensaun, no bateria ne’ebe uza iha
motorcycleta ho nia tensaun 12volt. No bateria ne’ebe uza motorcycleta no
kareta ho kapasida la hanesan,baibain bateria ne’ebe uza iha kareta ho nia
kapasidade 60AH ba leten, no ne’ebe uza iha motorcycleta ho nia kapasidade
4AH ba leten. .
Bateria sai hanesan fontes enerjia eletrika ba iha sirkuitu no bateria nia funsaun
atu fornese no depozitu enerjia eletrika ba komponentes ne’ebe presiza.

c.
a b.

Fig 2.6. Bateria c


a. Bateria la ho manutensaun
b.Bateria ho manutensaun
c. Simbolu Bateria
 Fussivel/fuse
Fussivel/fuse hanesan seguransa ida atu assegura komponente husi
korrente ne’ebe bo’ot no komponente refere iha tipu rua mak hanesan fussivel
ho tipu tubu(cartrige) no fussivel ho tipu lamina(blade), no fussivel ne’ebe uza
iha motorcycleta ho tipu tubu(cartrige).
Fussivel/fuse hanesan seguransa ida no nia funsaun atu asegura komponente
husi korrente ne’ebe bo’ot.

10
Tipu fusivel iha oin rua:
• Fussivel Tipu tubu (cartrige)
• Fusivel tipu lamina (blade)

a. b. c.

Fig 2.7. Fussivel/fuse


a. Fusivel Tubu
b. Fusivel blade
c. Simbolu Fusivel

 Xave kontaktu
Xave kontaktu hanesan komponente ida ne’ebe atu hatutan no hakotu
korente no komponente refere kompostu husi:ON,OFF.
Xave Kontaktu nia funsaun atu hatutan no hakotu korrenti ou atu kontrola
Sirkuitu.

Fig 2.8. Xave Kontaktu

 Kondutor/fiu
Iha instalasaun sirkutu eletrika presiza kondutor atu konduta korente eletrika ba
komponente no kondutor refere mak fiu, fiu nia funsaun hanesan kondutor ida
atu konduta korrente eletrika.

11
Fig 2.9. Fiu

 Interruptor / Switch
Interruptor iha lian inglesh switch no interruptor ida ne’e uza atu hamate no
halo moris lampu, Interruptor nia funsaun atu hakotu no hatutan korente ou
atu kontrola komponente.

Fig 2.10. interruptor

 Flasher Unit
Flasher hanesan komponente ne’ebe importante tebes ba sistema signal atu nu
ne’e lampu signal bele hala’o nia funsionamentu, flasher nia funsaun atu halo
lampu signal ou piska piska ho interval ho durasaun tempu entre 60 e 120
vezes ba kada minutu

Fig 2.11. Flasher unit

12
 bollam
bollam hanesan komponente ida ne’ebe importante tebes iha motorcycleta,
bollam nia funsaun atu fo naroman no fo sinal.

Fig 2.12. Bollam

2.4. Eskema Instalasaun Sistema Iluminasaun no Signalizasaun Motorcicleta

2.4.1. Eskema Instalasaun Sistama Iluminasaun

Atu hatene liu tan konaba prossesu prossesu funsionamentu Sistema


Iluminasaun hare figura tuir mai:

Indikador lampu Dook

Switch Dimmer
Inturuptor on/off Filament

Regulador
bolham Dash Board
bolham boot

bolham kotuk
Spull
Iluninasaun Filament bolham
Travaun

Massa Filament bolham kiik

Fig. 2.13. Eskema Instalasaun Sistema Iluminsaun

13
Bolham kiik

Fig. 2.14. Bollam

Haree ba figura iha leten hatudu figura ba bollam boot no bollam


ki’ik, diferensia entre bollam boot no bollam ki’ik, bolham boot iha filament
rua no iha terminal tolu mak hanesan terminal lampu dok, terminal lampu besik
no terminal massa, bollam ki’ik iha filament ida deit no iha terminal rua mak
hanesan terminal positivu no ternminal massa.

