EN 1996-1-1:2005

Stranica 1/92

HRN EN 1996-1-1:2008+AC:2008+prA1:2010
______________________________________________________________________________
EUROPSKA NORMA EN 1996-1-1
EUROPEAN STANDARD
NORME EUROPÉENNE
EUROPÄISCHE NORM studeni 2005.
________________________________________________________________________________

ICS 91.010.30; 91.080.30 Zamjenjuje norme ENV 1996-1-1:1995, ENV 1996-1-3:1998

Engleska verzija

Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

Dio 1-1: Opća pravila za armirane i nearmirane
zidane konstrukcije

Eurocode 6 - Design of masonry structures Eurocode 6 - Calcul des ouvrages en Eurocode 6 - Bemessung und Konstruktion
- Part 1-1: General rules for reinforced and maçonnerie - Partie 1-1: Règles von Mauerwerksbauten - Teil 1-1:
unreinforced masonry structures communes pour ouvrages en maçonnerie Allgemeine Regeln - Regeln für bewehrtes
armée et non armée und unbewehrtes Mauerwerk

Napomena:
1. Sve indekse u formulama pisane u "Equation" treba od 'italic' pretvoriti u 'normal'
2. Sve znakove (brojeve i varijable) u formulama pisane u Times New Roman treba pretvoriti
u Arial a grčke simbole u font Symbols.
3. Veličina znakova u formulama pisanim u "Equation" mora biti "11".

D. Aničić, 27. studeni 2008.

NAPOMENA:
Ispravci prema AC-u označeni su precrtanim redom i sivom bojom
Ispravci prema A1 označeni su žutim slovom A1 na početku i na kraju ispravka

Unijeti su svi prihvaćeni ispravci prema pisanim primjedbama na prijevod na sastanku PO6
24.2.2011.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 2/92

Predgovor

Ovaj je dokument, EN 1996-1-1, pripremio tehnički odbor CEN/TC 250, „Structural Eurocodes“ čije
se tajništvo nalazi u BSI-ju.

Ova europska norma mora dobiti status nacionalne norme objavljivanjem istovjetnoga teksta ili
prihvaćanjem najkasnije do svibnja 2006. godine, a oprečne nacionalne norme moraju se povući
najkasnije do ožujka 2010. godine.

CEN/TC 250 odgovoran je za sve konstrukcijske eurokodove.

Ova europska norma zamjenjuje norme ENV 1991-1-1:1995 i ENV 1996-1-3:1998.

U skladu s unutrašnjim propisima CEN/CENELEC-a, ovu su europsku normu obvezne primijeniti

nacionalne normirne organizacije sljedećih zemalja: Austrije, Belgije, Cipra, Češke Republike,
Danske, Estonije, Finske, Francuske, Grčke, Irske, Islanda, Italije, Latvije, Litve, Luksemburga,
Mañarske, Malte, Nizozemske, Norveške, Njemačke, Poljske, Portugala, Slovačke, Slovenije,
Španjolske, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Povijest programa eurokodova

Godine 1975. Komisija Europske zajednice odlučila je, na temelju članka 95. Ugovora, o programu
djelovanja u području grañevinarstva. Predmet je programa bilo uklanjanje tehničkih prepreka
trgovini i usklañivanje tehničkih specifikacija.

U okviru tog programa djelovanja, Komisija je pokrenula uspostavu skupine usklañenih tehničkih
pravila za proračun grañevina koja bi, u prvoj fazi, služila kao druga mogućnost uz vrijedeća
nacionalna pravila u državama članicama, a u konačnoj ih fazi zamijenila.

Tijekom petnaest godina Komisija je uz pomoć Stručnog odbora s predstavnicima država članica
razvijala program eurokodova koji je doveo do prve generacije eurokodova 80-tih godina.

Godine 1989. Komisija i države članice EU-a i EFTA-e odlučili su, na temelju sporazuma1 izmeñu
Komisije i CEN-a, da pripremu i objavljivanje eurokodova prepuste CEN-u putem niza mandata
kako bi im se osigurao budući status europskih norma (EN). To ustvari povezuje eurokodove s
odredbama svih Komisijinih direktiva i/ili Odluka Komisije povezanih s europskim normama (npr. s
Direktivom Vijeća 89/106/EEZ o grañevnim proizvodima (CPD) i Direktivama Vijeća 93/37/EEZ,
92/50/EEZ i 89/440/EEZ o javnim radovima i uslugama i istovrijednim direktivama EFTA-e
pokrenutim radi uspostave unutrašnjeg tržišta).

Program konstrukcijskih eurokodova sadrži sljedeće norme koje se općenito sastoje od više
dijelova:

EN 1990, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija

EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije

EN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija

EN 1993, Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija

EN 1994, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih čelično-betonskih konstrukcija

1
Sporazum izmeñu Komisije Europskih zajednica i Europskog odbora za normizaciju (CEN-a) o radu na eurokodovima za proračun
zgrada i inženjerskih grañevina (BC/CEN/03/89).
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 3/92

EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija

EN 1996, Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

EN 1997, Eurokod 7: Geotehničko projektiranje

EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija

EN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija

Eurokodovi potvrñuju odgovornost upravnih tijela za donošenje propisa svake države članice i
osiguravaju njihovo pravo odreñivanja vrijednosti koje se odnose na propisivanje sigurnosnih
pitanja na nacionalnoj razini kada se ona mijenjaju od države do države.

Status i područje primjene eurokodova

Države članice EU-a i EFTA-e potvrñuju da eurokodovi služe kao referentni dokumenti u sljedeće
svrhe:

- kao sredstvo potvrñivanja usklañenosti zgrada i inženjerskih grañevina s bitnim zahtjevima

Direktive Vijeća 89/106/EEZ, posebno s bitnim zahtjevom br. 1 - Mehanička otpornost i stabilnost i
bitnim zahtjevom br. 2 - Sigurnost u slučaju požara

- kao osnova pri specificiranju ugovora za grañevine i pripadajuće inženjerske usluge

- kao okvir za izradu usklañenih tehničkih specifikacija za grañevne proizvode (europske norme,
EN i europska tehnička dopuštenja, ETA).

Eurokodovi su, u mjeri u kojoj se odnose na same grañevine, u izravnome odnosu s temeljnim
dokumentima2 navedenim u članku 12 Direktive (CPD), iako je njihova priroda drukčija od
usklañenih norma za proizvode3. Stoga, tehnička pitanja koja proizlaze iz eurokodova trebaju biti
prikladno razmotrena na tehničkim odborima CEN-a i/ili radnim skupinama EOTA-e koje rade na
normamaza proizvode radi postizanja pune spojivosti tih tehničkih specifikacija s eurokodovima.

Eurokodovi osiguravaju zajednička pravila proračuna konstrukcija za svakodnevnu upotrebu pri

proračunu cijelih konstrukcija i dijelova proizvoda tradicionalne i inovativne prirode. Neobični oblici
grañenja ili uvjeti proračuna nisu posebno obuhvaćeni pa se u takvim slučajevima projektant
upućuje na dodatno savjetovanje sa stručnjacima.

Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi

Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi sadržavat će cjeloviti tekst eurokodova

(uključujući sve dodatke) kako ih je objavio CEN, kojima smije prethoditi nacionalna naslovna
stranica i nacionalni predgovor, i iza kojih smije slijediti nacionalni dodatak (obavijesni).

Nacionalni dodatak smije sadržavati samo podatke o onim parametrima za koje je u eurokodu
ostavljen slobodan odabir na nacionalnoj razini i koji se nazivaju "nacionalno odreñeni parametri"

2
U skladu s člankom 3.3 CPD-a, bitni zahtjevi moraju dobiti konkretan oblik u temeljnim dokumentima radi ostvarenja nužne
povezanosti izmeñu bitnih zahtjeva i mandata za usklañene EN-ove i ETAG/ETA-ove.
3
U skladu s člankom 12. CPD-a temeljni dokumenti moraju:
a) dati konkretan oblik bitnim zahtjevima usklañivanjem nazivlja i tehničkih osnova te naznakom razreda ili razina za svaki zahtjev gdje
je to nužno;
b) naznačiti metode povezivanja tih razreda ili razina zahtjeva s tehničkim specifikacijama, npr. metode proračuna i provjere, tehnička
pravila projektiranja itd.;
c) poslužiti kao osnova uspostave usklañenih norma i smjernica za Europska tehnička dopuštenja. Eurokodovi, ustvari, imaju sličnu
ulogu u području bitnog zahtjeva br.1 i dijela bitnog zahtjeva br. 2.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 4/92
(NDP), a upotrebljavaju se pri proračunu zgrada i inženjerskih grañevina koje se grade u dotičnoj
državi, tj. kao:

- vrijednosti i/ili razrede, gdje su u eurokodu navedene druge mogućnosti

- vrijednosti za koje je u eurokodu naveden samo simbol
- podatke specifične za neku državu (zemljopisni, klimatski itd.), npr. kartu snijega
- postupak koji će se upotrijebiti ako su u eurokodu navedeni drugi mogući postupci

a smije sadržavati i:

- odluke o primjeni obavijesnih dodataka

- upućivanja na neoprečne dopunske podatke radi pomoći korisniku pri primjeni eurokoda.

Veze izmeñu eurokodova i usklañenih tehničkih specifikacija za proizvode (europskih

norma i europskih tehničkih dopuštenja)

Postoji potreba dosljednosti izmeñu usklañenih tehničkih specifikacija za grañevne proizvode i

tehničkih pravila za grañevine4. Nadalje, svi podaci koji se navode uz označivanje znakom CE
grañevnih proizvoda a koji upućuju na eurokodove, moraju jasno navesti koji su nacionalno
odreñeni parametri uzeti u obzir.

Ove europska norma dio je norme EN 1996 koja sadrži sljedeće dijelove:

dio 1-1: Općenito – Pravila za armirano i nearmirano ziñe

Dio 1-1: Općenito – Opća pravila za armirane i nearmirane zidane konstrukcije

NAPOMENA: Ovaj dio obuhvaća norme ENV 1996-1-1 i ENV 1996-1-3.

Dio 1-2: Opća pravila – Projektiranje konstrukcija otpornih na požar

2. dio: Proračun, odabir materijala i izvedba ziña

3. dio: Pojednostavnjene metode proračuna nearmiranih zidanih konstrukcija

Norma EN 1996-1-1 opisuje načela i zahtjeve za sigurnost, uporabljivost i trajnost zidanih

konstrukcija. Temelji se na konceptu graničnog stanja koji se upotrebljava u metodi parcijalnih
koeficijenata.

Pri projektiranju novih konstrukcija, norma EN 1996-1-1 je predviñena za upotrebu i izravnu

primjenu s normom EN 1990 i nizovima norma EN 1991, EN 1992, EN 1993, EN 1994, EN 1995,
EN 1997, EN 1998 i EN 1999.

Norma EN 1996-1-1 predviñena je za upotrebu:

- odbora koji izrañuju norme za projektiranje konstrukcija i srodne proizvode, ispitivanja i norme za
izvedbu

- naručitelja (investitora) (npr. za definiranje njihovih posebnih zahtjeva za razinu pouzdanosti i

trajnosti)

- projektanata i izvoñača

- odgovarajućih upravnih tijela.

Nacionalni dodatak uz normu EN 1996-1-1

4
Vidjeti članke 3.3 i 12 Direktive kao i točke 4.2, 4.3.1, 4.3.2 i 5.2 Temeljnog dokumenta broj 1.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 5/92

U ovoj su normi navedeni neki simboli i neke druge metode za koje vrijednosti ili odabir treba
načiniti na nacionalnoj razini; napomene ispod odgovarajućih točaka naznačuju gdje se smije
načiniti odabir na nacionalnoj razini. Nacionalna norma kojom se u odreñenoj zemlji primjenjuje
norma EN 1996-1-1 treba imati nacionalni dodatak koji sadrži sve nacionalno odreñene parametre
koji će se upotrebljavati pri projektiranju/proračunu zgrada i inženjerskih grañevina koje se grade u
toj zemlji.

Nacionalni odabir dopušten je u normi EN 1996-1-1 u ovim točkama:

- 2.3.4(1)P granična stanja nosivosti

- 2.4.4(1) granična stanja uporabljivosti

- 3.2.2(1) specifikacije morta

- 3.6.1.2(1) karakteristična tlačna čvrstoća ziña osim ziña izvedenog polaganjem morta uz lica zida

- 3.6.2(3), (4) i (6) karakteristična posmična čvrstoća ziña

- 3.6.3(3) karakteristična čvrstoća ziña na savijanje

- 3.7.2(2) modul elastičnosti

- 3.7.4(2) puzanje, širenje vlage ili skupljanje i toplinsko širenje

- 4.3.3(3) i (4) čelik za armiranje

- 5.5.1.3(3) proračunska debljina zidanih zidova

- 6.1.2.2.(2) vitkost λc ispod koje se puzanje smije zanemariti

- 8.1.2(2) najmanja debljina zida

- 8.5.2.2(2) šuplji zidovi

- 8.5.2.2(2) šuplji i obložni zidovi

- 8.5.2.3(2) dvoslojni zidovi

- 8.6.2 (1) vertikalne niše i udubljenja

- 8.6.3 (2) horizontalne i kose niše.

1 Općenito

1.1 Područje primjene

1.1.1 Područje primjene Eurokoda 6

(1)P Eurokod 6 primjenjuje se za projektiranje zgrada i inženjerskih grañevina ili njihovih dijelova
od nearmiranoga, armiranoga, prednapetog i omeñenog ziña.

(2)P Eurokod 6 odnosi se samo na zahtjeve nosivosti, uporabljivosti i trajnosti konstrukcija.

Drugi zahtjevi, koji se npr. odnose na toplinsku ili zvučnu izolaciju, nisu razmatrani.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 6/92
(3)P Izvedba je obuhvaćana u opsegu koji je neophodan da naznači kvalitetu grañevnih
materijala i proizvoda koje treba upotrebljavati i norme izvedbe na gradilištu potrebne za
usklañivanje s pretpostavkama načinjenim u pravilima proračuna.

(4)P Eurokod 6 ne obuhvaća posebne zahtjeve proračuna na potres. Odredbe koje se odnose
na takve zahtjeve dane su u Eurokodu 8 koji je nadopuna i u skladu s Eurokodom 6.

(5)P Numeričke vrijednosti djelovanja na zgrade i inženjerske grañevine koje se moraju uzeti u
obzir nisu dane u Eurokodu 6. One su dane u Eurokodu 1.

1.1.2 Područje primjene dijela 1-1 Eurokoda 6

(1)P Temeljne postavke proračuna zidanih zgrada i inženjerskih grañevina dane su u dijelu 1-1
Eurokoda 6 koji obrañuje nearmirano i armirano ziñe, gdje je armatura dodana radi osiguranja
duktilnosti, čvrstoće i poboljšanja uporabljivosti. Načela proračuna prednapetog i omeñenog ziña
su dana, ali pravila primjene nisu navedena. Ovaj dio norme ne vrijedi za ziñe tlocrtne ploštine
manje od 0,04 m2.

(2) Za one tipove konstrukcija koje nisu u potpunosti obuhvaćene ovom normom, za nove
konstrukcijske upotrebe poznatih materijala, za nove materijale, ili gdje treba preuzeti djelovanja i
druge utjecaje izvan uobičajenog iskustva, načela i pravila primjene dana u ovom EN-u smiju se
primijeniti, ali smiju po potrebi biti dopunjena.

(3)P Dio 1-1 daje podrobna pravila koja su uglavnom primjenjiva za obične zgrade.
Primjenljivost tih pravila smije biti ograničena, zbog praktičnih razloga ili zbog pojednostavnjenja;
sva ograničenja njihove primjenljivosti dana su u tekstu gdje je to nužno.

(4)P Dio 1-1 obrañuje sljedeći sadržaj:

- 1. poglavlje : Općenito

- 2. poglavlje : Osnove proračuna

- 3. poglavlje : Materijali

- 4. poglavlje : Trajnost

- 5. poglavlje : Proračun konstrukcije

- 6. poglavlje : Granično stanje nosivosti

- 7. poglavlje : Granično stanje uporabljivosti

- 8. poglavlje : Razrada detalja

- 9. poglavlje : Izvedba.

(5)P Dio 1-1 ne obuhvaća:

- otpornost na požar (što je obrañeno u normi EN 1996-1-2)

- posebne aspekte specijalnih tipova zgrada (npr. dinamičke učinke na visoke zgrade)

- posebne aspekte specijalnih tipova inženjerskih grañevina (kao što su zidani mostovi, brane,
dimnjaci ili spremnici za tekućine)

- posebne aspekte specijalnih tipova konstrukcija (kao što su lukovi ili kupole)
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 7/92

- ziñe za koje je upotrijebljen gipsani mort, s cementom ili bez njega

- ziñe u kojem zidni elementi nisu postavljeni s pravilnim rasporedom sljubnica (ziñe od lomljenih
zidnih elemenata)

- ziñe armirano nekim drugim materijalima, a ne čelikom.

1.1.3 Ostali dijelovi Eurokoda 6

(1)P 1-1. dio Eurokoda 6 bit će nadopunjen daljnjim dijelovima kako slijedi:

- Dio 1-2 : Opća pravila - Proračun konstrukcija na požar

- 2. dio : Proračun, odabir materijala i izvedba ziña

- 3. dio : Pojednostavnjene metode proračuna za nearmirane zidane konstrukcije.

1.2 Upućivanje na druge norme

1.2.1 Općenito

(1)P Ova europska norma uključuje datirana i nedatirana upućivanja na odredbe iz drugih
publikacija. Ta su normativna upućivanja navedena na odgovarajućim mjestima u tekstu, a
publikacije su nakon toga nabrojene. Za datirana upućivanja naknadne izmjene ili preradbe ovih
publikacija odnose se na ovu europsku normu samo ako su u nju uključene njezinom izmjenom ili
preradbom. Za nedatirana upućivanja primjenjuje se najnovije izdanje te publikacije (s izmjenama).

1.2.2 Upućivanje na druge norme

U ovoj se normi, EN 1996-1-1, upućuje se na sljedeće norme:

- EN 206-1, Concrete - Part 1: Specification, performance, production and conformity

- EN 771-1, Specification for masonry units - Part 1: Clay masonry units

- EN 771-2, Specification for masonry units - Part 2: Calcium silicate masonry units

- EN 771-3, Specification for masonry units - Part 3: Aggregate concrete masonry units (Dense
and light-weight aggregates;

- EN 771-4, Specification for masonry units - Part 4: Autoclaved aerated concrete masonry units

- EN 771-5, Specification for masonry units - Part 5: Manufactured stone masonry units

- prEN 771-6, Specification for masonry units - Part 6: Natural stone masonry units

- EN 772-1, Methods of test for masonry units - Part 1: Determination of compressive strength

- EN 845-1, Specification for ancillary components for masonry - Part 1: Ties, tension straps,
hangers and brackets

- EN 845-2, Specification for ancillary components for masonry - Part 2: Lintels

- EN 845-3, Specification for ancillary components for masonry - Part 3: Bed joint
reinforcement of steel meshwork
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 8/92

- EN 846-2, Methods of test for ancillary components for masonry - Part 2: Determination of
bond strength of prefabricated bed joint reinforcement in mortar joints

- EN 998-1, Specification for mortar for masonry - Part 1: Rendering and plastering mortar

- EN 998-2, Specification for mortar for masonry - Part 2: Masonry mortar

- EN 1015-11, Methods of test for mortar for masonry - Part 11: Determination of flexural and
compressive strength of hardened mortar

- EN 1052-1, Methods of test for masonry - Part 1: Determination of compressive strength

- EN 1052-2, Methods of test for masonry - Part 2: Determination of flexural strength

- EN 1052-3, Methods of test for masonry - Part 3: Determination of initial shear strength

- EN 1052-4, Methods of test for masonry - Part 4: Determination of shear strength including
damp proof course

- EN 1052-5, Methods of test for masonry - Part 5: Determination of bond strength by bond
wrench method

- EN 1990, Basis of structural design

- EN 1991, Actions on structures

- EN 1992, Design of concrete structures

- EN 1993, Design of steel structures

- EN 1994, Design of composite steel and concrete structures

- EN 1995, Design of timber structures

- EN 1996-2, Design, selection of materials and execution of masonry

- EN 1997, Geotechnical design

- EN 1999, Design of aluminium structures

- EN 10080, Steel for the reinforcement of concrete – Weldable reinforcing steel

- prEN 10138, Prestressing steel

- EN ISO 1461, Hot dip galvanized coatings on fabricated iron and steel articles - Specifications
and test methods.
- prEN 10348, Steel for the reinforcement of concrete - Galvanized reinforcing steel

1.3 Pretpostavke

(1)P Pretpostavke navedene u točki 1.3 norme EN 1990:2002 primjenjuju se u ovoj normi EN
1996-1-1.

1.4 Razlika izmeñu načela i pravila primjene

(1)P Pravila iz točke 1.4 norme EN 1990:2002 primjenjuju se u ovoj normi EN 1996-1-1.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 9/92

1.5 Nazivi i definicije

1.5.1 Općenito

(1) Nazivi i definicije dani u točki 1.5 norme EN 1990:2002 primjenjuju se u ovoj normi EN
1996-1-1.

(2) Nazivi i definicije upotrijebljeni u ovoj normi EN 1996-1-1 imaju značenja dana u točkama
1.5.2 do 1.5.11.

1.5.2 Nazivi koji se odnose na ziñe

1.5.2.1
ziñe
sklop zidnih elementa položenih na unaprijed odreñen način i povezanih mortom

1.5.2.2
nearmirano ziñe
ziñe koje ne sadrži dovoljno armature da bi se moglo smatrati armiranim ziñem

1.5.2.3
armirano ziñe
ziñe u kojem su šipke ili mreža postavljeni u mort ili beton tako da svi materijali djeluju zajedno u
otpornosti na učinke djelovanja

1.5.2.4
prednapeto ziñe
ziñe u kojem su unutarnja tlačna naprezanja namjerno izazvana napetom armaturom

1.5.2.5
omeñeno ziñe
ziñe izvedeno s armiranobetonskim ili armiranim zidnim omeñujućim elementima (serklažima) u
vertikalnom i horizontalnom smjeru

1.5.2.6
vez ziña
pravilan razmještaj zidnih elementa u ziñu radi postizanja zajedničkog djelovanja

1.5.3 Nazivi koji se odnose na čvrstoću ziña

1.5.3.1
karakteristična čvrstoća ziña
vrijednost čvrstoće ziña koja ima propisanu vjerojatnost od 5% da u hipotetički neograničenom nizu
ispitivanja neće biti dostignuta
Ta vrijednost općenito odgovara specificiranoj fraktili pretpostavljene statističke razdiobe
odreñenog svojstva materijala ili proizvoda u nizu ispitivanja. Nazivna vrijednost se u nekim
okolnostima upotrebljava kao karakteristična vrijednost.

1.5.3.2
tlačna čvrstoća ziña
tlačna čvrstoća ziña bez učinaka ograničene deformacije prouzročenih ureñajem za ispitivanje, bez
učinaka vitkosti ili ekscentričnosti opterećenja

1.5.3.3
posmična čvrstoća ziña
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 10/92
čvrstoća ziña izloženog posmičnim silama
čvrstoća posmično opterećenog ziña izloženog posmičnim silama

1.5.3.4
čvrstoća ziña na savijanje
čvrstoća ziña pri savijanju

1.5.3.5
čvrstoća na prianjanje kod usidrenja
čvrstoća prianjanja, po jedinici ploštine, izmeñu armature i betona ili morta kad je armatura
izložena vlačnim ili tlačnim silama

1.5.3.6
adhezija
učinak vlačnog i posmičnog otpora morta na dodiru s površinom zidnog elementa

1.5.4 Nazivi koji se odnose na zidne elemente

1.5.4.1
zidni element
unaprijed oblikovan element, predviñen za upotrebu u gradnji ziña

1.5.4.2
skupine 1, 2, 3 i 4 zidnih elementa
skupina označava zidne elemente u skladu s postotkom i orijentacijom rupa u zidnim elementima
kad su položeni u mort

1.5.4.3
naliježuća površina
gornja ili donja površina zidnog elementa položenog u mort kako je predviñeno

1.5.4.4
užljebina (utor)
udubina oblikovana tijekom proizvodnje, na jednoj ili obje naliježuće površine zidnog elementa

1.5.4.5
rupa
oblikovana šupljina koja smije ili ne treba potpuno prolaziti kroz zidni element

1.5.4.6
udubina za prihvat zidnog elementa
oblikovana šupljina u zidnom elementu koja omogućuje njegov prihvat i podizanje s jednom ili obje
ruke ili pomoću stroja

1.5.4.7
unutarnja stijenka
čvrsti materijal izmeñu rupa u zidnom elementu

1.5.4.8
vanjska stijenka
obodni materijal izmeñu rupe i lica zidnog elementa

1.5.4.9
bruto ploština
ploština presjeka kroz zidni element bez smanjenja za ploštinu rupa, praznina i utora

1.5.4.10
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 11/92

tlačna čvrstoća zidnih elementa

srednja tlačna čvrstoća specificiranog broja zidnih elementa (vidjeti norme EN 771-1 do EN 771-6)

1.5.4.11
normalizirana tlačna čvrstoća zidnih elementa
tlačna čvrstoća zidnih elementa pretvorena u tlačnu čvrstoću jednakovrijednog, na zraku osušenog
zidnog elementa, 100 mm širokog x 100 mm visokog (vidjeti norme EN 771-1 do EN 771-6)

1.5.5 Nazivi koji se odnose na mort

1.5.5.1
mort
mješavina jednog ili više anorganskog veziva, agregata i vode i, katkada, dodataka i/ili dodatnih
sastojaka, za zidanje, za fugiranje i naknadno fugiranje ziña

1.5.5.2
mort opće namjene
mort za zidanje bez posebnih značajka

1.5.5.3
tankoslojni mort
projektirani mort s najvećom izmjerom agregata manjom ili jednakom propisanim vrijednostima

NAPOMENA: Vidjeti napomenu uz točku 3.6.1.2 (2).

1.5.5.4
lagani mort
projektirani očvrsnuli mort s obujamskom masom u suhom manjom od propisanih vrijednosti u
skladu s normom EN 998-2
projektirani očvrsnuli mort s obujamskom masom u suhom jednakom ili manjom od 1300 kg/m3 u
skladu s normom EN 998-2

1.5.5.5
projektirani mort
mort čiji su sastojci i metoda proizvodnje odabrani kako bi se postigla specificirana svojstva
(koncept svojstva)

1.5.5.6
propisani mort
mort izrañen u prethodno odreñenim omjerima, sa svojstvima koja su pretpostavljena iz
postavljenih omjera sastavnih dijelova (koncept sastava)

1.5.5.7
tvornički mort
mort izrañen i izmiješan u tvornici

1.5.5.8
poluzavršeni mort izrañen u tvornici
prethodno izrañen mort ili prethodno izmiješan mort sastavljen od vapna i pijeska

1.5.5.9
prethodno izrañen mort
mort čiji su svi sastojci odabrani u tvornici, dopremljeni na mjesto gradnje i tamo izmiješani prema
specifikacijama i uvjetima proizvoñača

1.5.5.10
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 12/92
prethodno izmiješan mort izrañen od vapna i pijeska
mort čiji su svi sastojci odabrani i izmiješani u tvornici, dopremljeni na mjesto gradnje gdje su
dodani drugi sastojci koji su specificirani ili dopremljeni iz tvornice (npr. cement) i koji su tada
izmiješani s vapnom i pijeskom

1.5.5.11
gradilišni mort
mort koji se sastoji od pojedinih sastojaka odabranih i izmiješanih na mjestu gradnje

1.5.5.12
tlačna čvrstoća morta
srednja tlačna čvrstoća specificiranog broja ispitnih uzoraka morta nakon njege od 28 dana

1.5.6 Nazivi koji se odnose na ispunski beton

1.5.6.1
ispunski beton
beton za ispunjavanje prethodno oblikovanih šupljina ili rupa u ziñu

1.5.7 Nazivi koji se odnose na armaturu

1.5.7.1
čelik za armiranje
čelična armatura za upotrebu u ziñu

1.5.7.2
armatura u horizontalnim sljubnicama
čelik za armiranje predgotovljen za ugradbu u horizontalne sljubnice

1.5.7.3
čelik za prednapinjanje
čelične žice, šipke ili užad za upotrebu u ziñu

1.5.8 Nazivi koji se odnose na pomoćne dijelove

1.5.8.1
sloj nepropustan na vlagu
sloj izolacijskih trakova, zidnih elemenata ili drugi materijal upotrijebljen u ziñu da bi se odupro
prolasku vode

1.5.8.2
zidna spona
pribor za povezivanje jednog sloja šupljeg zida kroz šupljinu s drugim slojem ili za okvirnu
konstrukciju ili za stražnji zid

1.5.8.3
vezica
pribor za povezivanje zidnih elemenata za druge susjedne elemente, kao što su stropovi i krovovi

A1 1.5.8.4
spregnuti nadvoj
nadvoj koji se sastoji od predgotovljenog dijela i iznad njega dodatnog elementa ziña izvedenog in
situ koji djeluju zajedno
A1

1.5.9 Nazivi koji se odnose na sljubnice morta

 EN 1996-1-1:2005
Stranica 13/92

1.5.9.1
horizontalna sljubnica
sloj morta izmeñu horizontalnih površina nalijeganja zidnih elementa

1.5.9.2
vertikalna sljubnica
sljubnica morta okomita na horizontalnu sljubnicu i na lice zida

1.5.9.3
uzdužna sljubnica
vertikalna sljubnica morta unutar debljine zida, usporedna s licem zida

1.5.9.4
tankoslojna sljubnica
sljubnica izrañena od tankog sloja morta

1.5.9.5
fugiranje (engl. jointing)
proces završne obrade zidne sljubnice istodobno s napredovanjem radova

1.5.9.6
naknadno fugiranje (engl. pointing)
postupak ispunjavanja i završne obrade morta nakon što je mort izgreban iz sljubnica do odreñene
dubine ili ako je prvotno ostavljen nezapunjen radi naknadnog zapunjavanja i fugiranja

1.5.10 Nazivi koji se odnose za tipove zidova

1.5.10.1
nosivi zid
zid projektiran u prvom redu za preuzimanje uporabnog opterećenja i vlastite težine

1.5.10.2
jednoslojni zid
zid bez šupljine ili kontinuirane uzdužne sljubnice u svojoj ravnini

1.5.10.3
šuplji zid
zid koji se sastoji od dvaju usporednih jednoslojnih zidova, učinkovito povezanih zidnim sponama
ili armaturom u horizontalnim sljubnicama. Prostor izmeñu slojeva ostavljen je kao kontinuirana
šupljina potpuno ili djelomično ispunjena nenosivim toplinsko-izolacijskim materijalom

NAPOMENA: Zid koji se sastoji od dvaju slojeva odvojenih šupljinom, pri čemu jedan od slojeva ne
pridonosi čvrstoći ili krutosti drugoga (moguće nosivog) sloja, treba smatrati obložnim zidom.

