Está en la página 1de 84

RELATORIU INTRODUTORIA HO TOPIKU WAHAM,

HALUSINASAUN, DEFISIT AUTOCIDADU, RISKU HAHALOK AGRESIVU,

INTENTUS SUISIDU, IZOLAMENTU SOSIAL

NO DIGNIDADE TUN IHA IHA SALA ACUTE CARE

HNGV

HOSI :

NARAN :ZEZINHO DO ROSARIO N. DE JE, SOARES

NRE :02.01.18.170

SEMESTRE : VI
DEPARTAMENTO ENFERMAGEN

FACULDADE CIÊCIA DA SAÚDE

INSTITUTO SUPERIOR CRISTAL

(ISC)
2020
FOLLA ASEITASAUN

Relatoriu introdutoriu ho topiku ‘Asaun emfermagem ba pasiente ho moras mental, hetan


ona aseitasaun husi orientador klinika no akademiku.

Relatoriu ne’e halo ho objetivu geral hodi kompleta traballu no pratika psikiatria iha
Hospital Nasional Guído Valadares.

Díli,…………/……./……/ 2020

Orientador/a Pratika HNGV Orientador Akademiku

(…………………………..) (…………………………...)

Estudante

( )
RELATORIU INTRODUTORIA

DELUSAUN

A. DEFINISAUN
Delusaun hanesan konfiansa ne’ebe sala / lalo’os hodi mantem nafatin
pozisaun ho forte / beibeik maibe latuir realidade ne’ebe iha. Budi Anna Keliat,
2011 : pag. 165).
Delusaun hanesan sistema konfiansa ne’ebe laiha validasaun / hasoru ho buat
ne’ebe realiadade.(Haber, 1998).

B. FAIXA RESPONDE

Rentang Respon

Respon adaptif respon Mal-adaptif

- Hanoin logis - distorsi hanoin - problema hanoin


- Persepsaun di’ak - ilusaun - wahamEmosaun
- konsisten - reasaun emosaun - susar hatan/respon
ho experiensia liu / menus - kompotamentu
- Komportamentu - komportamentu ladi’ak
Apropriadu ladi’ak / lahanesan - isolasaun social
- Relasaun social baibain
- dada an
C. ETIOLOGIA

Kauza ida husi mudansa prosesu hanoin : waham mak problema konseitu an :
dignidade tun. Dignidade hanesan avaliasaun individu konaba realizasaun an no
analiza hahalok tuir ideal an. Problema dignidade bele dezenã tuir sentimento
negativu kona ba an rasik, lakon konfiansa an, no sente falla hodi realiza buat
ne’ebe nia hakarak / deseju.

1.Faktor predisposisaun

a. Faktor desenvolvimento
Impede desenvolvimentu sei ganggu relasaun interpersonal ema nian.
Ne’e bele aumenta stress no ansiedade ne’ebe termina ho problema
persepsaun, kliente hanehan ninia sentimentu ho matura funsaun
inteletual no emosaun laefetivu.

b. Fakotr sosiokultura
Ema ruma ne’ebe sente exilado no sente mesak bele kauza hodi
hamosu delusaun.

c. Faktor psikologis
Relasaun ne’ebe la harmonia, diferente, bele hamosu ansiedade hodi
termina no la simu faktus ne’ebe iha.

d. Faktor biologis
Akontese waham tamba iha atrofi kakutak, ventrikel iha kakutak bo’ot
ou mudansa ba iha selula kortikal no limbic.
2. Faktor presipitasaun

a. Faktor sosial kultura


Wahan bele afeta tamba hado’ok husi ema ne’ebe importante iha nia moris ou
grupo hases an.

b. Faktor biokimika
Dopamina, norepineprin, no substansia halusinogen seluk iha prediksaun bele
sai kauza waham ba ema.

c. Faktor psikologis
Ansiedade ne’ebe kleur no abilidade limitadu hodi resolve problema kliente
tenke bele desenvolve koping atu evita realita alegria.

3.Mekanismu koping

Represaun : esforsu husi individu hodi resolve problema ho meius halakon


memoria pasadu ne’ebe ladi’ak atu haluhan ka satan ba iha natureza konsiente
ka finji haluhan.
Proyeksi : mekanismu protesaun an ho karakte batin an husi individu ne rasik
ba iha karakter batin husi ema seluk.
Withdraw (menarik diri) : indivi ne’ebe lakoi simu realidade.Familia : nega
D. KASIFIKASAUN DELUSAUN

Tipu waham mak hanesan tuir mai ne’e:


1. Greatness
katak fiar ne’ebe bo’ot ba iha greatness/kebesaran ka poder special, ko’alia repete,
maibe la tuir realidade. Exemplu; ha’u mos nu’udar presidenteida ba nasaun
Timor-Leste ne’e rasik.

2. Suspicious
Fiar katak ema ruma ka grupo ne’ebe hakarak atu hamonu/merugikan nia, ko’alia
ho repete maibe la sai realidade. Exemplu; ha’u hatene ita bo;ot laran moras atu
oho ha’u tamba ha’u nia susesu.

3. Religion
Fiar makas liu ba relijiaun ida, ko’alia ho repete maibe la sai realidade. Exemplu;
se ha’u hakarak tama ba lalehan ha’u tenki reja hela de’it.

4. Somatic
Fiar katak nia isin kona moras ruma, ko’alia ho repete maibe la sai
realidade.Exemplu; ha’u kona moras kankru.Bainhira ba halo exame afinal
lahetan sinais sintomas kankru maibe kliente nafatin hateten katak nia kona moras
kankru.

5. Nihilistic
Fiar katak nia laiha ona iha mundu/mate, maibe la sai realidade.Exemplu; mundu
ne’e rate ba ha’u signifika ha’u mate tona.
E. SINAIS SINTOMAS DELUSAUN

1. Kognitivu
 Incapaz diferensia entre realidade no larealidade.
 Individu fiar liu ba ninia desizaun rasik
 difisil hanoin ba realidade
 la fasil ba nia an atu foti desizaun

2. Afektivu
 Situasaun la tuir ho realidade
 Blunted afeect/afek tumpul katak individu ne’ebe koa’lia ho irama makas
tuir sentimento nebe nia sente.

3. Hahalok relasiona ho sosial


 Hipersensitivu
 Relasaun interpersonal ho ema seluk ladi’ak
 Depresaun
 Ameasa ho verbal
 Aktividade la apropriadu
 Impulsive
 Suspicious/curiga

4. Fisiku
 Menus hygiene
 Oin kamutis
 Peso isin tun
F. PATHWAY

Komunikasaun verbal risku a’as injure an rasik,


la ho di’ak ema seluk no ambiente

Problema prosesu hanoin: Waham

problema de autoconceito : Dignidade tun

G. TRATAMENTU

a. Terapia Farmacologia
Halo tratamentu ba skizofrenia paranoid ba tratamentu sizofrenia tuir Townsed
(1998) mak hanesan:

1. Anti Psikotik
Tipo ai-moruk Psikotik mak hanesan:
a. Chlorpromazine
Atu kontrola psikosa no hatun sinais emesis .
Ba problema mental, dosis hahu: 3x25 mg no dosis aas liu: 100mg/loron
liu husi via-oral.

b. Trifluoperazine
Terapia ba problema mental organic no problema psikotik
Dosis hahu: 3x1mg no hasae to 50mg/loron

c. Haloperidol
Ba kondisaun ansietas, hakalma,psikosomatik,psikosis no mania.Dosis
hahu: 3x0,5 mg to 3 mg.
2. Antiparkison.
Triheksipenydil (Artane) atu halakon reasaun estrapiramidal. Dosis nebe mak
uja: 1-15 mg/Loron.
Difehidamin
Dosis nebe tuir mai: 100-400 mg/loron

3. Antidepresi.
Amitripylin indikasi ba sinais depresi,depresi husi ansietas no somatic.Dosis:
75-300 mg/loron.

4. Anti Ansientas
Anti Ansientas uja hodi kontrola ansientas,samotroform,disosiatif no estika
aan hodi hamenus sinais insomnia no ansientas.Ai-moruk mak hanesan tuir
mai ne’e:
Fenobarbital : 16-320 mg/Loron
Meprobamat: 200-2400 mg/Loron
Klordiazepoksida: 15-100 mg/loron.

5. Psikoterapia
Elemen nebe importante iha psikoterapia mak hanesan kaer metin relasaun
infocnsend nebe mak iha.Terapia individo sei efetivo liu terapia grupo.

6. Terapia familia
Baihira halao terapia presija hasoru no hetan familia kliente nian,saihanesan
aliado ba tratamentu.Uja familia sai hanesan benefisio ida hodi ajuda halo
atendementu ba kliente.
REFERÊNSIA

Keliat, Budi Anna. 2011. Keperawatan Kesehatan Jiwa Komunitas: CMHN (Basic Course).
Jakarta: EGB
Ns. Mustofa Ali. 2013. Buku Saku Keperawatan Jiwa Untuk Praktisi Dan Mahasiswa
Keperawatan
http://ppnikesdambrw.wordpress.com/askep-jiwa-waham/-(diakses pada tanggal 15
November 2020 pukul 18:48 Ayu)
http://toedhasflyingdutchman.blogspot.com/2010/04/asuhan-keperawatan-pasien-dengan-
waham.html (diakses pada tanggal 15 November 2020 pukul 19:15 Ayu)
http://ahmadfirmanismail.blogspot.com/2012/06/askep-waham.html (diakses pada tanggal 15
November 2020 pukul 19:40 Ayu)
ASAUN ENFERMAGEM

SP1 Pasiente :Desenvolve Relasaun Fiar Malu; Halo Identifikasaun Ba Nesesidade


Ne’ebe La Kumpri, Halo Pratika Ho Maneira Hakonu Nesesidade Ne’ebe La Hakonu.

1) ORIENTASAUN
Ha
“Bomdia Mae..!!! Ha’u estudante Estagiadu Enfermagem husi institutto superior
cristal(ISC) ne’ebe mak sei kuidadu Mae, ha’u nia naran kompletu Zezinho do
Rosario naran baibain bolu Zinho. Mae nia naran saida? Gosta bolu hanusa? “oinsa
ho Mae nia sentimentu agora? Mae nia keixa agora saida” “Di’ak, oinsa ita ko’alia
konaba saida mak Mae sente? Mae hakarak ita tur iha ne’be? Iha sala han fatin
de;it ga? Tiu hakarak to minutu hira? Oinsa ho 30 minutus?”

2) SERBISU
“Mae agora halo hela saida?Mae hateten katak nia mak Jesus.” “Di’ak, ha’u simu
Mae nia liafuan, maibe ha’u seida’uk iha evidensia ne’ebe sufisiente.” “Ohin Mae
hateten Mae mak Jesus,Mae sei iha konfia dehan Mae mak jesus ka? Di’ak Mae, se
ha’u bele hatene jesus iha ne’ebe, hatais hanusa, hela iha ne’ebe?” daudaun Mae
iha ne’ebe, hare to’ok Mae nia hatais hanesan tona Jesus kala’e?” ohin loron Mae
halo de’it saida mak ne’e?” “Di’ak Mae,Mae halo tona Mae ninia nesesidade
hanesan han, hemu, haris ne’e kala’e?”Mae, han, hemu no haris ne’e importante
lo’os, oinsa agora ne’e Mae han, hemu no haris lai, Mae hakarak kala’e? kapas
tebes Mae, orsida Mae bele halo aktividade han, hemu no haris lor-loron nia.”

3) TERMINASAUN
“Oinsa ho Mae nia sentimentu depois han, hemu no haris ona?” Di’ak Mae, ohin
ita halo ona han ne’ebe ho los no haris, agora ita halo orariu treinu ba Mae?” mae
sei halo treinamentu dala hira? Tuku hira?” Di’ak Mae, oinsa aban ita sei hasoru
malu fali atu hanorin maneira seluk mak resolve /mengatasi Waham?”Mae hakarak
iha ne’ebe? Tuku hira? Di’ak Mae, lisensa ate aban.”
SP 2 Pasiente : Halo Identifikasaun Kapasidade Ne’ebe Pasiente Iha No Ajuda Hanorin
Kapasidade Ne’ebe Iha.

1) ORIENTASAUN
“Bomdia mae, oinsa ho Mae nia sentimentu agora?” “Tuir buat ne’ebe mak
horseik ita promote dehan atu kontrola waham halo tuir tiu nia kapasidade ne’ebe
iha.” “ita sei treinu durante 20 minutus.” “hakarak iha ne’ebe” “iha ne’e de’it ga?”

2) SERBISU
“Maneira segundu atu evita waham seluk mak halo aktividade ne’ebe Mae gosta?”
“Tiu konta to’ok aktividade ne’ebe Mae gosta?” Di’ak Mae, entaun Mae gosta
toka halimar viola ka?” “oinsa, agora ita toka halimar viola?” “Tiu toka viola di’ak
tebes.” “ojnsa Mae ita halo orariu na Mae nia aktividade, viola di’ak tebes.” “Mae
treinu dala hira?” “Tuku hira?”

3) TERMINASAUN
“Oinsa ho Mae nia sentimentu depois treinu aktividade ne’e?” “maneira hira ona
mak Mae aprende hodi kontrola waham ne’e?” “Di’ak, Tiu koko halo to’ok
maneira rua ne’ebe atu kontrola waham. “ “oinsa ita treinu tan maneira terseiru
mak hemu aimoruk ho lo’os! Bele kala’e?” “hakarak tuku hira?” “oinsa ho tuku
08:00? Hakarak iha fatin ne’ebe/ iha ne’e de’it ka? Até aban, i bomdia.”
SP 3 Pasiente : Fo Edukasaun Konaba Uza Aimoruk Ho Lo’os.

