KAPÍTULU I
INTRODUSAUN
1.1. Antesedénsia
Iha era globalizasaun nia laran,agora dadaun influensia ne’ebe aumenta lukro
ne’ebe esforsu iha mundu no buat sira ne'ebé hetan dezempregu ka performa neʼebé
diʼak iha ema ida sei hasoru kondisaun. Ho kompetisaun barak iha mundu esforsu
saming halo konsumidór ona iha neʼebá sira ne'ebé barak opsaun ne'ebé fó hosi
empreza ne'e, entaun konsumidór sei seletivu liu iha ne'eba determina opsaun produtu
ne'ebé mak hakarak (Wasesa et. al, 2014).
Buat ne'e esforsu tanba jestaun ne'ebé metin ba ita nia aumenta promosaun no
mós estratéjia komersializasaun sira ne'ebé uza ho objetivu atu hetan benefísiu hosi tuir
alvu korporativu. Objetivu prinsipál sira ne'ebé forma órgaun ida-idak ne'ebé esforsu
ka empreza ida mak hetan rlukru(Rustami et. al, 2014). Tuir Swastha (2002:27) lukru
bele halo sai no empreza ne'e altera. Iha neʼebá mak trick barak ne'ebé bele sei hetan
lukru ne'ebé boot [Link]-neʼe ida mak bele aplika atu hetan rendimentu ne ' ebé garante
ho motifikasaun no kustu produsaun ne ' ebé sei empreza (Wasesa et. al, 2014).
Tuir Rahardjo (2000:33)iha parte glove iha sentidu ho relasaun kona-ba kustu
produsaun ba lukru likuidu korporativu iha kazu ida ne'e hetan atu haree ba Unrealized
korporativu balansu relatoriu sei mosu karik kustu produtu ne'e bo'ot atu kompara ho
kustu sira [Link]ʼas an sei hetan reletivu kle'an liutan iha kustu produsaun ba
1
konsumidór sira, atu kustu produsaun alvu tiha ona plotted hosi empreza nia fó hetan
períodu atu alkansa husi garanteba kustu ne’ebe fo efisiente(Wasesa et. al, 2014).
Tuir Kotler (2006:30), kustu produsaun konstitui fa'an tiha ona rezulta husi
empreza sira atu bele prosesa komersializasaun ka forma parte ida husi rezultadu
programa komersializasaun tomak. Ema ida-idak empreza iha komersializasaun
estratéjia ne ' ebé variable/, depende ba rekizitu ida empreza [Link]'e ba
estratéjia komersializasaun mós ajusta ho kompeténsia sira ne'ebé iha fundu metin liu
kombina ba variável haat ne'ebé konstitui prinsipál ba komersializasaun sistema ne'ebé
mak produtu, folin estrutura, atividade promosaun nian, no sistema distribuisaun
(Swastha no Irawan, 2008:10). Coperativu polítika atu buku sira-nia atividade
promosaun sei determina tan neʼe, oinsá mak korporativu [Link] ne'e tanba karik
korporativu iha kualifikasaun produtu ne'ebé iha folin sistema distribuisaun ne'ebé di'ak
no posível maibé la bele hatama produtu barak no merata, tanba ne'e produtu ne ' ebé
mak resulta sei la iha pontu ba fa'an (Hamzah, 2002).
Tuir Rangkuti (2002: 1), atividade promosaun ba iha neʼebá mak empreza barak
konstitui atividade investimentu mak importante duni liu husi komersializasaun
atividade. Promosaun sai hanesan instrumentu commonest iha kria objetivu rua
komunikasaun entre korporativu ho konsumidór. Iha kazu ida-ne'e, empreza bele
utiliza ferramenta promosaun hanesan publisidade, promosaun komersializasaun,
pesoál fa'an no publisidade médiu atu hato'o informasaun kona-ba produtu no profeta
persepsaun di'ak ba produtu ba konsumidór ho efetivu no [Link] efeitu prinsipál
2
sira kona-ba promosaun ne'ebé halo hosi empreza fó informasaun no ba influénsia
kona-ba aumentu kustu (Alma, 2009:181). Promosaun tenke mós la'o tuir
komersializasaun planu atividade ne'ebe sei lori no lukru atu dezenvolve lalais nafatin
(Mukodim, 2007).
Tanba ida-ida ne'ebé elemental sai mold unrealized parte ida, kustu sai hanesan
fonte informasaun importante analisis kle'an strategi empreza. Problema sira ne'ebé
mosu dala barak mak kustu planeamentu ne'ebé insufficiently koresponde ba saida mak
akontese sooth (Rustami et. al, 2014).Buat ne'e strove ba empreza sira atu bele
komprende liu situasaun merkadu baibain determina outgrow nia folin neʼebé sei iha
kestaun sira, tan neʼe, kustu sira ne ' ebé tiha ona atu fó sai ho efetivu ona uza no
efisiente (Wasesa et. al, 2014).Ninia outgrows kustu iha atividade promosaun hosi
korporativu ba merkadu nia rezultadu produsaun ba konsumidór sei sai influensia
ne'ebé hari atu fó dezenvolve no konsumidór merkadu dezenvolve. Promosaun mak
kustu númeru ida ne'ebé mak fó sai ba promosaun (Kotler, 2006:640).
