noHRN EN 1991-1-3 PDF

EN 1991-1-3:2003
Stranica 1/38
HRN EN 1991-1-3:2008 + AC:2009
EUROPSKA NORMA EN 1991-1-3

EUROPEAN STANDARD
NORME EUROPÉENNE
EUROPÄISCHE NORM lipanj 2003.
ICS 91.010.30 Zamjenjuje ENV 1991-2-3:1995
Hrvatska verzija
Eurokod 1 - Djelovanja na konstrukcije –

Dio 1-3: Opća djelovanja - Opterećenja snijegom
Eurocode 1: Actions on structures Eurocode 1: Actions sur les Eurocode 1: Einwirkungen auf
- Part 1-3: General actions - Snow structures - Partie 1-3: Actions Tragwerke - Teil 1-3: Allgemeine
loads générales - Charges de neige Einwirkungen - Schneelasten
EN 1991-1-3:2003, Eurokod 1 - Djelovanja na konstrukcije - 1-3. dio: Opća djelovanja - Opterećenja snijegom
Stranica 2/38
Sadržaj
Predgovor
1 Općenito
1.1 Područje primjene
1.2 Upućivanje na druge norme
1.3 Pretpostavke
1.4 Razlika izmeñu načela i pravila primjene
1.5 Proračun utemeljen na ispitivanju
1.6 Nazivi i definicije
1.7 Simboli
2 Razredba djelovanja
3 Proračunske situacije
3.1 Općenito
3.2 Uobičajeni uvjeti
3.3 Izuzetni uvjeti
4 Opterećenje snijegom na tlu

4.1 Karakteristične vrijednosti
4.2 Ostale reprezentativne vrijednosti
4.3 Obrada izuzetnih opterećenja snijegom na tlu
5 Opterećenja snijegom na krovovima

5.1 Priroda opterećenja
5.2 Rasporedi opterećenja
5.3 Koeficijenti oblika krova
5.3.1 Općenito
5.3.2 Jednostrešni krovovi
5.3.3 Dvostrešni krovovi
5.3.4 Višerasponski krovovi
5.3.5 Valjkasti krovovi
5.3.6 Krov priljubljen uz više grañevine i u njihovoj blizini
6 Lokalni učinci
6.1 Općenito
6.2 Nanosi na izbočinama i zaprekama
6.3 Snijeg ovješen na rubu krova
6.4 Opterećenje snijegom na snjegobrane i ostale zapreke
Dodatak A (normativni) Proračunske situacije i rasporedi opterećenja koji se upotrebljavaju

za različite lokacije
Dodatak B (normativni) Koeficijenti oblika opterećenja snijegom za izuzetne nanose snijega
Dodatak C (obavijesni) Europske karte opterećenja snijegom na tlu
Dodatak D (obavijesni) Prilagodba opterećenja snijegom na tlu u skladu s povratnim

periodom
Dodatak E (obavijesni) Obujamska težina snijega
Bibliografija
Stranica 3/38
Predgovor
Ovaj dokument (EN 1991-1-3:2003) pripremio je tehnički odbor CEN/TC 250 "Structural
Eurocodes“, čije se tajništvo nalazi u BSI-ju.
Ova europska norma mora dobiti status nacionalne norme objavom istovjetnoga teksta ili
prihvaćanjem najkasnije do siječnja 2004., a oprečne nacionalne norme moraju se povući
najkasnije do siječnja 2004 ožujka 2010.
Ovaj dokument zamjenjuje prednormu ENV 1991-2-3:1995.
Tehničkoi odbor CEN/TC 250 odgovoran je za sve konstrukcijske eurokodove.
Dodaci A i B su normativni. Dodaci C, D i E su obavijesni.
U skladu s unutrašnjim propisima CEN/CENELEC-a ovu su europsku normu obvezne primijeniti

nacionalne organizacije za norme sljedećih zemalja: Austrije, Belgije, Češke Republike, Danske,
Finske, Francuske, Grčke, Irske, Islanda, Italije, Luksemburga, Mañarske, Malte, Nizozemske,
Norveške, Njemačke, Portugala, Slovačke, Španjolske, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog
Kraljevstva.
Povijest programa eurokodova
Godine 1975. Komisija Europske zajednice odlučila je, na temelju članka 95. Ugovora, o programu
djelovanja u području grañevinarstva. Cilj programa bio je uklanjanje tehničkih prepreka trgovini i
usklañivanje tehničkih specifikacija.
U okviru tog programa djelovanja Komisija je pokrenula uspostavu skupine usklañenih tehničkih
pravila za proračun grañevina koja bi, u prvoj fazi, služila kao druga mogućnost uz vrijedeća
nacionalna pravila u državama članicama, a u konačnoj ih fazi zamijenila.
Tijekom petnaest godina Komisija je uz pomoć Upravnog odbora s predstavnicima država članica
razvijala program eurokodova koji je doveo do prve generacije eurokodova 1980-tih godina.
Godine 1989. Komisija i države članice EU-a i EFTA-e odlučili su, na temelju sporazuma1 izmeñu
Komisije i CEN-a da pripremu i objavljivanje eurokodova prepuste CEN-u putem niza mandata
kako bi im se osigurao budući status europskih norma (EN). To ustvari povezuje eurokodove s
odredbama svih Komisijinih direktiva i/ili Odluka Komisije povezanih s europskim normama (npr. s
Direktivom Vijeća 89/106/EEC o grañevnim proizvodima (CPD) i Direktivama Vijeća 93/37/EEC,
92/50/EEC i 89/440/EEC o javnim radovima i uslugama i istovrijednim direktivama EFTA-e
pokrenutim sa svrhom uspostave unutarnjeg tržišta).
Program konstrukcijskih eurokodova sadrži sljedeće norme koje se općenito sastoje od više
dijelova:
EN 1990, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija
EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije
EN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija
EN 1993, Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija
EN 1994, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih čelično-betonskih konstrukcija
1
Sporazum izmeñu Komisije Europskih zajednica i Europskog odbora za normizaciju (CEN-a) o radu na eurokodovima za proračun
zgrada i inženjerskih grañevina (BC/CEN/03/89).
Stranica 4/38
EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija
EN 1996, Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija
EN 1997, Eurokod 7: Geotehničko projektiranje
EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija
EN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija
Eurokodovi potvrñuju odgovornost vlasti svake države članice i osiguravaju njihovo pravo
odreñivanja vrijednosti koje se odnose na propisivanje sigurnosnih pitanja na nacionalnoj razini
kada se ona mijenjaju od države do države.
Status i područje primjene eurokodova
Države članice EU-a i EFTA-e potvrñuju da eurokodovi služe kao poredbeni (referencijski)
dokumenti u sljedeće svrhe:
- kao sredstvo potvrñivanja usklañenosti zgrada i inženjerskih grañevina s bitnim zahtjevima

Direktive Vijeća 89/106/EEC, posebno s bitnim zahtjevom br. 1 - Mehanička otpornost i stabilnost i
bitnim zahtjevom br. 2 - Sigurnost u slučaju požara
- kao osnova pri specificiranju ugovora za grañevine i pripadajuće inženjerske usluge
- kao okvir za izradu usklañenih tehničkih specifikacija za grañevne proizvode (europske norme,
EN i europska tehnička dopuštenja, ETA).
Eurokodovi su, u mjeri u kojoj se odnose na same grañevine, u izravnom odnosu s Temeljnim
dokumentima2 navedenim u 12. članku Direktive (CPD), iako je njihova priroda drukčija od
usklañenih norma za proizvode3. Stoga, tehnička pitanja koja proizlaze iz eurokodova trebaju biti
prikladno razmotrena na tehničkim odborima CEN-a i/ili radnim skupinama EOTA-e koje rade na
normama za proizvode s ciljem postizanja pune spojivosti tih tehničkih specifikacija s
eurokodovima.
Eurokodovi osiguravaju zajednička pravila proračuna konstrukcija za svakodnevnu upotrebu pri

proračunu cijelih konstrukcija i dijelova proizvoda tradicionalne i inovativne prirode. Neobični oblici
grañenja ili uvjeti proračuna nisu posebno obuhvaćeni pa se u takvim slučajevima projektant
upućuje na dodatno savjetovanje sa stručnjacima.
Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi
Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi sadržavat će cjelovit tekst eurokoda

