aas ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Neeb ho) distnsia boot hosi rai ba leten. abade ~ abadesa f. SUBSTANTI VU Padre superir ka ulun-boot mosteiru nian. abadia SUBSTANTIVU 1. Mosteiru ida neeb abade mak ukun. 2. Konventu i da neeb abadesa mak ukun. abakate SUBSTANTIVU Modo ida ho forma teluk (hanesan mantolun boot) ho kulit kr-matak; nia isin ms kr-matak, mamar no iha mina barak. aban ADVRBIU Loron ida-neeb tuir ohin no ida neeb uluk-ba bainrua. aban-bainrua SUBSTANTIVU Tempu oinmai. SIN. futuru NO T A : Espresaun a b a n bainrua loron ida-neeb tuir bainrua ita baibain hakerek lah ifen. abdomen SUBSTANTIVU Parte isin nian neeb hakohak kabun no organ sira neeb haleu nia. SIN. kabun- belar abdominl ADJETIVU abdominais SUBSTANTIVU Ezerssiu fziku sira atu hatoos mskulu sira abdomen nian. abertu ~ aberta f. ADJETIVU (Ema) neeb prontu atu loke nia neon ba ideia ka buat foun. SIN. neon-nakloke abertura SUBSTANTI VU 1. Atitude neeb simu lailais ideia ka buat foun. 2. Serimnia ofisil hodi lakon espozisaun, serbisu-fatin, instituisaun ka empreza foun. abes SUBSTANTIVU 1. Letra ka sinl- hakerek sira neeb ema uza hodi hakerek dalen ida. SIN. alfabetu 2. Matenek bziku. abesedriu SUBSTANTIVU Kartilla ka livru-eskola hodi hanorin labarik sira atu lee no hakerek. abii SUBSTANTIVU Ttulu hodi has feto otas-boot, liuliu ba biin. EZ. Ita b ona, abii, tanba rai atu kalan ona! abilidade SUBSTANTIVU 1. Kapasidade atu halo buat ruma. abilita VERBU F kapasidade. SIN. habele, kapasita abilitasaun SUBSTANTI V U 1. Hahal ok f kapasidade nian. 2. Surat ofisil neeb hatudu ema ida nia kapasidade ba s e r b i s u r u ma . SIN. kualifikasaun bitu 2 SUBSTANTI VU Monje, madre ka padre nia farda ka hatais baibain nian. ab: haree av abonu-famlia SUBSTANTIVU Osan neeb governu ka instituisaun haraik ba nia funsionriu ka eis-funsionriu atubele uza ba nia famlia. Osan nee ketak fali hosi nia salriu neeb nia simu fulafulan. EZ. Eis-funsionriu Portugl nian oras nee simu sira-nia abonu- famlia. aborjene SUBSTANTIVU 1. Ema kahorik ka rai- nain. 2. Ema kahorik rai-Austrlia nian. abortadr ~ abortadeira f. SUBSTANTIVU Kriminozu ida neeb simu osan hodi oho labarik iha oan-fatin inan nian. abortu SUBSTANTIVU Krime oho labarik iha oan-fatin inan nian. Abortu naturl katak hamonu oan neeb seidauk moris tan moras ka asidente ruma; kaukau ka kaan-fuan mate iha oan-fatin seidauk too loron. SIN. hamonu-oan abou SUBSTANTIVU Ttulu hodi has mane otas-boot, liuliu ba maun. EZ. Abou, diak ka lae? abrelata SUBSTANTI VU Instrumentu ida neeb ita uza hodi hakuak kaleen tomak nia belak leten atubele loke. abreviatura SUBSTANTI VU Forma badak hosi liafuan ida, porezemplu Sr. = Ser, nst = no seluseluk tan, n.e. = nuudar ezemplu, SIN. = sinnimu. SIN. lia-hadabak abridr SUBSTANTI VU Instrumentu ida neeb ita uza hodi kait ba botir nia matan atubele loke sai nia. Abrl (fulan-) SUBSTANTIVU Fulan dahaat tinan ida nian neeb tuir fulan- Marsu no uluk-ba fulan-Maiu. absolutamente ADVRBIU 1. Tebetebes duni. E Z . Ha k o t u n i d a - n e e absolutamente injustu! 2. La bele iha dvida ida. E Z . Ami l a bel e dehan absolutamente katak Prezidente sei la simu Ita-Boot aban. absolutu ~ absoluta f. ADJETIVU 1 . Neeb kompletu no tomak, nuudar ezemplu ba direitu no podr. 2. Neeb la iha kladik ka limite ida. SIN. kladik-laek EZ. Iha sistema-ukun autokrtiku liurai soi podr absolutu no nia lalika f ulun ba parlamentu ka povu nia hakarak. absolve VERBU 1. (Juis) hesuk ka deklara iha tribunl laran katak ema duun ida la iha sala. EZ. Tribunl absolve tiha ema nee hosi daduuk sira hotu; tanba nee la bele hadadur nia. 2. (Amlulik) hesuk ka deklara iha konfesionl laran katak ema penitente nia sala kasu ka halakon tiha ona. absolvisaun SUBSTANTIVU absorve 3 VERBU (Substnsia ida) simu been ruma hanesan hemu ka susu tiha. SIN. haktolan 2. (arti figuradu) Simu ka tolan influnsia ruma. 3. Hamate lian ka xoke ida. SUBSTANTIVU Hahalok absorve nian. SIN. absorsaun abstinnsia S U B S T A N T I V U La han ai-han partikulr ida, baibain ba motivu relijiozu, hanesan sarani sira neeb la han naan iha loron-sesta. SI N. luli han naan abuabu SUBSTANTIVU Bee-musan kiik liu iha r neeb dala ruma halo ema susar atu haree liuliu iha fatin aas bainhira malirin liu, molok udan ka depoizde udan. EZ. Karreta sira susar atu halai makaas tanba abuabu taka rai. ADJETIVU Kr neeb atu mutin maib nakukun uitoan. SIN. malahuk, sinzentu abundnsia SUBSTANTI VU Kual i dade ka kondisaun buras. SIN. baburas abut SUBSTANTIVU 1. Parte ai-horis nian neeb iha rai laran, ida neeb simu ai-han no bee hosi rai atu ai nee bele moris. 2. Ema ka famlia nia hun ka beiala sira. 3. Problema ida nia hun ka kauza. abuza VERBU Uza sala, liuliu direitu ka podr neeb nia iha, nuudar ezemplu podr neeb povu f ba ministru no funsionriu sira. EZ. Governu abuza podr neeb povu f ba nia bainhira uza fasilidade sira arbiru deit. abuzu SUBSTANTIVU adapta VERBU Halo atu sai natoon ba buat ruma. SIN. hadaran EZ. Ita bele adapta livru ingls nee ba eskola Timr hodi trads ba lia-tetun. adaptasaun SUBSTANTIVU adaptavel ADJETIVU Neeb ita bele adapta. adeptu ~ adepta f. SUBSTANTIVU 1. Ema ida neeb tuir ema boot ruma. 2. Ema ida neeb gosta tebetebes hateke ba desportu ruma. aderente SUBSTANTIVU Ema neeb tuir ka f an ba kauza ka partidu ruma. SIN. maktuir adeus INTERJEISAUN Liafuan neeb ema uza atu despede ka husik hela ema ka fatin ruma hodi b fatin seluk. adezivu ~ adeziva f. ADJETIVU Neeb belit. S I N . makbelit SUBSTANTI VU (adezivu) Plstiku tahan ida ho imajen ka hakerek neeb ema sira gosta taka ba janela ka karreta. adia VERBU Tau ba loron seluk. SIN. haloron adiamentu SUBSTANTIVU adianta VERBU (Reljiu) lao lailais. adisaun SUBSTANTIVU 1. Buat ida tan neeb ita tau. SIN. tatusik 2. Hahalok sura nmeru hotu- hotu. 4 adisiona VERBU Halo adisaun, sura nmeru hotu-hotu. adjetivu SUBSTANTIVU Liafuan neeb hatoo substantivu ka naran ida nia kondisaun ka estadu, nuudar ezemplu, furak, mean, aas, manas, nst. adjetivl ADJETIVU administra V E R B U Ukun no organi za instituisaun ida, n.e. governu, ministriu, empreza, dioseze nst. a d m i n i s t r a d r ~ administradora f. SUBSTANTI VU Ema ida neeb administra. administrasaun SUBSTANTIVU 1. Knaar administra nian. 2. Ema- l ubun ne eb administra. admira VERBU 1. Sai hakfodak tanba buat labaibain ida. E Z . Ami admira tebetebes bainhira rona kona-ba nee. 2. Soi laran-hakfodak no respeitu ba ema ka buat ida tan ninia kualidade kaps ruma; foti matan ba. EZ. Hau admira ema nee nia matenek. admirasaun SUBSTANTIVU admiradu ~ admirada f. ADJETIVU Ne e b s e n t e admirasaun. admiravel ADJETIVU 1. Neeb halo ema admira. 2. Neeb kmanek ka kaps loos. admite VERBU Simu faktu ka posibilidade ruma. EZ. Ita la bele admite argumentu beik hanesan nee. admisaun SUBSTANTIVU adolexente ADJETIVUSUBSTANTIVU (Kona-ba) ema neeb las tan ona labarik maib ms seidauk sai adultu. SIN. foin-sae, joven adolexnsia SUBSTANTIVU adora VERBU 1. Hanai ho laran tomak buat ruma, liuliu lulik. 2. Hanai ho laran tomak ema ka kl amar ruma, l i ul i u maromak ida ka Nai Maromak. EZ. Iha relijiaun sarani ita adora Nai Maromak deit; anju no santu sira ita hanai fali. 3. (fig.) Gosta tebetebes. adolexnsia SUBSTANTIVU adoravel ADJETIVU Neeb ita bele adora. SIN. adora-belek adritiku ~ adritika f. ADJETIVU Kona-ba Tasi Adritiku, tasi-sikun boot ida iha rai- Itlia, rai-Krosia no rai-Albnia sira-nia leet. adubu SUBSTANTIVU Balada-teen ka manu- teen neeb toos-nain sira uza hodi habokur rai molok kuda. SIN. rai-metan adultriu SUBSTANTI VU Relasaun seksun entre ema kaben-nain seidauk kaben ida no ema seluk neeb las nia laen ka feen. adlteru ~ adltera f. SUBSTANTI VU Ema neeb halo adultriu. 