Katak kustu promosaun atribui prop fluency metin iha esforsu aumentu ne'ebé
utilised kustu produsaun hetan superordinate ninian benefísiu (Hermono et. al, 2012).
Ida-neʼe sai husi deklarasaun Alma (2009:157), iha maneira jerál se lents fundu
vermellu ba komersializasaun atividade ne’ebe faʼan montante [Link] mos
sentidu faʼan step-up, hetan rendimentu/lukru korporativu sei mós aumenta. Aleinde
kustupromosaunne'ebé kona-ba importánsia atu iha respeitu boot ninia lukru ne’ebe
uitoan, produsaun ne'ebé kustu. Kustu produsaun konstitui la'o kustu ba mengolah
3
prima sai produtu ne'ebé sai fonte ida ne'ebé iha objetiva. Atu hamriik no ba produsaun
ne'ebé efisiente, produsaun tanba kustu operasaun sira ne ' ebé mak fó (Rustami et. al,
2014).
Kustu no rendimentu konstitui fatór katak momentously kleʼan ema ida-idak
kompañia, no katak empreza book an iha servisu no mós manufacturing área negósiu
nian, no konta kona-ba ida-neʼe tenke halo ho efisiente no efikás karik (Rahmawati
et. al, 2014).Produsaun ladiak kustu jestaun begets isin kona-ba rendimentu ne sei
simu. Kualifikasaun prima objetivu di'ak rezultadu diʼak produtu (Prihandoko, 2016).
Produsaun ne'e atividade iha prosesu sira ne'ebé metin no prima revamp hanesan
ida ramata sasan liuhusi labouring fasilidade produtu seluk no objetivu. Bele hatete
katak kustu produsaun ne'e kustu sira ne'ebé rai-nain penyediaan prima ba kustu ne'ebé
mak fó sai ba memproduksi raw materiál tan neʼe, hanesan remata sasan ne'ebé prontu
kona-ba fa'an (kusumah, 2009).
Kustu produsaun bele mós utiliza hanesan instrumentu hodi aumenta rentabilidade
ne'ebé endeavored hosi empreza (Rahmawati et. al, 2014). Katak produsaun kustu
hanesan conditioner outgrows folin fa'an produtu ka servisu sira ne'ebé tuir ida-neʼe sei
haree ba outgrow ida-neʼe katak iha hetan lukru (Djamalu, 2013)Manufaktur negósiu
konstitui empreza sira ne'ebé halo atividade produsaun atu lori pontu siraa hanesan
produtu ne'ebé sai husiTelekomcel Lospalos. Ho empreza sira ne'ebé mak halo parte
iha klase empreza Telekomcel Lospalos to'o oras ne'e, rejistu to'o step-up faʼan iha
4
mandatu no produsaun ba rendimentu laba katak sira hatán-simu. Ida-neʼe mak backed
ho kustu promosaun no kustu produsaunne'ebé fó sai ona husi empreza sira.
Fenomena ne'e hatudu nia problema ba rendimentu brutu sentidu moos oin
Telekomcel Losposlos to'o períodu 2006 2015. kustu produsaun signifikankatak
promosaun ne'ebé mak fó, sai lukru taxa ne ' ebé bele simu, atu analiza kona-ba
fenomena ne ' ebé akontese iha Telekomcel Losposlos to'o períodu ne'[Link]
peskiza balun ne'ebe husi researcher uluk halo tuir buat ida halo hosi Musdilawati
(tinan-2014) hatudu ba sentidu influensia pozitivu entre kustupromosaun ba
rendimentu brutu. Martana et. al (2015) hatudu ba sentidu influensia pozitivu entre
kustu produsaun ne'ebé faan sira nia produsaun. Wisesa et. al (tinan-2014)iha ninia
pontu peskiza ida ne'e ba sentidu influensia pozitivu entre faʼan lukru taxa. Rustami
et. al (tinan-2014) iha ninia rezultadu peskiza hatudu katak kustu promosaun,kusto
produsaun influensia pozitivu ba rendimentu brutu iha korporativu. Rezultadu
peskiza, ne ' ebé kustu promosaun ne ' ebé negativu iha influênsia faan sira nia
produsaun.
Ho liafuan sira ne’ebe maka mensiona iha leten maka ho nia titulu:
’’INFLUENSIA KUSTU PROMOSAUN NO KUSTU PRODUSAUN BA LUKRU
LIKUIDU IHA TELEKOMCEL LOSPALOS ”
1.2. Formula Problema
5
Atu minimija iha leten,autor koko halo diskusaun kona-ba demostrasaun tuir
mai ne’e.
1. Saida mak influensia kustu promosaun ba lukru likuidu kona-ba Telekomcel
Losposlos?
2. Saida mak influensia kustu produsaun ba lukru likuidukona-ba Telekomcel
Losposlos?
3. Saida mak influensiakustu promosaun no kustu produsaun kona-ba Telekomcel
Losposlos?
1.3. Limitasaun problema
Hanoin ba limitasaun peskisador tantu husi parte kapasidade ho tempu ba forsa
no kustu ho ida ne’ebe peskisador senti presija atu fo limitasaun problema iha peskija
ida ne’e.
