Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
MONOGRAFIA
HUSI:
SIMPLÍÇIO TOMÁS GONÇALVES
NRE: 2015 02 02 042
DÍLI
NOVEMBRO DE 2019
KOMPARASAUN ESPESSURA PAVIMENTU FLEXIVEL
UTILIZA MÉTODU BINA MARGA HO MÉTODU AASHTO BA
DALAN NASIONÁL TASI-TOLU TIBAR HUSI ESTASAUN
(8+740.00)- (13+290.00)
MONOGRAFIA
HUSI:
SIMPLÍÇIO TOMÁS GONÇALVES
NRE: 2015 02 02 042
DÍLI
JANEIRU DE 2019
DEKLARASAUN HUSI AUTOR
Estudante
Informa katak proposta monografia ne’ebé dezenvolve no aprezenta husi estudante Simplíçio Tomás
Monografia ne’ebé dezenvolve husi estudante Simplíçio Tomás Gonçalves ho nia títulu
“KOMPARASAUN ESPESSURA PAVIMENTU FLEXIVEL METODU BINA MARGA HO
METODU AASHTO BA DALAN NASIONÁL TASI-TOLU TIBAR HUSI ESTASAUN
(8+740.00)-(13+290.00)”, defende ona iha sesaun diskusaun iha loron 11 fulan Jullu 2019, ho
rezultadu aprovadu, nune’e aseita hodi kontinua ba servisu peskiza no hakerek monografia.
Panca do Júri:
koñesementu husi:
Diretúr Departamento Engenharia Civil
Carimbo
EPÍGRAFE/MOTTO:
Le’e ba Buat ne’ebe o hatene, Komprende buat ne’ebe o Le’e Aplika ba buat ne’ebe o
komprende iha moris lor-loron.Read Something You Know, Understand Something You
Read And Apply Something That You Understand In You Life And Your Days
AGRADESIMENTU
Komparasaun Dimensionamentu Espessura pavimentu Flexivel Utiliza Métodu Bina Marga Ho Metodu AASHTO Ba Dalan
Nasionál Tasi-Tolu Tibar Husi Estasaun (8+740.00)-(13+290.00)
Ba dahuluk hau la haluha agradese ba Aman Maromak tanba Aman Maromak mak matenek no siensia
nia hun, Nai hau hakarak husu nafatin ita nia tulun atu haraik espiritu matenek nian mai hau atu hau
bele hakerek hau nia monografia ida ne’e fim, ne’ebe ho nia titulu “KOMPARASAUN ESPESSURA
PAVIMENTU FLEXIVEL METODU BINA MARGA HO METODU AASHTO BA DALAN
NASIONÁL TASI-TOLU TIBAR HUSI ESTASAUN (8+740.00)-(13+290.00)” , lao ho diak no
prepara ona ba peskija monografia nian. Monografia ida ne’e submete ba atu bele kontinua ba hau nia
projetu final ida ne’e sai hanesan kriteria ida atu hetan grau Lisensiatura iha Departamentu Enjeñaria
Sivil, Fakuldade Enjeñaria siesia no Teknolojia, Universidade Nasionál Timor – Lorosa’e (UNTL).
1. Hau nia Apá, Mamá ho terus no susar tomak ne’ebe mak imi hasoru, maibe nunka mais iha liafuan
kolen ba sakrifisiu hirak ne’e no kontinua ho vontade tomak hodi suporta nafatin hau iha kualker
situasaun ne’ebe hau hasoru.
2. Hau nia Apá ki’ik Domingos Lobato (matebian), no mos hau nia Tiu Padre Herminio de Fatima
Goncalves no Tiu Francisco Goncalves, Maun Gio ho Bin Geby, no mos maun-alin, bin no familia
sira hotu ne’ebe mak durante fo apoiu moral no suporta finanseiru mai hodi hala’o hau nia estudu to’o
ohin loron la haluha hakark hato’o hau nia hakuak bo’ot no agradese ba imi hotu.
3. Hau nia familia bo’ot Tomás, Gonçalves, Lobato no hau nia uma Lisan Leobate no Behale
4. Sr. Prof. DR. Fransisco Muiguel Martins, M.Hum hanesan reitor iha Universidade Nacional
Timor Lorosa’e.
5. Sr. Dr. Eng. Ruben Jeronimo Freitas, ST, M.Eng.Sc, nu’udar Dekanu iha Fakuldade Enjeñeria
Siensia no Teknolojia, Universidade Nacional Timor Lorosa’e no nia estrutura tomak.
6. Sr. Alfredo Ferreira, St, M.Sc. nu’udar Xefe Departamentu iha Enjeñeria Sivil ho nia estrutura
tomak.
7. Sra. Humbelina M.S.Viegas, M.Sc. nu’udar orientadora Prinsipal ne’ebé mak fo ona sujestaun no
orienta hakerek nain durante hakerek trabállu final ne’e ho di’ak.
8. Dosentes hotu-hotu iha Fakuldade Enjeñeria Siensia no Teknolojia, liuliu bá dosentes iha
Departamentu Enjiñeria Sivil, ne’ebé mak fahe sira nia matenek durante hakerek nain hala’o estudu
iha fatin fatin no fo sujestaun bárak bá hakerek na’in durante hakerek trabállu final ida ne’e.
