Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
Planeamentu no estimasaun custu sai hanesan pontu importante ida neebe wainhira atu
halao projetu ida, hanesan konstrusaun edifisiu, konstrusaun estrada no konstrusaun sira
seluk neebe iha area Engenaria civil nia laran.
Segundu :
Terseiru :
Volume no Dimensaun
Formatu Baja
Formulasaun Simples.
Bazeia ba esperensia iha terrenu, ema barak liu mak lahatene oinsa atu kalkula volume ba
objetu ida ou volume servisu, utiliza dimensaun/Timbangan uja Formatu baja, no
aproveita formulasaun simples neebe hetan loron-loron iha Fatin Servisu.
Como hatene ona katak atu deside Kustu orsamentu, iha parte seluk fator primeru no
segundu maka tenke deside Kustu material no Kustu Trabalhadores. Iha Formatu
Estimate Real of Cost, kustu material no kustu trabalhadores deside ona desde iha tinan
1990. Klaru que Kustu nee rasik, la relevante ona ho kustu neebe ita hasoru Agora
dadaun.
Bazeia ba objetivu Penyajian Planeamentu no Estimete real of cost neebe sai hanesan
formatu Kustu orsamentu, maka kustu material no kustu Trabalhadores depede ba ita halo
formatu Kustu orsamentu.
1. KOMPRENSAUN GERAL.
Signifikante husi BOQ ba konstrusaun ou projetu maka kalkulsaun presizaun kustu ba
material no Trabalhadores, no mos kustu-kustu sira seluk neebe iha relasaun ho
konstrusaun ka Projetu Refere.
Anggaran Biaya Mak kustu husi konstrusaun neebe kalkula ho Teliti, cermat no
Memenuhi syarat. Anggaran biaya ba konstrusaun neebe hanesan sei deiferensa iha
parte-parte balun, tamba ita hare husi kustu matrial no kustu Trabalhadores. Exemplu
hanesan karik kustu materil no trabalhadores iha lospalos lahanesan kustu material no
Trabalhadores iha Dili.
Iha Formsaun Anggaran biaya bele forma ho maneira rua mak hanesan:
Pedoman neebe iha formasaun Anggaran biaya groso utiliza unidade presu kada metro
quadradu (m2) ba areal Laze. Anggaran biaya Groso Utiliza sai hanesan Pedoman ba
Anggaran biaya neebe kakula ho Teliti.
Maske Naran mak Anggaaran biaya Kasar maibe Unidade presu kada m2 area laze la iha
diferensa boot liu ho Unidade presu neebe kalkula ho teliti.
Iha tabela kraik nee hatudu exemplo kiikuan ida konaba Oinsa atu Halo Formatu
Anggaran biaya kasar.
Anggaran biaya teliti signifika katak anggaran biaya Konstrusaun ka projetu neebe ho
kalkula teliti, tuir ninia kriteria-kriteria formasaun Anggaran biaya. Ba anggaran biaya
neebe Groso wainhira kalkula tenke logika mos atu nunee ninia rezultadu labele Dook
liu apar ho Kakulasaun anggaran biaya Teliti.
Analiza BOW bele utiliza deit ba servisu padat karya, Neebe utiliza sasan/Peralatan
Konvensional.
2. BESTEK
Bestek mai husi liafuan Belanda neebe signifika katak Regra no Kriteria-Kriteria
Realizasaun servisu konstrusaun ka Projetu ruma. Tamba nee bestek maka Regra neebe
sempre tau iha hanoin, neebe forma ho etapas, espliksaun klaru no fasil mai ita atu
komprende lais. Em geral bestek hakfahe ba parte Tolu:
a. Regra Geral
b. Regra Administrasaun
c. Regras No Tekniku
Husi regras tolu neebe iha leten, Sei halo derivasaun deit ba Regras tekniku atu funsiona
Imagen neebe klaru liu, Oinsa relasaun entre Bestek no Dezenho Bestek.