5 Adventu SUBSTANTIVU Semana haat molok atu tama Natl iha kalendriu Kreda nian. EZ. Iha tempu Adventu Ita tenke buka atu husu perdaun ba malu hodi prepara ba festa boot Natl. advrbiu SUBSTANTIVU Liafuan ida neeb aumenta informasaun ruma kona-ba verbu, adjetivu ka advrbiu seluk hodi hatoo oins, bainhira no iha neeb maka buat ruma akontese. EZ. Iha fraze Sira lao neineik liafuan neineik mak advrbiu. adverbil ADJETIVU adversriu ~ adversriu SUBSTANTI VU Ema neeb sakar hasoru ita. SIN. maksakar advogadu ~ advogada f. SUBSTANTI VU Ema neeb iha kualifikasaun atu f konsellu ba ema sira kona-ba lei, selae atu reprezent a ema, l i ul i u mahalok-sala ka akuzadu, iha tribunl. areu ~ area f. ADJETIVU r nian, kona-ba r ka anin. aeroportu SUBSTANTIVU Aviaun tun-fatin besik sidade, neeb iha fatin luan no soi fasilidade barak. Afeganistaun SUBSTANTIVU Rai no estadu ida iha zia Loromonu. afegaun ADJETIVU Rai-Afeganistaun nian. SUBSTANTIVU Ema Afeganistaun. afeisaun S UBS T A NT I V U Sentimentu ka hahalok domin nian, liuliu ba ema seluk neeb ita gosta. SIN. laran-maluk, kariu afetuozu ~ afetuoza f. ADJETIVU afeta VERBU Influensia ka muda ema ka buat ruma. S I N . hamkona, influensia EZ. Funu nee afeta ema barak nia moris, balu sai bulak tanba lakon maluk no rikusoin. afiadr SUBSTANTI VU Aparellu ida hodi hakroat lapis ho lmina iha laran neeb kadi lapis nia fatuk bainhira ita dulas lapis nia kain. afian SUBSTANTIVU Ai-fuan papoila nia been, neeb ema uza nuudar droga narktika. SIN. piu afinl ADVRBIU 1. La hanesan ho buat neeb hanoin. EZ. Vestidu nee afinl la serve ba . frika (Rai-). SUBSTANTIVU Kontinente boot ida neeb tasi tolu haleu, maka: Tasi Mediterrneu, Tasi-Boot Atlntiku no Tasi-Boot ndiku. afrikander SUBSTANTIVU/ADJETIVU 1. (Kona-ba) ema kulit-mutin ho beiala olands neeb mahorik rai- frika Sl nian. 2. (lia-afrikander) Variedade hosi dalen olands neeb koalia iha rai-frika Sl. afrikanu ~ afrikana f. ADJETIVU Rai-frika nian. SUBSTANTIVU Ema frika. afta 6 SUBSTANTIVU lsera neeb mosu iha ema nia ibun laran, hanesan kanek kiikoan ida. ag SUBSTANTIVU Letra H nia naran. SIN. h agnstiku ~ agnstika f. SUBSTANTIVU/ADJETIVU ( Kona- ba) ema neeb, maski la nega katak Maromak iha, la fiar ba revelasaun ida-neeb ita ema simu hosi Maromak liuhosi profeta, apstolu no evanjelista sira, no tan nee lakohi halo tuir Kreda nia hanorin ka f ulun ba nia ukun. agnostisizmu SUBSTANTIVU agora ADVRBIU Iha tempu nee duni. SIN. oras nee EZ. Oras hira ona agora? Agora tuku tolu. Agostu (fulan-) SUBSTANTIVU Fulan daualuk tinan nian, neeb uluk-ba fulan- Setembru no tuir fulan-Jullu. agresaun SUBSTANTIVU 1. Violnsia fzika hasoru ema ka rain ida. SIN. atake, raratan 2. Atitude ka sentimentu funu nian. agradese VERBU Hatudu ita-nia laran- haksolok tan favr ruma neeb ita simu; rekoese ema seluk nia hahalok diak mai ita. SIN. f neon EZ. Ita agradese Nai Maromak neeb f grasa barak mai ita. agradesidu ~ agradesida f. ADJETIVU Neeb hatene agradese, neeb hatudu rekoesimentu, gratidaun, obrigadu. SIN. gratu, f-neon agradesimentu SUBSTANTIVU; SIN. gratidaun agresivu ~ agresiva f. ADJETIVU 1 . Neeb haliis ba violnsia. 2. Neeb uza forsa demais. agresividade SUBSTANTIVU agresr ~ agresora f. ADJETIVU Ema neeb ataka. SIN. makratan, atakante, asaltante agriaun SUBSTANTIVU modo be moris iha bee laran, dala barak ema uza ba halo salada. Tein ka fila halo modo ba han. agrikultr ~ agrikultora f. SUBSTANTIVU Ema neeb serbisu halo toos ka halai natar. SIN. toos-nain agrikultura SUBSTANTIVU 1. Toos no natar. SIN. kuda-rai 2. Matenek ka sinsia kona-ba kuda rai. agrkola ADJETIVU agronomia SUBSTANTIVU Sinsia agrikultura nian. agrnomu ~ agrnoma f. S U B S T A N T I V U Ema matenek agronomia. aguarrs SUBSTANTIVU Lkidu neeb utiliza ba hamoos tinta ka verns. aguenta VERBU Tolera ka tahan ho buat todan ka xatu ruma. SIN. suporta, atura E Z . Enfermeiru neeb bali ain kanek dehan ba ema moras nee: Aguenta eh! ahan SUBSTANTIVU Koto-moruk. 7 ahi SUBSTANTIVU 1. Lakan manas kinur neeb mosu bainhira ita sunu buat ruma. 2. Enerjia, eletrisidade. ahi-adas SUBSTANTI VU Ular ida neeb nabilan iha rai-nakukun. ahi-funan SUBSTANTIVU 1. Ahi nia roman neeb sai hosi ahi mai hanesan fitun. E Z . Bainhira soldadr sira solda besi ahi-funan haksoit sai barak loos. 2. Moras ida neeb kona ema nia kulit. ahi-kadesan ms ahi-kudesan, akudesan SUBSTANTIVU Ai nia resin bainhira ahi han tiha ona. SIN. ahi-uut, ahi-rahun ahi-klaak SUBSTANTI VU Ai-rohan neeb metan hotu ona maib ahi han sei hela, seidauk mohu hanesan ahi-latun. ahi-kose SUBSTANTI V U Ai-kesak ida ho fsforu ka substnsia lakan- belek seluk iha nia rohan, neeb sai lakan bainhira ita kose tiha ba kaixa ka knuuk nia lolon-sorin neeb iha kilat- rahun. ahi-lakan SUBSTANTIVU Roman manas kinur neeb sai hosi ahi; gs haree- belek. ahi-latun SUBSTANTIVU Ai-rohan neeb ahi han tiha ona no metan hotu. ahi-masa SUBSTANTIVU Ai ida neeb ita sunu nia rohan atu f naroman. ahi-matan SUBSTANTI VU Fatin tau ahi nian hodi tein ka hamanas kuartu. SIN. fornu ahi-oan SUBSTANTIVU Aparellu ida ho lilin ka mina-rai neeb ita sunu atu f naroman. SIN. lampu ahi-rahun SUBSTANTIVU Ai nia resin bainhira ahi han tiha ona. SI N. ahi- kadesan, ahi-kudesan, ahi-uut ahi-suar SUBSTANTIVU Musan kiikoan no merin hanesan kalohan neeb sae hosi ahi. ahi-uut SUBSTANTIVU Ai nia resin bainhira ahi han tiha ona. SI N. ahi- kadesan, ahi-rahun ahu SUBSTANTIVU Korl nia uut neeb ema uza nuudar fertilizante, atu halo simentu no ms atu mama ho bua no malus. ahuk SUBSTANTIVU Kuak naruk no klarek neeb toos-nain halo iha rai atu soe fini ba laran. ahu-ruin SUBSTANTIVU Kutun-tasi nia knuan ho kr oioin neeb natoos hodi sai hanesan ruin. SIN. korl ai ms a INTERJEISAUN Hakilar hakfodak ka moras nian. ai-ameixieira SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida neeb f fuan ameixa. ai-amendueira SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida neeb f amndua. ai-ata 8 SUBSTANTIVU Ai-fuan espsie ida neeb kabuar ho kulit tarak no sabr midar furak. Ai-ata nona = ai-nona ai-aveleira SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida neeb f fuan aveln. ai-babonuk SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida ho lolon boot kabuar. NARAN BOTNIKU: Lagenaria siceraria ai-balun SUBSTANTIVU 1. Mala neeb halo hosi ai; uluk ema uza ai-balun hodi haloot roupa ka sasn. 2. Ai-balun hodi haloot mate molok lori ba hakoi. SIN. kaixaun ai-baria SUBSTANTI VU Ai-nanik oin ida neeb f fuan han-belek hanesan pepinu. ai-been SUBSTANTIVU 1. Been neeb iha ai nia laran. 2. Been ida neeb ema uza hodi hakerek, pinta ka hakr. SIN. tinta ai-bubur SUBSTANTIVU Ai ida neeb nia hun kr-malahuk, tahan kabuar no barakliu moris iha foho leten. Bele uza nia isin maran hodi tein, tunu paun, nst. ai-daak SUBSTANTIVU Ai ida ho sanak barak, tahan toos no buras tebetebes, neeb nia kulit serve ba tempra tua-mutin no nia tahan uza hodi tamun xourisu. NARAN BOTNIKU: Schleichera oleosa ai-diik SUBSTANTIVU Ai ida ho lolon tarak, no funan kr-mean neeb manu-fuik, liuliu kakoak, gosta tebetebes susu. NARAN BOTNIKU: Erythrina ai-dila SUBSTANTIVU Ai-hun ida hanesan akadiru neeb f fuan boot kr-kinur ho isin midar no been barak. NARAN BOTNIKU: Carica papaya ai-dila fatuk ms ai-dila tukun SUBSTANTIVU Ai-hun ida ho ai-tarak neeb f fuan hanesan sabraka. NARAN BOTNIKU: Aegle marmelos ai-dona SUBSTANTIVU Ai neeb ita kaer iha ita-nia liman atu haboon ka baku ema ka balada. ai-dudun SUBSTANTIVU Tesidu mamar iha ai- lolon nia laran. ai-duir SUBSTANTIVU Silindru halo hosi ai ho kaer-fatin iha sorin-sorin, neeb serve atu halo kabeer masa. S I N . r ol u past el ei r u ai-farina SUBSTANTIVU Ai-han ida neeb nia isin naruk moris iha rai okos, no nia tahan serve atu halo modo. ai-fuan SUBSTANTIVU Produtu ai-hun nian, bainain kabuar, ho been no musan iha laran. ai-fukar VERBU Buat sira hanesan masin, pimenta, duut-morin, liis, nst. neeb tau ba hahn atubele halo morin, midar ka iha gostu. SIN. tempra, temperu 9 ai-habit SUBSTANTIVU Ai rua kesi hamutuk neeb ita bele uza hodi habit sasn. ai-hahoris SUBSTANTIVU Ai-horis kiikoan ida neeb foin moris hosi fini. ai-hali SUBSTANTIVU Ai-hun ida neeb iha lolon boot tebetebes ho abut barak sai, tahan barak, no ms fuan neeb manu-fuik no niki gosta han. Ai-hali nee parazita, katak bele moris iha ai seluk nia leten. NARAN BOTNIKU: Ficus urostigma ai-han SUBSTANTI VU Ai-fuan, modo ka naan neebe ema no balada sira bele han, neeb sira-nia isin presiza atubele moris badadaun no hetan sade. SIN. hahn, alimentu ai-horis SUBSTANTIVU Buat moris ida neeb hah hosi fini kuda iha rai; fini nee, naboot hodi hahoris abut, kain, sanak no tahan. Ai-horis balu f ms fuan. SIN. planta ai-hun SUBSTANTIVU 1. Ai-horis boot nia parte kraik. 