Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
Guarani II
Sesión Nº 16
Carrera: Ciencias de la Educación Año: 2º
Docente: Lic. Rosalina Aranda Fecha: 12/01/2024
3-5- Magia (Paje): en la acepción actual, indica hechicería, embrujo, hechizo. Este
vocablo es también aplicado al médico entre los indígenas igualmente al hechicero, al
mago, al exorcista. En la versión popular, se puede empayenar ( el vocablo es hoy de
uso corriente: embrujar, hechizar) directamente dando brebajes, elixires y otras formas
de vehículo del hechizo, poniendo algo en la comida, en la bebida, o directamente,
ofreciendo un cigarrillo, una flor, y aún a distancia. Invocaciones, rezos o realizando
ciertas prácticas.
Materiales empleado en la práctica del paje: espejos, utensilios, tinta, papel, ropas,
pañuelos, cintas, figuras, fotografías, cuadros de santos, muñecos, cruces,y paños de
cruces.
Agua bendita, sal, vinagre, pimienta, cabellos, sangre, saliva, huesos. Kavure’i rague,
Universidad Tecnológica Intercontinental
La Universidad sin Fronteras
Sede Dr. Juan Eulogio Estigarribia
sapos, grasa de guinea,, excrementos. Ka’avo rogué, ka’a y roméro. Itakaru(imán),
tierra de cementerio, agujas, alfileres, vidrios y clavos. También se acude a oraciones,
especialmente a San Antonio, San Miguel Arcángel, Santo Tomás, Santa Elena y
Santa Catalina de Sena.
Algunos ejemplos:
1- Para combatir tristezas y contrariedades, por ejemplo, llevar simpre consigo, en un
“relique” caolgado al cuello, pluma o cabeza disecada de kavure’i,
2- Para ahuyentar malos espíritus de un acasa, por ejemplo, ahumar las habilaciones,
los días ,artes y viernes quemando hojas de laurel, roméro, pindo karai, azúcar kande,
incienso, y recitar: “Espíritus infernales alejados de mi paso, que en esta casa, recinto
de paz y dulzura, reine siempre la armonía y que el mal espíritu se aleje a regiones
ignotas. Que entre el bien y que salga el mal”
3- A personas muy celosas, por ejemplo, darle de tomar caldo de gallina clueca.
4- Para enamorar a un hombre, por ejemplo, la mujer debe untarse con grasa de
guinea y pasarlas por el cabello del hombre sin que se dé cuenta.
5.6. Juegos y pasatiempo: Los más tradicionales son pasará-Pasará; Solterona, Un,
do, tre, miro; Descanso, Pelota muerte, Tuka’ẽ, Libertado, Kuãirũ Kañy, Tevi trapo,
cinto kañy; Gallito ciego, balita, tikichuéla; boléro, Pandónga, Trompo, pulseada,
partido so’o; carréra, kalesita, carrera de caballo, sortija, toro ñemoñarõ, lotería
familiar, carréra vosa, kambuchi jejoka, paila jeheréi, tata ási jehasa, yvyrasỹi, toro
candil, riña de gallos.
TAVARANDU
Tavarandu niko peteĩ kuaaty ijáva Avakuaaty tembiapoguiguápe. Ohapykueho,
ombyaty ha oikuaakajeýva arandu ka'aty. Mayma kuaaty oguerekoháicha, tavarandu
oipuru avei aporeko ha tapereko oipytyvõva ichupe ohupyty hag̃ua hembipota.
Tavarandu térã tetãkuaa, ha'e kuaaty (disciplina, ciencia) tetã rembikuaaguigua. Upe
ñe'ẽ omoheñoiva'ekue peteĩ karai katupyry hérava Willians John Thoms, ary su
poapysa irundypa poteĩme; ha ojepuru oñehenói hag̃ua umi mba'e ha'e: jeroviapy
(creencias), jepokuaa (costumbres), mombe'ugua'u (mitos), mombe'upy (leyendas),
ñe'ẽarandu (proverbios), ñe'ẽnga (refranes), tetãygua rembiapokuéva. Upe ñe'ẽ
ojepuru mayma tetãme, yvy ape ári oĩva.