1.5.10.4
dvoslojni zid
zid koji se sastoji od dvaju usporednih slojeva s uzdužnom sljubnicom izmeñu njih, potpuno
ispunjenom mortom, i sigurno povezanih zidnim sponama tako da pod opterećenjem djeluju
zajednički

1.5.10.5
šuplji zid ispunjen sitnozrnatim betonom (engl. grout)
zid koji se sastoji od dvaju usporednih slojeva, sa šupljinom ispunjenom sitnozrnatim betonom i
sigurno povezanih zidnim sponama, ili armaturom u horizontalnim sljubnicama tako da pod
opterećenjem djeluju zajednički
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 14/92
1.5.10.6
fasadni (pročeljni) zid
zid s fasadnim (pročeljnim) zidnim elementima povezanim sa stražnjim zidnim elementima tako da
pod opterećenjem djeluju zajednički

1.5.10.7
zid s rubnim trakovima morta
zid u kojem su zidni elementi postavljeni na dva ili više trakova morta od kojih su dva na vanjskim
rubovima naliježuće površine zidnih elemenata

1.5.10.8
obložni zid
zid koji se upotrebljava kao fasadni (pročeljni), ali koji nije povezan ili ne pridonosi čvrstoći
stražnjeg zida ili okvirnoj konstrukciji

1.5.10.9
nosivi zid (engl. shear wall)
zid otporan na bočne sile u svojoj ravnini

1.5.10.10
vezni (ukrućujući) zid (engl. stiffening wall)
zid smješten okomito na drugi zid kojemu daje oslonac na bočne sile ili se odupire njegovu
izvijanju i tako osigurava stabilnost zgrade

1.5.10.11
nenosivi zid
zid koji se ne smatra otpornim na sile tako da se može ukloniti, a da ne utječe na cjelovitost
konstrukcije

1.5.11 Ostali nazivi

1.5.11.1
zidni kanal
kanal oblikovan u ziñu

1.5.11.2
niša
urezi oblikovani na licu zida

1.5.11.3
sitnozrnati beton (engl. grout)
smjesa cementa, pijeska i vode koja se može lijevati, za ispunjavanje malih šupljina ili prostora

1.5.11.4
razdjelnica (dilatacija) (engl. movement joint)
sljubnica koja dopušta slobodne pomake u ravnini zida

A1 1.5.11.5
ugradbena duljina
duljina koji je objavio proizvoñač predgotovljenoga dijela, u skladu s normom EN 845-2
A1

1.6 Simboli

(1) Simboli neovisni o materijalu dani su u točki 1.6 norme EN 1990.

(2) Simboli ovisni o materijalu koje se upotrebljavaju u normi EN 1996-1-1 jesu:

 EN 1996-1-1:2005
Stranica 15/92

Latinična slova

a1 razmak od kraja zida do najbližeg ruba opterećene ploštine

ax razmak od lica oslonca do promatranog presjeka
A opterećena horizontalna bruto ploština zida
Aef proračunska ploština ležaja
As ploština presjeka čelične armature
Asw ploština poprečne armature
b širina presjeka
bc širina tlačnog lica elementa na sredini izmeñu pridržanih mjesta
bef proračunska širina elementa s pojasnicom
bef.l proračunska širina elementa s pojasnicom
bef.l proračunska širina elementa s pojasnicom oblika L
bef.t proračunska debljina elementa s pojasnicom
bef.t proračunska debljina elementa s pojasnicom oblika T
cnom nazivna vrijednost zaštitnog sloja betona
d proračunska visina grede
da progib luka pod proračunskim bočnim opterećenjem
dc najveća izmjera poprečnog presjeka jezgre u smjeru savijanja
ec dodatna ekscentričnost
ehe ekscentričnost na vrhu ili u podnožju zida prouzročena horizontalnim opterećenjima
ehm ekscentričnost na sredini zida prouzročena horizontalnim opterećenjima
ei ekscentričnost na vrhu ili u podnožju zida
einit početna ekscentričnost
ek ekscentričnost zbog puzanja
em ekscentričnost zbog opterećenja
emk ekscentričnost na sredini zida
E kratkotrajni sekantni modul elastičnosti ziña
Ed proračunska vrijednost opterećenja koje djeluje na element armiranog ziña
Elongterm dugotrajni modul elastičnosti ziña
En modul elastičnosti elementa n
fb normalizirana tlačna čvrstoća zidnog elementa
fbod proračunska čvrstoća sidrenja čelika za armiranje
fbok karakteristična čvrstoća sidrenja
fck karakteristična tlačna čvrstoća ispunskog betona
fcvk karakteristična posmična čvrstoća ispunskog betona
fd proračunska tlačna čvrstoća ziña za promatrani smjer
fk karakteristična tlačna čvrstoća ziña
fm tlačna čvrstoća morta
A1
Ftkl karakterisitčna vlačna čvrstoća predgotovljenoga dijela spregnutog nadvoja koju je objavio
proizvoñač u skladu s normom EN 845-2
A1
fvd proračunska posmična čvrstoća ziña
fvk karakteristična posmična čvrstoća ziña
fvk0 karakteristična početna posmična čvrstoća ziña pri nultom tlačnom naprezanju
A1
fvkoi početna posmična čvrstoća pri nultom predtlačenju na spojnoj plohi gornje površine
predgotovljenoga dijela i na njemu izvedenoga ziña (dopunskog elementa)
A1
fvlt ograničenje vrijednosti fvk
fxd proračunska čvrstoća na savijanje u ravnini savijanja
fxd1 proračunska čvrstoća na savijanje ziña kad je ravnina sloma usporedna s horizontalnim
sljubnicama morta
fxd1,app prividna proračunska čvrstoća na savijanje ziña kad je ravnina sloma usporedna
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 16/92
horizontalnim sljubnicama morta
fxk1 karakteristična čvrstoća na savijanje ziña kad je ravnina sloma usporedna
horizontalnim sljubnicama morta
fxk1 karakteristična čvrstoća na savijanje ziña kojemu je ravnina sloma usporedna
horizontalnim sljubnicama morta
fxd2 proračunska čvrstoća na savijanje ziña kad je ravnina sloma okomita na
horizontalne sljubnice morta
fxd2,app prividna proračunska čvrstoća na savijanje ziña kad je ravnina sloma okomita na
horizontalne sljubnice morta
fxk2 karakteristična čvrstoća na savijanje ziña kad je ravnina sloma okomita na
horizontalne sljubnice morta
fxk2 karakteristična čvrstoća na savijanje ziña kojemu je ravnina sloma okomita na
horizontalne sljubnice morta
fyd proračunska čvrstoća čelika za armiranje
fyk karakteristična čvrstoća čelika za armiranje
Fd proračunska tlačna ili vlačna otpornost zidne spone
g ukupna širina mortnih trakova
G posmični modul ziña
h svijetla visina zidanog zida
hi svijetla visina zidanog zida i
hef proračunska visina zida
A1
hl visina spregnutog nadvoja od donje strane predgotovljenoga dijela do vrha dopunskog
elementa
A1
htot ukupna visina konstrukcije, zida ili jezgre mjerena od gornjeg ruba temelja
hc visina zida do razine djelovanja opterećenja
Ij moment tromosti elementa j
k omjer nosivosti za bočno opterećenje zida koji nosi u vertikalnom smjeru i
nosivosti za bočno opterećenje stvarne ploštine zida, uzimajući u obzir pridržanost rubova
km omjer krutosti ploče i krutosti zida
kr rotacijska krutost na pridržanom mjestu
K konstanta u proračunu tlačne čvrstoće ziña
l duljina zida (izmeñu drugih zidova, izmeñu zida i otvora, ili izmeñu otvora)
lb duljina ravnog sidrenja
lc duljina tlačnog dijela zida
lcl svijetla duljina otvora
lef proračunski raspon zidane grede
lefm proračunska duljina ležaja na sredini visine zida
lr svijetli razmak izmeñu bočnih ukrućenja
la duljina ili visina zida izmeñu oslonaca koji mogu preuzeti potisak luka
Mad dodatni proračunski moment
Md proračunski moment savijanja u podnožju jezgre
Mi rubni moment na čvoru i
Mid proračunska vrijednost momenta savijanja na vrhu ili u podnožju zida
Mmd proračunska vrijednost najvećeg momenta na srednjoj visini zida
MRd proračunska vrijednost momenta nosivosti
MEd proračunska vrijednost djelujućeg momenta
MEdu proračunska vrijednost momenta iznad stropa
MEdf proračunska vrijednost momenta ispod stropa
n broj katova
ni koeficijent krutosti elementa
nt broj zidnih spona ili spajala na m2 zida
ntmin najmanji broj zidnih spona ili spajala na m2 zida
N zbroj proračunskih vertikalnih djelovanja na zgradu
Nad najveći proračunski potisak luka sila po jedinici duljine zida
Nid proračunska vrijednost vertikalnog opterećenja na vrhu ili u podnožju zida ili stupa
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 17/92

Nmd proračunska vrijednost vertikalnog opterećenja na srednjoj visini zida ili stupa
NRd proračunska vrijednost otpornosti u vertikalnom smjeru zidanog zida ili stupa
NRdc proračunska vrijednost otpornosti u vertikalnom smjeru zidanog zida na koncentrirano
opterećenje
NEd proračunska vrijednost vertikalnog opterećenja
NEdf proračunska vrijednost opterećenja osim opterećenja stropa
NEdu proračunska vrijednost opterećenja iznad stropa
NE1 opterećenje od stropa (na zid)
NEdc proračunska vrijednost koncentriranog vertikalnog opterećenja
qlat,d proračunska bočna čvrstoća na jedinicu ploštine zida
Qd proračunska vrijednost ukupnog vertikalnog opterećenja, u dijelu zgrade koji je
stabiliziran jezgrom
r strelica luka
Re naprezanje čelika pri popuštanju
s razmak poprečne armature
Ed proračunska vrijednost opterećenja koje djeluje na armirani zidni element
t debljina zida
tch,v najveća debljina vertikalne niše ili udubine bez proračuna
tch,h najveća debljina horizontalne ili kose niše
ti debljina zida i
tmin najmanja debljina zida
tef proračunska debljina zida
tf debljina pojasnice
tri debljina rebra i
VEd proračunska vrijednost posmičnog opterećenja
VRd proračunska vrijednost posmične otpornosti
wi jednoliko raspodijeljeno proračunsko opterećenje i
WEd proračunsko bočno opterećenje po jedinici ploštine
x visina tlačnog područja elementa
z krak unutarnjih sila
Z moment tromosti presjeka jedinične visine ili duljine zida

Grčka slova
α kut poprečne armature prema osi grede
αt toplinski koeficijent ziña
α1,2 koeficijenti momenata savijanja
β koeficijent povećanja za koncentrirana opterećenja
χ koeficijent povećanja posmične nosivosti armiranih zidova
δ koeficijent koji se upotrebljava za odreñivanje normalizirane srednje tlačne čvrstoće zidnih
elemenata
εc∞ konačna relativna deformacija puzanja ziña
εel elastična relativna deformacija ziña
εmu granična tlačna relativna deformacija ziña
εsy relativna deformacija pri popuštanju armature
φ proračunski promjer čelika za armiranje
φ∞ konačni koeficijent puzanja ziña
Φ faktor smanjenja
Φfl faktor smanjenja uzimajući u obzir utjecaj čvrstoće na savijanje
Φi faktor smanjenja pri vrhu ili u podnožju zida
Φm faktor smanjenja u sredini visine zida
γM parcijalni koeficijent sigurnosti za materijale, uključujući i nesigurnosti geometrijskih oblika i
modeliranja
η koeficijent kojim se proračunava ekscentričnost opterećenja van ravnine zida
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 18/92
λx visina tlačnog područja grede, kad se upotrebljava pravokutni blok naprezanja5
λc vrijednost vitkosti do koje se ekscentričnost uslijed puzanja može zanemariti
µ omjer čvrstoća na savijanje u dva okomita smjera
A1
νEd proračunsko posmično naprezanje na spojnoj plohi predgotovljenog dijela i dopunskog
elementa
A1
ξ koeficijent povećanja za rotacijsku krutost na pridržanom mjestu promatranog elementa
konstrukcije
ρd obujamska masa u suhom stanju
ρn koeficijent smanjenja
ρt koeficijent krutosti
σd proračunsko tlačno naprezanje
υ kut nagiba prema vertikali konstrukcije

2 Osnove proračuna

2.1 Temeljni zahtjevi

2.1.1 Općenito

(1)P Proračun zidanih konstrukcija mora biti u skladu s općim pravilima danim u normi EN 1990.

(2)P Posebne odredbe za zidane konstrukcije dane su u ovom poglavlju i moraju se primjenjivati.

(3) Smatra se da su ispunjeni temeljni zahtjevi za zidane konstrukcije iz 2. poglavlja norme EN

1990, kad je primijenjeno sljedeće:

- proračun graničnog stanja povezan s metodom parcijalnih koeficijenata opisanom u normi EN 1990

- djelovanja dana u normi EN 1991

- pravila kombinacije dana u normi EN 1990

- načela i pravila primjene dana u ovoj normi, EN 1996-1-1.

2.1.2 Pouzdanost

(1)P Zahtijevana pouzdanost zidanih konstrukcija bit će postignuta provedbom proračuna u skladu
s ovom normom, EN 1996-1-1.

2.1.3 Proračunski uporabni vijek i trajnost

(1) Za razmatranje trajnosti upućuje se na 4. poglavlje.

2.2 Načela proračuna po graničnim stanjima

(1)P Granična stanja smiju se odnositi samo na ziñe, ili na druge materijala koji se upotrebljavaju
za dijelove konstrukcije, za koje se upućivanje mora naći u odgovarajućim dijelovima norma EN 1992,
EN 1993, EN 1994, EN 1995 i EN 1999.

(2)P Za zidane konstrukcije, granično se stanje nosivosti i granično stanje uporabljivosti moraju
razmotriti za sve vidove konstrukcije uključujući pomoćne dijelove ziña.

5
Nacionalna bilješka: Vidi sliku 6.4.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 19/92

(3)P Za zidane konstrukcije, moraju se u obzir uzeti sva odgovarajuća proračunska rješenja
uključujući odgovarajuća stanja u slijedu izvedbe.

2.3 Temeljne varijable

2.3.1 Djelovanja

(1)P Djelovanja se moraju uzeti iz odgovarajućih dijelova norme EN 1991.

2.3.2 Proračunske vrijednosti djelovanja

(1)P Parcijalne koeficijente za djelovanja treba uzeti iz norme EN 1990.

(1)P Parcijalni koeficijenti za djelovanja moraju se uzeti iz norme EN 1990.

(2) Parcijalne koeficijente za puzanje i skupljanje betonskih elemenata u zidanim konstrukcijama

treba uzeti iz norme EN 1992-1-1.

(3) Za granična stanja uporabljivosti, prisilno deformiranje treba uvesti kao procijenjene (srednje)
vrijednosti.

2.3.3 Svojstva materijala i proizvoda

(1) Svojstava materijala i grañevnih proizvoda te geometrijski podaci koje treba upotrijebiti u
proračunu trebaju biti oni specificirani u odgovarajućim EN-ovima, hEN-ovima ili ETA-ovima, osim ako
nije drukčije naznačeno u ovom EN 1996-1-1.

2.4 Provjera metodom parcijalnih koeficijenata

2.4.1 Proračunske vrijednosti svojstava materijala

(1)P Proračunska vrijednost svojstva materijala odreñuje se dijeljenjem karakteristične vrijednosti s

odgovarajućim parcijalnim koeficijentom za materijale, γM.

2.4.2 Kombinacija djelovanja

(1)P Kombinacija djelovanja mora biti u skladu s općim pravilima danim u normi EN 1990.

NAPOMENA 1: U stambenim i uredskim konstrukcijama, obično će biti moguće pojednostavniti kombinacije

opterećenja dane u normi EN 1990.

NAPOMENA 2: U običnim stambenim i uredskim konstrukcijama uporabno opterećenje, kao što je dano u
nizu norma EN 1991-1, smije se smatrati kao jedno nepomično promjenljivo djelovanje (tj. kao jednako
opterećenje na svim rasponima, ili nula, kad je to prikladno) za što su koeficijenti smanjenja dani u nizu
norma EN 1991-1.

2.4.3 Granična stanja nosivosti

(1)P Odgovarajuće vrijednosti parcijalnih koeficijenata za materijale γM moraju se upotrebljavati za

granična stanja nosivosti za obične i izvanredne situacije. Kada se konstrukcija proračunava na
izvanredna djelovanja mora se uzeti u obzir vjerojatnost pojave izvanrednog opterećenja.

NAPOMENA: U nacionalnom dodatku, smiju se ustanoviti brojevne vrijednosti koje će se dodijeliti simbolu
γM za upotrebu u državi. Preporučene vrijednosti, dane za razrede koji se smiju odnositi na kontrolu izvedbe
(vidjeti Dodatak A) prema nacionalnom izboru, dani su u sljedećoj tablici.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 20/92
Materijal γM
6
Razred
1 2 3 4 5
Ziñe načinjeno od:
a
A Zidnih elemenata kategorije I., projektirani mort 1,5 1,7 2,0 2,2 2,5
b
B Zidnih elemenata kategorije I., propisani mort 1,7 2,0 2,2 2,5 2,7
a, b, e
C Zidnih elemenata kategorije II., svaki mort 2,0 2,2 2,5 2,7 3,0
D Sidrenje čelika za armiranje 1,7 2,0 2,2 2,5 2,7
E Čelik za armiranje i čelik za prednapinjanje 1,15
c,d
F Pomoćni dijelovi 1,7 2,0 2,2 2,5 2,7
G Nadvoji prema normi EN 845-2 1,5 do 2,5
a
Zahtjevi za projektirane mortove dani su u normama EN 998-2 i EN 1996-2.
b
Zahtjevi za propisane mortove dani su u normama EN 998-2 i EN 1996-2.
c
Objavljene vrijednosti su srednje vrijednosti.
Pretpostavlja se da su slojevi nepropusni za vlagu pokriveni koeficijentom γM za ziñe.
d
e
Kada koeficijent varijacije kategorije II zidnih elemenata nije veći od 25 %.

KRAJ NAPOMENE

2.4.4 Granična stanja uporabljivosti

(1) Gdje su u odgovarajućim točkama dana pojednostavnjena pravila za granična stanja

uporabljivosti, ne zahtijevaju se detaljni proračuni s kombinacijama djelovanja. Ako je potrebno,
parcijalni koeficijent za materijale, za granično stanje uporabljivosti, je γM.

NAPOMENA:: U nacionalnom dodatku smiju se ustanoviti vrijednosti dodijeljene simbolu γM za državu.

Preporučena vrijednost za γM, za sva svojstva materijala za granična stanja uporabljivosti, je 1,0.

2.5 Proračun utemeljen na ispitivanju

(1) Konstrukcijska svojstva ziña smiju se odrediti ispitivanjem.

NAPOMENA: Dodatak D (obavijesni) norme EN 1990 daje preporuke za proračun utemeljen na ispitivanju.

3 Materijali

3.1 Zidni elementi

3.1.1 Tipovi i skupine zidnih elemenata

(1)P Zidni elementi moraju biti usklañeni s jednim od sljedećih tipova:

- opečni zidni elementi u skladu s normom EN 771-1
- vapnenosilikatni zidni elementi u skladu s normom EN 771-2
- betonski zidni elementi (gusti i lagani agregat) u skladu s normom EN 771-3
- zidni elementi od porastoga betona u skladu s normom EN 771-4
- zidni elementi od umjetnog kamena skladu s normom EN 771-5
- zidni elementi od obrañenog prirodnog kamena u skladu s normom prEN 771-6.
- zidni elementi od obrañenog prirodnog kamena u skladu s normom EN 771-6.

(2) Zidni elementi smiju biti I. kategorije ili II. kategorije.

NAPOMENA: Definicije zidnih elemenata I. i II. kategorije dane su u normama EN 771-1 do 6.

(3) Zidne elemente treba svrstati u skupinu 1, skupinu 2, skupinu 3 ili skupinu 4, kako bi se
upotrebljavale jednadžbe i druge brojevne vrijednosti dane u točkama 3.6.1.2 (2), (3), (4), (5) i (6) i
točki 3.6.1.3 i u drugim točkama gdje se poziva na svrstavanje u skupine.

NAPOMENA: Obično će proizvoñač razvrstati svoje zidne elemente u odreñenu skupinu.

6
Nacionalna bilješka: Razred se odnosi na razred kontrole izvedbe.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 21/92

(4) Zidni elementi od porastoga betona, umjetnoga kamena i obrañenog prirodnog kamena su
razvrstani u skupinu 1. Geometrijski zahtjevi za razvrstavanje u skupine opečnih, vapnenosilikatnih
i betonskih zidnih elemenata dani su u tablici 3.1.

Tablica 3.1 - Geometrijski zahtjevi za razvrstavanje zidnih elemenata u skupine

Materijali i ograničenja za zidne elemente

Skupina 1 Skupina 2 Skupina 3 Skupina 4
(svi Zidni Vertikalne šupljine Horizontalne
materijali) elementi šupljine
Obujam opečni > 25; ≤ 55 ≥ 25; ≤ 70 > 25; ≤ 70
svih šupljina vapneno
(% od bruto ≤ 25 silikatni > 25; ≤ 55 ne upotrebljava se ne upotrebljava se
obujma
b
betonski > 25; ≤ 60 > 25; ≤ 70 > 25; ≤ 50
svaka od višestrukih svaka od višestrukih
šupljina ≤ 2 šupljina ≤ 2 svaka od više
opečni udubine za prihvat udubine za prihvat do šupljina ≤ 30
do ukupno 12,5 ukupno 12,5
svaka od višestrukih
Obujam bilo ≤ 12,5 vapneno šupljina ≤ 15 ne upotrebljava se ne upotrebljava se
koje šupljine silikatni udubine za prihvat
(% od do ukupno 30
bruto svaka od višestrukih svaka od višestrukih svaka od višestrukih
b
obujma) betonski šupljina ≤ 30 šupljina ≤ 30 šupljina ≤ 25
udubine za prihvat udubine za prihvat do
do ukupno 30 ukupno 30
unutarnja vanjska unutarnja vanjska unutarnja vanjska
Objavljene stijenka stijenka stijenka stijenka stijenka stijenka
vrijednosti Nema opečni ≥5 ≥8 ≥3 ≥6 ≥5 ≥6
debljina zahtjeva
unutarnjih i vapneno ≥5 ≥ 10 ne upotrebljava se ne upotrebljava se
vanjskih silikatni
b
stijenki betonski ≥ 15 ≥ 18 ≥ 15 ≥ 15 ≥ 20 ≥ 20
Objavljena
vrijednost opečni ≥ 16 ≥ 12 ≥ 12
kombinirane
debljine Nema
unutarnjih i zahtjeva vapneno ≥ 20 ne upotrebljava se ne upotrebljava se
vanjskih silikatni
stijenki
b
(% ukupne betonski ≥ 18 ≥ 15 ≥ 45
širine)
a
Kombinirana debljina je debljina unutarnje stijenke i vanjske stijenke mjerena horizontalno u odgovarajućem smjeru.
Ovu provjeru treba shvatiti kao kvalifikacijsko ispitivanje koje treba ponoviti u slučaju glavnih promjena dimenzija zidnih
elmenata.
b
U slučaju stožastih šupljina ili ćelijastih šupljina, treba računati sa srednjom vrijednosti debljine vanjskih i unutarnjih
stijenki.

3.1.2 Svojstva zidnih elemenata – tlačna čvrstoća

(1)P Tlačna čvrstoća zidnih elemenata koja se uzima u proračunu, mora biti normalizirana
srednja tlačna čvrstoća, fb.

NAPOMENA: U nizu norma EN 771 normalizirana srednja tlačna čvrstoća je:

- vrijednost koju je objavio proizvoñač ili
- dobivena pretvorbom tlačne čvrstoće prema normi EN 772-1, Dodatak A (pretvorba tlačne čvrstoće zidnih
elemenata u normaliziranu srednju tlačnu čvrstoću).

(2) Kada proizvoñač objavi normaliziranu tlačnu čvrstoću zidnih elemenata kao karakterističnu
čvrstoću, treba ju pretvoriti u srednju jednakovrijednu čvrstoću, uzevši u obzir faktor utemeljen na
koeficijentu varijacije zidnih elemenata.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 22/92
(2) Kada proizvoñač objavi normaliziranu tlačnu čvrstoću zidnih elemenata kao karakterističnu
čvrstoću, treba ju pretvoriti u srednju jednakovrijednu čvrstoću, uzevši u obzir faktor utemeljen na
koeficijentu varijacije tlačne čvrstoće zidnih elemenata.

3.2 Mort

3.2.1 Tipovi morta za zidanje

(1) Mortovi su definirani kao mort opće namjene, tankoslojni mort ili lagani mort, prema
njihovim sastojcima.

(2) Mortovi su projektirani ili propisani mortovi u skladu s metodom odreñivanja njihovih
sastava.

(3) Mortovi mogu biti pripremljeni tvornički (prethodno pripremljeni ili prethodno zamiješani),
polupripremljeni tvornički ili pripremljeni na gradilištu, u skladu s metodom proizvodnje.

(4)P Tvornički pripremljeni i polupripremljeni tvornički mortovi moraju biti u skladu s normom EN
998-2. Mort pripravljen na gradilištu mora biti u skladu s normom EN 1996-2. Prethodna mješavina
vapna i pijeska, koja se upotrebljava za mort mora biti u skladu s normom EN 998-2 i mora se
upotrijebiti u skladu s normom EN 998-2.

3.2.2 Specifikacija mortova

(1) Mortove treba razvrstati po njihovoj tlačnoj čvrstoći, označenoj slovom M, nakon kojeg
slijedi tlačna čvrstoća u N/mm2, npr. M5. Propisani mortovi uz slovo M i broju iza njega, bit će
opisani njihovim propisanim sastojcima, npr. u obujamskom odnosu cement : vapno : pijesak
(1:1:5).

NAPOMENA: U nacionalnom dodatku smiju se, uz navedene vrijednosti M, dodijeliti prihvatljive

jednakovrijedne mješavine opisane omjerima sastojaka. Takve prihvatljive jednakovrijedne mješavine treba
navesti u nacionalnom dodatku.

(2) Mortovi opće namjene smiju biti projektirani mortovi u skladu s normom EN 998-2 ili
propisani mortovi u skladu s normom EN 998-2.

(3) Tankoslojni i lagani mortovi trebaju biti projektirani mortovi u skladu s normom EN 998-2.

3.2.3 Svojstva morta

3.2.3.1 Tlačna čvrstoća morta

(1)P Tlačna čvrstoća morta, fm, mora se odrediti u skladu s normom EN 1015-11.

(2) Mortovi za uporabu u armiranom ziñu, osim za ziñe armirano u horizontalnim sljubnicama,
ne trebaju imati manju tlačnu čvrstoću, fm, od 4 N/mm2, a za ziñe armirano u horizontalnim
sljubnicama ne manju od 2 N/mm2.

3.2.3.2 Prionljivost izmeñu zidnih elemenata i morta

(1)P Prionljivost izmeñu morta i zidnih elemenata mora biti u skladu s predviñenom upotrebom.

NAPOMENA 1: Odgovarajuća prionjivost ovisit će o tipu upotrijebljenog morta i zidnih elemenata na koje se
mort nanosi.

NAPOMENA 2: Norma EN 1052-3 opisuje odreñivanje početne posmične čvrstoće ziña dok norma prEN
1052-5, koja se priprema, opisuje odreñivanje čvrstoće prionljivosti savijanjem.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 23/92

NAPOMENA 2: Norma EN 1052-3 opisuje odreñivanje početne posmične čvrstoće ziña dok norma EN 1052-
5 opisuje odreñivanje čvrstoće prionljivosti savijanjem.

3.3 Ispunski beton

3.3.1 Općenito

(1)P Ispunski beton mora biti u skladu s normom EN 206.7

(2) Ispunski betonska specificiran je karakterističnom tlačnom čvrstoćom, fck, (razred čvrstoće
betona), koja se odnosi na 28-dnevnu čvrstoću valjka/kocke, u skladu s normom EN 2068.

3.3.2 Specifikacija ispunskoga betona

(1) Razred čvrstoće ispunskog betona, kao što je definiran u normi EN 206-1, ne treba biti
manji od C12/15.

(2) Beton smije biti projektiran ili propisan i treba sadržavati dovoljno vode da osigura
specificiranu čvrstoću i da ima primjerenu obradivost.

(3)P Obradivost ispunskog betona mora biti takva da osigura da će šupljine biti potpuno
ispunjene, kad je beton ugrañen u skladu s normom EN 1996-2.

(4) Razredi slijeganja S3 do S5 ili razredi rasprostirnja F4 do F6, u skladu s normom EN 206-1,
bit će zadovoljavajući u većini slučajeva. U rupama čija je najmanja dimenzija manja od 85 mm,
treba uzeti razrede slijeganja S5 do S6 razred slijeganja S5 ili razred tečenja F6. Gdje se
upotrebljava beton s velikim slijeganjem, treba poduzeti mjere da se smanji rezultirajuće veliko
skupljanje betona.

(5) Najveće zrno agregata ispunskog betona ne treba prijeći 20 mm. Kad se ispunski beton
upotrebljava u šupljinama čije su najmanje dimenzije manje od 100 mm ili kad je zaštitni sloj manji
od 25 mm, najveće zrno agregata ne treba prijeći 10 mm.

3.3.3 Svojstva ispunskog betona

(1) Karakteristična tlačna i posmična čvrstoća ispunskog betona mora se odrediti ispitivanjima
betonskih ispitnih uzoraka.

NAPOMENA: Rezultati ispitivanja smiju se dobiti iz ispitivanja provedenih za projekt ili iz dostupne baze
podataka.

(2) Ako ispitni podaci nisu dostupni, karakteristična tlačna čvrstoća, fck, i karakteristična
posmična čvrstoća, fcvk, ispunskog betona smije se uzeti iz tablice 3.2.

Tablica 3.2 - Karakteristične čvrstoće ispunskog betona

Razred čvrstoće C12/15 C16/20 C20/25 C25/30 ili veći

betona
2
fck (N/mm ) 12 16 20 25
2
fcvk (N/mm ) 0,27 0,33 0,39 0,45

3.4 Armatura

3.4.1 Općenito
7
Nacionalna bilješka: Odnosi se na normu EN 206-1.
8
Nacionalna bilješka: Odnosi se na normu EN 206-1.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 24/92

(1)P Armaturni ugljični čelik mora biti specificiran u skladu s normom prEN 100809. Nehrñajući
čelik i šipke s posebnom prevlakom moraju biti posebno specificirane.

(2)P Zahtjevi za svojstva armature odnose se na materijale koji su ugrañeni u očvrsnulo ziñe ili
ispunski beton. Moraju se izbjeći radnje na gradilištu ili tijekom proizvodnje koje mogu naškoditi
svojstvima materijala.

NAPOMENA: Norma prEN 10080 poziva se na naprezanje pri popuštanju, Re, koje uključuje
karakteristične, najmanje i najveće vrijednosti utemeljene na dugoročnoj kvaliteti proizvodnje. Suprotno
tome, fyk je karakteristično naprezanje pri popuštanju koje se temelji samo na onoj armaturi koja se zahtijeva
u konstrukciji. Nema izravnog odnosa izmeñu fyk i značajke Re. Meñutim, metode vrednovanja i provjere
granice popuštanja dane u normi prEN 10080 osiguravaju dovoljnu kontrolu za dobivanje fyk.

NAPOMENA: Norma EN 10080 poziva se na naprezanje pri popuštanju, Re, koje uključuje karakteristične,
najmanje i najveće vrijednosti utemeljene na dugoročnoj kvaliteti proizvodnje. Suprotno tome, fyk je
karakteristično naprezanje pri popuštanju koje se temelji samo na onoj armaturi koja se zahtijeva u
konstrukciji. Nema izravnog odnosa izmeñu fyk i značajke Re. Meñutim, metode vrednovanja i provjere
granice popuštanja dane u normi EN 10080 osiguravaju dovoljnu kontrolu za dobivanje fyk.

(3) Čelik za armiranje smije biti ugljični čelik ili austenitni nehrñajući čelik. Čelik za armiranje
smije biti gladak ili rebrasti (velike prionljivosti) i zavarljiv.

(4) Podrobni podaci o svojstvima čelika za armiranje nalaze se u normi EN 1992-1-1.

3.4.2 Svojstva šipki čelika za armiranje

(1)P Karakteristična granica popuštanja šipki čelika za armiranje, fyk, mora biti u skladu s
Dodatkom C norme EN 1992-1-1.

(2) Toplinski koeficijent smije se pretpostaviti 12 x 10-6 K-1.

NAPOMENA: Razlika izmeñu ove vrijednosti i vrijednosti za okolno ziñe ili beton smije se obično zanemariti.

3.4.3 Svojstva predgotovljene armature u horizontalnim sljubnicama

(1)P Predgotovljena armatura u horizontalnim sljubnicama mora biti u skladu s normom EN 845-
3.

3.5 Čelik za prednapinjanje

(1)P Čelik za prednapinjanje mora biti u skladu s normom EN 10138 ili s nekim prikladnim
europskim tehničkim dopuštenjem.

