Está en la página 1de 16

10 CANTOS EN Q’EQCHI’ Y ESPAÑOL

LAS CINCO VOCALES


 Aprendamos a estudiar 
Para poder leer Y escribir
Y aprender la a, e, i, o, u.
Las cinco vocales.

Li Xn·a li Tz·iib·
Qak’chaq qach’ool ch tzolok
Re naq taruhaq ilok ru hu
Ut taaqatzol a, e, i, o, u.
 A’aneb’ li xna’ li tz’iib’

 
MANZANITA ROJA
Manzanita roja
Déjate comer 
Porque tengo hambre
Si no te perderías, te perderías.³

“Serás banano, serás naranja


Te perderías, te perderías.”

Li kaqi mansaan
 At kaqi mansaan
Ok we cha tzekankil
Xb’aan naq tintz’okaaq
Re naq ink’a’ tatq’enaq’ok.

“Malataq li tul, malaj la’ataq


Li chin.
Texq’enaq’ok texq’enaq’ok”

LA HORMIGA Y EL PATITO
La hormiga, la hormiga
Se parece a su papá
Por arriba, por abajo
Por delante y por detrás.

El patito, el patito,
Se parece a su papá
Por arriba, por abajo
Por delante y por detrás

Li ch·ina sank ut li Patux


Li ch’ina sak, Li ch’ina sak
Chanchan ajwi’ xyuwa’
Jo’ chi tzuul, jo’ taq’a
Jo’ chi ru ut jo chi rix.

Li patux, Li patux
Chanchan ajwi’ xyuwa’
Jo’ chi tzuul, jo’ taq’a
Jo’ chi ru ut jo chi rix.
 

LA HORMIGUITA
Una hormiguita sale de su nido
Estira las patitas y se va a trabajar.

Dice el sompopito me quiere la


Hormiga, me quiere la abeja,
No me dan ganas de salir.

Gusanos, abejas, (sompopos, hormigas ²)

Li Ch·ina Sank
Jun li ch’ina sank na’el sa’ li
Xna’aj naxyu’ li roq ut
Naxik chi k’anjelak.

Naxye li teken, nakinraj


Li sank, nakinraj li seec
Ut ink’a nawaj li elk.

Motzo’ , seer, (teken ut li sank ²)


 
ANTONIO Y ALEJANDRO
Antonio está aquí
Alejandro esta allá
Uno está muy cerca
Y él otra esta hasta allá
Así junto al maestro
Aprendo la lección
Cantamos y jugamos
Al ritmo de esta canción.

Laj Ton ut aj Lej


Laj ton wank arin
Laj lej wank aran
Jun jwal nach’ wan
Ut li jun wan aran
Qechb’en laj k’utunel
Chi xnawb’al li naqa tzol
Nako b’ichank ut nako b’atzunk
Sa’ xyaab’ li ch’ina b’icha’in.
LOS ESTUDIANTES
Los estudiante que van a la escuela
Caminan, caminan, para estudiar.

Los estudiantes que van a la escuela


Juegan, juegan para divertirse.

Los profesores que llegan a la escuela


Enseñan, enseñan, sin descansar.

Unos y otros aprenden mejor,


Los estudiantes de la escuelita.

Eb· laj tzolonel


Eb’ laj tzolonel nake’ xik sa’ tzoleb’aal
Nake’ b’eek, nake’ b’eek, re naq te’ tzoloq.

Eb’ laj tzolonel nake’ xik sa’ tzoleb’aal


Nake’ b’atz’unk, nake b’atz’unk, rere rajsinkil ruheb’.

Eb’ laj k’utunel nake’ hulak sa’ li tzoleb’aal


Nake’ k’utuk, nake’ k’utuk, chi ink’a’ nake’ hilank.

Jun ut eb’ li xkomon nake’ tzol chi chaab’il,


Eb’ laj tzolonel re li tzoleb’aal.

EL NIÑO Y LA NIÑA
El niño dice que sabe, sabe, sabe.
La niña dice que sabe, sabe, sabe.
El niño dice que sabe, sabe, sabe.
La niña dice que sabe, sabe, sabe.