9. Kolega sira iha Dormitoriu FEST Hera mak hanesan Mizo, Mico,Arman, Ino, Ason, Aparicio,
Cipry, Abay. Liu-liu kolega sira iha Departamentu Enjeñaria Sívil anu letivu 2015, hanesan, Pit,
Riky,.Firmino, Jerry, Filo, Cesar, Vono, Eliseu, Avelino, Chiquinho, Romana, Joanina, Dija,
Tity Tifania, no kolega sira hotu ne’ebe mak hau la temi naran ida ba ida ne’ebe mak durante ami
hala’o estudu hamutuk no mos bá kolega sira seluk ,ne’ebé maka fó apoiu no korazem hodi halo
trabállu final ne’e ho di’ak.no to’o nia rohan.
10.Ha’u nia Almamater Universidade Nacional Timor-Lorosa’e (UNTL).
Iha parte ida ne’e mós hakerek na’in espera katak trabállu final ida ne’e bele fó benefisiu, no haklean
liu tan iha siensia Engenharia sívil nian bá hakerek na’in nomós bá lee na’in sira.
Durante prosesu hakerek trabállu Monografia ne’e hakerek nain hetan aijuda husi parte barak mos
tanba ne’e ho haraik an la haluha hakarak hato’o obrigadu wain ba parte sira hotu husi korajen no
aijuda nain sira hotu.
Autór
Rezumu
Iha trabállu monografia ne’e halo analiza kona-bá valor CBR husi báze rai nian ne’ebé liu husi teste
Ekipamentu DCP (Dynamic cone penetrometer) iha fatin terenu husi estrada Asalaitula – Ossu Desima
ho nia Sta : 6 + 000 – 11 + 000 km.
Iha trabállu monografia ne’e mos halo analiza kona-bá valor CBR husi material nian ne’ebé liu husi
teste iha laboratoriu hodi utiliza bá kamada fundasaun Sub-báse course no bá kamada fundasaun Báse-
course husi Estrada Asalaitula – Ossu Desima.
Faktor laboratoriu sai importante tebes hodi halo teste bá material sira ne’ebé maka atu utiliza bá
Estrada refere hodi nune’e bele fó garantia kualidade diak bá konstrusaun Estrada refere.
Ne’e duni bá material ne’ebé maka halo teste iha laboratoriu bázea bá estandarte MOPTC 2014, ho
nune’e husi rezultadu teste ne’ebé maka Autor identifika iha laboratoriu maka hanesan rezultadu husi
Maximum Dry Density (MDD), Optimum moisture content no rezultadu CBR material bá kamada
fundasaun Sub-báse course ho Báse course.
PALAVRA-CHAVE :
Analiza Valor CBR bá Báze Rai, Valor CBR bá Material husi Kamada Fundasaun Okos ho
Kamada Fundasaun iha Leten.
1
Autor, o estudante de Engenharia Civil - UNTL
2
Orientador Principal, Docente da UNTL
Abstract
Iha trabállu monografia ne’e halo analiza kona-bá valor CBR husi báze rai nian ne’ebé liu husi teste
Ekipamentu DCP (Dynamic cone penetrometer) iha fatin terenu husi estrada Asalaitula – Ossu Desima
ho nia Sta : 6 + 000 – 11 + 000 km.
Iha trabállu monografia ne’e mos halo analiza kona-bá valor CBR husi material nian ne’ebé liu husi
teste iha laboratoriu hodi utiliza bá kamada fundasaun Sub-báse course no bá kamada fundasaun Báse-
course husi Estrada Asalaitula – Ossu Desima.
Faktor laboratoriu sai importante tebes hodi halo teste bá material sira ne’ebé maka atu utiliza bá
Estrada refere hodi nune’e bele fó garantia kualidade diak bá konstrusaun Estrada refere.
Ne’e duni bá material ne’ebé maka halo teste iha laboratoriu bázea bá estandarte MOPTC 2014, ho
nune’e husi rezultadu teste ne’ebé maka Autor identifika iha laboratoriu maka hanesan rezultadu husi
Maximum Dry Density (MDD), Optimum moisture content no rezultadu CBR material bá kamada
fundasaun Sub-báse course ho Báse course.
PALAVRA-CHAVE :
Analiza Valor CBR bá Báze Rai, Valor CBR bá Material husi Kamada Fundasaun Okos ho
Kamada Fundasaun iha Leten.
3
Autor, o estudante de Engenharia Civil - UNTL
4
Orientador Principal, Docente da UNTL
INDISE
AGRADESIMENTU..............................................................................................................i
REZUMU.........................................................................................................................iv
ABSTRACT......................................................................................................................vi
ÍNDICE..........................................................................................................................viii
LISTA FIGURA................................................................................................................xii
ABREVIATURA...............................................................................................................xvi
AKRONIMO/SIGLA........................................................................................................xviii
1 - INTRODUSAUN.....................................................................................................20
1.1. FUNDU PROBLEMA..................................................................................................20
1.2. FORMULASAUN PROBLEMA......................................................................................20
1.3. LIMITASAUN PROBLEMA...........................................................................................21
1.4. OBJETIVU PESKIZA..................................................................................................21
1.5. BÉNEFISIU PESKIZA...............................................ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED.
1.6. SISTEMÁTIKU HAKEREK...........................................................................................22
2 - ENKUADRAMENTU TEÓRIKU............................................................................24
2.1. DEFINISAUN RAI.....................................................ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED.