Agresivu Ne’ebe Mak Pasiente Halo, Impaktu Ho Maneira Atu Kontrola Tuir Fisiku I

1) ORIENTASAUN
“Bomdia Tiu, oinsa ho Tiu nia sentimentu agora?” “Tiu halo tona kala’e buat
ne’ebe mak horseik ita aprende no treinu ona ne’e?” “Maneira rua saida mak
horseik ita treinu ona?” “Di’ak! Tiu halo di’ak lo’os. Hanesan ita nia promote, ohin
loron ita atu aprende maneira terseiru atu evita waham mak hanorin maneira oinsa
hemi aimoruk ho lo’os. Hakarak ita ko’alia iha fatin ne’ebe?” Di’ak ita tur iha sala
visita.” “Tiu hakarak ko’alia to’o minute hira?” “oinssa ho 30 minnutus? Di’ak
Tiu.”
2) SERBISU
“Di’ak Tiu, Aimoruk oin hira mak Tiu hemu ona?” “ Iha oras hira nia laran mak
Tiu hemu aimoruk?” Di’ak, Tiu tenki hemu aimoruk ne’e atu Tiu nia hanoin bele
hakmatek, aimoruk iha oin 3 mak kor orange nia naran CPZ hodi halo Tiu bele
hakmatek, Aimoruk kor mutin (putih jambu) nia naran THP hemu hodi halo Tiu
bele rileks, aimoruk kor mean (merah jambu) nia naran HLP hemu hodi halo tiu sai
hakmatek. Aimoruk oin tolu ne’e hemu 3 x 1 iha tuku 7 dader, tuku 7 meudia, no
tuku 7 kalan.
3) TERMINASAUN
“oinsa ho Tiu nia sentimentu depois ita konversa maneira terseiru atu evita waham
ne’ebe mosu? Di’ak tebes! Koko temi to’ok maneira 3 ne’ebe treinu atu evita
waham. Di’ak tebes! Agora hatama orariu aktividade lor-loron nian, Tiu koko
treinu tuir to’ok orariu? Ha’u sente ohin loron to’o iha ne’e de’it ona ita nia treinu,
oras 2 tan ha’u mai fali hasoru fali Tiu, Até Logo.”
RELATORIU INTRODUTORIU
HALUSINASAUN

A. DEFINISAUN
Halusinasaun hanesan problema ka mudansa persepsaun ne’ebe pasiente
manten ninia persepsaun ba buat ne’ebe lolos la akontese.Aplikasaun
sansekerta/panca Indra sinais estimula husi liur.Penghayatan ne’ebe akontese tuir
persepsaun liu husi sansekerta laho stimulus eksteren : persepsaun falsu. (Prabowo,
2014)
Halusinasaun hanesan lakon abilidade umanu bele halo diferensia estímulu
internal (hanoin) no estímulu external (externo). Kliente fo persepsaun ka openiaun
konaba ambiente laho objek ka estimulo ne’ebe real. Exemplu; kliente hateten
katak nia rona lian maibe realidade ema ida la ko’alia. (Kusumawati & Hartono,
2012)
Halusinasaun hanesan sinais problema mental ida ne’ebe kliente sente
mudansa sensorial persepsaun, sente sensasaun falsu ho lian, hare, ko’alia, no
horon.Kliente sente stimulus ne’ebe lolos laiha. (Damaiyanti, 2012).
B. FAIXA RESPONDE

Rentang Respon

Respond adaptivu Respon Maladaptivu

- Hanoin logis - distorsi hanoin - problema hanoin


- Persepsaun di’ak - ilusaun - wahamEmosaun
- konsisten - reasaun emosaun - susar hatan/respon
ho experiensia liu / menus - kompotamentu
- Komportamentu - komportamentu ladi’ak
Apropriadu ladi’ak / lahanesan - isolasaun social
- Relasaun social baibain
- dada an
C. ETIOLOGIA

1) Factor predispozisaun
a. Faktor desenvolvimentu
Tarefas desenvolvimentu pasiente hetan perturba hanesan menus kontrolu no
familia nian atensaun bele afeta pasiente labele independente rasik durante husi
ki’ik, fasil frustasaun, lakon konfiansa no bele hetan stress lalais.

b. Faktor sosio kultura


Ema ruma ne’ebe sente la simu iha ambiente durante ki’ik sei sente katak hadok
husi ambiente, mesak, no la fiar ba ninia ambiente.

c. Faktor biokimia
Iha influensia ba akontesimentu problema mental. Stress ne’ebe barak liu sei
akontese ba ema nia isin lolon sei produs substância ne’ebe ho karakteristiku
halusinogeniku neurokimia. Bainhira stress beibeik sei kauza aktividade
neuroransmite kakutak la’o la ho di’ak.

d. Faktor psikologis
Tipo personal fraku no laiha responsavel fasil abuso de substansia adiktivu. Buat
hirak ne’e bele fo influensia ba pasiente atu foti desizaun ne’ebe lo’os ba ninia
future. Pasiente hili liu ba ninia kontente momentu ne’e no hado’ok an husi
realidade tuir reino imajinariu.

e. Faktor genetika
Peskiza hatudu katak labarik saudável ne’ebe kuidadu husi inan aman
skizofrenia cenderung akontese skizofrenia.Resultadu estudu hatudu katak factor
familia hatudu relasaun ne’ebe efeito ba moras ne’e. (Prabowo, 2014)

\
2)Factor presipitasaun

a. Biologis
Problema husi komunikasaun no kakutak volta ne’ebe konjuntu prosesu
informasaun ho abnormalidade ba mekanismu odamatan tama ba iha kakutak
ne’ebe afeita incapasidade ho efektivu responde stimulasi ne’ebe simu husi
kakutak hodi interpreta.

b. Stress ambiente
Toleransia ba stress ne’ebe halo interaksaun ba iha stresosor ambiente atu
determina akontesimentu ba problema hahalok.

c. Mekanismu koping
Mekanismu koping fo influensia ba individu hodi responde ba stress.
(Prabowo, 2014)

d. Hahalok
Responde klientte konaba halusinasaun bele curiga, tauk, sentimentu la
hakmatek, gelisah, bilang, hahalok dada an, menus atensaun, labele foti
desizaun no labele halo diferensia entre real no lareal.
 Dimensaun fisiku
 Dimensaun emosional
 Dimensaun intelektual
 Dimensaun sosial
 Dimensaun spiritual
D.KLASIFIKASAUN HALUSINASAUN

Halusinasaun iha tipu balun ne’ebe ho karakterístiku espesifiku, mak hanesan :


a. Halusinasaun rona (Akustik, Audiotorik)
Problema stimulus ne’ebe pasiente rona lian principal liu make ma nia
lian, baibain pasiente rona ema nia lian ko’alia hela saida mak nia hanoin
hela no haruka halo buat ruma.

b. Halusinasaun hare (Visusal)


Stimulus visual forma ho modelu ne’ebe lahanesan forma ho naroman,
imagem geometriku, imagem animal no kompleksu.Lalatak bele di’ak no
latatak seluk bele halo tauk ema.

c. Halusinasaun horon ( Olfaktori)


Problema stimulus ba horon, ne’ebe relasaun ho buat dois, sin, dois ne’ebe
menjijikan hanesan : ran, urine ou feses. Dalaruma horon mmos buat
morin, baibain relasiona ho stroke, tumor, estika-an no dementia.

d. Halisunasaun kaer (Taktil)


Problema stimulus ne’ebe ho sinais iha saraf moras ka la diak ho stimulus
ne’ebe nia hetan.Exemplu sente sensasaun listrik mai husi rai, sasan mate
ka ema seluk.

e. Halusinasi pengecap (Gustatorik)


Pproblema stimulus ne’ebe ho sinal sente buat ruma ne’ebe dois, sin.

f. Halusinasaun sinestetik
Problema stimulus ne’ebe ho sinal sente funsaun isin hanesan ran halai liu
husi vena ka arteri, hahan bele diregido (dicerna) ka forma urine( yosep
Iyus, 2012).
g. Halusinasi Viseral
Mosu sentimentu ne’ebe espisifiku iha isin :
1. Personalizadu mak hanesan sentimentu estrañu/aneh ba ninia an
katak ninia privadu lahanesan tona baibain no latuir tona realidade
ne’ebe iha. Ne’e sempre ba ema ho skizofrenia no sindrom obus
parietalis. Hanesan sempre sente ninia an iha rua.

2. Abandono (derelisasi) hanesan sentiment ne’ebe estañus/aneh


konaba ambiente ne’ebe laho realidade. Exemplu hanesan
sentimentu ne’ebe nia sente dadaun ne’e hanesan iha mehi nia laran
de’it. (Damaiyanti, 2012)
E. SINAIS SINTOMAS
Sinais sintomas ba ema ne’ebe ho Halusinasaun maka :
a. Fase 1 (Comforting)
 Hamnasa la tuir situasaun
 Bo’ok ibun ba mai maibe la ko’alia
 Ko’alia neneik (bicara lambat)
 Nonok no ninia hanoin nakonu ho hanoin ne’ebe diversaun

b. Fase 2 (Condemning)
 Ansioso
 Konsentrasaun menus
 Kapasidade menus hodi halo diferensia ba realidade

c. Fase 3
 Pasiente iha vontade halo tuir halusinasaun
 Difikuldade halo relasaun ho ema seluk
 pasiente nia atensaun no konsentrasaun menus
 efeito instável (afek labil)
 ansiedade grave (kosar, nakdedar, la forsa halo tuir indikasaun)

d. Fase 4 (Controlling)
 Pasiente halo tuir halusinasaun
 Pasiente labele kontrola nia an
 Pasiente labele halo tuir ordem realiade
 Fo risko halo kanek an, ema seluk no ambiente
F. PATWAY

Risku ba komprtamentu violensia Effect

Mudansa sensorial persepsaun Cor


problem
Izolasaun sosial : menarik diri cause
G. TRATAMENTU

Tenti tratamentu ho lalais tenki fo, iha ne’e familia importamte tamba depois hetan ona
kuidadus iha hospital pasiente bele fila ba uma no familia importante atu kuidadus
pasiente, tenki cria ambiente familia ne’ebe kondusivu no pengawas hemu aimoruk.

1. Farmakoterapia
Neuroleptika ho dosis efektivo ne’ebe benefisiu ba emma ne’ebe sofre Skizofrenia
menahun, resultadu di’ak liu bainhira komesa fo durante tinan rua moras. Neuroleptika
ho dosis efek makas fo benefisiu ba pasiente psikomotorik aumentasae.

KIMIA NARAN GENERIK DOSE


Fenotiazin Asetofenazin (Tidal) 60 – 120 mg
Klopromazine 30 – 800 mg
(Thorazine)
Flufenazine 1 – 40 mg
(Prolixine, Permit)
Misoridazin (Serentil) 30 – 400 mg
Perfenazin (Trialon) 12 – 64 mg
Prokloperazin 15 – 150 mg
(compazine)
Promazine (Sparine) 40 – 1200 mg
Tiodazin (Mellani) 150 – 800 mg
Trifluoprommazine 2 – 40 mg
(Stelazine)
Trifluopromazine 60 – 150 mg
(Vesprin)
Toksanten Kloproktisen 75 – 600 mg
(Tarctan) 8 – 30 mg
Tioktiksen (Navane)
Butirofenon Haroperidol (Haldol) 1 – 100 mg
Dibenzondiazepin Klozapin (Clorazil) 300 – 900 mg
Dibenzokasazepin Loksapin (Loxitane) 20 – 150 mg
Didraindolon Molindone (Moban) 225 – 225 mg
2. Terapia kejang listrik
Terapia kejang listrik hanesan tratamentu ne’ebe hamosu kejang grand mall ho
artificial no halo liu fluxo listrik liu husi electrode ne’ebe monta iha ida ka rua
temples, terapia kejang listrik bele fo ba skizofrenia ne’ebe la mempang ho terapia
neuroleprika oral ka injeksaun, dosis terapia listrik 4 – 5 joule/detik.

3. Psikoterapia no rehalilitasaun
Psikoterapia suportif individual ka grupo ajuda tebes tamba relasaun ho praktis hodi
prepara pasiente ba fali iha sosiedade, ne’e hanesan terapia servisu ho di’ak tebes hodi
dudu pasiente adapta ho ema seluk, enfremeiro/a no doutor. Atu nune’e pasiente
labele sente mesak tamba ne’e bele halo pasiente nia kondisaun laho di’ak,
rekomenda atu organiza jogo ka exersisiu hamutuk, hanesam terapia modalitas mak ;

4. Teparia Aktividade
a. Terapia musica
Focus ; rona, halimar instrument musica, kanta, loke musika relaksasi ne’ebe pasiente
gosta/hakarak.
b. Terapia arte
Focus ; atu halo ekspresaun sentimentu liu husi servisu arte balun ka pinta arte balun.

c. Terapia dansa
Focus ; ba ekspresaun sentiment liu husi isin bo’ok an/dansa

d. Terapia relaksasi
Aprende no praktek relaksasi iha grupo laran
Rasional ; ba koping/ hahalok mal adptif/ deskriptif aumenta partisipasaun no pasiente
ninnia kontente iha ninia moris.

e. Terapia sosial
Pasiente aprende halo sosializasaun ho pasiente seluk.
f. Terapia grupo
1. Terapia grupo (grupo terapeutika)
2. Terapia aktividade grupo (adjunctive group activity therapy)
3. TAK stimulus persepsaun: Halusinasaun
Seksaun 1 : konese halusinasaun
Seksaun 2 : kontrola halusinasaun ho menghardik
Seksaun 3 : kontrola halusinasaun ho aktividade ruma
Seksaun 4 :evita halusinasaun ho konversa
Seksaun 5 : kontrola halusinasaun ho cumpri hemu aimoruk

g. Terapia ambiente
Halo ambiente hospital hanesan iha familia nia laran (prabowo, 2014).
REFERÊNSIA

Eko Prabowo. (2014). Konsep & Aplikasi Asuhan Keperawatan Jiwa, Yogiakarta : Nuha
Medika.
Iyus, Y. (2007). Keperawatan Jiwa. Bandung: PT Refika Aditamma.
Mukhripah Damayanti, Iskandar .(2012). Asuhan keperawatan jiwa. Bandung: Refika
Aditama.
Sundeen, S. A. (1998). Keperawatan jiwa Edisi III. Jakarta: EGC.
Wijayanigsih, K. s. (2015).Panduan lengkaap praktik klinik keperawatan jiwa. Jakarta
Timur: TIM.
ASAUN ENFERMAGEM

SP 1Pasiente :Treinu Oinsa Atu Halakon Halusinasaun Ho Maneira Menghardik / Duni


Sai.