(uključujući sve dodatke) kako ih je objavio CEN, kojima smije prethoditi nacionalna naslovna
stranica i nacionalni predgovor i iza kojih smije slijediti nacionalni dodatak (obavijesni).
Nacionalni dodatak smije sadržavati samo podatke o onim parametrima za koje je u eurokodu
ostavljen slobodan odabir na nacionalnoj razini i koji se nazivaju "nacionalno odreñeni parametri"
2
U skladu s člankom 3.3 CPD-a, bitni zahtjevi moraju dobiti konkretan oblik u temeljnim dokumentima radi ostvarenja nužne
povezanosti izmeñu bitnih zahtjeva i mandata za usklañene EN-ove i ETAG/ETA-e.
3
U skladu s člankom 12. CPD-a temeljni dokumenti moraju:
a) dati konkretan oblik bitnim zahtjevima usklañivanjem nazivlja i tehničkih osnova te naznakom razreda ili razina za svaki zahtjev gdje
je to nužno;
b) naznačiti metode povezivanja tih razreda ili razina zahtjeva s tehničkim specifikacijama, npr. metode proračuna i provjere, tehnička
pravila projektiranja itd.;
c) poslužiti kao osnova uspostave usklañenih norma i smjernica za Europska tehnička dopuštenja.
Eurokodovi, ustvari, imaju sličnu ulogu u području bitnog zahtjeva br.1 i dijela bitnog zahtjeva br.2.
Stranica 5/38
(NDP), a upotrebljavaju se pri proračunu zgrada i inženjerskih grañevina koje se grade u dotičnoj
državi, tj. kao:
- vrijednosti parcijalnih koeficijenata i/ili razreda, gdje su u eurokodu navedene druge mogućnosti
- vrijednosti za koje je u eurokodu naveden samo simbol
- podatke specifične za neku državu (zemljopisne, klimatske itd.), npr. kartu opterećenja snijegom
- postupak koji će se upotrijebiti ako su u eurokodu navedeni drugi mogući postupci
a smiju još sadržavati:
- odluke o primjeni obavijesnih dodataka
- upućivanja na neoprečne dopunske podatke radi pomoći korisniku pri primjeni eurokoda.
Veze izmeñu eurokodova i usklañenih tehničkih specifikacija za proizvode (europskih

norma i europskih tehničkih dopuštenja)
Postoji potreba dosljednošću izmeñu usklañenih tehničkih specifikacija za grañevne proizvode i

tehničkih pravila za grañevine4. Nadalje, svi podaci koji se navode uz označivanje znakom CE
grañevnih proizvoda, a koji upućuju na eurokodove moraju jasno navesti koji su nacionalno
odreñeni parametri uzeti u obzir.
Dodatni podaci posebni za normu EN 1991-1-3
Norma EN 1991-1-3 daje proračunske smjernice i djelovanja snijega za konstrukcijski proračun

zgrada i inženjerskih grañevina.
Norma EN 1991-1-3 namijenjena je investitorima, projektantima, izvoñačima i javnim upravnim

tijelima.
Norma EN 1991-1-3 predviñena je za proračun konstrukcija uz normu EN 1990:2002, druge

dijelove norme EN 1991 i norme EN 1992 do EN 1999.
Nacionalni dodatak uz normu EN 1991-1-3
Ova norma daje u točkama s napomenama druge postupke, vrijednosti i preporuke naznačujući
gdje se smije načiniti odabir na nacionalnoj razini. Stoga nacionalna norma kojom se primjenjuje
norma EN 1991-1-3 treba imati nacionalni dodatak koji sadrži sve nacionalno odreñene parametre
koji će se upotrebljavati pri proračunu zgrada i inženjerskih grañevina koje se grade u
odgovarajućoj zemlji.
Nacionalni odabir dopušten je u normi EN 1991-1-3 u ovim točkama:
1.1(2), 1.1(4)
2(3), 2(4)
3.3(1), 3.3(3)
4.1(1), 4.2(1), 4.3(1)
5.2(1), 5.2(4), 5.2(5), 5.2(6), 5.2(7), 5.3.3(4), 5.3.4(3), 5.3.5(1), 5.3.5(3), 5.3.6(1), 5.3.6(3)
6.2(2), 6.3(1), 6.3(2)
A(1) (Tablica A.1)
1.1(2), 1.1(3), 1.1(4)
4
Vidjeti članke 3.3 i 12 Direktive kao i točke 4.2, 4.3.1, 4.3.2 i 5.2 Temeljnog dokumenta broj 1.
Stranica 6/38
2(3), 2(4)
3.3(1), 3.3(3)
4.1(1), 4.1(2), 4.2(1), 4.3(1)
5.2(2), 5.2(5), 5.2(6), 5.2(7), 5.2(8), 5.3.3(4), 5.3.4(3), 5.3.4(4), 5.3.5(1), 5.3.5(3), 5.3.6(1), 5.3.6(3)
6.2(2), 6.3(1), 6.3(2)
A(1) (Tablica A.1)
Stranica 7/38
1 Općenito
1.1 Područje primjene
(1) Norma EN 1991-1-3 navodi smjernice za odreñivanje vrijednosti opterećenja snijegom koja se
trebaju primjenjivati za proračun zgrada i inženjerskih grañevina.
(2) Ovaj dio norme ne primjenjuje se za grañevine na nadmorskim visinama iznad 1500 m, ako nije
drugačije naglašeno.
NAPOMENA 1 NAPOMENA: Prijedlog postupka za odreñivanje opterećenja snijegom na nadmorskim

visinama iznad 1500 m smije se ustanoviti u nacionalnom dodatku.
(3) U Dodatku A navedeni su podaci o proračunskim situacijama i rasporedu opterećenja za

različite lokacije.
NAPOMENA: Te lokacije smiju se ustanoviti u nacionalnom dodatku.
(4) U Dodatku B dane su vrijednosti koeficijenata oblika koji se upotrebljavaju pri izuzetnim
nanosima snijega.
NAPOMENA: Upotreba Dodatka B uzeta je u obzir u nacionalnom dodatku.
(5) U Dodatku C dane su karakteristične vrijednosti opterećenja snijegom na tlu, utemeljene na

rezultatima radova, provedenih prema ugovoru posebno za ovaj eurokod s DGIII/D3 Europske
komisije.
Ciljevi su ovog dodatka:
- pružanje podataka nadležnim nacionalnim tijelima radi pomoći pri preureñenju i osuvremenjivanju
njihovih nacionalnih karata
- pomoći u osiguranju da se ustanovljeni usklañeni postupci, upotrijebljeni za izradu karata u ovom

dodatku, primjenjuju u državama članicama u svrhu obrade njihovih osnovnih podataka o snijegu.
(6) U Dodatku D navedene su smjernice za prilagodbu opterećenja snijegom na tlu u skladu s

povratnim periodom.
(7) U Dodatku E navedeni su podaci o obujamskoj težini snijega.
(8) U ovom dijelu norme nisu dane smjernice za posebne aspekte opterećenja snijegom,
primjerice:
- udarna opterećenja snijegom kao posljedica klizanja snijega ili padanja s višeg krova
- dodatna opterećenja vjetrom koja bi mogla nastati kao posljedica promjene oblika ili veličine
grañevine, a zbog prisutnosti snijega ili nakupljanja leda
- opterećenja u područjima gdje je snijeg prisutan cijele godine
- opterećenje ledom
- bočno opterećenje snijegom (npr. bočno opterećenje uzrokovano nanosima)
- opterećenja mostova snijegom.
1.2 Upućivanje na druge norme
Ova europska norma uključuje datiranim ili nedatiranim upućivanjima odredbe iz drugih publikacija.
Ta su upućivanja navedena na odgovarajućim mjestima u tekstu a publikacije su u nastavku
nabrojene. Za datirana upućivanja naknadne izmjene ili prerade ovih publikacija odnose se na ovu
Stranica 8/38
europsku normu samo ako su u nju uključene njezinom izmjenom ili preradom. Za nedatirana
upućivanja primjenjuje se najnovije izdanje te publikacije (uključujući amandmane).
EN 1990:2002 Eurocode: Basis of structural design
EN 1991-1-1:2002 Eurocode 1: Actions on structures, Part 1-1: General actions: Densities self
weight and imposed loads for buildings
NAPOMENA: Sljedeće europske norme, koje su objavljene ili su u pripremi, navedene su u normativnim
točkama.
EN 1991-2 Eurocode 1: Actions on structures, Part 2: Traffic loads on bridges
1.3 Pretpostavke
Tvrdnje i pretpostavke dane u normi EN 1990:2002, točka 1.3 primjenjuju se i na normu EN 1991-
1-3.
1.4 Razlika izmeñu načela i pravila primjene
Pravila dana u normi EN 1990:2002, točka 1.4, primjenjuju se i na normu EN 1991-1-3.
1.5 Proračun utemeljen na ispitivanju
Ispitivanja i dokazane i/ili odgovarajuće vrednovane numeričke metode u nekim okolnostima smiju
se upotrijebiti za odreñivanje opterećenja snijegom na grañevinama.
NAPOMENA: Ove okolnosti utvrñuju se dogovorom izmeñu investitora i odgovarajućega upravnog tijela za
svaki pojedinačni projekt.
1.6 Nazivi i definicije
Osnovni popis definicija naziva pobrojanih u normi EN 1990:2002, točka 1.5, primjenjuje se u ovoj
europskoj normi, zajedno sa sljedećima:
1.6.1
karakteristična vrijednost opterećenja snijegom na tlu
opterećenje snijegom na tlu utemeljeno na godišnjoj vjerojatnosti premašaja od 0,02, isključujući
izuzetna opterećenja snijegom
1.6.2
nadmorska visina gradilišta
visina gradilišta iznad srednje razine mora gdje će grañevina biti smještena ili se već nalazi
postojeća
1.6.3
izuzetno opterećenje snijegom na tlu
opterećenje snježnim slojem na tlu zbog snježnih oborina s iznimno rijetkom vjerojatnosti
pojavljivanja
NAPOMENA: Vidjeti točke 2(3) i 4.3(1).
1.6.4
karakteristična vrijednost opterećenja snijegom na krovu
umnožak karakterističnog opterećenja snijegom na tlu i odgovarajućih koeficijenata
NAPOMENA: Ti koeficijenti odabrani su tako da vjerojatnost pojave proračunanog opterećenja snijegom na