2.2. TEORIA KARAKTERISTIKA FISIKA RAI......................ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED.
2.2.1. DIFERENSA KAMADA RAI BÁZE...............................Error! Bookmark not defined.
2.2.2. DIFERENSA FATUK HO RAI....................................Error! Bookmark not defined.
2.2.3. ORIZEN RAI..........................................................Error! Bookmark not defined.
2.2.4. TIPU RAI...............................................................Error! Bookmark not defined.
2.2.5. PARTIKULA RAI.....................................................Error! Bookmark not defined.
2.3. MÉTODU TESTE CBR RAI BÁZIKU IHA FATIN TERENU NE’EBÉ UTILIZA EKIPAMENTU
DCP (DYNAMIC CONE PENETROMETER)......................ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED.
2.3.1. INTRODUSAUN.......................................................Error! Bookmark not defined.
2.3.2. INSTRUMENTU DYNAMIC CONE PENETROMETER (DCP).......Error! Bookmark not
defined.
2.3.3. FORMULASAUN DCP HO KONUS 60O.....................Error! Bookmark not defined.
2.4. KAPASIDADE SUPORTE RAI BÁZIKU (KSR).............ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED.
2.4.1. TESTE CALIFORNIA BÉARING RATIO (CBR)...........Error! Bookmark not defined.
2.4.2. TIPU TIPU CBR....................................................Error! Bookmark not defined.
2.4.3. VALOR CBR HUSI PONTU DE VISTA IDA...............Error! Bookmark not defined.
LISTA FIGURA
LISTA TABELA
ABREVIATURA
Km = kilometru
m = metru
Cm = sentimetru
mm = milímetru
m2 = metru kuadradu
m3 = metru kubiku
g = grama
m/s = metru por segundu
m3/s = metru kubiku por segundu
kg/m2 = kilo grama por metru kuadradu
kg/m3 = kilo grama por metru kubiku
g/cm = grama por sentimetru
g/cm3 = grama por sentimetru kubiku
P = komulativu penetrasaun
Cn = rezultadu presaun husi DCP ne’ebé sei prosesu
Cn-1 = rezultadu presaun husi DCP ne’ebé hahu
K = konstante
A = todan husi bikan mamuk (weight of pan)
B = todan husi bikan + sampel orijinal (weight of pan+ sample original)
C = todan husi bikan + sampel maran (weight of pan+ sample oven dried)
D = pezu be (weight loss)
E = pezu rai ho kondisaun maran (weight of oven dried sample)
F = kuantidade be husi representasaun kada sample (moisture content)
J = porsentu hela (percent retained)
Ni = todan ne’ebé hela (weight retained)
Mi = todan ne’ebé hela (weight retained)
Li = porsentu ne’ebé passa (percent passing)
LL = limite liquides
PL = limite plastic
IP = indeks plastisitas
AKRONIMO/SIGLA
1
INTRODUSAUN
Dalan mak hanesan xave ba dezemvolvimentu ekonomia iha nasaun ida nia laran. Tanba dalan mak
fasilita ema husi fatin ida ba fatin seluk ho lais no ho efisiente. Tanba ne’e presija iha planeamentu ba
dalan ne’ebe diak atu ema bele assesu ba liña trasportasaun ho diak, seguru no mos komfortabidade ba
ema ida-idak nia an rasik. Timor–Leste hanesan nasaun foun ne’ebe agora dau-daun iha faze konstrusan
nian iha seitor hotu-hotu. Infraestrutura sai hanesan seitor ne’ebe Governu, seitor privadu no Povu tau
atensaun maka’as hodi halo obra sira hanesan dalan, ponte, uma no mos obra sira seluk ne’ebe sai hanesan
passu primeiru atu hari nasaun foun ida ne’e. Tanba ne’e atu atinji objetivu dezemvolvimentu nasaional
ne’ebe sai hanesan prioridade uluk, ne’ebe presija servisu maka’as no mos kualidade rekursu Umanu
ne’ebe diak, hodi fo bénefisiu no servisu maximu ba prosesu dezemvolvimentu nasaun Timor – Leste.
Dalan sai hanesan infraestrutura importante ida husi transporte rai (terrestre) ho nia papel importante iha
sektór komunikasaun iha ligasaun ba Bens no Servisu. Razaun ida husi dezemvolvimentu dalan ida mak
dezemvolve ba poténsia territoriu ida, bele mos poténsia industria no mos fo poténsia ekonomia, sosial
kultura dezeemvolvimentu turista rai laran no defeza seguransa hodi apoiu dezemvolvimentu nasionál.
Rezultadu husi dezemvolvimentu ne’ebe mensiona iha leten mak automatikamente sei hamosu aumenta
tráfiku sai hanesan transporte ida ne’ebe fasilita ema hodi tranfere sasan husi fatin ida ba fatin seluk liu
husi transporte ne’ebe lao ho diak ka hakmatek no halo tuir planeamentu nian.
Díli-Tibar hanesan hanesan dalan prinsipál ba trasporte rai, iha Díli ne’ebe sai hanesan dalan ba assesu
husi parte Loromonu nian ne’ebe mak ligasaun terrestre entre munisipiu Likisa, Ermera, Maliana, Suai no
mos Nasaun Vizinu Indonezia hodi assesu ba munisipiu Díli ne’ebe sai hanesan mos kapital Nasaun
Timor- Leste nian. Ho ida nue’e Monografia ne’e hakerek nain sei halo komparasaun ba dimensionamentu
Pavimentu Flexivel utiliza métodu Bina Marga ho Métodu AASHTO.