1.1. Mba'echae (tradicional). Péva niko he'ise pe mba'e tavarandugua (hecho
folklórico) -taha'e ha'éva- ohasaha sy ha túvagui, ñemoñarépe. “Tuka'ẽ” jaipuru
ko'ag̃aite peve ñembosaráirõ, ñande sy ha ñande ru ombohoságui ñandéve ha
upekuévo omyesakãgui ñandéve mba'éichapa ñaha'ãva'erã
Universidad Tecnológica Intercontinental
La Universidad sin Fronteras
Sede Dr. Juan Eulogio Estigarribia
1.2. Tetãygua rembiapokue (vulgar). Ápe katu oje'e ñandéve pe mba'e tavarandugua
ikatuha heñói oimeraẽ hendápe. Natekotevẽi jaha ñañemoarandu upevarã térã ñaime
peteĩ mbo'ehaópe heñói hag̃ua tavarandu. Péicha peteĩ jehero (marcante) oimeraẽva
omoheñoikuaa.
1.3. Ijapoharekuaa'ỹva (anónimo). Avei oje'e mba'e tavarandugua ijapoharekuaa'ỹha.
Techapyrárõ, avave ndoikuaái mávapa oipuru'ypýkuri pe ñe'ẽ “amóntema”
1.4. Purupyrã (útil). Mba'e tavarandugua niko ojekuaa, ojepuru aja. Ndojepurúiramo,
ndojekuaái ha upe mba'e pya'e omano. Terere, vorivori, chipa, tatapỹi ári jehasa umíva
ha'égui purupyrã, hekove; ha oĩ gueterei ñande apytépe ko'ag̃aite peve
1.5. Heñoisapy'áva (espontáneo). Péva he'ise mba'e tavarandugua noikotevẽiha
ñembosako'i arére. Oimeraẽ hendápe, heñoita jave, heñói. Techapyrãrõ, ja'ekuaa
“yvyrasỹi” heñoihague peteĩ ára. Hoky peteĩ ñande rapicha apytu'ũme (heñoisapy'a) ha
péva oikuaaukávo hapichápe, ojekuaa ha ojepurúmakatu.
Tavarandu ñemohenda
1. Apytu'ũ rehegua tavarandu = Folklore Espiritual o Animista
2. Mba'e'apo rehegua tavarandu = Folklore Material o Ergológico
3. Ava'aty rehegua tavarandu = Folklore Social o Sociológico
APYTU'ŨGUIGUA TAVARANDU
Kóvape oikepaite mba'e tavarandugua oñemombytáva ñane apytu'ũme, tekotevẽ'ỹre
jahecha térã jajapo. Hyepýpe jajuhukuaa: ñe'ẽjovake, ñe'ẽñemiguerojera,
mombe'ugua'u, mombe'upy, káso ñemombe'u, ñe'ẽnga ha hetaiteve mba'e.
1.1. Ñe'ẽjovake (relación) niko ñe'ẽpotymimi joguaha ja'éva ojupe, ha ñane irũ
ombohovakekuaáva ñandéve.