krovu nije veća od vjerojatnosti pojave karakteristične vrijednosti opterećenja snijegom na tlu.
Stranica 9/38
1.6.5
opterećenje neporemećenim snijegom na krovu
raspored opterećenja koji opisuje jednoliko raspodijeljeno opterećenje snijegom na krovu,
odreñeno samo oblikom krova, a prije preraspodjele snijega zbog drugih klimatskih djelovanja
1.6.6
opterećenje nanosom snijega na krovu
raspored opterećenja koji opisuje raspodjelu opterećenja snijegom koje je posljedica premještanja
snijega s jednog mjesta na krovu na drugo, npr. djelovanjem vjetra
1.6.7
koeficijent oblika opterećenja snijegom na krovu
omjer opterećenja snijegom na krovu i opterećenja neporemećenim snijegom na tlu, bez utjecaja
izloženosti i toplinskih učinaka
1.6.8
toplinski koeficijent
koeficijent koji odreñuje smanjenje opterećenja snijegom na krovovima kao funkciju protoka topline
kroz krov, uzrokujući topljenje snijega
1.6.9
koeficijent izloženosti
koeficijent koji odreñuje smanjenje ili povećanje opterećenja na krovu negrijane zgrade kao dio
karakterističnog opterećenja snijegom na tlu
1.6.10
opterećenje zbog izuzetnih nanosa snijega
raspored opterećenja koji opisuje opterećenje snježnim slojem na krovu nastao kao posljedica
takvog uzorka nanosa snijega koji ima iznimno rijetku vjerojatnost pojave
1.7 Simboli
(1) U ovoj europskoj normi primjenjuju se sljedeći simboli.
NAPOMENA: Sustav označivanja temelji se na normi ISO 3898
(2) Osnovni popis oznaka dan je u normi EN 1990:2002, točka 1.6, a dodatne oznake pobrojane
ovdje posebne su za ovaj dio.
Velika latinična slova
Ce koeficijent izloženosti
Ct toplinski koeficijent
Cesl koeficijent za izuzetna opterećenja snijegom
A nadmorska visina gradilišta [m]
Se opterećenje ovješenog snijega po metru duljine [kN/m]
Fs sila po metru duljine uzrokovana kližućom masom snijega [kN/m]
Mala latinična slova
b širina grañevine [m]

d debljina snježnog sloja [m]
h visina grañevine [m]
k koeficijent kojim se uzima u obzir nepravilan oblik snijega (vidjeti točku 6.3)
ls duljina snježnog nanosa ili područja opterećenog snijegom [m]
s opterećenje snijegom na krovu [kN/m2]
Stranica 10/38
sk karakteristična vrijednost opterećenja snijegom na tlu na predmetnom gradilištu [kN/m2]
sAd proračunska vrijednost izuzetnog opterećenja snijegom na tlu [kN/m2]
Mala grčka slova
α nagib krova, mjereno od horizontale [0]

β kut izmeñu horizontale i tangente na krivulju kod valjkastih krovova [0]
γ obujamska težina snijega [kN/m3]
µ koeficijent oblika opterećenja snijegom
ψ0 faktor za kombinacijsku vrijednost promjenjivog djelovanja
ψ1 faktor za čestu vrijednost promjenjivog djelovanja
ψ2 faktor za nazovistalnu vrijednost promjenjivog djelovanja
NAPOMENA: U ovoj normi primjenjuju se mjerne jedinice navedene u gornjem popisu.
2 Razredba djelovanja
(1)P Opterećenja snijegom moraju se svrstati u promjenjiva, nepomična djelovanja (vidjeti i točku
5.2), ukoliko drugačije nije naznačeno ovom normom, vidjeti normu EN 1990:2002, točke 4.1.1(1)P
i 4.1.1(4).
(2) Opterećenja snijegom obrañena ovom normom treba svrstati u statička djelovanja, vidjeti
normu EN 1990:2002, točka 4.1.1(4).
(3) U skladu s normom EN 1990:2002, točka 4.1.1(2), za posebne uvjete opisane u točki 1.6.3,
izuzetna opterećenja snijegom, ovisno o geografskom položaju, smiju se promatrati kao
izvanredna djelovanja.
NAPOMENA: U nacionalnom se dodatku smiju ustanoviti uvjeti primjene ove točke (što može uključivati i
geografske položaje).
(4) U skladu s normom EN 1990:2002, točka 4.1.1(2), za posebne uvjete opisane u točki 1.6.10,
opterećenja zbog izuzetnih snježnih nanosa, ovisno o geografskom položaju, smiju se svrstati u
izvanredna djelovanja.
NAPOMENA: U nacionalnom se dodatku smiju ustanoviti uvjeti primjene ove točke (što može uključivati i
geografske položaje).
3 Proračunske situacije
3.1 Općenito
(1)P Odgovarajuća opterećenja snijegom moraju se odrediti za svaku ustanovljenu proračunsku

situaciju, u skladu s normom EN 1990:2002, točka 3.5.
(2) Za lokalne učinke opisane u 6. poglavlju, treba upotrebljavati stalnu/prolaznu proračunsku

situaciju.
3.2 Uobičajeni uvjeti
(1) Za lokacije gdje je malo vjerojatno da će se pojaviti i izuzetne snježne oborine (vidjeti točku
2(3)) i izuzetni nanosi snijega (vidjeti točku 2(4)), treba upotrebljavati prolaznu/stalnu proračunsku
situaciju, kako za opterećenja neporemećenim snijegom tako i za opterećenja nanosom snijega.
Opterećenja se odreñuju primjenom točaka 5.2(3)P a) i 5.3.
Stranica 11/38
NAPOMENA: Vidjeti Dodatak A, slučaj A.
3.3 Izuzetni uvjeti
(1) Kod lokacija gdje se mogu pojaviti izuzetne snježne oborine (vidjeti točku 2(3)), ali ne i izuzetni
nanosi snijega (vidjeti točku 2(4)), vrijedi:
a) treba upotrebljavati prolaznu/stalnu proračunsku situaciju, kako za opterećenja neporemećenim

snijegom tako i za opterećenja nanosom snijega. Opterećenja se odreñuju primjenom točaka
5.2(3)P a) i 5.3, i
b) treba upotrebljavati izvanrednu proračunsku situaciju, kako za opterećenja neporemećenim

snijegom tako i za opterećenja nanosom snijega. Opterećenja se odreñuju primjenom točaka 4.3,
5.2.(3)P b) i 5.3.
NAPOMENA 1: Vidjeti Dodatak A, slučaj B1.
NAPOMENA 2: U nacionalnom se dodatku smije odrediti koja će se proračunska situacija primijeniti za

pojedini lokalni učinak opisan u 6. poglavlju.
(2) Za lokacije gdje je malo vjerojatno da će se pojaviti izuzetne snježne oborine (vidjeti točku
2(3)), ali se mogu pojaviti izuzetni nanosi snijega (vidjeti točku 2(4)), vrijedi:

5.2(3)P a) i 5.3, i
b) treba upotrebljavati izvanrednu proračunsku situaciju za slučajeve opterećenja snijegom.

Opterećenja se odreñuju primjenom točke 5.2(3)P c) i Dodatka B.
NAPOMENA: Vidjeti Dodatak A, slučaj B2.
(3) Za lokacije gdje se mogu pojaviti i izuzetne snježne oborine (vidjeti točku 2(3)) i izuzetni nanosi
snijega (vidjeti točku 2(4)), vrijedi:

5.2(3)P a) i 5.3, i
b) treba upotrebljavati izvanrednu proračunsku situaciju kako za opterećenja neporemećenim

snijegom tako i za opterećenja nanosom snijega. Opterećenja se odreñuju primjenom točaka 4.3,
5.2.(3)P b) i 5.3, i
c) treba upotrebljavati izvanrednu proračunsku situaciju za slučajeve opterećenja snijegom.