Bazeia ba fundu ne’ebe iha leten hakerek nain hakarak halo formulasaun ba problema mak hanesan tuir
mai ne’e :
1. Oinsá prosedimentu atu planeia espesura pavimentu ne’ebe diak ba iha segmentu estrada
Tasi-Tolu Tibar ba tinan 20 oin mai, relasiona ho prediksaun dadus volume tráfegu.
2. Analiza kapasidade suporta Rai baze (KSR ou DDT) / CBR.
3. Oinsa atu halo ekivalensia ba eixu Padraun ba Dimensionamentu espessura Pavimentu
Flexivel
Ba parte traballu final ida ne’e hakerek nain hakarak halo limitasaun ba prolema mak hanesan tuir mai
ne’e :
1. Planeamentu bazeia ba predisaun dezemvolvimentu tráfegu kada tinan iha 5.0 % no planeia
ba tinan 20.
2. Métodu planeamentu ba kamada dalas pavimentu dalan, kalkula uza métodu analiza
komponente “Bina Marga hodi halo komparasaun ho métodu AASHTO.
3. Dadus seluk hanesan, Media tráfegu lor-loron (MLT), ho dadus California Bearing Ratio
(CBR).
1.4. OBJETIVU PESKIZA
Atu aumenta koñesimentu hakerek nain nian kona-ba implementasaun ba pavimentu dalan.
Atu determina espessura ou mahar ba kamada dalan Tasi-Tolu Tibar ne’ebe sura utiliza
métodu Bina Marga hodi halo komparasaun ho métodu AASHTO.
Bénefisiu peskiza ba hakerek traballu final ida ne’e mak hanesan tuir mai ne’e :
a. Atu halo komparasaun ba teoria iha prosesu apendizajem iha nivel akademiku ou banku
Universidade no mos atu halo aplikasaun iha terrenu no espesialmente ba kalkulasaun iha
traballu ida ne’e
b. Atu aumenta koñesimentu hakerek nain nian, atu nune’e direitamente ba implementasaun iha
área servisu dalan nian bainhira Governu ka kompañia sira presija.
1. Parte primeiru
Iha parte primeiru forma husi pajina : títulu, deklarasaun husi autor, aseitasaun husi orientador,
legalizasaun husi orientador, agradesimentu, motto, prefasiu, índise, Lista figura, lista kuadru,
lista gráfiku nó lista notasaun.
2. Parte konteúdu
KAPÍTULU I : Introdusaun
Ko’alia kona-bá fundu problema, formulasaun problema, limitasaun problema, objektivu peskiza,
bénefisiu peskiza no sistemátiku hakerek.
Ko’alia kona-bá baze teória ne’ebé iha relasaun hó títulu monografia hodi rezolve problema
ne’ebé iha.
Iha parte ne’e, sei koalia kona-bá métodu rekolla dadus, métodu rekolla dadus primáriu, métodu
rekolla dadus sekundariu, dadus peskiza, métodu analisa resultadu, instrumentu no ekipamentu,
nomos etapa ou prosesu teste, eskema peskiza no kalendariu peskiza,
KAPÍTULU V : Enseramentu
3. Parte ikus
2
ENKUADRAMENTU TEÓRIKU
Sistema liña dalan primariu define mos hanesan liña dalan públiku primariu ne’ebe mak hanesan
responsabiliza no kompetensia husi Governu sentral no hanesan Sistema dalan ne’ebe atu aijuda
dezemvolvimentu ba area hotu-hotu ho relasaun husi fatin ida ba fatin seluk.
_
Primariu : - Arteria I
II <10.000
II < 20.000
IV < 500
Fonte : Konstruksi Jalan Raya “Buku 2 Perencanaan Perkerasan Jalan Raya Ir. Hamirhan Saodang MSCE.
Em kuandu todan roda ne’ebe akontese ba superfisie dalan hanesa P ton, maka todan ida ne’e sei distribui
ba kamada iha okos ho sistema transmite presaun tanba ne’e se kuandu aumenta tan ba okos presaun
ne’ebe fo sei menus / ki’ik.
P
ton
Kamada Superficie
Fonte : Pedoman Penentuan Peraturan Tebal Perkerasan Lentur Jalan Raya, 1983.
Kamada pavimentu rijidu nia espesura / Mahar determina deit husi todan pavimentu ho forsa betaun deit.
Kamada pavimentu nia espesura / mahar determina husi rai baze hanesan konsekuensia todan tráfegu.
a) Parte husi konstrusaun pavimentu atu simu roda nia todan ba rai baze.
b) Efisiente uzuariu material
c) Hanesan mahar kamada iha nia leten ne’ebe karun liu.
d) Kamada permeasaun, atu nune’e labele hamutuk iha fundasaun.
e) Kamada primeiru, atu nune’e servisu bele la’o ho diak.
f) Kamada atu evita partikula-partikula kaber husi rai baze sa’e ba kamada fundasaun leten.
a) Parte husi pavimentu ne’ebe mak simu forsa kortante husi roda nia todan no transfere todan
ba kamada fundasaun sira iha okos.
b) Kamada ne’ebe hanaran permeasaun ba kamada fundasaun sira ihaokos.
c) Hanesan rolamentu (sumasu) hasoru kamada superfisie.
