Está en la página 1de 5

 

1|
P á j i n a
HADI'AK RELASAUN POZITIVA ENTRE MANORIN NO KANORIN IHAESKOLA: IMPORTÁNSIA,
TIPU, REZULUSAUN & BENEFISIUEDUKASIONÁL
Crisogno Soares Freitas Pereiracrisogno.soares.freitas.p@gmail.com DocenteInstituto Católico
para a Formação de Professores (ICFP) - BaucauDiocese de Baucau, Timor-Leste
 
 Abstratu
 Relasaun pozitiva iha prosesu aprendizajen entre manorin no kanorin sei rezulta
atmosfera eskolane'ebé pozitivu atu ema hotu-hotu sente haksolok, iha vontade, respeitu malu, simu malu, nohakmatek
hodi aprende. Atmosfera relasaun pozitiva ne'e fó influénsia ba ema hotu ne'ebé iharelasaun ho eskola, hanesan: kanorin,
manorin, inan-aman no sosiedade / komunidade. Relasaun pozitiva ne'e mak sai nu'udar sistema fiar ka kostuma
ne'ebé kultu ba operasaun aktividade loron-loron nian iha eskola. Dezenvolve relasaun pozitiva mak objetivu
importante ne'ebé presiza tauatensaun hosi membru hotu eskola nian. 

Tanba ne'e, manorin sira presiza nafatin dezenvolve sira-nia relasaun ne'ebé di'ak no edukativu ho kanorin sira, atu
nune'e sai kultura ida-ne'ebé kriakondisaun saudável ba prosesu aprendizajen kanorin sira-nian hodi bele atinji meta
aprendizajenne'ebé kualidade. Tanba ne'e, iha jornál peskiza akadémia ida-ne'e, ne'ebé ho karakter kualitativubazeia ba
eperiénsia pesoál (istória pesoál) no observasaun jerál, iha-ne'ebé hakarak partillaargumentu hosi peskizadór espertu edukasaun
sira-nian kona-ba kualidade relasaun manorin-kanorin sai nu'udar liña edukasaun importante no vitál, ne'ebé signifikante no
fundamentál iha prosesu aprendiza jen.Iha-
ne'e bémós afeita ba motivasaun aprende ,rezultadu.dll aprendiz Ajentidak'bem-estar' kanorin sira-nian.

Xave palavra
 Kualidade re lasaun manorin - kanorin; Rezul tadu apren dizajen
ka norin; Motivasaun; Atitude; & Bem-estar.
 
Introdusaun
 Aprezent sebuah problema
Iha eskola Timor-Leste eziste observasaun públiku nune'e mós pesoál ne'ebé nu'udar
proofénsiaforte, deklara katak manorin sira iha relasaun ho sira-nia kanorin mak ho forma autoritáriu,
espasudook, la sai belun no ho dalan kastigu fíziku. Tanba ne'e mosu pergunta boot, bele katak
iha posibilidade eziste númeru signifikante hosi kanorin sira-ne'ebé esperiénsia relasionamentu negativa

 
2|
P á j i n a
 
Hadi'ak relasaun pozitiva entre manorin no kanorin iha eskola: Importánsia, tipu,
rezulusaun & benefisiu edukasionál
Ho manorin hamosu insidente iha eskola hanesan la pasa klase, la tama eskola, la kontinua eskola
( putus sekolah  )
iha tinan dahuluk eskola nian? Iha peskiza ida ne'e, ha'u hakarak foka liu ba asuntukona-ba relasaun
negativa ka pozitiva manorin-kanorin nian no sira-nia impaktu ba rezultaduaprendizajen, motivasaun,
komportamentu no moris di'ak ( kesejahteraan ) 
kanorin sira-nian. Saida mak peskiza sira modernu nian dehan ba aku ta kona-ba asuntu ida-
ne'e? Aprendizajen saida mak bele fotihosi peskiza kona-ba relasaun manorin-kanorin sira no hodi
implementa iha tempu ohin loron ba ihaeskola Timor-Leste? Ha'u haree asuntu ne'e nu'udar asuntu vitál
ne'ebé sai prioridade nasaun nianatu promove kualidade no nia importánsia ba eskola sira, nune'e mós
realidade edukasionál atuálne'ebé konfronta alarma sira kona-ba dezenvolvimentu nasaun nian.
 Kontestu: R elasaun ma norin-kan orin iha Timo r-Leste.