[Link] peskiza
Objektivu husi peskija ida ne’e mak hanesan tuir mai ne’e.
[Link] hatene ninia influensia kona-ba kustu promosaun no lukru likuidu iha
telekomcel lospalos ?
2. Atu hatene ninia influensia kona-ba kustu produsaun no lukru likuidu iha
telekomcel lospalos ?
6
3. Atu hatene ninia influensia kona-ba kustu promosaun no kustu produsaun iha
telekomcel lospalos ?
1.5 Benefísiu Peskiza
Peskiza ida ne’e hala’o husi hakerek nain iha interese hodi bele sai benefisiu:
a. Hakerek Nain
Sai hanesan kriteria ida atu hetan titulu licenciatura iha UNITAL no hetan
esperansa hodi nune’e aumenta ita nia hanoin
b. Ba Kompanhia
Bele uja resultadu estudu ida ne’e nu’udar informasaun ka entrega nomos
nu’udar konsiderasaun material atu koalia kona-ba teoria ba rendimentu
empreza sira ne’ebe enfrentadu problema no foti desizaun.
c. Ba Universidade
Lei ne’ebe bele khasana biblioteka adisional nu’udar referensia ba kompara
ne’ebesei iha biblioteka no foti desisaun.
1.6 Sistematika Hakerek
Iha hakerek proposal ida ne’e bele apresenta tolu (3) kapitulu kompostu hosi:
KAPÍTULU I INTRODUSAUN
Iha deskrisaun konaba Antesedensia,Formulasaun Problema,Limitasaun Probl
ema,Objektivu Peskiza,Benifisiu Ba Peskiza.
7
KAPÍTULU II LANDASAN TEORIA
Bazeia Ba Teori Durante Ne’e Iha Deskrisaun kona-ba Lukru
Likuidu,Definisaun Lukru,. Konseitu lukru,Definisaun lukru likuidu,Tipu-Tipu
Lukru,Efeitu Lukru,Presagen Sekuensia Lukru,Faktor-Faktor Lukru,Kustu
Promosaun,Definisaun Kustu,Definisaun Promosaun,Efeitu
promosaun,Definisaun Kustu Promosaun,Kustu Produsaun,Definisaun produsaun,Def
inisaunKustu Produsaun,Klasifikasaun Kustu Produsaun,Efeitu Kustu
Produsaun,Relevante Resultadu Husi Peskiza,Deskrisaun Paragrima
Variavel,Hipothesis.
KAPÍTULU III METODOLODIA PESKIZA
Metodolgia Peskiza Ne’e Iha Deskrisaun Ida Kona-ba Tipu Peskiza,Fatin
Peskiza,Tempu peskiza,Metode Kona-ba Peskiza,Tipu No Fonte Dadus,Tipu
Dadus,Fonte Dadus,Populasun No Amostra,Populasun,Amostra,Definisaun Variavel
Operasional,Teknik Rekolha Dadus,Teknik Analiza Dadus.
8
KAPÍTULU II
LANDASAN TEORIA
[Link] Likuidu
2.1.1. Definisaun Lukru
Osan sai importante no bázika liu husi observasaun jerál finansas katak iha
rekursu barak. Ida empreza ida-idak sei koko atu hetan lukru maximal, tanba ida-idak
hetan lukru ne’ebe atu husi hakarak firme ascendant ba viabilidade koporativu neʼe.
Tuir Harahap (2009:113)Lukru mak foti produsaun iha selu iha periodu
kontabilidade ida. Empreza ida ne'e mak arranja ho objetivu atu hetanlukru ne'ebé
garante kustu ne'ebé efetivu no efisiente. Tuir Soemarso (2004:245)lukru tanba
propriedade liu ka diferensa akuzasaun iha konseitu ho esforsu atu hetan lukru ne'e iha
periodu. Lukru sai hanesan susesu dezempeñu indikador ka empreza [Link] hetan
lukru korporativu hetan nafatin variabilidade no dezenvolve ne’ebe esforsu.
9
Simamora (2002:45), lukru mak kompara entre rendimentu ho akuzasaun
kuandu lukru ultrapasa akuzasaun tanba rezultadu sira ne'ebé mak lukru taxa. Taxa
lukru betokens rentabilidade ne’ebe esforsu (Wild [Link], 2005:25). Se iha empreza ida
iha lukru boot liu fali akuzasaun, tanba empreza sei hetan lukru. Iha parte seluk
korporativu iha nian opiniaun ne'ebé ki'ik liu kona-ba akuzasaun ne'ebé esforsu tanba
esperiénsia lakon iha periodu ne'e.
Definisaun baze hodi bele halo osan ne'e foti propriedade selu ka reprezenta
diferensa entre lukru kona-ba iha períodu ida-ne'ebé fó. Lukru mós hanesan factor ne
duni influensia kona-ba variabilidade korporativu no dezenvolve empreza.
2.1.2. Konseitu Lukru
Tuir Hendriksen (2004:329)Brutu konseitu kompostu hosi forma oinsá bruto
nia lalaok no tipu, entre sira mak:
1. konseitulukru ekonomi
Importante sira ne'ebé mak lukruemprezariál no brutu ne'ebé permanente.