2.4.2. Eskema Instalasaun Sistema Signalizasaun

Filament

Fig. 2.15. Eskema Instalasaun lampu Travaun

14
B L

Fig. 2.16. Eskema Instalasaun Turn Signal Lamp

2.5. Formula Kalkulasaun korrente ba kada lampu.


Korrente ne’ebe sirkula ba kada lampu ho nia Formula tuir mai ne’e:
𝑃
𝐼=𝑉

Nota:
I = Korrente Eletrika ho nia unidade Ampere(A)
P = Energia Eletrika ho nia unidade Watt (W)
V = Tensaun ho nia undade Volt (V)

15
KAPITULO III
METODOLOJIA DE ELABORASAUN

3.1. Tempu no Fatin Elaborasaun PAP

3.1.1. Tempu Elaborasaun Projetu PAP

Tempu Elaborasaun ba projetu PAP hahu husi fulan Maio no determina


iha fulan Novembru, no elaborasaun ba projetu PAP refere hala’o tuir fase
ne’ebe determina ona hanesan iha tabela tuir mai ne’e:

Tab. 3.1. Tabela Tempu Elaborasaun Projetu


PAP

3.1.2. Fatin Elaborasaun Projetu PAP

Fatin elaborasaun ba projetu PAP iha Escola Secundáriu Técnicu


Vocasional- Grupo de Tecnologia Industria Becora. ESTV-GTI, no halao iha
departamentu Mecanica Automovel, laboratoriu CDT.

3.2. Procedementu Ba Elaborasaun Projetu PAP.

Procedimentu ba elaborasaun projetu PAP hanesan preparasaun materias no


ekipamentus hodi suporta ba elavorasaun projetu PAP.

Atu komprende diak liu tan konaba procedimentu ba elaborasaun projetu PAP
hare tabela tuir mai ne’e:

16
Prepara Topiku

Konsulta Topiku ho Chefe


Departamento Mec. Automovel

Preparasaun Referensia

Elaborasaun Kapitulu I, II no III

Preparasaun Material

Realiza Projetu PAP

Analiza Dadus

Elaborasaun Kapitulu IV no V

Exame Auto Defeza

Exame Final

Tab. 3.2. Tabela Prosedimentu Elaborasaun Projetu


PAP

17
Prepasaun Topiku bazeia ba hakerek nain nia koñesimentu no
kapasidade durante aprende iha Escola Tecnicu Vocasional no liu husi prosesu
aprendisajem, no topiku ne’ebe termina tiha ona mak hanesan Sistema
Iluminasaun No Signalizasaun Motorcicleta. Topiku ne’ebe termina ona
maka halo konsultasaun ho Chefe Departementu Mecanica Automovel.

Wainhira halo konsultasaun maka chefe departementu aseita ona


topiku refere, mak komesa prepara referensia kona ba topiku ne’ebe mak
termina tiha ona. Depois de prepara referensia hotu mak hakerek nain komesa
elabora kapitulo I, II no III hotu, prepara material ba hodi realiza obra projetu
PAP, no foti dadus husi exprimentu ba kada sistema. Depois de analiza
dadus hotu no kontinuasaun elabora kapitulo IV no V.

Wainhira elabora projetu PAP hotu ona maka tama ba faze dahikus
mak hanesan realiza ezame autodefesa husi professor orientador no realiza
ezame Final.

Estudu ba analiza ba kondisaun motorcicleta Honda Win nu’udar objetu


justifikasaun fisikal ba projetu PAP. Ho nia prosedimentu propriu mak
hanesan :

a. Guia/Jhoob
b. Material e Equipamentu
c. Asaun ba analiza no solusaun ba instalasaun lampu boot, lampu
signalizasaun, lampu travaun no lampu dash board.