1) ORIENTASAUN
“Bomdia, mãe…!!! Di’ak Kala’e?” Ha’u Nia Naran Zezinho do Rosario,Naran
Bolu zinho, Ha’u Estudante Husi Instituto superior cristal (ISC) Ne’ebe Halo Hela
Pratika Iha HNGV (Hospital Nasional Guido Valadares). Ha’u Bele Hatene Ka
Mãe naran Saida? Naran Baibain Gosta Bolu Hánusa? Mãe Ha’u Mak Sei
Atende / Hamutuk Ho Mãe Loron 10 Nia Laran, Karik Iha Buat Ruma, Mãe Bele
Hatete Mai Ha’u Karik Ha’u Bele Ajuda.” Oinsa ho mãe nia sentimentu agora?
Saída mak mãe atu keixa mai ha’u agora? Di’ak, agora ita ko’alia konaba lian
ne’ebe durante ne’e mãe rona maibe realidade laiha buat ida…? Mãe hakarak ita
tur iha fatin ne’ebe? Mãe hakarak ita ko’alia to’o oras/minutu hira?”

2) SERBISU
“Mãe rona lian ruma iha mãe nia tilun maibe realidade ema laiha? Mãe rona lian
ne’e ko’alia hanusa ba mãe nia tilun? Ema nain hira mak ko’alia? Lian ne’e loron
ida mãe rona dala hira? Iha situasaun s aida mak mãe rona lian ne’e? mãe rona
lian ne’e bainhira mesak ka ema barak? Saida mak mãe sente bainhira lian ne’e
mosu? Saida mak mãe halo bainhira lian ne’e mosu? Bainhira lian ne’e mosu mãe
uza maneira saida hodi halakon lian ne’e? Di’ak, agora ita treinu maneira atu
halakon lian ne’ebe habosok mãe? Mãe pronto kala’e? Mãe iha maneira haat (4)
ne’ebe bele evita lian ne’ebe mosu mak ; menghardik / duni sai lian ne’ebe mosu,
Ho maneira konversa ho ema seluk, Halo aktividade ne’ebe ho orario, Hemu
aimoruk teratur. Agora ita aprende uluk maneira primeiru ne’e lai? Prontu kala’e?
maneira ne’e mak menghardik / duni sai: se lian ne’e mosu mãe taka tilun rua
ne’e hotu no dehan O sai husi ne’e, o sai husi ne’e,,, o lian falsu,,, o lian ne’ebe
lalos, hodi mai estraga ha’u, ha’u la’os hanesan ho o.
Mãe tenki repete to lian ne’e lakon. Agora, mãe koko halo tuir ha’u? Mãe halo
mesak to’ok maneira ne’ebe ohin ha’u hanorin ona. Kapas tebes mãe, koko dala
ida tan? Wao,,, kapas tebes.

3) TERMINASAUN

“Oinsa Mãe Nia Sentimentu Halo Treinamentu Ba Maneira Ohin? Di’ak, aban
mak ita kontinua treinu fali maneira segundu oinsa konversa ho ema seluk. Mãe
hakarak aban komesa tuku hira? Mãe hakarak ita tur iha ne’ebe? Maneira primeiru
ha’u hanorin hotu ona ba mãe, obrigada barak ba mãe nia kolaborsaun, lisensa mãe
ate aban.
SP 2 : “Treinu Pasiente Atu Kontrola Halusinasaun Ho Maneira Segundu Ko’alia Ho
Ema Seluk.”

1) ORIENTASAUN
“Bomdia Mãe…!!! Oinsa ho sentimentu ohin loron? Mãe lian ne’e sei mosu ba
Mãe nia tilun kala’e? Lian ne’e komesa menus ona kala’e Mãe? Di’ak! Relasaun
ho ita nia promote liub ba ha’u atu hanorin tan maneira segundu nian ba Mãe, atu
kontrola halusinasaun rona, ho lian maneira mak ko’alia ho ema seluk. Ita treinu to
20 minutus nia laran. Mãe hakarak iha ne’ebe ? Iha ne’e de’it ka Mãe?”

2) SERBISU
“Maneira segundu atu kontrola halusinasaun rona mak ho maneira ko’alia ho ema
seluk. Ne’e duni kuandu Mãe kommesa rona lian tenki buka kedsn kolega atu
ko’alia halimar. Husu kolega atu ko’alia ho Mãe. Ajuda ha’u komesa rona lian fali
ona. Ko’alia ho ha’u lai! Ou kuandu ema iha uma por exemplu; katuas oan, oan
Mãe ko’alia : Pai ko’alia ho ha’u tamba ha’u rona fali tan ona lian. Hanessan ne’e
Mãe koko halo hanesan ha’u ohin halo. Sim , hanesan ne’e. Di’ak! Koko dala ida
tan! Kapas tebes Mãe…!!! Treinu kontinua hanesan ne’e eh Mãe.”

3) TERMINASAUN
“oinsa Mãe nia sentimentu ne’ebe ita treinu hanesan ne’e? agora Mãe iha ona
maneira ne’ebe Mãe treinu hodi halakon lian ne’e? Di’ak! Koko ba maneira rua
ne’ebe ita treinu ona, karik Mãe rona fila fali lian ne’e. oinsa ita hatama fali ba
oraraiu serbisu lor-loron nian. Mãe hakarak iha tuku hira? konaba ko’alia ho ema
seluk? Di’ak depois halo tuir regulamentu iha tempu lianne’e mosu mai! Abana
dader ha’u sei mai fali. Oinsa karik ita treinu fali maneira terseiru, maneira mak:
“halo aktividade tuir orariu? Mãe hakaraka tuku hira? Tuku 08:00 bele kala’e?
Mãe hakarak iha ne’ebe/iha ne’e de’it ga, iha ne’ebe? Até aban…!!! Bomdia…!!!
SP 3 :Hanorin pasiente atu controla Halusinasaun ho maneira halo aktividade tuir
horario

1) ORIENTASAUN
“Bomdia Mãe…!!! Oinsa ho màe nia sentimentu ohin loron? Lian ne’e sei mosu
nafatin iha mãe nia tilun kala’e? lian ne’e mosu mãe uza duni maneira rua ne’ebe
ita treinu ona ne’e kala’e? oinsa ho rezultadu di’ak kala’e? Di’ak! Relasaun ho ita
nia promote , oihin loron ita atu treinu maneira terceiru nian atu halakon
halusinasaun rona mak: halo aktividade tuir orariu. Mãe hakarak ita atu ko’alia iha
ne’ebe? Di’ak tur iha sala ne’e de’it ka? Mãe hakarak ita ko’alia husi tuku hira?
Oinsa ho 30 minutus? Di’ak.”
2) SERBISU
“Serbisu di’ak ne’ebe mak Mãe bele halo? Dadersan mãe halo serbisu saida? depois
tuir mai mãe kontinua halo serbisu to’o kalan ka? Wahh…!!! Mãe nia serbisu barak
lo’os ne’e. mãe ita treinu uluk serbisu ba ohin loron nia ( serbisu ne’ebe mak mãe
hili ona). Di’ak Los!!! Mãe bele halo srebisu, serbisu ne’e mos bele halakon lian
ne’ebe mãe rona. Serbisu seluk ita sei treinu tan husi dader to’o kalan sei iha
serbisu.”
3) TERMINASAUN
‘Oinsa ho mãe nia sentimentu molok ita treinu maneira rua liu ba atu halakon lian
ne’ebe mosu iha mãe nia tilun? Di’ak lo’os…!!! Koko temi to’ok maneira 3 ne’ebe
ita halo ona, atu halakon lian ne’ebe mosu, hodi halakon lian ne’e. kapas tebes…
agora ita tama fali ba orariu serbisu tuir orariu ne’ebe ita halo ona…(mãe hetan ona
treinamentu aktividade nian, tuir mai maneira seluk ba hasoru malu ikus, tenki
kumpri aktividade husi dadaer to’o kalan). Oinsa karik orsida ba han meudia, ita
fali konaba oinsa maneira hemu aimoruk ho lo’os no tir tempu. Mãe tuku hira?
Oisa ho tuku 12:00? Iha fatin han nian de’it eh! Ate logo”
SP 4 : Hanorin Pasiente Oinsa Hemu Aimoruk Ho maneira Lo’os.

1) ORIENTASAUN
“Bomdia Mãe…!!! Oinsa ho sentimentu ohin loron? Mãe sei nafatin lian ne’e
kala’e? Mãe uza duni maneira 3 ne’ebe ita treinu ona ne’e kala’e? Mãe implementa
/ halo tuir duni orario ne’ebe ita halo kala’e? dadersan ne’e mãe hemu tona
aimoruk? Dia’k! ohin loron ita ko’alia kona ba sira ne’ebe mãe hemu? Ita ko’alia
iha minute 20 nia laran hodi hein han meudia? Ita ko’alia Iha ne’e de’it ka?”

2) SERBISU
“Iha mudansa kala’e molok atu henu aimoruk ho teratur? Oinsa, lian ne’e sei mai
tenta nafatin mãe kala’e? aimoruk ne’ebe mãe hemu ne’e iha oin hira?
(enfermeiro/a fo tia aimoruk) ida ne’e mak kor orange ( CPZ) loron ida musan 3,
hemu tuku 7 dader, tuku 1 meudia no tuku 7 kalan, hemu atu halakon lian ne’ebe
mosu. Ida ne’e mak mutin (THP) loron ida musan 3 oras hanesan, hemu atu
halakon hanoin barak. Kuandu lian ne’e lakon ona , aimoruk labele para hemu
nafatin. Tuir mai konsulta nafatin ba Doutor, se bainhira hapara aimoruk.”

3) TERMINASAUN
“Oinsa ho sentimentu mãe nia wainhira ita ko’alia konaba aimoruk? Iha maneira
ne’ebe mak ita treinu hodi hapara lian ne’e? koko temi to’ok? Hatan kapas tebes.
Agora ita halo orariu hemu aimoruk tuir orariu aktividade nia. Mãe keta haluahan
oras to’o hemu aimoruk husi enfermeiru ho familia sira ne’ebe mak iha uma.
Hahan mai ona mãe. Aban ita hasoru malu fali hodi hare benefisiu? Maneira haat
mak ita ko’alia ona. Hakarak tuku hira? Oinsa ho 30 minutus. Até aban.”
RELATORIU INTRODUTORIU
DEFISIEN AUTOCUIDADO

A. DEFISAUN
Difisein autocuidado hanesan habilidade humana basica ida hodi responde
nesesidade moris nian saude no ben-estar tuir kondisaun saude nian.Kliente afirma iha
problema autocuidado tamba la halo autocuidadu ba nia aan (Mukhripah & Iskandar
2012:147).

`Difisien autocuidado hanesan kondisaun ema ida nian no problema iha ninia
habilidade hodi halao ou hodi halo kompletu aktividades moris lor-loron ho
indepedentemente.Lakoi haris,lakoi sui fuk,hatais foer,isi lolon dois no hatais sabraut.

Difisien autocuidado hanesan ema nebe la iha kapasidade iha: higene


pessoal,hatais,han mesak (Keliat B. A. DDK 2011).
Difisien autocuidado sai hanesan problema ida nebe akontese ba iha pasiente
problema mental. Pasiente problema Mental Cronis dalabarak la interese hodi halo
autocuidadu ba nia aan (Yusuf Rusky & Hanik 2015: 154).
B. FAIXA RESPONDE

Rentang Respon

Adaptif Maladaptif
Padraun autocuidado kadaves halo autocuidadu La halo
Equilibrio ba nia aan autocuidado
Kadaves mosa lae. ba nia aan

Imagem I: Fleixa responde difiaien autocuidadus.

1. Padraun autocuidado equilibrio.


Bainhira kliente la hetan Stresor no bele sai adaptiv tamba ne’e padraun kuidadus
ne’ebe sei halo equilibrio no kliente sei halo cuidado ba nia aan.

2. Kadaves halo autocuidado ba nia aan kadaves mos lae.


Bainhira kliente hetan stressor kadaves kliente la fo atensaun ba nia higene
pessoal.

3. La halo autocuidado ba nia aan:


Kliente la preokupa la kohi halo kuidados nia aan bainhira nia hetan stresor.
C. ETIOLOGIA
Tuir Tarwoto & wartonah (2000) kausa menus halo autocuidadu ba nia aan mak
hanesan tuir mai ne’e:

a. Faktor Presdiposisaun
1. Dezemvolvimento
Familia sempre proteje demais no manja to’o fo problema ba kliente nia
inisiativa.

2. Biologis
Moras kronis ne’ebe mak fo kausa ba kliente hodi la bele halo atucuidadu ba
nia aan.

3. Menus habilidade realitis


Kliente ho problema mental ho problema menus habilidade realitis hodi halo
ignora ba nia aan,ambiente no halo autocuidadu ba nia aan.

4. Social
Falta fo apoio no treinamentu habilidade halo autocuidado ba nia aan
(Mukhripah & Iskandarn 2012:147-148)

b. Faktor presiptasi
Ida ne’e sai hanesan factor presiptasi difisien autocuidado hanesan menus
motivasi,estragus iha kognitivo ou preseptual,laran la hakmatek,kolen ne’ebe
akontese no fo kausa ba individo no menus kapasidade hodi halo autocuidado ba
nia aan (Mukhripah & Iskand,2012:148).
Dopkes (2000) no iha livro (Mukhripah & Iskand,2012:148) factor ne’ebe fo
kausa ba higene pessoal hanesan tuir mai ne’e:
A. Body image (Imagen corporal)
Kondisaun jeral ida husi individu ne’e hetan hodi fo influensia tebes ba nia higene
pessoal exemlo hanesan iha mudansa fisiko to’o individo ne’e la preokupa ba nia
higene pessoal.

1. Pratika Sosial
Labarik sempre manja iha kondisaun higene pessoal,mak posivelmente sei
akontese problema higene pessoal.

2. Status Ekonomi.
Higene pessoal presija materiais hanesan sabaun,pepsodente,sampo no
materiais haris nian seluk buat sira ne’e presija osan.

3. Konesementu.
Konesementu konaba higene pessoal ne’e importante tebes tamba
konesimentu ne’ebe mak diak sei hetan saude ne’ebe diak.
4. Kultura.
Komunidade sira bainhira iha individo ida hetan moras ruma sira la fo haris.

5. Habito ema nian.


Iha habito ema nian ne’ebe uja produtos ruma hodi halo autocuidadus ba nia aan
hanesan sabaun,sampo no seluk-seluk tan.