Iha kraik nee sei hatudu exemplu balun konaba Regras No Kriteria-Kriteria Bestek, mak
hanesan:
a. Parede hotu-hotu hari husi batako ho pasangan batako hahu husi Sloof ba leten
bazeia ba Dezenho.
b. Montazen Kadar air (cement raam) ho mistrusaun 1Pc : 2Ps monta ho nia altura
20cm iha superficie laze nia leten no 150cm iha superficie lantai haris fatin nia
leten.
c. Montazen Batako seluk, neebe seidauk temi iha leten monta ho misturasaun 1Pc :
4Ps.
Artigu 4. Servisu Ai
a. Ai hotu hotu neebe utiliza tenke maran diak no Kulidade neebe diak. La autoriza
atu utiliza ai neebe nia matan iha ba barra kompresaun/Tensaun.
b. Dimensaun dimensaun Ai ba tipu servisu hotu tenke tuir hotu dimensaun neebe
hakerek ona iha dezenho.
c. Ba ai kuda-kuda, rangka kakuluk, Rangka lonteng tenke Di residu.
d. Kusen hotu-hotu tenke monta angker bazeia ba Dezenho no la autoriza atu utiliza
pregu hodi troka Angker. Parte-Parte neebe kona ba Montazen parede tenke
Pinta/Menie.
Artigu 5. Kakuluk
a. Buat balun neebe seidauk klaru diak iha dezenho, Badaen tenke husu ba Direksi,
Atu nunee Badaen hatene no komprende scope Servisu antes servisu hahu.
3. DEZENHO BESTEK
Dezenho bestek maka dezenho kontinuasaun husi deskrisaun Dezenho pre planeada, no
dezenho detaillo baze ho eskala (PU = Perbandigan Ukuran) neebe boot. Dezenho bestek
sai hanesan dokumentasaun deskrita husi kriteria-kriteria bestek servisu.
Dezenho bestek no bestek sai hanesan save principal no iha definisaun escopo servisu nia
laran, no mos iha formasaun format Planeamentu Anggaran Biaya.
1. PLANTA
2. VISTA FRONTAL
3. VISTA ATRAS
4. VISTA LATERAL ESQUERDA
5. VISTA LATERAL DIREITA
6. PLANU ALISERSE
7. KORTES A-A
8. KORTES B-B
9. KORTES C-C
10. PLANU KAKULUK
11. PLANU PLAFOND
12. PLANU INSTALASAUN ELETRISIDADE
13. PLANU SANITASAUN.
Volume servisu signifika katak kalkulasaun volume servisu ho unidade ida. Bele dehan Volume
mos hanesan kubikasaun servisu nian. Needuni volume kubikasaun servisu laos hanesan volume
isi lolos, maibe hanesan volume parte servisu ho nian unidade.
Husi exemplo neebe hatudu iha leten hatudu momos katak unidade volume ba kada servisu
lahanesan, bele dehan katak volume ida nee laos volume lolos, maibe volume fundasaun mak
volume lolos.
Ba kada volume hirak neebe hatuir iha leten ida-idak ho ninia esplikasaun :
Volume Fundasaun batu kali kalkula bazeia ba ninia okupa/isi, neebe Comprimentu x
Area.
Volume kakuluk bazeia ba Area, husi total objetu objetu kakuluk nian, neebe mak
hanesan Triangulu, Retangulu, Trapezoidal, no seluk tan.
Volu lisplank Bazeia ba Comprimentu ka Luas.
Volume Angker Besi kalkula bazeia ba Nia todan ka gram, nee mak total comprimentu
angker x todan/berat.
Volume seve kalkula bazeia ba total save neebe presija.
B. DESKRISAUN VOLUME SERVISU.
Deskrisaun volume servisu maka descreve tuir-tuir malu volume/kubikasi servisu neebe iha.
Descreve sigfika katak kalkula volume ba kada servisu bazeia dezenho bestek no detail bestek
neebe iha.
Antes kalkula volume ba kada servisu ida-idak, uluk nanain tenke hatene uluk lee dezenho
bestek no detail bestek. Needuni tenke fo atensaun ba dezenho hahu husi planta too Planu
sanitasaun, Kada dezenho ida-idak ho ninia detail no ninia simulasaun neebe ajuda ita atu bele
hare no komprende saida mak dezenho haruka.