Y así ellos son muy felices


Porque ellos saben mucho.

A ellos les gusta saltar y jugar


Pues así ellos van aprendiendo.

Y así ellos son muy felices


Porque ellos saben mucho.

Li Ch·ina·al ut li ch·ina·ixq·
Li ch’ina’al naxye ninaw, ninaw, ninaw.
Li ch’ina’ixq naxye ninaw, ninaw, ninaw.
Li ch’ina’al naxye ninaw, ninaw, ninaw.
Li ch’ina’ixq naxye ninaw, ninaw, ninaw.

Ut a’neb’ jwal saa eb’ sa’ xchooleb


Jwal nake’ xnaw, ninaw, ninaw, ninaw.
Ut a’neb nake’ hulak chi ru piskok’ ut b’atz’unk
Xb’aan naq aran nakextaw li xnawan.

Ut a’aneb’ nake sa’ho’ sa li xchooleb’ naq


Jwal nakex naw ninaw, ninaw, ninaw.

LA ESCUELITA
Todos los niñitos van para la escuela 

Aprenden las lecciones regresan


Muy contentos.

Dice la maestra que hagan


Su trabajo, que escuchen lo que dice para mejorar.

Se van y vienen a la escuela


En la escuela, en la escuela.

La, la, la, La, la, la, La, la, la,


La, la, la, La, la, la, La, la, la,

Li Tzoleb·aal
Jun ch’ina ixqa’al xko’ sa’
Tzoleb’ aal naxtaw chaq xna’leb’
Xchal chi sa xch’ool.

Xye li xk’utunel ti xb’aanu xk’anjel


Ti xb’aanu rajom re naq taa’usaaq

Naxik ut nachalk sa’ li tzoleb’aal


Sa’ li tzoleb’aal, sa’ li tzoleb’aal.
 

EL ESTUDIANTE
Había una vez, un estudiante,
Había una vez, un estudiante,
Había una vez, un estudiante,
Que no podía, no podía estudiar.

Pasaron 1-2-3-4-5-6-7 meses


Pasaron 1-2-3-4-5-6-7 meses
Pasaron 1-2-3-4-5-6-7 meses
Que no podía no podía estudiar.
Aj Tzolonel
Sa’ jun kutan, jun laj tzoloneel
Sa’ jun kutan, jun laj tzoloneel
Sa’ jun kutan, jun laj tzoloneel
Ink’a Naru, ink’a Naru chi tzolok.

Xnume’ li jun-wiib’-oxib’-kahib-oob’
Waqib’- wuqub po.
Xnume’ li jun-wiib’-oxib’-kahib-oob’
Waqib’- wuqub po.
Xnume’ li jun-wiib’-oxib’-kahib-oob’
Waqib’- wuqub po.
Ink’a Naru, ink’a Naru chi tzolok.

LA ESCUELA DE CHISEC
En la escuelita de Chisec
Todos aprenden tú también
Vamos a ver como enseña el maestro
Vamos a ver como enseña el maestro
El maestro enseña así: a, e, i, o, u. a, e, i, o, u.

En la escuelita de Chisec
Todos aprenden tú también
Vamos a ver como enseña el maestro
Vamos a ver como enseña el maestro
El maestro enseña así: a, e, i, o, u. a, e, i, o, u.

Sa’ li tzoleb’aal Chisec


Sa li tzoleb’aal Chisec
Chi xjunil nake’ xtol jo’kan ajwi’ laa’at
Qilaq b’i’ chaq chan ru nak’utuk laj k’utunel
Qilaq b’i’ chaq chan ru nak’utuk laj k’utunel
Laj k’utunel naj k’ut li: a, e, i, o, u. a, e, i, o, u.