Opterećenja se odreñuju primjenom točke 5.2(3)P c) i Dodatka B.
NAPOMENA 1: Vidjeti Dodatak A, slučaj B3.
NAPOMENA 2: U nacionalnom se dodatku smije odrediti koja će se proračunska situacija upotrijebiti za

pojedini lokalni učinak opisan u 6. poglavlju.
4 Opterećenje snijegom na tlu
4.1 Karakteristične vrijednosti

Stranica 12/38
(1) Karakteristična vrijednost opterećenja snijegom na tlu (sk) treba se odrediti u skladu s normom
EN 1990:2002, točka 4.1.2(7)P i s definicijom karakterističnog opterećenja snijegom na tlu iz točke
1.6.1.
NAPOMENA 1: U nacionalnom se dodatku odreñuje koje se karakteristične vrijednosti upotrebljavaju. Kako

bi se obuhvatili neuobičajeni lokalni uvjeti, u nacionalnom se dodatku smije dodatno dopustiti investitoru i
mjerodavnomu upravnom tijelu da se dogovore o drugačijim karakterističnim vrijednostima za pojedine
projekte.
NAPOMENA 2: U Dodatku C dana je europska karta opterećenja snijegom na tlu koju je naručio DGIII/D3.
U nacionalnom se dodatku smije upućivati na ovu kartu kako bi se uklonile ili umanjile nedosljednosti koje se
pojavljuju na granicama zemalja.
(2) U posebnim slučajevima gdje su potrebni točniji podaci, karakteristična vrijednost opterećenja
snijegom na tlu (sk) smije se podrobnije odrediti prikladnom statističkom obradom dugotrajnih
zapisa uzetih u dobro zaklonjenom području blizu gradilišta.
NAPOMENA 1: Daljnje dopunske smjernice smiju se navesti u nacionalnom dodatku.
NAPOMENA 2: Kako se u pravilu javlja značajna promjenjivost u broju zabilježenih, najvećih zimskih
vrijednosti, zapisi za periode kraće od 20 godina uglavnom neće biti prikladni.
(3) Na mjestima gdje zapisi opterećenja snijegom pokazuju pojedinačne izuzetne vrijednosti koje
ne mogu biti obrañene uvriježenim statističkim metodama, karakteristične vrijednosti treba odrediti
bez uzimanja u obzir tih izuzetnih vrijednosti. Izuzetne vrijednosti smiju se razmatrati odvojeno od
uvriježenih statističkih metoda u skladu s točkom 4.3.
4.2 Ostale reprezentativne vrijednosti
(1) U skladu s normom EN 1990:2002, točka 4.1.3, ostale reprezentativne vrijednosti opterećenja
snijegom na krovu su:
- kombinacijska vrijednost ψ 0s
- česta vrijednost ψ 1s
- nazovistalna vrijednost ψ 2s
NAPOMENA: Vrijednosti faktora ψ smiju se odrediti u nacionalnom dodatku norme EN 1990:2002.

Preporučene vrijednosti faktora ψ0, ψ1 i ψ2 za zgrade ovise o lokaciji pojedinog gradilišta i treba ih uzeti iz
norme EN 1990:2002, tablica A.1.1 ili iz tablice 4.1 koja slijedi u ovom dijelu norme (podaci u obje tablice su
jednaki).
Tablica 4.1 - Preporučene vrijednosti faktora ψ0, ψ1 i ψ2 za zgrade za različite lokacije
Regija ψ0 ψ1 ψ2
Finska, Island, Norveška, Švedska 0,70 0,50 0,20
Ostale države članice CEN-a, za
gradilišta smještena na nadmorskim 0,70 0,50 0,20
visinama H > 1000 m
Ostale države članice CEN-a, za
gradilišta smještena na nadmorskim 0,50 0,20 0,00
visinama H ≤ 1000 m
4.3 Obrada izuzetnih opterećenja snijegom na tlu
(1) Za lokacije gdje postoji mogućnost izuzetnih opterećenja snijegom na tlu, ona se smiju odrediti
izrazom:
s Ad = Cesl s k (4.1)
Stranica 13/38
gdje je:
sAd proračunska vrijednost izuzetnog opterećenja snijegom na tlu za danu
lokaciju
Cesl koeficijent za izuzetna opterećenja snijegom
sk karakteristična vrijednost opterećenja snijegom na tlu za danu lokaciju.
NAPOMENA: Koeficijent Cesl smije se odrediti u nacionalnom dodatku. Preporučena vrijednost za koeficijent
Cesl je 2,0 (vidjeti takoñer točku 2(3)).
5 Opterećenja snijegom na krovovima
5.1 Priroda opterećenja
(1)P Proračun mora uzeti u obzir da snijeg može biti rasporeñen po krovu na puno različitih načina.
(2) Svojstva krova i ostali faktori koji uzrokuju različite rasporede opterećenja snijegom, izmeñu
ostalog, su:
a) oblik krova
b) toplinska svojstva krova
c) hrapavost površine krova
d) količina proizvedene topline ispod krova
e) blizina okolnih zgrada
f) okolni teren
g) lokalni metereološki uvjeti, posebno vjetrovitost, promjenjivost temperature i vjerojatnost oborina
(bilo snijeg ili kiša).
5.2 Rasporedi opterećenja
(1)P Sljedeća dva osnovna rasporeda opterećenja moraju se uzeti u razmatranje:
- opterećenje neporemećenim snijegom (vidjeti točku 1.6.5)

- opterećenje nanosom snijega (vidjeti točku 1.6.6).
(2) Rasporede opterećenja treba odrediti primjenom točke 5.3 i Dodatka B, gdje je to naglašeno u
skladu s točkom 3.3.
NAPOMENA: Za oblike krovova opisane u točkama 5.3.4, 5.3.6 i 6.2, u nacionalnom se dodatku smije
odrediti primjena Dodatka B i načelno će se odnositi na pojedine lokacije gdje se sav snijeg otopi i raščisti
prije sljedećih snježnih oborina te gdje se u vrijeme oborina javlja vjetar umjerenih i velikih brzina.
(3)P Opterećenja snijegom na krovovima moraju se odrediti na sljedeći način:
a) za stalne/prolazne proračunske situacije
s = µ i Ce Ct s k (5.1)
b) za izvanredne proračunske situacije gdje je izuzetno opterećenje snijegom izvanredno
djelovanje (osim za slučajeve opisane u točki 5.2(3)P c))
s = µ i Ce Ct s Ad (5.2)
NAPOMENA: Vidjeti točku 2(3).
c) za izvanredne proračunske situacije gdje je izuzetni nanos snijega izvanredno djelovanje i gdje
se primjenjuje Dodatak B
Stranica 14/38
s = µ i sk (5.3)
NAPOMENA: Vidjeti točku 2(4).
gdje je:
µi koeficijent oblika opterećenja snijegom (vidjeti točku 5.3 i Dodatak B)
sk karakteristična vrijednost opterećenja snijegom na tlu
sAd proračunska vrijednost izuzetnog opterećenja snijegom na tlu za danu lokaciju (vidjeti točku
4.3)
Ce koeficijent izloženosti
Ct toplinski koeficijent.
(4) Treba predvidjeti da opterećenje djeluje vertikalno na horizontalnu projekciju krovne plohe.
(5) Kada se predviña umjetno uklanjanje snijega ili njegova preraspodjela, krov treba proračunati
za prikladan raspored opterećenja.
NAPOMENA 1: Rasporedi opterećenja u skladu s ovim dijelom norme izvedeni su samo za prirodno
naneseni snijeg.
NAPOMENA 2: U nacionalnom se dodatku smiju navesti daljnje smjernice.
(6) U područjima gdje je moguće kišenje po snijegu koji je napadao i uzastopno otapanje i
smrzavanje, opterećenja snijegom na krovovima treba uvećati, posebno u slučajevima kada snijeg
i led mogu začepiti odvodni sustav krova.
NAPOMENA: U nacionalnom se dodatku smiju navesti daljnje smjernice.
(7) Za proračun opterećenja snijegom na krovu treba primijeniti koeficijent izloženosti Ce. Pri
odabiru koeficijenta Ce treba uzeti u obzir buduću gradnju i razvoj područja u neposrednoj blizini
gradilišta. Za koeficijent Ce treba uzeti vrijednost 1,0 ako drugačije nije odreñeno s obzirom na
topografiju.
NAPOMENA: Vrijednosti koeficijenta Ce s obzirom na različite topografije smiju biti dane u nacionalnom
dodatku. Preporučene vrijednosti dane su u tablici 5.1 u nastavku.
Tablica 5.1 - Preporučene vrijednosti koeficijenta Ce s obzirom na različite topografije
Topografija Ce
a
Izložena vjetru 0,8
b
Uobičajena 1,0
c
Zaklonjena 1,2
a
Izložena vjetru: ravna, nezaklonjena područja izložena sa svih strana, bez zaklona ili s vrlo malo zaklona
terenom, višim grañevinama ili drvećem.
b
Uobičajena topografija: područja gdje ne dolazi do značajnijeg premještanja snijega na grañevini zbog
vjetra,,terena, drugih grañevina ili drveća.
c
Zaklonjena topografija: područja gdje je predmetna grañevina značajno niža od okolnog terena ili okružena
visokim drvećem i/ili okružena drugim višim grañevinama.
(8) Kako bi se uzelo u obzir smanjenje opterećenja snijegom na krovovima s velikom toplinskom
propusnošću (> 1 W/m2K), posebno na nekim vrstama staklenih krovova, zbog otapanja
uzrokovanog gubitkom topline, treba primijeniti koeficijent Ct.
Za sve druge slučajeve:
C t = 1,0
Stranica 15/38
NAPOMENA 1: U nacionalnom se dodatku smije dopustiti umanjena vrijednost koeficijenta Ct na temelju

toplinsko-izolacijskih svojstava materijala i oblika grañevine.
NAPOMENA 2: Daljnje smjernice mogu se naći u normi ISO 4355.
5.3 Koeficijenti oblika krova
5.3.1 Općenito
(1) U točki 5.3 dane su vrijednosti koeficijenata oblika krova za rasporede opterećenja
neporemećenim snijegom i nanosima snijega za sve vrste krovova nabrojane u ovoj normi.
Izuzetak je razmatranje izuzetnih nanosa snijega opisanih u Dodatku B (tamo gdje je dopuštena
primjena dodatka).
(2) Posebno treba razmatrati koeficijente oblika krova gdje krov ima takav vanjski oblik da može
uzrokovati povećanje opterećenja snijegom, a koje se smatra značajnim u odnosu na opterećenje
krova s pravocrtnim oblikom.
(3) Koeficijenti oblika za krovove opisane u točkama 5.3.2, 5.3.3 i 5.3.4 dani su na slici 5.1.
5.3.2 Jednostrešni krovovi
(1) Koeficijent oblika µ1 koji treba upotrebljavati za jednostrešne krovove dan je u tablici 5.2 i
prikazan na slikama 5.1 i 5.2.
Slika 5.1 - Koeficijenti oblika opterećenja snijegom
(2) Vrijednosti dane u tablici 5.2 primjenjuju se kada nije spriječeno klizanje snijega s krova. Kada
postoje snjegobrani ili druge prepreke, ili gdje donji rub krova završava parapetom, koeficijent
oblika opterećenja snijegom ne treba biti manji od 0,8.
Stranica 16/38
Tablica 5.2 - Koeficijenti oblika opterećenja snijegom
Kut nagiba krova α 0 0 ≤ α ≤ 30 0 30 0 < α < 60 0 α ≥ 60 0