Formasaun volume servisu mak hanesan, seccara sitematika ho tabela, husi I. SERVISU
PREPPARASAUN too X. SERVISU INSTALSAUN ELETRISIDADE.
NO DESCRICAO SERVISU
I. SERVISU PREPARASAUN
1. Hamos fatin / Kampu
2. Hari estaka
3. Fatin servisu/Los kerja
4. Fatin kontrolo/Direksi keet
5. Preparasaun bee
6. Documentasaun
V SERVISU KAKULUK
1. Servisu Trelisas 5/10
2. Servisu Madre 5/7
3.Balok penahan gording 5/7/15
4. Servisu Zinco Kakuluk BJLS 0.40
5. Rangka Plafond 4/6
6. Taka plafond tripleks 3mm
7. Servisu Lisplank 3/25
8. Seng bubungan
Tabela 3. WBS
Wainhira format deskrisaun volume servisu ka WBS preparadu ona, bele halo kalkulsaun
ona, ba kada servisu ida-idak hahu husi HAMOS FATIN too PAS.SEKRING BOX.
I. SERVISU PREPARASAUN
1. Hamos fatin signifika katak hamos area neebe atu hari konstrusaun ba.
2. Tenke hamos ai-horis sira no foer hirak neebe iha leten.
3. Servisu hamos fatin tenke hamos hotu espasu neebe uja hodi halao servisu ba,
tuir regra aumenta 3 m ba sorin-sorin.
1. Bowplank mak papan ukur atu define peil/duga laze no fatin as-as parede
konstrusaun.
2. As konstrusaun fo sinal ho pregu no pinta halo mean
3. Papan Bowplank bele utiliza dimensaun (3 x 20 x 400 )cm no Tiang 5 x 7 x 100
cm.
1. Fatin servisu/Los kerja mak fatin ida neebe prepara sementara atu utiliza hodi
servisu iha laran, servisu hanesan silu besi, prepara Kaichelu no seluk tan.
2. Los kerja halo husi Ai no Parede la iha taka ho kalen.
3. Iha los kerja nia sorin mos teenke halo Armajen ida par rai sasan iha laran
1. Fatin kontrolu/Direksi keet maka Fatin ida neebe utiliza hodi halo konfirmsaun
no kontrolu ba projetu ka servisu neebe lao dadaun.
2. Direksi keet mos hanesan konstrusaun urzenti ida neebe halo husi ai Parede bele
uja Tribleks no ninia laze coran kasar.
3. Dimensaun Direksi keet konforme deit ba Modelu no luan konstrusaun neebe ita
halo.
COMPRIMENTU
SUMBU
NO (m)
X Y X Y
1 A-2 5-A 9 9
2 A-3 6-B 9 5.5
3 A-4 4-C 9 9
4 A-5 6-D 9 8.5
5 B-6 5-E 4 12
6 B-1 7
SUBTOTAL 47 44
COMPRIMENTO total 91
1. Aterru rai fila fali maka, aterru rai ba kuak neebe hadafundasaun iha laran.
2. Prosedimentu Aterru rai aterru kamada por kamada atu nunee ninia pemadatan
nee diak.
3. Iha analiza BOW ba atrru rai fila fali fundasaun nia foti ba Eskavasaun rai
fundasaun nian.
1. Aterru rai Iha lantai okos maka rai neebe aterru ba lantai antes cor beton laintai
ba, dala barak liu utiliza rai hodi aterru no bele mos rai henek, Ninia processu
aterru hanesan ho aterru fundasaun aterru kamada por kamada atu nunee ninia
kompaktasaun diak.
1. Aterru rai henek iha fundasaun okos maka raihenek neebe aterru ba fundasaun
okos atu funsiona hanesan objetu ida atu halos ka halo tetuk kuak fundasaun okos
liu.
2. Aterru rai henek ka pasir uruk ne mos tenke rega atu nunee bele padat diak.
1. Septictank mak fatin ba be foer neebe soe husi ema, dimensaun septictank
depende ba Quantidade ema neebe utiliza konstrusaun refere.