3.3. Resultadu dadus


Bazeia ba dadus ne’ebe mak hakerek nain foti liu husi operasaun ba
motorcicleta Honda win ba iha kada komponente ne’ebe kompostu iha Sistema
Iluminsaun no Signalizasaun no ba iha Makina motorcicleta dast, wainhira halo
operasaun ba iha motorcicleta refere no identifika problema balun, no dadus refere
mak hanesan iha tabela tuir mai ne’e:

18
Divisaun kada Solusaun Ba Substitui
No. kondisaun
komponente komponentes

Bateria Bateria ho nia Substitui bateria foun ho


1.
kondisaun Aat solusaun / resultadu Diak

CDI CDI ho nia Substitui CDI foun ho


2.
kondisaun Aat solusaun/resultadu Diak

Flasher Flasher ho nia Substitui flasher foun ho


3.
kondisaun Aat solusaun/resultadu Diak

Switch travaun Switch Travaun ho Substitui switch travaun


4. nia kondisaun Aat foun ho
solusaun/resultadu Diak

Regulador Regulador ho nia Substitui regulador foun


5. kondisaun Aat ho solusaun/resultadu
Diak

Xave de kontaktu Xave kontaktu ho nia Substitui xave kontaktu


6. kndisaun xave lakon foun ho
solusaun/resultadu Diak

Bollam Bollam ho nia substitui bolham foun


7. kondisaun filament solusaun/resultadu Diak
Kotu

Lampu signalizasaun no Lampu ho nia substitui lampu foun ho


8. lampu boot kondisaun Aat nia solusaun/resultadu
Diak

karburador karburador substitui carburador ho


9.
kondisaun Aat solusaun/resultadu Diak

Fiu /kondutor Fiu /kabel ho nia hadia fiu/kabel ho nia


10.
kondisaun Avaria solusaun/resultadu Diak

Tab. 3.3. Tabela Resultadu Dadus

19
3.4. Metodolojia ba Analiza

Metodu hanesan matadalan ou maneira ida ne’ebe mak hakerek nain uza
hodi analiza no desenvolve atividade ba iha obra ka projetu ruma, atividade refere
lao ho di’ak mak tenki iha metodu para bele lao tuir hodi hetan resultadu ne’ebe
diak iha prosesu realizasaun. No metodu ne’e mosu atu fasilita hakerek nain hodi
bele atinji ba atividade ne’ebe mak determina ona. Liafuan metodu mai husi lian
portugues (lingua portugues, no iha lian latina “methodos”. No liafuan metodu
nakfahe ba silaba rua mak hanesan meta no hodos. Meta katak halo tuir no Hodos
katak diresaun.

Metodu ne’ebe hakerek nain uza hodi elabora projetu PAP hanesan
metodu literatura no experimentu no metodu refere sai hanesan metodu
prinsipal ba iha eskola tekniku uza hodi elabora no teste/koko buat ruma.

a. Metodu Literatura

Metodu literatura mak hanesan metodu ida ne’ebe uza hodi


foti Referensia no Teoria ruma maka hetan husi livru ka internet
ruma, ho metode refere bele suporta atividade obra ka projetu PAP
ne’ebe ita halo.

b. Metodu Experimentu

Metodu experimentu hanesan metodu ne’ebe uza hodi halo teste


ou koko ba iha obra ka projetu ruma ne’ebe halo hafoin mak
apresenta iha tempu Exame Projetu PAP.

20
3.5. Diagrama Fluxo

3.5.1. Diagrama Sirkulasaun Enerjia Eletrika Sistema Iluminasaun

Spull Iluminasaun

Regulador

Intoruptor On/Off

Lampu kotuk no Switch Dimmer


Lampu Dash Board

Lampu Besik
Lampu Dook Indikador Lampu
Dook

Tab. 3.4. Diagram Sirkulasun Enerjia Eletrika Sistema


Iluminasaun

Diagrama ba lampu bo’ot. No iha sistema ida ne’e fontes enerjia


eletrika produz husi spull no transforma enerjia eletrika ba iha regulador liu
husi fiu ou kondutor, no regulador transforma enerjia eletrika ba iha
interreptor on/off liu husi kondutor refere, depois Intoruptor hatutan enerjia
eletrika ba iha lampu dash board, lampu kotuk no ba iha switch dimmer, no
switch dimmer transfoma enerjia refere ba iha lampu boot (head lamp).