µ1 0,8 0,8(60 − α ) / 30 0,0
µ2 0,8 + 0,8α / 30 1,6 --
(3) Raspored opterećenja na slici 5.2 treba primijeniti kako za raspored opterećenja
neporemećenim snijegom tako i za raspored opterećenja nanosom snijega.
Slika 5.2 - Koeficijenti oblika opterećenja snijegom – jednostrešni krov
5.3.3 Dvostrešni krovovi
(1) Koeficijenti oblika opterećenja snijegom koje treba upotrebljavati za dvostrešne krovove dani su
na slici 5.3, a vrijednosti µ1 dane su u tablici 5.2 i prikazane na slici 5.1.
(2) Vrijednosti dane u tablici 5.2 primjenjuju se kada nije spriječeno klizanje snijega s krova. Kada
postoje snjegobrani ili druge prepreke, ili gdje donji rub krova završava parapetom, koeficijent
oblika opterećenja snijegom ne treba biti manji od 0,8.
Slučaj (i)
Slučaj (ii)
Slučaj (iii)
Slika 5.3 - Koeficijenti oblika opterećenja snijegom – dvostrešni krovovi
(3) Raspored opterećenja neporemećenim snijegom koji treba upotrebljavati prikazan je na slici
5.3, slučaj (i).
(4) Rasporedi opterećenja nanosom snijega koje treba upotrebljavati prikazani su na slici 5.3,
slučajevi (ii) i (iii), ako drugačije nije odreñeno s obzirom na mjesne uvjete. prikazani su na slici 5.3,
slučajevi (ii) i (iii), osim ako za mjesne uvjete nije odreñeno drukčije.
NAPOMENA: U nacionalnom se dodatku smije dati, s obzirom na mjesne uvjete, zamjenski raspored
opterećenja nanosom snijega.
Stranica 17/38
5.3.4 Višerasponski krovovi
(1) Koeficijenti oblika opterećenja snijegom za višerasponske krovove dani su u tablici 5.2 i
prikazani na slici 5.1 prikazani na slici 5.4.
5.4, slučaj (i).
(3) Raspored opterećenja nanosom snijega koji treba upotrebljavati prikazan je na slici 5.4, slučaj
(ii), ako drugačije nije odreñeno s obzirom na mjesne uvjete.
NAPOMENA: Tamo gdje je to dopušteno nacionalnim dodatkom, Dodatak B smije se upotrebljavati za

odreñivanje slučaja opterećenja nanosom snijega.
Slučaj (i)
Slučaj (ii)
Slika 5.4 - Koeficijenti oblika opterećenja snijegom za višerasponske krovove
(4) Posebno treba razmatrati koeficijente oblika opterećenja snijegom za proračun višerasponskih
krovova kod kojih jedna ili obje plohe uvale imaju nagib veći od 600.
NAPOMENA: U nacionalnom se dodatku smiju dati smjernice.
5.3.5 Valjkasti krovovi
(1) Koeficijent oblika opterećenja snijegom koje treba upotrebljavati kada nema snjegobrana dani
su sljedećim izrazima (vidjeti takoñer sliku 5.6):
Za β > 600 µ3 = 0 (5.4)

Za β ≤ 60 0
µ3 = 0,2 + 10h / b (5.5)
Gornja granica vrijednosti µ3 treba biti odreñena.
NAPOMENA 1: U nacionalnom se dodatku smije odrediti gornja granica koeficijenta µ3. Preporučena gornja
granica za µ3 je 2,0 (vidjeti sliku 5.5).
Stranica 18/38
Slika 5.5 - Preporučeni koeficijent oblika opterećenja snijegom za valjkaste krovove i

različite omjere visine i raspona (za β ≤ 600 )
NAPOMENA 2: U nacionalnom se dodatku smiju dati pravila za odreñivanje utjecaja snjegobrana na

opterećenje snijegom na valjkastom krovu.
5.6, slučaj (i).
(ii), ukoliko drugačije nije odreñeno, obzirom na mjesne uvjete.
NAPOMENA: U nacionalnom se dodatku smije dati, s obzirom na mjesne uvjete, zamjenski raspored
opterećenja nanosom snijega.
Slučaj (i)
Slučaj (ii)
Slika 5.6 - Koeficijenti oblika opterećenja snijegom za valjkasti krov
5.3.6 Krov priljubljen uz više grañevine i u njihovoj blizini
(1) Koeficijenti oblika opterećenja snijegom koji se trebaju upotrebljavati za krovove priljubljene uz
više grañevine dani su sljedećim izrazima i prikazani na slici 5.7.
µ1 = 0,8 (ako je niži krov ravan) (5.6)

µ 2 = µS + µW (5.7)
gdje je:
µS koeficijent oblika opterećenja snijegom zbog klizanja s višeg krova
Za α ≤ 15 0 , µS = 0 ,
Za α > 15 0 , µS se odreñuje iz dodatnog opterećenja koje može iznositi do 50%
najvećega ukupnog opterećenja snijegom na susjednoj plohi višeg krova, proračunano
prema točki 5.3.3
Stranica 19/38
µW koeficijent oblika opterećenja snijegom zbog utjecaja vjetra
µW = (b1 + b2 ) / 2h ≤ γ h / sk , (5.8)
gdje je:
γ obujamska težina snijega koja se za ovaj proračun može uzeti u iznosu 2 kN/m3
Gornja i donja vrijednost koeficijenta µW treba biti odreñena.
NAPOMENA 1: Raspon vrijednosti koeficijenta µW smije se odrediti u nacionalnom dodatku. Preporučeni

raspon je 0,8 ≤ µW ≤ 4
Duljina nanosa odreñuje se izrazom:
l s = 2h (5.9)
NAPOMENA 2: Ograničenje za duljinu ls smije biti dano u nacionalnom dodatku. Preporučeni je raspon
vrijednosti 5 ≤ l s ≤ 15 m.
NAPOMENA 3: Ako je b2 < l s , koeficijent na rubu nižeg krova odreñuje se interpolacijom izmeñu vrijednosti
µ1 i vrijednosti µ2 na mjestu završetka nižeg krova (vidjeti sliku 5.7).
5.7, slučaj (i).
(ii), ako drugačije nije odreñeno s obzirom na mjesne uvjete.
NAPOMENA: Gdje je to dopušteno u nacionalnom dodatku, Dodatak B smije se upotrebljavati za

odreñivanje slučaja opterećenja zbog nanosa.
Stranica 20/38
Slučaj (i)
Slučaj (ii)
Slučaj (i)
Slučaj (ii)
Ovaj se slučaj primjenjuje kada je b2 < ls

Ovaj raspored opterećenja primjenjuje se kada je b2 < ls
Slika 5.7 - Koeficijenti oblika opterećenja snijegom za krovove naslonjene na više grañevine
6 Lokalni učinci
6.1 Općenito
(1) U ovom dijelu dane su sile koje se primjenjuju pri lokalnim provjerama za:
- nanose na izbočinama i zaprekama