Sa li tzoleb’aal Chisec
Chi xjunil nake’ xtol jo’kan ajwi’ laa’at
Qilaq b’i’ chaq chan ru nak’utuk laj k’utunel
Qilaq b’i’ chaq chan ru nak’utuk laj k’utunel
Laj k’utunel naj k’ut li: a, e, i, o, u. a, e, i, o, u.
Chistes en qeqchi
Maríy   chuqa’   ma   Tru’

Mari’y   chuqa’   ma   Tru’   ye   k’o   pa kachoch,  kin   latz’   rub’anön.
Jun   q’ij   ma   Tru’   xuloq’   jun äq.    Mariy   xpe   royowal   roma   ma   jun   ta   nikiya’   wa.

Ma   Tru’   xub’ij    chara,   chuxe’   le   ch’at;   Maríy   xub’ij  chara:   ¿ri   itzel  uxla’?   Ma   Tru’   nk’uluj   chara.

María y don Pedro:


María y don Pedro vivían en una casa muy pequeña.   Un día, don Pedro compró un cerdo.   María
se enojó porque no había lugar para el cerdo y le pregunta a don Pedro, dónde lo pondría.   Don
Pedro le dijo que debajo de la cama, María le dijo: ¿y el mal olor?  Don Pedro le dijo: Ya se irá
acostumbrando.
 
Amama’

Xapon   jun  ache   chojay,  xub’ij: ¿k’o  ri   amama’?   Ma   jun   ta.
¿Akuchi’   k’o   wa  ri   amama’   k’a?   Tajin   nb’anala’   pan   awän.
Tú  Abuelo:
Llegó un señor a la casa y preguntó a un niño: ¿está tú abuelo?  El niño le dijo que esta en la milpa,
porque pensó que el señor se estaba refiriendo al gallo.

 
La Hormiga  y El Elefante
      Ri   Sanïk   Chuqa’   Ri   Tïx

Jun   b’ey   e   k’o   jun   molaj   taq   sanïk,   yetajin   nkib’än   jun   kinimaq’ij,   roma   xtz’aqät  
rujuna’   jun   kachib’il,   k’a   ri’   xq’ax   el   ke   taq   ri’   jun   tïx,   man   xerutzu’   ta   ri   taq   sanïk  
xpa’e’   kan   pa   kiwi’.    E   k’iy   taq   sanïk   xerukamisaj   kan,   ri   nik’aj   chïk   kachib’il   xkichäp  
oq’ej,   k’a   te’  xpe   jun   xutz’ët   chi   k’o   jun   ti  sanïk   jotöl   chi   ruqul   ri   tïx,   k’a   ri’   yesik’in  
nkib’ij   chi   re:  ¡tapitz’a’   chi   ruqul!,   ¡tapitz’a’   chi   ruqul  
takimisaj.¡takamisa 

La Hormiga  y El Elefante
En cierta ocasión había un grupo de hormigas, estaban celebrando el cumpleaños de un compañero,
de repente  un elefante venía caminando y sin darse cuenta se paró sobre un grupito de
hormigas.    Mató a muchas hormigas, quienes se salvaron se pusieron a llorar; de

 de repente uno de ellos vio que otra hormiguita estaba  caminando en el pescuezo del elefante;
entonces las hormiguitas sobrevivientes le dijeron: ¡ahórcalo!, ¡ahórcalo!, ¡mátalo!
  
Ri   A   Xwan

Te’ej: - Rït   a   Xwan,   wakami   xa   xe’   ichaj   k’o.  


Xwan: - matyox   nute’,   wakami   rïn   man   ninwajo’   ta   ri  ichaj.
Te’ej: - ¿Achike   roma?
Xwan: - nub’ij   jun   wachib’il   chwe: we   rït   natij   ichaj   xa   räx   ab’onil   nab’än   pe.

Juan
Madre: - Le dice a Juan: hoy sol hay hierbas.
Juan: - Gracias madre, hoy no quiero hierbas.
Madre: - ¿Por qué motivo?
Juan: - un compañero me dijo: si comes hierbas, tu rostro se pondrá verde.