21
3.5.2. Diagrama Sirkulasaun Enerjia Eletrika Sistema Signalizasaun

Spull Bateria

Regulardor

Xave Kontaktu

Flasher
Switch Travaun Switch Travaun
liman Ain
Interruptor

Lampu Travaun L R

Lampu Kotuk Lampu Oin Lampu Kotuk Lampu Oin

Tab. 3.5. Diagram Sirkulasun Enerjia Eletrika Sistema


Signalizasaun

Iha Sistema Signalizasaun fahe ba parte rua (2) mak hanesan tuir mai ne’e:

 Turn Signal Lamp


 Lampu Travaun

 Diagrama ba Turn Signal Lamp, No iha sistema ida ne’e fontes enerjia eletrika
ne’ebe fornese ba iha komponentes husi bateria ho spull no transforma enerjia
eletrika ba iha Fusivel liu husi fiu ou kondutor, no fusivel atu asegura
komponente no enerjia refere sirkula ba iha xave kontaktu, no xave kontaktu

22
atu hakotu no hatutan korrente ne’ebe husi bateria, no xave kontaktu transforma
enerjia ba iha flasher no enerjia ne’ebe sai husi flasher ba iha interreptor signal
R/L husi interuptor refere hatutan enerjia ba iha Turn signal lamp.

 Diagrama ba lampu travaun, No iha sistema ida ne’e fontes enerjia eletrika
ne’ebe fornese ba iha komponentes husi bateria ho spull no transforma enerjia
eletrika ba iha Fusivel liu husi fiu ou kondutor, no fusivel atu asegura
komponente, no enerjia refere sirkula ba iha xave kontaktu, xave kontaktu atu
hakotu no hatutan korrente ne’ebe husi bateria, no xave kontaktu transforma
enerjia ba iha switch travaun liman no ain, no enerjia refere sai husi switch ba
iha lampu travaun.

3.6. Hipotenusa

Iha parte ida ne’e bazeia ba elaborasaun husi kapitulu hirak ne’ebe mak
elabora tiha ona hatudu katak sedauk fo resultadu ne’ebe fiksu, maibe hakerek
nain espera katak sei hatudu no fo resultadu no benefisiu mai hakerek nain iha
parte tuir mai.

23
KAPITULU IV

REZULTADU NO DISKUSAUN

4.1. Identifika Problema

Iha parte ida ne’e hakerek nain identifika problema wainhira halo experimentu
iha obra projetu PAP mak hanesan halo instalasaun ba Sistema Iluminasaun no
Signalizasaun iha motorcycleta dast, no motor refere nia fontes energia eletrika
produz husi spull no bateria ho tensaun 6 volt, komponentes ne’ebe presija atu
monta iha motor refere ho nia tensaun 6 volt. Komponentes sira mak hanesan tuir
mai ne’e;

1. Bolham 6 volt

2. Flasher 6 volt

3. Regulador 6 volt

4. Bateria 6 volt

Komponentes ne’ebe temi ona iha leten mak sai hanesan problema, ho razaun
buka komponentes refere ho tensaun 6 volt la hetan. tan ne’e hakerek nain halo
modifikasaun ka troka komponentes sira ne’ebe ho nia tensaun 6v modifika ka troka
ba 12v, no komponente ne’ebe modifika mak hanesan: Spull Iluminasaun 12v, Flasher
12v, Bolham 12v, Regulador 12v no troka Bateria 12v.

Bazeia ba problema ne’ebe mak identifika ka temi ona iha leten mak shalo
modifikasaun ba komponente hanesan lampu 6 volt modifika ba 12 volt no modifika
mos komponentes ne’ebe produs enerjia eletrika mak spull ne’ebe sai fontes enerjia
eletrika ho tensaun 6 volt no modifika komponentes refere sai 12 volt hodi bele fornese
enerjia eletrika ba komponente ne’ebe presiza. Wainhira halo modifikasaun ba

24
komponentes ne’ebe temi ona mak hatudu resultadu ne’ebe di’ak no komponentes
refere bele hala’o nia funsaun tuir ninia funsionamentu.