Negósiu lukru, normalmente konstitui fakar osan ne'e aumenta tan mudansa
appreciative bens,brutu permanente iha tempu neʼe, neʼebé iha osan ne'ebé fó knaar
(sustentável) ka hetan brutunormalmente katak (normalized) konstitui brutu estavel
estimadu mediu ne'ebé hetan sai at p erusahaan livelong.
10
2. Konseitu lukrukontabilidade
Lukru Kontabilidade mak konseitu kontabilidade ka baze ne'ebé sukat. Maske
operasaun lukru ranges negósiu ne'ebé di'ak iha lukru ka aspetu lukru ne'ebé
permanente, maibé ida-ne'e hetan lukru la iha osan ne'ebé pratiku ka sekuênsias.
Tuir Stice et. al, (2004: 230)nelementu prinsipál iha haat disponivel lukru,
ne'ebé mak hanesan tuir mai ne'e:
a. Rendimentu (reseita)
Mak atuál tama ka aumenta seluk ne'ebé ativu ida entitas ka ninia kumpre obri
gasaun seidauk kumpri (ka kombina iha rua ne'e) durante produsaun ka sasan
ida, ne’ebe servisu sira-nia aplikasaun, ka atividade sira seluk nia konstitui
esforsu ne'ebé boot liu ka esforsu prinsipál ida di'ak ne'ebé halo sirania entitas
katak.
b. Enkargu (despeza)
Mak objetivu aktual ka seluk ba bens ka mosu ida-neʼe kumpre obrigasaun
seidauk kumpre (ka kombina iha rua) produsaun sasan ida, ka servisu sira-nia
aplikasaun, seluk atividade sira halo nia konstitui ka esforsu ne'ebé boot liu ka
esforsu prinsipál ne'ebé halo husi entitas katak.
11
c. Hetan (hetan)
Sira aumenta kle'an ekuitas (bens líkidu) transasaun importante ida hosi ka
transasaun ne'e la'o hanesan dala ida entitas no transasaun hotu-hotu, instánsia
no kondisaun seluk ne'ebé relasiona entitas ne'ebé, maibé mai husi rendimentu
ka nain investimentu.
d. Dezvantajen (lakon)
Sira menus ekuitas kle'an (bens líkidu) transasaun importante ida hosi ka
transasaun ne'e la'o hanesan dala ida entitas no transasaun hotu-hotu, instánsia
no kondisaun seluk ne'ebé relasiona ho entitas ne'ebé, maibé mai husi
rendimentu ka nain investimentu.
2.1.3 Definisaun lukru Likuidu
Tuir Ismaya (2010) lukru likuidu mak diferensa propriedade iha despeza katak
akuzasaun konstituilukru ne'ebé sae kona-ba kapitálidane’ebe mai husi atividade
negósiu. Iha parte seluk tuir Keiso et. al, (2009: 148) lukru likuidu mak hanesan
lukru ne’ebe servisu ka empreza ba períodu ka tempu ida. Lukru taxa bele sai tiha husi
tesi propertied fali rezultadu, akuzasaun no impostu (Soemarso, 2004:227).
Kona-ba definisaun ba bele glean husi rede lukru ne ' ebé mak diferensa entre
lukru iha despeza katak rai-nain yielding servisu ida metin ne ' ebé kle'an ne ' ebé fó ba
periodu.
12
2.1.4 Tipu – Tipu Lukro
Tuir Soemarso (2004:74) Tipulukru fahe parte haat(4), mak hanesan tuir mai
ne'e:
1. Taxa lukru sa'e diferensa chargeses liu propertied no konstitui sa'e ne ' ebé klaru
kona-ba kapitál ne'ebé ema ida mai husi atividade negósiu.
2. Brutu lukru ne'ebé mak diferensa entre fa'an líkidu no kustu ba sasán ne'ebé
fa'an.
3. Esforsu lukru mak ain sa'e ba akumulasaun lukru taxa kona-ba akuzasaun
esforsu ka lukru
4. Esforsu brutu ida sai at de'it kona-ba atividade prinsipál ne'ebé korporativu.
Konhesidu hetan mak ain akumulasaun lukru taxa ida ne'e hamenus
responsabilidade ne'ebé limitadu ho distribuisaun lukru ne'ebé mak halo.
2.1.5 Efeitu Lukru
Bazeia ba Anise no Amlulik (2003:216) ba efeitu lukru ne ' ebé relatóriu ne'e
hanesan tuir mai ne'e:
1. Hanesan objetivu indikador efesiensi nia lents fundu ne ' ebé bate korporativu
kle'an ida mak halo iha zoom kembaliannya nian.
2. Hanesan jestaun susesu sekuênsias.
3. Hanesan determinasaun, ida-neʼe iha output fiskál sira ne ' ebé planeamentu
4. Hanesan instrumentu kona-ba rekursu ekonómiku operasaun ida estadu nian.
13
5. Hanesan bónus kompensasaun no divizaun.
6. Hanesan instrumentu jestaun motivasaun iha operasaun korporativu.
7. Hanesan faktores iha prosperidade ne’ebe deviden ka divizaun.
Kona-ba citation hodi bele remata ona, ninia relata lukru ka rekoñese katak liu
ho osan ka mis sai mak katak kona-ba objetivu indikador efesiensi nia lents fundu
ne'ebé mak uza basal sekuênsias, determinasaun, operasaun, jestaun susesu motivasaun
no prosperidade ba divizaun deviden nian ne'ebé báziku hodi investe ka neʼebé imbed
ninia kapitál iha empreza.