Techapyrã:
Che korapýpe areko
Ka'avo hérava aromita
Jepémo ápe heta nde rogaygua
Che rohetũmíta
1.5. Paje (magia) niko mba'ekuaa ojepurúva mba'e porã ha mba'e vai aporã. Oĩ
tapicha -iñaranduka'atýva- oñembokatupyryva'ekue pajépe, upéicha rupi umíva
oporopohãnokuaa. Heta tapicha ohasa'asýva, hasykatuetéva, ndojejuhúiva,
ndaipirapiréiva, ikerairũ pochýva hamba'e oñepohãnouka hekokatujey hag̃ua ỹramo
ojora hag̃ua mba'e vai ojejapóva hesekuéra; ha katu, oĩ oipurúva paje oharu hag̃ua
hapichápe. Ja'ekuaa avei oĩha kuimba'e ha kuña ojapokuaáva paje. Oĩ oipurúva
imba'ekuaa oharu, ojahéi térã ombyai hag̃ua oimerãévape, umívape oñembohéra paje
apoha hũva; oĩháicha avei ojoráva mba'e vai térã ombohekokatujeýva tapicha
ojeharuva'ekuépe, ha ko'ãvape oñembohéra paje apoha morotĩva. Pe paje morotĩ
apohára ndaikatúi ojapo paje hũva ha péicha avei pe paje hũ apohára ndaikatúi ojapo
paje morotĩva. Paje apópe ojepuru opa mba'e: ñana, tembi'u, yvoty, tuguy, yvy, kuatia,
ao, inimbo, ta'ãnga, marangatukuéra ra'ãnga, kurusu, y karaipyre, juky, akãrague,
kangue, kavure'i rague, guinéa kyra, tepoti, ka'a, itakaru, ju ha ñembo'e San Antonio,
San Miguel Arcángel, Santo Tomás, Santa Elena ha Santa Catalina de Sena-pe.
1.9. Mombe'upy (leyenda) niko oñeha'ã ombohovái mba'eicharupíva oĩ yvy ape ári
umi hekomymbáva (animales), hekoka'avóva (vegetales) ha mba'ehekotee'ỹva
(minerales). Techapyrã:
KA'A
Peteĩ áraje Ñande Ru ou, tujamíramo, yvy ape ári oguatávo, ha ikane'õmarõ oheka
peteĩ ogami opytu'u hag̃ua. Ohohápente mavave ndoipe'ái chupe hóga rokẽ.
Maymávante oñembotavypa chugui. Ipahaitépe, og̃uahẽ peteĩ tujami rógape. Upéva
ombohasa chupe hógape, ome'ẽ chupe y ha tembi'u, ha okemi hag̃ua avei ome'ẽ
chupe. Upe tujami oikóje itajýra ndive, ha mokõive rasa oñangareko porã Ñande Ru
rehe.
Ohecharamógui tujami ha tajýra reko marangatu, Ñande Ru ojevúvo yvágape
omoheñoiukáje tujami róga korapýpe, peteĩ ka'avo pyahu avave oikuaa'ỹva. Upei
og̃uahẽkuri tujami rendápe Ñande Ru remimbou; ombo'eva'ekue tujami ha tajýrape
mba'eichaitépa ojepuru'arã upe ka'avo pyahu, hérava ka'a, opytava'ekue mokõivéva
poguýpe.
1.10. Káso ñemombe'u (Cuentos populares) niko umi ñemombe'u iñasãiva ñane
retãpýre ha ñande rapicha omombe'úva imandu'akuévo hembiasakue térã ambue
hapicha rembiasakuére. Opaichagua káso niko oĩ, péicha, ñahendukuaa póra,
pombéro, pláta yvyguy, paje, Pychãichi ha Perurima umíva rehegua. Oĩ avei
omombe'úva mba'éichapa heñóikuri tavakuéra, ỹramo oñe'ẽva guyra, mymba, térã
ka'avokuéra rehe. Oĩ itie'ỹva, avei ñanembopukáva, ñanemongyhyjéva ha
opaichaguáva. Upeichavérõ jepe, maymáva ñanerekombo'e ohechaukágui ñandéve pe
ñande rekoite; avei oguerekógui upe arandu ka'aty oje'eha. Ko'ág̃a rupi ae oñembyaty
ha mbeguekatúpe ojehai ohóvo. Avei oñemomba'eguasúve ha ojehechakuaaramojey.