2. Fatin neeb ema hela ka toba b. SIN. hakmahan-fatin ai-kabelak SUBSTANTIVU Ai tetuk no luan ida, baibain kuadradu ka retngulu, neeb ema kadoo hodi halo uma ka movel ruma. ai-kadiru: haree akadiru ai-kakeu: haree kakeu ai-kakokur SUBSTANTIVU Besi-riin latar ida iha eskada nia nian neeb ema kaer hosi sae ka tun atu labele monu. SIN. korrimaun ai-kala SUBSTANTIVU Ai-hun ida ho ai-funan mutin neeb ema bele han. SIN. ai-turi NARAN BOTNIKU: Sesbania grandiflora ai -kalesi : h a r e e kalesi ai-kameli: haree kameli ai-kamii: haree kamii ai-kasi SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida neeb nia tahan hanesan ai- samatuku fuik nian, maib ninia funan mean. NARAN BOTNIKU: Acacia ai-kesak SUBSTANTIVU Ai-rohan kiik ida koa halo lotuk no naruk, hodi sukit nehan. SI N. palitu, ai sukit- nehan ai-kladik SUBSTANTIVU Ai-lolon boot no naruk neeb ema tesi tiha ona hodi hasai nia sanak sira. SI N. ai- knotak ai-knaar SUBSTANTI VU Instrumentu ida neeb halo hosi kesak, tua- metan kulit ka plstiku neeb uza atu hodi dasa ai-tahan maran ka foer iha rai. ai-knanoik SUBSTANTIVU Haktuir ida neeb ema inventa ka konta ba ema seluk, liuliu haktuir tradisionl. SIN. istria, kontu ai-knotak SUBSTANTIVU Ai-lolon boot no naruk neeb ema tesi tiha ona hodi hasai nia sanak sira. SI N. ai- kladik ai-kulit 10 SUBSTANTIVU Kulit neeb taka ai nia isin. ai-kusan SUBSTANTI VU Ai ida neeb ema prega ka hedi odamatan, meza ka janela envezde pregu ka besi-kusan. ai-laknabit SUBSTANTIVU Instrumentu kiik ida ho hasan metl no kaer-fatin rua neeb serve ba kuu hodi foti buat kiik sira neeb metin hela. SIN. besi-laknabit, ai- kakuuk, pinsa ai-laran SUBSTANTIVU 1. Fatin luan boot ida ho ai -hun barak mori s hamutuk. EZ. Baibain nakukun uitoan iha ai- laran tanba ai-leten sira satan loro-naroman. 2. Zona neeb la iha mahorik. SIN. interir, foho ai-lele SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida neeb f fuan ho materil hanesan kabas iha laran. NARAN BOTNIKU: Ceiba pentandra ai-leten SUBSTANTIVU Ai-hun nia parte leten nian. ai-lia SUBSTANTIVU Ai-abut ida ho sente morin no manas uitoan neeb uza atu tempra hahn mo ms atu prepara ai-moruk oioin. NARAN BOTNIKU: Zinziber ai-lolon SUBSTANTI VU Parte ai-hun nian entre ai-abut no ai-sorun. EZ. Nehek iha ai-lolon barak loos. ai-manas SUBSTANTIVU 1. Ai-horis ida neeb moris mesak ka ema kuda iha kanteiru, fuan lotuk naruk, sente manas bainhira ita tau ba ibun, no kahur ho masin, liis, nst.hodi halo budu. 2. Budu halo ho ai-manas. ai-maran ms ai-mate SUBSTANTI VU Ai-sanak neeb maran ona no ema hili atu sunu. ai-metin SUBSTANTIVU Kualkr ai-horis ida neeb kraik no nia tahan barak nia merin. ai-morin SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida neebe nia ai morin tebetebes no folin-boot. Ai-hun furak nee uluk moris barak iha distritu Same, Lospalos, Suai no Bobonaru. SI N. kameli, ai- kameli NARAN BOTNIKU: Santalum ai-moruk SUBSTANTIVU Substnsia kmika neeb ema hemu hodi kura nia moras. SIN. medikamentu ain SUBSTANTIVU 1. Isin-balun kraik nian neeb tulun ema ka animl atu hamriik no lao. 2. Buat ida nia tatanek ka suporte ho forma ain nian. EZ. Meza nia ain ida tohar hela. ain-aat ADJETIVU Neeb presiza ho ai- tonka atubele lao. SIN. kudeik ai-nanik SUBSTANTIVU Ai-horis ida neeb sae dolar tuir ai, rai ka fatuk leten. SIN. ai-talik Ainaru SUBSTANTIVU Vila no distritu ida iha tasi-mane besik Same no Maubisi. 11 ain-badak ADJETIVU Neeb nia estatura badak. LI AFUAN-SORUN: ain-aas; SIN. mautuuk (m.), buituuk (f.) ain-bisa SUBSTANTIVU Sente katar makaas iha ain laran neeb halo susar atu lao, liuliu bainhira ita kleur ona la book ain nee. SIN. ain- kabisan, ain-naknei ain-fatin SUBSTANTIVU 1. Forma hanesan lalatak neeb ain husik hela iha rai bainhira sama no foti fali. SIN. pegada 2. (arti tuan) Ida neeb ema hatais ka tau ba ain atubele proteje hosi objetu kroat sira. SIN. sapatu ain-kabisan SUBSTANTIVU Sente katar makaas iha ain laran neeb halo susar atu lao, liuliu bainhira ita kleur ona la book ain nee. SIN. ain- bisa, ain-naknei ain-kelen SUBSTANTIVU Parte ain entre ain- tuur no knotak. ain-kloor SUBSTANTIVU Ain-tuur nia kotuk- laran. ai-knotak SUBSTANTIVU Ai-pedasuk boot no naruk neeb tesi ka monu latan hela iha rai. ain-kabisan: haree ain-bisa ain-kukun SUBSTANTIVU Tahan mihis toos iha ema ka balada nia ain-fuan tutun. ain-liras SUBSTANTI VU Fukun kabuar ida neeb tutan ain-lulur ba ain- tanen liur. SIN. ain-tuban ain-motur SUBSTANTIVU Moras ida neeb halo ema nia ain bubu sai boot liu ain norml. S I N . ain-potis, elefantaze ain-naknei SUBSTANTIVU Sente katar makaas iha ain laran neeb halo susar atu lao, liuliu bainhira ita kleur ona la book ain nee. SIN. ain- kabisan, ain-bisa ai-nona SUBSTANTIVU Ai-horis ida neeb f fuan ho isin mutin no musan metan, liuliu iha tempu-udan. SIN. nona, ai-ata nona ain-potis SUBSTANTIVU Moras ida neeb halo ema nia ain bubu sai boot liu ain norml. SI N. ain-motur, elefantaze ain-tanan SUBSTANTI VU Neeb la hatais sapatu ka xinelus. ain-tuban SUBSTANTI VU Fukun kabuar ida neeb tutan ain-lulur ba ain- tanen liur. SIN. ain-liras ain-tuur SUBSTANTI VU Fukun iha ain iha kidan no ain-tuban nia leet iha ain-kloor nia kotuk. Ita hakleuk ita-nia ain tuur atubele hakneak ka tuku tuur. ai-oan SUBSTANTI VU Ai-musan neeb monu ba rai nakfera moris sai fali ai-horis kiikoan. aipu SUBSTANTIVU Tipu salsa ho kain luan no naruk neeb ema kuda hodi uza nuudar temperu oin ida. SI N. salsa-boot, salsa manu-kelen 12 ai-rahun SUBSTANTIVU Ai neeb lahuk ona ka ita kadoo nia uut barak. ai-raruut SUBSTANTIVU Ai-horis ida ho abut neeb f bare han-belkek hanesan ai-farina. SIN. labuta NARAN BOTNI KU: M a r a n t a arundinacea ai-riin SUBSTANTIVU 1. Ai-lolon ida neeb ema hanuda iha rai hodi hamriik. 2. Ai-lolon neeb tane hariin ruma hanesan uma-kakuluk. ai-saar SUBSTANTIVU Instrumentu neeb halo hosi kesak, tua-metan kulit ka plstiku neeb uza atu hodi dasa rai. ai-sanak SUBSTANTIVU Kain neeb moris sai hosi ai-lolon ka ai-sorun neeb tahan sira kaer b. ai-sasiik SUBSTANTI VU Jogu ida kona-ba hanoin took buat neeb ita la hatene maib ema seluk ruma mak hatene. EZ. Manu mantolun dala ida tolun barak loos. Katak r lian dala ida iha tasi-ibun hatn ema barak loos. aisberge SUBSTANTIVU Foho jelu ida neeb namlele iha tasi. ai-selat SUBSTANTIVU Buat ida neeb ita hatama ka sokar ba fatin kloot ida. SIN. ai-seti, kalsu ai-seti SUBSTANTIVU Buat ida neeb ita hatama ka sokar ba fatin kloot ida. SIN. ai-selat, kalsu ai-suak SUBSTANTIVU Besi ida be meik iha nia tutun neeb ema kaer hodi kee rai, liuliu atu kee fehuk, ai-farina ka talas. ai-sukit nehan SUBSTANTIVU Ai-rohan kiik ida koa halo lotuk no naruk, hodi sukit nehan. SIN. palitu, ai-kesak ai-suku SUBSTANTIVU 1. Instrumentu ho rohan meik tolu kadadak neeb ema uza atu suku hodi foti ai-han ka sasn seluk. SIN. garfu 2. Ai-hun aas ida neeb f ai- funan kinur neeb hakrobuk no tabelen sai. SIN. ai-lalima NARAN BOTNIKU: Cassia fistula ai-sulu SUBSTANTIVU Ai ida neeb ita sunu nia rohan atu f naroman. SIN. sasulu, ahi-masa ai-tahan SUBSTANTIVU 1. Parte matak no tetuk ai nian, neeb moris sai hosi sanak. 2. Modo-tahan. 