6. Kondisaun fisiko ou Psikis.


Iha kondisaun ne’ebe moras no nia la iha habilidade no nia menus atu halo
autocuidadu ba nia aan no presija ema seluk nia tulun.
D. KLASIFIKASAUN
Nauda-I (2012) Klasifikasaun autocuidado compostu husi:
a. Difisien autocuidado: Haris
La iha habilidade atu halao autocuidadus ba nia aan hanesan haris nia mesak.

b. Difisien autocuidado: Hatais


La iha habilidade hodi halao aktivitas hanesan hatais mesak.

c. Difisien autocuidado: Han


La iha habilidade hodi halao aktivitas hanesan han mesak.

d. Difisien autocuidado: Eliminsi


La iha habilidade hodi halao aktivitas hanesan eliminasi mesak (Nurjanah,
2004:79)
E. SINAIS NO SINTOMAS
Iha mos sinais no sintomas difisien autocuidado tuir Fitria (2009) hanesan tuir mai
ne’e:

a. Fisiko
 Isin dois,hatais foer
 Fuk no kulit foer
 Liman kukun naruk no foer
 Nehan foer no ibu laran iis

b. Psikologis
 Baruk, la iha inisiatif.
 Isola aan
 Senti la vale no dignidade tun

c. Social
 Interaksaun menus
 Aktivitas menus
 Han la regula soe be kiik no soe be boot arbiru deit,la iha habilidade haris
mesak no kose nehan.
F. PATWAY

Problema iha manutensaun Saude


(SBK/SBB, Haris,han hemu)

Difisien Autocuidado

Menus motivasaun ba iha autocuidado

Isolasi social

G. TRATAMENTU

Halo tratamentu ba difisien auticuidado tuir (Herdmen Ade,2011:154) hanesan tuir


mai ne’e:

o Hasae konseinsia pasiente nian no fiar aan


o Ajuda pasiente iha activitas halo autocuidado ba nia aan
o Fo ambiente ne’ebe mak hakmatek

1.
ESTRATEJIA ASAU ENFERMAJEM (SPTK)
A. PROSESU ASAUN ENFERMAJEN.
1. Sr. J Tur iha sala laran,liman kaer ba ulun no koi ulun no ita hare foer los,fuk
naruk no sabaraut,ropa ne’ebe sr.J hatais lalos no ita hare nakles barak,liman kukun
naruk no foer sr.J ita hare foer los no ibun laran iis bainhira koalia.
2. Diagnose enfermajen: difisien autocuidado

3. Objetivo espesifiko
a. Pasiente iha habilidade halo higene pessoal ba nia aan
b. Pasiente iha habilidade hatais aan kapas
c. Pasiente iha habilidade han mesak
d. Basiente iha habilidade halo BAB/BAK mesak.

4. Asaun enfermajen
a. Hanorin pasiente maneira oinsa halo autocuidadu.
b. Fo esplikasaun ba pasiente importansia konaba autocuidado.
c. Fo esplikasaun konaba maneira autocuidado.
d. Hanorin pasiente halo pratika konaba autocuidadu.

B. ESTRATEJIA KOMUNIKASAUN NO ASAUN ENFERMAJEN


1. Orientasaun.
a. Komunikasaun teraupeotika
Bomdia, sr. hau nia naran Filipina hau husi Instituto superior cristal (ISC)
Nebe mak halo pratika iha durante semana 2 nia laran no ita nia naran
saida?Oh ita gosta bolu N. deit.

b. Evaluasaun/validasaun
Hau ohin hare sr. N Koi ulun hela deit,ulun katar ga?

c. Kontakto
Topiko : bele kalae ita koalia konaba hamos aan?
Tempo : hakarak ita koalia mais menus oras hira?
Fatin : diak; ita hakarak ita koalia iha nebe?Diak sr.N hakarak ita koalia iha
ne’e deit ga?
REFERENSIA

Aprilianti dkk.(2014).Laporan Pendahuluan Keperawatan Jiwa difisit perawatan diri. Bina


medika (pp. 5-7).Jakarta: Scribd.
Keliat A B. (2007). Model Praktik keperawatan profisional.Jakarta: EGC
ASAUN ENFERMAGEM

SP 1 Pasiente :Halo Diskusaun Importante Hamoos An, Maneira Kuidadu An No


Treinu Pasiente Kona Ba Maneira Kuidadu Hamo’os An.

1) ORIENTASAUN
“Bondia sr/a há’u nia naran Zezinho do Rosario naran bain bain bolu zinho. Sr/a
nia naran sa ….. gosta liu bolu naran oinsa….Ohin loron iha kuartu ida n’e komesa
iha tuku 07:00 – 14:00 h’a mak sei akompanha ita bot iha hospital ida ne’e to’o
remata no w mak sei kuidadu tiu.Husi ohin há’u hare tiu koi hela de’it an katar ga?
Oinsa ita bele ko’alia kona ba hamoos an?Hakarak ita ko’alia oras hira? 20 minutu?
Iha ne’ebe ?iha ne’e bele ga lae?”

2) SERBISU
“Tiu loron ida haris dala hira? Haris ona ga sei dauk iha loron ohin? Tuir nia
hanoin tamba sa’ida mak ita tenke haris? Razaun sa’ida mak ita tenke hamoos an?
Tuir tiu nia hanoin benefisio sa’ida bainhira hamoos an? Tuir tiu nia hanoin sinais
saída mak mosu ba ema ne’ebe la kuidadu an ho di’ak hanesan ne’ebe karik? Isin
katar, ibun laran is, saída tan…?bainhira la teratur jaga ita nia higene problema
saída mak sei akontese tuir tiu nia hnoin? (Exemplu ba pasiente mane) Loron hira
ona tiu koi hasan rahun? Tiu koi hasan rahun iha loron ikus tiu sei hanoin? Tamba
saida ita tenke koi hasan rahun?di’ak liu koi hasan rahun iha semana ida dala rua
2x no sasan atu koi hasan rahun iha ga lae? Loron ida tiu han dala hira? Depois de
tiu han tiha tiu halo saida? Tebes ga lae ita kose nehan depois de han htu? Bainhira
ita haris ita tenke kose sabaun ba ita nia isin lolon tomak depois mak ita fakar be ba
ita nia isin. Eskova nehan ho pepsodet tenke eskova nehan leten no nehan kraik
hotu. No haris hotu hamoos no hamaran an ho toalha.”

3) TERMINASAUN
”Oinsa tiu nia sentimentu bainhira haris no troka roupa? Oinsa tiu nia sentimentu
bainhira ita halo diskusaun ho hamoos na no kuidadu higene pessoal ohin? Tiu bele
repete fila-fali sinais moos no rapi? Di’ak tebes tiu hakarak haris no kose nehan
dala hira iha loron ida ? dala rua dader no loraik, mai ita halo horariu aktividade
lor-loron nian.”
SP 2 Pasiente :Ko’alia psiente mane bainhira hadi’a an

1) ORIENTASAUN
“Bondia tiu!!! Oinsa ho tiu nia sentimentu ohin loron? Oinsa tiu haris? Halo ona ga
seidauk? Maraka tiha ona horariu lor-loron nian ka lae? Ohin loron atu treinu kona
ba hadi’a an, tiu hakarak ita treinu iha ne’ebe. Iha sala visita bele ga lae? Menus liu
iha oras sorin.”

2) SERBISU
“Saída mak tiu halo bainhira tiu haris hotu? Tiu troka tiha ona ga seidauk? Ba
vestuariu, hili roupa ne’ebe mos no maran. Troka roupa ne’ebe mos loron ida dala
rua 2x/loron. Agora koko tiu troka roupa. Los di’ak hanesan ne’e.Tiu sui tiha ona
fuuk ga seidauk? Oinsa maneira suui fuuk? Koko ita pratika, hare iha espelhu,
di’ak los….!Tiu gosta koi hasan rahun? Tiu hamoos hasan rahun loron ida dala
hira? Los ka semana ida dala rua.
Hare hanesan hasan rahun komesa naruk ona. Mai ita halo rapi tiha! Ya di’ak!
(nota: breok halo badak tiha karik tiu la haki’ak hasan rahun).”

3) TERMINASAUN
“Oinsa ho ti unia sentimentu depois de hadi’a an. Koko tiu temi maneira hadi’a an
ne’ebe di’ak dala ida tan. Tuir mai tiu lor-loron depois de haris hotu hadi’a na no
uja roupa hanesan ohin hee! Mai ita tama fali ba horariu aktividade lor-loron,
dadersan ho oras hira, tuir mai meudia tuku hira? Depois orsida loraik ira treinu
han ne’ebe di’ak. Iha sala jantar hamutuk ho pasiente sira seluk.”
SP3 Pasiente : Halo Konversa No Hanorin Pasiente FetoAtu Hadi’a An .

1) ORIENTASAUN
“Bondia, oinsa Mae ni sentimentu ohin loron? Oinsa kompara ho marka horariu
lor-loron nian? Ohin loron atu treinu kona ba hadi’a an atu atu nune’e Mae bele
rapidu no bonita. Mai ita hakbesik an ba espelho no lori ho feramentas sira (sasuit,
po no lipstik).”

2) SERBISU
Ohin Mae haris hotu no ita troka tiha ona tiu/a nia hatais? Di’ak… agora ita sui
tiu/a nia fuuk halo kaber, di’ak….!

3) TERMINASAUN
Aktividade lor-loron hanesan ho oras haris nian. Orsida meudia ita treinu kona ba
han ne’ebe di’ak iha fatin han nan hamutuk ho pasiente sira seluk.
SP4 Pasiente: Konversa Hanorin Pasiente Han Mesak

1) ORIENTASAUN
“Boatarde Mae...!!! Wow.. sei mos hela hee tiu. Loraik ida ne’e ita sei treinu
oinsa maneira hanne’ebe di’ak. Ita treinu direita iha sala han nian …! Mai… hahan
mai ona.”

2) SERBISU
“Oinsa depois toman, momentu, se wainhira han hotu ona?iha ne’ebe tiu han?
Depois de han ita tenke fase liman ho sabaun. Ohh, mai ita pratika ! Di’ak! Depois
de ida ne’e ita tur no foti hahan. Molok ita han ita reza tiha lai. Favor tiu/a
makorganiza! Bagus . Mai ita han. Bainhira ita ahan ita tenke fo han dala ida ho
neneik. Ya, ayo, modo tenke han hotu. Depois de han hotu ita tenke halot tiha
bikan no kopu ne’ebe fo’er. Los … no ita halo hotu ho fase liman. Ya di’ak!
Enfermeira Ange fahe hela ai-moruk, koko tiu.. husu rasik ai-moruk. Oinsa tiu nia
sentimentu bainhira ita han hamutuk. Saída de’it mak ita halo bainhira ita han,
(fase liman,tur ho diak, foti hahan, reza, han ho di-ak, fase bikan no kopu, depois
fase liman.) Nahh…koko tiu/a halo hanesan ohin bainhira han, hakarak ita hatama
tiha ba horariu?. Aban ita hetan malu fali atu treinu BAB/BAK ne’ebe di’ak, jam
10 iha ne’e de’it bele ga lae….!”
SP 5 Pasiente: Konversa Hanorin Pasiente Halo Bab/Bak Mesak

1) ORIENTASAUN
“Bondia tiu, oinsa tiu nia sentimentu ohin loron? Di’ak…? Tiu iha halo tuir ona
horariu aktividade lor-loron nian? Ita sei ko’alia kona ba maneira feses no urina ho
di’ak? Maijumenus 20 minuto tiu.. no tiuhakarak ita tur iha ne’ebe? Iha ne’eba
de’it!”

2) SERBISU
“Ba pasiente mane: Babain iha ne’ebe tiu soe BAK/BAB? Tebes tiu, feses ou
urina ne’ebe di’ak iha WC/kakus, haris fatin ou fatin seluk ne’ebe taka no iha
dalan soe fo’er. Ita la soe be bot /be kiik iha fatin arbiru… Agora koko tiu esplika
mai ha’u oinsa maneira hamos? Los ona hee tiu ne’ebe presija tiu hanoin bainhira
tiu hamoos hanesan tiu hamoos annus ou orgaun genitália ho be ne’ebe mos no los
la iha kor/be urina ne’ebe sei iha restu iha tiu nia isin. Molok tiu hamoos hotu
labele haluha kor/be urina ne’ebe iha kakus/WC hamoos. Maneira fakar kor/be
urina mensiona ho be naton to’o kor/be urina ne’eba la iha restu iha kakus/WC.
Tamba tiu hamoos ho kor/be urina hanesan ne’e, signifika tiu tuir prevensaun
espalha bakteria ne’ebe perigu ne’ebe iha ba fo’er ou be urina. Molok hamoos
hotu kor/be urina, tiu presija hadi’a fila-fali roupa depois de hasai husi WC/haris
fatin. Iha serteza reasentamentu kalsa taka rápido tiha ona, depois fase liman uja
ho sabaun.”

3) TERMINASAUN
“oinsa ho tia nia sentimentu depois de ita ko’alia kona ba maneira feses/urina
ne’ebe di’ak? Koko tia esplika repete kona ba maneira BAB, BAK ne’ebe di’ak.
Ok… Tuir mai tiu bele halo maneira ne’ebe ohin ami esplika ba tia. Aban ita
hasoru malu tan, atu hare tiu halo tuir horariu aktividade nian.”
RELATORIU INTRODUTORIU

RISKU HAHALOK AGRESIVU

A. DEFINISAUN:
Hirus mak hanesan sentimento la gosta ne’ebe mak mosu hanesan responde ida
hasoru laran taridu hasoru nesesidade ne’ebe mak sente hanesan ameasa ida.(AH
Yusup,dkk,2015).

B. FAIXA RESPONDE

Responde hasoru hirus


Respon adaptif respon maladaptive
Asertif frustasaun pasif agresivo hirus lalais

a. Asertivo hanesan reasaun husi hirus nian maibe la haloema seluk nia
sentimento kanek,la hatun ema seluk nia dignidade.
b. Frustasaun hanesan reasaun ida ne’ebe mak mosu tamba ita labeleto’o no ita
nia objetivo/hakarak iha buat hotu latuir saida mak ita nia hakarak.
c. pasivo hanesan reasaun ida ne’ebe mak hatudu bainhira ita labele koalia
saida mak ita sente,hahalok ne’ebe mak labele hatene sai ita nia hakarak,no
ita idea rasik,lakoi atu akontesekonflito tamba tauk ema la gosta ou hakanek
ema seluk nia sentimento.
d. agresivo hanesan hahalok atu prevene an ho maneira kontra ema seluk nia
direito.
e. hahalok kriminal hanesan hahalok destruktif no labele kontrola bele bolu
dehan hirus lalais.
C. ETEOLOGIA

Fator nebe hamosu risku hahalok agresivu mak hanesan tuir mai ne’e:

1. Faktor ne’ebe fo impaktu hirus.


a) Frustasaun;
b) Lakon dignidade;
c) Nesesidade, status, prestasaun ne’ebe mak lato’o;
d) Tauk,dendam/rai odi no laran moras;
e) Privacidade;

2. Faktor predisposisaun.
a. Psikologi:frustasaun,hetan violensia,dihina no saksi violensia.
b. Atitude:sempre hare/hetan violensia/asaun fisiko iha uma laranka iha liur
husi uma.
c. Sosial kultural:kultura taka,kontra nonok(posif agresivo).
d. Bioneurologia:hetan estragus iha/husi limbik,lobus frontal,temporal,no
laiha balansu neurotronsmiter.