Ri   Ache   Ma  Jun   Ruxajab’


El Señor Que No Tenía Zapatos

Ojer   kan,   pa   jun   tinamit   k’o  jun   ti   ache   ma   jun   ta    rurajil   richin   nuloq’   ruxajab’.    
Xel   el   chi   rachoch,   töq   b’enäq   pa   b’ey   xusik’   el   jun   ruxajab’   man   jun   rachib’il,   ke  
ri’   jun   q’ij   chïk   xusik’   jun   chïk   rachib’il,   ri   ti   ache   janila   xel   ruk’u’x   roma   chi   ri  
ache   man   nkowin   ta   nuloq’   ruxajab’.    Juk’ulaj   ruxajab’   xub’än   qa,   k’a   ri’   xumäj  
rukusaxik,   konojel   ri   winaqi’   janila   nkitzu’,   xpe   jun   ache   kan   xk’utuj   kan   chi  re   achike  
roma   jalajöj   ruxajab’   rukusan,   xpe   ri   ache   xub’ij   chi

   re: - mani   roma   rïn   man   nqa   ta   chi   nuwäch   kan   junan   nuxajab’   ninkusaj.
El Señor Que No Tenía Zapatos
En cierta ocasión existió un señor que no tenía dinero para comprar sus zapatos.   Salió de su casa,
caminaba por el camino cuando encontró   un zapato; al siguiente día encontró otro zapato, por eso
el señor se alegró mucho, ya que por ser pobre no podía comprar zapatos.   Ahora completó un par
de zapatos, pero de diferente estilo.   Decidió usarlos y darse un paseo, todas las personas se le
quedaban viendo, hubo un señor muy atrevido se le acercó y le preguntó: ¿por qué usas zapatos de
diferente estilo?  Muy tranquilamente respondió: no me gusta usar zapatos del mismo estilo.

Ri    Tuj  El Temascal


Ri    Tuj  El Temascal
Jun   b’ey   kan  k’o   jun   tetata’   man   nukoch’   ta   chïk   ri   tz’il   k’o   chi  rij,   xub’ij   chi   re   ri  r
axjayil   chi  nukusaj   jub’a   rutuj   roma   kan   janila   ri   tz’il   chïk   k’o   chi   rij:   ütz   k’a   xcha’   ri  
 ixöq;   töq   xutz’et   chi  xk’achoj   yan   ri   tuj,   xpe   ri   tetata’,  xatin   el  nab’ey,  k’a   ri’   xok   chu
pan   ri   tuj.    

El Temascal
Hace mucho tiempo, un anciano ya no aguantaba la mugre en su cuerpo;  le dijo a su esposa que
quería usar el temascal porque estaba lleno de suciedad; está bien dijo la señora; cuando el anciano
vio que ya estaba listo el temascal, primero se bañó y después entró al temascal.

      
Ri   Ka’i’   Alab’oni’

E   k’o   ka’i’   maya’   alab’oni’  xeb’e’  pa   k’astanen  pa   Armita,   töq  xe’apon   pa   Armita  
xkitz’ët   apo   ka’i’   kaxlan   ixtani’,   ri   jun   ala’   xub’ij   chi   re   ri   jun chïk:
- Wakami   man   kach’o   ta   pe   chwe   pa   qach’ab’äl,   xa   xe   pa   kaxlan   tzij   katch’o   pe;  
richin  ke   ri’   ri   q’opoji’   man   nkinab’ej   ta   pe   chi  röj  öj   maya’   winaqi’.
- Ütz   k’a  - xcha’   ri   jun chïk   ala’.    Xapon   ri   jun   ch’ich’,   xejote’   el   ri   ixtani’   chuqa’   ri  
ka’i’   alab’oni’,   xpe   ri   jun   ala’   xupalib’ej   raqän   rachib’il,  ri   jun   chïk   xub’ij: 
- ¡Vos   kwent   con   mi   waqän!
Los  Dos Muchachos

Habían  dos muchachos indígenas se fueron de paseo a la ciudad capital; cuando llegaron a la


capital vieron  a dos muchachas ladinas; uno de los muchachos le dijo al otro:
.- Ahora no hables en nuestro idioma, solamente en castellano, para que las muchachas ladinas no
se den cuenta que somos indígenas.
- Está bien dijo el otro muchacho.    Paró un bus, las muchachas ladinas lo abordaron y también los
dos muchachos indígenas; un muchacho le machucó el pie a su compañero; el otro dijo:
- ¡Vos cuent  con   mi   waqän!