1. Aanstampang Batu kali mak fatuk neebe hada iha fundasaun la uja Sementu, ho
nia espesura 15-20cm, ense ho rai henek no fatuk rahun.
2. Aanstampang Batu kali nia mak simu todan husi Fundasaun no distribui ba Rai ho
seguru.
3. Largura aanstampang depede ba Largura Fundasaun.
1. Iha Konstrusaun ida nee diferensa koluna iha rua deit, koluna principal no koluna
neebe halo kemiringan ba kakuluk, ninia misturasaun 1Pc : 2Ps : 3Kerikil.
2. Prosedimentu pengecorang tenke halo tuir regra mix design.
Espliksaun IV.4 no IV.5, Coran plat iha dapur no Coran plat septictank.
V. SERVISU KAKULUK
1. Servisu trelisas maka servisu ida neebe iha leten liu, ba servisu ida nee ai neebe
uja mak balok 5/10. Montagen trelisas bazeia ba Dezenho neebe planea.
1. Servisu madre maka ai ida neebe tula iha trelisas leten antes atu taka kalen ba, ai
neebe uja ba madre maka ai 5/7. Montagen depende ba dezenho neebe planea.
1. Balok neebe uja mak area 0.004 m2 no ninia comprimentu 0.15 m ba balok ida.
Uja balok penahan ida ho funsaun atu tahan gording no atu prega mos gording ba.
1. Servisu montaazen zinco mak servisu ida neebe iha liu leten no nia funsaun
inportante tebes, zinco neebe utliza mak BJLS 0.4 SNI, nia largura 80 cm no
comprimentu 180 cm.
1. Servisu ida nee kompostu husi Lis plafond no rangka plafond, Dimensaun ai
neebe uja ba Lis plafond maka 5/7 no ba rangka plafon mak 4/6. Montazen
depende ba dezenhu neebe planeada.
1. Servisu ida nee halo ho ninia funsaun Atu taka kuda kotuk kakuluk nian, utiliza
Seng plat BJLS 0.4 SNI.
1. Servisu ida nee utiliza keramik ho dimensaun 0.3 x 0.3 m espec SNI.
Servisu ida nee material hotu hola deit iha mebel, tamba nee iha la iha tabela
kalkulsaun, maibe hau sei hatudu lista material neebe atu hola iha Mebel.
Servisu ida nee hau pinta sasan neebe presiza pinta tamba nee hau sei lahatudu ninia
prosedimentu kalkulsaun, maibe hau sei hatudu tabela ba parte-parte neebe hau pinta ho
ninia area, ka area objetu neebe atu pinta.
Servisu ida nee sasan hotu hau hola iha loja, tamba nee hau sei lahatudu ninia
prosedimentu kalkulasaun, mai hau sei hatudu lista matrial neebe atu hola ho ninia
kuantidade material.
1.Septictank bh 1
2.Kloset jongkok bh 1
3.Pipa galvanis 1/2" unit 3
4.Pipa pvc 3 " unit 2
5.Kran Air 1/2" bh 2
6.Floor drain bh 1
7.Tempat cuci piring bh 1
Tabela sasan hirak neebe presiju ba instalasaun bee mos no bee foer.
Servisu ida nee mos sasan hotu hola iha loja, tamba nee la iha prosedimentu kalkulsaun
maibe iha deit lista material nee presija atu hola, ho ninia kuantidade material ho mos
komprimentu material balun hanesan kabel.
Rekapitulasaun Volume mak Forma fila fali servisu volume servisu hirak neebe sura
ona.