3. Ema ida nia hahalok ka modun oins nia hatoo ba ema sira. SIN. maneira EZ. Ema nee nia ai-tahan aat, tan nee mak ami la konvida nia ba festa. ai-tali SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida neeb f bebak atu halo uma nst. NARAN BOTNIKU: Corypha utan ai-talik SUBSTANTIVU Ai-horis ida neeb sae dolar tuir ai, rai ka fatuk leten. SIN. ai-nanik ai-tara 13 SUBSTANTIVU Fatin ida ho aparellu hodi tara kondenadu ida too mate. SIN. patbulu ai-tarak SUBSTANTIVU Pontu meik neeb moris iha ai-kain balu, n.e. ai- look no ai-funan roza, no bele sona ita-nia ain, liman ka isin hodi halo kanek. ai-tatoan SUBSTANTIVU Ai-tonka, baibain rua, neeb ema ain-aat kaer iha kalilin hodi tulun nia lao. SIN. muleta Ait: haree Hait aitianu: haree haitianu ai-tonka SUBSTANTI VU Ai naruk no metin neeb katuas-ferik ka ema moras kaer no sadere b atubele lao ka sae rai-lolon. ai-tubun ms ai-tubuk SUBSTANTIVU Ai-delun kabuar no metin ida neeb moris iha ai- sanak ka kain nia rohan no kleur-kleur loke hosi sai funan. ai-turi: haree turi ai-tutun SUBSTANTIVU Ai nia pontu leten liu. ajnsia SUBSTANTIVU Empreza ka governu nia sanak ida neeb oferese servisu oioin ba pbliku, n.e. trata billete ba viajen, f karta- kondusaun, surat ka lisensa oioin. ajente SUBSTANTIVU Ema ida neeb trata asuntu ka halo kontratu ho empreza ka organizasaun ruma nia naran. Ajente sekretu nee mauhuu ka espiaun. ajuda VERBU/SUBSTANTIVU Hahalok, ka halo buat ruma neeb halo kmaan ema seluk nia nahan ka knaar, selae hasai nia hosi susar ka laran-rua. SIN. tulun EZ. Hau la komprende liafuan ida- nee. Bele ajuda hau? ajudadr ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb gosta f ajuda. ajuda-nain SUBSTANTIVU Ema neeb ajuda. SIN. maktulun, ajudante ajudante SUBSTANTIVU 1. Ema neeb ajuda. SIN. maktulun, ajuda-nain 2. Ema-mane neeb serb amlulik iha altr bainhira nia reza misa. ajusta VERBU Muda ka hadia uitoan buat ruma atu halo sai natoon ba buat seluk. ajuste SUBSTANTIVU akaba VERBU/SUBSTANTIVU Remata, halo hotu, liuliu estudu sira. akadmia SUBSTANTIVU 1. Eskola aas ka kol j i u ne eb bai bai n espesializa iha dixiplina ida deit, selae f formasaun ba karreira ida. E Z . Iha sidade boot nee iha akademia oioin: mzika nian, dansa nian, dezeu nian no polsia nian. 2. Sosiedade sientfika, literria ka artstika neeb f sai publikasaun oioin. SIN. institutu akadmiku ~ akadmika f. ADJETIVU 1. Akademia nian. 2. Universidade nian. 14 3. Kona-ba haknokar sientfiku ka peskiza neeb ema halao iha universidade. SUBSTANTI VU Ema eskola-boot neeb hanorin no halao peskiza oioin iha akadmia ka universidade. akadiru ms ai-kadiru SUBSTANTIVU Tali-hun espsie ida ho uzu basuk: ho ninia ai ema sira halo uma, moblia, instrumentu muzikl, biti, taan, xapeu, surat-tahan nst. Ninia been ema bele hemu ka uza atu halo tua. NARAN BOTNI KU: Borassus flabellifer akar SUBSTANTIVU Ai-tali ka ai-rumbia nia isin neeb baibain ema taa atubele fase no han. karu SUBSTANTIVU Kutun ka insetu melek ida hanesan katuma kiikoan neeb ita la bele haree-hetan; nia subar iha hatais, kapote no kolxaun hodi halo ema mear no matan-been suli. akarisida SUBSTANTI VU Ai-moruk atu oho karu; baibain iha kaleen laran aturega ba roupa ka kolxaun. akesedr SUBSTANTIVU Aparellu ida neeb hamanas uma-laran bainhira rai-malirin. SIN. mahanas akesimentu SUBSTANTIVU aklitu SUBSTANTI VU 1. Ajudante misa nian. 2. Orden menr iha ritu romanu tradisionl, neeb seminarista simu molok sai subdikonu. 3. (fig.) Ema neeb tuir ema boot ruma hanesan nia atan. SIN. maktuir, lakaiu akompaa V E R BU Lao ho, lao tuir. SIN. hamaluk akonsella VERBU F konsellu. SIN. haknoik akonsellamentu SUBSTANTIVU akonselladr ~ akonselladora f. SUBSTANTI VU Ema neeb f konsellu, ms nuudar nia serbisu baibain nian. akontese V E R B U Mosu kedas; mosu derrepente. SIN. mosu, susede EZ. Akontese asidente karreta fakar ema iha subaun semana kotuk; mate nain-rua, kanek barak b ospitl. akontesimentu SUBSTANTIVU ; SIN. mamosuk, eventu akorde SUBSTANTIVU Grupu nota muzikl neeb ema toka hamutuk, ka koru hananu hamutuk. akordeaun SUBSTANTIVU Instrumentu-mzika lori-belek ida ho tekladu no botaun oioin. akordeonista SUBSTANTIVU Ema neeb toka akordeaun. SI N. t o k a d r - akor deaun, makt okak- akordeaun akordu SUBSTANTIVU Hahalok hatn malu, dehan nunee kona-ba buat ruma. SIN. lia-kotun EZ. Iha akordu ida entre Timr no Indonzia kona-ba fronteira. akrliku 15 SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Neeb halo hosi) fulun sinttiku ka artifisil ida neeb bele troka bibi-fulun hodi halo faru-manas nst. akrobasia SUBSTANTIVU Jogu jinstiku oioin neeb ema sira halo iha sirku laran hodi habosok pbliku. akrobtiku ~ akrobtika f. ADJETIVU akrobata SUBSTANTIVU/ADJETIVU Ema i da neeb halo akrobasia. akuriu SUBSTANTIVU Tanke halo hosi vidru hodi rai ikan sira, liuliu ikan furak sira neeb ema gosta hateke b. akumulasaun SUBSTANTIVU Hahalok habou nian. SIN. habou akupuntura SUBSTANTIVU Babalik ka tratamentu mdiku iha neeb ema kura moras hodi hatama daun mihis uitoan ba pasiente nia kulit. EZ. Lalika tauk akupuntura, tanba babalik nee moras-laek. akupunturista SUBSTANTIVU Ema neeb halo akunpuntura. akstika SUBSTANTIVU Estrutura kuartu ida nian, neeb bele haboot ka hakiik son sira neeb ita rona iha laran. akstiku ~ akstika f. ADJETIVU Kona-ba son ka rona. akuza VERBU Dehan, lah prova metin, katak ema ida halo sala ka hahalok aat ruma. SIN. duu akuzadr ~ akuzadora f. SUBSTANTIVU Ema neeb akuza. SIN. makduuk akuzadu ~ akuzada f. ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb hetan akuzasaun ka duun. SIN. ema duun akuzasaun SUBSTANTIVU; SIN. duun akuzatriu ~ akuzatria f. ADJETI VU Neeb akuza. SIN. makduuk alarme SUBSTANTIVU 1. Sinl atu f-hatene katak perigu ruma besik mai ona. SIN. tuhin E Z . Ohin loron iha alarme eletrniku oin barak. 2. Laran-tauk ka nakdedar kona-ba perigu ruma. alarma SUBSTANTIVU alarmante ADJETIVU Neeb halo ita laran- tauk ka nakdedar kona-ba perigu ruma. Alas (rai-) SUBSTANTIVU Vila no subdistritu iha tasi-mane, neeb pertense ba distritu Same nian. albans ~ albaneza f. ADJETIVU Rai-Albnia nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Albnia. 2. (l i a-al bans) Dalen rai- Albnia no rai-Kozovu nian. Albnia (rai-) SUBSTANTIVU Rain no etadu kiik iha Europa Lorosae. albinu ~ albina f. SUBSTANTIVU Ema neeb moris kedas ho kulit mutin no matan- fuan mean, nuudar defeitu j ent i ku. S I N . rai-nain (kolokializmu) albinizmu SUBSTANTIVU albumina 16 SUBSTANTIVU Parte mutin iha mantolun nia laran. SIN. mantolun-mutin albun SUBSTANTIVU Livru boot ida atu tau fotografia, selus ka rekorte sira neeb ita hakarak rai. alega VERBU Duu ka akuza lah prova metin ida. SIN. haduu alegasaun SUBSTANTIVU; SIN. haduun alegoria SUBSTANTIVU Istria ida iha neeb personajen no mamosuk sira reprezenta ema no faktu sira neeb hakerek-nain hakarak subar. alegriku ~ alegrika f. ADJETIVU alegre ADJETIVU Neeb rame tan solok ka satisfasaun ruma. alegria SUBSTANTIVU EZ. Iha alegria bainhira ema hotu rona katak Timr hetan nia independnsia. aleijadu ~ aleijada f. ADJETIVU Neeb iha defeitu fziku ruma hanesan matan-aat, liman-kleuk ka ain-kudeik, liuliu hori kiik kedas. SIN. burun aleijaun SUBSTANTIVU; SIN. baburun aleluia SUBSTANTIVU Kantu litrjiku ida neeb katak Hahii Nai Maromak b. Alemaa (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu boot iha Europa Klarak. alemaun ADJETIVU Rai-Alemaa nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Alemaa. 2. (lia-alemaun) Dalen rai- Alemaa nian, neeb lian ofisil ms iha rai-ustria, rai- Suisa no rai-Luxemburgu. alerjia SUBSTANTIVU Reasaun aat ka moras neeb mosu kedas bainhira ita han ai-hn ruma, horon ai- funan balu, ka bainhira balada ka insetu ruma tata ita. alrjiku ~ alrjika f. ADJETIVU alfabetiza VERBU Hanorin atu lee no hakerek. alfabetizasaun SUBSTANTIVU; SIN. literasia alfabetizadu ~ alfabetizada f. ADJETIVU Neeb aprende tiha ona lee no hakerek. alfabetu SUBSTANTIVU Letra ka sinl-hakerek sira neeb ema uza hodi hakerek dalen ida. SIN. abes EZ. Labarik sira hatene ona alfabetu hosi letra A too Z. alfabtiku ~ alfabtika f. ADJETIVU alfaiate SUBSTANTI VU Ema-mane neeb mann moris ho suku roupa ba ema sira hatais. SIN. badain- faru, badain-suku alfndega SUBSTANTI VU Repartisaun fiskl governu nian iha ponte-kais ka aeroportu nian neeb fihir sasn sira neeb ema sira hatama ba rain ida hodi faan. alfandegriu ~ alfandegria f. ADJETIVU alfase SUBSTANTI VU Modo-tahan ida neeb uza liuliu halo salada. alfazema 17 SUBSTANTIVU Ai-horis ida neeb f funan kr-violeta no morin tebetebes. Iha mina-morin oioin halo hosi alfazema-funan. NARAN BOTNIKU: Lavandula alferes SUBSTANTIVU Postu ida iha ezrsitu, neeb uluk-ba tenente no tuir aspirante. alfinete SUBSTANTIVU Arame-oan ida silu kleuk ho tilun atu hakait metin faru liuliu kabaia, bainhira hakarak sai ba fatin ruma. alfinete-kabesa ms alfinete- ulun SUBSTANTI VU Daun kiik ida ho pontu iha rohan ida ba ema kaer. algarizmu SUBSTANTIVU Sinl ida-idak neeb reprezenta nmeru sira. SIN. numerl E Z . Nmeru 36 hakerek ho algarizmu 3 no 6. algodaun SUBSTANTIVU 1. Ai-horis ida neeb f fuan ho rahun mahar no mamar tebes iha laran, hanesan ai-lele. SIN. kabas 2. Lahan halo hosi kabas-rahun aliadu ~ aliada f. ADJETIVU Ema neeb hamutuk ho ita iha aliansa, tratadu, futu-lia ka paktu. SIN. laka EZ. Iha Funu Mundil Daruak rai- Itlia no rai-Alemaa maka rai- Japaun nia aliadu sira. aliansa SUBSTANTIVU 1. Lalibur ka uniaun entre ema, klibur ka partidu rua ka liu. SIN. moruk 2. Kadeli kaben nian. libi SUBSTANTIVU 1. Prova metin katak ema ida neeb tribunl akuza hela iha fatin seluk ho fatin iha neeb krime nee akontese. 