25
4.2. Diagrama Instalasaun Sistema Iluminasaun no Signalizasaun

Diagram prosessu funsionamentu Sistema Iluminasaun no Signalizasaun, atu


hatene diak liu tan konaba prosessu funsionamentu Sistema Iluminasaun no
Signalizasaun hare iha figura tuir mai:

26
4.3. Analisa Prosesu Mudansa Tensaun Iha Head Lamp

Spull sai hanesasn fontes energia eletrika, spull mak komponente ida ne’ebe atu
fornese energia eletrika ba komponentes ne’ebe presija. Iha motocycleta ho modelu
dast ho nia tensaun ne’ebe sirkula iha sistema iluminasaun ho tensaun 12volt, tensaun
nebe hasai hosi spull depende husi acelerasaun engine, bainhira acelerasaun maximu
tensaun ne’ebe produs husi spull ho tensaun liu 12V ba leten, tensaun ne’ebe fornese
ba iha head lamp ho tensaun 12volt. Komponente ne’ebe regula tensaun ne’ebe
fornese ba iha head lamp maka regulador no komponente refere ho ligasaun paralelu.

Bazeia ba experimentu katak regulador mos bele regula iha ligasaun paralelu,
iha experimentu koko hasai regulador no tensaun nebe sirkula iha head lamp liu husi
12volt, ho nune’e hatudu duni katak regulador refere regula tensaun nebe sirkula ba
iha head lamp. Regulador nia funsaun atu regula tensaun nebe sirkula ba iha head
lamp, bainhira la uza regulador maka tensaun ba iha head lamp ho tensaun liu 12V
no halo filament ne’ebe iha head lamp kotu.

4.4. Prosesu Instalasaun ba Kada Sistema

4.4.1. Instalsaun ba Sistema Iluminasaun

Iha sistema Iluminasaun komponentes ne’ebe produs enerjia eletrika


maka spull, fiu ne’ebe sai husi terminal spull ho kor kinur, fiu refere liga ba
regulador no combination switch (ligasaun paralelu), fiu kor kinur ne’ebe
tama iha combination switch no sai fali ho fiu kor castanhos, fiu refere iha
ligasaun rua mak hanesan: ida liga ba tail lamp ho lampu dashboard no
Dimmer Switch, parte sai husi Dimmer switch iha terminal rua, husi
terminal rua ne’e ida liga ba lampu dook no ida seluk liga ba lampu
besik, ida ne’ebe liga ba lampu dook no lampu indikador ho fiu kor
Azul, ida ne’ebe liga ba lampu besik ho fiu kor mutin.

27
Atu hatene konaba prosesu Instalasaun ba iha Sitema Iluminasaun hare
figura tuir mai:

Bolham Indikador Lampu Dook

Dimmer Switch
Filament Lampu
Combination Switch Dook

Regulador
Bolham Dasboard Filament Lampu
Besik
Head Lamp

Spull Iluminasaun
Tail Lamp Kotuk

Figura 4.2. Instalasaun Sistema Iluminasaun

4.4.2. Instalasaun ba Sistema Signalizasaun

 Instalasaun ba lampu Travaun

Prosesu instalasaun ba lampu Travaun nia fontes enerjia eletrika husi


Bateria no bateria iha terminal rua mak hanesan terminal positivu no terminal
negativu, fiu ne’ebe sai husi terminal positivu bateria liga ba fuse no sai husi
fuse liga ba terminal xave de kontaktu ho fiu kor mean no fiu ne’ebe sai husi
terminal Xave kontaktu liga ba iha switch travaun ain no liman ho fiu kor
metan, fiu ne’ebe sai husi switch travaun liga iha terminal lampu travaun ho
fiu kor Green/Yelow.

28
Atu hatene klean liu tan konaba prosesu Instalasaun ba iha Instalasaun Lampu
Travaun hare figura tuir mai:

Figura 4.3. Instalasaun Lampu Travaun

 Instalasaun ba Turn Signal Lamp

Prosesu instalasaun Turn Signal lamp nia fontes enerjia eletrika husi
Bateria, no bateria iha terminal rua mak hanesan terminal positivu no terminal
negativu, fiu ne’ebe sai husi terminal positivu bateria liga ba iha fuse no sai
husi fuse liga ba iha terminal xave de kontaktu ho fiu kor mean no fiu husi
terminal xave de kontaktu liga ba iha terminal flasher B ho fiu kor metan no
fiu refere sai husi terminal flasher L liga ba iha terminal combination
switch ho fiu kor cinza /abu-abu no iha combination switch iha terminal tolu
terminal ida simu fiu husi flasher no terminal rua ba lampu signal R/L. fiu
ne’ebe sai husi terminal combination switch liga ba iha terminal lampu signal
ka turn signal lamp parte Right/R ou parte liman los ho fiu kor azul no fiu
ne’ebe sai husi terminal combination switch liga ba terminal lampu signal ka
turn signal lamp parte left/L ka parte liman karuk ho fiu kor laranja.