I. SERVISU PREPARASAUN
1. Hamos fatin / Kampu m 307.500
2. Hari estaka m 59.000
3. Fatin servisu/Los kerja m 35.000
4. Fatin kontrolo/Direksi keet m 16.000
5. Preparasaun bee Ls 1.000
6. Documentasaun Ls 1.000
V SERVISU KAKULUK
1. Servisu Trelisas 5/10 m 0.510
2. Servisu Madre 5/7 m 0.808
3.Balok penahan gording 5/7/15 m 0.017
4. Servisu Zinco Kakuluk BJLS 0.40 m 158.532
5. Rangka Plafond 4/6 m 1.333
XI FINISHING Ls 1
1. UNIDADE DE PREO
A. DEFINISAUN.
Unidade de preo mak total folin material no folin trabaladores neebe bazeia
kalkulasaun. Folin material hetan iha Mercado komercial, neebe rekolha hamutuk iha
formatu ida neebe hanaran Formatu Presu Unitario De Material.
Upah Trabailadores hetan iha lokasi servisu neebe tau hamutuk iha format ida neebe
hanaran Formatu Presu Unitario De Trabailadores.
Presu material no Presu Trabailadores iha kada Municipio lahanesan tamba nee
wainhira atu sura Unidade de Presu Tenke bazeia ba folin material no folin
trabailadores neebe iha Kada municipio.
FOLIN
MATERIAL/BAHAN
MATERIAL/BAHAN
ANALISIS
MATERIAL/BAHAN
UNIDADE PRESU
SERVISU
FOLIN MAUN DE
OBRA/UPAH
MAUN DE
OBRA/UPAH
ANALISIS MAUN DE
OBRA/UPAH
A. DEFINISAUN.
Signifikante husi BOQ ba konstrusaun ou projetu maka kalkulsaun presizaun
kustu ba material no Trabalhadores, no mos kustu-kustu sira seluk neebe iha
relasaun ho konstrusaun ka Projetu Refere.
BOQ = ( VOLUME x UNIDADE PRESU SERVISU )
PRE DE
NO DESCRICAO DO TRABALHO UNIDD VOL SUB TOTAL TOTAL
UNDD
I. SERVISU PREPARASAUN
1. Hamos fatin / Kampu m 307.500 $ 1.35 $ 415.13
2. Hari estaka m 59.000 $ 8.93 $ 526.95
3. Fatin servisu/Los kerja m 35.000 $ 6.00 $ 210.00
4. Fatin kontrolo/Direksi keet m 16.000 $ 6.00 $ 96.00
5. Preparasaun bee Ls 1.000 $ 20.00 $ 20.00
6. Documentasaun Ls 1.000 $ 20.00 $ 20.00
$ 1,288.07
II. SERVISU BA RAI NIAN
1. Escavasaun rai ba fundasaun m 54.600 $ 4.50 $ 245.70
2. Aterru rai fila Fali 1:4 m 13.650 $ 1.50 $ 20.47
3. Aterru rai ba Lantai m 35.968 $ 20.40 $ 733.61
4. Aterru rai henek iha Fundasaun Okos m 2.771 $ 20.00 $ 55.44
5 Escavasaun rai ba Septictank m 4.788 $ 4.50 $ 21.55
$ 1,076.77
III. SERVISU HADA NO PLESTERAN
1. Hada fatuk iha fundasaun okos m 8.810 $ 26.28 $ 231.52
2. Hada Fundasaun Ho Mortar 1:4 m 36.855 $ 61.26 $ 2,257.73
3. Hada Batako 1:4 m 186.019 $ 12.39 $ 2,304.68
4. Plesteran Parede m 346.478 $ 5.21 $ 1,805.95
5. Halo Kaber Parede/Acian m 346.478 $ 1.31 $ 453.46
$ 7,053.35
IV SERVISU BETAUN ARMADU 1:2:3
1. Sloof Betaun Armadu m 2.730 $ 390.22 $ 1,065.30
2. Viga betaun Armadu m 3.120 $ 426.24 $ 1,329.87
3. Koluna m 0.601 $ 461.01 $ 276.94
4. Coran Plat iha dapur m 0.135 $ 314.01 $ 42.31
5. Coran Plat Septictank m 0.180 $ 314.01 $ 56.52
$ 2,770.95
V SERVISU KAKULUK
1. Servisu Trelisas 5/10 m 0.510 $ 538.96 $ 274.95
2. Servisu Madre 5/7 m 0.808 $ 369.49 $ 298.54
3.Balok penahan gording 5/7/15 m 0.017 $ 369.49 $ 6.21
4. Servisu Zinco Kakuluk BJLS 0.40 m 158.532 $ 4.16 $ 659.45
5. Rangka Plafond 4/6 m 1.333 $ 14.47 $ 19.28
6. Taka plafond tripleks 3mm m 113.379 $ 2.44 $ 277.07
7. Servisu Lisplank 3/25 m 0.497 $ 5.72 $ 2.84
8. Seng bubungan m 13.100 $ 2.15 $ 28.17
Em geral taxa neebe iha tenke aumenta 2% husi total osan, lucro mos aumenta
8% husi total osan.