- rubove krova
- snjegobrane.
(2) Proračunske situacije koje se razmatraju su stalne/prolazne.
6.2 Nanosi na izbočinama i zaprekama
(1) U vjetrovitim uvjetima nanosi snijega mogu se pojaviti na svakom krovu koji ima izbočine jer
one uzrokuju područja aerodinamičke sjene u kojima se nakuplja snijeg.
Stranica 21/38
(2) Koeficijente oblika opterećenja snijegom i duljine nanosa za nazovi horizontalne krovove treba
uzeti kako slijedi (vidjeti sliku 6.1), ako nije odreñeno drugačije s obzirom na lokalne uvjete:
µ1 = 0,8 µ2 = γ h / sk (6.1)
s ograničenjem: 0,8 ≤ µ 2 ≤ 2 (6.2)
gdje je:
γ obujamska težina snijega koja se za ovaj proračun smije uzeti u iznosu 2 kN/m3
l s = 2h (6.3)
s ograničenjem: 5 ≤ l s ≤ 15 m.
NAPOMENA: Gdje je to dopušteno nacionalnim dodatkom, Dodatak B smije se upotrebljavati za odreñivanje

slučaja opterećenja zbog nanosa.
Slika 6.1 - Koeficijenti oblika opterećenja snijegom na izbočinama i zaprekama
6.3 Snijeg ovješen na rubu krova
(1) Snijeg ovješen na rubu krova treba uzeti u obzir.
NAPOMENA: U nacionalnom se dodatku smiju odrediti uvjeti primjene ove točke. Preporučeno je da se ova
točka upotrebljava za grañevine na nadmorskim visinama većim od 800 m.
(2) Proračunom onih dijelova krova koji su konzolno istaknuti preko zidova treba uzeti u obzir
snijeg ovješen na rubu krova, uz ostalo opterećenje na tome dijelu krova. Za opterećenja
ovješenog snijega smije se pretpostaviti da djeluju na rubu krova a smiju se proračunati ovako:
se = ks 2 / γ (6.4)
gdje je:
se opterećenje ovješenog snijega po metru duljine (vidjeti sliku 6.2)
s najnepovoljniji slučaj opterećenja neporemećenim snijegom koji je moguć za krov koji se
proračunava (vidjeti točku 5.2)
γ obujamska težina snijega koja se za ovaj proračun smije uzeti u iznosu 3 kN/m3
k koeficijent koji uzima u obzir nepravilan oblik snijega.
Stranica 22/38
NAPOMENA: Vrijednosti koeficijenta k smiju biti dane u nacionalnom dodatku. Preporučeni način proračuna
koeficijenta k je sljedeći: k = 3 / d , ali k ≤ dγ . Ovdje je d debljina snježnog sloja u metrima (vidjeti sliku 6.2).
Slika 6.2 - Snijeg ovješen na rubu krova
6.4 Opterećenje snijegom na snjegobrane i ostale zapreke
(1) U odreñenim uvjetima snijeg može kliznuti niz kosi ili zakrivljeni krov. Za koeficijent trenja
izmeñu snijega i krova treba smatrati da je jednak nuli. U ovom proračunu silu Fs uzrokovanu
klizajućom masom snijega, u smjeru klizanja, po metru duljine zgrade treba odrediti prema izrazu:
Fs = s b sin α (6.5)
gdje je:
s opterećenje snijegom na krovu za najnepovoljniji slučaj opterećenja neporemećenim
snijegom, za površinu krova s koje snijeg može kliznuti (vidjeti točke 5.2 i 5.3)
b tlocrtna udaljenost od snjegobrana ili zapreke do sljedećeg snjegobrana ili ruba krova
α nagib krova, mjereno od horizontalne ravnine.
Stranica 23/38
Dodatak A
(normativni)
Proračunske situacije i rasporedi opterećenja koji se upotrebljavaju za različite lokacije
(1) Tablica A.1 daje sažetak četiriju slučajeva – A, B1, B2 i B3 (vidjeti redom točke 3.2, 3.3(1),
3.3(2) i 3.3(3)) gdje se odreñuju proračunske situacije i rasporedi opterećenja koji se upotrebljavaju
za svaki pojedinačni slučaj.
Tablica A.1 - Proračunske situacije i rasporedi opterećenja za različite lokacije
Uobičajeni uvjeti Izuzetni uvjeti

Slučaj A Slučaj B1 Slučaj B2 Slučaj B3
Bez izuzetnih oborina Izuzetne oborine Bez izuzetnih oborina Izuzetne oborine
Bez izuzetnih nanosa Bez izuzetnih nanosa Izuzetni nanosi Izuzetni nanosi
3.2(1) 3.3(1) 3.3(2) 3.3(3)
Stalna/prolazna Stalna/prolazna Stalna/prolazna Stalna/prolazna

proračunska situacija proračunska situacija proračunska situacija proračunska situacija
[1] neporemećeno [1] neporemećeno [1] neporemećeno [1] neporemećeno

µ i C eC t s k µ i C eC t s k µ i C eC t s k µ i C eC t s k
[2] nanosi µ i CeCt s k [2] nanosi µ i CeCt s k [2] nanosi µ i CeCt s k [2] nanosi µ i CeCt s k
(osim za oblike (osim za oblike
krovova iz Dodatka B) krovova iz Dodatka B)
Izvanredna proračunska Izvanredna proračunska Izvanredna proračunska

situacija (gdje je snijeg situacija situacija
izvanredno djelovanje) (gdje je snijeg izvanredno (gdje je snijeg izvanredno
djelovanje) djelovanje)
[3] neporemećeno [3] nanosi µ i s k (za oblike [3] neporemećeno

µ i CeCt Cesl s k krovova iz Dodatka B) µ i CeCt Cesl s k
[4] nanosi µ i CeCt Cesl s k [4] nanosi µ i s k (za oblike

krovova iz Dodatka B)
NAPOMENA 1: Izuzetni uvjeti odreñeni su u nacionalnom dodatku.
NAPOMENA 2: Za slučajeve B1 i B3, u nacionalnom se dodatku smiju definirati proračunske situacije koje
se primjenjuju za mjesne učinke opisane u 6. poglavlju.
Stranica 24/38
Dodatak B
(normativni)
Koeficijenti oblika opterećenja snijegom za izuzetne nanose snijega
B.1 Područje primjene
(1) Ovaj dodatak daje koeficijente oblika snijega u svrhu odreñivanja rasporeda opterećenja zbog
izuzetnih nanosa snijega za sljedeće vrste krovova:
a) višerasponski krovovi
b) Krov priljubljen uz više grañevine i u njihovoj blizini
c) krovovi gdje se nanosi pojavljuju na izbočinama, zaprekama i parapetima
d) za sve ostale rasporede opterećenja treba upotrebljavati prikladne odredbe 5. i 6. poglavlja.
(2) Kada se razmatraju slučajevi opterećenja primjenom koeficijenata oblika snijega prema ovom
dodatku, treba pretpostaviti da su ta opterećenja izuzetna opterećenja nanosom snijega i da
snijega nema drugdje na krovu.
(3) U nekim okolnostima za ista mjesta na krovu može se primijeniti više od jednog slučaja
opterećenja zbog nanosa kada ih treba promatrati kao (odvojene) mogućnosti..
B.2 Višerasponski krovovi
(1) Koeficijent oblika opterećenja snijegom za izuzetne nanose koji treba upotrebljavati za uvale
višerasponskih krovova dan je na slici B.1 i u točki B.2(2).
Slika B.1 – Koeficijent oblika i duljine nanosa za izuzetne nanose snijega – uvale
višerasponskih krovova
(2) Koeficijent oblika dan na slici B.1 odreñen je kao najmanja vrijednost izmeñu:
Stranica 25/38
µ1 = 2h / sk
µ1 = 2b3 / (l s1 + l s 2 )
µ1 = 5
Duljine nanosa odreñene su kao:
l s1 = b1 , l s 2 = b2
(3) Za krovove s više od dva raspona i približno simetrične i jednoličnoga geometrijskog oblika,
duljinu b3 treba uzeti jednaku tlocrtnoj duljini triju kosina (tj. raspon x 1,5). Tu raspodjelu
opterećenja treba primijeniti na svaku uvalu, ali ne nužno istodobno.
(4) Pažnju treba obratiti pri odabiru b3 za krovove nejednolikoga geometrijskog oblika kod kojih
značajne razlike u visinama sljemena i/ili raspona mogu djelovati kao zapreka slobodnom
premještanju snijega po krovu i utjecati na količinu snijega koja teorijski može oblikovati nanos.
(5) Kada se pri proračunu konstrukcije kao cjeline razmatraju istodobni nanosi u više uvala
višerasponskog krova, treba upotrebljavati najveću graničnu vrijednost nanosa snijega na krovu.
Ukupno opterećenje snijegom po metru širine u svim istodobnim nanosima ne treba premašiti
iznos umnoška opterećenja snijegom na tlu i duljine zgrade okomito na uvalu.
NAPOMENA: Ako je konstrukcija osjetljiva na nesimetrično opterećenje, proračunom treba uzeti u obzir
mogućnost nanosa različitih intenziteta u uvalama.
B.3 Krov priljubljen uz više grañevine i u njihovoj blizini
(1) Koeficijenti oblika opterećenja snijegom za izuzetne nanose snijega koje treba upotrebljavati za
krovove priljubljene višim grañevinama dani su na slici B.2 i tablici B.1.
(2) Slučaj opterećenja prikazan na slici B.2 primjenjiv je i na krovove u blizini viših grañevina, ali ne
i priljubljene uz njih, osim što je potrebno uzeti u obzir samo opterećenje koje se nalazi na nižem
krovu, tj. opterećenje izmeñu zgrada može se zanemariti.
NAPOMENA: Utjecaj na konstrukcije u blizini viših grañevina, ali ne i priljubljene uz njih ovisit će o
ploštinama krova s kojih je moguće otpuhivanje snijega u nanos i o razlikama u visini. Kao približno pravilo
vrijedi da je potrebno uzeti u obzir utjecaj susjednih grañevina ako su udaljene manje od 1,5 m.
Stranica 26/38
Slika B.2 – Koeficijenti oblika i duljine nanosa za izuzetne nanose –