Techapyrã:
MBORIAHU RYG̃UATÃ KÁSO
(Mbyatyhára: David A. Galeano Olivera)
Karai Hilario ha hogayguakuéra oikova'ekue, ñepyrũrãme, Itakyrýpe. Upépe omba'apo
hikuái kokuépe. Mandyju ha manduvi niko umi mba'e oñemitỹkakuaavéva, ohepyme'ẽ
hag̃ua. Oiko porã hikuái, imboriahu ryg̃uatã. Imarangatu hikuái. Heta tapicha ohayhu
añete Hilario ha hogayguakuérape, ha oĩra'e avei ohayhu'ỹva chupekuéra.
Péicha ndaje, peteĩ ko'ẽ, ojuhu hikuái juky iñasãiva hóga jerére. Osẽ ha ohohápente,
hóga jerére, juky mante ojuhu. Oñemondýivoi ha'ekuéra. Oñembo'e avei, ha upéi
Universidad Tecnológica Intercontinental
La Universidad sin Fronteras
Sede Dr. Juan Eulogio Estigarribia
ohypýi ykaraipyrépe. Ña Carmen -Hilario rembireko- oitypeíkuri ha ombyatypa peteĩ
vosápe, ha'e.... ka'arupytũ jave oñotỹkuri -iména ndive- kuarahy reike gotyo.
Upeichavérõ jepe, upe ára guive nosẽporãvei mba'eve chupekuéra. Ña Carmen jeko
oúkuri hasykatuetévoi. Hilario katu ojuhúkuri irundy hymba vaka oñekarãi ha
huguypáva, upéi omanombava'ekue ichugui. Ha'e oñangareko aja hembireko ha umi
hymba vakáre, ysokuéra oñemohyguatãkuri imandyjutýpe. Upeichaite jekoraka'e
ojehúkuri. Vaípeko ojehecha hikuái. Iñambuepaite hekovekuéra. Peteĩ pohãnohára
chae he'íkuri chupekuéra: “Mba'evai niko ojejapo penderehe. Ndaha'éi vyrorei. Che
ndachepu'akamo'ãi hese. Pehayhúramo pende rekove ha pene ñemoñare, pehova'erã
ko'águi ha pya'e ave. Pepytáramo ko'ápe ikatu pemanomba; pehóramo ikatu
peñakãrapu'ãjey”.
Pya'e jeko Hilario ha ipehẽnguekuéra ojapyhýkuri ijaomimi ha oje'ói Itakyrýgui.
Mombyryvoi oho upégui, Karaguataýpe. Upépe ojogapo vaivai; ha upéicha avei, heta
ára ndaje ohasa asy. Yvýpe hamba'e oke ha okaru. Hilario ha ita'ýra ypykue ohókuri
omba'apo peteĩ mandyjutýpe. Mbeguekatúpe ojoguajeýkuri tupa, apyka, mesa, umíva.
Upeichahárupi ndaje, peteĩ ka'arupytũ, Hilario -ou rire imba'apohágui- oguapýkuri itapỹi
rovái okay'u hembireko ndive; ha oñemongetaháguihina hesaho hikuái peteĩ karréta
nandíre, ohasáva ohóvo, ha jeko og̃uahẽvo peteĩ mbokaja tuja renondépe -
namombyrýiva hogakuéragui- oguetékuri Hilario ha Ña Carmen resa renondégui.
“Mba'épiko péva”, he'íje hikuái ojupe. Mokõive ndaje imandu'ákuri upérõ umi
hogaykeregua ñe'ẽnguére. Ha'ekuéra niko omombe'úmiva'erã Hilario ha Ña Carmen-
pe Karaguatay iporaha, ha sapy'apy'a ojejuhuha upépe pláta yvyguy. Ñorairõ Guasu
rapekuevoi niko raka'e. Ambue ka'arupytũme ojehujeýkuri upe mba'e. “Oiméne niko
kóva hína pláta yvyguy mba'e”, he'ijekoraka'e hembirekópe, ha ombojoapy: “Ko'ẽramo
jajo'óta”. Upe ára irundyhápe Hilario ndohói omba'apo. Opytákuri, ha hembireko ha
ita'ýra ypykue ndive ohókuri mbokaja tuja oĩha meve. Ogueraha hikuái peteĩ jo'oha
(pala), ha oñepyrũ ojo'o. Pya'evoi ndaje ojuhu peteĩ karameg̃ua'i. Onohẽraka'e hikuái
ha oipe'ávo ojuhu hyepypegua omimbipáva, nimbora'e pláta yvyguy hína. Ovy'aiterei
hikuái, jepérõ upéicha nomombe'úikuri mavavetépe. Oguerokirirĩnte hikuái.