(2) Svojstva čelika za prednapinjanje treba uzeti iz norme ENV 1992-1-1.

3.6 Mehanička svojstva ziña

3.6.1 Karakteristična tlačna čvrstoća ziña

3.6.1.1 Općenito

(1)P Karakteristična tlačna čvrstoća ziña, fk, mora se odrediti iz rezultata ispitivanja zidnim
ispitnih uzoraka.

9
Odnosi se na normu EN 10080.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 25/92

NAPOMENA: Rezultati ispitivanja smiju se uzeti iz ispitivanja provedenih za projekt ili iz dostupne
baze podataka.

3.6.1.2 Karakteristična tlačna čvrstoća ziña, osim za ziñe s uskim trakovima morta

(1) Karakterističnu tlačnu čvrstoću ziña treba odrediti iz rezultata iz:

(i) rezultata ispitivanja u skladu s normom EN 1052-1 koja se mogu provesti za projekt ili biti
dostupna iz prethodno provedenih ispitivanja tj. iz baze podataka; rezultate ispitivanja treba izraziti
tablično ili jednadžbom (3.1).

fk = K fbαfmβ (3.1)

gdje je:

fk karakteristična tlačna čvrstoća ziña u N/mm2

K konstanta i, ako je primjereno, prilagoñena u skladu s točkama 3.6.1.2(3) i/ili

3.6.1.2(6)
K konstanta i, ako je primjereno, prilagoñena u skladu s točkama 3.6.1.2(3) i/ili
3.6.1.2(6)

α, β su konstante

fb normalizirana srednja tlačna čvrstoća zidnog elementa, u smjeru primijenjenog

učinka djelovanja, u N/mm2
fm tlačna čvrstoća morta, u N/mm2.

Ograničenje upotrebe jednadžbe (3.1) treba dati s varijablama fb, fm, koeficijentom varijacije
rezultata ispitivanja i skupinama zidnih elemenata.

ili

(ii) iz (2) i (3), dolje.

NAPOMENA: U nacionalnom dodatku smije se donijeti odluka o tome koja se od metoda (i) ili (ii)
upotrebljava u državi. Ako se upotrebljava (i), u nacionalnom dodatku treba dati tablične vrijednosti ili
konstante koje se rabe u jednadžbi (3.1) te ograničenja koja se odnose na skupine u tablici 3.1.

(2) Odnos izmeñu karakteristične tlačne čvrstoće ziña, fk, normalizirane srednje tlačne čvrstoće
zidnog elementa, fb, i morta čvrstoće, fm, smije se odrediti iz:

- jednadžbe (3.2), za ziñe načinjeno s mortom opće namjene i laganim mortom

- jednadžbe (3.3), za ziñe načinjeno s tankoslojnim mortom, u horizontalnim sljubnicama debljine

0,5 mm do 3 mm, i opečnim zidnim elementima skupina 1 i 4, vapnenosilikatnim, betonskim i
porastim betonskim zidnim elementima

- jednadžbe (3.3), za ziñe načinjeno s tankoslojnim mortom, u horizontalnim sljubnicama debljine

0,5 mm do 3 mm, i opečnim zidnim elementima skupina 1 i 4, vapnenosilikatnim, betonskim i
porastim betonskim zidnim elementima

- jednadžbe (3.4), za zidne elemente načinjeno s tankoslojnim mortom, u horizontalnim

sljubnicama debljine 0,5 mm do 3 mm, i opečnim zidnim elementima skupine 2 i 3.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 26/92
- jednadžbe (3.4), za ziñe načinjeno s tankoslojnim mortom, u horizontalnim sljubnicama debljine
0,5 mm do 3 mm, i opečnim zidnim elementima skupine 2 i 3.

NAPOMENA: Norma EN 998-2 ne daje ograničenje za debljinu sljubnica tankoslojnog morta; ograničenje
horizontalnih sljubnica na debljine od 0,5 m do 3 mm osigurava pretpostavku postojanja poboljšanih svojstva
tankoslojnoga morta i omogućuje valjanost jednadžbi (3.3) i (3.4). Čvrstoću morta, fm, nije potrebno uzeti u
jednadžbama (3.3) i (3.4).

NAPOMENA: Norma EN 998-2 ne daje ograničenje za debljinu sljubnica tankoslojnog morta; ograničenje
horizontalnih sljubnica na debljine od 0,5 mm do 3 mm osigurava pretpostavku postojanja poboljšanih
svojstva tankoslojnoga morta i omogućuje valjanost jednadžbi (3.3) i (3.4). Čvrstoću morta, fm, nije potrebno
uzeti u jednadžbama (3.3) i (3.4).

fk = K⋅ fb0,7fm0,3 (3.2)

fk = K fb0,7fm0,3 (3.2)

fk = K fb0,85 (3.3)

fk = K fb0,7 (3.4)

gdje je:

K konstanta u skladu s tablicom 3.3 i, ako je primjereno, prilagoñena u skladu s

točkama 3.6.1.2(3) i/ili 3.6.1.2(6)

uzevši u obzir da su ispunjenje sljedećih zahtjeva:

- razrada detalja ziña u skladu je s 8. poglavljem ove norme, EN 1996-1-1

- sve sljubnice zadovoljavaju zahtjeve točke 8.1.5(1) i (3) tako da se smatraju ispunjenim
- fb nije veći od 75 N/mm2 kad su zidni elementi položeni u mort opće namjene
- fb nije veći od 50 N/mm2 kad su zidni elementi položeni u tankoslojni mort
- fm nije veći od 20 N/mm2 ni veći od 2⋅ fb kad su zidni elementi položeni u mort opće namjene
- fm nije veći od 10 N/mm2 kad su zidni elementi položeni u lagani mort
- debljina ziña jednaka je širini ili duljini zidnog elementa, tako da nema sljubnice morta
usporedbe s licem zida na cijeloj duljini zida ili nekom dijelu duljine zida
- koeficijent varijacije čvrstoće zidnih elemenata nije veći od 25 %.

(3) Gdje su učinci djelovanja usporedni sa smjerom horizontalnih sljubnica, karakteristična

tlačna čvrstoća smije se takoñer odrediti iz jednadžbi (3.2), (3.3) ili (3.4), upotrebljavajući
normaliziranu srednju tlačnu čvrstoću zidnog elementa, fb, odreñenu ispitivanjima u kojima smjer
djelovanja opterećenja na ispitni uzorak ima isti smjer kao učinak djelovanja u ziñu, ali s
koeficijentom δ, kao što je dano u normi EN 772-1, ali ne veće od 1,0. Za skupine zidnih elemenata
2 i 3, vrijednost K treba tada pomnožiti s 0,5.

(4) Za ziñe načinjeno s mortom opće namjene i betonskim zidnim elementima skupine 2 i 3 čije
su vertikalne šupljine potpuno ispunjene betonom, vrijednost fb treba odrediti kao da su zidni
elementi skupine 1 s tlačnom čvrstoćom koja odgovara tlačnoj čvrstoći zidnih elemenata ili
ispunskom betonu, a uzima se manja vrijednost.

(5) Kada vertikalne sljubnice nisu ispunjene, smiju se upotrebljavati jednadžbe (3.2), (3.3) i
(3.4) uzimajući u obzir sva horizontalna djelovanja koja mogu djelovati na ziñe ili koja ziñe može
prenijeti. Vidjeti takoñer točku 3.6.2 (4).
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 27/92

(6) Za ziñe načinjeno s mortom opće namjene gdje postoji sljubnica morta usporedna s licem
zida kroz cijelu duljinu zida ili neki dio duljine zida, vrijednosti K mogu se odrediti množenjem
vrijednosti danih u tablici 3.3 s 0,8.

Tablica 3.3 - Vrijednosti K koje se upotrebljavaju za mortove opće namjene,

tankoslojne i lagane mortove

Zidni elementi Tankoslojni Lagani mort obujamske mase

Mort opće mort (horiz.
namjene sljubnica 600 ≤ ρd 800 < ρd
3 3
≥ 0,5 mm i ≤ 800 kg/m ≤ 1300 kg/m
≤ 3 mm)
Skupina 1 0,55 0,75 0,30 0,40
Skupina 2 0,45 0,70 0,25 0,30
Opečni Skupina 3 0,35 0,50 0,20 0,25
Skupina 4 0,35 0,35 0,20 0,25
Vapnenosilikatni Skupina 1 0,55 0,80 ‡ ‡
Skupina 2 0,45 0,65 ‡ ‡
Skupina 1 0,55 0,80 0,45 0,45
Betonski Skupina 2 0,45 0,65 0,45 0,45
Skupina 3 0,40 0,50 ‡ ‡
Skupina 4 0,35 ‡ ‡ ‡
Porasti beton Skupina 1 0,55 0,80 0,45 0,45
Umjetni kamen Skupina 1 0,45 0,75 ‡ ‡
Obrañeni prirodni kamen Skupina 1 0,45 ‡ ‡ ‡
‡ Kombinacija morta i zidnih elemenata koja se obilno ne upotrebljava pa vrijednosti nisu dane.

3.6.1.3 Karakteristična tlačna čvrstoća ziña s (uskim) trakovima morta

(1) Karakteristična tlačna čvrstoća ziña s uskim trakovima morta zidanog zidnim elementima
skupine 1 i 4, smije se takoñer odrediti iz točke 3.6.1.2, pod uvjetom da je:

(1) Karakteristična tlačna čvrstoća ziña s uskim trakovima morta smije se odrediti prema točki
3.6.1.2 upotrebom normalizirane srednje tlačne čvrstoće zidnih elemenata fb odreñene za
uobičajene sljubnice (koja nije odreñena ispitivanjima na zidnim elementima ispitanim u skladu s
normom EN 772-1 za zidne elemente s uskim trakovima morta), uz uvjet da je:

- širina svakog traka morta 30 mm ili veća

- debljina ziña jednaka širini ili duljini zidnog elemenata, tako da nema uzdužne vertikalne sljubnice
morta kroz cijeli zid ili kroz jedan dio duljine zida

- odnos g/t nije manji od 0,4

- K je uzeto iz točke 3.6.1.2 kad je g/t = 1,0 ili je K uzeto kao polovina tih vrijednosti kad je g/t = 0,4, s
meñuvrijednostima dobivenim linearnom interpolacijom

gdje je:
g ukupna širina mortnih trakova
t debljina zida.

(2) Karakteristična tlačna čvrstoća ziña s uskim trakovima morta zidanog zidnim elementima
skupine 2 i 3 smije se uzeti kao vrijednost odreñena iz jednadžbe 3.6.1.2, pod uvjetom da je
normalizirana tlačna čvrstoća elementa, fb, u jednadžbi vrijednost dobivena ispitivanjima na zidnim
elementima, u skladu s normom EN 772-1 za zidne elemente s uskim trakovima morta.

3.6.2 Karakteristična posmična čvrstoća ziña

 EN 1996-1-1:2005
Stranica 28/92

(1)P Karakteristična posmična čvrstoća ziña, fvk, mora se odrediti iz rezultata ispitivanja ziña.

NAPOMENA: Rezultati se smiju uzeti iz ispitivanja za projekt ili iz dostupne baze podataka.

(2) Karakterističnu početnu posmičnu čvrstoću ziña, fvk0, treba odrediti iz ispitivanja u skladu s
normama EN 1052-3 ili EN 1052-4.

(3) Karakteristična posmična čvrstoća ziña, fvk, s mortom opće namjene u skladu s točkom
3.2.2(2), ili s tankoslojnim mortom u horizontalnim sljubnicama debljine 0,5 mm do 3,0 mm, u
skladu s točkom 3.2.2(3), ili laganim mortom u skladu s točkom 3.2.2(3)10, uz uvjet da sve sljubnice
zadovoljavaju zahtjeve iz točke 8.1.5 kao da se smatraju potpuno ispunjene mortom, smije se uzeti
iz jednadžbe (3.5).

fvk = fvko + 0,4 σd (3.5)

ali ne veće od 0,065⋅fb, ili fvlt,

gdje je:
fvko karakteristična početna posmična čvrstoća pri nultom tlačnom naprezanju
fvlt granična vrijednost za fvk
σd proračunsko tlačno naprezanje okomito na posmik u elementu na promatranoj razini,
uzimajući odgovarajuću kombinaciju opterećenja utemeljenu na prosječnom vertikalnom
naprezanju na tlačnoj duljini zida koja osigurava posmičnu otpornost
fb normalizirana tlačna čvrstoća zidnih elemenata opisana u točki 3.1.2.1 za smjer djelovanja
opterećenja na ispitane uzorke, okomito na naliježuću površinu.

NAPOMENA: U nacionalnom se dodatku smije ustanoviti odluka o upotrebi 0,065⋅fb ili fvlt u državi kao i
vrijednosti ili izvod vrijednosti fvlt koja se odnosi na npr. vlačnu čvrstoću zidnih elemenata i/ili preklop u ziñu,
ako je odabrana takva mogućnost.

(4) Karakteristična posmična čvrstoća ziña s mortom opće namjene u skladu s točkom
3.2.2(2), ili s tankoslojnim mortom u horizontalnim sljubnicama debljine 0,5 mm do 3,0 mm, u
skladu s točkom 3.2.2(3), ili s laganim mortom u skladu s točkom 3.2.2(4)11, koje ima vertikalne
sljubnice neispunjene mortom, ali kad su susjedna lica zidnih elemenata priljubljena jedno uz
drugo, smije se uzeti iz jednadžbe (3.6).

fvk = 0,5 fvko + 0,4 σd (3.6)

ali ne veće od 0,045⋅fb, ili fvlt,

gdje su fvko, fvlt, σd i fb odreñeni u stavku (3) gore.

NAPOMENA: U nacionalnom se dodatku smije ustanoviti odluka o upotrebi 0,065⋅fb 0,045⋅fb ili fvlt u državi
kao i vrijednosti ili izvod vrijednosti fvlt koja se odnosi na npr. vlačnu čvrstoću zidnih elemenata i/ili preklop u
ziñu, ako je odbrana takva mogućnost.

(5) U ziñu s trakovima morta, kad su zidni elementi položeni na dva ili više jednakih trakova
morta opće namjene, od kojih je svaki širine bar 30 mm, fvk se smije uzeti iz jednadžbe (3.7).

fvk = (g/t) fvko + 0,4 σd (3.7)

ali ne veće od vrijednosti koja se odredi iz (4) gore.

10
Nacionalna bilješka: Očita pogreška u izvorniku gdje stoji 3.2.2(4) ovdje je ispravljena u 3.2.2(3).
11
Nacionalna bilješka: Očita pogreška u izvorniku gdje stoji 3.2.2(4) ovdje je ispravljena u 3.2.2(3).
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 29/92

gdje je:
fvko, fvlt, σd i fb odreñeni u stavku (3) gore, a
g ukupna širina trakova morta
t debljina ziña.

(6) Početna posmična čvrstoća ziña, fvko, smije se odrediti iz:

- vrednovanja baze podataka iz rezultata ispitivanja početne posmične čvrstoće ziña, ili

- iz vrijedosti danih u tablici 3.4 uz uvjet da mort opće namjene izrañen u skladu s normom EN
1996-2 ne sadrži dodatke ili dodatne sastojke.

NAPOMENA: U nacionalnom se dodatku smije donijeti odluka o tome koja se od dvije metode upotrebljava
u državi. Kad država odluči odrediti svoje vrijednosti za fvko iz baze podataka, u nacionalnom se dodatku
smiju navesti vrijednosti.

(7) Vertikalna posmična otpornost na spoju dvaju zidova može se dobiti iz prikladnog
ispitivanja za odreñeni projekt ili se može uzeti iz vrednovanja podataka ispitivanja. U nedostatku
takvih podataka, karakteristična vertikalna otpornost smije se temeljiti na fvko, gdje je fvko posmična
čvrstoća pri nultom tlačnom naprezanju, kao što je dano u točkama 3.6.2 (2) i (6), uz uvjet da je
spoj izmeñu zidova u skladu s točkom 8.5.2.1.

Tablica 3.4 - Vrijednosti početne posmične čvrstoće ziña, fvko

2
fvko (N/mm )
Tankoslojni mort
Zidni Mort opće namjene (horiz. sljubnica Lagani mort
elementi zadanog razreda čvrstoće ≥ 0,5 mm i
≤ 3 mm)
M10 – M20 0,30
Opečni M2,5 – M9 0,20 0,30 0,15
M1 – M2 0,10
M10 – M20 0,20
Vapnenosilikatni M2,5 – M9 0,15 0,40 0,15
M1 – M2 0,10
Betonski M10 – M20 0,20
Porasti beton M2,5 – M9 0,15
Umjetni kamen i 0,30 0,15
obrañeni prirodni M1 – M2 0,10
kamen

A1
3.6.3 Karakteristična posmična čvrstoća spojne plohe ziñe - predgotovljeni nadvoj

(1) Karakterističnu početnu posmična čvrstoću spojne plohe ziña i površine predgotovljenoga
dijela spregnutog nadvoja, fvkoi, objavljuje proizvoñač. Vrijednost fvkoi ne treba uzeti veću od fvko ziña
iznad predgotovljenoga dijela.
A1

3.6.3 3.6.4 Karakteristična čvrstoća ziña na savijanje

(1) U odnosu na savijanje van ravnine, treba razmotriti sljedeće situacije: čvrstoću na savijanje
kad je slom u ravnini usporednoj s horizontalnim sljubnicama morta, fxk1; čvrstoću na savijanje kad
je slom u ravnini okomitoj na horizontalne sljubnice morta, fxk2 (vidjeti sliku 3.1).

a) ravnina sloma usporedna s b) ravnina sloma okomita na

horizontalnim sljubnicama morta, fxk1 horizontalne sljubnice morta, fxk2
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 30/92

Slika 3.1 Ravnine sloma ziña na savijanje

(2)P Karakteristična čvrstoća na savijanje, fxk1 i fxk2, mora se odrediti iz rezultata ispitivanja ziña.

NAPOMENA: Rezultati ispitivanja smiju se uzeti iz ispitivanja provedenih za projekt ili iz dostupnih baza
podataka.

(3) Karakteristična čvrstoća ziña na savijanje, fxk1, smije se odrediti iz ispitivanja u skladu s
normom EN 1052-2 ili se smije ustanoviti vrednovanjem podataka ispitivanja osnovanih na
čvrstoćama na savijanje ziña dobivenim iz prikladnih kombinacija zidnih elemenata i morta.

NAPOMENA 1: U nacionalnom se dodatku smiju ustanoviti vrijednosti fxk1 i fxk2 koje se rabe u državi.

NAPOMENA 2: Ako podaci ispitivanja nisu dostupni, vrijednosti karakteristične čvrstoće na savijanje ziña
izvedenog s mortom opće namjene, tankoslojnim mortom ili laganim mortom, smiju se uzeti iz tablica danih u
ovoj napomeni, pod uvjetom da su tankoslojni i lagani mort M5 ili jači.

NAPOMENA 3: Za ziñe izrañeno od zidnih elemenata od porastog betona postavljenih u tankoslojni mort,
vrijednosti fxk1 fxk2 smiju se uzeti iz tablica u ovoj napomeni ili iz sljedećih jednadžbi:
fxk1 = 0,035⋅ fb, za ispunjene ili neispunjene vertikalne sljubnice
fxk2 = 0,035⋅ fb, za ispunjene vertikalne sljubnice ili 0,025⋅ fb, za neispunjene vertikalne sljubnice.

Vrijednosti fxk1 za ravninu sloma usporednu s horizontalnim sljubnicama

2
fxk1 (N/mm )
Zidni elementi Mort opće namjene Tankoslojni mort Lagani mort
2 2
fm < 5 N/mm fm ≥ 5 N/mm
Opečni 0,10 0,10 0,15 0,10
Vapnenosilikatni 0,05 0,10 0,20 ne upotrebljava se
Betonski 0,05 0,10 0,20 ne upotrebljava se
Porasti beton 0,05 0,10 0,15 0,10
Umjetni kamen 0,05 0,10 ne upotrebljava se ne upotrebljava se
Obrañeni prirodni kamen 0,05 0,10 0,15 ne upotrebljava se

Vrijednosti fxk2, za ravninu sloma okomitu na horizontalne sljubnice

2
fxk2 (N/mm )
Zidni elementi Mort opće namjene Tankoslojni mort Lagani mort
2 2
fm < 5 N/mm fm ≥ 5 N/mm
Opečni 0,20 0,40 0,15 0,10
Vapnenosilikatni 0,20 0,40 0,30 ne upotrebljava
se
Betonski 0,20 0,40 0,30 ne upotrebljava
se
Porasti ρ < 400kg/m3 0,20 0,20 0,20 0,15
beton ρ ≥ 400kg/m3 0,20 0,40 0,30 0,15
Umjetni kamen 0,20 0,40 ne upotrebljava se ne upotrebljava
se
Obrañeni prirodni kamen 0,20 0,40 0,15 ne upotrebljava
se

NAPOMENA 4: Vrijednosti fxk2 ne treba uzeti veće od čvrstoće na savijanje zidnog elementa.

KRAJ NAPOMENA.

3.6.4 3.6.5 Karakteristična čvrstoća sidrenja armature

(1)P Karakteristična čvrstoća sidrenja armature postavljene u mort ili beton mora se dobiti iz
rezultata ispitivanja.

NAPOMENA: Rezultati ispitivanja smiju se dobiti iz ispitivanja provedenih za projekt ili iz dostupnih baza
podataka.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 31/92

(2) Karakteristična čvrstoća sidrenja armature smije se ustanoviti vrednovanjem rezultata

ispitivanja.

(3) Ako rezultati ispitivanja nisu dostupni, za armaturu koja je ugrañena u betonske presjeke
čije su izmjere veće ili jednake 150 mm, ili gdje je ispunski beton koji okružuje armaturu omeñen u
zidnim elementima, tako da se armatura može smatrati omeñenom, karakteristična čvrstoća
sidrenja, fbok, dana je u tablici 3.5.

(4) Za armaturu koja je ugrañena u mort ili u betonske presjeke čije su izmjere manje od 150
mm ili gdje ispunski beton koji okružuje armaturu nije omeñen u zidnim elementima, tako da se
armatura ne može smatrati omeñenom, karakteristična čvrstoća sidrenja, fbok, dana je u tablici 3.6.

(5) Za predgotovljenu armaturu u horizontalnim sljubnicama morta, karakterističnu čvrstoću

sidrenja armature treba odrediti ispitivanjima u skladu s normom EN 846-2 ili treba uzeti čvrstoću
prianjanja samo uzdužnih žica.

Tablica 3.5 - Karakteristična čvrstoća sidrenja armature u omeñenome ispunskom betonu

Razred čvrstoće betona C12/15 C16/20 C20/25 C25/30

ili veći
fbok za glatke šipke od ugljičnog čelika
2
(N/mm ) 1,3 1,5 1,6 1,8
fbok za rebraste šipke od ugljičnog i
2
nehrñajućeg čelika (N/mm ) 2,4 3,0 3,4 4,1

Tablica 3.6 - Karakteristična čvrstoća sidrenja armature u mortu

ili betonu neomeñenom zidnim elementima

Mort M2-M5 M5-M9 M10-M14 M15-M19 M20

Razred čvrstoće M2-M4

Beton ne upotrebljava se C12/15 C16/20 C20/25 C25/30

ili jači
fbok za glatke šipke od ugljičnog 0,5 0,7 1,2 1,4 1,4
2
čelika (N/mm )
fbok za rebraste šipke od ugljičnog
2
i nehrñajućeg čelika (N/mm ) 0,5 1,0 1,5 2,0 3,4

3.7 Deformacijska svojstva ziña

3.7.1 Odnos naprezanja i relativne deformacije

(1) Odnos naprezanja i relativne deformacije tlačno naprezanog ziña je nelinearan, a smije se
u proračunu presjeka ziña (vidjeti točku 6.6.1(1)P) uzeti kao linearan, paraboličan, paraboličan i
pravokutan (vidjeti sliku 3.2) ili kao pravokutan.

NAPOMENA: Slika 3.2 je približenje i ne može biti prikladna za sve tipove zidnih elemenata.

Legenda:
1) tipični radni dijagram
2) idealizirani dijagram (parabola – pravokutnik)
3) proračunski dijagram
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 32/92
Slika 3.2 – Odnos naprezanje - deformacija za tlačno opterećeno ziñe

3.7.2 Modul elastičnosti

(1)P Kratkotrajni sekantni modul elastičnosti, E, mora se odrediti ispitivanjima u skladu s

normom EN 1052-1.

NAPOMENA: Rezultati ispitivanja smiju se uzeti iz ispitivanja za projekt ili iz dostupnih baza podataka.

(2) U nedostatku vrijednosti odreñenih ispitivanjima u skladu s normom EN 1052-1, kratkotrajni

sekantni modul elastičnosti ziña, E, za upoterbu u proračunu konstrukcije, smije se uzeti kao KE⋅fk.

NAPOMENA: U nacionalnom se dodatku smiju ustanoviti vrijednosti KE koje se upotrebljavaju u državi.

Preporučena vrijednost za KE je 1000.

(3) Dugotrajni modul treba se osnivati na kratkotrajnoj sekantnoj vrijednosti, umanjenoj za

učinke puzanja (vidjeti točku 3.7.4), tako da je:

E
E long term = (3.8)
1 + φ∞

gdje je:
φ∞ konačni koeficijent puzanja.

3.7.3 Modul posmika

(1) Modul posmika, G, smije se uzeti kao 40% modula elastičnosti E.

3.7.4 Puzanje, širenje ili skupljanje zbog vlage i toplinsko širenje

(1)P Koeficijente puzanja, širenja ili skupljanja zbog vlage i toplinskog širenja mora se odrediti
ispitivanjem.

NAPOMENA 1: Rezultati ispitivanja smiju se uzeti iz ispitivanja provedenih za projekt ili iz dostupnih baza.
podataka.

NAPOMENA 2: Trenutno ne postoji europska ispitna metoda odreñivanja puzanja ili širenja zbog vlage.

(2) Konačni koeficijent puzanja, φ∞, dugotrajno širenje ili skupljanje zbog vlage ili toplinski
koeficijent, αt, trebaju se odrediti vrednovanjem rezultata ispitivanja.

NAPOMENA: Rasponi vrijednosti svojstava deformiranja ziña dani su u tablici dolje. U nacionalnom se
dodatku smiju ustanoviti vrijednosti za upotrebu u državi.

Rasponi koeficijenata puzanja, širenja ili skupljanja zbog vlage i toplinskih svojstava ziña

Konačni koeficijent Dugotrajno širenje ili Toplinski koeficijent

a b
αt, 10 / K
-6
Tip zidnih elemenata puzanja skupljanje uslijed vlage
φ∞ mm/m
Opečni 0,5 do 1,5 -0,2 do +1,0 4 do 8
Vapnenosilikatni 1,0 do 2,0 -0,4 do -0,1 7 do 11
Betonski i od umjetnog kamena 1,0 do 2,0 -0,6 do -0,1 6 do 12
Lakoagregatni betonski 1,0 do 3,0 -1,0 do -0,2 6 do 12
Porasti beton 0,5 do 1,5 -0,4 do +0,2 7 do 9
Eruptivni 5 do 9
Prirodni Sedimentni c -0,4 do +0,7 2 do 7
kamen Metamorfni 1 do 18
Konačni koeficijent puzanja φ∞ = εc∞/εel, gdje je εc∞ konačna relativna deformacija puzanja a εel =σ/E.
a
b
Ako je dugotrajno širenje ili skupljanje uslijed vlage dano s negativnom vrijednosti tada je riječ o skraćenju, a pozitivan
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 33/92

broj pokazuje širenje.

c
To su obično vrlo male vrijednosti.

KRAJ NAPOMENE.

3.8 Pomoćni dijelovi

3.8.1 Slojevi nepropusni na vlagu

(1)P Slojevi nepropusni na vlagu moraju biti otporni na prolaz (kapilarne) vode.

3.8.2 Zidne spone

(1)P Zidne spone moraju biti u skladu sa zahtjevima norme EN 845-1.

3.8.3 Vezice, vješaljke i potporni kutnici

(1)P Vezice, vješaljke i potporni kutnici moraju biti u skladu sa zahtjevima norme EN 845-1.

3.8.4 Predgotovljeni nadvoji

(1)P Predgotovljeni nadvoji moraju biti u skladu sa zahtjevima norme EN 845-2.

3.8.5 Ureñaji za prednapinjanje

(1)P Sidra, spojke i cijevi moraju biti u skladu sa zahtjevima norme EN 1992-1-1.

4 Trajnost

4.1 Općenito

(1)P Ziñe mora biti projektirano tako da ima zahtijevanu trajnost predviñenu upotrebu, uzimajući
u obzir odgovarajuće uvjete okoliša.

4.2 Razredba okolišnih uvjeta

(1) Razredba i okolišnih uvjeta trebaju biti u skladu s normom EN 1996-2.

4.3 Trajnost ziña

4.3.1 Zidni elementi

(1)P Zidni elementi moraju biti dovoljno trajni da se odupru odgovarajućim uvjetima izloženosti
za predviñeni vijek zgrade.

NAPOMENA: Smjernice za projektiranje i izvedbu radi osiguranja primjerene trajnosti dane su u normi EN
1996-2.

4.3.2 Mort

(1)P Mort u ziñu mora biti dovoljno trajan da se odupre odgovarajućim uvjetima mikroizloženosti
tijekom predviñenog vijeka zgrade, i ne smije sadržavati sastojke koji mogu imati štetni učinak na
svojstva ili trajnost morta ili susjednih materijala.

NAPOMENA: Smjernice za projektiranje i izvedbu za postignuća primjerene trajnosti mortnih sljubnica dane
su u 8. poglavlju ove norme, EN 1996-1-1, i u normi EN 1996-2.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 34/92

4.3.3 Čelik za armiranje

(1)P Čelik za armiranje mora biti dovoljno trajan, tako da je otporan na koroziju ili odgovarajuće
zaštićen, tako da će, kada se postavlja u skladu s pravilima primjene iz 8. poglavlja, biti otporan na
mjesne uvjete izloženosti tijekom predviñenog vijeka zgrade.

(2) Ako ugljični čelik zahtijeva zaštitu radi osiguranja odgovarajuće trajnost, on mora biti
galvaniziran u skladu s normom EN ISO 1461 prEN 10348, tako da cinčana prevlaka nije manja od
zahtijevane koja osigurava nužnu trajnost (vidjeti (3) niže) ili čeliku treba dati jednakovrijednu
zaštitu kao što je taljenjem nanijet prianjajući epoksidni prašak.

(3) Tip čelika za armiranje i najmanju razinu zaštite treba odabrati s obzirom na odgovarajući
razred izloženosti mjesta upotrebe.

NAPOMENA: U nacionalnom se dodatku smiju ustanoviti čelici preporučene trajnosti. Tablica preporuka je
dana ispod.
Odabir čelika za armiranje za osiguranje trajnosti
Odabir čelika za armiranje za trajnost

Najmanja razina zaštite čelika za armiranje

Razred Smješten u mort Smješten u beton s zaštitnim slojem manjim
a
izloženosti od zahtijevanog po (4)
b
MX1 Nezaštićen ugljični čelik Nezaštićen ugljični čelik
Ugljični čelik, jako galvaniziran ili s Nezaštićeni ugljični čelik ili, gdje je mort
c
jednakovrijednom zaštitom upotrijebljen za ispunu šupljina, ugljični čelik,
MX2 Nezaštićeni ugljični čelik, u ziñu s vanjskom jako galvaniziran ili s jednakovrijednom zaštitom
d c
žbukom na izloženom licu
Nehrñajući austenitni čelik AISI 316 ili 304 Ugljični čelik, jako galvaniziran ili s
c
MX3 Nezaštićeni ugljični čelik, u ziñu s vanjskom jednakovrijednom zaštitom
d
žbukom na izloženom licu
MX4 Nehrñajući austenitni čelik AISI 316
Ugljični čelik, jako galvaniziran ili s Nehrñajući austenitni čelik AISI 316
b
jednakovrijednom zaštitom s vanjskom
d
žbukom na izloženom licu
e e
MX5 Nehrñajući austenitni čelik AISI 316 ili 304 Nehrñajući austenitni čelik AISI 316 ili 304
a Vidjeti normu EN 1996-2.
b Ako je vjerojatno da će unutarnji sloj vanjskih šupljih zidova biti vlažan, treba upotrijebiti ugljični čelik, jako
galvaniziran ili s jednakovrijednom zaštitom kao c.
2
c Ugljični čelik treba biti galvaniziran s najmanjom masom cinčane prevlake od 900 g/m ili galvaniziran s
najmanjom masom cinčane prevlake od 60 g/m i s epoksidnom prevlakom od najmanje 80 µm debljine, s
2

prosjekom od 100 µm. Vidjeti takoñer točku 3.4.

d Mort treba biti opće namjene ili tankoslojni, ne manje od M4, bočni zaštitni sloj na slici 8.2 treba povećati na 30
mm a ziñe treba ožbukati u skladu s normom EN 998-1.
e Nehrñajući austenitni čelik možda ipak neće biti prikladan za sve vrste agresivnosti okoliša, i to treba uzeti u
obzir od projekta do projekta.