2. Justifikasaun ka pretestu neeb halakon ema nia sala. alikate SUBSTANTIVU Instrumentu kiik ida ho hasan metl no kaer-fatin rua neeb serve ba kaer metin besi ruma, liuliu pregu neeb ita atu fokit sai. SIN. besi-habit alimentu NARAN Ai-fuan, modo ka naan neebe ema no balada sira bele han, neeb sira-nia isin presi za at ubel e mori s badadaun no hetan sade. SIN. ai-han, hahn alimentr ADJETIVU alin (alin-mane ~ alin-feto) SUBSTANTIVU Oan ida-neeb moris tuir nia maun ka biin. aliava VERBU Suku hamutuk lailais no ladn metin. SIN. soor aliavu SUBSTANTIVU ljebra NARAN Matemtika sanak ida neeb uza letra no smbolu sira hodi hatoo kuantidade sira no fafutuk oioin iha kuantidade sira-nee. aljbriku ~ aljbrika ADJETIVU aljema SUBSTANTI VU Argola metlika neeb uza ba futu ema nia liman bainhira polsia prende tiha nia no atu lori ba kadeia. SIN. taruku alkansa VERBU Konsege too ba (fatin ka hahirak ida). 18 alkanse SUBSTANTIVU alkaparra SUBSTANTIVU Ai-horis ida neeb f fuan kiikoan no meer hanesan azeitona, neeb serve atu halo budu ka tempra hahn, liuliu naan tunu. alkari SUBSTANTIVU Kulit mate iha ema nia ulun-kulit neeb nakloke iha fuuk laran no halo ulun katar. SIN. kaspa, kohu alkatraun SUBSTANTIVU Been kantl metan ida, iis makaas, halo husi matria orgnika, hanesan ai, ahi-anar no mina-rai, neeb uza hodi halo lurn kabeer no metin. E Z . Ho loro-manas, alkatraun nabeen tiha iha estrada leten. alkatroa VERBU Nahe alkatraun iha lurn. alkatruadu ~ alkatruada f. ADJETIVU alkaxofra SUBSTANTIVU Modo espsie ida ho tahan tarak no isin mamar. alkol SUBSTANTIVU 1. Lkidu kr-laek no sunu-belek iha tua no serveja nia laran neeb ema uza nuudar kombustivel selae atu hamoos. Alkol nee oho mikrbiu barak, no ms bele halo ema lanu. 2. Hemun lanuk. alkliku ~ alklika f. ADJETIVU 1. Alkol nian. SIN. lanuk 2. Neeb iha alkol. SIN. lanuk SUBSTANTIVU Ema neeb toman hemu tua-manas demais too la bele para ona. SIN. lanu-teen, maklanuk alkolizmu SUBSTANTI VU Abuzu hemu tua- manas demais too la bele para ona, kondisaun ida neeb kleur-kleur estraga ema nia sade hodi hamosu moras oioin. Alkoraun SUBSTANTI VU Livru santu Izlaun nian. alkua SUBSTANTIVU Naran neeb ita tau ba ema ida tanba buat kmiku ruma neeb ema nee halo ka akontese ba nia; naran hodi goza ema nee. SIN. naran-kiik, naran-ruak, naran-sae EZ. F alkua hanesan mautuuk, regadr, nehan-elefante ba ita- nia maluk sira ladn furak. almirante SUBSTANTIVU Ulun-boot maria- funu nian, neeb ukun nasaun nia armada ka r-lubun tomak. almndega SUBSTANTIVU Bola halo hosi naan- rahun, tempra ho liis ka ai- manas, no taka ho prepara ho manu-tolun, faria, paun tunu nia rahun nst. SIN. naan-kabuar almosa VERBU Han almosu, han loron- sorin. almosu SUBSTANTIVU Hahn meiudia nian. SIN. han-meiudia EZ. Almosu prontu ona: mai ita han! aloja VERBU F kuartu no toba-fatin ba bainaka iha ita-nia uma ka iha otl. alojamentu SUBSTANTIVU Alor (rai-) 19 SUBSTANTIVU Rai-kotun indonziu ida iha Ataru nia rohan loromonu. SIN. rai-Mouru, rai- Ombai EZ. Hosi Likis no Maubara ita bele haree momoos rai-Alor nia raat. alorense ADJETIVU Rai-Alor nian. SUBSTANTIVU Ema Alor. Alpes (Fohor-) NARAN Foho-kadoek aas iha Europa kl arak- l oromonu, nakfati iha rai-Susa, ustria, Eslovnia, Alemaa, Fransa no Itlia Norte. alpinu ~ alpina f. ADJETIVU alta VERBU/SUBSTANTIVU (Pasiente) sai hosi ospitl. LIAFUAN-SORUN: baixa altr SUBSTANTIVU Meza oin ida ka fatin aas iha neeb amlulik hasae sakrifsiu ba Maromak. altarmr ms altr-boot SUBSTANTI VU Altr mahuluk iha uma-kreda laran. alterna VERBU Troka malu. SIN. hakseluk malu alternnsia SUBSTANTIVU alternativa SUBSTANTIVU Buat ida neeb ita bele hili ka halo envezde buat seluk ruma. E Z . Iha mundu nee ita iha alternativa rua deit, maka moris ka mate. alternativu ~ alternativa f. ADJETIVU altifalante SUBSTANTIVU Aparellu neeb muda lian sira sai boot nuudar ita haree iha rdiu ka gravadr. EZ. Tau altofalante iha Igreja laran atu aumenta padre sira-nia lian atu sarani sira bele rona moos ka rona diak liutn. altitude SUBST ANT I V U Foho ka aviaun nakfati aas hira loos hosi rai. altruista SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Ema) neeb f an ba tulun ema altruizmu SUBSTANTIVU altura SUBSTANTIVU 1. Buat, animl ka ema nia aas hosi hun ba too tutun. 2. Dadook ka distnsia hosi rai ba too leten. EZ. Ita-nia altura kala metru ida ho balu ba leten. 3. Perodu tempu nian. SIN. otas EZ. Iha altura neeb, hau sei kiik. alu ms alun SUBSTANTI VU Ai ka instrumentu badak hanesan kanuru neeb ita kaer hodi fai batar, hare ka akar. EZ. Feto nain-rua kaer alu hodi fai akar. aluga VERBU 1. F buat ida, n.e. uma ka karreta, ba ema ida neeb selu ita, ba tempu determinadu deit. E Z . Hau aluga karreta ba Lospalos selu dolar limanulu b- mai. 2. Simu buat ida, n.e. uma ka karreta, hosi ema ida neeb ita selu, ba tempu determinadu deit. alugr SUBSTANTIVU alumniu SUBSTANTI VU Metl ida ho kr hanesan osan-mutin, ladn 20 todan, mamar no diak atu halori manas no eletrisidade. alun: haree alu alunu ~ aluna f. SUBSTANTI VU 1. Estudante iha eskola primria ka sekundria. SIN. eskolante 2. Estudante privadu. alusinasaun SUBSTANTIVU Buat foun hanesan mehi neeb ema haree-hetan tanba moras hela ka foin hemu droga makaas ruma. alva SUBSTANTI VU Paramentu naruk hanesan batina mutin ida neeb amlulik hatais iha kazula okos bainhira atu reza misa. Iha parkia balu ajudante sira hatais alva envezde batina ho sobrepels. alvu SUBSTANTIVU 1. Fatin loloos neeb ita hakarak kona bainhira sinar ka halo pontaria molok tiru. SIN. kona-fatin 2. Situasaun ida-neeb ita hakarak too b, ka buat ida- neeb ita hakarak hetan. SIN. objetivu, kasinar, meta am SUBSTANTIVU Ttulu neeb ema f ba nia inan. SIN. main, mamain, mam amadr ~ amadora SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Ema) neeb gosta tebetebes desportu ka arte ruma maib las ema profisionl. amadorizmu SUBSTANTIVU amadorstiku ~ amadorstika f. ADJETIVU aman SUBSTANTIVU Ema-mane otas-boot neeb bele hahoris oan. LIAFUAN-SORUN: inan aman-boot SUBSTANTI VU Ita-nia aman nia maun boot. aman-hakiak SUBSTANTIVU Ema-mane neeb foti ema seluk nia oan ba hakiak, halo hanesan nia oan. aman-klaran SUBSTANTIVU Aman nia maun ida klaran nian be tuir kedas maun boot. amante SUBSTANTI VU 1.Feto ida neeb mane ida hadomi no halao relasaun seksul ho nian, maib las nia feen. SIN. feto- nona, kamarua, feto-kait 2. Mane ida neeb feto ida hadomi no halao relasaun seksul ho nia, maib las nia laen. amantizada SUBSTANTIVU Tempu hamutuk ho ema ida neeb ita hadomi maib las ita-nia kaben. amarelu ~ amarela f. ADJETIVU Kr loro-matan nian, entre mutin no mean. SIN. kinur amriku (lia-) SUBSTANTIVU Dalen semtiku ida neeb soi estatu ofisil iha rai- Etipia. Amazonas (Mota-) SUBSTANTIVU Mota boot, naruk no luan tebetebes iha rai-Brazl. ambienta VERBU Tau ka hatuur asaun istria ka filme nian iha fatin ruma. EZ. Filme foun nee Amerikanu sira nak halo, maib ambienta iha rai-Xina. 21 ambientalista SUBSTANTIVU Ema neeb matenek ambiente naturl ka meiu- ambiente. ambiente SUBSTANTIVU 1. Buat hotu-hotu neeb haleu ita, iha sosiedade ka natureza. 2. Laleuk ka sirkunstnsia sira iha ita-nia sorin-sorin. SI N. atmosfera 2. Buat sira natureza nian neeb haleu ema ka balada sira, sira-nia horik fatin naturl. 