Material ne’ebe uza ba kamada fundasaun leten, maka forsa ka kualidade. Ba fundasaun
leten la iha material ne’ebe ka’er hamutuk (bahan penikat) no baibain uza material ne’ebe
ho valo CBR > 80% no indise plastisidade (IP) < 4%. Material natureza mak hanesan :
fatuk rahun, fatuk ki’ik nia rahun, ba estabilidade rai ho simentu no ahu ne’ebe baibain
utiliza ba kamda fundasaun leten. Tipu kamada fundasaun leten baibain utiliza iha Timor –
Leste maka hanesan agregadu ho tekstura diak ne’ebe nakfahe ba parte : fatuk rahun klase
A, fatuk rahun klase B no fatuk rahun klase C.
a. Hanesan atu simu roda nia todan, kamada ida ne’e iha estabilidade ne’ebe aas atu simu roda
nia todan iha tempu servisu.
b. Hanesan dalas apertadu bee’ udan been ne’ebe tun iha pavimentu superfisie nia leten la
infiltra ba dalas ne’ebe iha karaik liu ne’ebe bele hafraku kamada ne’ebe temi ona iha leten.
c. Hanesan kamada desgaste (wearing course), dalas ne’ebe kose direitamente ho roda kareta
nian atu nune’e bele koko nia desgaste.
d. Hanesan kamada ne’ebe habelar todan ba kamada ida ne’ebe iha okos, atu nune’e bele hi’it
husi dalas ne’ebe iha kapasidade atu suporta fali ba ida ne’ebe a’at liu.
Influensia husi kada tipu transporte refere no mos ba kualidade atendimentu tráfegu bele mos ba estrutura
pavimentasaun ou bele mos ba estragus estrutura pavimentasaun klaru katak la hanesan. Infulensia bo’ot
refere klarifika iha fator unidade kareta passajeirus (UKP) /SMP. Tanba ida ne’e atu analiza liñas, vias,
volume tráfegu kontajen tuir UKP laos iha unidade transporte. Maibe influensia unidade variasaun tipu
transporte ba integridade estrutura pavimentasaun flexivel identifika maximu husi todan eixu transportes
no todan ne’ebe kleur. Transporte ne’ebe todan no naton bainhira para mak sei estragus estrutura
pavimentasaun kompara ho transporte ne’ebe kmaan no ne’ebe lao hela. Todan eixu ne’ebe bo’ot hasoru
estragus pavimentasaun dalan identifika iha fator ekivalensia (FE).
2.4.2. TINAN PLANEIA
Tuir Almsyah (2001), Tinan planeamentu dalan konstrui total tinan bainhira dalan naktemi loke ba tráfegu
kareta kareta to’o presija hadia planu ruma ne’ebe nia karakteristiku estrutural (presija hadia dalas
pavimentu). Durante tinan planeia naktemi manten planeamentu dalan sei nafatin hala’o, hanesan dalas
non estrutural ne’ebe nia funsaun hanesan. Tinan planeia ba pavimentu dalan foun jeralmente foti husi
tinan 20 no aumenta dalan ba tinan 10. Tinan planeia ne’ebe bo’ot liu tinan 20 ne’e laos ekonomiku,
tanba dezemvolvimentu tráfegu ne’ebe bo’ot demais no difisil atu hetan forma adekuadu (aumenta
espesura dalas pavimentu hamosu presu prinsipiu ne’e aas).
Tinan dezeñu foti durante tinan 10, ne’e hanesan estandarte presu ne’ebe bele simu ou uza ba pavimentu
rekonstrusaun dalan no bazeia ba sasukat ekonomiku pratiku katak dalan mmunisipiu barak mak oras ne’e
planeia badak liu (tinan 3-5) ne’ebeimpaktu nesesidade ba rehabilitasaun bo’ot ba bebeik ho presu ne’ebe
relativu aas.
MTLn
i=(
√
n
MTLo
)−1x100
(Ek. 2.1)
Observasaun :
n = Tinan
Pavimentu dalan mak konstrusaun ne’ebe hari iha kamada rai baze (Subgrade), ho nia funsaun atu simu
todan transportes nian.
Fonte : Petunjuk perencanaan tebal perkerasan lentur Jalan Raya dengan metode analisa
komponen SKBI – 2.3.26.1987
Koefisiente distribuisaun transporte (C) ba transporte kmaan no todan ne’ebe liu ba planeia vias
determina tuir tabela iha okos mai :
Fonte : Petunjuk Perencanaan tebal Perkerasan lentur Jalan Raya dengan Metode Analisa komponen
SKBI – 2.3.26.1987.
Nota :
*) Total todan < 5 ton : kareta ki’ik ezemplu karreta pasajeiru pick up, no seluk-seluk tan.
**) Total todan > 5 ton : karreta todan, ezemplu Bus, Truck, semo trailer, trailer.
(Ek. 2.2)
Kalkulasaun numeru ekivalente bazeia ba formula iha leten produz valor numeru ekivalente (E) tuir
tabela ne’ebe fo sai tiha ona husi Bina Marga hanesan hare’e iha tabela 4.