A. DEFINISAUN
Maun de obra maka prsijaun trabaladores hirak neebe ita presija iha projetu ida,
atu halo unidade servisu ida.
Exemplu kalkulsaun oinsa atu determina ema iha Item servisu ida, exemplu kee
rai 1 m3 ba fundasaun nian.
Coefisiente uja mak:
0.75 Trabalador
0.025 Mandor
Coefisiente neebe iha leten iha ninia esplikasaun katak 0.75 T no 0.025M, karik
servisu hamutuk sei kee rai 1m3 iha loron ida nia laran.
0.75 Trabalador
0.025 Mandor 1 metru kubiku
Exemplu: karik volume kee rai 75m3, maka trabailadores neebe presija hamutuk,
Trabaladores = 75 x 0.75 = 56.25
Mandor = 75 x 0.025 = 1.875
Ho 56.25 trabaladores no 1.875 Mandor sei kee rai 75 m3 iha loron ida nia laran.
20 Servisu Trelisas
Maun de obra
Mandor PD 0.200 0.102 0.051 $ 15.00 $ 1.53
Badaen Ai PD 10.154 5.180 2 2.590 $ 7.00 $ 36.26
Ajudante PD 4.405 2.247 1.124 $ 6.00 $ 13.48
Material 0.510 TOTAL 3.765
Balok 5/10 m 1.100 0.561 $ 375.00 $ 210.44
Plat & Baut kg 15.000 7.652 $ 1.50 $ 11.48
Pregu >10cm kg 3.446 1.758 $ 1.00 $ 1.76
21 Servisu Madre
Maun de obra
Mandor PD 0.120 0.097 0.048 $ 15.00 $ 1.45
0.808
Badaen Ai PD 7.200 5.817 2 2.909 $ 7.00 $ 40.72
Ajudante PD 2.400 1.939 0.970 $ 6.00 $ 11.63
24 Rangka Plafond
Maun de obra
Mandor PD 0.075 1.333 0.100 0.050 $ 15.00 $ 1.50
Badaen PD 0.300 0.400 2 0.200 $ 7.00 $ 2.80
Ajudante PD 0.150 0.200 0.100 $ 6.00 $ 1.20
44 Pinta lisplank ai
Maun de obra
Mandor PD 0.005 0.084 0.169 $ 15.00 $ 1.27
Badaen PD 0.089 1.474 0.5 2.947 $ 7.00 $ 10.32
Ajudante PD 0.085 16.558 1.402 2.805 $ 6.00 $ 8.41
Material TOTAL 5.921
Cat meni Kayu kg 0.185 3.063 $ 2.50 $ 7.66
Kuas bh 0.029 0.487 $ 1.50 $ 0.73
48 Kloset jongkok
Maun de obra
Mandor PD 0.163 0.163 0.325 $ 15.00 $ 2.44
Badaen Fatuk PD 1.525 1.525 0.5 3.050 $ 7.00 $ 10.68
Ajudante PD 1.000 1.000 2.000 $ 6.00 $ 6.00
Material TOTAL 5.375
1.000
Semen kg 6.100 6.100 $ 0.10 $ 0.63
Pasir m 0.010 0.010 $ 25.00 $ 0.26
Kloset jongkok bh 1.000 1.000 $ 9.00 $ 9.00
54 Kabel
Maun de obra
Pekerja Instalasi listrik Ls 1.000 73.050 0.5 146.100 $ 15.00 $ 1,095.75
Material 73.050 TOTAL 146.100
Kabel Rol 1.100 80.355 $ 1.10 $ 88.39
60 Saklar tunggal
Maun de obra
Pekerja Instalasi listrik Ls 1.000 7.000 7.000 0.5 14.000 $ 15.00 $ 105.00
Material TOTAL 14.000
A. DEFINISAUN
Time signifika katak Oras, schedule maka hatama ba formatu. Time schedule
katak Oras ka loron neebe indentifika tiha ona. Ho nunee time schedule maka
sei regula planu servisu husi parte ida ka unidade servisu ida. Time schedule sei
koalia liu kona ba servisu hanesan:
Husi Time schedule ita iha ona gambaran ba durasaun servisu projetu ida nian,
no servisu hirak neebe iha relasaun ba malu ita bele define ona.