3. Rain ida nia rikusoin naturl tomak: bee, ai-horis, balada nst. SIN. meiu-ambiente ambientl ADJETIVU ambguu ~ ambgua ADJETIVU Neeb iha sentidu rua ka liu; neeb susar atu hatene nia arti loos. SIN. arti-ruak EZ. Tan resposta nee ambguu, ami la hatene se ema dehan dehan lia-loos ka lae. ambiguidade SUBSTANTIVU ambisiozu ~ ambisioza f. ADJETIVU/SUBSTANTIVU 1 . (Ema) neeb hakarak loos hetan buat ruma neeb nia la soi ka seidauk konsege hetan. 2. (Ema) neeb kaan no buka rikusoin ka podr atubele sai forte liu ema seluseluk. SIN. matan-karak EZ. Buatamak nee ambisiozu toos: nia hakarak buat hotu, maib ikusmai la hetan buat ida. ambisaun SUBSTANTIVU E Z . Ana nia ambisaun atu sai mestra. ambispu ms amu-bispu SUBSTANTIVU Amu-Papa nia saseluk iha dioseze ida; mahukun kreda rejionl nian. SIN. bispu Ambon (rai-) SUBSTANTIVU Illa kiik ida besik rai- Seran iha zona Molukas, neeb ohin loron Indonzia mak ukun. Iha otas molok Portugs sira tama, ema Ambon barak mai horik iha rai- Timr, no lia-tetun soi liafuan ambons barak, n.e. aban, meti, meda, nehan, kelen, tudik, osan, kamarua. ambons ~ amboneza f. ADJETIVU Rai-Ambon nian. SUBSTANTIVU Ema Ambon. ambulnsia SUBSTANTIVU Karreta boot neeb lori ema moras sira ba ospitl, baibain halai makaas loos ho sirene iha leten neeb halo tarutu. EZ. Ambulnsia lori moras ida mai hosi Aileu. ambulatriu SUBSTANTI VU Salaun boot iha neeb ema moras sira hein atu baixa iha ospitl selae atu simu tratamentu ida. ameasa VERBU Promete halo aat ruma, objetivu atu hatauk. SIN. tatera. EZ. Hau ameasa asu siak neeb ho ai ida. ameixa SUBSTANTIVU Ai-ameixieira nia fuan, neeb kabuar ho kulit kr- roxu, been barak no musan boot iha laran. amndua SUBSTANTIVU Ai-amendueira nia musan han-belek, neeb ema uza hodi halo dose no rebusadu oioin. SI N. kalesi- malae Amrika (rai-) 22 SUBSTANTIVU 1. Kontinente boboot neeb nakdahe ba zona luan tolu: Amrika Norte, Amrika Klarak no Amrika Sl. 2. (arti populr) Estadu Naklibur Sira Amrika Nian. amerikaniza VERBU Halo sai amerikanu. amerikanizadu ~ amerikanizada f. ADJETIVU amerikanizasaun SUBSTANTIVU amerikanu ~ amerikana f. ADJETIVU/SUBSTANTIVU 1. (Ema) hosi kontinente Amrika (Norte, Klarak ka Sl nian). 2. (Ema) hosi Estadu Naklibur Sira Amrika Nian. ami PRONOME EMAK Hau ho nia; hau ho sira (forma eskluziva: la inklui ). EZ. Hau b Baukau ho Maubais. Ami sae autokarru mutin hamutuk. amiantu SUBSTANTIVU Materil malahuk ida neeb serve atu halo buat oioin be satan manas, liuliu didin-tahan ba uma. SIN. azbestu ami-ata PRONOME EMAK Forma haraik-an hosi ami, neeb ema emprega bainhira hasae lia ba ema boot ruma, no ms bainhira reza. amiba SUBSTANTIVU Organizmu ka buat- moris melek ka kiikoan liu hotu, slula ida deit neeb fahe an. amigavel ADJETIVU (Ema neeb halo an) hanesan amigu ka belun. SIN. beluk amgdala SUBSTANTIVU Kafuak mamar rua iha ema nia kakorok laran, nakfati loloos iha tatolan nia kraik. amigdalite SUBSTANTIVU Moras amgdala nian. amigu ~ amiga f. SUBSTANTIVU Ema ida neeb ita gosta, baibain koese kleur ona, no haree malu didiak. SIN. belun ami-nia PRONOME MAKSOIK Neeb ami mak soi. ami-nian PRONOME MAKSOIK Neeb ami mak soi. Maklalin ka variante nee hanesan ho ami-nia, maib tuir substantivu ida-neeb nia refere b. EZ. Ami la hatene sira-nia lian; ami hatene ami-nian deit. amistozu ~ amistoza f. ADJETIVU (Hahalok ka atitude) hanesan amigu ka belun nian. SIN. beluk amizade SUBSTANTIVU Kondisaun sai ema nia belun. SIN. babeluk amlulik ms amu-lulik SUBSTANTI VU Mane ida neeb halao kultu relijiozu no hanorin kona-ba Maromak. SIN. nai-lulik, padre amnzia SUBSTANTIVU Moras haluha buat hotu-hotu, liuliu tan trauma ka xoke ruma. amnziku ~ amnzika f. ADJETIVU amnistia SUBSTANTIVU Perdua jerl ka kasu sala ba ema ida ka ema-lubun 23 ida neeb tribunl ida kondena tiha ona. amnia SUBSTANTIVU 1. Gs kr-laek ida ho iis makaas tebetebes. 2. (amnia-been) Solusaun ida halo hosi amnia no bee, neeb ema uza nuudar buat- hamoos. amr SUBSTANTIVU 1. Sentimentu diak, mamar no furak ba ema ruma, baibain ema seksu sorun nian. SIN. domin 2. Ttulu kariozu neeb ema f ba nia feen, laen ka amante. amostra SUBSTANTIVU 1. Ezemplu ida deit hosi buat ida neeb iha barak, liuliu objetu ida neeb ita bele sosa. 2. Banati ba suku hatais. EZ. Ho amostra feto sira bele suku renda sai loos hanesan deit. ampere SUBSTANTIVU Unidade ka kahidak bziku ba sasulik nia kbiit. amplifikadr SUBSTANTI VU Aparellu ida hodi aumenta ema nia lian halo boot ka makaas. ampola SUBSTANTI VU Lampu oin ida ho forma kabuar ka teluk, halo hosi vidru mihis, neeb ita liga ba el tri ku-fati n atu f naroman. amu SUBSTANTIVU 1.Ema ida neeb ema seluk nia patraun ka xefe. SIN. nain, patraun 2. Ttulu haraik-an neeb ita f ba patraun, xefe ka amlulik. amu-lulik: haree amlulik an PRONOME MALENOK Liafuan ida neeb refere ba ema rasik ida be koalia ka hakerek, selae ba hahalok ida neeb kona nia deit. EZ. Nia koalia ba nia an duni; Sira fase an ho bee no sabaun. analfabetu ~ analfabeta f. SUBSTANTIVU/ADJETIVU 1 . (Ema) neeb seidauk hatene lee no hakerek. 2. Ema neeb seidauk hetan edukasaun forml. analfabetizmu SUBSTANTIVU analista SUBSTANTIVU Ema neeb analiza ka baibain halo anlize. analiza VERBU Haree didiak substnsia, hakerek ka situasaun ida, hodi lehat ka ezamina no aspetu oioin atubele hatene nia estrutura oins loos. EZ. Mdiku sira analiza pasiente nia raan uluk hodi haree moras nee saida. anlize SUBSTANTIVU analjziku ~ analjzika f. ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ai -moruk) neeb halakon moras. anans ms ai-nans SUBSTANTIVU Ai-fuan ida ho kulit no tahan tarak neeb nia isin morin no been barak. SIN. bora- malae analojia S U B S T A N T I V U Tanesan ka komparasaun ida neeb hatudu katak buat rua hanesan mal u tanba aspetu ka karakterstika partikulr ruma. anlogu ~ anloga f. ADJETIVU 24 anar SUBSTANTIVU Ai nia rohan neeb hela bainhira ahi han tiha ona no bele uza nuudar ahi-tunu hodi lalar naan selae atu estrika. anarkia SUBSTANTIVU Estadu ka kondisaun bainhira ukun ka governu la iha. anrkiku ~ anrkika f. ADJETIVU anarkista SUBSTANTIVU Ema ida neeb haliis ba anarkia, ka hamosu anarkia, ms nuudar objetivu poltiku. anatomia SUBSTANTI VU (Sinsia kona-ba) estrutura isin nian. anatmiku ~ anatmika f. ADJETIVU anauk VERBU/ SUBSTANTIVU ( Ha h a l o k ) hakona inus ho inus hodi hatudu domin ka afeisaun. anaun SUBSTANTIVU Ema ida neeb moris mai badak-oan no la bele naboot ba estatura norml tan defeitu jentiku. SI N. mautuuk (m.), buituuk (f.) EZ. Mestra f kastigu ba alunu sira neeb goza labarik anaun nee. anaunserke KONJUNSAUN Se la ...seidauk karik; se seidauk ... karik. E Z . Hau sei selu konta nee anaunserke selu tiha ona. andaime ms aldame SUBSTANTIVU Hariin ka estrutura neeb ema harii iha uma nia oin atubele sae ba leten hodi halo knaar ruma, n.e. halo didin, hadia uma-kakuluk, ka hamoos janela. andr SUBSTANTIVU Uma aas nia hein ka nivel ida. SIN. klabis Andes (Fohor-) SUBSTANTI VU Foho-kadoek aas t ebet ebes ne eb t ui r kontinente Amrika Sl nia raat loromonu. andr SUBSTANTIVU Ai-kabelak boot ida neeb mane nain-haat ka liu lori iha prosisaun, ho esttua ida iha leten. Andorra (rai-) SUBST ANT I V U Rain no estadu kiikoan ida iha Fohor-Pireneus, entre rai-Fransa no rai-Espaa, ho populasaun ida neeb koalia katalaun. andorranu ~ andorrana f. ADJETIVU Rai-Andorra nian. SUBSTANTIVU Ema Andorras. anedota SUBSTANTI VU Haktuir badak ida kona-ba mamosuk kmiku ka interesante ida. anedtiku ~ anedtika f. ADJETIVU aneksa VERBU 1. Hatutan dokumentu ka fixeiru ida ba surat ka lia-tatoli. 