Tabela 2.4 Numeru Ekivalensia
__
1.000 2.205 0,0002
Fonte : Petunjuk Perencanaan tebal Perkerasan lentur Jalan Raya dengan Metode Analisa komponen
SKBI – 2.3.26.1987.
Observasaun :
i = Dezemvolvimentu tráfegu/tinan
TP = Tinan Planeia
a. Movimentu Ekivalente Hahuuk (MEH ou LEP) Sura ho formulasaun hanesan tuir mai
ne’e :
n
MEH (LEP) = ∑ MTLt x Ct X Et . (Ek. 2.6)
t =1
Katak :
t = Tipu Karreta
MTL = Media tráfegu Loron-loron
E = Numerou Ekivalente tuir Tipu Karreta
C = Koefisiente Distribuisaun Karreta
b. Movimentu Ekivalen ikus (MEI ou LAE) sura ho formulasaun hanesan tuir mai ne’e :
n
MEI (LEA) = ∑ MTLt x ¿ ¿ (Ek. 2.7)
t =1
Observasaun :
i = Dezemvolvimentu Tráfegu
t = Tipu Karreta
E = Numeru Ekivalente tuir Tipu Karreta
C = Koefisiente Distribuisaun Karreta
c. Meiu Tráfegu ekivalente (MTE ou LET) Sura ho formulasaun hanesan tuir mai ne’e :
1
MTE (LET) = ( TEH +TEF ) (Ek. 2.8)
2
d. Planeia Tráfegu Ekivalene ( PTE ou LER) sura ho formulasaun hanesan tuir mai ne’e :
TP
FA = (Ek. 2.10)
10
Bainhira uja CBR kampu presija foti ezemplu rai baze ho tubu (undistrub), depois hoban no verifika valor
CBR nian. Nomós sukat kedas iha kampu (rai udan hoban ) CBR kampu bain-bain uja ba pavimentu
kamada Adisional (Overlay). Se ita halo tuir teste kompaktasaun ki’ik ou kmaan (SKBI 3.3.30.1987 /
UDC 624.131.43(02)) ou teste kompaktasaun bo’ot ou todan (SKBI 3.3.30.1987 /UDC 624.131.53(02))
tuir ho nesessidade. CBR laboratorium bain-bain uja ba planeamentu dezemvolvimentu dalan foun.
Momentu ne’e bazeia ba kapasidade suporta rai baze (KSR ou DDT) so bele sukat deit valor CBR. Dalan
seluk so uja deit bainhira dadus-dadus hamutuk tiha ona ne’ebe bele responsabiliza dalan seluk
ne’ebenaktemi bele hanesan : Grupu indise, plate bearing test, ou R-value.
Valor ne’ebe reprezenta husi total CBR ne’ebe fo sai/hatene, determina hanesan tuir mai ne’e :
Nota :relasaun valor CBR ho risku tesik ba sorin karuk ita hetan rezultadu kapasidade suporta rai baze
KSR ou DDT. Alende uja nomogram korelasaun KSR ou DDT no CBR, valor KSR ou DDT
analitikamente hetan husi formula kraik ne’e :
KSR ou DDT =( 4.3 x log CBR ) +1.7 (Ek. 2.11)
Fonte : Petunjuk Perencanaan tebal perkerasan lentur Jalan Raya degan metode analisa Komponen
IS (IP) = 1.0 : katak superfisie dalan iha kondisaun aat maka’as ne’e duni inkomoda tebes tráfegu
transportes.
IS (IP) = 1.5 : katak aumenta servisu mínimu ne’ebe sei possivél (dalan la kotu).
IS (PI) = 2.5 : katak hatudu superfisie dalan ne’ebe sei estavél no diak.
Determina iha indeks superfisie (Ist ou Ipt0 ba tinan ikus planeia, presija tau atensaun ba fatór-fatór
klassifikasaunál dalan no total planeia movimentu ekivalente (PME ou LER), tuir tabela 2.4 tuir mai
ne’e :
Fonte : Buku 2 perancangan perkerasan Jalan Raya (IR. HAMIRHAN SOADAN MSCE).
Penerbit Nova Bandung
Determina iha indeks hahuuk inisiu (ISO ou IPO) presija atu tau atensaun ba tipu dalas superfisie dalan
(hatetuk / hakbeer nomós roughness) batinan hahu ou inisiu planeia halo tuir tabela 2.7 tuir mai :
≥4 ≤ 1000
LASTON
3.9 – 3.5 >1000
Fonte : Buku 2 perancangan perkerasan Jalan Raya (IR. HAMIRHAN SOADAN MSCE).
Penerbit Nova Bandung
Informasaun/ Katak :
1. Laston (dalas alkatraun betaun) konstitui mós ba dalas konstrusaun dalan ne’ebe kompostu
husi agregadu vulgár, agregadu kaber, Filer no alkatraun to’os ne’ebe kahur hamutuk, no
halo kaber iha kondisaun manas ba temperatura ne’ebe iha ona.
2. Lasbutag (dalas asbuton mistura malirin) katak mistura ne’ebe kompostu husi agregadu
vulgár, agregadu kabeer, asbuon, no filer ( se uja) ne’ebe mistura ou kahur malu no halo
kabeer ho malirin.
3. HRA (Hot Rolled asphalt) konstitui dalas taka kompostu husi mistura entre agregadu
gradasaun timpang, filer no alkataun to’os ho komparasaun ne’ebe iha, ne’ebemistura ou
kahur malu no halo kaber ho kondisaun manas ho temperatura ne’ebe iha.
