Está en la página 1de 13

KAPITULU I

ANTESEDENTE

A. Intrudusaun

Bazeia ba konseptus fundamental ka hanoin primeiru ba parte saude nian katak


desemvolvimentu iha sector saude hanesan parte integradu husi desemvolvimentu nasional. Tamba ne’e
komunidade hotu iha Timor Leste iha direitu ba empoderamentu asistensia saude ne.ebe maximu duni, no
dever atu partesipa iha kualker aktividade ne’ebe traza no hala’o husi governo ne’ebe menciona iha
konstituisaun RDTL artigo 57, pontu 1” kada individuo iha direitu ba asistensia saude no tratamentu
mediku, no mos deveres hodi proteje no desemvolve.” Ho hare husi aspetu saude principal tebes, maka
governo halo esforsu tau programas principais no preoridade ne’ebe hahu ho espasus promotivos no
preventivos ho esperansa atu halo antesipasaun ba komunidade husi ameasas ba saude individuo,
familia, grupu, grupu espesifiku ka komunidade em jeralmente liu moris neon nain.
Problema saude publiku iha Timor Leste nia kausa tamba menus iha aspetu social ekonomia hodi
kausa inkapasidade atu hatene iha aspetu ne’ebe espesifikus iha area saude ba kuidadu sira nia aan
rasik(Self care). Wainhira situasaun ida ne’e husik hela maka nia infaktu sei fo problema boot ba saude
individuo, familia,grupu,no komunidade em jeral. No husi parte seluk inpaktu maka hanesan hamenus
estatus saude familia, komunidade em jeralmente, kondisaun ida ne’e iha influencia hasoru produtividade
familia no komunidade.
Momentu ida ne’e nação Timor Leste presiza tebes elementus saude ne’ebe professional atu tulun
governo hodi halo antesipasaun ba problema saude publiku ne’ebe sai hanesan parte ida husi
desemvolvimentu nasional.
Tamba ne’e tinan-tinan governo sempre foti problema ida primeiru mak hanesan parte saude nian, laos
deit ba iha karakteristiku mediku individuo, maibe problema asistensia saude ba familia, grupu no
komunidade em jeral, alem de ida ne’e hanesan meios halo promosaun moris saudavel iha ambitu
komunidade.
Ita hatene iha tempu okupasaun Indonesia iha buat barak mak halao hanesan esforsu atu atinji saude
komunidade ho optimal. Maibe politika estado Indonesia so focus liu ba problema kurativu(tratamentu)
hodi produz rekursus humanu barak ba enfermeiru iha Timor Leste. Maibe promosauan Edukasaun saude
ne’ebe presiza fo ba komunidade atu hasae koinesimentu hodi halo prevensaun ba moros oin- oin
(epidemiologia) menus tebes.

Liu husi konseptu basiku ne’ebe hatur iha leten, maka IBTL hamrik foti medidas hanesan faculdade
ciencia Saude no Departamentu saude publika preoridade, ikus mai hili(escolha) tereno ba fatin pratika
iha Posto Administrativo Same Munisipiu Manufahi espesifiku Suco Letefoho Aldeia Rialau hanesan
targetu ba programa desemvolvimentu saude publiku nian, ba komunidade iha Suco Letefoho Aldeia
Rialau liu husi programa estajiadu ou lecture (kuliah) servisu realiadade (LSR) ba discente ka estudante
faculdade saude publika Instituto Boa Ventura Timor Leste tinan 2021/2022. Ho ida ne’e liu husi
Ministru da Saude RDTL komesa prepara no forma politika iha formasaun saude publika ne’ebe focus
ba esforsu preventive liu husi edukasaun saude (health education) ba komunidade no familia. Tuir
padraun ka rekerimentu kurikulum katak kada finalista Licenciatura Saude publica, tenke bele domina
eskil, ciencia, no atetude profesionalismo iha inplementa cicencia ne’ebe estuda (aprende) durante iha
kadeira akademia, espesifiku iha IBTL hodi halo aplikasaun ba komunidade. Tamba ida ne’e aktividade
lecture (kuliah) servisu realidade ( estajia ) ida ne’e hanesan esforsu iha pratika ciencia no eskil mak
hetan ona atu koloka ba familia, grupo no komunidade diretamente iha area orientasaun suco Letefoho
Aldeia Rialau