Atu hatene klean liu tan konaba prosesu Instalasaun ba iha Instalasaun Turn
Signal Lamp hare figura tuir mai:

29
Figura 4.4. Instalasaun Turn signal Lamp

4.5. Resultadu Dadus

4.5.1. Dadus ne’ebe foti husi Kada Komponente

Foti dadus ba kada komponente, iha dadus ida ne’e foti kona ba tensaun
no potensia ne’ebe hakerek tiha ona iha kada komponente, dadus ne’ebe foti
mak hanesan tuir mai ne’e:

1. Bateria ho nia tensaun 12 volt no Kapasidade 3,5 ah

2. Head Lamp ho tensaun 12 volt no potensia 35 watt

3. Lampu travaun ho tensaun 12 volt no potensia 21 watt

4. Turn Signal lamp ho 12 volt no potensia 10 watt

5. Tail Lamp kotuk ho tensaun 12 V no potensia 6 W

6. Lampu Dasboard ho tensaun 12 V no potensia 3 W

7. Indikador lampu Dook ho tensaun 12 V no Potensia 1,7 W

8. Indikador Turn Signal ho tensaun 12 V no potensia 1,7 W

30
4.5.2. Prosessu Teste

Prosesu teste ka halo experimentu ba korente ne’ebe sirkula kada


komponente ne’ebe presiza enerjia eletrika, ekipamentus ne’ebe utiliza hodi
sukat ka teste mak hanesan Avo meter digital hodi teste korente ne’ebe sirkula
ba kada komponente no teste refere ho instalasaun Serie. Prosesu teste mak
hanesan :

a) Liga Fiu metan ba iha terminal Com no fiu mean ba iha terminal DC/AC
20A iha AVO meter.
b) Muda Switch selector ba iha posisaun DC/AC 20A
c) Depois liga fiu mean husi AVO meter ba iha fiu positivu husi Bateria ho
Spull no fiu kor metan sai husi Avometer liga ba iha fiu ne’ebe ba iha
komponentes .
Atu hatene klean liu tan konaba prosesu teste Korente nian hare figura tuir mai:

Fig. 4.5. Prosesu Teste Korente DCA

31
Fig. 4.6. Prosesu Teste Korente ACA

4.5.3. Resultadu Dadus Teste/Experimentu Ba Korente Eletriku no


Tensaun Ne’ebe Sirkula Iha Kada Komponente.

Iha dadus ida ne’e bazeia ba rezultadu ne’be hatudu liu husi prosesu
teste ka halo experimentu ba korente no tensaun ne’ebe sirkula ba iha
kada komponente, dadus ne’ebe foti ona mak hanesan tuir mai ne’e:

 Tensaun ne’ebe produs husi Spull ACV


1. Idle=10 V
2. Acelerasaun normal=12 V
3. Acelerasaun maximu=16,7 V
 Korente DC ne’ebe sirkula iha Turn Signal Lamp F/R =0,77 A
 Korente DC ne’ebe sirkula iha Turn Signal Lamp R/R =0,77 A
 Korente DC ne’ebe sirkula iha Turn Signal Lamp F/L =0,77 A
 Korente DC ne’ebe sirkula iha Turn Signal Lamp R/L =0,77 A
 Korente DC ne’ebe sirkula iha Lampu Travaun =1,64 A
 Korente DC ne’ebe sirkula iha Indikador Turn Signal =0,14 A

32
Korente AC sirkula ba iha lampu boot depende hosi acelerasaun/rotasaun
engine.

 Korente AC sirkula iha lampu boot.