Antes atu forma planu servisu ka time schedule ita tenke hatene no fo atensaun
ba parte parte servisu neebe iha relasaun ba malu.
Atu dezenha linha planu servisu tenke hatene uluk presijaun trabaladores neebe
iha, tamba husi presijaun trabaladores ita bele hatene total loron neebe presija
hodi halao projetu ida too hotu, ho nunee it abele hatene seemana hira no fulan
hira nia lara mak projetu bele realiza.
SEMANA
NO DESCRICAO DO TRABALHO OSAN % S %
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
I SERVISU PREPARASAUN $ 1,288.07 6.38% 1 6.38% 100
II SERVISU BA RAI NIAN $ 1,076.77 5.34% 2 2.67% 2.67% 90
III SERVISU HADA NO PLESTERAN $ 7,053.35 34.95% 3 11.65% 11.65% 11.65% 80
IV SERVISU BETAUN ARMADU 1:2:3 $ 2,770.95 13.73% 2 6.86% 6.86% 70
V SERVISU KAKULUK $ 1,566.50 7.76% 2 3.88% 3.88% 60
VI SERVISU LANTAI $ 1,594.21 7.90% 2 3.95% 3.95% 50
VII SERVISU AI NO MONTAGEN $ 2,295.22 11.37% 1 11.37% 40
VIII SERVISU PINTA $ 695.53 3.45% 1 3.45% 30
IX SERVISU INSTALASAUN BE MOS NO BE FOER$ 161.11 0.80% 1 0.80% 20
X SERVISU INSTALASAUN LISTRIK $ 1,675.14 8.30% 1 8.30% 10
% SEMANAL 6.38% 2.67% 3.47% 11.65% 11.65% 11.65% 6.86% 6.86% 7.83% 7.83% 14.82% 8.30%
KOMULATIVA % SEMANAL 6.38% 9.05% 12.52% 24.16% 35.81% 47.46% 54.33% 61.19% 69.02% 76.85% 91.67% 100.0%
% AKTUAL
KOMULATIVA % AKTUAL
Etapa segundu
Etapa primeiru
SIMBOLU NO DESCRICAO DO TRABALHO SERVISU ANTES SEMANA
A I SERVISU PREPARASAUN 0 1
B II SERVISU BA RAI NIAN A 2
C III SERVISU HADA NO PLESTERAN B 3
D IV SERVISU BETAUN ARMADU 1:2:3 C 2
E V SERVISU KAKULUK D 2
F VI SERVISU LANTAI C,D,E 2
G VII SERVISU AI NO MONTAGEN C 1
H VIII SERVISU PINTA C-G-F 1
I IX SERVISU INSTALASAUN BE MOS NO BE FOER F 1
J X SERVISU INSTALASAUN LISTRIK E 1
K XI FINISHING H,I,J 1
Etapa segundu
D E J
START A B C F I K
G H
0 START 0 0 A 1 1 B 3 3 C 6 10 F 12 12 I 13 13 K 14
0 0 0 0 1 1 1 2 3 3 3 6 10 2 12 12 1 13 13 1 14
6 G 7 12 H 13
11 1 12 12 1 13
Etapa quartu