4. Burda ( laburan alkataun dalas rua) konstitui dalas taka ne’ebe kompostu husi dalas alkatraun
halekar agregadu ne’ebe servisu dala rua halo tuir forma ho nia mahar kabeer máximu 3.5 cm.
5. Burtu (dalas alkaraundala ida) konstitui dalas taka ne’ebe kompostu husi dalas alkataun
ne’ebe halekar ho dalas ida agregadu gradasaun uniforme, ho nia espessura máximu 2 cm.
6. Lapen (dalas Penetrasaun) konstitui dalas pavimentu ida ne’ebe kompostu husi agregadu bai-
bain ho agregadu bai-bain ho agregadu xave gradasaun nakloke no uniforme ne’ebe kesi husi
alkatraun to’os ho dalan rega iha nia leten no halo kabeer dalas ida-ida no wainhira uja
hanesan dalas oin presija fo laburan alkatraun ho taka fatuk.
7. Latasbum (dalan mihis asbuton mo’os) kosntitui dalas taka ne’ebe kompostu husi mistura
asbuton no material hamahar ho komparasaun mistura malirin ho mahar kabeer máximu 1
cm.
8. Buras (laburan alkatraun) konstitui dalas taka kompostu husi dalas alkataun kari rai henekho
medida maxima 3/8 inci.
Fonte : perencanaan Tebal Perkerasan Lentur Jalan Raya Dengan Metode Analisa Komponen Bina Marga
SKBI 2.3.26.1987/UDC 625.73 (02) paj.2
iha estabilizasaun ho sementi ou ahu), ou CBR ( ba material kamada ou dalas Fundasaun kraik ou Base
ccourse).
Se instrumentu Marshall Teste laiha, entaun forsa (estabilidade) Material alkatraun bele sukat ho dalan
seluk hanesan Hveem Teste, Hubbard field, Smith Triaksial hanesan 2.8 tuir mai ne’e.
3.00 – 7.49 20*) Fatuk Fera, Stab. Rai ho Semente, Stab. Rai ho
Ahu
10 Laston
0,35 __ __ 590 __ __
0,32 __ __ 454 __ __
0,30 __ __ 340 __ __
0,31 __ __ 590 __ __
0,28 __ __ 5454 __ __
0,26 __ __ 340 __ __
__ 0,26 __ 454 __ __
__ 0,24 __ 340 __ __
__ 0,13 __ __ __ __
__ 0,13 __ __ __ __
Fonte : Buku 2 Perancangan Perkerasan Jalan Raya (IR. HAMIRHAN SAODANG MSCE.) Penerbit Nova
Bandung.
Katak :
Fonte: buku Silvia Sukirman, perencanaan tebal perkerasan jalan raya, hal.40
Lasbutag, Laston
≥ 10,00 10 Laston
Fonte: Petunjuk Perencanaan Perkerasan Lentur Jalan Raya Dengan Metode Analisa Komponen
0.28 590
0.15 22
10
Nota: * ) limite 20 cm naktemi bele hatun sai fali 15 cm se Fundasaun Kraik uja materiál vulgár .
Tuir Siegfriend (2007) , ida husi métodu planeamentu espessura pavimentu maka métodu AASHTO.
Métodu ida ne’e utiliza tiha ona jeralmente iha nasaun hotu-hotu i no mos adopta hanesan estandarte
iha nasaun idak-idak.
Baze prinsipiu ne’ebe habelar husi AASHTO (American Association of State Highay and
Transportation Official) teste dalan (road test) maka utiliza grafiku sira bazeiaba analiza trafegu
durante tinan planeia tinan 20, maibe ba planeamentu menus husi tina 20 grafiku refere presija
korresaunruma ne’ebe bo’ot TP/20.
2.7.1. MOVIMENTU EKIVALENTE HAHUUK/DAHULIK
Maka hanesan total movimentu transporte media ba tinan hahuuk/dahuluk ba planeia liña ho unidade
as uniku 8,16 ton (18,000 lbs = 18 kips) ou 18 KSAL (15 Kips Sigle Axle Load)
2.7.2. TRÁFEGU EKIVALENTE DURANTE TINAN PLANEAMENTU (AE 18 KSAL)
2.7.3. DETERMINA FATOR EKIVALENTE BA PAVIMENTU FLEKSIVEL
2.7.4. SUPORTA RAI (SOIL SUPPORT) (S)
2.7.5. RELIABILITY (R)
2.7.6. SERVICEABILITY INDEX
2.7.7. DEFINISAUN KUALIDADE DRENAJEM
2.7.8. NÚMERU ESTRUTURA (SN)
2.7.9. KOEFISIENTE KAMADA PAVIMENTU (A)
2.7.10. ESPESURA KAMADA MINIMU
2.7.11. MÉTODU KONTAJEM PLANEAMENTU TRÁFEGU
3
MÉTODOLOJIA PESKIZA
3.1.1. TERENU
3.1.2. LABORATORIU
2. Rompi
3. Kapaseti
4. Luvas + masker
b. Instrumentu espesifiku :
1. Formulariu DCP (Suratahan)
2. Lapizeira + potlot
3. Metru roda + metru
4. Kanuru boot
5. Chave ingles
6. Aisu’ak bési
B. INSTRUMENTU LABORATORIU
a. Instrumentu zeral :
1. Sapatu
2. Luvas
3. Masker
b. Instrumentu espesifiku :
1. Suratahan (Formulariu DCP)
2. Lapizeira + potlot
3. Tudik
4. Pinsel
5. Bési hodi halo tetuk
3.6.2. EKIPAMENTUS
Ekipamentus sira ne’ebé utiliza hodi halo peskiza ho teste mak hanesan tuir mai ne’e :
A. EKIPAMENTU TERENU
a) Dynamic Cone Penetrometer (DCP), hanesan iha imazen 3.4
1. Espesifikasaun ekipamentu DCP
a) Konus : konus ho nia diametru Ø 20 mm ho ninia inklinasaun 60ᴼ
b) Martelu (Hummer) : todan 8 kg ho ninia as ne’ebé mak halo monu 575 mm
c) Medida penetrasaun : ho nia as 100 cm
d) Bési penetrasaun : Ø 16 mm
Objetivu husi teste ne’e atu determina valor kapasidade suporte rai (DDT) hanesan valor CBR husi rai
báziku (CBR Tanah dasar), ne’ebé hahu husi pontu inisiu – pontu final ho nia unidade (%).