2.1.6 Presage Sekuênsias Lukru
Sukat ho efetivu ligasaun lukru, lukru ne ' ebé agora no futuru unrealized ho
eskala ne ' ebé nakonu ho investimentu kapital(Wild et. al, 2005: 36). Nia uza ne'e
previzaun kona-ba analisis no lukru hatutan atu komprende no fo fila sistema.
Tuir Wild et. al (2005: 36) hein ka estimativa hein kona-ba previzaun osan
ne'e mak prevee iha buat barak, ne'ebé mak:
1. Kresimentu istória aumenta
2. Muda retorno ne'ebé metin
3. Kondisaun kona-ba esforsu ne'ebé mak estimadu.
4. Estimativa retornu projetu foun
Esplikasaun husi baze hodi bele iha konkluzaun lukrutakings hetan hodi bele
prevé pasadu totál, lukru ne'ebé oras ne'e no tempu oin mai lukru uluk hanesan materiál
14
ne'ebé kle'an halo análize, aleinde fila-fali kona-ba investimentu kapital inklui mós iha
elementu ka prinsipál médiu no sai iha metodu lukru
2.1.7 Factor-Faktor Lukru
Empreza ida halo atu hetan lukru ne'ebé ema konsidera klaru husi fatór sira
ne'ebé fó severally. Mulyadi (2001:513) interposing factor-faktor ne'ebé haree lukru
mak hanesan tuir mai ne'e:
1. Kustu
Kustu konstitui sakrifísiu ne'ebé sukat ho osan ne'ebé mak uza atu halo kona-
ba esforsu ida. Kustu produaun ida ka servisu sira sei haree folin fa'an
produsaun katak pertinente
2. Presu Folin
Objetiva atu forma partikulár totál katak selu hosi konsumidór ba sasan no
servisu sira ne'ebé bele simu. Folin objetiva produsaun ka servisu sira sei haree
ba output produsaun fa'an ka servisu sira ne'ebé relevante.
2.1 Kustu Promosaun
2.2.1 Definisaun Kustu
15
Kustu mak hanesan buat ne ' ebé mak rekoñese iha sira nia atuál. iha kustu
promosaun katak sá sai buat diʼak faʼan (kustu) kobre kustu, entretantu iha estensivu
katak sá mak kobre kustu di'ak faʼan savvy (kustu) no enkargu (expence). Kustu mak
halimar favorites avalia ne ' ebé mak tau iha konsiderasaun no klean kona-ba kustu sira
ne’ebe mak fa'an diʼak ka akuzasaun. Iha parte seluk sasan no servisu diretamente katak
sukat osan atu halo produsaun.
Tuir Shahab (1999:41), kustu mak sesante osan ka susesu ne ' ebé bele simu
atu lori kona-ba empreza ka ba produsaun prosesu kona-ba buat neʼebé uza atu bele
hetan rezultadu ne ' ebé di'ak liu.
2.2.3 Definisaun Promosaun
Promosaun hateten buat ida ne ebé falsu komersializasaun kle'an ida ne'ebé
importante. Promosaun mak komunikasaun informasaun ida kona-ba fa’an ka hola
ne'ebé iha objetivu atu muda atitude no hahalok. Produsaun ne'ebé di'ak iha folin ka
faʼan liuliu, labele k garante susesu komersializasaun ba produdusaun ne'[Link] sira-
neʼe mak reverential tanba se produsaun no katak folin ne'ebé di'ak hosi konsumidór
produsaun kauza oin mai sei la hetan susesu iha komersializasaun. Swastha (2008:349)
hatete katak promosaun mak informasaun atuál ka persuasi ba asaun sira-ne ' ebé kria
mos iha komersializasaun.
16
Tan neʼe, promosaun sai hanesan aspetu dehan nuneʼe iha komersializasaun
jestaun no dala barak ona dehan hanesan prosesu ne ' ebé kontinua. Ida-ne'e mak halo
tanba promosaun ne ' ebé halo atu hamosu ka inovasun atividade oin-oin korporativu.
2.2.4 Efeitu Promosaun
Bazeia ba Tjiptono (2008:221), ba efeitu promosaun prinsipál mak informa,
haree makaʼas no fó hanoin ba alvu opiniaun kona-ba empreza no ninia
komersializasaun.
Ba efeitu katak promosaun sai hanesan sekuénsia ona esklaresida:
a. Informa (Informa).
b. Objetivu opiniaun Makaʼas (makaʼas)
c. Hanoin kona-ba (Remainding)
Husi penjelesan hamriik iha eskada, iha liafuan balu ne ' ebé hetan promosaun
fó ho esforsu atu lori ema ida ba bele hatene produtu metin, tuirmai, hanoin kona-ba
ida-neʼe, muda atitude ne ' ebé gosta, sira balu, tuirmai, sei sosa no sempre hanoin-
hetan katak produtu. Aleinde ne'e, promosaun ne'ebé mós uza haree tiha ninia lukru
dahuluk ne'ebé hanoin-hetan menus iha produsaun ne'[Link] no Percy (Prayitno,
1993) iha promosaun objetivu hanesan komunikasaun sira-nia efeitu hanesan tuir mai
ne'e:
a. Menumbuhkan mak persepsaun hatán ba nesesidade (kategoria nesesidade).