Mbohapy ára ohasa rire jeko Hilario osẽkuri ohopa heseve Brasil-pe, ha upépe
ohepyme'ẽkuri. Heta pirapire ndaje oñeme'ẽkuri chupe. Upégui ou rire, ojoguákuri
hogarã Paraguaýpe. Ko'ag̃aite peve oiko ko'ápe. Ipirapire heta jepiveguáicha; ha'e...
kakuaa omba'apo. Añetémbora'e upe he'iva'ekue chupekuéra pohãnohára chae:
“Pehóramo ikatu peñakãrapu'ãjey”. Ha añetehápe, upeichaite oiko hesekuéra. Mba'e
vai rire, mba'e porã manteva'erã, péicha niko oje'evavoíjepi...
... ha upépe opa.
Universidad Tecnológica Intercontinental
La Universidad sin Fronteras
Sede Dr. Juan Eulogio Estigarribia
Mba'e'apoguigua tavarandu
Kóvape oikepaite mba'e tavarandugua oikóva mba'e apo rupive. Heñói guive ava ojapo
heta mba'e ipópe. Aipórõ ápe oikehína: óga apo, tembi'u apo ha opaichagua mba'e
apo (ñanduti, poyvi, ovecha rague umíva).
2.2. Tembi'u Paraguay (alimentos). Tembi'u apópe ojepuru ko'ãva: aramirõ, avati,
kure ñandy, kamby, kesu, ryguasu rupi'a, mymba ro'o opaichagua. Mboheha
(condimento) apytépe jajuhukuaa: áho, sevói, ky'ỹi, asuka, juky, laurel rogue ha limõ.
Tembi'u Paraguáy apytépe oĩ: huitĩ maimbe, rora, kavure, mbeju, chipa, so'o jukysy,
so'o josopy, so'o apu'a, so'o chyryry, so'o ka'ẽ, puchéro, vífe koy'gua, chamuchína,
asado de carnes, guiso, pajagua maskáda, chatáka, votifarra, mbusia, kumanda,
lókoro, saporo, jopara, ipokue, iñakãngue yvyguy, chicharõ, chipa
guasu, mbaipy, kiveve, kosereva, kaguyjy, kamby
arro, arapaho, alóha, terere, guari, chícha ha ambuéva.
Avano'õguigua tavarandu
Kóvape katu oike mba'e tavarandugua oñemoañetéva tekohápe, tapichakuéra ndive,
teko ñemoirũ rupive. Hyepýpe jajuhukuaa: ñe'ẽ jepuru, mba'epuru ha jepokuaa, vy'arã
ha ambue mba'e.
3.1. Jehero (apodo) niko teratee'ỹva jaipurúva ogapýpe térã angirũ apytépe.
Techapyrã: Chiquitín, Pancho, Aguara'i, Avión Koli, Anguja, Kavaju Rembe, Kururu,
Gállo Perõ, Guyra Tavy, Jaguarete, Jatevu, Jagua'i Pakéte, Ka'i, Jagua Perõ, Vaka
resa.
3.2. Ñe'ẽnga (Refranes) niko ohechauka ava arandu ka'aty, ñe'ẽ'apesã rupive.
Techapyrã:
Ahaséma ógape, he'i hyéva ikasõme.
Aisu'u ha amokõ hykuere, heíje ináko reheve okeva'ekue.
Aháta aju, he'i osóva.
Avy'a ha ndavy'ái, he'íje iména manóva.