Saida mak nu'udar objetivu observasaun ba eskola sira iha Timor-Leste ne'ebé ko'alia kona-bakualidade
relasaun manorin-kanorin? Observasaun pesoál hatudu katak manorin sira barak uzakritizismu negativu
no umiliasaun ba kanorin sira, no hatudu uituan personalidade sira-ne'ebé laran-luak no kuidadozu hodi
hatán ba kanorin sira-nia nesidade. Observadór mós hasoru asaun manorinsira-ne'ebé la justu, arogánsia,
ofensivu, agresivu, no dalaruma kria violénsia liuhosi kastigu fízikune'ebé uza atu hanorin auto-disiplina,

koresaun no motiva kanorin sira atu aprende (Millo & Barnett,2004).Saida mak sai orijinidade
hosi estilu negativu sira-ne'ebé eziste ona ba iha relasionamentu manorin-kanorin? Atitude atuál no
komportamentu sira-ne'e, bele hetan sira-nia orijinidade liuhosi hanoin ideolojikál ne'ebé forma ona no
hala'o husi manorin sira durante periódu koloniál Portugés no tempuokupasaun militár Indonézia iha
Timor-Leste? Bele liga filafali ba kultura timorense pra-koloniál?Shah, (2009) hateten katak “konflitu iha
Timor-Leste konstrui ona iha istória naruk hosikolonizasaun no opresaun ideolojikál liu fali kontinuasaun
konflitu arma ”(hal. 3). Autór balun indikakatak Portugál no Indonézia hanesan ho forsa kolonilizasaun
seluk ne'ebé uza edukasaun nu'udarkontrolu tidak ada indoktrinasaun kulturál ne'ebé okupa povu.

 Ho objetivu mak atu ignora no halakonkultura lokál liuhosi hamoris sira-nia kultura, estilu moris
no valór sira hodi troka kultura lokál(Millo & Barnett, 2004; Shah, 2009). Ferre D'Amare (1979) dehan
katak “pedagojia koloniál
komete ba iha manipulasaun eksisténsia tantu ho konxiénsia tidak la ho konxiénsia ” (sita
iha Millo & Barnett,2004, hal. 723).

 
 

3|
P á j i n a
 
Hadi'ak relasaun pozitiva entre manorin no kanorin iha eskola: Importánsia, tipu, rezulusaun &
benefisiu edukasionál
Entrevista ne'ebé halo husi Millo & Barnett (2004) deskreve katak violénsia ne'ebé
kanorin halohasoru manorin akontese tanba hosi manorin sira Indonézia nian bainhira fó valór
hatudu falifavoritizmu ba kanorin trans-migran sira no la justu ba kanorin sira seluk. Tanba ne'e,
kulturaviolénsia enkoraja ona iha tempu pasadu ne'ebé moris iha tempu ohin loron, hodi rezulta
ezisténsiata'uk atu halokon kanorin sira iha desizaun manorin sira-nia, tanba ta'uk hamosu filafali
violénsiane'ebé sadístiku (Millo & Barnett, 2004). 

Hanesan mós Bispu eméritu Keuskupan Dili, Don CarlosFilipe Ximenes Belo dehan “iha
karakterístika espesiál ba kultura ohin loron nian hosi violénsiadurante tempu Indonézia no
Timor-Leste, hanesan mós fatin sira seluk iha mundu tomak iha-ne'ebé povu moris iha ta'uk. ...
Moris iha ta'uk hasoru lor-loron liuhosi violénsia, nune'e kria paralizadu bavítima sira no hela
nafatin iha prizaun pasadu nian ”(Uskup Belo, 1999).Iha administrasaun Portugál no Indonézia
nia okos, ema barak ho limite kualidade akadémiku atu saimanorin, tanba ne’e rezulta problema
kualidade hanorin nian ne’ebé sériu. Iha sorin seluk, manorinsira ne’ebé iha abilidade hanorin
dalabarak hakarak hetan kareira ida-ne’ebé di’ak liu tanba sira-niasaláriu ki’ik.

Tanba ne’e, manorin sira-ne’e lakon ba iha prinsípiu no sistema edukasaun


nu’udarmanorin (World Bank, 2004). Ho destroisaun infraestrutura no konsiderasaun mós iha
korpu manorinsira-ne’ebé menus iha tinan 1999 depoizde referendum ba independénsia, Timor-
Leste embarkarekonstruksaun dramatika ba sistema edukasaun hotu.