17
b. Hatama atu komprende kona-ba ninian produtu ba konsumidór (preokupasaun
hirak awarness).
c. hodi hanoin kona-ba ninian produtu (preokupasaun hirak hanoin).
d. Makaʼas opiniaun ne ' ebé atu sosa produtu ida (intensaun atu sosa
preokupasaun hirak).
e. Counter balancing hotchpotches fraku elemental komersializasaun seluk (sosa
fasilitasaun)
f. Produtu ne ' ebé imbedding no imajen metin (pozisionamentu).
2.2. 5 Definisaun Kustu Promosaun
Tuir Salad (2003:179), promosaun Fa'an ne'e iha aktividade promosaun ida
mak atribui estimula sira expropriasaun konsumidór no ajuda ne 'ebé fa'an servisu iha
komersializasaun . Atu hala'o atividade ida ne'e ita tenke presiza kustu ne'ebé fó sai ona
husi empreza. Tanba ne'e, kustu promosaun mak kustu sira ne'ebé mak uza hodi
finansia atividade fa'[Link] Rangkuti (2009:56) promosaun sacrificial ekonómiku ida
ne'e fó sai ona husi empreza sira atu halo nia promosaun. Iha parte seluk, promosaun
kustu terminologia Mulyadi (2002:530 kazus) mak folin neʼebé kobre buat hotu-hotu
atu hala‟o atividade promosaun ka atividade ne ' ebé atu fa'an produtu metin ne ' ebé
di'ak hanesan sasan no servisu kona-ba buyer to'o kréditu ne ' ebé halibur sai kas.
Kustu promosaun limitasaun ne'ebé korporativu husi hatutan hotu-hotu kustu
katak hosi empreza sira atu hala'o ninia sasán ka promosaun. Tuir Kotler (2006:23)
promosaun
18
kustu bele atu konaba kustu osan rezultadu publisidade no kustu promosaun komersia
[Link]-ba kustu promosaun konstitui kle'an kustu apoia korporativu
utilisedding promosaun labele atu aumenta rendimentu no produtu faʼan katak iha
produsaun korporativu. Buat ne'e nesesita jestaun komersializasaun empreza ida ne'ebé
hanoin katak nia orsamentu planeamentu ba promosaun atu intensaun koorporativu
ne'ebé halo atu hetan.
2.3. Kustu Produsaun
2.3.1. Definisaun Produsaun
Tuir Assauri (tinan 1980:7) Produsaun ne'e atividade hotu-hotu iha kria no
aumenta utilidade (utilidade) sasan no servisu buat ida. Iha parte seluk métodu no tech
ne ' ebé uza iha mengolah prima sai produtu neʼebé ema bolu nuʼudar ho prosesu
produsaun (Nasution, 2003: 1)Nu'udar funsaun jestaun, produsaun beibeik atu ema
haree ba produtu prescriptive no ala kriasaun konsiderasaun step-up no faan
[Link] ida iha arte ian katak produsaun smengikuti neʼe sei sai merkadu onorárius,
sira la hanesan iha báziku ne ' ebé halai tuir empreza tarjetu matan ida. Tanba ho
kontinuidade estavel ne ' ebé hein katak bele halo estavel akizisaun (Fahmi, 2014).
2.3.2. Definisaun Kustu Produsaun
Iha reprezentasaun write-up ekilíbriu sekuensiál hetan hodi bele hetan hosi
kustu agglomeration organizasaun terminolojia funsaun, iha kustu ida akontese.
Marjinalmente kustu agglomerated hanesan kustu ba fábrika no kustu nonpabrik nian.
19
Fábrika kustu mós iha conceive manufatura ka produsaun kustu kustu. Tuir Mulyadi
(tinan 2012:16),kustu produsaun ne ' ebé reprezenta kustu sira ne ' ebé mak fó sai iha
prima jestaun sai produtu, ne ' ebé mak uza ba kustu produtu hirak-neʼe, no iha periodu
kontabilidade kustu produtu sedu mak sei iha prosesu. Iha kustu meantime ne ' ebé mak
hetan fó ho sasan makings no penyediaan servisu mak kustu produsaun (Hansen no
Mowen, tinan 2002:24).
Nafarin (2009:497) define kustu produsaun ne'e kustu hotu-hotu ne ' ebé hetan
fó ho hetan produtu, fatin neʼebé iha ninia elementu disponivel – elementu produtu ne
' ebé folin iha. Bele konklui kustu produsaun ne'e biayabiaya ne ' ebé uza iha prosesu
produsaun katak nia montante ne ' ebé boot liu iha ninia seluk kustu tipu.