KRAJ NAPOMENE.

(4) Ako se upotrebljava nezaštićeni ugljični čelik, treba biti zaštićen betonskim zaštitnim slojem
debljine cnom.

NAPOMENA: U nacionalnom će se dodatku ustanoviti vrijednost cnom koja se upotrebljava u državi.

Preporučene vrijednosti su dane u sljedećoj tablici.

Preporučene vrijednosti najmanjeg zaštitnog sloja cnom za ugljični čelik za armiranje

a 3
Najmanja količina cementa kg/m
275 300 325 350 400
Razred Najveći omjer voda/cement
izloženosti 0,65 0,60 0,55 0,50 0,45
Debljina najmanjeg zaštitnog sloja mm
b c c c
MX1 20 20 20 20 20
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 35/92

MX2 - 35 30 25 20
MX3 - - 40 30 25
d
MX4 i MX5 - - - 60 50
a Sve mješavine temelje se na upotrebi agregata uobičajene težine najvećeg nazivnog zrna od 20 mm. Ako se rabe
druge veličine agregata, treba sadržaj cementa prilagoditi sa +20% za 14 milimetarski agregat i +40% za 10 milimetarski.
b Druga je mogućnost upotreba omjera 1:0 do ¼:3:2 (cement : vapno : pijesak : 10 milimetarski nazivni agregat,
obujamska mješavina) za postizanje razreda izloženosti MX1, kada je zaštitni sloj do armature najmanje 15 mm.
c Zaštitni slojevi smiju se smanjiti na najmanje 15 mm uz uvjet da nazivni promjer najvećeg zrna agregata ne prelazi 10
mm.
d Ako može doći do zamrzavanja ispunskog betona dok je on još vlažan, treba upotrijebiti beton otporan na mraz.

KRAJ NAPOMENE.

(5) Ako se upotrebljava galvanizacija radi zaštite, čelik za armiranje treba galvanizirati nakon
savijanja u željeni oblik.

(6) Za predgotovljenu armaturu koja se postavlja u horizontalne sljubnice morta, sustavi zaštite
popisani su u normi EN 845-3, a mora ih objaviti proizvoñač.

4.3.4 Čelik za prednapinjanje

(1)P Čelik za prednapinjanje mora biti dovoljno trajan, kad se postavlja u skladu s pravilima
primjene iz 8. poglavlja, tako da se odupre mikrouvjetima izloženosti za predviñeni vijek zgrade.

(2) Kada se čelik za prednapinjanje galvanizira, treba biti takvog sastava da proces
galvanizacije neće na njega štetno utjecati.

4.3.5 Ureñaji za prednapinjanje

(1)P Sidra, spojke i cijevi moraju biti otporni na koroziju u uvjetima okoliša u kojima se rabe.

4.3.6 Pomoćni dijelovi oslonački kutnici

(1) Norma EN 1996-2 daje zahtjeve za trajnost pomoćnih dijelova (slojeva za sprečavanje
prodora vlage, zidnih spona, vezica, vješaljke, konzole i oslonačkih kutnika).

4.4 Ziñe pod temeljnog tla

(1)P Ziñe pod temeljnog tla mora biti takvo da na njega neće štetno utjecati uvjeti temeljnog tla ili
mora biti prikladno zaštićeno od tog djelovanja.

(2) Treba predvidjeti mjere radi zaštite ziña koje može biti oštećeno učincima vlage kad je u
kontaktu s temeljnim tlom.

(3) Ako tlo sadrži kemikalije koje mogu nepovoljno djelovati na ziñe, ono treba biti izvedeno od
materijala otpornih na kemikalije ili treba biti zaštićeno tako da agresivne kemikalije ne mogu biti
prenijete u ziñe.

5 Proračun konstrukcije

5.1 Općenito

(1)P Za svaku odgovarajuću provjeru graničnog stanja mora se utvrditi proračunski model
konstrukcije od:

- primjerenog opisa konstrukcije, materijala od kojih je načinjena i odgovarajućeg okoliša na mjestu

konstrukcije
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 36/92
- ponašanja cijele konstrukcije ili njezinih dijelova koje se odnosi na odgovarajuće granično stanje

- djelovanja i kako ona djeluju.

(2)P Opći raspored konstrukcije i meñudjelovanje i povezanost njezinih različitih dijelova moraju
biti takvi da daju primjerenu stabilnost i robusnost tijekom izvedbe i upotrebe.

(3) Proračunski modeli smiju se osnivati na pojedinim neovisnim dijelovima konstrukcije (kao
što su zidovi) uz uvjet da je zadovoljena točka 5.1(2)P.

NAPOMENA: Ako je konstrukcija izrañena od odvojeno proračunanih/projektiranih dijelova, treba osigurati

cjelokupnu stabilnost i robusnost.

(4) Odziv konstrukcije treba proračunati upotrebljavajući:

- nelinearnu teoriju, pretpostavljajući poseban odnos izmeñu naprezanja i relativne deformacije

(vidjeti točku 3.7.1)

ili

- linearnu teoriju elastičnosti, pretpostavljajući linearni odnos izmeñu naprezanja i relativne

deformacije s nagibom jednakim kratkotrajnom sekantnom modulu elastičnosti (vidjeti točku 3.7.2).

(5) Rezultati dobiveni iz analize proračunskog modela trebaju za svaki element utvrditi

- uzdužna (osna) opterećenja od vertikalnih i horizontalnih djelovanja

- posmična opterećenja od vertikalnih i/ili horizontalnih djelovanja

- momente savijanja od vertikalnog i/ili bočnih djelovanja

- torzijske momente, ako je primjenljivo.

(6)P Elementi konstrukcije moraju se provjeriti na granično stanje nosivosti i uporabljivosti,

upotrebljavajući kao djelovanja, rezultate dobivene proračunom.

(7) Pravila proračuna za provjeru graničnog stanja nosivosti i uporabljivosti dana su u 6. i 7.

poglavlju.

5.2 Ponašanje konstrukcije u izvanrednim situacijama (osim potresa i požara)

(1)P Osim proračuna konstrukcije da preuzme opterećenja koja nastaju uobičajenom

upotrebom, mora se osigurati prihvatljiva vjerojatnost da ona neće biti oštećena zbog učinka
zloporabe ili izvanrednog djelovanja do stupnja koji je u nesrazmjeru s izvornim uzrokom.

NAPOMENA: Ne može se očekivati ni od jedne konstrukcije da bude otporna na prekomjerna opterećenja ili
sile, ili na gubitak nosivih elemenata ili dijelova konstrukcije koja bi mogla nastati u ekstremnom slučaju. Na
primjer u malim zgradama primarno oštećenje može prouzročiti potpuno razaranje.

(2) Ponašanje konstrukcije u izvanrednim situacijama treba razmatrati upotrebom jedne od

sljedećih metoda:

- elementi se proračunaju tako da su otporni na učinke izvanrednih djelovanja danim u normi EN

1991-1-7

- hipotetički se uklone bitni nosivi elementi nekim redoslijedom

 EN 1996-1-1:2005
Stranica 37/92

- koristi se sustav spona

- smanji se rizik izvanrednih djelovanja upotrebom udarnih prepreka protiv udara vozila.

5.3 Nesavršenosti

(1)P Nesavršenosti se moraju uzeti u obzir pri proračunu.

(2) Moguće učinke nesavršenosti treba uzeti u obzir pretpostavljajući da je konstrukcija

nagnuta za kut ν = 1 / (100 htot0,5) radijana prema vertikali,

gdje je:

htot ukupna visina konstrukcije u metrima.

Rezultirajuće horizontalno djelovanje treba pribrojiti ostalim djelovanjima.

5.4 Učinci drugog reda

(1)P Konstrukcije koje sadrže zidove od ziña proračunano prema ovoj normi, EN 1996-1-1,
moraju imati svoje dijelove primjereno pridržane da je njihanje konstrukcije spriječeno ili dopušteno
proračunom.

(2) Nije nužna provjera na njihanje konstrukcije ako vertikalni ukrućujući elementi
zadovoljavaju jednadžbu (5.1) u odgovarajućem smjeru savijanja u podnožju grañevine:

N Ed
htot ⋅ ≤ 0,6 za n ≥ 4 ili ≤ 0,2+0,1⋅n za 1 ≤ n ≤ 4 (5.1)
ΣEI

gdje je:

htot ukupna visina konstrukcije od vrha do temelja

NEd proračunsko vertikalno opterećenje (u podnožju grañevine)
ΣEI zbroj krutosti na savijanje svih vertikalnih ukrućujućih elemenata zgrade u
odgovarajućem smjeru
2
NAPOMENA: Otvori ploštine manje od 2 m i visine ne veće od 0,6⋅h u vertikalnim ukrućujućim elementima
mogu se zanemariti.

n broj katova.

(3) Ako ukrućujući elementi ne zadovoljavaju točku 5.4(2), treba provesti proračune radi
provjere da se konstrukcija može oduprijeti svakom njihanju.

NAPOMENA: Metoda proračuna ekscentričnosti stabilizirajuće jezgre pri njihanju dana je u Dodatku B.

5.5 Proračun konstrukcijskih elemenata

5.5.1 Vertikalno opterećeni zidovi od ziña

5.5.1.1 Općenito

(1) Pri proračunu zidova pod djelovanjem vertikalnog opterećenja, kod proračuna treba uzeti u
obzir sljedeće:
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 38/92
- vertikalno opterećenje koje izravno djeluje na zid

- učinke drugog reda

- ekscentričnosti proračunane iz poznavanja rasporeda zidova, meñudjelovanja stropova i

ukrućujućih zidova

- ekscentričnosti koje rezultiraju iz otklona pri izvoñenju i razlika u svojstvima materijala pojedinih
dijelova.

NAPOMENA: Vidjeti normu EN 1996-2 za dopuštene otklone pri izvedbi.

(2) Momenti savijanja smiju se proračunati iz svojstava materijala danih u 3. poglavlju, iz

ponašanja spojeva i iz načela mehanike konstrukcija.

NAPOMENA: Pojednostavnjena metoda proračuna momenata savijanja u zidovima zbog vertikalnog

opterećenja dana je u Dodatku C. Dodaci C(4) i C(5) smiju se upotrebljavati u svakom proračunu, uključujući
i linearno-elastičnu teoriju.

(3)P Početna ekscentričnost, einit, mora se pretpostaviti za cijelu visinu zida da bi se u obzir
uzele nesavršenosti izvedbe.

(4) Početna ekscentričnost, einit, smije se pretpostaviti kao hef/450, gdje je hef proračunska
visina zida, proračunana iz točke 5.5.1.2.

5.5.1.2 Proračunska visina zidova

(1)P Proračunsku visinu nosivog zida mora se ocijeniti uzimajući u obzir relativnu krutost
elemenata konstrukcije povezanih sa zidom i učinkovitost veza.

(2) Zid smije biti ukrućen stropovima ili krovom, prikladno smještenim poprečnim zidovima, ili
kojim drugim sličnim krutim konstrukcijskim elementima za koje je zid vezan.

(3) Zidovi se smiju smatrati ukrućenim na vertikalnom rubu ako:

- se ne očekuje raspucavanje izmeñu zida i njegovog ukrutnog zida tj. ako su oba zida izvedena
od materijala približno istog deformacijskog ponašanja, ako su približno jednako opterećena,
zidana u isto vrijeme te povezana zajedno pa se ne očekuje se diferencijalni pomak izmeñu
zidova, npr. uslijed skupljanja, opterećenja itd.

ili

- veza izmeñu zida i njegovog ukrutnog zida može preuzeti vlačne i tlačne sile s pomoću sidara
ili spona ili drugih prikladnih sredstava.

(4) Ukrutni zidovi trebaju imati duljinu bar 1/5 svijetle visine i debljinu od bar 0,3 proračunske
debljine zida koji treba ukrutiti.

(5) Ako je ukrutni zid prekinut otvorima, najmanja duljina zida izmeñu otvora, obuhvaćajući
ukrućeni zid, treba biti kao što je prikazano na slici 5.1, a ukrućujući se zid treba protezati najmanje
za 1/5 visine kata sa strane svakog otvora.
Legenda
1) zid koji treba ukrutiti
2) ukrućujući zid
3) h2 (prozor)
4) h2 (vrata)
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 39/92

Slika 5.1 - Najmanja duljina ukrućujućeg zida s otvorima

(6) Zidovi smiju biti ukrućeni drugim elementima osim ziñem pod uvjetom da su ti elementi
istovrijedne krutosti kao ukrućujući zid opisan u stavku (4) gore, i da su povezani za ukrućeni zid
sidrima ili sponama proračunanim tako da se odupru vlačnim i tlačnim silama koje će nastati.

(7) Zidove ukrućene na dva vertikalna ruba, s l ≥ 30t, ili zidove ukrućene na jednom
vertikalnom rubu, s l ≥ 15t, gdje je l duljina zida izmeñu ukrućujućih zidova ili ruba, a t je debljina
ukrućenog zida, treba obraditi kao zidove pridržane samo na vrhu i u podnožju.

(8) Ako je ukrućeni zid oslabljen vertikalnim zidnim kanalima i/ili nišama, drukčijim od onih koje
su dopuštene prema točki 6.1.2.1(7), za t treba uzeti smanjenu debljinu zida, ili treba pretpostaviti
da na mjestu vertikalnog zidnog kanala ili niše postoji slobodni rub. Slobodni se rub uvijek treba
pretpostaviti kad je debljina zida koja ostaje nakon što je formiran zidni kanal ili niša manja od
polovice debljine zida.

(9) U cilju odreñivanja proračunske visine zidove s otvorima svijetle visine veće od 1/4 svijetle
visine zida ili sa svijetlom širinom većom od 1/4 duljine zida ili ploštinom većom od 1/10 ukupne
ploštine zida treba smatrati kao da imaju slobodni rub na rubu otvora.

(10) Proračunsku visinu zida treba uzeti:

hef = ρn h (5.2)

gdje je:
hef proračunska visina zida
h svijetla katna visina zida
ρn faktor smanjenja kad je n = 2, 3 ili 4, ovisno o pridržanosti ili ukrućenju zida.

(11) Faktor smanjenja, ρn, smije se pretpostaviti da je:

(i) za zidove pridržane pri vrhu i u podnožju armiranobetonskim stropovima ili krovištem s obje
strane zida na istoj razini ili armiranobetonskim stropom samo s jedne strane i uz ležajeve na
najmanje 2/3 debljine zida:

ρ2 = 0,75 (5.3)

osim ako je ekscentričnost opterećenja na vrhu zida veća od 0,25 debljine zida, u kojem slučaju se
uzima

ρ2 = 1,0 (5.4)

(ii) za zidove pridržane na vrhu i u podnožju drvenim stropovima ili krovištem s obje strane zida na
istoj razini ili drvenim stropom samo s jedne strane i uz ležajeve na najmanje 2/3 debljine zida, ali
ne manje od 85 mm:

ρ2 = 1,0 (5.5)

(iii) za zidove pridržane na vrhu i u podnožju i ukrućene na jednom vertikalnom rubu (s jednim
slobodnim vertikalnim rubom):

- kad je h ≤ 3,5⋅l,
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 40/92
1
ρ3 = 2
ρ2 (5.6)
ρ h
1+  2 
 3l 

s ρ2 iz (i) ili (ii), koji god je prikladan, ili

- kad je h > 3,5⋅l,

1,5 l
ρ3 = ≥ 0,3 (5.7)
h

gdje je:

l duljina zida.

NAPOMENA: Vrijednosti za ρ3 prikazane su u grafičkom obliku u Dodatku D.

(iv) za zidove pridržane na vrhu i u podnožju te ukrućene na dva vertikalna ruba:

- kad je h ≤ 1,15⋅l, s ρ2 iz (i) ili (ii), koji god je prikladan,

1
ρ4 = ρ2 (5.8)
 ρ2 h 
2

1+  
 l 

ili

- kad je h > 1,15⋅l,

0,5 l
ρ4 = (5.9)
h

gdje je:

l duljina zida.

NAPOMENA: Vrijednosti za ρ4 prikazane su u grafičkom obliku u Dodatku D.

5.5.1.3 Proračunska debljina zidova

(1) Proračunsku debljinu, tef, jednoslojnog, dvoslojnog zida, fasadnog zida, zida s rubnim
trakovima morta i šupljeg zida ispunjenog betonom, kao što je definirano u točki 1.5.10 treba uzeti
kao stvarnu debljinu zida, t.

(2) Proračunsku debljinu zida u ukrućenog zidnim stupovima treba odrediti iz jednadžbe (5.10):

tef = ρt t (5.10)

gdje je:

tef proračunska debljina

ρt koeficijent dobiven iz tablice 5.1
t debljina zida.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 41/92

Tablica 5.1 – Koeficijent krutosti, ρt, za zidove u ukrućene zidnim stupovima, vidjeti sliku 5.2

Omjer razmaka središta Omjer debljine visine zidnog stupa i stvarne debljine zida
zidnih stupova i širine za koji je povezan
zidnih stupova 1 2 3
6 1,0 1,4 2,0
10 1,0 1,2 1,4
20 1,0 1,0 1,0
NAPOMENA: Dopuštena je linearna interpolacija vrijednosti danih u tablici 5.1.

Legenda
1) razmak zidnih stupova
2) visina zidnih stupova
3) debljina zida
4) širina zidnih stupova

Slika 5.2 – Prikaz definicija iz tablice 5.1

(3) Proračunska debljina, tef, šupljeg zida u kojem su oba sloja povezana zidnim sponama u
skladu s točkom 6.5 treba se odrediti iz jednadžbe (5.11):

t ef = 3 k tef t 13 + t 23 (5.11)

gdje je:

t1, t2 stvarna debljina slojeva ili njihove proračunske debljine, proračunana iz jednadžbe
(5.10), ako je primjereno, a pritom je t1 debljina vanjskog ili neopterećenog sloja a t2
debljina unutarnjeg ili opterećenog sloja
ktef faktor koji uzima u obzir relativne vrijednosti modula E slojeva t1 i t2.

NAPOMENA: U nacionalnom se dodatku smije ustanoviti vrijednost ktef koja će se upotrebljavati u zemlji.
Preporučenu vrijednost ktef (definiranu kao E1/E2) ne treba uzeti veću od 2.

(4) Kad je opterećen samo jedan sloj šupljeg zida smije se izraz (5.11) uzeti za proračun
proračunske debljine, pod uvjetom da zidne spone imaju dovoljnu fleksibilnost tako da opterećeni
sloj nije pod nepovoljnim utjecajem neopterećenog sloja. Kod proračuna proračunske debljine ne
treba uzeti veću debljinu neopterećenog sloja od debljine opterećenoga.

5.5.1.4 Vitkost zidova

(1)P Vitkost ziña mora se odrediti dijeleći vrijednost proračunske visine, hef, s vrijednošću
proračunske debljine, tef.

(2) Vitkost ziña ne treba biti veći od 27, kad je zid pod djelovanjem uglavnom vertikalnog
opterećenja.

5.5.2 Armirano ziñe pod djelovanjem vertikalnog opterećenja

5.5.2.1 Vitkost

(1) Vitkost vertikalno opterećenog armiranog elementa ziña u ravnini elementa treba odrediti u
skladu s točkom 5.5.1.4.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 42/92
(2) Kad se proračunava vitkost šupljih zidova kojima su šupljine ispunjene betonom, debljina
zida ne treba biti temeljena na šupljini većoj od 100 mm.

(3) Vitkost elementa ne treba biti veći od 27.

5.5.2.2 Proračunski raspon zidanih greda

(1) Proračunski raspon, lef, slobodno oslonjenih ili kontinuiranih zidanih greda, s iznimkom
zidnih nosača, smije se uzeti kao manja od sljedećih vrijednosti (vidjeti sliku 5.3):

- razmak izmeñu sredina oslonaca

- svijetli razmak izmeñu oslonaca povećan za proračunsku visinu d.

Legenda
1) armatura
2) t1/2 ili d/2, uzima se manja vrijednost
3) t2/2 ili d/2, uzima se manja vrijednost

Slika 5.3 Proračunski raspon slobodno oslonjenih ili kontinuirani zidanih greda

(2) Proračunski raspon, lef, konzolnog nosača smije se uzeti kao manja od sljedećih vrijednosti
(vidjeti sliku 5.4):

- razmaka izmeñu kraja konzole i središta njegova oslonca

- razmaka izmeñu kraja konzole i lica ležaja povećanog za polovicu njegove proračunske visine, d.

Legenda
1) armatura
2) t/2 ili d/2, uzima se manja vrijednost

Slika 5.4 - Proračunski raspon zidanih konzolnih nosača

(3) Proračunski raspon zidnih nosača smije se odrediti u skladu s točkom 5.5.2.3.

5.5.2.3 Zidni nosači izloženi vertikalnom opterećenju

(1) Zidni nosači su vertikalno opterećeni zidovi, ili dijelovi zidova, koji premošćuju otvore, tako
da omjer ukupne visine zida iznad otvora i proračunskog raspona preko otvora iznosi najmanje 0,5.
Proračunski raspon zidnog nosača smije se uzeti kao:

lef = 1,15 lcl (5.12)

gdje je:
lcl svijetla širina otvora, vidjeti sliku 5.5.

(2) Sva vertikalna opterećenja na taj dio zida koja djeluju iznad proračunskog raspona treba
uzeti u obzir, osim ako se opterećenja preuzimaju drugim načinom, primjerice gornjim stropovima
koji djeluju kao zatege.

(3) Pri odreñivanju momenata savijanja, zidni nosač se smije promatrati kao slobodno oslonjen
greda izmeñu oslonaca kao što je prikazano na slici 5.5.

Legenda
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 43/92

1) armatura

Slika 5.5 – Proračun zidnog nosača

A1
5.5.2.4 Spregnuti nadvoji

(1) Proračunski raspon spregnutih nadvoja treba uzeti kao svijetli razmak izmeñu ležajeva
(oslonaca) nadvoja povećan za objavljenu ugradbenu duljinu ili kao razmak izmeñu središta
oslonaca povećan za visinu nadvoja hl, a mjerodavna je manja vrijednost (vidjeti normu EN 845-2).

(2) U proračun treba uzeti sva vertikalna opterećenja koja djeluju unutar istokračnog trokuta
čija je osnovica proračunski raspon nadvoja, osim ako opterećenja mogu preuzeti drugi dijelovi,
npr. stropovi iznad nadvoja koji djeluju kao zatege.

(3) Pri odreñivanju momenata savijanja spregnuti se nadvoj smije promatrati kao slobodno
oslonjen izmeñu oslonaca.

(4) Posmik na spojnoj plohi dopunskog elementa ziña i gornje površine predgotovljenoga dijela
nadvoja, νEd, potreban je ako je vrijednost fvkoi manja od vrijednosti fvko u skladu s točkom 3.6.3(1) a
smije se proračunati iz izraza:

νEd = Ved Ace hce / (Icl t) (5.12a)

gdje je:
Ved proračunska vertikalna poprečna sila u promatranom poprečnom presjeka
Ace ploština presjeka dopunskog elementa
hce vertikalni razmak od središta dopunskog elementa do neutralne osi cijelog spregnutog
nadovja
Icl moment tromosti spregnutoga nadvoja
t debljina zida na spojnoj plohi dopunskog elementa i predgotovljenoga dijela.

Legenda
1 predgotovljeni dio
2 dopunski element
3 neutralna od spregnutog nadvoja

Slika 5.5a - Poprečni presjek spregnutog nadovja

A1

5.5.2.4 5.5.2.5 Preraspodjela unutarnjih sila

(1) U elementima armiranog ziña smije se linearna elastična raspodjela unutarnjih sila
prilagoditi uz pretpostavku ravnoteže, ako elementi imaju dovoljnu duktilnost koja se može
pretpostaviti ako omjer visine tlačnog područja, x, i proračunske visine, d, ne premašuje 0,4 prije
preraspodjele momenata. Utjecaj svih aspekata proračuna iz bilo koje preraspodjele momenata
treba uzeti u proračun u skladu s normom EN 1992-1-1.

5.5.2.5 5.5.2.6 Granični raspon armiranih zidnih elemenata izloženih savijanju

(1) Raspon armiranih zidnih elemenata treba ograničiti na primjerene vrijednosti dobivene iz
tablice 5.2.

Tablica 5.2 - Granični omjer proračunskog raspona i proračunske visine za zidove izloženih
savijanju van ravnine i grede
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 44/92

Omjer proračunskog raspona i proračunske visine (lef/d)

ili proračunske debljine (lef/tef)
Zidovi izloženih savijanju van Grede
ravnine
Slobodno oslonjen 35 20
Kontinuiran 45 26
Raspon u dva smjera 45 -
Konzola 18 7
NAPOMENA: Za slobodnostojeće zidove koji nisu dio zgrade i pretežno su pod djelovanjem vjetrenog
opterećenja omjeri se smiju povećati za 30%, uz uvjet da na takvim zidovima nema završne obrade koja bi
se oštetila zbog progiba.

(2) Za slobodno oslonjene ili kontinuirane nosače, svijetli razmak izmeñu mjesta bočne
pridržanosti, lr, ne treba prijeći:

lr ≤ 60⋅bc, ili (5.13)

250 2
lr ≤ bc a uzima se manja vrijednost (5.14)
d

gdje je:
d proračunska visina elementa
bc širina tlačnog lica na sredini izmeñu mjesta pridržanosti.

(3) Za konzoli s bočnom pridržanosti koja postoji samo na osloncu svijetli razmak od kraja
konzole do lica oslonca, lr, ne treba prijeći:

lr ≤ 25⋅bc, ili (5.15)

100 2
lr ≤ bc a uzima se manja vrijednost. (5.16)
d

gdje je:
bc uzeto uz lice oslonca.

5.5.3 Nosivi zidovi pod djelovanjem posmičnog opterećenja

(1) Kad se proračunavaju zidovi pod djelovanjem posmičnog opterećenja, elastičnu krutost
zidova uključujući sve pojasnice, treba uzeti kao krutost zidova. Za zidove visine veće od njihove
dvostruke duljine učinak posmičnih deformiranja na krutost može se zanemariti.

(2) Zidovi koji presijeca promatrani zid ili dio takvog zida smije se uzeti da djeluje kao pojasnica
nosivog zida uz uvjet da je spoj nosivoga zida i pojasnice ima sposobnost preuzimanja
odgovarajućih posmičnog djelovanja, i uz uvjet da se pojasnica neće izviti unutar pretpostavljene
duljine.

(3) Duljina svih zidova koji presijecaju zid koji se smiju uzeti da djeluju kao pojasnica (vidjeti
sliku 5.6), jest debljina nosivog zida povećana na svakoj njegovoj strani, ako je primjereno,
najmanje za:

- htot/5, gdje je htot ukupna visina nosivog zida

- polovicu razmaka nosivih zidova (ls), kad su spojeni zidom koji ih presijeca

- udaljenost do kraja zida

 EN 1996-1-1:2005
Stranica 45/92

- polovicu svijetle visine (h)

- šesterostruku debljinu zida koji ga presijeca, t.

(4) U zidovima koji presijecaju nosivi zid otvori izmjera manjih od h/4 ili l/4 smiju se zanemariti.
Otvore izmjera većih od h/4 ili l/4 treba smatrati krajevima zida,

Legenda
1) najmanje od (htot/5, ls/2, h/2, 6⋅t)
2) zid koji presijeca nosivi zid
3) nosivi zid

Slika 5.6 - Širine pojasnica koje se mogu pretpostaviti za nosive zidove

(5) Ako se stropovi mogu idealizirati kao krute dijafragme, horizontalne se sile smiju
raspodijeliti na nosive zidove srazmjerno njihovim krutostima.

(6)P Ako je tlocrtni raspored nosivih zidova nesimetričan, ili je iz bilo kojeg drugog razloga
horizontalna sila ekscentrična s obzirom na ukupno središte krutosti konstrukcije, mora se uzeti u
obzir učinak zaokretanja sustava na pojedine zidove (torzijski učinci).

(7) Ako stropovi nisu dovoljno kruti kad se promatraju kao horizontalne dijafragme (na primjer,
predgotovljeni betonski elementi koji nisu meñusobno povezani), horizontalne sile kojima se
odupiru nosivi zidovi treba uzeti kao sile od stropova za koje su ti zidovi izravno vezani, osim ako
se ne provede proračun za polukrute veze.

(8) Najveće horizontalno opterećenje nosivog zida smije se smanjiti do 15%, pod uvjetom da
se opterećenje na usporednim nosivim zidovima odgovarajuće poveća.

(9) Kad se odreñuje odgovarajuće proračunsko opterećenje koje doprinosi posmičnoj

otpornosti, smije se vertikalno opterećenje na pločama koje nose u dva smjera jednoliko
rasporediti na zidove na koje su oslonjene; u slučaju stropnih ili krovnih ploča koje nose u jednom
smjeru, pri odreñivanju osnog opterećenja smije se, kod nižih katova, za zidove koji nisu izravno
opterećeni, uzeti raspodjela pod kutom od 45°

(10) Smije se pretpostaviti da je raspodjela posmičnih naprezanja, duž tlačno naprezanog dijela
zida, konstantna.

5.5.4 Elementi armiranog ziña pod djelovanjem posmičnog opterećenja

(1) Kod proračuna proračunskog posmičnog opterećenja u elementima armiranog ziña s

jednakomjerno raspodijeljenim opterećenjem smije se pretpostaviti da najveće posmično
opterećenje nastaje na razmaku d/2 od lica oslonca, gdje je d proračunska visina elementa.

(2) Kad se uzima najveće posmično opterećenje u d/2 od lica oslonca, treba zadovoljiti
sljedeće uvjete:

- opterećenje i reakcije na osloncu su takvi da uzrokuju dijagonalni tlak u elementu (izravni

oslonac)

- na krajnjem osloncu, vlačna armatura koja se zahtijeva na razmaku 2,5⋅d od lica oslonce sidri se
u oslonac

- na srednjem osloncu vlačna armatura koja se zahtijeva na licu oslonca prelazi preko lica oslonca
u raspon za vrijednost najmanje 2,5d, povećanu za duljinu sidrenja.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 46/92

5.5.5 Zidani zidovi izloženi bočnom opterećenju

(1) Pri proračunu zidova izloženih bočnom opterećenju treba voditi računa o sljedećem:

- učinku sloja nepropusnost na vlagu

- oslonačkim uvjetima i kontinuitetu nad osloncima.

(2) Fasadni zid treba proračunati kao jednoslojni zid koji je izveden potpuno od zidnih
elemenata koji imaju manju čvrstoću na savijanje.

(3) Razdjelnice u zidu treba tretirati kao rub preko kojeg se moment savijanja i poprečna sila
ne mogu prenijeti.

NAPOMENA: Postoje posebna sidra koja su projektirana tako da prenesu moment savijanja i/ili poprečnu
silu preko razdjelnice; njihova upotreba nije obuhvaćena ovom normom.

(4) Kad se proračunavaju načini/sredstva oslanjanja reakcija uzduž ruba zida nastala od
opterećenja smije se pretpostaviti jednoliko raspodijeljenom. Pridržanost na osloncu smije se
osigurati pomoću spona, pomoću veznog ziña ili pomoću stropova ili krovova.