2.1. FORMULASAUN ISSUE


Saneamentu saude publiku hanesan base fundamental hodi determina komuniadade nia saude,
wainhira atu moris diak ita sempre preokupa ho kualidade bee mos ka agua potable mak fahe (distribui )
ba komunidade ho tratamentu ne’ebe loos ba esgotu no maneija fatin lixu ne’ebe mak sufiziente no
adekuadu.Koalia ba saneamentu basiku ne’e buat principal atu konkista ba saude no kualidade moris
planeada husi investimentu publiku.
Komunidade iha suco Letefoho Aldeia Rialau Postu Administrativu Same Munisipiu Manufahi hanesan
komunidade ne’ebe hela iha area rual, oin sa sira moris loron no sira nia kondisaun saude publiku

B. Objetivo
1. Objetivo Jeral
Bele halao no promove pratika kona ba elementus saude komunidade atu halao funsaun professional
saude publika husi individuo, familia, grupu no komunidade em jeral.
2. Objetivo espesifiku
 Halo assesmentu no identifikasaun problema saude mak hasoru husi familia,grupu, komunidade
halo planeamentu intervensaun saude komunidade, halo motivasaun iha utelizasaun rekursus
naturais hodi hasae kualidade moris no aselera /dodu komunidade iha hadia no acesso ba iha
faselidade saude ne’ebe iha.
 Bele promove plano saude komunidade hodi hamrik mesak /independen liu husi fo informasaun
edukasaun saude hodi rekopera konsiensia komunidade, iha esforsu mak efetivo no esperitu
volontarismu hodi hasae prosperiedade moris saudavel ( bem estar e viver saudavel)
C. Beneficio
. Ba Partesipantes Estajiadu
 Hodi promove (increase) no Treinu aan iha asistensia saude komunidade indepensia ba familia,
grupu, iha komunidade
 Bele absolve/aplika ciencia mak hetan iha kadeira akademia diretamente ba komunidade liu husi
aprosimasaun saude publika
 Bele hasae(increase) koinesimentu no experiensia discente hodi absolve/aplika profisaun husi
ema nian iha familia,grupu no komunidade em jeral
 Bele treinu aan (training self) hodi fo motivasaun ba komunidade halo pratika ba transforma aan
 Discente bele komprende diak liu kona ba processo halo relatoriu no absolve problema saude
publika nian iha level komunidade
 No bele hasae koinesimentu no experiensia iha implementasaun issue espesifiku saude nian

 Komparasaun teoria ne’ebe hetan durante iha kadeira akademia liu husi lecture(kuliah) servisu
realidade LSR) diretamente ba komunidade

2. Ba komunidade suco Letefoho Aldeia Rialau

 Komunidade bele hetan informasaun husi discente/estudante kona ba prinsipais saude ligadu ho
problema saneamentu(sentina familia, Sistema loe lixu/foer, drainage, preparasaun bee mos sst),
personalidade hijiene no maneira moris saudavel iha falimilia, grupu no komunidade
 Komunidade bele halo identifikasaun no mos hatene kona ba buat ne’ebe akontese no bele halo
asaun prevensaun kona ba issue saude ambiental
 Bele implementa plano saude publiku ho maneira independente liu husi fo informasaun saude ba
rekoperasaun saude publiku, iha esforsu nivel aktivu no apoiu ba malu hodi hasae prosperiedade
moris saudavel

3. Ba Instituisaun Boa Ventura Timor Leste


 Hanesan material referensia ba elementus saude pulbliku (public health ) hodi aplika nia
profisaun ba komunidade ba komunidade maneira kontinuasaun /sustentavilidade
 Hanesan material /lisaun referensia ba peskisador/a saude publiku(public health ) espesifiku liu
discentes Departamentu saude publiku iha Institutu Boa Ventura Timor Leste (Manufahi)
4. Ba estado no Governo
 Hanesan meios ida menimisa ka reduz kasu morbilidade no mortalidae, sentidu povu saudavel
naçao forte
 Hanesan meios ida menimisa desfesas ka gastu orsamentu governo ka tinan tinan
KAPITULU II
KONTEMPLASAUN TEORITIS