Ág̃ante re'áne che píkore, he'íje lóro.
Che ndaka'úi, he'i oka'úva.
Chéngo ha'emínte, he'i loríto óga.
Ivai la situ, he'íje hekakapa'ãva.
Javy'ahag̃uánte, he'íje ikomáipe omoakãperõva'ekue.
Jaikove, he'íje mondaha omonda'íramo.
Kavalete, heí isái mbykýva.
Cada cosa henda, he'íje iky oguerováva ityvytágui iñakãme.
La unión hace la fuerza, he'íje ikatĩjováiva.
Ndaha'evoi la ha'usepávakuri, he'íje asadohágui oñemuñava'ekue.
Universidad Tecnológica Intercontinental
La Universidad sin Fronteras
Sede Dr. Juan Eulogio Estigarribia
Ndaipóri forma, he'íje angu'ápe oñenóva.
Ña'aguata, he'íje iména katĩva.
Sapy'aite g̃uarã, he'íje iména sa'yjúva.
Tuicha rejavy, he'íje hetyma yvyráva oisu'úrõ chupe jagua.
El único que me queda bien, he'íje ijao peteĩva.
Arriéro rembe puku kavaju uhéi.
Arriéro vai pombéro villetéra.
Arriéro rekorei lápi de color morotĩ.
Arriéro juruméme kaseróla.
Mitã vai kururu ñembo'y.
Lígape jakare jepe ojahogáva.
Mandarína ha g̃uaig̃ui ndaikatúi ja'u ñemi.
Výro ha yvyra karẽ araka'eve ndopái.
Hovasyve tape yképe okakávagui.
Ñe`ênga
-Kuña retyma po`i ovecha kokue
-Tuja rova cha`î, kesu pire.
-Tekove ajúra vo`î andai pahague.
-Sapy`areiro guaránte he`i aipo kavajúpe osaludava`ekue.
-Tuja rembe sysýi jagua kéra.
-Mbyja ha mboriahu pyharekuénte ováva.
-Nderehénte aî he`e jatevu.
-Tekove rova ky`a ava mbaraka.
-Eguatamína he`i imemby poñýva.
-A buen tiempo ha rico rajy arruinadoguínte jajavy
-Jetytygue ha viuda rógape nderehoreíri
-Mborayhu ha kuarahy`â pya`e ova.
-Kuña ha vodoke guyra rapykuérinte voi okañy.
-Camión tujakue ha kuña paranada arriero mondohoha.
-Rubia ha paila koli, pya’eterei haku.
-Arriero conversación ha jagua ñembojaru, je`úpe mante opava`erâ
-Kuña yvate ha tembi`u ka`aru rembuaku porâva`erâ re`u hagua o sino
nembyai.
-Morena ha verdolaga poste ári jepe ipoty.
-Entre las cuerdas nacidas he`i anguja onacerô arpa kuápe.
-Peje katu la pejeva`erâ ha tajaty he`ije sepulturéro.
-Añandu porâiterei he`i aipo lavativa omoîkava`ekue.
-Tengo una amargura en el pecho he`i aipo ináko omokôva`ekue.
-Javy`átakohína ápe he`ije aipo icomadre omoîngeva`ekue ñanandýpe.
-Kóva nachembovy`ái he`ije kure osoñárô botifarra.
-Ha`urei aikóvo he`ije la maestra ména.
-Pejupaite che ári he`ije puto ohugárô truco.
-Mba`eiko kóva he`ije la ikéra imembýva`ekue.
-Kóva la farra karape he`ije la enana ombojerokýva`ekue.
Universidad Tecnológica Intercontinental
La Universidad sin Fronteras
Sede Dr. Juan Eulogio Estigarribia
-Kóva otro pito pu he`i réfere opynórô.
-Kóva ijetu`u he`i je la kururu revíre opokova`ekue.
Supersticiones
-No te cases ni te embarques en martes 13 aunque tengas novio y pasaje.
-Pronunciar sin querer el nombre de una persona ausente, la misma se
acuerda de la primera.