krovovi priljubljeni uz više grañevine i u njihovoj blizini
(3) Duljina nanosa ls je najmanja vrijednost izmeñu 5h, b1 ili 15 m.
Tablica B.1 – Koeficijenti oblika za izuzetne nanose snijega

za krovove priljubljene uz više grañevine i u njihovoj blizini
Koeficijent Kut nagiba krova α1

oblika
00 ≤ α ≤ 150 15 0 < α ≤ 30 0 30 0 < α < 60 0 600 ≤ α
µ1 µ3 µ3 {[30 − α ] / 15 } 0 0
µ2 µ3 µ3 µ 3 {[60 − α ]/ 30 } 0
NAPOMENA: µ3 je najmanja vrijednost izmeñu 2h/sk, 2b/ls i 8, gdje je b veća vrijednost izmeñu b1 i b2, a ls najmanja
vrijednost izmeñu 5h, b1 i 15 m.
B.4 Krovovi kod kojih se nanosi pojavljuju na izbočinama, zaprekama i parapetima
krovove kod kojih se nanosi pojavljuju na izbočinama i zaprekama, osim na parapetima, dani su u
točki B.4(2) i slici B.3. Koeficijenti oblika za nanose uz parapete dani su u točki B.4(4).
(2) a) Ako vertikalna zapreka uz koju može nastati nanos nema ploštinu veću od 1 m2, utjecaj
nema ploštinu veću od 1 m, učinak nanosa može se zanemariti.
b) Ova točka primjenjiva je na:
- nanose uz zapreke koje ne premašuju 1 m visine
- nanose na nadstrešnicama iznad vrata koje se pružaju ne više od 5 m od pročelja zgrade, bez
obzira na visinu zapreke
- vitke zapreke više od 1 m, ali ne šire od 2 m, smiju se promatrati kao lokalne izbočine. U ovom
posebnom slučaju za h se smije upotrebljavati manja vrijednost izmeñu visine izbočine i širine
okomito na smjer vjetra.
Stranica 27/38
c) Koeficijent oblika prikazan na slici B.3 odreñen je kao manja vrijednost izmeñu:
µ1 = 2h1 / s k ili 5
µ 2 = 2h2 / sk ili 5
Dodatno, za nadstrešnice iznad vrata koje se pružaju ne više od 5 m od zgrade, µ1 ne treba

premašiti vrijednost 2b / l s1 , gdje je b veća vrijednost izmeñu b1 i b2.
d) Za duljinu nanosa l si upotrebljava se manja vrijednost izmeñu 5h i bi, gdje je i = 1 ili 2 i h ≤ 1 m.
Nadstrešnica iznad
vrata gdje je b1 ≤ 5 m
Zapreka na ravnom
krovu
Zapreka na kosom ili

valjkastom krovu
Slika B.3 – Koeficijenti oblika za izuzetne nanose snijega za krovove kod kojih se nanosi
pojavljuju na izbočinama i zaprekama
krovove kod kojih se nanosi pojavljuju na parapetima prikazani su na slici B.4.
Stranica 28/38
sljeme
oluk
snijeg u uvali iza parapeta uz

zabatni zid
snijeg iza parapeta; ravni krov
NAPOMENA: Pri proračunu

koeficijenta oblika, treba
upotrebljavati b2
Snijeg iza parapeta uz strehu;

kosi ili valjkasti krov
Slika B.4 – Koeficijenti oblika za izuzetne nanose snijega – krovovi kod kojih se nanosi
pojavljuju uz parapete
(4) Koeficijent oblika prikazan na slici B.4 odreñen je kao najmanja vrijednost izmeñu:
µ1 = 2h / sk
µ1 = 2b / l s gdje je b veća vrijednost izmeñu b1 i b2
µ1 = 8
Duljinu nanosa ls treba uzeti kao najmanju vrijednost izmeñu 5h, b1 i 15 m.
(5) Za nanose u uvali iza parapeta i kraja zabata, opterećenje snijega na licu parapeta treba
pretpostaviti da se linearno smanjuje od najveće vrijednosti u uvali do nule na susjednim
sljemenima, pod uvjetom da parapet nije viši od 300 mm od sljemena.
Stranica 29/38
Dodatak C
(obavijesni)
Europske karte opterećenja snijegom na tlu
(1) U ovom dodatku prikazane su europske karte snijega utemeljene na rezultatima znanstvenog
istraživanja posebno ustanovljene istraživačke skupine, provedenog prema ugovoru s DGIII/D35
Europske komisije.
NAPOMENA: Karte snijega dobavljene od članova CEN-a koje nisu izravno bile dio istraživačke skupine
obuhvaćene su ovim dodatkom u stavcima C(5) za Češku Republiku, C(6) Island i C(7) Poljsku.
(2) Ciljevi ovog dodatka, utvrñeni u točki 1.1(5), su:
- pomoći nadležnim nacionalnim upravnim tijelima u preureñenju njihovih nacionalnih karata

- uspostavljanje usklañenih postupaka za izradu karata.
To će ukloniti ili umanjiti nedosljednosti u vrijednostima opterećenja snijegom unutar država članica
i na granicama izmeñu zemalja.
(3) Europska karta snijega koju Europske karte snijega koje je izradila istraživačka skupina
podijeljena je podijeljene su u 9 različitih cjelovitih klimatskih regija, kao što je prikazano na slikama
C.1 do C.10.
(4) Za svaku klimatsku regiju vrijede izrazi dani u tablici C.1 za ovisnost opterećenje - nadmorska
visina.
Svaka klimatska regija podijeljena je na područja. Svakom području dodijeljen je broj Z koji se
upotrebljava u izrazu za korekciju opterećenja s obzirom na nadmorsku visinu.
Meñu svim članicama istraživačke skupine, jedino norveška karta izravno daje opterećenje
snijegom na tlu za različite lokacije.
Karakteristične vrijednosti opterećenja snijegom na tlu odnose se na srednji povratni interval (en:
mean recurrence interval, MRI) od 50 godina.
(5) Slika C.11 prikazuje kartu pribavljenu od češkoga nacionalnog tijela.
(6) Slika C.12 prikazuje kartu pribavljenu od islandskog nacionalnog tijela.
(7) Slika C.13 prikazuje kartu pribavljenu od poljskoga nacionalnog tijela.
5
Rezultati se nalaze u sljedećim dokumentima, od kojih su oba dostupna u Commission of the European Communities DG III – D-3
Industry, Rue de la Loi, 200 B – 1049 Brussels, ili Università degli Studi di Pisa Dipartimento di Ingegneria Strutturale, Via Diotisalvi, 2,
56100 Pisa (IT).
1 Phase 1 Final Report to the European Commission, Scientific Support Activity in the Field of Structural Stability of Civil Engineering
Works: Snow Loads, Department of Structural Engineering, University of Pisa, March 1998
2 Phase 2 Final Report to the European Commission, Scientific Support Activity in the Field of Structural Stability of Civil Engineering
Works: Snow Loads, Department of Structural Engineering, University of Pisa, September 1999.
Stranica 30/38
Klimatske regije
Alpska regija
Srednji istok
Srednji zapad
Grčka
Iberijski poluotok
Mediteranska
regija
Norveška
Švedska, Finska
Ujedinjeno
Kraljevstvo, Irska
Slika C.1 - Europske klimatske regije
Tablica C.1 - Odnosi nadmorska visina - opterećenje snijegom
Klimatska regija Izraz
Alpska regija   A 2 
s k = (0,642Z + 0,009 ) 1 +   
  728  
Središnja Europa - istok   A 2 
s k = (0,264Z − 0,002 ) 1 +   
  256  
Grčka   A 2 
s k = (0,420Z − 0,030 ) 1 +   
  917  
Iberijski poluotok   A 2 
s k = (0,190Z − 0,095 ) 1 +   
  524  
Mediteranska regija   A 2 
s k = (0,498Z − 0,209 ) 1 +   
  452  
Središnja Europa - zapad A
sk = 0,164Z − 0,082 +
966
Švedska, Finska A
sk = 0,790Z + 0,375 +
336
Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska A

sk = 0,140Z − 0,1 +
501
sk karakteristična vrijednost opterećenja snijegom na tlu [kN/m2]