2.3.3. Klasifikasaun Kustu Produsaun
Tuir Usry (2005:24), fahe auxilia produsaun kustu sai tolu ida parte ida, ne ' ebé mak
hanesan tuir mai ne'e:
1. Diretu materiál kustu materiál
Direta ne ' ebé mak sai parte divórsiu ne ' ebé la liu husi produtu tan neʼe, no
hetan ona isin researched no edge ba produtu ne'e (Norren, 2000:50).
2. Direta traballu kustu
tuir Nafarin (2009:100) traballu direta servisu maundeobra mengolah direta
produtu. Diretu onorárius labouring ne ' ebé kompostu hosi oras onorárius
labouring direta no padraun vensimentu direta traballu.
20
3. Fábrika overhead kustu
Comprise hotu-hotu manufatura kustu ne ' ebé la hetan researched
straightforward atu prodús partikulár ida. Overhead ne'e normalmente fábrika
inserts kustu manufatura hotu-hotu, só deʼit prima direta no labouring direta.
Iha neʼebá mak elementu mós kona-ba fábrika overhead despeza ne ' ebé mak:
kustu prima indireta, kustu traballu indireta, kustu depresiasi nian no bens ne '
ebé fiksa amortisation, hadi'a kustu no prezerva makina, kustu eletrisidade no
bee fábrika, fábrika kustu insurance no operasaun sira seluk.
[Link] Kustu Produsaun
Liafuan korporativu intensaun atu hetan lukru ho hetan rendimentu no distritus
ida ne ' ebé sacrificial halo atu hatene kona-ba lukru boot oinsá mak sira-ne ' ebé mak
at needful medida ida-ne ' ebé di'ak kona-ba propriedade no mós korban tiha ona atu
halo.
Iha neʼebá mak barak mós produsaun kustu objetivu (Mulyadi, 2012:20)
hanesan tuir mai ne'e:
a. Atu estabelese produsaun gasta liuliu.
b. Atu ajuda jestaun arranges kustu operasaun iha pontu.
c. Atu ajuda jestaun iha prosesu foti desizaun short-range.
[Link] Rezultadu Husi Peskiza
21
Antecedente daudaun osan ne'e relativamente barak kona-ba halo. Maske
nune'e, peskiza ne'e iha variedade konsideradu katak variavel hanesan objetivu variável
katak variable, liu husi fatin neʼe variable, no tinan katak [Link] liu husi seve
mak hanesan tuir mai: Musdilawati (tinan-2014) halo peskiza kona-ba promosaun
kustu influénsia ba lukru atu hetan ne'e. Katak peskiza uza analisis regression linear
bifilar ho yielding pontu sistem sai disponivel promosaun kustu influénsia ba lukru atu
hetan ne'e. Afande no Maina (2015) halo peskiza kona-ba Efeitu Promosaun Kona-ba
Fa'an [Link] ne'e uza analisis deskritiva ho rezultadu observationaling atu
influénsia ne ' ebé disponivel iha promosaun produsaun. Martana et. al (2015) halo
peskiza ho afeita ba produsaun ne ' ebé kustu ba lukru taxa.
Peskiza ne'e uza analisis regression linear bifilar ho yielding pontu ne'ebé liu
husi produsaun disponivel kustu influénsia ba lukru taxa ida ne'e. Peskiza ne'e uza
analisis deskritiva ho rezultadu observationaling atu influénsia produsaun ne'ebé
disponivel ba nivel [Link] et. al (tinan-2014) halo peskiza ho volumed afeita ba
títulu mente nia fa'an ba lukru taxa kona-ba Peskiza ne'e uza analisis regression linear
bifilar ho yielding husi pontu ida ne'e ba marcos sentidu fa'an volume influénsia mente
ba lukru taxa.
Rustami et. al halo (tinan 2014) kustu afeita ba peskiza produsaun ba lukru
kona-ba kafé powder bayuatis korporativu. Peskiza ne'e uza atu peskiza methodic ho
analyst bifilar linear regression ho yielding husi pontu ida ne'e ba marcos sentidu
influénsia iha kustu produsaun ba labapada powder kafé bayuatis metin sira-nia leet.
22
Widnyanaet. al (tinan-2014) halo kustu sira ne ' ebé afeita ba promosaun peskiza ne '
ebé atu hetan lukru kona-ba Peskiza ne'e uza atu peskiza methodic ho analisis
regression linear bifilar ho yielding husi pontu ida ne'e ba marcos sentidu influénsia
entre promotioning kustu ne ' ebé atu hetan lukru kona-ba Neʼ[Link] (2015) halo
Análize Kona-ba Kustu nian peskiza, produsaun, Lukru ba a. Empreza Produtu Oioin.
Peskiza ne'e uza analisis deskritiva ho observationaling rezultadu ne ' ebé atu fó-hatudu
mos sentidu relasaun entre folin, produsaun no lukru. Halo (tinan 2014) esplísitu kustu
afeita ba peskiza promosaun ba lukru líkidu [Link] uza ba grupu methodic
analisis ho pontu sistem yielding sai ba promove sentidu kustu influénsia ba produsaun
no fó influénsia aumenta lukru taxa.