-Tener la oreja derecha caliente: alguien está hablando bien o
recordándose bien de uno.
-Si es la oreja izquierda: están hablando mal o recordándolo mal.
-Cortar las uñas en día sin sol, trae enfermedad.
-Cuando se habla de enfermedades, males, desgracias, tocar madera, para
a uno no le acontezca eso.
-Tocar también madera cuando se quiere que acontezca algo bueno que
se relata, o que otro le desea a uno.
-Morderse la lengua: alguien nos recuerda.
-Gato negro da suerte; ver gato da suerte; sin embargo, hay quienes creen
que da mala suerte.
-Cuando un pato se baña en la arena: lloverá.
-Al entrar por primera vez en una capilla o iglesia: rezar un Padre nuestro y
un Ave María, y pedir tres gracias.
-Cuando el burro rebuzna: lluvia próxima.
-Cuando a la noche los insectos vuelan buscando la luz: anuncio de lluvias.
-Cuando las ranas, grillos y otros bichos cantan: anuncio de lluvia.
-Cuando hay muchos relámpagos, no poner espejo a la vista, pues atrae
rayos.
-Cuando hay una larga sequía para que llueva: robar un cruz y bañarla.
-Si se ve una estrella cambiar de lugar, decir “Dios te guíe”, para tener
suerte, pedir tres gracias.
-Mujer con menstruación no debe comer frutas cítricas.
-Si la mujer embarazada come bananas gemelas tendrá hijos gemelos.
-La mujer embarazada no debe comer morcilla ni hígado, no debe tomar
miel de caña, porque puede tener un hijo negro.
-Si la mujer embarazada quiere tener hijo moreno, debe tomar miel de
caña; si lo quiere blanco, debe tomar caña blanca, de cuando en cuando.
-Si la mujer embarazada come riñón, su hijo puede nacer con el labio
leporino.
-Si la embarazada está linda, tendrá una niña.
Universidad Tecnológica Intercontinental
La Universidad sin Fronteras
Sede Dr. Juan Eulogio Estigarribia
-Si la embarazada tiene manchas en la cara, tendrá un niño.
-Cuando el pitogue canta sobre una casa indica que algunas de las mujeres
de la casa está embarazada. Anuncia embarazo oculto.
Es de buen augurio
-Titilar el párpado superior izquierdo.
-Beber resto de agua de agua, se conocen sus secretos (amorosos)
-Ver un gallo
-Derramar vino sin querer en la mesa.
-Romper las copas en las bodas.
-Que un perro orine en la puerta.
Da suerte.
-Ver una embarazada (tocándole el vientre aumenta la suerte)
-Ver número capicúa.
-Encontrar una moneda agujereada
-Encontrar una aguja o un alfiler en el suelo, recogerlo; suerte para ese
día.
Variados
-Vivirá muchos años: la persona con quien se sueña muerta.
-El soldado que está de baja o por salir de baja debe cuidarse mucho
porque está propenso a sufrir accidente grave.
-Encontrarse con un amigo y desconocerlo: vivirá mucho tiempo.
Es de mal augurio
-Derramar sal en la mesa. Para evitar desgracia, lanzar hacia atrás por
sobre los hombros una porción de la sal derramada.
-Soñar con gato negro.
-Sonar con cuchillo.
-Cruzarse con acompañamiento fúnebre.
-Soñar con dientes rotos, acontecerá algunas desgracias.
-Titilar la mejilla derecha.
-Al levantarse de la cama, pisar primero con el pie izquierdo.
-Soñar con peine o peinarse en sueño anuncia también miseria.
Da mala suerte.
Universidad Tecnológica Intercontinental
La Universidad sin Fronteras
Sede Dr. Juan Eulogio Estigarribia
-Pasar por debajo de una escalera.
-Romper espejos.
-Ver bizcos.
-Encontrarse con un sacerdote, tocar hierro para neutralizar.
-Gato negro que cruza delante de ti mal negocio.