A nadmorska visina gradilišta [m]
Z broj područja prikazan na karti
Stranica 31/38
Alpska regija: opterećenje snijegom u razini mora
Broj područja
Slika C.2
Središnja Europa - istok: opterećenje snijegom u razini mora
Broj područja
Slika C.3
Stranica 32/38
Grčka: opterećenje snijegom u razini mora
Broj područja
Slika C.4
Iberijski poluotok: opterećenje snijegom u razini mora
Broj područja
Slika C.5
Stranica 33/38
Mediteranska regija: opterećenje snijegom u razini mora
Broj područja
Slika C.6
Središnj a Europa - zapad: opterećenje snijegom u razini mora
Broj područja
Slika C.7
Stranica 34/38
Švedska, Finska: opterećenje snijegom u razini mora
Broj područja
Slika C.8
Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska: opterećenje snijegom u razini mora
Broj područja
Slika C.9
Stranica 35/38
Norveška: opterećenje snijegom na tlu
Opterećenje snijegom
2
(kN/m )
Slika C.10
Češka: opterećenje snijegom na tlu
Područje
2
Karakteristična vrijednost sk [kN/m ]
*) vrijednost sk treba odrediti nadležno upravno tijelo (Hydrometeorologický ústav)
Slika C.11
Stranica 36/38
Karta snijega Islanda
Slika C.12
Karta snijega Poljske
2
Područje sk [kN/m ]
1 0,007 A − 1,4; sk ≥ 0,70
2 0,9
3 0,006 A − 0,6; sk ≥ 1,2
4 1,6
5 0,93e 0,00134 A ; s k ≥ 2,0
NAPOMENA: A= nadmorska visina gradilišta
Slika C.13
Stranica 37/38
Dodatak D
(obavijesni)
Prilagodba opterećenja snijegom na tlu u skladu s povratnim razdobljem
(1) Opterećenja snijegom za bilo koje srednje povratno razdoblje drugačije od onog za
karakteristično opterećenje snijegom, sk, (koje je, po definiciji, zasnovano na godišnjoj vjerojatnosti
premašaja od 0,02) smiju se prilagoditi upotrebljavajući stavke D(2) do D(4) tako da odgovaraju
karakterističnim vrijednostima. Meñutim, izraz (D.1) ne treba upotrebljavati za godišnje vjerojatnosti
premašaja veće od 0,2 (odnosno za povratne periode kraće od približno 5 godina).
(2) Ako se iz dostupnih podataka može zaključiti da godišnje najveće opterećenje snijegom slijedi
Gumbelovu razdiobu vjerojatnosti, tada je veza izmeñu karakteristične vrijednosti opterećenja
snijegom na tlu i opterećenja snijegom na tlu za srednje povratno razdoblje od n godina dana
sljedećim izrazom:
 
1 − V
6
[ln(− ln(1 − Pn )) + 0,57722]
sn = sk  π
 (D.1)
 (1 + 2,5923V ) 
 
gdje je:
sk karakteristična vrijednost opterećenja snijegom na tlu (s povratnim razdobljem od 50
godina, u skladu s normom EN 1990:2002)
sn opterećenje snijegom na tlu s povratnim razdobljem od n godina
Pn godišnja vjerojatnost premašaja (približno jednaka vrijednosti 1/n, gdje je n odgovarajuće
povratno razdoblje (u godinama))
V koeficijent varijacije godišnjega najvećeg opterećenja snijegom.
NAPOMENA 1: Nacionalno upravno tijelo smije odrediti drugu funkciju razdiobe vjerojatnosti za prilagodbu
povratnog razdoblja opterećenja snijegom na tlu u slučajevima kada je to prikladno.
NAPOMENA 2: Nadležno, nacionalno, upravno tijelo smije dati podatke o koeficijentu varijacije.
(3) Izraz (D.1) grafički je prikazan na slici D.1.
Povratno razdoblje u godinama
Slika D.1 - Prilagodba opterećenja snijegom na tlu

u skladu s povratnim razdobljem
(4) Tamo gdje to dopušta nadležno, nacionalno, upravno tijelo, izraz (D.1) smije se, takoñer,
prilagoditi usvojiti za proračun opterećenja snijegom na tlu za druge vjerojatnosti premašaja,
naprimjer za:
a) konstrukcije za koje se veća opasnost premašaja smatra prihvatljivim

b) konstrukcije za koje se zahtijeva sigurnost veća od uobičajene.
Stranica 38/38
Dodatak E
(obavijesni)
Obujamska težina snijega
(1) Obujamska težina snijega je promjenjiva. Općenito, ona se povećava s trajanjem snježnog
pokrivača i ovisi o položaju gradilišta, klimi i nadmorskoj visini.
(2) Osim kada je to drugačije odreñeno u poglavljima 1 do 6, smiju se upotrebljavati okvirne

vrijednosti srednje obujamske težine snijega na tlu dane u tablici E.1.
Tablica E.1 - Srednja obujamska težina snijega

3
Vrsta snijega Obujamska težina snijega [kN/m ]
Svježi 1,0
Slegnuti (nekoliko sati ili dana nakon što je pao) 2,0
Stari (nekoliko tjedana ili mjeseci nakon što je pao) 2,5-3,5
Vlažni 4,0
Bibliografija
ISO 4355 Bases for design of structures - Determination of snow loads on roofs
ISO 3898 Bases for design of structures - Notations - General symbols

noHRN EN 1991-1-3 PDF

Cargado por

Información del documento

Título original

Derechos de autor

Formatos disponibles

Compartir este documento

Compartir o incrustar documentos

Opciones para compartir

¿Le pareció útil este documento?

¿Este contenido es inapropiado?

Copyright:

Formatos disponibles

noHRN EN 1991-1-3 PDF

Cargado por

Copyright:

Formatos disponibles

EN 1991-1-3:2003

HRN EN 1991-1-3:2008 + AC:2009

EUROPSKA NORMA EN 1991-1-3

ICS 91.010.30 Zamjenjuje ENV 1991-2-3:1995

Eurokod 1 - Djelovanja na konstrukcije –

4 Opterećenje snijegom na tlu

5 Opterećenja snijegom na krovovima

Dodatak A (normativni) Proračunske situacije i rasporedi opterećenja koji se upotrebljavaju

Dodatak B (normativni) Koeficijenti oblika opterećenja snijegom za izuzetne nanose snijega

Dodatak C (obavijesni) Europske karte opterećenja snijegom na tlu

Dodatak D (obavijesni) Prilagodba opterećenja snijegom na tlu u skladu s povratnim

Dodatak E (obavijesni) Obujamska težina snijega

Ovaj dokument zamjenjuje prednormu ENV 1991-2-3:1995.

Tehničkoi odbor CEN/TC 250 odgovoran je za sve konstrukcijske eurokodove.

Dodaci A i B su normativni. Dodaci C, D i E su obavijesni.

U skladu s unutrašnjim propisima CEN/CENELEC-a ovu su europsku normu obvezne primijeniti

Povijest programa eurokodova

EN 1990, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija

EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije

EN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija

EN 1993, Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija

EN 1994, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih čelično-betonskih konstrukcija

EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija

EN 1996, Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

EN 1997, Eurokod 7: Geotehničko projektiranje

EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija

EN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija

Status i područje primjene eurokodova

- kao sredstvo potvrñivanja usklañenosti zgrada i inženjerskih grañevina s bitnim zahtjevima

- kao osnova pri specificiranju ugovora za grañevine i pripadajuće inženjerske usluge

Eurokodovi osiguravaju zajednička pravila proračuna konstrukcija za svakodnevnu upotrebu pri

Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi

Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi sadržavat će cjelovit tekst eurokoda

- vrijednosti za koje je u eurokodu naveden samo simbol

- postupak koji će se upotrijebiti ako su u eurokodu navedeni drugi mogući postupci

a smiju još sadržavati:

- odluke o primjeni obavijesnih dodataka

Veze izmeñu eurokodova i usklañenih tehničkih specifikacija za proizvode (europskih

Postoji potreba dosljednošću izmeñu usklañenih tehničkih specifikacija za grañevne proizvode i

Dodatni podaci posebni za normu EN 1991-1-3

Norma EN 1991-1-3 daje proračunske smjernice i djelovanja snijega za konstrukcijski proračun

Norma EN 1991-1-3 namijenjena je investitorima, projektantima, izvoñačima i javnim upravnim

Norma EN 1991-1-3 predviñena je za proračun konstrukcija uz normu EN 1990:2002, druge

Nacionalni dodatak uz normu EN 1991-1-3

Nacionalni odabir dopušten je u normi EN 1991-1-3 u ovim točkama:

1.1(2), 1.1(3), 1.1(4)

1.1 Područje primjene

NAPOMENA 1 NAPOMENA: Prijedlog postupka za odreñivanje opterećenja snijegom na nadmorskim

(3) U Dodatku A navedeni su podaci o proračunskim situacijama i rasporedu opterećenja za

NAPOMENA: Te lokacije smiju se ustanoviti u nacionalnom dodatku.

NAPOMENA: Upotreba Dodatka B uzeta je u obzir u nacionalnom dodatku.

(5) U Dodatku C dane su karakteristične vrijednosti opterećenja snijegom na tlu, utemeljene na

Ciljevi su ovog dodatka:

- pomoći u osiguranju da se ustanovljeni usklañeni postupci, upotrijebljeni za izradu karata u ovom

(6) U Dodatku D navedene su smjernice za prilagodbu opterećenja snijegom na tlu u skladu s

(7) U Dodatku E navedeni su podaci o obujamskoj težini snijega.

1.2 Upućivanje na druge norme

EN 1990:2002 Eurocode: Basis of structural design

EN 1991-2 Eurocode 1: Actions on structures, Part 2: Traffic loads on bridges

1.4 Razlika izmeñu načela i pravila primjene

Pravila dana u normi EN 1990:2002, točka 1.4, primjenjuju se i na normu EN 1991-1-3.

1.5 Proračun utemeljen na ispitivanju

1.6 Nazivi i definicije