Volume númeru manorin sira-ne’ebé barakhetan empregu ho kualidade menus ka la


hetan treinamentu manorin nian (World Bank, 2004; Millo& Barnett, 2004; Shah, 2009). Millo
& Barnett (2004) fó relatóriu katak manorin sira-ne’ebé latreinadu lamenta tanba sira iha
koñesimentu kona-ba pedogojia menus liu, oinsá atu manteindisiplina no efetividade iha
transferénsia matenek, tanba ne’e desidi, “uza forsa hodi disiplinaliza atukoko hakalma labarik
sira iha klase” (p. 731).Entre fatór sira seluk, kualidade manorin ne’ebé ki’ak no rezultadu
ne’ebé ki’ak rekoñese nu’udarkontribuisaun aas ba repetisaun no drop-out.

kanorin sira-nian iha Timor-Leste (World Bank, 2004;Creative Associates International


[CAI], 2015). Iha dokumentu CAI mensiona katak fatór eskolasira-ne’ebé hola parte ba iha
kauza abandonu eskola mak: valór la di’ak, falla iha ezame, la ihavontade eskola, ambiente la
seguru no liuliu mós manorin hanorin la di’ak no manorin abusivu. Ida-ne’e hotu tama iha
kategoria akadémiku ne’ebé nu’udar fatór prinsipál ida hosi fatór sira seluk ba

 
4|
P á j i n a
 
Hadi’ak relasaun pozitiva entre manorin no kanorin iha eskola: Importánsia, tipu, rezulusaun &
benefisiu edukasionál
kauza abandonu iha nasaun Timor-Leste, ne’ebé atinji ± 12% (CAI, 2015). Estatístika
ida-ne’enu’udar implikasaun sériu ba edukasaun iha nasaun Timor-Leste.
  Kontrastandu esperiénsia pesoá l

Hosi ha’u-nia esperiénsia nu’udar kanorin iha governu lokál eskola primária tempu
Indonézia nian(Sekolah Dasar [SD]), ha’u fó sasin katak manorin barak uza kastigu fíziku no
liafuan ásperu ba sira-nia kanorin sira. Hahalok violénsia tuir eskola refere nia pontudevista mak
atu motiva ami kanorinsira aprende.

Tanba ne’e, eskola la’ós sai hanesan fatin ksolok nian. Ha’u dalabarak hela iha ta’uknia
laran ho manorin sira-nia reasaun kuandu ha’u halo sala iha ha’u-nia servisu, sira uza liafuansira-
ne’ebé la motivadu ka fó responde la loos. Atmosfera ta’uk no violénsia afeita tebes ami
hotu,inklui oinsá atu reasaun ba malu.

Depoizde esperiénsia negativa ida-ne’e, mosu mudansa signifikante bainhira ha’u tama
iha eskolasekundária ne’ebé administra hosi relijiozu katóliku internasionál ne’ebé ema barak
koñese ho naran
Salesiano de Don Bosco
. Iha eskola Saleziana, ha’u esperiénsia aman no irmaun sira-ne’ebé laran-luak, hamaluk no
enkoraja nafatin. Sira nu’udar manorin sira-ne’ebé hatudu personalidade
ne’ebé preokupa ba ha’u no saida mak akontese ba ha’u-nia moris. Sira motiva ha’u bainhira ha’
uesperiénsia difikuldade sira no fó mai ha’u oportunidade atu aprende liután saida mak ha’u simu
ihaklase laran. Sira la uza disiplina ne’ebé hanesan militar sira uza nu’udar ha’u esperiénsia iha
eskola primária. Eskola ida-ne’e halo ha’u sente haksolok atu aprende no fó sentidu ba ha’u kata
k eskolamak fatin ksolok nian atu aprende.
  Maneira relasionamentu ne’ebé positivu – Abordajen Saleziana
 Nu’udar ema adultu, ha’u rekoñese katak ho dalan sira-ne’ebé aman no irmaun Salezianu sira
halo baha’u, influensiadu hosi moris no filozófia edukasionál sira-nia fundadór, São João Bosco
(1815-1888). Filozófia edukasionál santu ida-ne’e nian mak filozófia “sistema preventivu”. Xave
basistema preventivu iha Don Bosco nia fuan mak hadomi, toleránsia, ativu, dinámiku,
fraternidade,haksolok, serenu, ospitaleiru iha prezensa entre labarik no joven sira (Lydon, 2009).
São João Boscohateten katak “
O que importa não é que os jovens sejam amados, mas que eles sabem que sãoamados
” (Sita husi Petitclerc, 2009, p. 4). Lydon (2009) mantein katak ba Don Bosco, edukadór
kamanorin “tenke harii iha prezensa toleránsia ho joven sira ... atu hamutuk ho joven sira la’ós

También podría gustarte