B. EKIPAMENTU LABORATORIU
SIEVE ANALYSIS
1. Ekipamentu
a) Timbangan electric
b) Saringan set 1
c) Ekipamentu sieve shaker electric
d) Oven
e) Container (Cawan)
2. Material
a) Rai-mutin
b) Rai-henek
ATTERBÉRG LIMIT
1. Ekipamentu
Limite liquides no Limite plastic
a) Casagrande+Alat pembarut
b) Bikan (Cawan porselen dan pestel)
c) Timbangan electric
d) Tudik (Spatel)
e) Vidru (Plat kaca)
f) Saringan no. 40
g) Oven
h) Fatin bée (Air destilasi)
i) Container (Cawan)
j) Bikan
2. Material
a) Rai-mutin
b) Bé
KOMPAKTASAUN (PROCTOR)
1. Ekipamentu
a) Mold proctor
b) Timbangan electric
c) Fatin rai (Talam)
d) Penumbuk
e) Kanuru
f) Air gelas ukur
g) Saringan no. 19
h) Kontainer
2. Material
a) Rai-mutin
b) Rai-henek
c) Bé
CBR LABORATORIU
1. Ekipamentu
a) Mold CBR
b) Timbangan electric
c) Fatin rai (Talam)
d) Penumbuk
e) Kanuru
f) Air gelas ukur
g) Saringan no. 19
h) Kontainer
2. Material
a) Rai-mutin
b) Rai-henek
c) Fatuk 2/1 no 2/3
a Hit/dada sa’e karga bési/martelu depois prepara instrumentus ne’ebé atu uza hodi hasai;
b Instrumentu ne’ebé atu uza hodi hasai mak : save Ingris, aisuak bési (nst),no kuidadu antes
atu hasai instrument ne’ebé halo ligadu Ekipamentu ne’e rasik
3.7.2. LABORATORIU
Prosesu teste material iha laboratoriu sei liu husi, Sieve analysis, Atterbérg limit, Compaktasaun
(proctor) nó CBR.
PROSESU TESTE BÁ SIEVE ANALYSIS :
1. Prepara formulariu
2. Foti material ho nia todan ± 2000 g, depois bá tetu
3. Hatama oven selama 24 jam, depois tetu sampel ne’ebé hasai husi oven antes atu halo
teste sieve analysis
4. Forma saringan set 1 ho diametru husi boot bá to’o ki’ik (pamp)
5. Foti saringan hodi hatama bá Ekipamentu Sieve shaker electric hodi doko to’o ± 5
minutus, depois Rai ne’ebé hela iha saringan ne’e nia laran (yang tertahan) muda bá
bikan (piring) laran hodi tetu ida por ida
6. Kalkula butiran ne’ebé sieve ona baibain la hanesan, tamba nia lakon ne’ebé hela iha
saringan (tertahan pada saringan)
PROSESU TESTE BÁ ATTERBÉRG LIMIT :
Limite liquides hó Limite plastisidade
1. Prepara formulariu, Material nó Ekipamentu ne’ebé atu utiliza hodi halo teste
2. Prepara container mamuk, bá liquid limit ± cont. 5 Nó bá plastic limit ± cont. 2.
3. Alista ID husi container nian ida por ida
4. Tetu container (cawan) mamuk
5. Kontrola Ekipamentu Casagrande ne’ebé atu utiliza, atu nune’e nia baut sira labéle longar nó
labéle goyang-goyang
6. Foti rai ne’ebé atu halo teste liquid limit, ho nia todan ± 100g, depois kahor ho bé ± 15cc-20cc
7. Tau rai ne’ebé kahor ona ho bé’e bá iha Ekipamentu Casagrande hodi dulas ± 10-40 pukulan,
depois hasai hodi dulas atu halo nia plastic limit ± 3mm.
8. Hatama bá iha container (cawan) laran
9. Tetu container mamuk + sampel bokon ida por ida
10. Hatama iha oven durasaun 24 horas nia laran
11. Tetu kontainer mamuk + sampel maran, ne’ebé hasai husi oven
12. Halo kalkulasaun ne’ebé sei tuir mai