 Korente AC sirkula iha lampu besik
1. Idle=0,15 A
2. Acelerasaun normal=1,28 A
3. Acelerasaun maximu=1,65 A
 Korente AC ne’ebe sirkula iha lampu dook
1. Idle= 1,09 A
2. Acelerasaun normal=1,44 A
3. Acelerasaun maximu =1,96A
 Korente AC sirkula iha Indikador Lampu Dook
1. Idle=0,10 A
2. Acelerasaun normal=0,40 A
3. Acelerasaun maximu=0,47 A
 Korente AC sirkula iha lampu Dasboard
1. Idle=0,10 A
2. Acelerasaun normal=0,32 A
3. Acelerasaun maximu=0,37 A
 Korente AC sirkula iha Tail Lamp Kotuk
1. Idle =0,20A
2. Acelerasaun normal=0,43 A
3. Acelerasaun maximu=0,60 A

33
4.6. Kalkulasaun

4.6.1. Kalkulasaun Korente ne’ebe sirkula ba iha Head Lamp

Dadus: v = 12v

P = 35w

I =…..?

𝑃
I=𝑉

35
I = 12

I = 2,916 A = 2,92 A

 Korente ba Tail lamp Kotuk


𝑃
Dadus: v = 12v I=𝑉

6
P = 6w I=
12

I =…..? I = 0,5 A

 Korente Sirkula iha lampu Dasboard

Dadus: v = 12v

P = 3w

I =…..?

𝑃
I=𝑉

3
I = 12

I = 0,25 A

34
 Korente Sirkula iha Indikador lampu Dook
Dadus: v = 12v
P = 1,7w
I =…..?
𝑃
I =𝑉
1,7
I= 12

I = 0,14A

4.6.2. Kalkulasaun Korente ne’ebe sirkula ba iha lampu Travaun

Dadus: v = 12v

P =21w

I =…..?

𝑃
I=𝑉

21
I = 12

I =1,75 A

4.6.3. Kalkulasaun Korente ne’ebe sirkula ba iha Turn Signal Lamp

 Korente ne’ebe sirkula ba kada lampu

Dadus: v = 12 v

P =10 w

I =…..?
𝑃
I=𝑉

10
I = 12

I = 0,83 A

35
 Total korente ne’ebe sirkula iha Sirkuitu

Dadus: v = 12 v

P = 40 w

I =…..?

𝑃
I=𝑉

40
I = 12

I = 3,33 A

 Korente Sirkula iha lampu Indikador Turn Signal


Dadus :v = 12v
P = 1,7w
I =…..?
𝑃
I=𝑉
1,7
I= 12

I = 0,14 A

4.7. Konklusaun

Iha parte ida ne’e atu foti konklusaun balun bazeia ba resultadu ne’ebe hatudu
liu husi dadus ne’ebe iha hodi halo kalkulasaun ba kada sistema no resultadu ne’ebe
iha bazeia ba formula katak resultadu refre la hanesan ho resultadu ne’ebe hatudu
bainhira halo teste ka halo experimentu ba iha kada sistema, ezemplu kalkulasaun
ba korente ne’ebe sirkula ba iha kada Turn Signal lamp, resultadu ne’ebe hatudu
husi formula refere 0,83 ampere no resultadu husi teste ka halo experimentu ba
korente ne’ebe sirkula ba iha lampu signal ho resultadu 0,77 Ampere. Tambe ne’e
hakerek nain foti konklsaun bazeia ba resultadu ne’ebe hatudu husi formula no

36
rezultadu husi teste ka experimentu ba iha Sistema refere maka korrente ne’ebe
sirkula ba iha Turn Signal lamp maximu 0,83A no minimu 0,77 A.

Resultadu ne’ebe hatudu tuir formula la hanesan ho resultadu teste ka halo


experiment, resultadu husi formula la hanesan tamba la iha resistensia eletrisidade
ne’ebe husi tipu material. Resultadu teste ka experiment la hanesan tamba resistensia
eletrisidade hetan influensia husi tipu material .