[Link] Paradigma Variavel
Enkuadramentu nia hanoin no utiliza bebeik no hetan katak researcher baze ba
objetivu ida nian hosi liña peskiza [Link] sira hanoin katak peskiza ida ne'e
mak hanesan tuir mai ne'e:
Kustu
pppromosaun
(X1) Lukru lukuidu
(Y)
Kustu produsaun
(X2)
23
Deskrisaun:
X1=Kustu promosaun
X2=Kustu produsaun
Y=lukru likuidu
2.6 Hipothesis
Problema Baze fórmula, ba efeitu peskiza no haree hanesan nia rezultadu no
kuadru hanoin sira ne ' ebé partisipa, tanba ne'e marka husi peskiza hypothesis hanesan
tuir mai ne'e:
BiayaPromosi (X1),BiayaProduksi (X2),lukru Likuidu (Y.)
KAPÍTULU III
METODOLOGIA PESKIZA
3.1 Tipu Peskiza
3.1.1 Fatin Peskiza
24
Fatin peskiza nudar lokal ne’ebe fokus ba peskizador atu halo peskiza mak iha
postu administrativu........................municipiu..............
3.1.2 Tempu peskiza
Tempu ba peskiza sei realiza iha
dia.........fulan..............to’odia..........fulan............tinan 2018.
3.2 Metodu Kona-ba Peskiza
Tuir (Sugiyono 2003;110) metodu peskiza ne’ebe uja hanesan peskiza
deskriprif ne’e peskiza halo kona-ba valor variavel independente,se ida ka liu variavel
(independente)nia komparasun ka relasun ho variavel seluk.
3.3. Tipu No Fonte Dadus
3.3.1. Tipu Dadus
Tipu dadus ne’ebe uja iha peskiza ida ne’e mak hanesan tuir mai ne’e:
a. Dadus kuantitativu
Dadus ho modelu ou numeru konta husi total ruma liu-liu relatoriuho
objektivu peskiza nian.
b. Dadus kualitativu
Dadus la uja formula ho numeru maibe elaborasaun ka liafuan
3.3.2. Fonte Dadus
a. Dadus primeira mak
Dadus ne’ebe hetan ka halibur direitamente husi peskizador terenu
b. Dadus Sekundariu mak
Dadus ne’ebe hetan ka halibur husi preparasaun fontes ka instituisaun.
3.4 Populasaun, No Amostra
25
3.4.1 Populasaun
Tuir populasaunSugiyono (2013:90) mak territoriál generalizing ne'ebe barak
liu kona-ba: objetu ka objetu ne ' ebé iha kualidade no karakteristiku partikular liubá
husi reseita estuda no depois iha konkluzaun. Populasaun sira iha liu husi promosaun
ne ' ebé folin, produsaun ne ' ebé folin, no taxa lukru iha Telcomcel lospalos.
3.4.2 Amostra
Bazeia ba amostra Sugiyono (2013:91) halo parte montante no karakteristiku
compete hosi populasaun sira-neʼe. Determinasaun foots nia amostra ne ' ebé sei iha o
populasaun totál ne'e halo hosi sampel lori iha pontu. Amostra iha liu husi ne'e parte
populasaun montante iha Telcomcel lospalos kona-ba períodu 2006 to nian tinan 2015.
[Link] Variável Operasionál
Tuir sugiyono (2013:38) mak ida nu’udar atribuitu liu hotu ka karakter ka
pontu kona-ba ema ,objektivu ka aktividade sira ne’ebe hatene partikular diferensia
nebe’e mak bele hodi reseita ba estuda no depois konluzaun.
Dependente variavel mak variavel ida katak kestaun osan ne’ebe hanesan no
mos senti livre variavel sugiyono (2013:39) tamba ne’e iha peskiza ida ne’ebe hanesan
variavel dependen ka lukru likuidu.
Independen variavel ba konstitui variavel livre,ho sentidu variavel iha relasiona
ka ne’ebe hanesan tanba nia muda ka mosu variavel ne’ebe mak sei aumenta. sugiyono
(2013:39) Iha peskiza ne’ebe hala’o knaar variavel hanesan independen mak
promosaun no kustu produsaun.
3.6 Teknik Rekolha Dadus
Prosedur ne’ebe uja hodi rekoilha dadus mak hanesan
[Link] kestionariu ka lista pergunta
26
Ho teknik ida ne’e hakerek nain prepara lista perguntas kona-ba lista
implikasaun rendimentu konsumu hodi fahe ba respondente sira atu fo resposta
tuir kondisaun ida-idak nian.
[Link]
Hakrek nain direitamente ba falin peskiza hodi situasaun no kondisaun
relasiona ho peskiza ne’ebe atu halo.
[Link]
Husu no hatan diretamente iha fatin refere hodi hetan informasaun relevante
kona-ba peskiza.
[Link]
Informasaun hetan liu husi dadus ne’ebe preperadu ona (relatoriu foto nst).
3.7 Teknik Analiza Dadus
Uja hodi hare kuantidade influensia variavel independente ba iha variavel
dependen no formula kona-ba regresiu korelasaun simples hodi analiza dadus.
Y=a+bsl+e
Y=variavel dependente (rendimentu brutu)
X=variavel independen(influensia kustu promosaun ho kustu produsaun)
A=konstante
Bl=koofisiente ne’ebe relasaun ho variavel independen
E=erru
27