(5) Ako su bočno opterećeni zidovi povezani (vidjeti točku 8.1.4) sa zidovima opterećenim
vertikalno, ili ako se armiranobetonski stropovi leže na njima, oslonac se smije smatrati
kontinuiranim. Sloj za sprečavanje prodora vlage treba smatrati kao da osigurava slobodno
oslanjanja. Ako su zidovi povezani s nosivim zidovima opterećenim vertikalno ili s nekom drugom
prikladnom konstrukcijom s pomoću spona na vertikalnim rubovima, smije se pretpostaviti
djelomični kontinuitet momentom na vertikalnim stranama zida, ako je provjereno da je čvrstoća
spona dovoljna.

(6) U slučaju šupljeg zida, potpuni se kontinuitet smije pretpostaviti čak i ako je samo jedan sloj
zida kontinuirano povezan preko oslonca, pod uvjetom da je šuplji zid ima spone u skladu s
točkom 6.3.3. Opterećenje koje se prenosi od zida na njegov oslonac smije se preuzeti pomoću
spona samo na jednom sloju, pod uvjetom da postoji odgovarajuća veza izmeñu dvaju slojeva
(vidjeti točku 6.3.3), naročito na vertikalnim rubovima zidova. U svim drugim slučajevima smije se
pretpostaviti djelomični kontinuitet.

(7) Kad se zid oslanja na 3 ili 4 ruba, proračun djelujućeg momenta, MEdi, smije se uzeti ovako:

- kad je ravnina sloma usporedna s horizontalnim sljubnicama, tj. u smjeru fxk1:

MEd1 = α1 WEd l2 po jedinici duljine zida (5.17)

ili

- kad je ravnina sloma okomita na horizontalne sljubnice morta, tj. u smjeru fxk2

MEd2 = α2 WEd l2 po jedinici visine zida (5.18)

gdje su:
α1, α2 koeficijenti momenta savijanja koji ovise o stupnju upetosti na rubovima zidova i omjeru
visine i duljine zidova; oni se mogu dobiti iz prikladne teorije
l duljina zida
WEd proračunsko bočno opterećenje po jedinici ploštine.

NAPOMENA: Vrijednosti koeficijenata savijanja α1 i α2 smiju se uzeti iz Dodatka E za jednoslojne zidove

debljine manje ili jednake 250 mm, gdje je α1=µ⋅α2
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 47/92

gdje je:
µ omjer proračunskih čvrstoća ziña na savijanje u ortogonalnim smjerovima,
fx1/ fxd2, vidjeti točku 3.6.3 ili fx1,app/ fxd2, vidjeti točku 6.3.1.(4) 6.3.1(4) ili fx1/ fxd2,app, vidjeti
točku
6.6.2.(9) 6.6.2(9).

(8) Koeficijenti momenta savijanja kod sloja nepropusnog na vlagu smiju se uzeti kao za rub
preko kojeg postoji puni kontinuitet kad je proračunsko vertikalno naprezanje na slojeve
nepropusne na vlagu jednako ili premašuje proračunsko vlačno naprezanje prouzročeno
momentom koji je posljedica djelovanje.

(9) Kad se zid oslanja samo na svom donjem i gornjem rubu, primijenjeni se moment smije
proračunati prema uobičajenim inženjerskim načelima, uzevši u obzir sav kontinuitet.

(10) U bočno opterećenom panelu ili slobodno stojećem zidu grañenom od ziña u mortu M2 do
M20, i projektiranom u skladu s točkom 6.3, izmjere trebaju biti ograničene na one koje se dobivaju
primjenom Dodatka F, da bi se izbjegli nedopušteni pomaci koji proizlaze iz progiba, puzanja,
skupljanja, temperaturnih učinaka i raspucavanja.

(10) U bočno opterećenom panelu ili slobodno stojećem zidu grañenom od ziña u mortu M2 do
M20, i projektiranom u skladu s točkom 6.3, izmjere trebaju biti ograničene kako bi se izbjegli
nedopušteni pomaci koji proizlaze iz progiba, puzanja, skupljanja, temperaturnih učinaka i
raspucavanja.

NAPOMENA: Granične vrijednosti smiju se odrediti prema Dodatku F.

(11) Kad treba proračunati zidove nepravilnih oblika ili zidove s velikim otvorima, smije se
proračun provesti priznatim metodama odreñivanja momenata savijanja za ravne ploče, primjerice
metodom konačnih elemenata ili analogijom linija popuštanja, uzevši u obzir anizotropiju ziña ako
je primjereno.

6 Granično stanje nosivosti

6.1 Nearmirano ziñe izloženo uglavnom vertikalnom opterećenju

6.1.1 Općenito

(1)P Otpornost zidanih zidova na vertikalno opterećenje mora se temeljiti na geometrijskim

svojstvima zida, učinku primijenjenih ekscentričnosti i svojstvima materijala ziña.

(2) U proračunu vertikalne otpornosti ziña smije se pretpostaviti da:

- ravni presjeci ostaju ravni

- je vlačna čvrstoća ziña okomito na horizontalne sljubnice morta nula.

6.1.2 Provjera nearmiranog ziña izloženog uglavnom vertikalnom opterećenju

6.1.2.1 Općenito

(1)P U graničnom stanju nosivosti proračunska vrijednost vertikalnog opterećenja koja djeluje na
ziñe, NEd, mora biti manja ili jednaka proračunskoj vrijednosti otpornosti ziña na vertikalno
opterećenje, NRd, tako da je:

NEd ≤ NRd (6.1)

 EN 1996-1-1:2005
Stranica 48/92
(2) Proračunska vrijednost otpornosti na vertikalno opterećenje jednoslojnog zida po jedinici
duljine, NRd, dana je izrazom:

NRd = Φ t fd (6.2)

gdje je:
Φ koeficijent smanjenja nosivosti (sposobnosti) Φi na vrhu ili u podnožju zida, ili Φm, na sredini
zida, ako je prikladno, kojim se uzimaju u obzir učinci vitkosti i ekscentričnosti opterećenja,
dobiveni iz točke 6.1.2.2
t debljina zida
fd proračunska tlačna čvrstoća ziña, dobivena iz točaka 2.4.1 i 3.6.1.

(3) Ako je ploština poprečnog presjeka zida manja od 0,1 m2, proračunsku tlačnu čvrstoću ziña
fd treba pomnožiti s faktorom:

(0,7 + 3 A) (6.3)

gdje je:
A opterećena horizontalna bruto ploština poprečnog presjeka elementa izražena u
kvadratnim metrima.

(4) Za šuplje zidove, svaki sloj treba provjeriti odvojeno, upotrebljavajući tlocrtnu ploštinu
opterećenog sloja i vitkost osnovanu na proračunskoj debljini zida šupljega zida proračunanoj u
skladu s jednadžbom (5.11).

(5) Fasadni zid treba proračunati na isti način kao i jednoslojni zid u cijelosti izgrañen od
slabijih zidnih elemenata, uzevši vrijednost K iz tablice 3.3, primjerenu zidu s uzdužnom sljubnicom
morta.

(6) Dvoslojni zid, povezan u skladu s točkom 6.5, smije može se proračunati kao jednoslojni
zid, ako oba sloja imaju opterećenje slične veličine, ili, kao šuplji zid, što je druga mogućnost.

(7) Ako su zidni kanali i niše izvan ograničenja danih u točki 8.6 učinak na nosivost treba uzeti
u obzir na sljedeći način:

- vertikalne zidne kanale i niše treba uzeti kao kraj zida ili, što je druga mogućnost, kao preostalu
debljinu zida treba uzeti u proračune proračunsku otpornost na vertikalno opterećenje

- horizontalne ili nagnute zidne kanale treba uzeti pri provjeri čvrstoće zida na mjestu tim mjestima,
uzimajući u obzir ekscentričnost opterećenja.

NAPOMENA: Kao opća uputa, smanjenje nosivosti na vertikalno opterećenje smije se uzeti srazmjerno
smanjenju poprečnog presjeka ploštine zbog svakoga vertikalnog zidnog kanala ili niše, pod uvjetom da
smanjenje ploštine ne prelazi 25%.

6.1.2.2 Faktor smanjenja za vitkost i ekscentričnost

(1) Vrijednost faktora smanjenja nosivosti za vitkost i ekscentričnost, Φ, smije se osnivati na

pravokutnom bloku naprezanja kako slijedi:

(i) Na vrhu ili u podnožju zida (Φi).

ei
Φi = 1− 2 (6.4)
t

gdje je:
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 49/92

ei ekscentričnost na vrhu ili u podnožju zida, proračunana iz izraza (6.5):

M id
ei = + e he + e init ≥ 0,05 t
N id
(6.5)
Mid proračunski moment savijanja na vrhu ili u podnožju zida koji proizlazi iz ekscentričnosti
opterećenja stropa na osloncu, proračunan prema točki 5.5.1 (vidjeti sliku 6.1)
Nid proračunsko vertikalno opterećenje na vrhu ili u podnožju zida
ehe ekscentričnost na vrhu ili u podnožju zida, ako postoji, a proizlazi iz horizontalnih
opterećenja (npr. vjetar)
einit početna ekscentričnost (vidi točku 5.5.1.1)
einit početna ekscentričnost s predznakom kojim se povećava apsolutna vrijednosti ei (vidjeti
točku 5.5.1.1)
t debljina zida.

Legenda
1) M1d (na donjoj strani stropa)
2) Mmd (na sredini visine zida)
3) M2d (na gornjoj strani stropa)
Slika 6.1 - Momenti iz proračuna ekscentričnosti

(ii) Na sredini visine zida Φm.

Primjenom pojednostavnjenih općih načela danih u točki 6.1.1, faktor smanjenja unutar srednje
visine zida, Φm, smije se odrediti iz Dodatka G, upotrebljavajući emk, gdje je:

emk ekscentričnost u sredini visine zida, proračunana iz izraza (6.6) i (6.7):

emk= em+ ek ≥ 0,05 t (6.6)

M md
em = + e hm ± e init (6.7)
N md

em = Mmd / Nmd + ehm + einit (6.7)

gdje je:
em ekscentričnost zbog opterećenja
Mmd proračunska vrijednost najvećeg moment savijanja na sredini visine zida koji proizlazi iz
momenata na vrhu i u podnožju zida (vidjeti sliku 6.1), uključujući i svako ekscentrično
opterećenje na licu zida (npr. na konzolama)
Nmd proračunsko vertikalno opterećenje u sredini visine zida, uključujući i svako ekscentrično
opterećenje na licu zida (npr. na konzolama)
ehm ekscentričnost na sredini visine koja proizlazi iz horizontalnih opterećenja (npr. vjetra)

NAPOMENA: Uvrštavanje ehm ovisi o kombinaciji koja se uzima za provjeru; u obzir treba uzeti predznak
zavisan o Mmd/Nmd .

einit početna ekscentričnost (vidi točku 5.5.1.1)

einit početna ekscentričnost s predznakom kojim se povećava apsolutna vrijednosti ei (vidjeti točku
5.5.1.1)
hef proračunska visina, dobivena iz točke 5.5.1.2 ili prikladne pridržanosti ili uvjeta ukrućenja
tef proračunska debljina zida, dobivena iz točke 5.5.1.3
ek ekscentričnost od puzanja, proračunana iz jednadžbe (6.8)
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 50/92
hef
e k = 0,002 φ ∞ t em (6.8)
t ef
φ∞ konačni koeficijent puzanja (vidjeti napomenu iza točke 3.7.4(2)).

NAPOMENA: φm se smije odrediti iz Dodatka G upotrebom emk kako je gore navedeno.

(2) Za zidove koji imaju vitkost λc ili manju, ekscentričnost zbog puzanja, ek može se uzeti
jednaka nuli.

NAPOMENA: Vrijednost λc koja se upotrebljava u pojedinoj državi smije se ustanoviti u nacionalnom

dodatku. Preporučena vrijednost za λc je 15. Svaka država može napraviti razliku za različite tipove ziña u
odnosu na nacionalni izbor konačnog koeficijenta puzanja.

6.1.3 Zidovi pod djelovanjem koncentriranih opterećenja

(1)P Proračunska vrijednost koncentriranog opterećenja na zid, NEdc, mora biti manja ili jednaka
proračunskoj otpornosti zida na vertikalno koncentrirano opterećenje zida, NRdc, tako da je:

NEdc ≤ NRdc (6.9)

(2) Za zid, grañen zidnim elementima skupine 1 i s detaljima razrañenim u skladu s 8.

poglavljem, i ako to nije zid s rubnim trakovima morta, izložen koncentriranom opterećenju,
proračunska tlačna otpornost dana je izrazom:

NRdc = β Ab fd (6.10)

 a  A 
β = 1 + 0,3 1  1,5 − 1,1 b  (6.11)
 h c  Aef 

ali ne manje od 1,0 niti veće od:

a1
1,25 +
2 hc ili 1,5 a uzima se manja vrijednost
gdje je:
β faktor povećanja za koncentrirana opterećenja
a1 udaljenost od kraja zida do najbližeg ruba opterećene ploštine (vidjeti sliku 6.2)
hc visina zida do razine opterećenja
Ab opterećena ploština
Aef proračunska ploština ležaja, tj. lefm ⋅ t
lefm proračunska duljina ležaja odreñena na sredini visine zida ili stupa (vidjeti sliku 6.2)
t debljina zida, uzimajući u obzir i debljinu niša u sljubnicama većim od 5 mm.
Ab
ne uzima se veći od 0,45.
Aef
NAPOMENA: Vrijednosti faktora povećanja β prikazane su u grafičkom obliku u Dodatku H.

Legenda
1) tlocrt
2) presjek

Slika 6.2 - Zidovi izloženi koncentriranom opterećenju

 EN 1996-1-1:2005
Stranica 51/92

(3) Za zidove grañene zidnim elementima skupina 2, 3 i 4 i kad se rabe uski trakovi morta,
treba provjeriti da pod ležajem koncentriranog opterećenja proračunsko tlačno naprezanje ne
prelazi proračunsku tlačnu čvrstoću ziña, fd, (tj. β se uzima jednak 1,0).

(4) Ekscentričnost opterećenja od središnje linije zida ne treba biti veća od t/4 (vidjeti sliku 6.2).

(5) U svim slučajevima, zahtjeve točke 6.1.2.1 treba zadovoljiti na sredini visine zida ispod
ležajeva, uključujući učinke svih drugih dodatnih vertikalnih opterećenja, osobito za slučaj ako su
koncentrirana opterećenja dovoljno blizu pa se njihove proračunske duljine preklope.

(6) Koncentrirano opterećenje treba ležati na zidnim elementima skupine 1 ili na elementima
od drugog čvrstog materijala duljine jednake zahtijevanoj duljini ležaja, povećanoj za duljinu na
svakoj strani ležaja koja se prostire pod kutom od 60° do razine čvrstog materijala; za rubni ležaj
dodatna duljina zahtijeva se samo na jednoj strani.

(7) Ako se koncentrirano opterećenje unosi preko grede za raspodjelu opterećenja

odgovarajuće krutosti i širine jednake širini zida, visine veće od 200 mm, a duljine veće od tri
ležajne duljine opterećenja, proračunsko tlačno naprezanje ispod koncentriranog opterećenja ne
treba premašiti 1,5 fd.

6.2 Nearmirano ziñe pod djelovanjem poprečnog opterećenja

(1)P U graničnom stanju nosivosti proračunska vrijednost poprečne sile koja djeluju na zidani
zid, VEd, mora biti manja ili jednaka proračunskoj otpornosti zida na poprečnu silu VRd, tako da je:

VEd ≤ VRd (6.12)

(2) Proračunska otpornost na poprečnu silu dana je izrazom:

VRd = fvd t lc (6.13)

A1
ili, kao druga mogućnost:

VRd = VRdlt (6.13a)

A1
gdje je:
fvd proračunska posmična čvrstoća ziña, dobivena iz točaka 2.4.1 i 3.6.2, temeljena na
prosječnim vertikalnim naprezanjima iznad tlačno opterećenog dijela zida za koji se
odreñuje posmična otpornost
t debljina zida koji se odupire posmiku
lc duljina tlačno opterećenog dijela zida, zanemarujući svaki dio zida koji je vlačno napregnut

A1
VRdlt granična proračunska vrijednost.

NAPOMENA: U nacionalnom dodatku smije se donijeti odluka o upotrebi jednadžbi (6.13) i VRdlt i
vrijednostima ili izvedenim podacima povezanim s, primjerice, vlačnom čvrstoćom zidnih elemenata i/ili
preklopom u ziñu, ako je ta mogućnost odabrana. Ulazne podatke o svojstvima materijala treba ograničiti na
one definirane u europskim normama.
A1

(3) Duljinu tlačno opterećenog dijela zida, lc, treba proračunati pretpostavljajući linearnu
raspodjelu tlačnih naprezanja, uzimajući u obzir sve otvore, niše i kanale; nijedan dio zida koji se
nalazi pod djelovanjem vertikalnog vlačnog naprezanja u proračunu ploštine zida koja preuzima
posmik ne treba uzeti u obzir.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 52/92
(4)P Spojevi nosivih zidova i pojasnica zidova koji ih presijecaju moraju se provjeriti na vertikalni
posmik.

(5) Duljinu tlačno opterećenog dijela zida treba provjeriti za vertikalno opterećenje i vertikalne
učinke opterećenja od posmičnog opterećenja.

6.3 Nearmirano ziñe izloženo bočnom opterećenju

6.3.1 Općenito

(1)P U graničnom stanju nosivosti proračunska vrijednost momenta koji djeluje na zidani zid, MEd
(vidjeti točku 5.5.5), mora biti manja ili jednaka proračunskoj otpornosti na moment MRd, tako da je:

MEd ≤ MRd (6.14)

(2) Omjer čvrstoća u ortogonalnim smjerovima, µ, u proračunu treba uzeti u obzir.

(3) Proračunska otpornost na bočni moment zidanog zida, MRd, po jedinici visine ili duljine,
dana je izrazom:

MRd = fxd Z (6.15)

gdje je:
fxd proračunska čvrstoća na savijanje ziña, primjerena ravnini savijanja, dobivena iz točaka
3.6.3, 6.3.1(4) i 6.6.2 (9)
Z elastični moment otpora na jedinici visine ili duljine zida.

(4) Kada je prisutno vertikalno opterećenje, povoljni učinak vertikalnog naprezanja može se
uzeti u obzir ovako:

(i) upotrebljavajući prividnu čvrstoću na savijanje, fxd1,app, danu izrazom (6.16), omjer čvrstoća
u ortogonalnim smjerovima uzet iz stavka (2) izmijeni se pomoću izraza

fxd1,app = fxd1+σd (6.16)

gdje je:
fxd1 proračunska čvrstoća ziña na savijanje s ravninom sloma usporednom horizontalnim
sljubnicama morta, vidjeti točku 3.6.3
σd proračunsko tlačno naprezanje zida, ne veće od 0,2⋅ fd

ili
(ii) proračunom otpornosti zida upotrebljavajući izraz (6.2) u kojem je Φ zamijenjen s Φfl, uzevši
u obzir čvrstoću na savijanje, fxd1.

NAPOMENA: Ovaj dio ne uključuje metodu proračuna Φfl uključujući čvrstoću na savijanje.

(5) Pri ocjenjivanju momenta otpora zidnog stupa u zidu istaknutu („stršeću) duljinu pojasnice
od lica zidnog stupa treba uzeti kao manju od:

- h/10 za zidove koji su pridržani u vertikalnom smjeru

- h/5 za konzolne zidove

- polovica svijetlog razmaka izmeñu zidnih stupova

gdje je:
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 53/92

h svijetla visina zida.

(6) U šupljem zidu, proračunsko bočno opterećenje po jedinici ploštine, WEd, smije se
raspodijeliti izmeñu dvaju slojeva ako su zidne spone, ili druge veze izmeñu slojeva, sposobne
prenijeti djelovanja koja djeluju na šuplji zid. Raspodjela izmeñu dvaju slojeva smije biti u načinjena
u srazmjeru s njihovom čvrstoćom (tj. upotrebljavajući MRd), ili s krutošću svakog sloja. Kada se
upotrebljava krutost, svaki se sloj treba provjeriti na njegovu udio u MEd.

(7) Ako je zid oslabljen zidnim kanalima i/ili nišama van ograničenja danih u točki 8.6, ta
oslabljenja treba uzeti u obzir kad se odreñuje nosivost upotrebljavajući smanjenu debljinu zida na
mjestima kanala ili niša.

6.3.2 Proračun lučnog djelovanja zida izmeñu oslonaca

(1)P U graničnom stanju nosivosti, proračunski učinak bočnog opterećenja zbog lučnog
djelovanja u zidu mora biti manji ili jednak proračunskoj otpornosti pri lučnog djelovanju a
proračunska čvrstoća oslonaca luka mora biti veća od učinka proračunskog bočnog opterećenja.

(2) Ziñe čvrsto zidano izmeñu oslonaca sposobnih oduprijeti se lučnom potisku zid smije se
proračunati pretpostavljajući da se unutar debljine zida stvorio horizontalni ili vertikalni luk.

(3) Proračun se smije temeljiti na trozglobnom luku, ako se preuzimanje lučnog potiska na
osloncima i u središnjem zglobu pretpostavi na mjestima 0,1 puta debljina zida, kako je naznačeno
na slici 6.3. Ako se u blizini linije lučnog potiska nalaze zidni kanali ili niše, njihov učinak na
čvrstoću ziña treba uzeti u obzir.

Slika 6.3 – Pretpostavljeni luk koji prenosi bočna opterećenja (shematski)

(4) Potisak luka treba procijeniti iz poznavanja primijenjenog bočnog opterećenja, tlačne
čvrstoće ziña, učinkovitosti veze izmeñu zida i oslonca koji se odupire potisku te elastičnog i
vremenski ovisnog skraćenja zida. Lučni potisak smije se dogoditi i pri vertikalnom opterećenju.

(5) Strelica luka, r, dana je jednadžbom (6.17):

r = 0,9 t – da (6.17)

gdje je:
t debljina zida uzimajući u obzir smanjenje debljine zbog uvučenih sljubnica
da progib luka za proračunsko bočno opterećenje; smije se uzeti jednakim nuli za zidove koji
imaju omjer duljine i debljine 25 ili manji.

(6) Najveći proračunski lučni potisak po jedinici duljine zida, Nad, smije se odrediti iz jednadžbe
(6.18):

t
N ad = 1,5 fd (6.18)
10

a kad je bočni progib malen, proračunska bočna nosivost dana je izrazom:

2
t 
q lat ,d = fd   (6.19)
 la 

gdje je:
Nad proračunski lučni potisak
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 54/92
qlat,d proračunska bočna nosivost po jedinici ploštine zida
t debljina zida
fd proračunska tlačna čvrstoća ziña u smjeru lučnog potiska, dobivena iz točke 3.6.1
la duljina ili visina zida izmeñu oslonaca sposobnih da preuzmu lučni potisak.

ako:
- svaki sloj nepropustan za vlagu ili druga ravnina male otpornosti na trenje u zidu može prenijeti
odgovarajuće horizontalne sile

- proračunska vrijednost naprezanja od vertikalnog opterećenja nije manja od 0,1 N/mm2

- vitkost u promatranom smjeru ne prelazi 20.

6.3.3 Zidovi izloženi opterećenju vjetra

(1) Zidove izložene opterećenju vjetra treba proračunati primjenom točaka 5.5.5, 6.3.1 i 6.3.2.

6.3.4 Zidovi izloženi bočnom opterećenju zemlje i vode

(1) Zide izložene bočnom tlaku zemlje s vertikalnim opterećenjima ili bez njih treba proračunati
primjenom točaka 5.5.5, 6.1.2, 6.3.1 i 6.3.2.

NAPOMENA 1: Čvrstoću ziña na savijanje, fxk1, ne treba uzeti u proračun zidova izloženih bočnom tlaku
zemlje.

NAPOMENA 2: Pojednostavnjena metoda proračuna podrumskih zidova izloženih bočnom tlaku zemlje dana
je u normi EN 1996-3.

6.3.5 Zidovi izloženi bočnom opterećenju u izvanrednim situacijama

(1) Zidovi izloženi horizontalnim izvanrednim opterećenjima, osim onih koji su posljedica
potresnih djelovanja (na primjer, eksplozije plina), smiju se proračunati u skladu s točkama 5.5.5,
6.1.2, 6.3.1 i 6.3.2.

6.4 Nearmirano ziñe izloženo kombinaciji vertikalnog i bočnog opterećenja

6.4.1 Općenito

(1) Nearmirano ziñe koje je izloženo kombinaciji vertikalnog i bočnog opterećenja smije se
provjeriti primjenom svake od metoda danih u točkama 6.4.2, 6.4.3 ili 6.4.4.

6.4.2 Metoda upotrebe faktora Φ

(1) Upotrebljavajući odgovarajuću vrijednost ekscentričnosti prouzročenu horizontalnim

djelovanjem, ehi ehe ili ehm, u skladu s točkom 6.1.2.2(1) (i) ili (ii), faktor smanjenja zbog vitkosti, Φ,
koji uzima u obzir kombinaciju vertikalnog i bočnog opterećenja, može se odrediti primjenom
jednadžbi (6.5) i (6.7), koje se rabe u jednadžbi (6.2).

6.4.3 Metoda upotrebe prividne čvrstoće na savijanje

(1) Točka 6.3.1 dopušta povećanje proračunske čvrstoće na savijanje ziña, fxd1, zbog stalnog
vertikalnog opterećenja na prividnu čvrstoću na savijanje, fxd1,app, koja se upotrebljava u provjeri
danoj u ovom dijelu.

6.4.4 Metoda upotrebe jednakovrijednog koeficijenta momenta savijanja

 EN 1996-1-1:2005
Stranica 55/92

(1) Jednakovrijedni momenti savijanja smiju se odrediti iz kombinacije u točkama 6.4.2 i 6.4.3
za proračunske kombinacije vertikalnog i horizontalnog opterećenja.

NAPOMENA: Dodatak I daje metodu prilagodbe koeficijenta momenta savijanja, α, kako je opisano u točki
5.5.5, za vertikalna i horizontalna opterećenja.

6.5 Spone

(1)P U proračunu konstrukcijske otpornosti spona u obzir se moraju uzeti sljedeće kombinacije:

- diferencijalni pomaci izmeñu spojenih konstrukcijskih elemenata, tipično izmeñu pročeljnog zida i
stražnjeg sloja, npr. zbog razlika u temperaturi, promjene vlage i djelovanja

- horizontalno djelovanje vjetra

- sile od meñudjelovanja slojeva u šupljim zidovima.

(2)P Pri odreñivanju konstrukcijske otpornosti spona, u proračun se moraju uzeti sva odstupanja
od pravocrtnosti i sve nesavršenosti materijala uključujući i rizik krhkog sloma zbog uzastopnih
deformiranja kojima su izloženi tijekom i nakon izvoñenja.

(3)P Ako su zidovi, naročito šuplji i obložni zidovi, izloženi bočnim opterećenjima vjetra, zidne
spone koje povezuju dva sloja moraju biti sposobne raspodijeliti opterećenja vjetra s opterećenog
sloja na drugi sloj, stražnji zid ili oslonac.

(4) Najmanji broj zidnih spona na jedinicu ploštine, nt, treba dobiti iz izraza (6.20):

nt ≥ WEd / Fd (6.20)

ali ne manje od onog iz točke 8.5.2.2.

gdje je:
WEd proračunsko horizontalno opterećenje koje treba prenijeti po jedinici ploštine
Fd proračunska tlačna ili vlačna otpornost zidne spone, primjereno uvjetima proračuna.

NAPOMENA 1: Norma EN 845-1 zahtijeva da proizvoñač objavi čvrstoću spona; objavljenu vrijednost treba
podijeliti s γM da se dobije proračunska vrijednost.

NAPOMENA 2: Pri izboru spona treba voditi računa da diferencijski pomaci koji se javljaju izmeñu slojeva ne
izazovu oštećenja.

6.6 Elementi armiranog ziña izloženi savijanju, savijanju i osnom opterećenju ili osnom
opterećenju

6.6.1 Općenito

(1)P Proračun elemenata armiranog ziña, izloženog savijanju, savijanju i osnom opterećenju, ili
osnom opterećenju mora se temeljiti na sljedećim pretpostavkama:

- ravni presjeci ostaju ravni

- armatura je izložena istim promjenama relativnih deformacija kao i susjedno ziñe

- vlačna čvrstoća ziña jednaka je nuli

- najveća tlačna relativna deformacija u ziñu odabrana je u skladu s materijalom

 EN 1996-1-1:2005
Stranica 56/92

- najveća vlačna relativna deformacija armature odabrana je u skladu s materijalom

- odnos naprezanje - relativna deformacija ziña uzima se kao linearan, paraboličan, paraboličan i
pravokutan ili pravokutan (vidjeti točku 3.7.1)

- odnos naprezanje - relativna deformacija armature odreñuje se iz norme EN 1992-1-1

- za presjeke koji nisu potpuno tlačno opterećeni, granična tlačna relativna deformacija uzeta je ne
veća od εmu = -0,0035 za skupinu 1 zidnih elemenata i εmu = -0,002 za skupine 2, 3 i 4 zidnih
elemenata (vidjeti sliku 3.2).

(2)P Deformacijska svojstva ispunskog betona moraju se pretpostaviti kao za ziñe.

(3) Proračunski tlačni blok naprezanja ziña ili ispunskog betona smije se temeljiti na slici 3.2,
gdje je fd proračunska tlačna čvrstoća ziña u smjeru opterećenja ili ispunskog betona.

(4) Kad tlačno područje presjeka sadrži i ziñe i ispunski beton, tlačnu čvrstoću treba
proračunati s tlačnim blokom naprezanja koji se temelji na tlačnoj čvrstoći slabijeg materijala.

6.6.2 Provjera elemenata armiranog ziña izloženih savijanju i/ili osnom opterećenju

(1)P U graničnom stanju nosivosti proračunsko opterećenje na elemente armiranog ziña, Ed,
mora biti manje ili jednako proračunskoj otpornosti elementa, Rd, tako da je:

Ed ≥ ≤ Rd (6.21)

(2) Proračunsku otpornost elementa treba temeljiti na pretpostavkama opisanim u točki 6.6.1.
Vlačnu relativnu deformaciju armature, εs, treba ograničiti na 0,01.

(3) Pri odreñivanju proračunske vrijednosti momenta otpornosti presjeka smije se kao
pojednostavnjenje pretpostaviti pravokutna raspodjela naprezanja, kao što je to prikazano na slici
6.4.

Legenda
1) presjek
2) relativne deformacije
3) unutarnje sile

Slika 6.4 - Raspodjela naprezanja i relativnih deformacija

(4) Za slučaj jednostruko armiranog pravokutnog presjeka izloženog samo savijanju,

proračunski moment otpornosti, MRd, smije se uzeti iz izraza:

MRd = As fyd z (6.22)

gdje se, temeljeno na pojednostavnjenom prikazu na slici 6.4, krak unutarnjih sila, z, smije uzeti za
presjek u kojem su istodobno dostignuti najveći tlak i vlak:

 As f yd 
z = d 1 − 0,5  ≤ 0,95 d (6.23)
 b d fd 
gdje je:
b širina presjeka
d proračunska visina presjeka
As ploština presjeka vlačne armature
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 57/92

fd proračunska tlačna čvrstoća ziña u smjeru opterećenja, odreñena iz točaka 2.4.1 i 3.6.1, ili
za ispunski beton dobivena iz točaka 2.4.1 i 3.3, a mjerodavna je manja vrijednost
fyd proračunska granica popuštanja čelika za armiranje.

NAPOMENA: Za posebni slučaj armiranih konzolnih zidova izloženih savijanju, vidjeti (5) niže.