Adivinanzas
Manzanita Roja
Manzanita roja
Dejate comer 
Porque tengo hambre
Si no te perderías, te perderías.
“Seras banano,
seras naranja
Te perderías, te perderías´”.
Li kaqi mansaan
 At kaqi mansaan
Ok we cha tzekankil
Xb´aan naq tintz´okaaq
Re naq ink´a´tatq´enaq´ok.
Mala´taq li tul, malaj la´ataqLi chin.
Texq´enaq´ok texq´enaq´ok

 Adaptación al Canto original: ´Campanita de oroµ Por: Vidalia Coz Matias, Lidia Lorena Quib Xol Brenda Cornelio, Isabel Bá
Sagui, Modesta Ical.

Q’EHINK(ADIVINANZAS)

Laa’in jun winq rax wix ut


Rax ajwi’ xsa’ linsa’ , ut jun li nimla
pek li nak’ehok re lin kawilal,
 jwal sa nakine’ril eb’ li poyanam
 xb’aan naq nakine’roksi cho’q xtib’eleb’
 xwa.
 Anihin laa’in:

Soy un hombre,
Vestido de verde
y dentro de mi es verde,
en mi ser hay una piedra
para que sea sano, porque la gente me usa
para comer.

Laa’in jun li winq nanyeheb’


Xhonal li poyanam, wan naq
Nakine’xt’uyub’ sa’ junaq li 
Na’ajej, ut jwal sa nake’ril ink’amb’al 
Chi ruheb’ li ruq’b’.
 
 Anihin laa’in:
 
 Soy un hombre

Que digo el tiempo a la gente

A veces me cuelgan en algún lugar,

O les gusta cargarme en el brazo.

Quien soy

Laa’in jun li ki’il q’een


Q’an wix ut q’an ajwi’Xsa’ linsa’, jwal sa nake’ril
intzekankil eb’ eb’ li
poyanam, ut naq nakin
cheeko’ok nasaqo’knasaqo’k inmach.
 Anihin laa’in:
Soy una fruta de color amarilla
Y a la gente les gusta comerme
Quien soy

Laa’in jun winq naq nakin


K’anjelak nank’e jun yokob’ 
Chi wu ut jun yokob’ nank’e
 Chi wix.
 Anihin laa’in:
 
Soy un hombre que cuando trabajo,

Doy un paso adelante y uno a tras.

Quien soy.

POEMAS EN Q'EQCHI'

Lintzoleb’aal

Jo’ le sa’ li najtil k’iche’

aran sa’ li rax ru pim

sa’ linloq’laj k’aleb’aal

wan jun eetalil nakutanob’resink.

A’an li eetalil re li chaab’il na’leb’

a’an li eetalil re li rahok

a’an  li na’ajej b’ar nake’xk’uub’ rib’

eb’ li poyanam re moqon.

A’an,  a’an lintzoleb’aal
a’an linch’ina tzoleb’aal

jwal cha’q’al ru xb’onol

a’an, a’in linch’ina tzoleb’aal

li saqenk  ch’oq  re jun ak’il kutan…

Nab’ej
Ninaw naq ka’aj wi’ laawaatin

A’an li tz’aqal yaal

Bar wankat laa’at

Esil ut na’leb’

Junelik nakaye..

Ju ch’ina maatam
Li k’ok uutz’u’uj aatin

Xinch’ina molk’a chaq

 Chi ru li loq’laj tzuul taq’a

Cho’q re linkaaxil na’

At  ink’aaxil na’

Jwal nakatinra

Xb’aan naq chaab’ilat

Ut xak’anjela link’iisirinkil
Li ch’ina ochoch
Laa’in wan jun inch’ina ochoch

Nach’ chi xk’atq li pumpukil ha’

Aran wan linna’chin

Sutunb’il xb’aaneb’ li kok’ peepem. 