2. (Nasaun ida) hadau nasaun seluk nia territriu. aneksasaun SUBSTANTIVU anemia SUBSTANTIVU Moras kuran raan, ka raan menus hodi f sinl isin kinur hotu. SIN. raan-mukit anmiku ~ anmika f. ADJETIVU anestezia ms anestziku SUBSTANTIVU Ai-moruk ida neeb uza hodi sona ita-nia isin halo matek, halakon moras ka 25 la sente moras durante operasaun. anfbiu ~ anfbia f. SUBSTANTIVU/ADJETIVU ( Kona- ba) animl ida neeb moris iha rai no iha bee hotu, hanesan manduku. Angila (rai-) SUBSTANTIVU Rai-kotun no estadu kiikoan iha iha Tasi-Antillas. angilanu ~ angilana f. ADJETIVU Rai-Angila nian. SUBSTANTIVU Ema Angila. anglikanu ~ anglikana f. SUBSTANTIVU/ADJETIVU ( Kona- ba) kreda protestante neeb relijiaun ofisil rai-Inglaterra no Reinu Naklibur nian. Iha ms anglikanu barak iha rai- Austrlia, Zelndia Foun, frika Sl , Kanad no Estadu Naklibur Sira. anglikanizmu SUBSTANTIVU anglisiza VERBU Halo atu sai ingls, ka hanesan povu ingls ka nia lian. anglisizadu ~ anglisizada f. ADJETIVU anglisizasaun SUBSTANTIVU anglisizmu SUBSTANTIVU Liafuan ka espresaun lia-ingls nian neeb tama ba dalen seluk. anglofilia SUBSTANTIVU Gostu ka domin boot ba kultura anglosaksnika ka dalen ingls. anglfilu ~ anglfila f. ADJETIVU Kona-ba anglofilia. SUBSTANTIVU/ADJETIVU Ema i da neeb kona anglofilia. anglofobia SUBSTANTIVU diu ba hakribin ba kultura anglosaksnika ka dalen ingls. anglfobu ~ anglfoba f. ADJETIVU Kona-ba anglofobia. SUBSTANTIVU/ADJETIVU Ema i da neeb kona anglofobia. anglomania SUBSTANTI VU Gostu ka domin ezaj er adu ba kul t ur a anglosaksnika ka dalen ingls. anglmanu ~ anglmana f. ADJETIVU Kona-ba anglomania. SUBSTANTIVU/ADJETIVU Ema i da neeb kona anglofilia. a n g l o s a k s n i k u ~ anglosaksnika f. SUBSTANTIVU/ADJETIVU. 1 . (Kona-ba) ema neeb koalia ingls nuudar nia dalen-inan. 2. (Kona-ba) membru hosi povu jermniku kulit-mutin neeb lori lia-ingls ba rai- Inglaterra hosi rai-Dinamarka no rai-Alemaa norte iha skulu dalimak liuhosi Kristu. Angola (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha tasi-mane frika nian, besik Tasi-Boot Atlntiku. Uluk prov nsi a tasi -bal un rai - Portugl nian. angolanu ~ angolana f. ADJETIVU Rai-Angola nian. SUBSTANTIVU Ema Angola. anima VERBU F aten-barani, vontade ka motivasaun ba ema ruma. SIN. enkoraja EZ. Treinadr hatene anima nia jogadr sira atubele joga diak liutn; Mzika nee anima ema barak hodi halo sira dansa lapara. nimu SUBSTANTIVU 2. Hamoris, haburas. 26 3. Halo atu sai hanesan ema ka balada moris. EZ. Filme nee anima ai-fuan sira, halo sira koalia hanesan ita ema. animadu ~ animada f. ADJETIVU animasaun SUBSTANTIVU animl SUBSTANTI VU Kriatura ka buat- moris neeb barakliu soi ain haat no la bele hanoin ka koalia hanesan ema maib uza instintu atubele hatene saida mak diak no saida mak aat. SIN. balada ADJETIVU 1. Balada nian, kona-ba balada. 2. Neeb las ai-horis ka buat moris-laek hanesan fatuk; kona-ba ema ka balada. anin SUBSTANTIVU 1. Elementu neeb huu ai, duut no bee halo sira nakdoko; r makaas neeb ita sente maib la bele kaer ka haree-hetan. 2. Iis neeb ema no balada sira respira. SIN. r anin-boot SUBSTANTI VU Anin neeb huu makaas hodi halo ai-hun sira ms tohar, batar sira latan ka toba ba rai. anin-dadurus SUBSTANTI VU Anin fuik neeb nakdulas no ita bele haree- hetan tanba foti rai-rahun barak. anin-fuik SUBSTANTIVU 1. Anin boot no makaas lahalimar neeb bele estraga ai-hun, uma no r. SIN. tufaun 2. Anin neeb baibain deit maib halo ita-nia isin bubu hotu, kafuak nee katak anin- fuik maka kona. anin-hirin SUBSTANTIVU Anin kmaan ida. anin-laek ADJETIVU Iha neeb anin la huu. SUBSTANTIVU Tempu hakmatek ka kalma; anin la iha. anin-teen SUBSTANTI VU Balada tasik hosi famlia selenteradu sira-nian, ho isin mamar, tentkulu naruk neeb moruk no bele tata. Anin-teen sira baibain namlele iha bee leten. ans SUBSTANTI VU Musan ida neeb ema uza atu hamorin dose no hemun oioin. aniversriu S U B S T A N T I V U 1. Fest a ka selebrasaun tinan-tinan nian hodi hanoin fali mamosuk ruma, n.e. loron moris ka mate nian. 2. Loron halo-tinan. njelus SUBSTANTI VU Orasaun ida ho avemaria sia neeb sarani katliku sira reza iha dadeer, meiudia no rai-nakaras hodi hanoi n f al i Kri stu Ni a enkarnasaun. anju SUBSTANTIVU Klamar ida neeb haree-labelek, isin-laek no soi kbiit boot, neeb Maromak kria atubele serb Nia no tulun ita ema. EZ. Anju ida maka mai f-hatene ba Maria katak nia atu sai Jezs nia inan. anjliku ~ anjlika f. ADJETIVU 27 anju-mahein SUBSTANTI VU Anju ida-neeb Maromak f ba ema ida-idak atu hein nia no hasai nia hosi perigu espiritul no fziku oioin. anju-oan SUBSTANTIVU 1. Anju kiik ida. 2. Kosok-oan ida neeb mate. ankor ms nkora SUBSTANTIVU Besi todan ida ho tali rohan ida kesi ba nia no rohan seluk fali kesi ba r, besi neeb ema hamonu ba tasi- kidun hodi kaer netik r atu labele b-mai. SIN. fatuk-saun an SUBSTANTI VU Ttulu hodi has mane-oan. anoi SUBSTANTIVU Ttulu hodi has feto- oan. anomalia SUBSTANTIVU Hahalok ka situasaun ida neeb la tuir ka kontra regra sira baibain nian. anmalu ~ anmala f. ADJETIVU annimu ~ annima f. ADJETIVU 1. (Ema) neeb la f nia naran. 2. (Ema) neeb ita la hatene nia naran, liuliu autr. anonimatu SUBSTANTIVU anoreksia SUBSTANTI VU Moras ida neeb halakon ema nia apetite ka kaan atu han. anorksiku ~ anorksika f. ADJETIVU anorml ADJETIVU Neeb las norml. LIAFUAN-SORUN: norml anormalidade SUBSTANTIVU anota VERBU Halo nota (iha livru laran) anotasaun SUBSTANTIVU ansi SUBSTANTIVU Hakarak loos atu b lailais ka mai lailais. SIN. hobok EZ. Hau hein ansi loos oras atu bele hah fali vida foun iha Dili. antagonizmu SUBSTANTIVU Hanoin aat ka haliis ba funu entre ema nain-rua. Antrtida (rai-) SUBSTANTIVU Kontinente malirin tebetebes iha Polu Sl, neeb taka nafatin ho jelu no ema ida la bele horik b. antrtiku ~ antrtika f. ADJETIVU Rai-Antrtida nian. SUBSTANTIVU Ema Antrtida. Tasi-Boot Antrtiku, tasi ida- neeb haleu rai-Antrtida. antena SUBSTANTIVU Lolon eltriku naruk ida neeb uza atu kaer laloron rdiu ka televizaun nian. antes ADVRBIU Iha tempu liu tiha ona; nanis kedas. SIN. uluk KONJUNSAUN Liafuan ida neeb haktemik tempu bainhira buat ruma seidauk mosu. SIN. molok, antezde EZ. Sira prepara jantr nee antes ami too. antianti SUBSTANTIVU Brinku naruk neeb feto sira tara iha tilun-tahan. antibitiku ~ antibitika f. ADJETIVU/SUBSTANTIVU Neeb hatau netik mikro-organizmu atubele dezenvolve. S U B S T A N T I V U (antibitiku) Substnsia kmika ka ai-moruk 28 neeb hatau netik mikro- organizmu atubele EZ. Penisilina nee antibitiku ida forte tebetebes. antdotu SUBSTANTIVU Ai-moruk ida neeb iha kbiit atu halakon venenu nia efeitu aat. SIN. ai-sorun antfona SUBSTANTIVU Verskulu ida neeb sarani sira sani ka hananu uluk-ba salmu ida-idak hosi reza Ofsiu Divinu. antigu ~ antiga f. ADJETIVU 1. Neeb nia otas tuan tebetebes. 2. Neeb moris ka eziste tinan barabarak liub, no ohin ita la hetan ona. SIN. lakin Antgua (rai-) SUBSTANTIVU Rai-kotun no estadu kiikoan iha iha Tasi-Antillas. antiguanu ~ antiguana f. ADJETIVU Rai-Antgua nian. SUBSTANTIVU Ema Antgua. antiguidade SUBSTANTIVU 1. Tempu ka otas tinan rihun rua ka liu liub. SIN. bain-lakin 2. Buat tuan ruma, liuliu movel ka pesa-arte. antikonsesaun SUBSTANTIVU Prtika ka mtodu atu hanetik labarik atu nanaran ka hetan forma iha oan-fatin inan nian. SIN. kontrasesaun antikonsesionl ADJETIVU Kona-ba antikonsesaun. SUBSTANTIVU Ai-moruk ka aparellu i da ne e b hamos u a n t i k o n s e s a u n . SIN. kontrasetivu antillanu ~ antillana f. ADJETIVU Rai-Antillas nian. SUBSTANTIVU Ema Antillas. Antillas (rai-) SUBSTANTIVU Nusa-lubun boot iha Amrika Klarak nia sorin lorosae, nakfahe ba Nusar- Antillas Boot no Nusar-Antillas Kiik. Zona nee Tasi-Antillas (Tasi Karaba) mak haleu. antlope (rusa-) SUBSTANTI VU Rusa espsie ida neeb horik iha rai-frika. antipatia SUBSTANTIVU Laran-aat neeb ita sente ba buat ka ema neeb ita la gosta. antiptiku ~ antiptika f. ADJETIVU (Ema ka buat) neeb ita la gosta tanba laran-aat, loko- an ka xatu. antisemita ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb hakribi Judeu sira. antisemitizmu SUBSTANTIVU antisptiku ~ antisptika f. ADJETIVU Neeb oho mikrbiu sira neeb bele halo ema moras no hanetik sira-nia naburas. SUBSTANTIVU (antisptiku) Lkidu ka ai-moruk neeb ita tau ba kanek ka fatin foer hodi kombate infesaun oioin. antolojia SUBSTANTIVU (Livru neeb) trexu literriu (liuliu poezia) klutuk ka kolesaun ida. antnimu SUBSTANTIVU Liafuan ida ho arti sorun ka kontrriu. SIN. liafuan- sorun antra S U B S T A NT I V U Buat-karan ka prezente neeb famlia noivu nian f ba famlia noiva nian loron rua uluk-ba festa-kaben. 