2.1. Saneamentu publiku ba komunidade


Hare husi konseitu saneamentu publiku ba komunidade hanesan kondisaun principal hodi atinji
objetivu ne’ebe ema hein hela liu husi servisu komunitaria, no servisu governu nian ne’ebe halo kada
tinan tinan hodi promove moris diak(saudavel) katak povu isin diak governu, nacao forte
2.1.2. Ho nune tuir prof Dr Soekidjo Notoatmodjo (2007) katak hahalok ema konsentra ba saude
ambiente ( envairomental health ) hanesan respons ema nian konsentra ba ambiente
hodi determina saude ba ema
2.1.3. Ho nune tuir prof Dr Soekidjo Notoatmodjo (2007) katak hahalok em relasaun ho soe bee foer,
ne’ebe kobre husi parte hijiene preservasaun tekniku no nia utelisazaun
2.1.4.Ho nune tuir prof Dr Soekidjo Notoatmodjo (2007) katak hahalok em relasaun foer hanesan foer
ne’ebe tos(solido) ka foer ne’ebe been(liquid) halo parte iha Sistema soe foer (lixu) bee foer halo
parte hotu buat ne’ebe la diak
2.1.5. Ho nune tuir Anderson Cristiano Pereira ( 2013) katak Saneamentu iha komunidade area
isoladu iha Munisipiu sei presiza fo atensaun
2.1.6. Ho nune tuir Anderson Cristiano Pereira ( 2013) katak Saneamentu basiku iha intima ida
ligadu ho saude publiku , meio ambiente no desemvolvimentu nasional, ho moras kolera, isin
tifoide,hepatitis, nia hatete iha pais subdesemvolvidu kuase ema 10 milhoes mak konsumu bee for
hohi kasa moras sira hanesan temi ona
2.2. Funsaun Saneamentu Basika
2.2.1. Tuir prof Dr Soekidjo Notoatmodjo (2007) hanesan labele halo foer rai leten no iha sorin seluk
2.1.2. Tuir prof Dr Soekidjo Notoatmodjo (2007) hanesan labele halo foer bee matan no iha sorin
seluk
2.2.3. Tuir prof Dr Soekidjo Notoatmodjo (2007) hanesan labele halo l alar, teklili no sst kaer (too)
2.2.1. Tuir prof Dr Soekidjo Notoatmodjo (2007) hanesan labele halo dois (iis)
2.2.1. Tuir prof Dr Soekidjo Notoatmodjo (2007) hanesan labele inkomportavel familia
(venefisiaria)
2.3. Espesies(species/jenis) Saneamentu
D. Tempu halao Estajiu
Data Aktividade Observasaun
8 de Abril de 2021 Enkontro discente fakuldade Orador iha enkontru dekano
saude publiku ho docente iha fakuldade saude, reitora
Campus IBTL, koalia IBTL, senadu eksekutivu
estratejia implementasaun IBTL, akompaina docente no
estajiadu discentes IBTL
12 de Abril de 2021 Entrega discente estajiadu Partesipa discente estajiadu
husi IBTL ba Administrasaun hotu, discente delegasaun
munisipiu MF PA Same husi fakuldade seluk no
docentes
13 de Abril de 2021 Kompilasaun/preparasaun Kada membru grupu
koesioner ba base line estajiadu
survey
9 April 2005(kontinua tuir Pelaksanaan Survey pada Seluruh anggota kelompok
saida mk iha) tuir lokasi praktek III
16 April 2005 Tabulasi dan Interpretasi data Seluruh anggota kelompok
hasil survey III
23 April 2005 Pengambilan data sekunder Seluruh anggota kelompok
dan klarifikasi data III
30 April 2005 Persiapan draf laporan hasil Seluruh anggota kelompok
survey untuk dipersentasikan III
di kampus UNPAZ
18 Juni 2005 Diskusi pemantapan laporan Seluruh anggota kelompok
untuk dipersentasikan III
16 Juli 2005 Persentasi hasil kegiatan Seluruh anggota kelompok
PBL1 III
12 November 2005 Koordinasi dengan lider local Utusan kelompok III
untuk pelaksanaan loka karya
mini
19 November 2005 Pembuatan dan Utusan kelompok III
pendistribusian surat
undangan
10 December 2005 Re-Koordinasi pemantapan Utusan Kelompok III
Lokmin
17 December 2005 Pelaksanaan kegiatan local Seluruh anggota kelompok
karya mini (Mini Workshop) III
untuk menentukan prioritas
masalah actual yang dihadapi
masyarakat pissu kraik dan
dilanjutkan dengan diskusi
focus group untuk
menentukan intervensi
kegiatan bersama. Pada saat
yang bersamaan juga
dilakukan kegiatan
pengobatan massal bagi
masyarakat setempat yang
disupport dari Bairo Pite
Clinic (2 orang Dokter dan 1
orang Perawat)
19 December 2005 Perbaikan laporan akhir Seluruh anggota kelompok
kegiatan PBL1 III
Awal tahun 2006 Implementasi kegiatan PBL2, Seluruh anggota kelompok
lihat pada bab iv III
penatalaksanaan/rekomendas
i