-Apagarse las luces durante un casamiento.
-Tener un cuadro inclinada en la pared
-Lluvia en día de bodas: desgracia, pronta separación.
-Atropellar perro.
-Salir juntos de padrinos los novios: nunca se casará.
-Adornarse con jazmín una señorita: no se casará.
-Sentarse trece a la mesa: uno de ellos morirá antes de un año. Muere el
más joven o el más viejo.
Anuncio de muerte:
-Mariposa negra que vuela.
-Perro que aulla frente a la casa.
-Gallo que canta solo.
-Abrirse una puerta por golpe de aire.
-Abrir dentro de una habitación un paraguas mojado, presagio de muerte.
Variados:
-Tracción: soñar con víbora.
-Tracción o peligro: grito del tetèu.
-Disgusto: ver morena o negra en sueños.
-Accidente: viajar con sacerdote.
-Infidelidad conyugal: Caerse el botón; desprenderse solo el cinturón de la
ropa; desatarse sólo los cordones de los zapatos; si una soltera pierde su
liga, el novio no le es leal., el infiel.
-Séptimo hijo varón: será luisón, para evitarlo debe ser apadrinado por el
presidente de la república.
-Séptima hija mujer: será bruja.
-Tirar comida al suelo: miseria; se atrae la ira de Dios.
-La muerte pasó cerca: cuando se siente un estremecimiento involuntario.
Buenas noticias
-Ver mariposas de colores.
-Ver picaflor revolotear frente a una casa o entrar en ella.
-Ver libélulas.
-Ver avispas amarillas noticias de personas lejanas.
Universidad Tecnológica Intercontinental
La Universidad sin Fronteras
Sede Dr. Juan Eulogio Estigarribia
Se recibirá dinero:
-Comezón en la palma de la mano izquierda.( hay que cerrar la mano para
retener el dinero)
-Si es en la mano derecha; se tendrá un gasto imprevisto.
-Pisar excremento
-Mosca azul que gira alrededor de uno.
-Golpearse el codo, sin quejarse: dinero, regalo.
Se tendrá cosa nueva.
-Ponerse descuidadamente la ropa al revés: ropa nueva.
-Comezón en los pies: zapatos nuevos.
Geografía artesanal:
Itá, Aregua ha tobatî: alfarería y cerámica
Carapegua: poyvi.
San Miguel: Ovecha rague
Jataity: Ao po`i
Capiatá: Escoba
Luque: Orfebrería e instrumentos musicales.
Limpio: Sombrero de karanda`y ha cesto
Itauguá: Ñanduti.
Piribebui: Póncho 60 lista
Ka`akupe: dulces
Eusebio Ayala: Chipa
Ypakarai: Cuero.
Universidad Tecnológica Intercontinental
La Universidad sin Fronteras
Sede Dr. Juan Eulogio Estigarribia
Juegos y pasatiempos-Ñembosarái
Pasará pasará – solterona - un dos tres miro - descanso - pelota muerta -
tuka`ê (guapy - kañy) kuairû kañy - tevi trapo cinto kañy - gallito ciego –
balita - tikichuela-volero – pandorga – trompo - pulseada-partido so`o,
karréra, calesita - lotería familiar - carrera vosa - kambuchi jejoka - paila
jeheréi - tata ári jehasa – yvyrasyi - carrera de caballo-sortija - corrida de
toro- toro candil- riña de gallo.
Fiestas patronales:
6 de enero: Reyes Magos
21 de enero: Ñandejára Guasu ára. Piribebúi
2 de febrero: La Candelaria. Capiatá
3 de febrero: San Blas- Piribebui- Itá
3 de mayo: Kurusu ára.
13 de junio: San Antonio
10 de agosto: San Lorenzo
1 de noviembre: todos los santos
2 de noviembre: día de los difuntos
8 de diciembre: Tupasy Ka`akupe
21 de diciembre: Santo Tomás
25 de diciembre: Niño Jesús