(5) Pri odreñivanju proračunske vrijednosti momenta otpornosti, MRd, armiranih elemenata ziña
izloženih savijanju, proračunska tlačna čvrstoća, fd, na slici 6.4 smije se uzeti za visinu od tlačnog
ruba presjeka, λx, ali proračunska vrijednost momenta otpornosti, MRd, u tlaku, ne treba biti veća
od:

MRd ≤ 0,4 fd b d2 za zidne elemente skupine 1 osim ako su izvedeni od laganog

agregata (6.24a)
i
MRd ≤ 0,3 fd b d2 za zidne elemente skupina 2, 3 i 4 i skupine 1 ako su izvedeni od
laganog agregata (6.24b)

gdje je:
fd proračunska tlačna čvrstoća ziña
b širina presjeka
d proračunska visina presjeka i
x visina do neutralne osi.

(6) Kad je armatura u presjeku lokalno koncentrirana tako da element ne može biti smatran
elementom s pojasnicom (vidjeti točku 6.6.3), armirani presjek treba razmatrati kao da ima širinu
ne veću od 3 debljine ziña (vidjeti sliku 6.5).

Legenda
1) armatura

Slika 6.5 - Širina presjeka za elemente s lokalno koncentriranom armaturom

(7) Elementi armiranog ziña s vitkošću većom od 12, proračunani u skladu s točkom 5.5.1.4,
smiju se proračunati primjenom načela i pravila primjene za nearmirane elemente iz točke 6.1,
uzimajući u obzir učinke drugog reda dodatnim proračunskim momentom, Mad:

N Ed hef2
M ad = (6.25)
2000 ⋅ t

gdje je:
Nad proračunska vrijednost vertikalnog opterećenja
hef proračunska visina zida
t debljina zida.

(8) Elementi armiranog ziña izloženi djelovanju male osne sile smiju se proračunati samo na
savijanje, ako proračunsko osno naprezanje, σd, ne prelazi vrijednost:

σd ≤ 0,3⋅ fd (6.26)

gdje je:
fd proračunska tlačna čvrstoća ziña.

(9) U zidovima armiranim predgotovljenom armaturom u sljubnicama koja povećava otpornost

na bočna opterećenja, kada je čvrstoća takve armature potrebna za postizanje koeficijenta
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 58/92
momenta savijanja α, (vidjeti točku 5.5.5), smije se računati s prividnom čvrstoćom na savijanje
fxd2,app, tako da se izjednači proračunski moment otpornosti presjeka armiranog u horizontalnim
sljubnicama i s nearmiranog presjeka iste debljine, upotrebljavajući izraz (6.27):

6 As f yd z
f xd 2 ,app = (6.27)
t2

gdje je:
fyd proračunska granica popuštanja armature u horizontalnim sljubnicama
As ploština presjeka vlačne armature u horizontalnim sljubnicama, po metru
t debljina zida
z krak unutarnjih sila iz jednadžbe (6.23).

6.6.3 Armirani elementi s pojasnicom

(1) U armiranim elementima, kad je armatura u presjeku lokalno koncentrirana tako da element
može djelovati kao element s pojasnicom, npr. oblika T ili L (vidjeti sliku 6.6), debljinu pojasnice tf,
treba uzeti kao debljinu ziña ali ni u kom slučaju veću od 0,5⋅d, gdje je d proračunska visina
presjeka. Ziñe izmeñu koncentrirane armature treba kontrolirati tako da se osigura njegova
sposobnost premošćenja izmeñu oslonaca.

befl = manje od{(tr1+6tf); lr/2; h/6; stvarna širina pojasnice}

beft = manje od{(tr2+12tf); lr; h/3; stvarna širina pojasnice}

Legenda
1) armatura

Slika 6.6 – Proračunska širina pojasnica

gdje je:
befl proračunska širina elementa s pojasnicom
beft proračunska širina elementa s pojasnicom
h svijetla visina ziña
lr svijetli razmak izmeñu mjesta bočne pridržanosti
tf debljina pojasnice
tri debljina rebra i.

bef,l = manje od{(tr1+6tf); lef/2; h/6; stvarna širina pojasnice}

bef,t = manje od{(tr2+12tf); lef; h/3; stvarna širina pojasnice}

Legenda
1) armatura
UMETNI SLIKU IZ EN 1996-1-1:2005/AC:2009
Slika 6.6 – Proračunska širina pojasnica

gdje je:
bef,l proračunska širina elementa s pojasnicom oblika L
bef,t proračunska širina elementa s pojasnicom oblika T
d proračunska visina elementa
h svijetla visina ziña
lef proračunski razmak izmeñu mjesta bočne pridržanosti
tf debljina pojasnice
tri debljina rebra i.

(2) Proračunsku širinu elemenata s pojasnicom, bef, treba uzeti kao najmanju vrijednost od:
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 59/92

(i) Za elemente T-presjeka:

- stvarne širina pojasnice
- širine džepa ili rebra čemu se dodaje 12 puta debljina pojasnice
- razmaka džepova ili rebara
- jedne trećine visine zida.

(ii) Za elemente L-presjeka:

- stvarne širina pojasnice
- širine džepa ili rebra čemu se dodaje 6 puta debljina pojasnice
- polovice razmaka džepova ili rebara
- jedne šestina visine zida.

(3) U slučaju elemenata s pojasnicom, proračunska vrijednost momenta otpornosti, MRd, može
se odrediti upotrebljavajući jednadžbu (6.22) ali ne treba biti veća od:

MRd ≤ fd bef tf (d - 0,5⋅ tf) (6.28)

gdje je:
fd proračunska tlačna čvrstoća ziña, odreñena iz točaka 2.4.1 i 3.6.1
d proračunska visina elementa
tf debljina pojasnice u skladu sa zahtjevima (1) i (2)
bef proračunska širina elementa s pojasnicom, u skladu sa zahtjevima (1) i (2).

6.6.4 Zidni nosači

(1) U slučaju zidnog nosača, proračunska vrijednost momenta otpornosti, MRd, može se dobiti
upotrebljavajući izraz (6.22),

gdje je:
As ploština armature u podnožju zidnog nosača
Ayd proračunska granica popuštanja armaturnog čelika
fyd proračunska granica popuštanja armaturnog čelika
z krak unutarnjih sila, koji treba uzeti kao manju od sljedećih vrijednosti:

z = 0,7⋅ lef (6.29)

ili
z = 0,4⋅h + 0,2⋅ lef (6.30)

lef proračunski raspon zidnog nosača

h svijetla visina zidnog nosača.

Legenda
1) armatura

Slika 6.7 - Armatura zidnog nosača

(2) Proračunsku vrijednost momenta otpornosti, MRd, ne treba uzeti većom od:

MRd ≤ 0,4⋅ fd b d2 za skupinu 1 zidnih elemenata osim elemenata od

laganog agregata (6.31a)
i
MRd ≤ 0,3⋅ fd b d2 za skupine 2, 3 i 4 zidnih elemenata i skupinu 1 elemenata od
laganog agregata (6.31b)
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 60/92
gdje je:
b širina nosača
d proračunska visina nosača koja se smije uzeti 1,3⋅z
fd proračunska tlačna čvrstoća ziña u smjeru opterećenja, odreñena iz točaka 2.4.1 i
3.6.1, ili čvrstoća ispunskog betona odreñena iz točaka 2.4.1 i 3.3, a mjerodavna je
manja vrijednost.

(3) Da bi se povećala otpornost na raspucavanje, treba armaturu postaviti u horizontalne

sljubnice morta iznad glavne armature, do visine 0,5⋅ lef ili 0,5⋅d, a mjerodavna je manja vrijednost,
računajući od donjeg lica nosača (vidjeti točku 8.2.3(3) i sliku 6.7).

(4) Šipke armature trebaju biti kontinuirane ili pravilno preklopljene na cijelom proračunskom
rasponu, lef, a trebaju imati primjerenu duljinu sidrenja u skladu s točkom 8.2.5.

(5) Otpornost tlačnog područja zidnog nosača treba provjeriti na izvijanje, ako nije pridržano,
upotrebljavajući metodu za vertikalno opterećenje zidova iz točke 6.1.2.

(6) Zidni nosač treba provjeriti za vertikalno opterećenje u blizini oslonaca.

6.6.5 Spregnuti nadvoji

A1

(1) Ako se rabe armirani ili prednapeti predgotovljeni nadvoji koji djeluju spregnuto sa ziñem
iznad nadvoja i ponašaju se kao vlačni element, i ako je krutost nadvoja mala u usporedbi sa
zidom iznad njega, proračun se smije temeljiti na točki 6.6.4, pod uvjetom da je naliježuća duljina
na svakom kraju predgotovljenog nadvoja provjerena proračunom usidrenja i nalijeganja, ali da nije
manja od 100 mm (vidi sliku 6.8).

Legenda
1) predgotovljeni nadvoj

Slika 6.8 – Spregnuti nadvoj kao dio zidnog nosača

(1) Proračunski moment otpornosti, MRd, spregnutih nadvoja može se odrediti prema točki
6.6.4 ako se spregnuti nadvoj može smatrati visokom gredom ili prema točki 6.6.2 ako to nije
slučaj.

(2) U proračunu momenta otpornost u skladu s točkom 6.6.2 ili točkom 6.6.4 zamijeni As fyd sa
Ftkl/γM

gdje je:
Ftkl karakteristična vlačna čvrstoća predgovorljenoga dijela spregnutog nadvoja koju objavljuje
proizvoñač u skladu s normom prEN 845-2:2009
γM parcijalni koeficijent za materijale (čelik za armiranje)

Legenda
1 predgotovljeni dio
2 dopunski element
3 ugradbena duljina
UMETNI SLIKU IZ EN 1996-1-1:2005/prA1:2010-12-26
Slika 6.8 - Spregnuti nadvoj

(3) Spregnuti nadvoj treba provjeriti za vertikalno opterećenje u blizini njegovih oslonaca.

(4) Provjeru spregnutih nadvoja opterećenih posmičnim opterećenjem treba provesti u skladu s
točkkom 6.7.3 ili 6.7.4 ovisno o tome radi li se ili ne radi li se o visokoj gredi. Kada je vrijednost fvkoi
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 61/92

manja od vrijednosti fvko u skladu s točkom 3.6.3(2) posmično naprezanje na spojnoj plohi
predgotovljenoga dijela i dopunskog elementa treba provjeriti po izrazu:

νEd ≤ fvkoi/γM + 0,4 σd (6.31c)

gdje je:
νEd posmično naprezanje na spojnoj plohi predgotovljenoga dijela i dopunskog elementa
σd proračunsko vertikalno naprezanje zbog opterećenja unutar istostraničnog trokuta iznad
nadvoja.

A1
6.7 Elementi armiranog ziña izloženi poprečnom/posmičnom opterećenju

6.7.1 Općenito

(1)P U graničnom stanju nosivosti proračunska poprečna sila koja djeluje na element armiranog
ziña, VEd, mora biti manja ili jednaka proračunskoj otpornosti elementa na poprečnu silu, VRd, tako
da je

VEd ≤ VRd (6.32)

(2) Proračunska otpornost na poprečnu silu elemenata armiranog ziña, VRd, smije se
proračunati:

- zanemarujući doprinos poprečne armature ugrañene u element, gdje nije zadovoljen uvjet
najmanje ploštine armature, kako se zahtijeva u točki 8.2.3(5)

ili

- uzimajući u obzir doprinos poprečne armature, gdje je zadovoljen bar uvjet najmanje ploštine
poprečne armature.

(3) Treba razmotriti povećanje doprinosa ispunskog betona posmičnoj otpornosti elementa od
armiranog ziña, pa ako ispunski beton daje znatno veći doprinos posmičnoj otpornosti od ziña,
treba upotrebljavati normu EN 1992-1-1, a čvrstoću ziña treba zanemariti.

6.7.2 Provjera armiranog ziña izloženog horizontalnom opterećenju u ravnini zida

(1) Za armirano ziñe koje sadrži vertikalnu armaturu, kad se zanemaruje doprinos poprečne
armature, treba provjeriti da je:

VEd ≤ VRd1 (6.33)

gdje je:
VRd1 proračunska vrijednost posmične otpornosti nearmiranog ziña, a dana je izrazom

VRd1 = fvd t l (6.34)

fvd proračunska posmična čvrstoća ziña, odreñena iz točaka 2.4.1 i 3.6.2, ili čvrstoća
ispunskog beton ispuna odreñena iz točaka 2.4.1 i 3.3, a mjerodavna je manja
vrijednost
t debljina zida
l duljina zida.

NAPOMENA: Ako je primjereno, povećanje proračunske posmične čvrstoće, fvd, smije se uzeti u obzir u
proračunu VRd1 kako bi se u obzir uzela prisutnost vertikalne armature.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 62/92

(2) Za armirano ziñe koje sadrži vertikalnu armaturu, kad je poprečna armatura uzeta u obzir,
treba provjeriti da je:

VEd ≤ VRd1 + VRd2 (6.35)

gdje je:
VRd1 dan izrazom (6.34), a
VRd2 proračunska vrijednost doprinosa armature, dana izrazom:

VRd2 = 0,9 Asw fyd (6.36)

Asw ukupna ploština horizontalne poprečne armature na dijelu promatranog zida

fyd proračunska granica popuštanja čelika za armiranje.

(3) Ako je poprečna armatura uzeta u obzir, takoñer treba provjeriti da je:

VRd 1 + VRd 2
≤ 2,0 N / mm 2 (6.37)
tl

gdje je:
t debljina zida
l duljina ili, gdje je primjereno, visina zida.

6.7.3 Provjera armiranih zidanih greda izloženih poprečnom opterećenju

(1) Za armirane zidane grede kod kojih se zanemaruje doprinos poprečne armature, treba
provjeriti da je:

VEd ≤ VRd1 (6.38)

gdje je:
VRd1 odreñen izrazom

VRd1 = fvd b d (6.39)

fvd proračunska posmična čvrstoća ziña odreñena iz točaka 2.4.1 i 3.6.2, ili čvrstoća
ispunskog betona odreñena iz točaka 2.4.1 i 3.3, a mjerodavna je manja vrijednost
b najmanja širina grede na proračunskoj visini
d proračunska visina grede.

NAPOMENA: Ako se zahtijeva, povećanje proračunske posmične čvrstoće, fvd, smije se uzeti u obzir u
proračunu VRd1 kako bi se u obzir uzela prisutnost vertikalne armature, vidjeti Dodatak J.

(2) Vrijednost fvd pri proračunu VRd1, u presjeku αx od lica oslonca smije se povećati faktorom:

2d
≤4 (6.40)
αx

gdje je:
d proračunska visina grede
αx razmak od lica oslonca do promatranog presjeka,

pod uvjetom da povećana vrijednost fvd nije veća od 0,3 N/mm2.

 EN 1996-1-1:2005
Stranica 63/92

NAPOMENA: Vidjeti Dodatak J.

(3) Za armirane grede kod kojih je poprečna armatura uzeta u obzir, treba provjeriti da je:

VEd ≤ VRd1 + VRd2 (6.41)

gdje je:
VRd1 je dan izrazom (6.39), a

VRd2 dano jednadžbom:

A
VRd 2 = 0 ,9 d sw f yd ( 1 + cot α ) sin α (6.42)
s
d proračunska visina grede
Asw ploština poprečne armature
s razmak poprečne armature
α kut poprečne armature prema osi grede izmeñu 45o i 90o
fyd proračunska granica popuštanja čelika za armiranje

(4) Takoñer treba provjeriti da je:

VRd1 + VRd2 ≤ 0,25 fd b d (6.43)

gdje je:
fd proračunska tlačna čvrstoća ziña u smjeru opterećenja odreñena iz točaka 2.4.1 i
3.6.1, čvrstoća ispunskog betona odreñena iz točaka 2.4.1 i 3.3, a mjerodavna je
manja vrijednost
b najmanja širina grede na proračunskoj visini
d proračunska visina grede.

6.7.4 Provjera zidnog nosača izloženog poprečnoj sili

(1) Treba provesti provjeru danu u točki 6.7.3, uzevši VEd kao poprečnu silu na rubu oslonca, a
proračunsku visinu d = 1,3⋅z.

6.8 Prednapeto ziñe

6.8.1 Općenito

(1) Proračun elemenata prednapetog ziña treba se temeljiti na odgovarajućim načelima danim
u normi EN 1992-1-1 s proračunskim zahtjevima i svojstvima materijala izloženim u 3., 5. i 6.
poglavlju ove norme EN 1996-1-1.

(2) Proračunska načela primjenljiva su za elemente prednapete samo u jednomu smjeru.

NAPOMENA: U proračunu najprije treba ocijeniti granično stanje uporabljivosti na savijanje, a onda osnu,
posmičnu i čvrstoću na savijanje za granično stanje nosivosti.

(3)P Početna sila prednapinjanja mora se ograničiti na prihvatljivi dio karakterističnog graničnog
opterećenja natega kako bi se osigurala njihova sigurnost na slom.

NAPOMENA: Parcijalne koeficijente za opterećenja treba odrediti iz norme EN 1990 za prijenos

prednapinjanja i za gubitke prednapinjanja.

(4) Naprezanja prouzročena opterećenjem i bočne vlačne sile cijepanja na mjestima sidrenja
treba tako ograničiti da se izbjegne granično stanje sloma. Lokalno naprezanje na ležaju smije se
ograničiti razmatranjem opterećenja zbog prednapinjanja u smjeru paralelnom ili okomitom na
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 64/92
horizontalne sljubnice. U proračunu sidrenja treba uzeti u obzir vlačne sile cijepanja. Vlačna
naprezanja u ziñu treba ograničiti na nulu.

(5)P U proračunu se moraju predvidjeti svi gubici sila prednapinjanja koji se mogu dogoditi.

(6) Gubici sila prednapinjanja mogu proizići iz kombinacije:

- opuštanja natega

- elastične deformacije ziña

- kretanja vlage u ziñu

- puzanja ziña

- gubitaka u natezi tijekom sidrenja

- učinaka trenja

- toplinskih učinaka.

6.8.2 Provjera elemenata

(1)P Proračun elemenata prednapetog ziña pri savijanju mora se temeljiti na sljedećim
pretpostavkama:

- u ziñu, ravni presjeci ostaju ravni

- raspodjela je naprezanja u tlačnom području jednolika i ne prelazi fd

- granična tlačna relativna deformacija ziña uzima se -0,0035, za zidne elemente skupine 1
a -0,002, za zidne elemente skupina 2, 3 i 4

- zanemaruje se vlačna čvrstoća ziña

- adhezijske natege i sva druga prianjajuća armatura imaju iste promjene relativne deformacije kao
i susjedno ziñe

- naprezanja u adhezijskim nategama ili svakoj drugoj prianjajućoj armaturi izvode se iz

primjerenog odnosa naprezanje - relativna deformacija

- naprezanje u slobodnim nategama u naknadno napetim elementima ograničava se na prihvatljivi

dio njihove karakteristične čvrstoće

- proračunska visina presjeka sa slobodnim nategama odreñuje se uzimajući u obzir slobodu

njihova pomicanja.

(2)P Otpornost prednapetih elemenata ziña u graničnom stanju nosivosti mora se proračunati
primjenom prihvatljive teorije, uzimajući u obzir značajke ponašanja svih materijala i učinke drugog
reda.

(3) Ako se sile prednapinjanja uzimaju kao djelovanja, parcijalne koeficijente treba uzeti iz
norme EN 1992-1-1.

(4) Za elemente punog pravokutnog presjeka pri djelovanju vertikalnog opterećenja u ravnini
elementa, metoda proračuna smije biti kao što je navedeno u točki 6.1.2 za nearmirano ziñe. Za
pravokutne elemente koji nisu puni, treba proračunati geometrijske svojstva. Prednapinjanje
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 65/92

elementa smije se po potrebi ograničiti, ovisno o njegovoj proračunskoj vitkosti i nosivosti na osnog
opterećenje.

(5)P Proračunska otpornost prednapetih elemenata ziña na poprečnu silu mora biti veća od
proračunske vrijednosti djelujućeg poprečnog opterećenja.

6.9 Omeñeno ziñe

6.9.1 Općenito

(1)P Proračun elemenata omeñenog ziña mora se temeljiti na sličnim pretpostavkama kao za
elemente od nearmiranog i armiranog ziña.

6.9.2 Provjera elemenata

(1) Kod provjere omeñenih elemenata opterećenih savijanjem i/ili uzdužnim opterećenjem
treba usvojiti pretpostavke dane u normi EN 1996-1-1 za armirano ziñe. Pri odreñivanju
proračunske vrijednosti otpornosti presjeka na moment savijanja u tlačnom se području smije
pretpostaviti blok tlačnog naprezanja koji se temelji samo na čvrstoći ziña. Tlačnu armaturu
takoñer treba zanemariti.

(2) Kod provjere omeñenih elemenata ziña izloženih posmiku otpornost na posmik treba uzeti
kao zbroj posmičnih otpornosti ziña i betona omeñenih elemenata. U proračunu posmične
otpornosti ziña treba upotrebljavati pravila za nearmirano ziñe izloženo posmičnom opterećenju,
uzimajući u obzir duljinu ziña lc. Armaturu omeñujućih elemenata ne treba uzeti u obzir.

(3) Za provjeru elemenata omeñenog ziña izloženog bočnom opterećenju, treba upotrebljavati
pretpostavke za nearmirano i armirano ziñe. U obzir treba uzeti doprinos armature omeñujućih
elemenata.

7 Granično stanje uporabljivosti

7.1 Općenito

(1)P Zidana konstrukcija mora biti proračunana i izvedena tako da ne premaši zahtjeve
graničnog stanja uporabljivosti.
.
(2) Treba kontrolirati progibe koji mogu imati štetni učinak na pregrade, završne radove
(uključujući dodane materijale) ili na tehničku opremu, ili mogu narušiti vodonepropusnost.

(3) Uporabljivost elemenata ziña ne treba biti neprihvatljivo narušena ponašanjem drugih
konstrukcijskih elemenata, kao što su deformiranja stropova ili zidova.

7.2 Nearmirano ziñe

(1)P Mora se voditi računa o razlikama svojstava materijala ziña da se spriječi preveliko
naprezanje ili oštećenje tamo gdje su meñusobno povezani.

(2) U nearmiranim zidanim konstrukcijama granično stanje uporabljivosti raspucavanja i

progiba ne treba posebno kontrolirati ako su zadovoljena granična stanja nosivosti.

NAPOMENA: Treba imati na umu da neke pukotine mogu nastati kada je granično stanje nosivosti
zadovoljeno, npr. kod krovova.

(3) Štetu koja proizlazi od naprezanja prouzročenih pridržanošću treba izbjegavati prikladnim
specifikacijama i razradom detalja (vidjeti 8. poglavlje).
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 66/92

(4)P Ziñe izloženo bočnim opterećenjima vjetra ne smije pod takvim opterećenjima ili pri
izvanrednom dodiru osoba imati nepovoljni progib, a ne smije ni pri izvanrednim udarima imati
nesrazmjeran odziv.

(5) Bočno opterećen zid koji zadovoljava provjeru graničnog stanja nosivosti smije se smatrati
zidom koji zadovoljava točku 7.1(1)P ako su njegove izmjere ograničene. u skladu s Dodatkom F.

NAPOMENA: Granične vrijednosti smiju se odrediti prema Dodatku F.

7.3 Elementi armiranog ziña

(1)P Elementi armiranog ziña ne smiju se pri uporabnom opterećenju neprihvatljivo raspucati ili
imati prekomjerni progib.

(2) Ako elementi armiranog ziña imaju veličinu koja je unutar graničnih izmjera danim u točki
5.5.2.5, smije se pretpostaviti da će bočni progib zida i vertikalni progib grede biti prihvatljiv.

(3) Kada je u proračunu progiba uzet modul elastičnosti, treba primijeniti dugotrajni modul
elastičnosti, Elongterm, dobiveno prema točki 3.7.2.

(4) Raspucavanje elemenata armiranog ziña izloženog savijanju – npr. armirane zidane grede
– biti će ograničeno tako da zadovolji granično stanje uporabljivosti kad su poštivane granične
izmjere iz točke 5.5.2.5 kao i zahtjevi za razradom detalja iz 8. poglavlja.

NAPOMENA: Ako zaštitni sloj do vlačne armature premašuje najmanje zahtjeve iz točke 8.2.2, nije potrebno
razmatrati mogućnost površinskog raspucavanja.

7.4 Elementi prednapetog ziña

(1)P Elementi prednapetog ziña ne smiju pri uporabnom opterećenju imati pukotine od savijanja
a ne smiju imati ni prekomjerni progib.

(2) Treba razmotriti uvjete opterećenja uporabnog pri prijenosu sila prednapinjanja i pri
proračunskim opterećenjima nakon gubitaka prednapinjanja. Drugi slučajevi proračuna smiju
postojati kod posebnih oblika za konstrukcija i uvjeta opterećenja.

(3)P Proračun elementa prednapetog ziña za granično stanje uporabljivosti mora se temeljiti na
sljedećim pretpostavkama:

- u ziñu ravni presjeci ostaju ravni

- naprezanje je srazmjerno relativnoj deformaciji

- vlačno naprezanje u ziñu ograničeno je tako da se izbjegnu prevelike širine pukotina i osigura
trajnost čelika za prednapinjanje

- sila prednapinjanja je konstantna nakon svih nastalih gubitaka.

(4) Ako se slijede pretpostavke u stavku (3)P, granična stanja uporabljivosti bit će zadovoljena
iako je može biti potrebno provesti dodatne provjere progiba.

7.5 Elementi omeñenog ziña

(1)P Elementi omeñenog ziña ne smiju pri uporabnom opterećenju imati pukotine od savijanja a
ne smiju imati ni prekomjerni progib..
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 67/92

(2)P Provjera elemenata omeñenog ziña u graničnim stanjima uporabljivosti mora se temeljiti na
pretpostavkama danim za elemente nearmiranog ziña.

7.6 Zidovi izloženi koncentriranim opterećenjima

(1) Ležajevi koji zadovoljavaju granično stanje nosivosti kad se provjeravaju u skladu s
jednadžbama (6.9), (6.10) ili (6.11), smatraju se zadovoljavajućim i za granično stanje
uporabljivosti.

8 Razrada detalja

8.1 Detalji ziña

8.1.1 Materijali ziña

(1)P Zidni elementi moraju biti prikladni za tip ziña i zahtjeve njegove lokacije i trajnosti. Mort,
ispunski beton i armatura moraju biti primjereni tipu zidnog elementa i zahtjevima trajnosti.

(2) Ziñe armirano šipkama treba postaviti u mort M5 ili jači, a ziñe armirano predgotovljenom
armaturom u horizontalnim sljubnicama morta treba postaviti u mort M2,5 ili jači.

(2) Mortovi za upotrebu u armiranom ziñu, osim za ziñe armirano u horizontalnim sljubnicama,
ne trebaju imati tlačnu čvrstoću, fm, manju od 4 N/mm2, a za ziñe armirano u horizontalnim
sljubnicama, ne manju od 2 N/mm2.

8.1.2 Najmanja debljina zida

(1)P Najmanja debljina zida mora biti takva da daje robusni zid.

(2) Najmanja debljina, tmin, nosivog zida treba zadovoljiti rezultate proračuna u skladu s ovom
normom.

NAPOMENA: U nacionalnom se dodatku smije ustanoviti vrijednost tmin koja se upotrebljava u državi.
Preporučena vrijednost jednaka je rezultatima proračuna.

8.1.3 Najmanja ploština zida

(1)P Nosivi zid mora imati najmanju neto ploštinu u tlocrtu 0,04 m2, nakon odbitka oslabljenja
zidnim kanalima i nišama.

8.1.4 Zidni vez

8.1.4.1 Proizvedeni zidni elementi

(1)P Zidni elementi moraju biti povezani mortom u skladu s dokazanom praksom.

(2)P Zidni elementi u nearmiranom zidanom zidu moraju se preklopiti u naizmjeničnim slojevima
(redovima) tako da zid djeluje kao jedinstveni konstrukcijski element.

(3) U nearmiranom ziñu, zidni elementi visine manje ili jednake 250 mm trebaju se preklapati
na duljini jednakoj najmanje 0,4 visine elementa ili 40 mm, a mjerodavna je veća vrijednost (vidjeti
sliku 8.1). Za zidne elemente visine veće od 250 mm preklop treba biti veći od 0,2 visine elementa
ili 100 mm. Na uglovima i križanjima zidova preklop zidnih elemenata ne treba biti manji od debljine
elementa ako bi to bilo manje od gornjih zahtijeva; rezane elemente treba upotrijebiti tako da se
postigne specificirani preklop na preostalom zidu.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 68/92
NAPOMENA: Prednost je ako su duljina zidova i veličine otvora primjerene izmjerama zidnih elemenata tako
da se izbjegne njihovo prekomjerno rezanje.

Legenda
1) preklop: ako je hu ≤ 250 mm: preklop ≥ 0,4 hu ili 40 mm, mjerodavna je veća vrijednost
ako je hu > 250 mm: preklop ≥ 0,2 hu ili 100 mm, mjerodavna je veća vrijednost

Slika 8.1 - Preklop zidnih elemenata

(4) Zidni vezovi koji ne udovoljavaju zahtjevima najmanjih preklopa smiju se u armiranom ziñu
upotrebljavati ako iskustvo ili eksperimentalni podaci ukazuju da su oni zadovoljavajući.

NAPOMENA: Kad je zid armiran, stupanj preklopa može se odrediti kao dio proračuna armature.

(5) Ako nenosivi zidovi graniče s nosivim zidovima, treba uzeti u obzir diferencijalno
deformiranje uslijed puzanja i skupljanja. Ako takvi zidovi nisu povezani zidnim vezom, treba ih
meñusobno povezati prikladnim vezama koje dopuštaju diferencijalno deformiranje.

(6) Diferencijalno deformiranje zbog ponašanja materijala treba uzeti u proračun ako će različiti
materijali biti meñusobno kruto povezani.

8.1.4.2 Zidni elementi od obrañenog prirodnog kamena

(1) Za sedimentni i metamorfni prirodni kamen treba obično specificirati da se polaže tako da
su ravnine polaganja u mort horizontalne ili gotovo horizontalne.

(2) Susjedne fasadne zidne elemente od prirodnog kamena treba preklopiti na razmaku koji je
najmanje 0,25 puta izmjera manjeg elementa, ali ne manje od 40 mm, osim ako su poduzete druge
mjere za osiguranje odgovarajuće čvrstoće.

(3) U zidovima u kojima zidni elementi ne prolaze kroz cijelu debljinu zida, treba na razmacima
koji ne premašuju 1 m, u vertikalnom i horizontalnom smjeru, ugraditi povezujuće zidne elemente
duljine jednake 0,6 do 0,7 debljine zida. Takvi zidni elementi trebaju imati visinu barem 0,3 svoje
duljine.

8.1.5 Sljubnice morta

(1) Horizontalne i vertikalne sljubnice izrañene od mortova opće namjene i laganih mortova
trebaju imati stvarnu debljinu ne manju od 6 mm ni veću od 15 mm, a horizontalne i vertikalne
sljubnice tankoslojnih mortova trebaju imati stvarnu debljinu ne manju od 0,5 mm ni veću od 3 mm.

NAPOMENA: Smiju se izvesti i sljubnice debljine od 3 mm do 6 mm ako su mortovi posebno izrañeni za tu

namjenu, i kad se proračun smije temeljiti na upotrebi morta opće namjene.

(2) Horizontalne sljubnice trebaju biti vodoravne, osim ako projektant nije drugačije odredio.

(3) Kad se rabe zidni elementi s mortnim džepovima, vertikalne sljubnice mogu se smatrati
ispunjenim ako je mort postavljen po cijeloj visini zidnog elementa i na najmanje 40% širine zidnog
elementa. Vertikalne sljubnice u armiranom ziñu izloženom savijanju i posmičnom djelovanju duž
sljubnica, trebaju biti potpuno ispunjene mortom.

8.1.6 Ležajevi pod koncentriranim opterećenjima

(1) Koncentrirana opterećenja koja zid treba preuzeti trebaju biti najmanje na duljini od 90 mm
ili onoj koja se zahtijeva proračunom u skladu s točkom 6.1.3, a mjerodavna je veća vrijednost.

8.2 Detalji armiranja

 EN 1996-1-1:2005
Stranica 69/92

8.2.1 Općenito

(1)P Armatura mora biti smještena tako da djeluje spregnuto sa ziñem.