E. Metode Rekollamentu amostra/sample


 Sample/amostra hanesan parte balun husi populasaun ou obyek ne’ebe verifika /
observa depois foti ka hili ho intensaun bele representa populasaun ne’ebe iha. Buat
ida ne’e konsiente katak dalarua lae maibe bele foti hotu metade populasaun hanesan
sample / amostra. Husi komposisaun ne’ebe iha leten, mak total populasaun iha peskisa
ida ne’e atu foti balun ho laiha eskolla isin lolon /ras no laiha hili ho sentimentu domin
sai ba sample. Maneira dada sample halao ho ramdom sampling.

 Metode foti(kolekta) amostra/sample iha peskisa ida ne’e uteliza maneira random
sampling ho maneira sortiada. Hare husi total ba familia suku Letefoho Aldeia Rialau
hanesan xefe familia total populasaun …. habitantes, ho iha limitasaun tempu maka
maneira randomnisaun ne’ebe rekoinese mak los tebes hodi hetan data ne’ebe presiza
ba sira Lecture(kuliah) servisu realidade(KKN). Caranya membuat maping kemudian
diberi nomor ganjil ( R1, R3, R5, R7, R9, R11, R13, R15, R17, R19, R21, R23, R25, R27, R29, R31,
R33, R35, R36, R37, R39, R41, R43, R45, R47, R49, R51, R55, R57, R61, R63, R65, R67, R69, R71, R73 )
pada masing-masing rumah secara random sampai memenuhi sampel yang diperlukan
sebesar 36KK. Jadi sampel yang diperlukan dalam penelitian ini adalah sebanyak 36KK
dari 72KK yang ada dalam wilayah penelitian. Sampel sebanyak 36KK ini yang akan
dijadikan sebagai responden yang dipandang cukup representatif atau cukup mewakili
populasi sebanyak 73kk/346 jiwa wilayah Aldeia Pissu-Kraik.

F. Teknika kolekta(colected) data


a. Husu(interview) hanesan buat teknika rekolla/kolekta data/informasaun ho maneira halao(exekuta)
interview no informasaun iha fatin(site) peskisa, maneira diak formal ou informal ho maneira
diretamente usa hodi halao(exekuta) husu hatan atu hetan (procure) data/informasaun ne’ebe presiza
mak akuradu, parte input iha analisis Estajiu( Lectura Servisu Realidade –KKN ) .

b. Observasaun
Observasaun hanesan asaun tekniku hodi hare(look) ho maneira atensaun,ba rekolla data/informasaun
liu husi hare diretamente iha tereno(site ) peskisa hasoru objektu mak examina ba.

c. Etudu (Estudy) Dokumentus


Estudu dokumentus hanesan halao estudu kona ba politika konstituisaun, dokumentus, relatorius,
Livrus/literature ne’ebe relasaun ho objektu mak examina ba.