Resistensia eletrisidade ne’ebe hetan influensia husi tipu material mak


hanesan:

 Diametru Fiu
 Cobre
 Komprimentu Fiu/Fiu nia naruk
 Resistensia husi Fiu

37
KAPITULO V

SUGESTAUN NO KONKLUSAUN

5.1. KONKLUSAUN

Molok atu remata Elaborasaun projetu PAP ida ne’e hakerek nain foti konklujaun
badak bazeia ba prosesu hotu ne’ebe halo iha projetu refere, elabora projetu PAP ida
ne’e ho atividade obra projetu PAP nian. Ho ida ne’e hakerek nain foti konlujaun
balun ne’ebé sai hanesan difikuldade mai hakerek nain iha prosesu elaborasaun nia
laran hahu husi kapitulo I to’o kapitulo V mak hanesan menus de koñesimentu ka
ladun hatene prosesu funsionamentu kona ba toipku ne’ebe iha no ladun hatene
linguajen tekniku nian iha elaborasaun ba projetu PAP ida ne’e, la dun komprende
formatu ka matadalan.

Iha prosesu instalasaun Sistema Iluminasaun No Signalizasaun hakerek nain


bele foti ninian konklusaun mak hanesan tuir mai ne’e:

Iha instalasaun ba sistema ida ne’e importante mak hanesan:

1. Halo kalkulasaun ba korente eletrika tuir formula ne’ebe mak iha


2. Halo instalasaun ba Sistema Iluminsaun no Signalizasaun .
3. Halo teste/experimentu konaba tensaun no korente eletrika iha sistema
iluminasaun no Signalizasun ba motorsiklata.

5.2. SUJESTAUN.

Ba dala ikus atu remata PAP ida ne’e hakerek nain, hakarak hato’o hela sujestaun
ruma ba eskola, relasiona ho programa prova aptidão professional ida ne’e.

38
Ho ida ne’e hakerek nain hakarak sujere hela ba eskola relasiona ho prosesu
hotu ne’ebé hasoru iha eskola ESTV-GTI Becora, mak hanesan parte balu ne’ebé
mensiona iha kraik nee:

a) Husu ba eskola kontinua implementa programa PAP iha eskola ESTV-GTI


Becora.
b) Hadia diak liu tan Sistemaku hakerek PAP nian uza linguagem ne’ebe simples.
c) Presiza hadia horariu ba exame PAP iha ESTV-GTI Becora.
d) Husu ba professor hotu iha Departementu mecanica automovel atu hanorin
materia sira ho didiak no fό prátika ba estudante sira hodi nune’e bele
implementa iha projetu PAP.

39
BIBLIOGRAFIA
 Jalius Jama. 2008. Teknik Sepeda Motor Jilid 1. Jakarta: Direktorat
Pembinaan Sekolah Menengah Kejuruan.
 Total Otomotif. 01/2017. “Sistem Penerangan Sepeda Motor”,
http://googleweblight.com/i?u=http:/totalotomotif.com/sistem-penerangan-
sepeda-motor/&hl=id-TL.
 Blogspot. 03/2014. “Sistem penerangan Kendaraan-Matrei Pelajaran SMK”.
http://googleweblight.com/i?u=http://gimbalclout.blogspot.com/2014/03/siste
m-penerangan-kendaraan.html?m%3D1&hl=id-TL.
 Imam Budi Alamsyah. 11/2016. “Sistem Penerangan Pendidikan Teknik
Otomotif”. http://googleweblight.com/i?u=http://imam-budi-
alamsyah.blogspot.com/2016/11/sistem-penerangan-
teknik.html?m%3D1&hl=id-TL.

40
ANEXOS

Iha parte ida ne’e hakerek nain atu anexa fotografia sira ne’ebe durante halo
atividade ba obra projetu Prova Aptidão Profisional (PAP), fotografia refere sai
hanesan evidensia ba hakerek nain ne’ebe durante halo obra projetu Prova Aptidão
Profisional (PAP). Fotografia sira mak henesan tuir mai:

Figura obra Projetu PAP Figura Prosesu Hadia Engine Motorcicleta

Figura Prosesu Monta Engine Motorciclea Figura Prosesu Instalasaun ba Motorcicleta

41
Figura Prosesu Sukat Korente Eletrika Figura Prosesu Monta Piston

Figura Sukat Korente Eletrika ba Regulador Figura prosesu teste ba Turn Signal Lamp

42

También podría gustarte