Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
Violencia
Violencia
Minimonografia
Husi:
Emis: 292015
Ciençia Tecnologia.
2023
PAJINA ASENTUASAUN
Koñesimento husi:
Molok hahu hakerek mini-mografia ida ne’e, dahuluk hau la haluhan hato obrigado-wain ba
Aman Maromak tama haraik nafatin akonpañamentu ho forsa no kbiit ne’ebe mak fo ona mai hau, hodi
desenvolve mini-monografia ida ne’e ho titlu mak “Prevensaun Violensia bazeia ba zeneru”.
Fas parte ida ne’e, hau mos bele finalize ona, hau nia hakerek, tuir tempu ne’ebe mak determina
tiha ona. Ho nune’e, iha biban ida ne’e mos hakarak hato agradese no obrigado-wain ba parte hotu-hotu
ne’ebe fo tulun no suporta hodi hakerek lolo’os tuir rekezitus sistematiku hakerek. Relasiona ho ida ne’e
hakerek nain la haluha hato agradese ba parte hirak ne’ebe hola parte ona iha azenda ida ne’e:
Hakerek nain.
KAP I
1.1. Antensedente………………………………………………..
1.2. Formulasaun Problema..
1.3. Objetivu peskiza
1.4. Benefisiu
1.5. Limitasaun tempu
1.6. Limitasaun objetivu peskiza
KAP II
2.2.
2.3.
2.4.
KAP III
3.1. Suzestaun
3.2. KOnkluzaun
Referensia.
KAPITÚLU I
1.1. Introdusaun
Prevene violensia bazeia ba zeneru katak halo prevensaun ho violensia ne’ebe akontese entre feto no
mane. Halo prevensaun la hare ba zeneru maibe halo prevensaun ba ema hotu-hotu ne;ebe hasoru ou
afeita hela violensia hodi hamenus inimigo entre organizasaun, komunidade, familia no pessoal ida ho
pessoal seluk.
Prevensaun violensia bazea ba zeneru hanesan mos aktus ou asaun ida ne’ebe mak diak tebes, oinsa
atu aplika iha nasaun ida nia laran, asaun ida ne’e mos hanesan asaun ida ne’ebe sei hetan konsequensia
makas depois de pessoal, grupu ou komunidade halo ou aploka.
Atividade ne’e, aplika aprosimasaun ema ba ema hodi hapara violensia hasoru labarik feto no labarik
mane ou feto ne’ebe hetan ona relasaun ba violensia ho forsa ne’ebe mak justu no mos hadia servisu
saude ba kliente sira ne’ebe iha esperensia ba violensia.
Iha lei konstituisaun RDTL, baze ne’ebe hatur ona iha artigu 17 haktuir kona-ba igualidade zenero ba
feto no mane. Feto no mane iha direitu no obrigasaun hanesan iha moris familia, kultura, social,
ekonomia no politiku nia laran.
Iha formulasaun problema ida ne’e, oinsa mak atu koalia kona-ba estudu komparasaun, prevensaun
violensia bazeia ba zeneru iha ita nia rain ida ne’e, liu-liu iha ita rasik nia munusipiu Ermera.
Buka hatene, hodi nune’e bele aplika prevensaun ba violensia bazeia ba zeneru ida ne’e iha ita nia rai.
1.4. Benefisiu
Atu aumenta hakerek naina nia kapasidade no koñesimentu kona-ba prevensaun violensia bajeia
ba zenero.
Komunidade sir abele hatene konaba saida mak prevensaun violensia bajeia ba zeneru.
Atu hamenus violensia iha ita nia nasaun liu-liu iha ita nia munisipiu Ermera.
Primeru hakerek traballu sientifiku ida ne’e hahu husi 22/02/2023 no remata iha ………..
Peskizador hakerak limita deit material ne’ebe utiliza hodi ba peskiza mak hanesan tuir mai ne’e:
493688593000 telkomcel
Pulsa 351921201917 TT