(2)P Ako je u proračunu pretpostavljeno slobodno oslanjanje, moraju se razmotriti učinci svake
upetosti koja se može ostvariti ziñem.

(3) Čelik za armiranje u ziñu projektiranom kao elementu koji preuzima savijanje treba biti
postavljena preko ležaja tamo gdje je ziñe kontinuirano, bez obzira je li greda projektirana kao
kontinuirana ili ne. Tamo gdje se to dogaña, ploštinu čelika ne manju od 50% ploštine zahtijevane
vlačne armature u sredini raspona treba postaviti u gornju zonu preko ležaja i sidriti u skladu s
točkom 8.2.5.1. U svim slučajevima najmanje 25% čelika za armiranje zahtijevane za sredinu
raspona treba provesti kroz ležaj i slično usidriti.

8.2.2 Zaštitni sloj čelika za armiranje

(1) Da bi se mogla razviti čvrstoća prianjanja kad je čelik za armiranje odabran prema tablici
4.1 u skladu s točkom 4.3.3(3) postavljen u mort u horizontalnim sljubnicama:

- najmanja debljina zaštitnog sloja morta od čelika za armiranje do lica ziña treba biti 15 mm (vidjeti
sliku 8.2)

- zaštitni sloj morta iznad i ispod armature smještene u horizontalnim sljubnicama treba biti
osiguran tako da je debljina sljubnice morta najmanje 5 mm veća od promjera čelika za armiranje,
za mort opće namjene i za tankoslojni mort.

NAPOMENA: Ako na jednoj ili obje horizontalne plohe na koje se nanosi mort postoje udubljenja, najmanja
debljina morta oko armature može se prilagoditi tanjoj sljubnici.

Legenda
1) za mort opće namjene i za tankoslojni mort

Slika 8.2 - Zaštitni sloj u horizontalnim sljubnicama12

(2) Za ispunjenu šupljinu ili zidanje posebnog veza, najmanji zaštitni sloj za čelik za armiranje
odabran prema točki 4.3.3(3) treba biti 20 mm za mort ili betonski zaštitni sloj, ako je to prikladno,
ili jednak promjeru šipke, a mjerodavna je veća vrijednost.

(3) Odrezani krajevi svih šipki, osim onih od nehrñajućeg čelika, trebaju imati isti najmanji
zaštitni sloj kao onaj koji je predviñen za nezaštićeni ugljični čelik u situacijama izloženosti koje su
razmatrane, osim ako su poduzete neke druge mjere zaštite.

8.2.3 Najmanja ploština armature

(1) Ako je u elementima armiranog ziña čelik armiranje služi za povećanje čvrstoće u ravnini
elementa, ploština glavne armature ne treba biti manja od 0,05 % proračunske ploštine presjeka
ziña, odreñene kao umnožak njegove proračunske širine i proračunske visine.

(2) U zidovima u koje je ugrañen čelik za armiranje u horizontalnim sljubnicama radi povećanja
otpornosti na bočna opterećenja (izvan ravnine), ukupna ploština takve armature ne treba biti
manja od 0,03 % bruto ploštine presjeka zida (tj. 0,015 % uz svako lice).

12
Nacionalna bilješka: Na slici 8.2 pogrešno je kotiran razmak od 15 mm do osi armature umjesto do lica armature.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 70/92
(3) Ako je armatura postavljena u horizontalnim sljubnicama radi kontrole raspucavanja ili
osiguranja duktilnosti, ukupna ploština armature ne treba biti manja od 0,03 % bruto ploštine
presjeka zida.

(4) U armiranom šupljem zidu sa šupljinama ispunjenim sitnozrnatim betonom elementi

proračunani kao nosivi samo u jednom smjeru trebaju imati poprečnu armaturu postavljenu u
smjeru okomitom na glavnu armaturu radi raspodjele naprezanja. Ploština ovog sekundarnog
čelika za armiranje ne treba biti manja od 0,05 % ploštine presjeka elementa odreñene kao
umnožak njegove proračunske širine i proračunske visine.

(5) Ako se u elementu zahtijeva poprečna armatura (vidjeti točku 6.7.3), ploština poprečne
armature ne treba biti manja od 0,05 % ploštine presjeka elementa, odreñene kao umnožak
njegove proračunske širine i proračunske visine.

8.2.4 Veličina (promjera) čelika za armiranje

(1)P Najveći promjer čelika za armiranje mora biti takav da omogući pravilan položaj u mortu ili
ispunskom betonu.

(2) Čelik za armiranje u obliku šipki treba imati najmanji promjer od 5 mm.

(3)P Najveći promjer čelika za armiranje mora biti takav da naprezanja kod sidrenja, kao što je
navedeno u točki 8.2.5, nisu premašena i da je ispunjen uvjet za zaštitni sloj do armature, kao što
je navedeno u točki 8.2.2.

8.2.5 Sidrenje i preklopi

8.2.5.1 Sidrenje vlačno i tlačno napregnutog čelika za armiranje

(1)P Čelik za armiranje mora imati dovoljnu duljinu sidrenja tako da se unutarnje sile kojima je
izložen prenesu na mort ili ispunski beton i da ne doñe do uzdužnog raspucavanja ili odlamanja
ziña.

(2) Sidrenje treba postići ravnim šipkama, kukama, kukama pod pravim kutom ili petljama
(omčama), kako je prikazano na slici 8.3. Druga je mogućnost prijenos naprezanja pomoću
primjerenih mehaničkih ureñaja dokazanih ispitivanjima.

(3) Ravne šipke ili kuke pod pravim kutom (vidjeti sliku 8.3 (a) i (b)) ne treba upotrebljavati za
sidrenje glatkog čelika za armiranje promjera većeg od 8 mm. Kuke, kuke pod pravim kutom i
petlje (omče) ne treba upotrebljavati za sidrenje tlačno naprezanog čelika za armiranje.

a) sidrenje ravne šipke

b) kuka pod pravim kutom
c) kuka
d) petlja(omča)

Slika 8.3 - Detalji sidrenja

(4) Ravna se duljina sidrenja lb, zahtijevana za šipku, uz pretpostavku konstantnog naprezanja
prianjanja, odreñuje po formuli:

φ f yd
lb = γ M (8.1)
4 f bod

lb = (φ / 4) (fyd/fbod) (8.1)
gdje je:
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 71/92

φ proračunski promjer čelika za armiranje

fyd proračunska granica popuštanja čelika za armiranje, odreñena iz točaka 2.4.1 i 3.4.2
fbod proračunska čvrstoća prianjanja čelika za armiranje, odreñena iz tablice 3.5 ili 3.6 i
3.6.4, ako je prikladno, i iz točke 2.4.1.

(5) Za šipke koje završavaju kukama, kukama pod pravim kutom i petljama (omčama) (vidjeti
sliku 8.3(b), (c) i (d)), duljina sidrenja vlačno naprezanih šipki smije se smanjiti na 0,7 lb.

(6) Ako je postavljena veća ploština čelika za armiranje nego što je to zahtijevano proračunom,
duljina se sidrenja smije srazmjerno smanjiti, pod uvjetom da:

(i) za vlačno napregnut čelik za armiranje duljina sidrenja nije manja od najveće vrijednosti izmeñu:

- 0,3 lb ili
- 10 promjera šipke, ili
- 100 mm.

(ii) za tlačno napregnut čelik za armiranje duljina sidrenja nije manja od najveće vrijednosti izmeñu:

- 0,6 lb , ili
- 10 promjera šipke, ili
- 100 mm.

(7) Pri sidrenju armaturnih šipki treba postaviti poprečni čelik za armiranje jednoliko
rasporeñen na duljini sidrenja, s najmanje jednom šipkom postavljenom u području zakrivljenja
šipke (vidjeti sliku 8.3(b), (c) i (d)). Ukupna ploština poprečnog čelika za armiranje ne treba biti
manja od 25% ploštine jedne usidrene šipke čelika za armiranje.

(8) Ako se u horizontalnim sljubnicama upotrebljava predgotovljena armatura, duljinu sidrenju

treba temeljiti na karakterističnoj čvrstoći prianjanja kod sidrenja odreñenoj ispitivanjima u skladu s
normom EN 846-2.

8.2.5.2 Preklopi armature

(1)P Duljina preklopa mora biti dovoljna da prenese proračunske sile.

(2) Duljinu preklopa izmeñu dviju šipki čelika za armiranje treba proračunati u skladu s točkom
8.2.5.1, temeljeno na manjoj od dviju preklopljenih šipki.

(3) Duljina preklopa izmeñu dviju šipki čelika za armiranje treba biti:

- lb za šipke tlačno napregnute i za šipke vlačno napregnute, gdje je manje od 30% šipki u
presjeku preklopljeno i gdje svijetli razmak izmeñu preklopljenih šipki u poprečnomu smjeru nije
manji od 10 promjera šipke, a zaštitni sloj betona ili morta nije manji od 5 promjera šipke.

- 1,4 lb za šipke vlačno napregnute, gdje je ili 30% ili više šipki u presjeku preklopljeno ili ako je
svijetli razmak izmeñu preklopljenih šipki u poprečnom smjeru manji od 10 promjera šipke, ili je
zaštitni sloj betona ili morta manji od 5 promjera šipke.

- 2 lb za šipke vlačno napregnute, gdje je 30% ili više šipki u presjeku preklopljeno i gdje je svijetli
razmak izmeñu preklopljenih šipki manji od 10 promjera šipke, ili je zaštitni sloj betona ili morta
manji od 5 promjera šipke.

(4) Preklopi izmeñu šipki čelika za armiranje ne treba smještati u područja velikih naprezanja ili
gdje se izmjere presjeka mijenjaju, npr. gdje postoji skok u debljini zida. Svijetli razmak izmeñu
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 72/92
dviju preklopljenih šipki ne treba biti manji od dvaju promjera šipka ili 20 mm a mjerodavna je veća
vrijednost.

(5) Ako je upotrijebljena predgotovljena armatura u horizontalnoj sljubnici, duljinu preklopa

treba temeljiti na karakterističnoj čvrstoći prianjanja kod sidrenja odreñenoj ispitivanjima u skladu s
normom EN 846-2.

8.2.5.3 Sidrenje poprečne armature

(1) Sidrenje poprečne čelične armature, uključujući spone, treba ostvariti kukama ili kuka pod
pravim kutom (vidjeti sliku 8.3(b) i (c)), a gdje je primjereno, uzdužnom šipkom postavljenom
unutar kuke ili kuke pod pravim kutom.

(2) Sidrenje se smatra postignutim ako je zavoj kuke produljen ravnim dijelom za 5 promjera
šipke ili za 50 mm, a mjerodavna je veća vrijednost, a zavoj kuke pod pravim kutom produžen
ravnim dijelom duljine 10 promjera šipke ili 70 mm, a mjerodavna je veća vrijednost (vidjeti sliku
8.4).

Legenda:
1) 10φ ili 70 mm, mjerodavna je veća vrijednost 2) 5φ ili 50 mm, mjerodavna je veća vrijednost
a) s kukama pod pravim kutom b) s kukama

Slika 8.4 – Sidrenje poprečne armature

8.2.5.4 Ograničenje duljine vlačno napregnutog čelika za armiranje

(1) U svakom elementu izloženom savijanju, svaku šipku treba provući, osim na krajnjim
osloncima, iza točke nakon koje ona više nije potrebna, za razmak jednak proračunskoj visini
elementa ili 12 promjera šipke, a mjerodavna je veća vrijednost. Točka kod koje teorijski čelik za
armiranje više nije potreban je ona točka u kojoj je proračunski moment otpornosti presjeka,
uzimajući u obzir samo neprekinute šipke, jednak proračunskom momentu djelovanja. Meñutim,
čelik za armiranje ne treba prekidati u vlačnom području, osim ako je zadovoljen bar jedan od
sljedećih uvjeta za sve položaje proračunskog opterećenja:

- šipke čelika za armiranje protežu se najmanje na duljini sidrenja koja odgovara njihovoj
proračunskoj nosivosti od točke kod koje nisu više potrebne za savijanje

- proračunska sposobnost na poprečnu silu u presjeku gdje je čelik za armiranje prekinut (gdje
prestaje) dva je puta veća od proračunske poprečne sile u tom presjeku

- kontinuirane šipke čelika za armiranje u presjeku u kojem je čelik za armiranje prekinut (gdje
prestaje) imaju dvostruku ploštinu potrebnu za preuzimanje momenta savijanja u tom presjeku.

(2) Ako postoji mala upetost ili je uopće nema na kraju elementa izloženog savijanju, najmanje
25% ploštine vlačne armature zahtijevane u sredini raspona treba provesti preko ležaja. Ta
armatura smije biti sidrena u skladu s točkom 8.2.5.1, ili ako je osigurano da je:

- proračunska duljina sidrenja jednaka 12 promjera šipka iza osi oslonca, gdje niti kuka pod pravim
kutom niti kuka ne počinju prije središta oslonca,

ili

- proračunska duljina sidrenja jednaka 12 promjera šipke povećana za d/2 od lica oslonca, gdje je
d proračunska visina elementa, a nijedna kuka pod pravim kutom ne počinje prije d/2 unutar lica
oslonca.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 73/92

(3) Ako je razmak od lica oslonca do bližih rubova glavnog opterećenja manja od dvije
proračunske visine, svu glavnu armaturu u elementu izloženom savijanju treba produljiti do oslonca
i osigurati sidrenjem koje je istovrijedno 20 puta promjer šipke.

8.2.6 Ovijeni, tlačno napregnuti čelik za armiranje

(1)P Tlačno napregnuti čelik za armiranje mora biti ovijen da bi se spriječilo lokalno izvijanje.

(2) U elementima u kojima je ploština uzdužne armature veća od 0,25 % ploštine ziña i cijelog
ispunskog betona, i ako je uzdužna sila veća od 25% proračunske otpornosti na uzdužnu silu,
treba postaviti poprečne spone koje okružuju uzdužne šipke

(3) Tamo gdje su poprečne spone potrebne, one ne trebaju biti promjera manjeg od 4 mm ili
1/4 najvećeg promjera uzdužnih šipka, a mjerodavna je veća vrijednost, dok razmak ne treba
prijeći najmanju od sljedeće tri vrijednosti:

- najmanja poprečna izmjera zida

- 300 mm

- 12 promjera glavne šipke.

(4) Vertikalne ugaone šipke čelika za armiranje treba pridržati sponama savijenima pod kutom
koji ne treba prijeći 135º. Unutrašnje vertikalne šipke trebaju biti ovijene sponama s kukama na
naizmjeničnim razmacima spona.

8.2.7 Razmak čelika za armiranje

(1)P Razmak čelika za armiranje mora biti dovoljno velik da omogući ugradbu i zbijanje
ispunskog betona ili morta.

(2) Svijetli razmak izmeñu susjednih paralelnih šipki ne treba biti manji od najveće veličine
agregata povećane za 5 mm, ili promjera šipke, ili 10 mm, a mjerodavna je veća vrijednost.

(3) Razmak vlačne armature ne treba prijeći 600 mm.

(4) Kada je glavna armatura koncentrirana u jezgri ili u džepovima šupljih zidnih elemenata ili
džepovima oblikovanih postavljanjem zidnih elemenata, ukupna ploština glavne armature ne treba
prijeći 4% bruto ploštine presjeka ispunskog materijala u jezgri ili džepovima, osim kod preklopa
gdje ne treba prijeći 8%.

(5) Kad se zahtjeva veći razmak glavne armature koncentrirane u džepovima načinjenim s tom
svrhom, od onog dopuštenog stavkom (3), pojasnice armiranog presjeka treba ograničiti u skladu s
točkom 6.5.3 6.6.3 a razmak smije do 1,5 m.

(6) Ako se zahtijeva poprečna armatura, razmak spona ne treba biti veći od 0,75 x
proračunska visina elementa ili 300 mm, a mjerodavna je manja vrijednost.

(7) Predgotovljena armatura u horizontalnoj sljubnici treba biti postavljena na osnom razmaku
od 600 mm, ili manjem.

8.3 Detalji prednapinjanja

(1) Detalji ureñaja za prednapinjanje trebaju biti u skladu s normom EN 1992-1-1.

8.4 Detalji omeñenog ziña

 EN 1996-1-1:2005
Stranica 74/92

(1)P Omeñeno ziñe mora imati vertikalne i horizontalne armiranobetonske ili armirane zidane
omeñujuće elemente (serklaže) tako da, kad su izloženi djelovanjima, djeluju zajedno kao
jedinstveni konstrukcijski element.

(2)P Gornji i bočni omeñujući elementi moraju biti izvedeni nakon što je sazidano ziñe tako da će
biti meñusobno valjano (propisno) povezani.

(3) Omeñene elemente treba osigurati na razini svakog stropa, na svakom križanju zidova i na
objema stranama svakog otvora koji ima ploštinu veću od 1,5 m2. Smiju se zahtijevati dodatni
omeñujući elementi u zidovima tako da je najveći razmak, horizontalni ili vertikalni, 4 m.

(4) Omeñujući elementi trebaju imati ploštinu presjeka ne manju od 0,02 m2, s najmanjom
izmjerom od 150 mm u tlocrtu zida, i uzdužnu armaturu s najmanjom ploštinom istovrijednom 0,8
% presjeka omeñujućeg elementa ali ne manje od 200 mm2. Treba takoñer osigurati spone
promjera ne manjeg od 6 mm na razmaku ne većem od 300 mm. Razrada detalja armature treba
biti u skladu s točkom 8.2.

(5) U omeñenom ziñu u kojem se rabe zidni elementi skupine 1 i skupine 2 zidni elementi koji
se nalaze uz omeñujuće elemente trebaju imati preklop u skladu s pravilima propisanim u točki
8.1.4 za zidni vez. Druga je mogućnost prihvaćanje armature promjera ne manjeg promjera od 6
mm ili jednakovrijednog na razmaku ne većem od 300 mm, koja je valjano (propisno) sidrena u
omeñujući element13 i u sljubnice morta.

8.5 Povezivanje zidova

8.5.1 Povezivanje zidova sa stropovima i krovovima

8.5.1.1 Općenito

(1)P Ako se pretpostavlja da su zidovi pridržani stropovima ili krovovima, moraju se zidovi sa
stropovima i krovovima tako povezati da osiguraju prijenos proračunskih bočnih opterećenja na
ukrutne (pridržajne) elemente.

(2) Prijenos bočnih opterećenja na ukrutne elemente treba izvesti stropnom i krovnom
konstrukcijom, npr. armiranom ili predgotovljenom betonskom ili drvenim gredama vezanim
drvenim pločama, koja osigurava stropnoj ili krovnoj konstrukciji da djeluje kao dijafragma, ili kao
horizontalni serklaž sposoban prenijeti učinke djelovanja prouzročene posmikom i savijanjem. U
otpornosti pri prijenosu opterećenja odgovarajuću sposobnost trebaju imati tarna otpornost
ležajeva konstrukcijskih elemenata na ziñu ili metalne vezice s odgovarajućim pričvršćenjem na
kraju.

(3)P Ako se strop ili krov oslanja na zid, duljina ležaja mora biti dovoljna da osigura zahtijevanu
nosivost i otpornost na posmik, dopuštajući odstupanja u proizvodnji i izvedbi,

(4) Najmanja duljina oslanjanja stropova ili krovova na zidove treba biti kako je zahtijevana
proračunom.

8.5.1.2 Povezivanje vezicama

(1)P Ako se rabe vezice, one moraju biti sposobne prenijeti bočna opterećenja izmeñu zida i
konstrukcijskog elementa koji ga pridržava.

13
Nacionalna bilješka: Očita pogreška u izvorniku gdje umjesto confining element (omeñujući element tj. ispunski beton) piše
concrete infill ovdje je ispravljena.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 75/92

(2) Ako je opterećenje iznad zida zanemarivo, npr. na mjestu veze zabatnog zida i krova,
neophodno je posebno razmatranje da bi se osigurala učinkovita povezanost izmeñu vezica i zida.

(3) Razmaci vezica izmeñu zidova i stropova ili krovova ne trebaju biti veći od 2 m za zgrade
visine do 4 kata, a 1,25 m za više zgrade.

8.5.1.3 Povezivanje otporom trenja

(1)P Ako betonski stropovi, krovovi ili horizontalni serklaži leže izravno na zidu, otpor trenja mora
biti u stanju prenijeti bočna opterećenja.

8.5.1.4 Prstenaste spone i horizontalni serklaži

(1) Kada prijenos bočnih opterećenja na ukrutne elemente treba postići upotrebom
horizontalnih serklaža ili prstenastih spona njih treba postaviti u svakoj razini stropa ili neposredno
ispod njega. Prstenaste spone smiju biti armiranobetonske, od armiranog ziña, čelika ili drva i
trebaju biti sposobne prihvatiti proračunsku vlačnu silu od 45 kN.

(2) Kada prstenaste spone nisu kontinuirane treba poduzeti dodatne mjere za osiguranje
kontinuiteta.

(3) Prstenaste spone načinjene od armiranog betona trebaju sadržavati najmanje dvije šipke
čelika za armiranje od najmanje 150 mm2. Preklope treba označiti u skladu s normom EN 1992-1-1
i izmaknuti ih, ako je moguće. Neprekinuta paralelna armatura smije se uzeti s njezinim punim
presjekom uz uvjet da se nju postavi u strop ili prozorski nadvoj na razmaku ne većem od 0,5 m od
sredine zida i stropa.

(4) Ako se rabe stropovi bez djelovanja dijafragme, ili su klizni slojevi postavljeni ispod ležajeva
stropa, horizontalno ukrućenje zidova treba osigurati horizontalnim serklažima ili statički
jednakovrijednim mjerama.

8.5.2 Veza izmeñu zidova

8.5.2.1 Križanja

(1)P Nosivi zidovi koji se križaju moraju biti meñusobno povezani tako da se zahtijevano
vertikalna i bočna opterećenja mogu prenijeti izmeñu njih.

(2) Spoj na križanju dvaju zidova treba biti napravljen:

- vezom zida (vidjeti točku 8.1.4),

ili

- spajalima ili armaturom koja ulazi u svaki zid.

(3) Križanje nosivih zidova treba izvesti istodobno.

8.5.2.2 Šuplji i obložni zidovi

(1)P Dva sloja šupljeg zida moraju biti meñusobno učinkovito povezana.

(2) Broj zidnih spona koje povezuju dva sloja šupljeg zida ili izmeñu obložnog i nosivog zida ne
treba biti manji od broja proračunanog u skladu s točkom 6.5, ali ne manji od ntmin po m2.

NAPOMENA 1: Zahtjevi za upotrebu zidnih spona dani su u normi EN 1996-2.

 EN 1996-1-1:2005
Stranica 76/92

NAPOMENA 2: Kad se elementi za povezivanje, npr. predgotovljena armatura u horizontalnoj sljubnici, rabe
za povezivanje dvaju slojeva zida svaki vezni element treba shvatiti kao zidnu sponu.

NAPOMENA 3: U nacionalnom se dodatku smiju ustanoviti vrijednosti za ntmin za šuplje i obložne zidove za
upotrebu u državi; preporučena vrijednost za obje vrste zida je 2.

8.5.2.3 Dvoslojni zidovi

(1)P Dva sloja dvoslojnog zida moraju biti učinkovito meñusobno povezana.

(2) Zidne spone koje povezuju dva sloja dvoslojnog zida, proračunane u skladu s točkom
6.3.3(2) 6.5(4), trebaju imati dovoljnu ploštinu poprečnog presjeka s ne manje od j spajala po
kvadratnom metru dvoslojnog zida, a trebaju biti jednoliko rasporeñene.

NAPOMENA 1: Neki oblici predgotovljene armature u horizontalnim sljubnicama mogu takoñer služiti kao
spone izmeñu dvaju slojeva dvoslojnog zida (vidjeti normu EN 845-3).

NAPOMENA 2: U nacionalnom se dodatku smiju ustanoviti vrijednosti j koje se rabe u državi; preporučena
vrijednost je 2.

8.6 Zidni kanali i niše

8.6.1 Općenito

(1)P Zidni kanali i niše ne smiju oslabiti stabilnost zida.

(2) Zidni kanali i niše ne trebaju prolaziti kroz nadvoje ili druge konstrukcijske elemente
ugrañene u zid, niti se oni dopuštaju u elementima armiranog ziña osim ako je to projektant
posebno dopustio.

(3) Kod šupljih zidova, postojanje zidnih kanala i niša treba razmotriti odvojeno za svaki sloj.

8.6.2 Vertikalni zidni kanali i niše

(1) Smanjenje vertikalnog opterećenja i otpornost na posmik i savijanje koje proizlazi od

vertikalnih zidnih kanala i niša smije se zanemariti ako takvi vertikalni zidni kanali i niše nisu dublji
od tch,v; dubina niše ili zidnog kanala treba uključiti dubinu svih rupa dostignutih pri oblikovanju niša
ili zidnog kanala. Ako se ova ograničenja premaše, treba vertikalno opterećenje, i otpornost na
posmik i savijanje kontrolirati proračunom sa presjekom ziña umanjenim za niše i zidne kanale.

NAPOMENA: U nacionalnom se dodatku smiju ustanoviti vrijednosti tch,v koje se upotrebljavaju u državi.
Preporučene vrijednosti dane su u tablici ispod.

Veličine vertikalnih zidnih kanala i niša u ziñu koje su dopuštene bez proračuna

Zidni kanali i niše oblikovani nakon Zidni kanali i niše oblikovani za vrijeme
zidanja ziña zidanja ziña
Debljina Najveća dubina Najveća širina (mm) Najmanja debljina Najveća širina (mm)
zida (mm) (mm) ostatka zida (mm)
85 - 115 30 100 70 300
116 -175 30 125 90 300
176 - 225 30 150 140 300
226 - 300 30 175 175 300
> 300 30 200 215 300

NAPOMENA 1: Najveća dubina niša ili zidnih kanala treba uključiti dubinu svih rupa dostignutih pri oblikovanju
niše ili zidnog kanala.

NAPOMENA 2: Vertikalni zidni kanali koji se ne protežu više od 1/3 visine kata iznad razine stropa smiju imati
dubinu do 80 mm i širinu do 120 mm ako je debljina zida 225 mm ili više.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 77/92

NAPOMENA 3: Horizontalna udaljenost izmeñu susjednih zidnih kanala ili zidnog kanala i niše ili otvora ne treba
biti manja od 225 mm.

NAPOMENA 4: Horizontalna udaljenost izmeñu bilo koje dvije susjedne niše, bilo da su na istoj ili suprotnoj strani
zida, ili izmeñu niše i otvora, ne treba biti manja od dvostruke širine šire od dviju niša.

NAPOMENA 5: Kumulativna širina vertikalnih zidnih kanala i niša ne treba prijeći 0,13 dužine zida.

8.6.3 Horizontalni i kosi zidni kanali

(1) Horizontalne i kose zidne kanale treba postaviti unutar jedne osmine svijetle visine zida,
iznad ili ispod stropa. Ukupna dubina, uključujući dubinu svih rupa zahvaćenih pri oblikovanju
zidnog kanala treba biti manja od tch,v uz uvjet da je ekscentričnost u području niše manja od t/3.
Ako se ovo ograničenje premaši, vertikalno opterećenje i otpornost na posmik i savijanje treba
provjeriti proračunom uzimajući u obzir smanjeni presjek.

NAPOMENA: U nacionalnom se dodatku smiju ustanoviti vrijednosti tch,v koje se upotrebljavaju u državi.
Preporučene vrijednosti dane su u tablici ispod.

Veličine horizontalnih i kosih zidnih kanala u ziñu koje su dopuštene bez proračuna

Debljina Najveća dubina (mm)

zida Neograničena duljina Duljina ≤ 1250 mm
(mm)
85 - 115 0 0
116 - 175 0 15
176 - 225 10 20
226 - 300 15 25
preko 300 20 30
NAPOMENA 1: Najveća dubina zidnog kanala treba uključiti i dubinu svih rupa dostignutih pri oblikovanju zidnog
kanala.

NAPOMENA 2: Horizontalni razmak izmeñu kraja zidnog kanala i otvora ne treba biti manji od 500 mm.

NAPOMENA 3: Horizontalni razmak izmeñu dvaju susjednih zidnih kanala ograničene duljine, bilo da se oni nalaze
na istoj ili suprotnim stranama zida, ne treba biti manja od dvostruke duljine najdužeg zidnog kanala.

NAPOMENA 4: U zidovima debljine veće od 175 mm, dopuštena se dubina zidnog kanala smije povećati za 10 mm
ako je zidni kanal usječen strojem točno do zahtijevane dubine. Ako se upotrebljava strojno rezanje, zidni kanali do
10 mm dubine smiju se rezati s obje strane zidova čija debljina nije manja od 225 mm.

NAPOMENA 5: Širina zidnog kanala ne treba prijeći polovicu preostale debljine zida.

8.7 Slojevi nepropusni na vlagu

(1)P Slojevi nepropusni na vlagu moraju biti sposobni prenijeti horizontalna i vertikalna
proračunska opterećenja, a da ne budu oštećeni ili da ne uzrokuju oštećenje; oni moraju imati
dovoljnu površinsku otpornost na trenje da spriječe nepredviñeno pomicanje ziña koje je na njima.

A1
NAPOMENA: Preporučuje se da se slojevi nepropusni za vlagu ne umeću izmeñu predgotovljenih dijelova i
dopunskoga elementa spregnutoga nadvoja. Ako se to smatra nužnim, mora se dokazati otpornost na
horizontalne posmične sile koje nastaju na spojnoj plohi i vertikalni tlak. Vidjeti točku 6.6.5(7).
A1

8.8 Toplinski i dugotrajni pomaci

(1)P U obzir se moraju uzeti učinci pomaka tako da ne djeluju nepovoljno na ziñe.

NAPOMENA: Obavijesti o dopuštenim pomacima u ziñu mogu se naći u normi EN 1996-2.

 EN 1996-1-1:2005
Stranica 78/92

9 Izvedba

9.1 Općenito

(1)P Cijela grañevina mora biti izvedena u skladu sa specificiranim detaljima uz dopuštena
odstupanja.

(2)P Cijelu grañevinu mora izvoditi primjereno vješto i iskusno osoblje.

(3) Ako se slijede zahtjevi norme EN 1996-2, može se pretpostaviti da su stavci (1)P i (2)P
zadovoljeni.

9.2 Proračun elemenata konstrukcije

(1) Za vrijeme izvedbe treba razmotriti opću stabilnost konstrukcije ili pojedinačnih zidova; a
ako na gradilištu treba predvidjeti posebne mjere opreza, njih treba specificirati.

9.3 Opterećenje ziña

(1)P Ziñe ne smije biti izloženo opterećenju sve dok nije postiglo odgovarajuću čvrstoću da
može nositi opterećenje bez oštećenja.

(2) Ispunjavanje prostora iza potpornih zidova ne treba izvoditi sve dok zid ne postane
sposoban nositi opterećenja pri izvedbi ispunjavanja, uzevši u obzir sve sile zbijanja ili vibriranja.

(3) Posebnu pažnju treba posvetiti zidovima koji su za vrijeme izvedbe privremeno nepridržani,
no koji mogu biti izloženi vjetrenim opterećenjima ili opterećenjima pri izvedbi, pa ih treba, ako je
nužno, privremeno poduprijeti, da se zadrži njihova stabilnost.

