Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
Trabailu Marcelino Joaquim
Trabailu Marcelino Joaquim
INTRODUSAUN.
Sidade mai husi lingua bahasa katak sanskerta katak kota, husi dalan seluk katak
akumulasaun.tuir literature angola- amerika iha parte rua konaba sidade katak town no city,husi
bahasa Indonesia,town hatetenm katak sidade ki’ik, ida, sidade signifika lolos akumula ema
barak hodi forma ba sidade bo’ot ,no tuir( S. Menno ho Mustamin Alwi,1992:26) town katak
forma entre sidadede ho suku, populasaun ne’ebe iha sidade ne’e konese sidade ne’e hanesan
kait. Ho hahalok social ne’ebe iha sidade nia laran hanesan sidade ne’e mak metropolitania
Difinisaun sidade
Iha difinisaun ba iha sidade mak tuir matenek nain ida ho naran SAFARI Iman 1993:19 hateten
katak sidade mak reprezentativu ema hotu ne’ebe moris iha relasaun ne’ebe bo’ot no pemanente
no liu husi ema hetorojen, ne’e signifika kata sidade ne’e iha populasaun total ne’ebe mak bo’ot
1. Siadde ne’ebe mak ki’ik., mak sidade ida ne’e ho ninia populasaun total 10.000 to’o ba
iha 100.000
2. Sidade ne’ebe daudaun ne’e mak ho ninia populasaun total 100.001 to’o ba iha 500.000
3. Sidade ne’ebe mak bo’ot mak hanesan ho nia total populasaun ne’ebe mak bo’ot liu
desde 500.000
4. Sidade metropolitania mak sidade ne’ebe ho ninia populasaun bo’ot liu hamutuk
1.000.000
Iha nasaun ida nia laran ,tenke iha buat baarak hanesan area urbana no area rural, atu nune
kuaze ema hotu,bele haketak entre area
rua ne’e. baibain ema hotu hotu sei.destigi entre area urbana no rural ho numeru rezidente
iha reziaun ne’e. popula saun urbanu sei konsidera barak liu fali populasun rural. Alende
ne’e, tranjitu iha area urbana ne’e kolega liu duke iha aarea rural.diferensa iha populasaun
no tranjitu ne’ebe okupadu entre area urbana no rural tamba faktu katak aktividade sira iha
area urbana ne’e ralativamente barak liu kompara ho area rural sira.
Diskusaun bazikamente kona ba area urbana no rural diskute tiha on aba tempu naruk tuir
lolos, iha ona regulamentu legal, hanesan hatete iha lei regulamentu ministerial no seluk
tan tamba ne’e ema barak hatene ona kona area urba no rural.
Diskusaun kona ba area urbana no rural nunka hakotu k abele dehan katak iha buat barak
ne’ebe sempre intesante atu diskute gramatika , bainhira kolia kona ba area urbana no rural
sira simoltaniamente , sei iha sira barak no artigu ida sei la to. Alende ne’e atu hatene klean
liu tan , ita sei kolia kona ba area urbana sira.
Ita kolia kona basosiedade iha area urbana oi-oin tebes ,ne’e mos idifisiu sira. Tan ne’e it
abele dehan katak sidade ne’e mak area ida ne’e be hari no tau matan ba komunidade sira.
Tuir difinisau sidade iha disionariu boot Indonesia nian (KBBI), sidade ne mak area hela fatin
nian ne’ebe iha unidade hela fatin ba ema barak iha mundu tomak.
Sidade ne’e rasik bele interpreta deit nudar area ida ne’ebe iha potensia bot hahu husi setor
empregu, setor saude, setor edukasaun,no seluseluk tan iha area urbana ida fasil atu hetan
buat oi-oin tamba iha fasilidade urbanu barak liu kompara ho fasilidade rural sira. Liu tan
ne’e uma sira iha sidade ne’e sei hare nu’dar denser tanba populasaun iha sidade ne’e barak
liu laos ne’e deit iha sidade sira mos dalabarak liu mak ita bele hare uma aas sira tuir loloos
teknologia ne’be eziste iha area urbana sira sei hare ba tempu modernu liu tanba ne’e
dalabarak area urbana sira uza nu’udar sentru ekonomiku governu nian.
Nune’e mos loloos ba difinisaun sidade nia ne’ebe baseia ba numeru lei 22 1999 konaba
governu rejional area urbanu ne’e area ida ne’ebe iha atividade principal laos agrikultura
nian ho arranju ida konaba area ne’e nia funsaun sira iha area ne’e hanesan fatin id aba
rezulusaun konsentrasaun no destribuisaun servisu no destribuisaun no mos mudansa oha
naran no transferensia capital no governu nia servisu social no atividade ekonomiku sira.
1.2.OBJETIVU
Objetivu ida ne’e bazeia ba introdusaun ne’ebe mak hakerek nain menciona iha leten;
1.atu hatene kona-ba lalaok papel funsaun sidade nian
2.atu bele hasae konesementu no habilidade hakerek nain nian. konaba papel funsaun
sidade nian ne’ebe mak mensiona iha leten,atu nune’e hakerek nain bele komprende liu
tan kona-ba papel funsaun sidade.
3. oinsa mak fo difinisaun ba funsionamentu sidade
KAPITULU II
1 ENKUDRAMENTU TEORIA
Maibe ita kolia kona ba sidade ne’e nia hun,sidade ne’e nia difinisaun barak mak tuir matenek
nain sira nia lia fuan mak hanesan tuir mai ne’e;
1.Dwight Sanderson (1942),kota adalah tempat yangberpenduduk 10.000 orang atau lebih.
tiuir husi sanderson (1942), katak sidade ne’e mak hanesan fatin ida ho populasaun
hamutuk ema nain -10.000 liu ka liu.
2. Wirth (P.J.M Nas,1979),kota adalah suatu permukiman yang relative besar, padat dan
prmanen, serta dihuni oleh orang-orang yang heterogen kedudukan socialnyi. Karena jumlah
penduduk dan kepedatannya seerta sifatnya sebagay wilayah tempat tinggal permanen yang
heterogen hubungan social di kota menjadi longgar acuk tak asuh dan tidak akrap.
3.Harris dan Ullman( P.J.M. Nas,1979), koota merupakan pusat untuk permukiman dan
pemanfaatan bumi oleh manusia.pertumbuhannya yang cepat dan luasnya wilayah kota
menunjukkan eksploitasi bumi dillakukan dengan cara yang sudah ungul.
Difinisaun papel;
Papel mak komportamentu,konduta ou funsaun ema ida halao iha grupu ida nia laran .papel
nuudar konjuntu husi modelu kulturais ne’ebe assosiadu ho estatutu ida husi konsekuensia
hahalok atetude valor no komportamentus ne’ebe sosiedade fo ba ema ida no ba ema hotu
ne’ebe hetan estatutu ida ne’e tuir sosialogus kontemporaneos,papel social tuir efetiva
nian forma husi normas ne’ebe submete ona ba asaun sujeitu ne’ebe okupa ho pozisaun ida
ou funsaun particular ida iha grupu koletiva ida.
Referensia
Difinisaun sidade tuir:
ADDI M IDHON (penulis)
ADDI M IDHON (editor)
Dwight Sanderson (1942),
Wirth (P.J.M Nas,1979),
Harris dan Ullman( P.J.M. Nas,1979),
Harris dan Ullman( P.J.M. Nas,1979),