3. Faktor presiptasaun.
Em jeral ema ida-idaksei hasai reasaun hirus se bainhira nia senti iha
difikuldadenia laran. Difikuldade ne’e rasik mosu tamba hetan kanekiha
psikis ou bele dehan hanesanhetan difikuldade hasoru konseito individual
nia.Bainhira individu nee senti difikuldade,dalaruma nia la senti saida mai
kauza ba nian hodi hamosu hirus tamba ne’e enfermeiro no kliente tenki
hamaluk hodi identifika.Difikuldade ne’e hetan hanesan internal.
Ex:stress exsternal:problema psikis,lakon relasaun ne’ebe mak
importantetebes,no hetan kritika husi ema seluk.
Maibe iha stressor:senti la vale iha sentimento lakon ema ne’ebe mak ita
hadomi no tauk hasoru morasne’ebe mak iha (keliat,1996 dalam Abduh
Muhith,2015).
D. KLASIFIKASAUN
1. Irritable agression
Sai hanesan asaun violensia no consequensia espresaun sentimentu
hirus.Agresivo ne’e provoka husi frustasi no akontese tamba sirkuitu nebe
badak ba prosesu simu no komprensaun informasaun ho intensitas emosaun
nebe mak domina.

2. Instrumental Agression.
Asaun agresaun nebe mak uja material hodi to ba objetivo nebe mak
iha,hanesan asaun agresivo nebe mak proposito no plano.

3.Mass agressio.

Asaun agresivo ida nebe mak halao husi massa hanesan konsekuensia lakon
individualitas husi kada individu ida.

E. SINAIS SINTOMAS
 Fisiko:oin mean,uat sai makaas,koalia lian makas,kosar,fisiko moras no
hamosu hipertensi/tensaun.
 Emosaun:la adekuado,la konfortavel,senti barulho,hirus no la gosta.
 Intelektual:domin liu,koalia barak,histori malu,no hatun/goja dor.
 Sosial:rasta an/la ransu,la simu,violensia,goja dor no komik ten.
 Espiritual:ladunfiar, laiha moral,impaktu kreatividade, no matenek.

F. PATHWAY
Risku estraga an rasik, ema seluk no iha ambiente

Hahalok agresivu

Dignidade tun
G. TRATAMENTU
Tuir Dalami ,dkk (2009) izolamentu social inklui iha grupo moras scizofrenia la
ajuda mak faze tratamentu mediku neebe bele halo mak hanesan:
a. Eletrokonvulsif terapy(ETC)
Hanesan tipu atendimentu korente eletrika ba kakutak uza electrode 2 iha
parte temporal ulun (pelipis karuk no los)
Korente refere hamosu apresoes grade direitamente 25-30 segundos ho
objektivu terapeutika . Respon dezenvolvelvimentu eletrika ba iha kakutak,
sei kauza akontese mudansa faal no biokimia iha kakutak

b. Psikoterapi
Presiza tempu barak nia laran faz parte importante iha prosesu terapeutika, iha
psikoterapi nia laran : fo sentimentu kalma no konfortavel, kria ambiente
terapeutika, modelu empati simu pasiente ho kualker kondisaun, motiva
pasiente atu bele hatoo nia sentimentu tuir verbal, hahalok amigavel, respeitu
no honestu ba pasiente.

c. Terapia okupasaun
Hanesan siensia no arte atu lori ema partisipa halao aktividade ou trabalho ho
objektivu atu hadia no haforsa no hasae dignidade ema nian (Prabowo, 2014:
113)
REFERENSIA

Alifudin, A. Rochamawati, D. H. & Purnomo, (2006). Pengaruh mendengerkan


asmaul Husna terhadap tingkat kecemasan pada pasien resiko perilaku kekerasan
di RSJD. Dr. Amino Gondohutomo. Karya ilmiah, 5.
Dermawan, D. (2018). Modul laboratorium keperawatan jiwa. Jakarta: Gosyen
Publishing.
ASAUN ENFERMAGEM

SP 1 Pasiente : Hari Relasaun Konfiansa, Identifika Kauza Sentimentu Nervosu, Sinais


Sintomas Ne’ebe Mak Sente, Hahalok

1) ORIENTASAUN
“bomdia mae, ha’u nia naran kompletu Zezinho do Rosario mae bele bolu ha’u
Zinho. Ha’u husi Instituto superior cristal ne’ebe mak hala’o hela pratika iha Acute
Care loron 10 nia laran. Agora husi tuku 07:00-13:00. Ha’u mak sei atende mae iha
hospital ne’e. mae nia naran kompletu saida? naran baibain bolu saida?”
“oinsa ho mae nia sentimentu agora? Mae sei iha sentimentu hirus ho nervosu
kala’e? Di’ak, agora ita dada lia oituan konaba sentimentu nervosu no hirus? mae
hakarak ita ko’alia to’o minute hira? Oinsa ho 10 minutus? Mae hakarak ita ko’alia
iha fatin ne’ebe? Oinsa ita ko’alia iha sala visita?”

2) SERBISU
“Saida de’it mak halo mae hirus no nervosu hela de’it? Antes ne’e mae iha
sentimentu hirus no nervosu kala’e? mae hirus tamba saida? iha buat ruma mak
halo mae hirus? Sentimentu hirus ne’e hanesan ho agora dadaun Kala’e? exemplu ,
mae fila husi serbisu fatin ba uma hare katuas oan la tein ka prepara hahan ruma
(ho ida ne’e mak halo mae nervosu ka), saida mak mae sente bainhira nervosu no
hirus?”
Bainhira mae sente hirus halo mae nia fuan tuku-tuku, matan naklosu, ruhun nehan
no komu liman makas kala’e? Depois de ida ne’e saida mak mae halo? Mae sente
nia desvantazem ba mae iha kala’e? mae hakarak kala’e ita aprende maneira atu
kontrola nervosu ho di’ak la hamosu desvantazem? Iha maneira barak atu kontrola
mae nia nervosu, maneira primeiru mak liu hosi ita nia fisiku mak lori ita ba iha
nervosu no hirus.
Iha maneira barak maibe ita aprende uluk lae maneira ida bele kalae mae?hanesan
nee mae wainhira sinal ou sinais nervosu nian mai mae sente maka mae hamrik
ka tur mae taka matan no dada iis husi inus tahan 10 ou 15 minutus hanesan depois
hasai husi ibu hanesan hasai ho nervosu. Mae koko halo to’ok, dada iis husi inus,
kapas tebes.., tahan depois hu sai husi ibun.los na mae bele halo to dala 5….kapas
tebes,,,,,,mae hatene no komprende ona wainhira halo mesak. Oinsa ho mae nia
sentimentu..?
Karik bele mae bele treino no halo mesak bebeik atu nunee wainhira mae nia
nervosu mai mae bele toman no bainbain tiha ona ho prevene ho diak tuir maneira
ne’ebe mae hatene no aprende ona.
3 )TERMINASAUN

Ok diak mae,,,, ita nia oras to’o 10 minutus,ita atu hakotu ona ita nia hasoru malu
no komunikasaun ba loron ohin nia. Oinsa ho mae nia sentimentu wanhira ita
dada lia konaba mae nia nervosu? Jadi iha buat 2 ne’ebe cauza halo mae
nervosu……(temi) ida ne’ebe mak pai sente…..(hatan) ne’ebe mak mae halo…..
(temi) no ninia kauza……(temi) mae koko durante ha’u laiha, hanoin fali kauza
ne’ebe mak halo mae nervosu iha pasadu nian, saida mak mae bainhira hirus
ne’ebe mak ita seida’uk bahas no labele haluhan dada iis husi inus mae. Agora ita
halo orariu treinu nia mae, mae hakarak loron ida treinu dada iis dala hira? Oras
hira? Di’ak, oinsa ho tuku 2 tan ha’u sei mai fali hodi ita treinu maneira seluk atu
evita/kontrola nervosu. Iha fatin ne’e de’it mae.”
SP 2 Paseinte : Treinu Maneira Atu Kontrola Risku Hahalok Agresivu Tuir Fisiku Ii

1) ORIENTASAUN
“bomdia mae, tuir promete iha oras 2 liu ba agora ha’u mai fali ona. Oinsa ho mae
nia sentimentu agora iha buat ruma ne’ebe mak halo mae nervosu? Di’ak, agora ita
aprende mamneira atu kontrola sentimentu nervosu ho aktividade fisiku tuir
maneira segundu. Mae hakarak ita ko’alia to’o minutu hira? Oinsa ho 20 minutus?
Hakarak ita ko’alia iha ne’ebe? Oinsa ita tur iha sala visita?
2) SERBISU
Iha buat ruma ne’ebe mak halo Mae nervosu no hamosu sentimentu hirus, fuan
tuku-tuku, matan naklosu, maneira seluk husi dada iis maka mae bele tuku
kualsaun ho sumasu.” Agora ita treinu maneira oinsa tuku kulsaun ho sumasu.Mae
nia kuartu iha ne’ebe? Karik orsida mae hirus ka nervosu ba kedan mae nia kuartu
lampias mae nia nervosu ba kulasun no sumasu.Mae bele koko no halo fila fila
tuku kulsaun no sumasu.Mae halo hanesan ne’e kapas tebes. Keta haluhan
hamos/hadia fila fali mae nia toba fatin.
3) TERMINASAUN
”Oinsa Ho Mae Nia Sentimentu Wainhira Treinu Maneira Kontrola Nervosu Ohin?
Iha Maneira Hirak Ne’ebe Mak Ita Halo Tia Ona, Mae Koko Temi Fali To’ok?
Kapas Tebes, Mai Ita Halo Orariu Aktividade Tuku Sumasu Nian. Hakarak Oras
Hira? Oinsa Ita Halo Bainhira Ita Hader No Toba? D’ak Karik Tuku 05:00 Dader
No Tuku 15:00 Loraik. Depois Hakarak Nervosu Husi Oras Ba Oras Uza Maneira
Rua Ne’ebe Mak Mae Aprende Ona. Pai Hakarak Maneira Tuku Sumasu No Dada
Iis Dala Hira? Aban Dadersan Ita Hasoru Malu Fali Hodi Treinu Maneira Atu
Kontrola Nervosu No Aprende Ko’alia Ho Di’ak. Hakarak Iha Tuku Hira? Di’ak
Tuku 10 Dader. Ate Aban.”
SP 3 Pasiente : Treinu Atu Kontrola Risku Hahalok Agresivu Ho Sosial/Verbal

1) ORIENTASAUN
“bomdia Mae, tuir ita nia promete horseik ita hasoru malu fali. Oinsa Mae halo
tona maneira ne’ebe mak horseik ita halo dada iis no tuku sumasu. Oinsa pai sente
wainhira treinu ho lo’os. Ha’u bele hare orariu aktividade Mae nia lor-loron?
Di’ak, wainhira dada iss mesak. Agora ita ko’alia oinsa treinu maneira ko’alia atu
evita nervosu? Hakarak ita ko’alia iha ne’ebe? Oinsa ho fatin ne’ebe hanesan? Pai
hakarak ita ko’alia oras hira? Oinsa ho 15 minutus?”
2) SERBISU
Agora ita treinu maneira ne’ebe ko’alia di’ak atu evita nervosu. Wainhira nervosu
mai Mae dada iss no tuku sumasu, laran kaman maka Mae presija ko’alia ho ema
ne’ebe halo Mae nervosu? Iha maneira 3 pai presija hatene : husu ho kalma labele
ho nervosu no mos ho lian ne’ebe naton nomos labele uza liafuan ne’ebe kasar.
Horseik Mae dehan kauza husi nervosu tamba husu osan iha Katuas oan la fo.Mae
koko husu ho liafuan ne’ebe di’ak. Exemplu, mãe ha’u presija osan atu hola
sigaru. Depois bele koko iha ne’e hodi husu faru, nomos aimoruk nst. Pai koko
pratika to’ok? Di’ak los pai.”
3) TERMINASAUN
“oinsa ho pai nia sentimentu depois ita ko’alia konaba maneira kontrola nervosu
ko’alia ho di’ak? Pai koko temi tan to’ok maneira ko’alia ho di’ak ne’ebe mak ita
halo ona. Di’ak tebes pai, agora ita hatama ba orariu. Loron ida pai ko’alia di’ak
dala hira? Ita bele halo orariu? Tau ba iha orariu hanesan husu aimoruk, osan nst.
Di’ak orsida pai bele koko! Oinsa oras 2 ita hasoru malu fila fali? Orsida ita
ko’alia maneira seluk atu kontrola sentimentu nervosu mak hanesan ho maneira
hemu aimoruk ho lo’os, pai konkorda kala’e? Pai hakarak iha ne’ebe? Iha ne’e
de’it ga? Di’ak ate aban.”
SP 4 Pasiente : Treinu Atu Kontrola Riskunhahalok Agresivu Ho Maneira Hemu
Aimoruk Ho Lo’os.