Dodatak A
(obavijesni)

Odreñivanje parcijalnih faktora koji se odnose na izvedbu

(1) Ako u državi postoji razred ili razredi za γM iz točke 2.4.3 vezani za kontrolu izvedbe, tada
pri razlikovanju jednog ili više razreda γM treba razmotriti sljedeće:
- raspoloživost primjereno kvalificiranog i iskusnog osoblja za nadzor radova koje zapošljava
izvoñač
- raspoloživost primjereno kvalificiranog i iskusnog osoblja za nadzor radova koje je neovisno o
osoblju izvoñača

NAPOMENA: U slučaju ugovora „ključ u ruke“, projektanta se smije smatrati osobom neovisnom o
organizaciji koja gradi u svrhu nadzora radova, uz uvjet da je projektant primjereno kvalificirana osoba koja
izvještava više članove uprave, neovisno o timu stručnjaka koji rade na izvedbi.
- ocjenjivanje gradilišnih svojstava morta i ispunskog betona
- način na koji se miješaju mort i sastojci u partijama, npr. vaganjem ili u prikladno izmjerenim
sanducima.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 79/92

Dodatak B
(obavijesni)

Metoda proračuna ekscentričnosti stabilizacijske jezgre

(1) Kad vertikalni ukrućujući elementi ne ispunjavajua točku 5.4(2), treba proračunati ukupnu
ekscentričnost stabilizacijske jezgre prouzročenu njihanjem, et, u svim odgovarajućim smjerovima
iz izraza:

M 
et = ξ  d + ec  (B.1)
 N Ed 

gdje je:
Md proračunski moment savijanja u podnožju jezgre, proračunan linearnom teorijom
elastičnosti
NEd proračunsko vertikalno opterećenje u podnožju jezgre, proračunano linearnom
teorijom elastičnosti
ec dodatna ekscentričnost
ξ faktor povećanja rotacijske krutosti na mjestu pridržanosti promatranog
konstrukcijskog elementa.

(2) Dodatna ekscentričnost ec i faktor povećanja ξ smiju se proračunati iz jednadžbi (B.2) i

(B.3) (vidjeti sliku B.1):

Slika B.1 – Prikaz stabilizacijske jezgre

kr
ξ= (B.2)
Qd
k r − 0,5 N d ⋅ htot
Nd

2
Q  h 
ec = d ⋅ 4,5 d c ⋅  tot 
 (B.3)
Nd  100 d c 

gdje je:
kr rotacijska krutosti na mjestu pridržanosti u Nmm/rad.

NAPOMENA: Pridržanost može potjecati od temelja – vidjeti normu EN 1997 – ili od drugog dijela
konstrukcije, npr. od podruma.

htot ukupna visina zida ili jezgre mjereći od temelja, u mm

dc najveća izmjera presjeka jezgre u smjeru savijanja, u mm
Nd proračunska vrijednost vertikalnog opterećenja u podnožju jezgre, u N
Qd proračunska vrijednost ukupnog vertikalnog opterećenja, dijela zgrade koji je
stabiliziran jezgrom.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 80/92
Dodatak C
(obavijesni)

Pojednostavnjena metoda proračuna ekscentričnosti opterećenja izvan ravnine zidova

(1) Za proračun ekscentričnosti opterećenja zidova spoj (čvor) zida i stropa smije se
pojednostavniti pretpostavljajući neraspucale presjeke i elastično ponašanje materijala; smije se
računati s okvirnim djelovanjem ili proračunati pojedini čvor.

(2) Proračun pojedinog čvora smije se pojednostavniti kako je prikazano na slici C.1; za manje
od četiri elementa, one kojih nema treba zanemariti. Krajeve elemenata udaljene od čvora treba
uzeti kao upete osim ako je poznato da ne mogu uopće preuzeti nikakav moment savijanja, kada
ih se smije uzeti kao zglobno povezane. Moment savijanja na kraju, u čvoru 1, M1, smije se
proračunati s pomoću izraza (C.1), a moment savijanja na kraju u čvoru 2, M2, na sličan način, ali
uz E2I2/h2 umjesto E1 I1/h1, u brojniku14,

n 1 E 1I 1
h1  w 3 l 32 w 4 l 42 
M1 = −
n1 E 1I 1 n 2 E 2 I 2 n 3 E 3 I 3 n 4 E 4 I 4  4( n 3 − 1 ) 4( n 4 − 1 )  (C.1)
+ + +
h1 h2 l3 l4

gdje je:
ni faktor krutosti elemenata, uzima se jednak 4 za elemente koji su upeti na obim krajevima a
inače 3
Ei modul elastičnosti elementa i, gdje i = 1, 2, 3 ili 4

NAPOMENA: Obično će biti dovoljno uzeti vrijednost E=1000⋅fk za sve zidne elemente.
NAPOMENA: Obično će biti dovoljno uzeti vrijednost E=1000⋅fk za sve elemente ziña.

Ij moment tromosti elementa "j", gdje je j = 1, 2, 3 ili 4 (u slučaju šupljeg zida kod kojeg je
samo jedan sloj opterećen, Ij treba uzeti samo od opterećenog zida)
Ii moment tromosti elementa i, gdje je i = 1, 2, 3 ili 4 (u slučaju šupljeg zida kod kojeg je
samo jedan sloj opterećen, Ij treba uzeti samo od opterećenog zida)
h1 svijetla visina elementa 1
h2 svijetla visina elementa 2
l3 svijetli raspon elementa 3
l4 svijetli raspon elementa 4
w3 proračunsko jednoliko raspodijeljeno opterećenje na elementu 3, upotrebljavajući parcijalne
koeficijente iz norme EN 1990 za nepovoljni učinak
w4 proračunsko jednoliko raspodijeljeno opterećenje na elementu 4, upotrebljavajući parcijalne
koeficijente iz norme EN 1990 za nepovoljni učinak.

NAPOMENA: Pojednostavnjeni okvirni model sa slike C.1 smatra se neprimjerenim za stropove od drvenih
greda. Za takve slučajeve upućuje se na stavak (5).
Legenda
1 Okvir a
1 Okvir b

NAPOMENA: Moment M1 odreñen je za okvir a, dok je moment M2 odreñen je za okvir b.

Slika C.1 - Pojednostavnjeni dijagram okvira

(3) Rezultati takvih proračuna bit će obično na strani sigurnosti, jer se stvarna upetost, tj. omjer
stvarnog momenta koji se prenosi preko čvora i onog koji bi postojao da je čvor potpuno krut, na

14
Nacionalna bilješka: Zbog očite pogreške u izvorniku u kojem stoji E2l2/h2 i E1l1/h1 načinjen je ispravak slova l u slovo I
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 81/92

spoju stropa i zida, ne može postići. Biti će dopušteno da se u proračunu smanji ekscentričnost
dobivena iz proračuna u skladu s gornjim stavkom (1), množeći ga s faktorom η.

η se može odrediti eksperimentalno, ili se može uzeti kao (1-km/4),

gdje je:
E 3Ι 3 E 4Ι 4
n3 + n4
l3 l4
k = (C.2)
m
E Ι E 2Ι 2
n1 1 1 + n 2
h1 h2

gdje simboli imaju isto značenje kao i u stavku (2).

(4) Ako je ekscentričnost proračunana u skladu sa stavkom (2) veća od 0,45 debljine zida,
proračun se smije temeljiti na stavku (5).

(5) Ekscentričnost opterećenja koje će se uzeti u proračunu smije se temeljiti na opterećenju

kojem se odupire najmanja zahtijevana širina nalijeganja, ne veća od 0,1 debljine zida mjereno od
lica zida, a naprezana do odgovarajuće proračunske čvrstoće materijala (vidjeti sliku C.2).

NAPOMENA: Treba imati na umu da, uzimajući ekscentričnost prema ovom dodatku, to može dovesti do
takve rotacije stropa ili grede da na suprotnoj strani zida od one na kojoj djeluje opterećenje nastane
pukotina.

Legenda
1) širina nalijeganja ≤ 0,1t

Slika C.2 - Ekscentričnost dobivena iz proračunskog opterećenja

kojem se odupire blok naprezanja

(6) Kad strop leži na dijelu debljine zida, vidjeti sliku C.3, moment iznad stropa, MEdu i moment
ispod stropa, MEdf, smiju se odrediti iz izraza C.3 i C.4, uz uvjet da su vrijednosti manje od onih
odreñenih prema stavcima (1), (2) i (3):

M Edu = N Edu
(t − 3a )
(C.3)
4
M Edf = N Edf
a
+ N Edu
(t + a )
(C.4)
2 4

gdje je:

NEdu proračunsko opterećenje na gornjem zidu

NEdf proračunsko opterećenje od stropa
a udaljenost od lica zida do ruba stropa.

Slika C.3 – Dijagram koji prikazuje sile kad strop leži na dijelu debljine zida
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 82/92

Dodatak D

(obavijesni)

Odreñivanje ρ3 i ρ4

(1) Ovaj dodatak daje dva grafa, D.1 i D.2, jedan za odreñivanje ρ3 a drugi za odreñivanje ρ4

Slika D.1 Graf koji prikazuje vrijednosti ρ3 iz jednadžbi 5.6 i 5.7

Slika D.2 Graf koji prikazuje vrijednosti ρ4 iz jednadžbi 5.8 i 5.9

 EN 1996-1-1:2005
Stranica 83/92

Dodatak E
(obavijesni)

Koeficijenti momenta savijanja, α1 α2, jednoslojnog bočno

opterećenog zida debljine manje ili jednake 250 mm

Legenda
1) slobodni rub
2) slobodno oslonjeni rub
3) potpuno pridržan/kontinuirani rub
4) α2, µα2: koeficijenti momenata u naznačenim smjerovima

Slika E.1 – Legenda za uvjete oslanjanja koji se upotrebljavaju u tablicama

Uvjeti oslanjanja h/l

zida
A µ 0,30 0,50 0,75 1,00 1,25 1,50 1,75 2,00
1,00 0,031 0,045 0,059 0,071 0,079 0,085 0,090 0,094
0,90 0,032 0,047 0,061 0,073 0,081 0,087 0,092 0,095
0,80 0,034 0,049 0,064 0,075 0,083 0,089 0,093 0,097
0,70 0,035 0,051 0,066 0,077 0,085 0,091 0,095 0,098
0,60 0,038 0,053 0,069 0,080 0,088 0,093 0,097 0,100
0,50 0,040 0,056 0,073 0,083 0,090 0,095 0,099 0,102
0,40 0,043 0,061 0,077 0,087 0,093 0,098 0,101 0,104
0,35 0,045 0,064 0,080 0,089 0,095 0,100 0,103 0,105
0,30 0,048 0,067 0,082 0,091 0,097 0,101 0,104 0,107
0,25 0,050 0,071 0,085 0,094 0,099 0,103 0,106 0,109
0,20 0,054 0,075 0,089 0,097 0,102 0,105 0,108 0,111
0,15 0,060 0,080 0,093 0,100 0,104 0,108 0,110 0,113
0,10 0,069 0,087 0,098 0,104 0,108 0,111 0,113 0,115
0,05 0,082 0,097 0,105 0,110 0,113 0,115 0,115 0,117

Uvjeti oslanjanja h/l

zida
B µ 0,30 0,50 0,75 1,00 1,25 1,50 1,75 2,00
1,00 0,024 0,035 0,046 0,053 0,059 0,062 0,065 0,068
0,90 0,025 0,036 0,047 0,055 0,060 0,063 0,066 0,068
0,80 0,027 0,037 0,049 0,056 0,061 0,065 0,067 0,069
0,70 0,028 0,039 0,051 0,058 0,062 0,066 0,068 0,070
0,60 0,030 0,042 0,053 0,059 0,064 0,067 0,069 0,071
0,50 0,031 0,044 0,055 0,061 0,066 0,069 0,071 0,072
0,40 0,034 0,047 0,057 0,063 0,067 0,070 0,072 0,074
0,35 0,035 0,049 0,059 0,065 0,068 0,071 0,073 0,074
0,30 0,037 0,051 0,061 0,066 0,070 0,072 0,074 0,075
0,25 0,039 0,053 0,062 0,068 0,071 0,073 0,075 0,077
0,20 0,043 0,056 0,065 0,069 0,072 0,074 0,076 0,078
0,15 0,047 0,059 0,067 0,071 0,074 0,076 0,077 0,079
0,10 0,052 0,063 0,070 0,074 0,076 0,078 0,079 0,080
0,05 0,060 0,069 0,074 0,077 0,079 0,080 0,081 0,082

Uvjeti oslanjanja h/l

zida
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 84/92
C µ 0,30 0,50 0,75 1,00 1,25 1,50 1,75 2,00
1,00 0,020 0,028 0,037 0,042 0,045 0,048 0,050 0,051
0,90 0,021 0,029 0,038 0,043 0,046 0,048 0,050 0,052
0,80 0,022 0,031 0,039 0,043 0,047 0,049 0,051 0,052
0,70 0,023 0,032 0,040 0,044 0,048 0,050 0,051 0,053
0,60 0,024 0,034 0,041 0,046 0,049 0,051 0,052 0,053
0,50 0,025 0,035 0,043 0,047 0,050 0,052 0,053 0,054
0,40 0,027 0,038 0,044 0,048 0,051 0,053 0,054 0,055
0,35 0,029 0,039 0,045 0,049 0,052 0,053 0,054 0,055
0,30 0,030 0,040 0,046 0,050 0,052 0,054 0,055 0,056
0,25 0,032 0,042 0,048 0,051 0,053 0,054 0,056 0,057
0,20 0,034 0,043 0,049 0,052 0,054 0,055 0,056 0,058
0,15 0,037 0,046 0,051 0,053 0,055 0,056 0,057 0,059
0,10 0,041 0,048 0,053 0,056 0,056 0,057 0,058 0,059
0,05 0,046 0,052 0,055 0,057 0,058 0,059 0,059 0,060

Uvjeti oslanjanja h/l

zida
D µ 0,30 0,50 0,75 1,00 1,25 1,50 1,75 2,00
1,00 0,013 0,021 0,029 0,035 0,040 0,043 0,045 0,047
0,90 0,014 0,022 0,031 0,036 0,040 0,043 0,046 0,048
0,80 0,015 0,023 0,032 0,038 0,041 0,044 0,047 0,048
0,70 0,016 0,025 0,033 0,039 0,043 0,045 0,047 0,049
0,60 0,017 0,026 0,035 0,040 0,044 0,046 0,048 0,050
0,50 0,018 0,028 0,037 0,042 0,045 0,048 0,050 0,051
0,40 0,020 0,031 0,039 0,043 0,047 0,049 0,051 0,052
0,35 0,022 0,032 0,040 0,044 0,048 0,050 0,051 0,053
0,30 0,023 0,034 0,041 0,046 0,049 0,051 0,052 0,053
0,25 0,025 0,035 0,043 0,047 0,050 0,052 0,053 0,054
0,20 0,027 0,038 0,044 0,048 0,051 0,053 0,054 0,055
0,15 0,030 0,040 0,046 0,050 0,052 0,054 0,055 0,056
0,10 0,034 0,043 0,049 0,052 0,054 0,055 0,056 0,057
0,05 0,041 0,048 0,053 0,055 0,056 0,057 0,058 0,059

Uvjeti oslanjanja h/l

zida
E µ 0,30 0,50 0,75 1,00 1,25 1,50 1,75 2,00
1,00 0,008 0,018 0,030 0,042 0,051 0,059 0,066 0,071
0,90 0,009 0,019 0,032 0,044 0,054 0,062 0,068 0,074
0,80 0,010 0,021 0,035 0,046 0,056 0,064 0,071 0,076
0,70 0,011 0,023 0,037 0,049 0,059 0,067 0,073 0,078
0,60 0,012 0,025 0,040 0,053 0,062 0,070 0,076 0,081
0,50 0,014 0,028 0,044 0,057 0,066 0,074 0,080 0,085
0,40 0,017 0,032 0,049 0,062 0,071 0,078 0,084 0,088
0,35 0,018 0,035 0,052 0,064 0,074 0,081 0,086 0,090
0,30 0,020 0,038 0,055 0,068 0,077 0,083 0,089 0,093
0,25 0,023 0,042 0,059 0,071 0,080 0,087 0,091 0,096
0,20 0,026 0,046 0,064 0,076 0,084 0,090 0,095 0,099
0,15 0,032 0,053 0,070 0,081 0,089 0,094 0,098 0,103
0,10 0,039 0,062 0,078 0,088 0,094 0,100 0,103 0,106
0,05 0,054 0,076 0,090 0,098 0,103 0,107 0,109 0,110

Uvjeti oslanjanja h/l

zida
F µ 0,30 0,50 0,75 1,00 1,25 1,50 1,75 2,00
1,00 0,008 0,016 0,026 0,034 0,041 0,046 0,051 0,054
0,90 0,008 0,017 0,027 0,036 0,042 0,048 0,052 0,055
0,80 0,009 0,018 0,029 0,037 0,044 0,049 0,054 0,057
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 85/92

0,70 0,010 0,020 0,031 0,039 0,046 0,051 0,055 0,058

0,60 0,011 0,022 0,033 0,042 0,048 0,053 0,057 0,060
0,50 0,013 0,024 0,036 0,044 0,051 0,056 0,059 0,062
0,40 0,015 0,027 0,039 0,048 0,054 0,058 0,062 0,064
0,35 0,016 0,029 0,041 0,050 0,055 0,060 0,063 0,066
0,30 0,018 0,031 0,044 0,052 0,057 0,062 0,065 0,067
0,25 0,020 0,034 0,046 0,054 0,060 0,063 0,066 0,069
0,20 0,023 0,037 0,049 0,057 0,062 0,066 0,068 0,070
0,15 0,027 0,042 0,053 0,060 0,065 0,068 0,070 0,072
0,10 0,032 0,048 0,058 0,064 0,068 0,071 0,073 0,074
0,05 0,043 0,057 0,066 0,070 0,070 0,075 0,077 0,078

Uvjeti oslanjanja h/l

zida
G µ 0,30 0,50 0,75 1,00 1,25 1,50 1,75 2,00
1,00 0,007 0,014 0,022 0,028 0,033 0,37 0,040 0,042
0,90 0,008 0,015 0,023 0,029 0,034 0,038 0,041 0,043
0,80 0,008 0,016 0,024 0,031 0,035 0,039 0,042 0,044
0,70 0,009 0,017 0,026 0,032 0,037 0,040 0,043 0,045
0,60 0,010 0,019 0,028 0,034 0,038 0,042 0,044 0,046
0,50 0,011 0,021 0,030 0,036 0,040 0,043 0,046 0,048
0,40 0,013 0,023 0,032 0,038 0,042 0,045 0,047 0,049
0,35 0,014 0,025 0,033 0,039 0,043 0,046 0,048 0,050
0,30 0,016 0,026 0,035 0,041 0,044 0,047 0,049 0,051
0,25 0,018 0,028 0,037 0,042 0,046 0,048 0,050 0,052
0,20 0,020 0,031 0,039 0,044 0,047 0,050 0,052 0,054
0,15 0,023 0,034 0,042 0,046 0,047 0,051 0,053 0,055
0,10 0,027 0,038 0,045 0,049 0,052 0,053 0,055 0,057
0,05 0,035 0,044 0,050 0,053 0,055 0,056 0,057 0,058

Uvjeti oslanjanja h/l

zida
H µ 0,30 0,50 0,75 1,00 1,25 1,50 1,75 2,00
1,00 0,005 0,011 0,018 0,024 0,029 0,033 0,036 0,039
0,90 0,006 0,012 0,019 0,025 0,030 0,034 0,037 0,040
0,80 0,006 0,013 0,020 0,027 0,032 0,035 0,038 0,041
0,70 0,007 0,014 0,022 0,028 0,033 0,037 0,040 0,042
0,60 0,008 0,015 0,024 0,030 0,035 0,038 0,041 0,043
0,50 0,009 0,017 0,025 0,032 0,036 0,040 0,043 0,045
0,40 0,010 0,019 0,028 0,034 0,039 0,042 0,045 0,047
0,35 0,011 0,021 0,029 0,036 0,040 0,043 0,046 0,047
0,30 0,013 0,022 0,031 0,037 0,041 0,044 0,047 0,049
0,25 0,014 0,024 0,033 0,039 0,043 0,046 0,048 0,051
0,20 0,016 0,027 0,035 0,041 0,054 0,047 0,049 0,052
0,15 0,019 0,030 0,038 0,043 0,047 0,049 0,051 0,053
0,10 0,023 0,034 0,042 0,047 0,050 0,052 0,053 0,054
0,05 0,031 0,041 0,047 0,051 0,053 0,055 0,056 0,056

Uvjeti oslanjanja h/l

zida
I µ 0,30 0,50 0,75 1,00 1,25 1,50 1,75 2,00
1,00 0,004 0,009 0,015 0,021 0,026 0,030 0,033 0,036
0,90 0,004 0,010 0,016 0,022 0,027 0,031 0,034 0,037
0,80 0,005 0,010 0,017 0,023 0,028 0,032 0,035 0,038
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 86/92
0,70 0,005 0,011 0,019 0,025 0,030 0,033 0,037 0,039
0,60 0,006 0,013 0,20 0,026 0,031 0,035 0,038 0,041
0,50 0,007 0,014 0,022 0,028 0,033 0,037 0,040 0,042
0,40 0,008 0,016 0,024 0,031 0,035 0,039 0,042 0,044
0,35 0,009 0,017 0,026 0,032 0,037 0,040 0,043 0,045
0,30 0,010 0,019 0,028 0,034 0,038 0,042 0,044 0,046
0,25 0,011 0,021 0,030 0,036 0,040 0,043 0,046 0,048
0,20 0,013 0,023 0,032 0,038 0,042 0,045 0,047 0,050
0,15 0,016 0,026 0,035 0,041 0,044 0,047 0,049 0,051
0,10 0,020 0,031 0,039 0,044 0,047 0,050 0,052 0,054
0,05 0,027 0,038 0,045 0,049 0,052 0,053 0,055 0,056

Uvjeti oslanjanja h/l

zida
J µ 0,30 0,50 0,75 1,00 1,25 1,50 1,75 2,00
1,00 0,009 0,023 0,046 0,071 0,096 0,122 0,151 0,180
0,90 0,010 0,026 0,050 0,076 0,103 0,131 0,162 0,193
0,80 0,012 0,028 0,054 0,083 0,111 0,142 0,175 0,208
0,70 0,013 0,032 0,060 0,091 0,121 0,156 0,191 0,227
0,60 0,015 0,036 0,067 0,100 0,135 0,173 0,211 0,250
0,50 0,018 0,042 0,077 0,113 0,153 0,195 0,237 0,280
0,40 0,021 0,050 0,090 0,131 0,177 0,225 0,272 0,321
0,35 0,024 0,055 0,098 0,144 0,194 0,224 0,296 0,347
0,30 0,027 0,062 0,108 0,160 0,214 0,269 0,325 0,381
0,25 0,032 0,071 0,122 0,180 0,240 0,300 0,362 0,428
0,20 0,038 0,083 0,142 0,208 0,276 0,344 0,413 0,488
0,15 0,048 0,100 0,173 0,250 0,329 0,408 0,488 0,570
0,10 0,065 0,131 0,224 0,321 0,418 0,515 0,613 0,698
0,05 0,106 0,208 0,344 0,482 0,620 0,759 0,898 0,959

Uvjeti oslanjanja h/l

zida
K µ 0,30 0,50 0,75 1,00 1,25 1,50 1,75 2,00
1,00 0,009 0,021 0,038 0,056 0,074 0,091 0,108 0,123
0,90 0,010 0,023 0,041 0,060 0,079 0,097 0,113 0,129
0,80 0,011 0,025 0,045 0,065 0,084 0,103 0,120 0,136
0,70 0,012 0,028 0,049 0,070 0,091 0,110 0,128 0,145
0,60 0,014 0,031 0,054 0,077 0,099 0,119 0,138 0,155
0,50 0,016 0,035 0,061 0,085 0,109 0,130 0,149 0,167
0,40 0,019 0,041 0,069 0,097 0,121 0,144 0,164 0,182
0,35 0,021 0,045 0,075 0,104 0,129 0,152 0,173 0,191
0,30 0,024 0,050 0,082 0,112 0,139 0,162 0,183 0,202
0,25 0,028 0,056 0,091 0,123 0,150 0,174 0,196 0,217
0,20 0,033 0,064 0,103 0,136 0,165 0,190 0,211 0,234
0,15 0,040 0,077 0,119 0,155 0,184 0,210 0,231 0,253
0,10 0,053 0,096 0,144 0,182 0,213 0,238 0,260 0,279
0,05 0,080 0,136 0,190 0,230 0,260 0,286 0,306 0,317

Uvjeti oslanjanja h/l

zida
L µ 0,30 0,50 0,75 1,00 1,25 1,50 1,75 2,00
1,00 0,006 0,015 0,029 0,044 0,059 0,073 0,088 0,102
0,90 0,007 0,017 0,032 0,047 0,063 0,078 0,093 0,107
0,80 0,008 0,018 0,034 0,051 0,067 0,084 0,099 0,114
0,70 0,009 0,021 0,038 0,056 0,073 0,090 0,106 0,122
0,60 0,010 0,023 0,042 0,061 0,080 0,098 0,115 0,131
0,50 0,012 0,027 0,048 0,068 0,089 0,108 0,126 0,142
0,40 0,014 0,032 0,055 0,078 0,100 0,121 0,139 0,157
0,35 0,016 0,035 0,060 0,084 0,108 0,129 0,148 0,165
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 87/92

0,30 0,018 0,039 0,066 0,092 0,116 0,138 0,158 0,176

0,25 0,021 0,044 0,073 0,101 0,127 0,150 0,170 0,190
0,20 0,025 0,052 0,084 0,114 0,141 0,165 0,185 0,206
0,15 0,031 0,061 0,098 0,131 0,159 0,184 0,205 0,226
0,10 0,041 0,078 0,121 0,156 0,186 0,212 0,233 0,252
0,05 0,064 0,114 0,164 0,204 0,235 0,260 0,281 0,292
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 88/92
Dodatak F
(obavijesni)

Granični omjer visine (duljine) i debljine zidova u graničnom stanju uporabljivosti

(1) Ako zid ne može zadovoljiti granična stanja nosivosti, što se mora provjeriti, njegovu
veličinu treba ograničiti na onu koja proizlazi iz slika F.1, F.2 ili F.3, ovisno o uvjetima oslanjanja15
kako je prikazano na slikama, gdje je h svijetla visina zida, l je duljina zida, a t je debljina zida; za
šuplje zidove treba umjesto t uzeti tef.

(2) Kada su zidovi oslonjeni na vrhu ali ne i na krajevima, treba ograničiti h na 30⋅t.

(3) Ovaj dodatak vrijedi ako debljina zida, ili jednog sloja šupljeg zida, nije manja od 100 mm.

Legenda
1) slobodno oslonjen ili s punim kontinuitetom

Slika F.1 – Granični omjer visine (duljine) i debljine zidova oslonjenih na sva četiri ruba

Legenda
1) slobodno oslonjen ili s punim kontinuitetom

Slika F.2 - Granični omjer visine (duljine) i debljine zidova oslonjenih u podnožju, na vrhu i
na jednom vertikalnom rubu

Legenda
1) slobodno oslonjen ili s punim kontinuitetom

Slika F.3 - Granični omjer visine (duljine) i debljine zidova oslonjenih na rubovima, u
podnožju, ali ne na vrhu

15
Nacionalna bilješka: U ovom dodatku riječ restraint upotrijebljena je u značenju oslanjanje a ne upetost kao u ostalom.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 89/92

Dodatak G
(obavijesni)

Koeficijent smanjenja nosivosti zbog vitkosti i ekscentričnosti

(1) U sredini visine zida, primjenom pojednostavnjenih općih načela danih u točki 6.1.1,
koeficijent smanjenja nosivosti, Φm, uzimajući u obzir vitkost zida i ekscentričnost opterećenja, za
sve module elastičnosti E i karakteristične tlačne čvrstoće nearmiranoga ziña fk, smije se odrediti
iz:

u2
−
Φ m = A1 e 2
(G.1)

gdje je:
emk
A1 = 1 − 2 (G.2)
t

λ − 0,063
u= (G.3)
emk
0,73 − 1,17
t
gdje je:
hef fk
λ= (G.4)
t ef E

a emk, hef, t i tef, su odreñeni u točki 6.1.2.2, a e je baza prirodnog logaritma.

(2) Za E = 1000⋅ fk, jednadžba (G.3) postaje:

hef
− 1,67
t ef
u= (G.5)
e
23 − 37 mk
t
a za E = 700⋅ fk:
hef
− 1,67
t ef
u= (G.6)
e
19,3 − 31 mk
t

(3) Vrijednosti Φm, izvedene iz izraza (G.5) i (G.6) grafički su prikazane na slikama G.1 i G.2.

UMETNI SLIKU IZ EN 1996-1-1:2005/AC:2009

Slika G.1 – Vrijednosti Φm za različite vitkost i ekscentričnosti uz E = 1000· fk
UMETNI SLIKU IZ EN 1996-1-1:2005/AC:2009
Slika G.2 – Vrijednosti Φm za različite vitkosti i ekscentričnosti uz E = 700· fk
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 90/92
DODATAK H
(obavijesni)

Faktor povećanja iz točke 6.1.3

UMETNI SLIKU IZ EN 1996-1-1:2005/AC:2009

Slika H.1 – Graf koji prikazuje faktor povećanja iz točke 6.1.3:
Koncentrirana opterećenja na ležajevima16

16
Nacionalna bilješka: Pogreška u izvorniku! Uz gornju crtu treba pisati 2a1/hc = 1. Za hc vidjetii sliku 6.2.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 91/92

DODATAK I
(obavijesni)

Prilagodba bočnog opterećenja na zidove oslonjene na tri ili četiri ruba izložene
horizontalnom opterećenju van ravnine i vertikalnom opterećenju

(1) Pretpostavlja se da je zid izložen horizontalnom opterećenju van ravnine i ekscentričnom

vertikalnom opterećenju.

NAPOMENA: Moguće je preraspodijeliti moment na vrhu zida (prouzročen ekscentričnošću vertikalnog

opterećenja) na unutarnji i vanjski sloj šupljeg zida ako su u proračunu specificirane odgovarajuće spone za
tu svrhu.

(2) Ako je zid dio šupljeg zida, horizontalno opterećenje van ravnine može se podijeliti na dva
sloja (vidjeti točku 6.3.1(6)).

(3) Vertikalno opterećenje iznad otvora treba raspodijeliti na zidove na strane uz otvor.

(4) Horizontalno opterećenje van ravnine koje djeluje na zid koji se uzima u provjeri u skladu s
točkom 6.1 smije se smanjiti upotrebljavajući faktor k iz izraza I.1

l2
k = 8µα (I.1)
h2

NAPOMENA: Faktor k izražava omjer nosivosti zida na vertikalnom rasponu i nosivosti za bočno opterećenje
stvarne ploštine zida (uzevši u obzir moguću pridržanost na rubu).

gdje je:
k faktor koji predstavlja nosivost na bočno opterećenje zida na vertikalnom rasponu
podijeljenu s nosivošću zida na bočno opterećenje sa stvarnom površinom zida
(uzevši u obzir pridržanost na rubu)
α odgovarajući koeficijent momenta savijanja u skladu s 5.5.5
µ omjer karakterističnih čvrstoća na savijanje ziña u ortogonalnim smjerovima u
skladu s točkom 5.5.5
h visina zida
l duljina zida.
 EN 1996-1-1:2005
Stranica 92/92
DODATAK J
(obavijesni)
Armirani elementi ziña izloženi posmičnom opterećenju: povećanje fvd

(1) U slučaju zidova ili greda kod kojih je glavna armatura postavljena u džepove, jezgre ili
šupljine ispunjene ispunskim betonom kako je opisano u točki 3.3, vrijednosti fvd koje se rabe za
proračun VRd1 17 smiju se odrediti iz jednadžbe:

( 0,35 + 17,5ρ )
fvd = (J.1)
γM
0,7
uz uvjet da fvd nije veći od N/mm2,
γM
gdje je:
As
ρ=
bd
As ploština presjeka primarne armature
b širina presjeka
d proračunska visina
γM parcijalni koeficijent za ziñe.

(2) Za slobodno oslonjene armirane grede ili konzolne potporne zidove kod kojih je omjer
posmičnog raspona, av, i proračunske visine, d, šest ili manji, smije se fvd povećati množeći ga
faktorom, χ, gdje je:

 a 
χ = 2,5 − 0,25 v  (J.3)
 d

uz uvjet da fvd nije veći od 1,75/γM N/mm2.

Posmični raspon, av, je najveći moment savijanja podijeljen s najvećom poprečnom silom u
presjeku.

17
Nacionalna bilješka: Pogreška u izvorniku gdje piše VRD1 ovdje je ispravljena.