G. Metode Analisa(analysis) data


Metode analisa hanesan meios ne’ebe usa hodi halo separasaun buat ida entre seluk atu hatene
diak tuir natureza ou hanesan metode deskritivu ne’ebe uza analisa ho maneira kualitativa
hasoru data ne’ebe kolekta hotu ho nune issue saude iha Suco Letefoho Aldeia Rialau bele
identifika
H. Kondisaun jeral saude publiku Aldeia Rialau
1. Kondisaun jeral area(Demografia populasaun)
a. Total xefe familia : 72
b. Luan areal : 78 km2
1. Natar : 5 Ht
2. Tereno : 5Ha, 85% vida(moris) ho agrikultura) ka Tos/natar nain
3. Dalan : 2000 m
4. Faselidade Eskola : 10 unidade
5. Fatin semitero : 2 unidade
6. Floresta : 5 ht
c. Area Tetuk
1. Area Ondas : sim
2. Area montainosa : Em jeralmente
d. Altu (high) area husi tasi
1. Minimal :-
2. Maksimal :-
2. Komunikasaun no transportasaun
a. Aldeia ne’ebe bele kobre kareta
1. Tempu udan : 90 %
2. Tempu wailoro : 100 %
b, Aldeia ne’ebe bele kobre motorizada
1. Tempu udan : 100 %
2, Tempu wailoro : 100 %
c. Distansia Klinika ba munisipiu : 1 ½ to 2 km :-
d. Distansia Klinika ba posto administrativo : 1 km to 1 ½ km
3. Komunikasaun Noticia
a. Anuncio Radio : Bele kobre hotu/too hotu
b. Anuncia /publikasaun TV : Bele kobre hotu
c. Surat notizia : bisa di jangkau
4. Ambitu populasaun
a. Total populasaun : 346 habitantes
1. Mane : 182 habitantes
2. Feto : 169 habitantes
b. Total Xefe familia : 72 uma kain

BAB KAPITULU II
RESULTADU AKTIVIDADE/RESULT ACTIVITY

DIFERENTE DATA RUA/TOLU MAK HANESAN :


a) Data primeria hanesan data ne’ebe rekesita maneira diretamente husi observasaun
hasoru akontesimentu ne’ebe akontese iha tereno durante peskisa halao hela, no mos
interview ne’ebe halao ho key informan mak hanesan ema ne’ebe konsidera koinese
problema.
b) Data sekunderia hanesan data ne’ebe hetan husi relatoriu observasaun no asesmentu
hasoru dokumentu hanesan article , media masa, livrus, relatoriu, sst ne’ebe benefizia
hodi apoiu ka kompleta data primeria.

c) Data Espesifiku resultadu survey mak hanesan tuir mai:


Distribuisaun populasaun no sexu iha Aldeia Rialau Suco Letefoho Postu Administrativu
Same Munisipiu Manufahi, resultadu asesmentu Data (fokus liu ba data-data ho issue)

1. Tabela KOMPOSISAUN POPULASAUN


No KATEGORIA SEXU TOTAL
IDADE Mane Feto Numeru %
1 0 – 11 meses 3 1 4 2.50%
2 1 – 5 anos 11 12 23 14.38%
3 6 – 24 anos 24 28 52 32.50%
4 15 – 19 anos 12 10 22 13.75%
5 20 – 35 anos 16 18 34 21.25%
6 36 – 50 anos 7 9 16 10.00%
7 50 > (ba leten) 4 5 9 5.63%
Total 77 83 160 100.00%

Tabela II. LEVEL EDUKASAUN


No Kategoria Idade Sexu Total
Laki Feto Numeru %
1 Analfabetu 24 36 60 45.11%
2 Primaria 19 16 35 26.32%
3 Pre-sekundaria 15 11 26 19.55%
4 Sekundaria 7 5 12 9.02%
5 Serjana 0 0 0 0.00%
Total 65 68 133 100.00%

Tabela III. SAUDE PUBLIKU

III.1 Kasu Moras Ne’ebe As


Nu Klasifikasi Moras Total
Numeru %
1 Infeksaun Respi.Aguda 14 38.89%
2 Gastritis 2 5.56%
3 Moras kulit 5 13.89%
4 Malaria 11 30.56%
5 TB 2 5.56%
6 Diareia 2 5.56%
Total 36 100.00%

III.2 IMUNISAZAUN (SANGRA)


Nu Variadade Vazina Total
Numeru %
1 BCG 5 8.06%
2 Polio 27 43.55%
3 DPT 7 11.29%
4 Campak 23 37.10%

Total 62 100.00%

Tabela IV. SAUDE MARTENA INFANTIL(SMI)


IV.1 Toman ba halo Konssulta ( examinasaun )
No Faselidade Saude Total
Numeru %
1 Hospital Referal 0 0.00%
2 Sentru Saude Komunitaria 1 5,26%
3 Postu Saude 10 52,64%
4 Postu Sisca 8 42.10%
Total 19 100.00%

También podría gustarte