1) ORIENTASAUN
Bom dia Mae tuir ita nia promete horseik hau mai fali atu hasoru Mae. Oinsa ho
Mae nia sentimentu, wainhira halo maneira sira hanesan dada iis,tuku sumasu ho
kolsaun no mos ko’alia ho diak…? Oinsa ho Mae nia sentementu wainhira treino
ho los..?Mai koko no hare fali tok Mae nia aktividade….
Oinsa agora ita ko’alia no treino kona ba maneira atu hemu aimoruk ne’ebe ho los
atu kontrola sentimentu nervosu? Mae hakarak ita ko’alia iha ne’ebe?oinsa iha
fatin ne’e.?Mae hakrak ita ko’alia tuku hira? Oinsa ho 15 minutus?
2) SERVISU
“Mae simu ona reseita aimoruk husi doutor? Tipu aimoruk saida de’it mak Mae
hemu? No kor saida de’it? Di’ak lo’os.Mae hemu iha tuku hira de’it? Di’ak lo’os.
Aimoruk iha oin 3 mak kor orange nia naran CPZ funsaun atu kontrola hanoin, kor
mutin ho naran THP nia funsaun atu halo rileks no kor mean ho naran HLP
funsaun atu halo hanoin ho di’ak no hamenus sentimentu nervosu. Aimoruk sira
ne’e hotu Mae hemu 3x1 komesa tuku 07:00 dader, tuku 13:00 meudia no tuku
19:00 kalan. Bainhira hemu aimoruk ne’e halo pai nia ibun maran. Lori es batu
hodi kose halimar iha ibun kulit ne’ebe maran.” Bainhira pai hemu ona aimoruk
hirak ne’e di’ak liu pai deskansa no label halo lai aktividade. Wainhira iha uma pai
atu hemu karik hare tia ba label iha kotak aimoruk ne’e pai nia naran mak hakerek
iha neba, hemu ho nia dosis hira? No oras hira mak pai hemu aimoruk? Le’e mos
aimoruk nia naran ho lo’os? Iha ne’e husu mos aimoruk ba enfermeiro/a sira tuir
mai cek mos aimoruk nia naran ho lo’os! Labele para hemu aimoruk wainhira
konsulta ho doutor tamba bele hamosu kabun bubu. Agora ita halo orariu ba pai
atu hemu aimoruk ho di’ak.”
3) TERMINASAUN
“Oinsa ho Mae nia sentimentu wainhira ita ko’alia konaba maneira hemu aimoruk
ho lo’os.Mae koko hateten to’ok mai tipu aimoruk saida de’it mak Mae hemu?
Oinsa ho maneira ne’ebe lo’os ? lo’os ona, iha maneira barak mak ita aprende ona
atu kontrola sentimentu nervosu. Agora ita aumenta tan orariu konaba aktividade
hemu aimoruk ho lo’os. Labele haluhan halo tuir buat hirak ne’e ho lo’os. Di’ak,
aban ita hasoru malu fali atu hare to’o iha ne’ebe mak pai halo pai nia katividade
to’o iha ne’ebe atu evita sentimentu nervosu. Ate aban.”
RELATORIU INTRODUTORIU

INTENTUS SUISIDIU

A. DEFINISAUN

Intentus suisidiu hanesan aksaun hakanek an rasik ne’ebe bele halo ameasa ba
moris. Oho an hanesan emergensia psikiatria, tamba hahalok atu hakotun moris.
Hahalok atu oho an nian kauza tamba strees ne’ebe a’as no han tempu naruk ne’ebe
individu sei falha atu halo melanismu kopping ne’ebe uza atu hasoru problema, iha
razaun individu mak hakotu nia moris sai hanesan failansu atu halo adaptasaun,
hodi nune’e la bele ona atu hasoru strees, sentiment interpessoal ka falha atu halo
relasaun ne’ebe importante . Sentimentu hirus ka rai odiu, oho an bele Sai bele sai
hanesan kastigu ba an rasikno maneira ida atu hapara desizaun (Stuart, 2006)

Intentus suisidiu hanesan hahalok agresivu ne’ebe estraga an rasik no bele


hakotu moris. Intentus sisidiu hanesan desizaun ikus husi individu atu harahun
problema ne’ebe nia hasoru( Captain, 2008)

Intentus suisidiu tuir Gail W. Stuart iha livru keperawatan jiwa hateten katak
oho an hanesan aktividade iida ne’ebe labele prevene no bele lori ema d aba mate.
(2007).
B. FAIXA RESPONDE

Adaptif Maladaptif

Hasae Foti resiko direitameente autoferimentu


Oho aan nebe mak hasae foti hahalok
Cresementu autodedruktif

Responde adaptif sai hanesan responde nebe hetan no simu husi norma-norma
social no kultura no maneira Jeral no komporta,enkuantu maladaptive sai hanesan
responde nebe mak halao husi individu hodi resolve problema neeb mak la simu
husi norma-norma social no kultura.

1. Desamparia apatis:
Individu ida nebe la susesu hodi resolve problema no husik hela
problema,tamba senti la iha kapasidade dezenvolve koping nebe la utiliza
ona,la iha ona kapasidade hodi dezenvolve koping nebe foun no la iha ida mak
ajuda.

2. Lakon,Duvidas
Individu nebe mak iha ambisaun nebe mak aas no la sai realidade sei senti
falla no desampotado/kecewa karik ambisaun nebe mak la sai
realidade.Hanesan lakon servisu ruma,fahe malu ho parseiru mak individu
ne’e senti falla buat hotu no desampotado/kecewa no senti aan la vale no
desisaun ikus hakarak oho aan.

a. Depresi
Hetan presaun husi sentiment Culpa ou senti triste no la vale.dalabarak
akontese individu ida oho aan mai husi kondisaun depresaun nebe mak
aas.
b. Oho aan
Hanesan asan agresivu nebe halao dereitamente hasoru nia aan hodi hapara
nia moris.oho aan hanesan koping ikus individu ida nian hodi resolve
problema nebe mak nia hasoru.

C. ETEOLOGIA
Hakarak atu oho an barak mak hanesan :
 Sofre alterasaun mental hanesan depresaun;

 Hasoru violensia psikologia hanesan(bully);

 Sofre moras kroniku ;

 Hetan violasaun seksual;

 Lakon kolega diak ka familia balun;

 Iha sel laran.

D. KLASSIFIKASAUN
a. Oho an anonik.

Oho an anonik hanesan hahalok ida ne’ebe baze husi factor sosiedade ne’ebe
nakonu ho presaun (streesfull), hodi nune’e dudu individu ida atu oho an.

b. Oho an altruistic.

Oho an altruistic hanesan hahalok ka aksaun oho an ida ne’ebe nakait ho


dignidade ema ida nian, wainhira falha atu halao nia servisu.

c. Oho an Egoistiku.

Oho an egoistiku hanesan aksaun oho anne’ebe nakait ho factor husi an rasi,
hanesan para ho namorada/o ka hakarak ne’ebe labele kompleta.
E. SINAIS SINTOMAS
 Iha ideia atu oho an;

 Hatete katak iha hakarak atu hakotu vida;

 Impulsive;

 Hatudu hahalok lahanesan bai-bain;

 Hakbesik anba ema seluk ho ameasa;

 Koko atu kaer ema ho maneira ne’ebe halo ema tauk;

 Istoria passadu husi familia;

 Sempre koalia konaba mate nian;

F. PATHWAY

Risku hahalok
violensia

Intentus
suisidiu

Isolasaun
sosial

Dignidade tun

G. TRATAMENTU

>Diazepan 5mgvo QID

>Haloperidol 2mgvo BID


REFERENSIA

Anonim . 2013. Strategi Pelaksanaan Resiko Binuh Biri. Diunduh pada tanggal 18 Maret
2015 dari alamat web: http://ahlinyajiwa .blogspot.com/2013/02/strategi-pelaksanaan-resiko-
bunuh-diri.html

Captain, C. (2008). Assessing Suicide risk, Nursing made incredibly easy, Volume 6 (3).

Stuart, G. W. 2006. Buku Saku Keperawatan Jiwa. Jakarta: EGC

Yosep, I. 2010. Keperawatan Jiwa. Bandung: Refika Aditama.


ASAUN ENFERMAGEM

SP1 Pasiente : Halo Identifikasaun Ba Sasan Ne’ebe Prejudika Ka Perigu, Hanorin Atu
Kontrola Tentativo Suicídio, Treino Atu Kontrola Tentativo Suicídio.

1) ORIENTASAUN
“Hello…!!! Bomdia Mae , Di’ak Kala’e, Ha’u Nia Naran Kompletu Zezinho do
Rosario, Naran Bolu Zinho, Ha’u Estudante Husi Instituto superior cristal (ISC)
Ne’ebe Halo Hela Pratika Iha HNGV (Hospital Nasional Guido Valadares). Ha’u
Bele Hatene Ka Mae naran Saida? Mae Nia Naran Baibain Gosta Bolu Hánusa?
Mae Ha’u Mak Sei Atende / Hamutuk Ho Mae Durante loron 10 Nia Laran, Karik
Iha Buat Ruma, Mae Bele Hatete Mai Ha’u Karik Ha’u Bele Ajuda. “Oinsa Ho
Mae Nia Sentimentu Agora? Oinsa Ho Mae Nia Kondisaun Agora? Di’ak Agora
Ita Ko’alia Konaba Sasan Saída De’it Mak Bele Fo Perigo Ba Mae, Bele Kala’e?
Prontu Duni Kala’e? Mae Hakarak Ita Ko’alia Iha Fatin Ne’ebe? Mae Hakarak Ita
Ko’alia To Minutu Hira?”
2) SERBISU
“Oinsa Mae Nia Sentimentu Depois De Ida Ne’e Akontese? Mae Sente Dezastre
Ne’e Halo Mae Triste Kala’e? Mae Sente Lakon Fiar An Kala’e? Mae Sente Mae
Nia An Lavale Ka Hánusa? Mae Koko Atu Oho An Ne’e, Mae Sente Sala Kala’e?
Mae Iha Intensaun Atu Oho An Tamba Saída? Ho Objetivu Ida Ne’e Atu Mae
Bele Hatene Maneira Kontrola Oho An, Mae Hatene Kala’e Sasan Kro’at Saída
Mak Bele Fo Perigo Ba Mae? Mae Temi To’ok Sasan Kro’at Sira Ne’ebe Mak Fo
Perigo Ba Mae? Di’ak Tebes Mae, Tamba Mae Bele Hatene, Iha Mae Nia Fatin
Sasan Kro’at Ruma Iha Kala’e? Di’ak Mae , Agora Ha’u Sei Hanorin Oinsa Atu
Kotrola Oho An, Bainhira Maun Sente Nervosu Ka Hirus, Maun Bele Halo
Tekníku Relaksasi Hanesan Dada Iis Husi Inus No Hasai Iis Husi Ibun, Prontu
Kala’e?
SP 2 Pasiente :Motiva Pasiente Atu Hanoin Positivu No Respeita An Nu’udar Individu
Ne’ebe Iha Valor.

1) ORIENTASAUN
“Bomdia…! Dader Di’ak, Di’ak Kala’e? Haris Ona Kala’e? Ita Sei Treinu
Durante 20 Minutus. Oinsa Ho Mae Nia Sentimentu Agora? Sentimentu Hanoin
Hakarak Atu Oho An Ne’e Sei Iha Kala’e? Uza Ona Maneira Ida Ita Treinu Ne’e
Kala’e? Sente Menus Ona Kala’e? Di’ak Tebes! Horseik Ita Promete (Janji) Ona
Atu Treinu Maneira Segundu Hodi Kontrola Sentementu Ne’ebe Hakarak Atu
Oho An Ho Maneira Dudu Mae Nia Hanoin Atu Respeita An Rasik. Mae Prontu
Kala’e? Mae Hakarak Ita Treinu To Minuto Hira? Mae 30 Minutus Bele Kala’e ?
Mae Hakarak Iha Fatin Ne’ebe? Iha Ne’e De’it Ga?”

2) SERBISU
“Mae koko konta tok mae nia istoria ba ha’u konaba mae nia moris ne’ebe presija
bersyukur? Se mak sei triste bainihira mae laiha? Agora konta to’ok mae nia
istoria ne’ebe di’ak iha mae nia moris? Kondisaun saida mak bele halo mae puas?
Di’ak mae! Mae nia moris buat barak mak bersyukur los ne’e. mae temi to’ok
aktividade saida mak mae sei bele halo? Oinsa, entaun mae koko halo to’ok
aktividade ne’e?”

3) TERMINASAUN
“oinsa mae nia sentimentu depois de treinu ida ne’e? maneira hira mak mae
aprende ona hodi kontrola sentimentu atu oho an? Di’ak, uza to’ok maneiraru rua
ne’e bainhira mae hakarak koko atu oho an. Aban ita treinu konversa mae hakarak
husi jam hira? Halo tuir ba maneira ne’ebe ohin ita halo ona ne’e bainhira
sentimentu ne’e mosu fali! Aban dader ha’u sei mai fali. Oinsa aban ita treinu tan
maneira terseiru mak avalia / menilai koping ne’ebe bele halo? Hakarak komesa
jam hira? Oinsa ho tuku 08:00? Hakarak iha fatin ne’ebe / iha ne’e de’it ga?
Lisensa e ate amanha. Bomdia.”
SP 3 pasiente : fo valor ba pola koping ne’ebe bain bain halo no halo identifikasaun ba
pola koping ne’ebe konstrutiva.

ORIENTASAUN

“Bom-dia Tiu, oinsa kona ba tiu nia sentimentu ohin loron? Tiu halo tuir ona maneira
rua neebe maka ita aprende ona? Rezultadu diak? Diak.

Hanesan ita promete ona , ohin loron kta sei aprende kona ba maneira datoluk nian
atu halakon Tiu nia sentimentu kona ba oho an ka estraga an mak hanesan fo valor
pola koping neebe bain-bain halo. Tiu hakarak ita konversa iha neebe? Diak ita tur
iha sala vizita. Tiu hakarak ita koalia oras hira? Oinsa karik 30 minutu hanesan nee
Tiu? Diak.

SERBISU

“ Tiu bele konta mai hau kona ba situasaun neebe halo Tiu hakarak oho ana ka estraga
an?

Tiu hakarak oho an iha tan dalan seluk neebe Tiu hakarak halo.

Nahh Tiu koko temi tok desvantajen karik tiu hakarak oho an? Nia vantajen maka
hanesaan neebe ?

“Agora mai ita hili maneira oinsa bele fo dalan kona ba problema neebe fo vantajen?
Tuir tiu nia hanoin maneira ooinsa? Ya kaps tebes.

Diak Tiu mai ita halo planu aktividade ba futuru oin mai.

TERMINASAUN

“ Oinsa konaba Tiu nia sentimentu depois de ita koalia halimar konaba maneira ba
datoluk atu hapara sentimentu oho an?

Tiu koko tok maneira 3 neebe ita aprende ona atu hapara tiu nia sentimentu oho an.
Kapas tebes. Mai ita hatama ba orario aktividade lorloron nian Tiu bele koko halo
tuir orario neebe iha.