Li q’oqyin
Chi ru li q’oqyin 

K’a jo’ naq naraho’ inch’ool

Naq nawil naq, li chaq’al ru

 Saq’e, ak xmuqun chik ´

Ut toj wulaj chik

Naru twil ru.

Ch’ina’us aj wi’ li q’oqyin xb’aan

 Naq nake’b’ichan li chili’

Ut nake’lemtz’un chaq li

Loqlaj chahim.

LI LOQ’LAJ CH’OCH’

  At loq’laj ch’och’, rik’in laawankilal yo’yooko laa’o li poyanam.

Xb’aan naq li qayu’am aajel ru cho’q re li loq’ laj ch’och’,

Chawu laa’at nakoowank chi hulaj hulaj laa’o li poyanam.

At loq’laj ch’och’, laa’at li qayu’am, wi’ maak’a’at laa’at,

Maak’a’aq aj wi’ li qayu’am. K’ajo’ rusilal nakab’aanu re xyu’ameb’ li poyanam,

b’anyox at loq’laj tzuul taq’a.


LI LOQ’LAJ NA’B’EJ.

 At in loq’laj na’,

Nawaj xk’eeb’al xsahil laach’ool

Sa’ li loq’laj kutan a’in,

Laa’at jun na’b’ej jwal tz’aqal

Laatuulanil.

At in loq’laj na’, ninb’anyoxi chawu

Naq xakuy chaq li wilb’al sa’ linkach’inal

Toj chalen toj sa’ li honal a’in.

At in loq’laj   na’, maak’a’ junaq chaab’il

maatam tink’e cho’q aawe sa’ li kutank

a’in, ka’aj b’an wi’ re xb’anyoxinkil cho’q aawe

li usilal li xab’aanu chaq we rik’in link’iiresinkil,

b’anyox a na’.

LAJ TZOLONEL

Xhulak li honal, wakliiqo, ut t-ajq taxaq qu

Xb’aan naq xhulak xhonalil naq tooxik

Rik’in laj tzolonel, xb’aan naq ok re xk’eeb’al

Li chaab’il na’leb’ cho’q qe sa’ li honal a’in.

Aran naqil ru laj tzolonel rajlal li kutank


Yook chi oyb’enink rajlal xb’aan naq naraj

Naq tootzoloq sa’ komonil, jo’ chan ru xb’aanu a’an.

B’anyox at tzolonel rik’in li qakaawresinkil li

Nakab’aanu rajlal li kutank, laab’aanuhom xkana sa’

Li qach’ool li reetalil laak’anjel ut maajun wa tatsachq sa’

Li qach’ool.

LI KAQLA

K’ajo’ ch’ina’usil li xb’onol li kaqla,

Ut li xwuqub’ ru chi b’onol ha’an li

Wuqub’ kutan kixkanab’ chi ru li

Xamaan.

Xb’aan naq wuqub’ ru li wajb’

Naxtoch’ laj wajb’anel, jo’kan li

Kaqla naxk’ut li xb’onol naq nachal

Lo loq’laj hab’.

Naq nanume’ li kawil hab’

Nalemtz’unk ru li loq’laj saq’e

Naq nak’utunk chaq sa’ li tzuul taq’a.


AT XSUM LI WAAM

At xsum li waam,

K’ajo’ laatuulanil

Jo’ jun li mukuy naq narupik

Chi ru li loq’laj choxa, laach’ool

Chan chan tawi’ li tuuxil noq’,

Ut li xnaq’ laawu nalemtz’unk jo’

Junaq li ch’ina’usil uutz’u’uj.

Li xnaq’ laawu chan chan

Tawi’ li xkji’al li kab’

Xb’aan naq naxsahob’resi li waam.

Ut li waam napisk’ok sa’ xna’aj

Naq nakatwil, xb’aan naq maa’ani chik

Junaq jo’ laa’at, jo’kan naq nakatinra

Ut nank’e laaloq’al.

También podría gustarte