“Hau sente ohin loron nee kapas tebes ba ita nia kolaborasaun,obrigado barak
Tiu,aban mak hau sei hasoru tan Tiu, Ate Amanha.
RELATORIU INTRODUTORIA

ISOLAMENTU SOSIAL

A. DEFINISAUN
Isolamentu social hanesan kondisaun ida iha neebe ema individu menus ou
laiha liu interaksaun ho ema (Damaiyant 2008)
Izolamentu social hanesan pertubasaun relasaun interpessoal nebe akontese hodi
rezulta ema individu la fleksivel hodi hamosu hahalok maladaptivu no
perturbasaun funsaun social (Depkes Ri 2000)
Izolamentu social hanesan kondisaun nebe ema ida hasoru tamba tamna ema seluk
dehan katak nia hahalok negative no fo ameasa ba ema(Farida, 2012)
Koko atu hadok an no labele halo interasaun ho ema seluk (Pawlin dikutip Budi
beliau 2001)

B. FAIXA RESPONDE
Komesa husi livro enfermagen mental husi (stuart 2006) dehan katak ema hanesan
umanu social atu too iha nia desizaun moris, ema tenke hetan relasaun
interpessoal nebe positive, individu tenke akumula atu nune bela halo mudansa
entre depedente no interdepedente iha relasaun ida.

Rentang Respon

Respon adatif respon maladaptif

Mesak sente mesak manipulasaun


Otonomi retirar inpilsif
Servisu hamutuk depedente narcisme
Interdepedente
 Respon adaptive hanesan respon individu atu hamenus problema nebe mak
sei simu husi normas social no kultural ambiente nebe jeral no vale ba ema
hotu. Mak hanesan tuir mai nee:

a. Mesak
Katak responde nebe make ma presiza atu komtepladu saida mak halo ona
iha ambiente social no mos hanesan maneira ida atu fo evaluasaun ba nia
an hanesan faze tuir mai:

b. Otonomi
Hanesan kapasidade individu ida atu deside no hatoo nia ideia , hanoin,
sentimentu iha relasaun social nia laran.

c. Mutualisme (servisu hamutuk)


Hanesan kondisaun ida iha relasaun interpersonal iha kapasidade atu
hanoin no simu.

d. Interdepedente
Hasesan relasaun ida depende ba malu entre individu hoe ma seluk nebe
akumula iha relasaun interpersonal

 Respon maladaptivu katak individu iha desizaun problema nebe rai iha norma-norma
social kultural ambiente em geral vale no la komum ba ema hotu, mak hanesan tuir
mai nee:
a. Solitaria katak iha nebe individu sente mesak no isolado husi ambiente
sente tauk no ansiedade.

b. Retira an hanesan individu sofre iha komum relasaun hoe ma seluk.


c. Depedente sei akontese karik individu la susesu desenvolve
sentimentu fiar an maibe kapasidade. Ba perturbasaun relasaun social
faze ne ema sei halo hanesan objektu .

d. Manipulasaun hanesan individu halo ema seluk hanesan nia


objektu .relasaun sentralizado iha problema tribunal ema seluk nian no
individu kuidadu orientasaun ba nia an rasik.

e. Impilsif hanesan individu laiha kapasidade halo planu ruma laiha


kapasidade estuda husi esperensia no la memoriza.

f. Narsisme hanesa individu iha dignidade sempre eskofsu an atu hetan


apresia no elogia (pujian ) ba bebeik hahalok egoismo , deskonfia,
hirus vainhira ema ruma la fo suporta (trimelia 2011:9).

C. ETEOLOGIA
Iha factor balun neebe hamosu respon maladaptivu tuir ( stua nosundeen 2007)
Seidauk iha rezumo espesifiku kona ba kauza perturbasaun nebe fo influensia
relasiona interpessoal.

Factor neebe fo influensia mak hanesan:

 Factor predisposisi
Kada tinan traballu sempre aumenta ba ema individu ho susesu.
Familia hanesan fatin primeiro neebe fo esperensia ba ema individu atu halao
relasaun hoe ma seluk. Menus estimulasaun, menus domin, menus atensaun, no kalor
husi inan ba oan sei fo sentimentu neebe la konfortavel hodi hetan problema no
forma sentimentu fiar an no dezenvolve hahalok deskonfia ba ema seluk ou ambiente
iha tempo tuir mai.
Komunikasaun namanas importante liu iha tempo nee atu nune halo labarik sira
labele sai hanesan objektu.
 Factor social no kultural
Izolamentu social ka desejo an husi ambiente sei hamosu factor suportasaun
hodi akontese relasaun perturbasaun. Bele mos kauza husi norma-norma nebe
lalos iha familia ida nia laran, hanesan membru la produtividade abandona iha
ambiente social

 Faktores biologia
Genetic hanesan factor ida hodi fo suporta hodi akontese perturbasaun iha
relasaun social.
Orgaun isin lolon nebe klaru atu fo perturbasaun mak kakutak. Insidente
eskizofrenia hetan iha familia no mos membro familia mak afeta ba
skizofrenia.kliente eskizofrenia neebe hasoru problema relasaun ho social bele
hetan abnormal iha estrutura kakutak hanesan atropi, ventrikel aumenta boot,
volume kakutak menus, no mos mudansa estrutura limbiko.

 Faktores presipitasaun
estresor presipitasaun akontese isolamentu social bele mosu liu husi factor
internal ou esternal

 Estresor social no kultural


Estresor social no kultural bele hamosu problema iha relasaun hanesan
divorsiu, fahe malu ho ema nebe nia hadomi, sente mesak tamba dok malu,
halao tratamentu iha hospital ou iha hela prizaun.

 Estresor psikologi.
Faze tauk neebe demais sei hamenus kapasidade individu atu halo relasaun ho
ema seluk (Damaiyanti, 2012:79)
D. KLASIFIKASAUN
Klasifikasaun isolasaun social mak hanesan tuir mai ne’e;
 Isolasaun social; fiar an
 Mudansa sensori persepsaun ; halusinasaun
 Presaun, risku ass
 Perturbasaun koseitu ba an rasik
 Motivasaun kuidadu an rasik
 Difisit kuidadu an rasik
 Koping familia inefektivu: familia la bele atu kuidadu kliente iha uma (keliat,
B,A2005;201)

E. SINAIS SINTOMAS
a. Sintomas subjektivu
 Kliente hateten katak sentimentu mesak no ema seluk la simu nia an
 Kliente sente la konfortavel ho ema seluk
 Kliente sente baruk
 Kliente laiha kapasidade konsentrasaun atu foti desizaun
 Kliente sente la vale
 Sintomas objektivu
 Hatan perguntas ho liafuan badak deit, hanesan: sim ou lae ho neneik.
 Respon verbal menus no hatan badak deit ou la hatan liu
 Hanoin kona buat ida mai husi nia hanoin rasik
 Lao ba mai no halo hahalok repete ba repete
 Hakarak mesak iha kuartu
 Apatis
 La hamos an
 Kontaktu matan menus
 Inkonsiente hasoru ambiente (Trimelia 2011:15
F. PATHWAY

Risko perturbasaun
perepsaun sensoris

Izolamentu social:
hases aan

Perturbasaun Konseitu
aan
G. TRATAMENTU

Tuir Dalami ,dkk (2009) izolamentu social inklui iha grupo moras scizofrenia la
ajuda mak faze tratamentu mediku neebe bele halo mak hanesan:
d. Eletrokonvulsif terapy(ETC)
Hanesan tipu atendimentu korente eletrika ba kakutak uza electrode 2 iha parte
temporal ulun (pelipis karuk no los)
Korente refere hamosu apresoes grade direitamente 25-30 segundos ho objektivu
terapeutika . Respon dezenvolvelvimentu eletrika ba iha kakutak, sei kauza
akontese mudansa faal no biokimia iha kakutak

e. Psikoterapi
Presiza tempu barak nia laran faz parte importante iha prosesu terapeutika, iha
psikoterapi nia laran : fo sentimentu kalma no konfortavel, kria ambiente
terapeutika, modelu empati simu pasiente ho kualker kondisaun, motiva pasiente
atu bele hatoo nia sentimentu tuir verbal, hahalok amigavel, respeitu no honestu
ba pasiente.

f. Terapia okupasaun
Hanesan siensia no arte atu lori ema partisipa halao aktividade ou trabalho ho
objektivu atu hadia no haforsa no hasae dignidade ema nian (Prabowo, 2014:
113)
REFERENSIA

Eko prabowo, (2014).Konsep & aplikasi asuhan keperawatan jiwa.


Yogjakarta: numa medika
Farida kusumawati & YUDI Hartono.(2012) buku ajar keperawatan
jiwa.Jakarta: salemba medika.
Mukhripah Damaiyanti & iskandar.(2012). Asuhan keperawatan
jiwa.Bandung: PT refika Aditama.
Trimellia, (2011).Asuhan keperawatan klien isolasi social.Jakarta Timur:
TIM.
ASAUN ENFERMAGEM

SP 1 Pasiente : halo diskusaun desvantagem la halo interaksaun ho ema seluk no


hanorin maneira koñesimentu ho ema seluk

1) ORIENTASAUN:
”Bom dia Mana hau nia naran Zezinho do Rosario, baibain bolu Zinho. Hau husi
Instituto superior cristal (ISC) Hau mak sei atende abin iha Loron 10 nia
laran.Mana naran saida? Gostaliu bolu naran sa?”Oinsa ho Mana nia sentimentu
agora?”. Diak agora ita koalia kona ba familia ho kolega relasaun ho
Mana?.”Mana hakarak ita koalia iha fatin ne’ebe?”. Bele ka lae ita koalia iha sala
han fatin?”.

2) SERVISU.
(Se pasiente foun.)
“Sese maka hela hamutuk iha uma?”iha uma se mak toman liu Mana?”se mak iha
uma ladun koalia ho Mana?”.saida maka halo Mana la koalia ho nia?”.

(se pasiente baixa kleur ona)


“oinsa Mana nia sentimentu durante baixa iha ne’e?.”Mana dalaruma senti mesak
ka lae?.”aktividade saida mak baibain mana halo ho kolega sira?”saida maka
intrompe mana atu koalia ho kolega no pasiente seluk?”.“tuir mana vantagen saida
deit maka ita hetan bainhira ita kolega barak?”.wahh los. Kolega ita koalia isoria
komik hamnasa. Saida taan?”.(to pasiente temi to dala hira) nahh hanesan ne’e
kolega se maka halo mana laran moras?”.hmm sidaa taan/ sei iha tan?(to pasiente
temi to dala hira)senti kolega barak mos halo mana laran moras ohhh. Se hanesan
ne’e mana mos aprende atu ransu/kolega ho ema seluk”. Hanesan ne’e mana ita
hakarak halo kolega ho ema seluk primeiru ita temi uluk ita nia naran kompletu no
ita temi ita nia naran bolu bain-bain ita gosta. Exemplu: hau nia naran N, ha’u
gosta liu ema bolu ha’u nia naran A. Ha’u gosta liu mak tein, hamnasa nst.” Tuir
mai ita treinu oinsa ita halo kolega ho ema seluk. Exemplu hanesan ne’e: Mana
naran saida?”.mana gosta liu bolu naran saida?”.mana husi ne’ebe?”. Mana nia
hoby/talentu saida?”.
Okey mana ita koko! Konsidera hanesan ita nain rua foin maka konese malu, no
mana maka husu hau. “hmmmmm furak los! Koko dala ida tan no halo diak liu
tan ida ne’e” Depois de halo konesementu ho ema seluk, mana bele kontinua husu
buat seluk tan ne’ebe mana hakarak husu tan.exemplu hanesan mana servisu iha
ne’ebe, mana nia maun alin uma laran hamtuk nain hira. No seluk tan ne’ebe
mana hakarak atu husu.”

3) TERMINASAUN

“Oinsa ho mana nia sentimentu bainhira ita aprende kona ba oinsa ita atu konese
ema seluk?”. “mana bele aprende maneira seluk atu konese malu ho diak?”. Tuir
mai mana labele haluha saida maka ohin ita nain rua koalia no praktek ona ne’e.
Hau kontenti los halo kolega ho mana bele ka la’e aban ita sei hasoru malu fali iha
oras jm10 w sei mai fali iha fatin ida ne’e atu koalia nafatin ho mana,hau sei lori
mos w nia kolega estudante estajiadu ida, atu nunee bele konese malu ho mana.
Bele ka lae mana?”

”Diak abin oras hotu ona ita sei hasoru malu fali iha aban”
SP 2 Pasiente : Praktek Maneira Konese Malu Ho Ema Ida.

1) ORIENTASAUN
“Bom Dia...!!! mana sei hanoin hau ka lae? Ha’u Zinho husi Instituto superior
cristal(ISC), ha’u maka sei halo atendimentu ba mana durante loron 10 iha fatin
ida ne’e” relasiona ho horseik ita koalia kona baa kolega no familia. Los to’o?”.
Hakarak ita koalia halimar iha ne’ebe? Iha sala han fatin bele ka lae?”. Mana
hakarak minutu hira?”.menutu 15 bele ka lae mana?”

2) SERBISU
“Di’ak mana saida maka ita aprende ih horseik ne’e?”. hmmmmm diak tebes…
loron ohin ne’e hau sei hanorin mana maneira tu koalia ho ema ida. Primeiru mana
fo hatene ba nia, dehan. Bele ka lae ita nain rua bele konese malu?”.hanesan ne’e
mana fo htene manania naran kompletu baa nia, mana nia naran bolu baa nia no
abin nia talentu baa nia(enfermeiru fo exmplu maneira konese malu)Agora mana
nia tempu atu konese malu ho hau(pasiente komunikasaun konese malu) Diak
tebes maana halo ho los”. Hau sei lori hau nia kolega mai atu konese malu ho
mana no hau sei mai fali hodi husu hau nia kolega nia naran baa mana.

3) TERMINASAUN
“Oinsa ho mana nia sentimentu bainhira konese malu?”
“Ohin mana praktek maneira konese malu diak los”
Tuir mai saida maka mana hetan husi hau bainhira loron 10 Hau sai husi fatin ida
ne’e,mana bele koalia/komunika hanesan ne’e ho pasiente seluk. Hakarak jam hira
hira?”. Ita baa fali iha orariu aban nian.”
Aban dader jam10 Hau sei mai iha ne’e no lori hau nia kolega enfermeiru N.
Nusaaa? Abin hakarak/aseita ka lae?”.
Okey ate aban...!!!
SP3 Pasiente: Praktek Maneira Koalia Ho Ema Nain 2 Ka Liu

1) ORIENTASAUN
“Bom Dia mana...!!! “Sei hanoin hau ka lae?”. Hau Zinho husi Instituto superior
cristal. Hau maka sei halo atendementu baa mana durante loron 10 iha fatin ida
ne’e”.relasiona ho horseik ita koalia kona baa kolega no familia mana nian los
too?”. Hakarak ita koalia halimar iha ne’ebe? Iha sala han fatin bele ka lae?”. mana
hakarak minutu hira?”.menutu 15 bele ka lae abin?”

2) SERBISU
“Diak mana. Koko tok esplika mai hau kona ba horseik ita halo saida? Hmm furak
loss…..Loron ohin hau sei lori mana atu konese malu ho ema nian2. Primeiru
mana sei husu uluk sentimentu sira nain rua nian. Bele ka lae ita bele konese
malu?”. hanesan ne’e mana fo htene mana nia naran kompletu baa sira nain rua,
mana nia naran bolu baa sira nain rua no mana nia talentu baa sira(enfermeiru fo
exmplu maneira konese malu)Agoora mana nia tempu atu konese malu ho
hau(pasiente komunikasaun konese malu) Diak tebes mana halo ho los”. Hau sei
lori hau nia kolega mai atu konese malu ho mana no hau sei mai fali hodi husu hau
nia kolega nia naran baa mana.”

3) TERMINASAUN
“Oinsa ho mana nia sentimentu bainhira konese malu ho ema nain 2?”.
Ohin mana praktek maneira konese malu diaak los/furak los.”
Tuir mai saida maka mana hetan husi hau bainhira loron 10 Hau sai husi fatin ida
ne’e,mana bele koalia/komunika hanesan ne’e ho pasiente seluk. Hakarak jam hira
hira?”. Ita baa fali iha orariu aban nian.”
Aban dader jam10 Hau sei mai iha ne’e no lori hau nia kolega enfermeiru N.
Nusaaa? mana hakarak/aseita ka lae?”
Okey ate aban...!!!
Mana Bele Hare Mai Depois Halo Tuir Maneira Ne’e? Taka Matan, No Imajina Daudaun
RELATORIU INTRODUTORIU
Ne’e Nervosu No Hirus, Hafoin Mana Dada Iis Liu Husi Inus Ho Neineik Tahan To’o 5-
DIGNIDADE TUN
10 Detik Depois Hasai Iis Liu Husi Ibun. Agora Mana Koko Halo Tuir Tok? Koko Dada
Ida Tan? Kapas Tebes Mana, Se Sentimentu Nervosu, Hirus Hakarak Atu Oho An Ne’e
A. DEFINISAUN
Mosu Mana Bele Halo Tekníku Relaksasi
Desenvolve Foin Hanorinnia
kultura komunidade Babarak
Ne’e.”liu mak iha diferente moris

ema nian.Diferente kada situasaun moris diak positivu/negativu hetan afeta ba


3) TERMINASAUN
balansu fisiku,mental no psikososial hanesan desastre no konflitu ne’ebe senti
“OinsafoMana Nia ne’ebe
impaktu Sentimentu
boot Halo Treinamentu
iha saude Ba Maneira
mental ema Ohin? Mana
ne’ebe importante sei Ko’alia
aumenta
Fali Tok,
totalSaida Makproblema
pasiente Ohin Ita mental(keliat,2011).
Ko’alia? Se Sentimentu Ne’e Mosu Fali, Bele Koko
Ho Maneira Ohin Ne’e!”Hakarak
Dignidade Kala’e
(harga diri)ema niaIta Halo
bele husiOrariu Bano
nia nain Treinamentu Nian.
mos bele husi ema
Hakarak Treinu Kontrola
seluk.problema Sentimentu
dignidade tunAtu
seiOho An Ho
mosu Maneiralakon
bainhira Segundu
emeKala’e?
ne’ebe
Aban Ita Kontinua Treinu Maneira
hadomi/domin,hahalok Segundu
ema nian Mak OinsafoAtuameasa
ne’ebe Hanoin Positivu No
ho relasaun
Respeita An Hanesan
interpersonal /emaIindividu
ne’ebe attNe’ebe Iha Valor,
/la diak.Nivel Depoisema
dignidade Seinian
Halo
ihaOrariu
alkanseBa
aas
TreinutoKontrola Oho An, Mana Konkorda Kala’e? Mana Hakarak Komesa Treinu
tun (Rendah).
Husi Tuku Hira? Hakarak Treinu To Tuku/Minutu Hira? Mana Hakarak Ita Treinu
IhaB.Fatin Ne’ebe?”
FAIXA RESPONDE.

Respon adaptivo Respon maladaptivu

Realizasaun nia an Konseito positivu Dignidade tun Konfusaun


Depolarizasau
Identidade
a. Realizasaun nia an hanesan husu nia an positivo kona-ba fundo
esperiensia realidade ne’ebe simu nia susesu.
b. Koseito positivo hanesan mesak iha esperiensia ne’ebe positivo iha
atualizasaun laran.
c. Dignidade tun hanesan transisaun entre respon an adaptivo ho konseito
an maladativo.
d. Konfusaun identidade hanesan ema ida-idak falha iha dezastre aspektu
psikososial no personalidade adulto ne’ebe humoris.
e. Depolarizasaun hanesan sentimento ne’ebe la realista ba nia an ne’ebe
relasiona ho kolen.

C. ETIOLOGIA
Kausa prinsipal mak hanesan tuir mai ne’e:
 Tratamentu nia sei ki’ik fo saka hela de’it, nunka fo apreciasaun ba resultadu hotu.
 Momentu ema ida-idak to’o/iha ona ninia tempu puberdade ema la halo vale/la fo
apreciadu.
 Hahu ninia tempu puberdade nian dalaruma falha iha ninia eskola, servisu.

Esperansa inan aman la realista,falha bebeik responsabilidade ba ema


menus,depende ba ema seluk nia ideal la realista.

 Faktor ne’ebe fo afeta ba papel(peran)


Geralmente komunidade/populasaun papel(peran)ema nian adapta ho
tiposexo nia.por exemplone’ebe konsidera forsa laiha menus
independe (mandiri)objetivu menus no rasional bainhira mane ida
konsidera nia sensitivu

 Faktor ne’ebe afeta ba identidade


La fiar an,hetan presaun husi nia kolega hanesan identdade no
diferente estrutura sosial.Inan aman ne’ebe sempre deskonfia ba nia
oan katak seimenus fiar an,duvida bainhira foti desisaun.

 Faktor biologia
Iha kondisaun fisiku ne’ebe hetan afeta ba servisu horma iha
geralmente,hetan impaktu ba iha balansu neurotransmitir
kakutak,exemplo:nivel serotonina ne’ebe menus konsekoensia kliente
bele hetan depreaun.
D. KLASIFIKASAUN
Tuir fitria(2009):
a. Dignidade tun situasional ida ne’ebe ema ida-idak iha dignidade
positivo sofre sentimento negativo sofre respon nia an,kontrola buat
ruma akontese (falha,diferensia). Dignidade situasional hanesan
situasaun ne’ebe mosu trauma ne’ebe mosu derepente,exemplo tenki
halo operasaun,dejastre fahe malu entre fen ho laen,la eskola,para
servisu,para ho doben.
b. Dignidade tun kroniku hanesan situasional iha ema ida-idak ne’ebe
hetan evaluasaun ba nia an ne’ebe negativo ba nia an.Dignidade tun
kroniku hanesan presepsaun negativu kontra nia an.Kondisaun ne’e
afeta ba respon ne’ebe adaptivu.Kondisaun ne hetan iha kliente ho
problema fisiku ne’ebe kroniku ou problema kakutak

E. SINAIS SINTOMAS
 Kritika nia an;
 Senti nia an sala ka tauk;
 Difisil atu hamutuk /bergaul
 Halo at/hakanek ema
 Sentimentu
 La simu ema seluk nia hanoin
 Menus hamos an
 Hatais la rapi
 Vontade han laiha
 Tur barak
F. PATHWAY

Tuir fajariyah(2012)
Risko aas hahalok violesia

Mudansa prespsaunsensori:halusinasaun

Isolasi sosial :interesante ba nia an

Dignidade tun

Koping individu la efetivu

G. TRATAMENTO
Tratamento mediku
a. Chlopromazine 25 mg
b. Haloperidol 25 mg

Psikofarmakolgia
a. Medikasaun psikotropi(psikoaktif)atu hasai efeto iha kakutak,kontrola
emosaun no afeta hahalok
b. Neurotransmitir hanesan lori mensagem Quimika ne’ebe lori
obstakulu/stimulasaun husi neuron seluk atarves entre sira seluk
c. Terapia elektrokonvulsaun
REFERENSIA
Stuart, W. Gail.(2016). Keperawatann kesehatan jiwa. Singapore: Elsevier
Yusuf, Ah, Rizky Fitryasari PK dan HAnik Endang Nihayati. (2015). Buku ajar keperawatan
jiwa. Jakarta:salemba medika
Keliat, budi, Anna. 2011. Keperawatan kesehatan jiwa komunitas CMHN (Basic Course).
Jakarta: EGC
ASAUN ENFERMAGEM

SP 1 Pasiente : halo diskusaun ba kapasidade no aspetu positive ne’ebe mak pasiente


iha, ajuda pasiente atu fo valor ba kapasidade ne’ebe mak bele uja, ajuda pasiente atu
hili ninia kapasidade ne’ebe mak sei fo treino, fo hanorin kapasidade ne’ebe mak hili
ona no1) forma horario ba tratamentu kapasidade ne’ebe mak halao ona loro-loron.
ORIENTASAUN
“Bomdia sr., hau estudante stajiadu husi Instituto superior Cristal (ISC) ha’u nia
naran kompletu Zezinho do Rosario. Naran bolu Zinho. Diak gak lae? Han tona
gak seidauk? Di’ak, ita bele konversa halimar kona-ba kapasidade/talentu no
atividade ne’ebe mak sr. Halo tona? Depois de ida ne’e ita sei fo valor ba
talent/kpasidade ne’ebe mak sr. Bele halo? Hafoin de ita hili hotu tiha ita sei halo
atividade ne’ebe mak hili oon ne’e hodi sai hanesan treino? Iha ne’ebe it abele tur?
Oinsa ho sala visita no jardin? Durasaun minute hira? Oinsa ho 20 minitu?

2) SERBISU
“sr. Talent saida mak ita iha?Di’ak los.” Servisu iha uma laran saida mak bele sr.
Halo? Oinsa ho hamos kuartu laran? Dasa rai? Fase bikan? Nsst... “wah di’ak
tebes, sr. Iha atividade barak ne’ebe mak presija atu halo!” no sr. Hakarak atu halo
atividade sira ne’e ita halo hamutuk no bele halo iha hospital? Sr. Bele hili
atividade ne’ebe mak ohin sr. Temi tona ne’e! Ah, hau hakarak halo atividade
hanesan hamos kuartu laran?ah, entaun di’ak ita sei aprende hamutuk oinsa atu
kuidado ita nia kuartu laran atu mos hela de’it, primeiro ita tenki soe tiha sasan
sira ne’ebe mak laujado tona, hafoin ida ne’e sei dasa rai halo mos, hadia kama
leten sira, fase sprei sira no troka fali ho foun no hola mos sasan sira ne’ebe mak
presija tau iha kuartu laran. Di’ak tebes tiu hlo furak tebes koko atu halo bebeik eh
tiu no mos keta haluha atu simbolo M (mandiri) iha horario lor-loron nian.

3) TERMINASAUN
“oinsa ho sr. Nia sentiment depois de ita halo tiha atividade hamos kuartu laran
ne’e mesak? Ouh.. afinal tiu mos iha atividade/talent ne’e mos barak hotu bew. Ida
ne’e sai hanesan tekniku primeiro ida ita halo sebainhira mosu dignidade tun. Di’ak
maneira dahuluk nia mak ne’e ona ita mos sei aprende tan maneira seluk sebainhira
iida ne’e seidauk to’o tamba hau presija halo konkordansia ho tiu atu nune’e aban
hau bele mai hodi hanorin fila fali no oinsa ho tempu? Di’ak, oinsa ho oras? No
fatin? Ah di’ak tebes, aban ita sei hasoru malu nafatin iha fatin ne’e eh. Obrigado
barak no bomdia?
SP2 Pasiente: Hanorin pasiente halo atividade seluk ne’ebe mak tuir kapasidade
pasiente nian.

1) ORIENTASAUN
“Bomdia, oinsa ho Mae nia sentiment agora? Wah, hau hare hansa tiu fresku los.
Hanusa ona tiu koko ona atividade sira orseik ne’ebe mak ita halo hamutuk ona
ne’e?di’’ak, hanesan ita konkorda ona katak ita sei aprende ka halo tan atividade
tuir mai ne’e. Ho durasaun 15minutu no fatin nafatin de’it.”

2) SERBISU
“Tiu antes ita atu halo ita nia atividade seluk ita presija prepara uluk equipamentos
ne’ebe mak presija ita prepara ba atividade tuir mai ita fase bikan entaun ita tenki
prepara spons ho sabaun bikan nia atu nune’e it abele fase bikan ho di’ak, mibr
antes ne’e tiu hare uluk lai hau halo uluk mak hafoin tiu halo tuir?. Primeiro ita
presija prepara uluk bikan foer sira hafoin ida ne’e prepara mos be’e atu solur bikan
depois de ida ne’e ita doku tiha bikan ih rak bikan nian, di’ak fase hotu ona.”
“Agora tiu bele halo mesak atividade (fase biakn) ne’ebe ohin hau halo ona.....ah
di’ak tebes! Tiu bele fase bikan ho di’ak no los. Agora bele hamos tiha liman no
halo maran liman ho hen eh Tiu.”

3) TERMINASAUN
“Oinsa ho tiu nia sentimentu bainhira ita halo atividade (fase bikan) daruak ne’e?
Se bele atividade (fase bikan) ne’e ita bele hakerek ba horario atividade loro-loron
nian. Tiu mos bele halo on atividade dahuluk no daruak ne’e ona no koko mos atu
fase bikan depois de han hotu. La haluha mos atividade dahuluk nian ne’ebe kona-
ba Hamos kuartu laran. Di’ak, atividade to’o iha ne’e deit ona se karik tiu senti tiu
nia an lavale ka senti dignidade monu tiu bele koko halo atividade ne’ebe mak tiu
gosta.” Di’ak, obrigada tamba hao ona kolaborasaun di’ak ho ami hodi hanorin
tekniku sira ne’e ba tiu, no adeus.”

También podría gustarte