29 antroplogu ~ antroploga f. S U B S T A N T I V U Ema matenek antropolojia. antropolojia SUBSTANTIVU Sinsia kona-ba ema sira-nia sosiedade tradisionl, lisan no kostume oioin. antropoljiku ~ antroplojika f. ADJETIVU anul ADJETIVU Tinan-tinan nian SIN. tinak anula VERBU Hasai tiha; halakon buat nia kbiit ka validade. SIN. kasu anulasaun SUBSTANTIVU Anunsiasaun SUBSTANTIVU Festa loron 25 Marsu nian iha kalendriu litrjiku, neeb selebra lia-foun ida neeb Anju Gabril hatoo ba Maria Santsima kona-ba atu sai Mesias Nia inan. annsiu SUBSTANTIVU 1. Lia neeb ita f sai, liuliu ba pbliku. 2. Lia-tatoli neeb ita publika iha jornl laran, ka liuhosi rdiu ka televizaun. anxova (ikan-) SUBSTANTI VU Ikan espsie ida neeb kiik, lotuk no meer loos, populr nuudar ikan-lata. ap SUBSTANTIVU Ttulu familir hodi has ita-nia aman. SI N. pap, pai apaga VERBU Halakon buat neeb ita hakerek, hatui ka grava tiha ona. apagadr SUBSTANTIVU Borraxa ka hena atu apaga hakerek. apaixonadu ~ apaixonada f. ADJETIVU Neeb iha paixaun; neeb hatudu paixaun. apaizana ADVRBIU Ho roupa sivl ka baibain nian. ADJETIVU Neeb hatais sivl. aparadr SUBSTANTI VU Armriu kraik ida neeb uza hodi rai bikan no sasn seluk ba meza iha sala- jantr. aparellu SUBSTANTIVU Instrumentu natoon ba ati vi dade ruma. SIN. utensliu aparnsia SUBSTANTIVU Ida neeb mosu iha ita-nia oin, forma sensivel; buat ka ema nia aspetu liur nian. SIN. kamosuk EZ. Maski Mateus nia aparnsia kalma, nia afinl ema nervozu- aat. aparente ADJETIVU (Buat) neeb aparese deit, sein ita hatene se loos ka lae. E Z . Tr i bunl sei hal o i n v e s t i ga s a u n k o n a - ba komersiante nee nia falnsia aparente. aparentemente ADVRBIU aparese VERBU Hah mosu mai ka sai mai liur. SIN. tadu, mosu EZ. Ninia ulun aparese maib isin- lolon ita la haree. aparisaun SUBSTANTIVU 1. Hahalok aparese ka tadu nian. SIN. tataduk 2. Ema ka buat sobrenaturl neeb mosu ba ema ruma. 30 EZ. Bibi-atan nain-tolu hetan aparisaun Ita Nai-Feto nian iha Ftima, Portugl, iha tinan 1917. apartadu SUBSTANTIVU Kaixa kiik iha didin- lolon ho xave neeb uma- korreiu aluga ba ema ka klibur ida atu simu sira-nia korreiu iha laran. SIN. kaixa postl apatia SUBSTANTIVU 1. Hahalok sente la iha enerjia, isin-maten no la iha reasaun ba buat sira neeb akontese. 2. Kondisaun la liga ka importa, biar importante, no sai baruk-teen, nunka hakarak halo buat ida. aptiku ~ aptika f. ADJETIVU apelasaun SUBSTANTI VU Hahalok husu ba tribunl atu haree fali sentensa ruma neeb hamonu tiha ona ba sala-nain ida. apelidu SUBSTANTIVU Naran neeb ema ida-idak simu hosi nia famlia no baibain tau iha kotuk. SIN. naran-famlia, naran-dikin EZ. Jaime Soares (Soares nee Jaime nia apelidu). apndise SUBSTANTIVU 1. Katesik ka seksaun iha livru nia rohan neeb f informasaun liutn ka hatoo dokumentu ruma. 2. Tubu kiik ho ibun taka neeb moris sai hosi ema nia laran-metan. apendisite SUBSTANTI VU Moras ida neeb mosu bainhira ema nia apndise kona infesaun. aperitivu SUBSTANTI VU Hemun alkliku neeb ema look ba bainaka molok han meiudia ka kalan, atu loke apetite. aperta VERBU Hanehan too fatin la iha ona. apetite SUBSTANTIVU Ema nia hakarak atu han ai-han neeb diak; ema nia gostu ba han. apetitozu ~ apetitoza f. ADJETIVU apezarde PREPOZISAUN Maski iha..., maski iha problema kona-ba... E Z . Sira konsege mai Dili apezarde anin-fuik no bee-sae. apkola ADJETIVU Kona-ba apikultura. SUBSTANTIVU Ema neeb hakiak bani. SIN. makiak-bani apikultura SUBSTANTIVU Knaar hakiak bani. apita VERBU 1. Huu apitu. 2. Hanehan karreta nia apitu atu f sinl. apitu S U B S T A NT I V U 1. Instrumentu kiikoan hanesan kafui, halo hosi besi-asu, neeb ema huu atu dada ema seluk ka asu nia atensaun. 2. Aparellu karreta nian neeb halo tarutu makaas atu dada ema sira-nia atensaun. aplaude VERBU Basa liman hodi hahii ka foti ema ida, liuliu artista ka desportista. EZ. Ema hotu aplaude artista nee tanba nia hananu kaps loos. 31 aplauzu SUBSTANTIVU; SIN. basa- liman aplika VERBU Tau nuudar remdiu ka sasukat neeb serve. SIN. hasera EZ. Ita bele aplika prinspiu nee ba problema sira neeb ita seidauk rezolve. aplikasaun SUBSTANTIVU; SIN. haseran Apodeti SUBSTANTIVU 1. Sigla ba ttulu portugs Associao Popular Democrtica Timorense, neeb partidu poltiku ida-neeb, iha tinan 1974 no 1975, haliis ba integrasaun ho Repblika Indonzia. 2. Membru hosi partidu nee. apoia VERBU F apoiu. apoiu SUBSTANTIVU Tulun neeb ita f ba ema ruma atu halao knaar ruma, selae atu tahan ho susar ruma. apoia SUBSTANTIVU apoiante SUBSTANTIVU Ema neeb f apoiu. aplise (-seguru) SUBSTANTIVU Dokumentu ka surat neeb ita simu bainhira hola kontratu seguru nian. aponta VERBU 1. See kilat. 2. Hatudu ho liman-fuan. aportugezadu ~ aportugezada f. ADJETIVU 1. Neeb sai tiha ona hanesan Portugs sira, tuir sira-nia kostume sira no ms koalia sira-nia lian. 2. (Dalen) neeb hetan tiha ona influnsia makaas hosi lia- portugs. apstata SUBSTANTIVU Ema neeb soe hela nia relijiaun atu hakohak relijiaun seluk. apostata VERBU Soe hela ita-nia relijiaun atu hakohak ida seluk. apostazia SUBSTANTIVU apostoladu SUBSTANTIVU Knaar ka atividade ruma kona-ba halekar fiar sarani. apstolu SUBSTANTIVU Ida hosi eskolante nain sanulu-resin-rua Jezs Kristu nian neeb Nia hili atu halekar fiar sarani ba mundu tomak. apostliku ~ apostlika f. ADJETIVU apstrofu SUBSTANTI VU Tadak-hakerek ho forma hanesan vrgula tau iha leten (). Iha lia-tetun apstrofu nee kapa-tatolan nia sinl neeb mosu iha liafuan hanesan sae, too, diak. aprende VERBU Buka-hatene kona-ba buat ruma hodi halo tuir ema ida neeb hatene ona, selae hodi estuda, lee livru, halo kursu nst. SIN. lota EZ. Ema moris nunka para atu aprende. aprends ms badain- aprends SUBSTANTIVU Ema neeb foin hah aprende knaar ka ofsiu ruma. SIN. badain-maklotak E Z . Badain-mestre haruka nia aprends atu hadia torneira nee. 32 aprendizajen SUBSTANTIVU 1. Hahalok ka atividade aprende nian. SIN. lalotak 2. Treinu ka formasaun neeb aprends ida simu iha serbisu- fatin hodi halo tuir badain ida. apresia VERBU 1. F folin ba buat ruma neeb ema halo. SIN. koet 2. Husu ka buka-hatene buat ida nia folin. SIN. hadasin apresiasaun SUBSTANTIVU ; SIN. (1) kakoet; (2) hadasin aprezenta VERBU 1. Lori mai ka hatudu buat ruma ba ema seluk atu haree; hatada buat ruma. SIN. hatoo E Z . Hau aprezenta hau nia kumprimentus ba bainaka sira. 2. Lori ema ruma atu hasoru malu ba dala uluk ho ema ida neeb nia seidauk koese. aprezentasaun SUBSTANTIVU ; SIN. hatoon a p r e z e n t a d r ~ aprezentadora f. SUBSTANTI VU 1. Ema neeb aprezenta. SIN. matook 2. Ema neeb aprezenta programa rdiu ka televizaun nian. apropriadu ~ apropriada f. ADJETIVU Neeb natoon ka serve ba situasaun ka kazu partikulr ida. EZ. Ita tenke hili ttulu apropriadu ba livru foun. aprova VERBU Simu atubele halao loloos. EZ. Parlamentu seidauk aprova lei kona-ba funsionamentu pbliku. aprovasaun SUBSTANTIVU aproveita VERBU 1. Uza hodi hetan kadiak ka vantajen hosi buat ruma; hasai proveitu; lukra ho buat ruma. EZ. Diak liu imi aproveita tempu livre hotu-hotu ba estuda. 2. (ho sentidu negativu) Hetan vantajen ka lukru hosi ema seluk nia esforsu ka serbisu atu ita lalika hakaas an. SIN. esplora aproveitamentu SUBSTANTIVU aptidaun SUBSTANTIVU 1. Kapasidade ka jeitu atu halo buat ida. 1. Kapasidade atu aprende lailais. r SUBSTANTIVU 1. Kakahur ka mistura hosi oksijniu no gs sira seluk neeb tama-sai hosi inus no ibun bainhira ita dada iis ka ida neeb forma atmosfera rai nian. SIN. anin 2. Aparnsia, aspetu. 3. Vlvula iha karreta nia motr neeb kontrola anin neeb tama ba laran. ka gs neeb iha roda karreta ka motr nia laran. arabi ms rabe ADJETIVU 1. Rai-Arbia nian. 2. Neeb koalia lia-arabi. SUBSTANTIVU 1. Ema Arbia. 2. Ema neeb koalia arabi nuudar nia dalen-inan maski las ema Arbia. 3. (lia-arabi) Dalen rai-Arbia nian, neeb Izlaun mak halekar ba Lorosae Klarak besik tomak, ba frika Norte no ms (iha Otas Klarak) ba rai-Sislia, rai-Malta, rai-Espaa no rai-Portugl hotu. Maski lia- arabi la koalia ona iha rai- Portugl, lia-portugs sei iha 33 liafuan barak neeb mai hosi lia-arabi nee, no sira barak tama ms ba lia-tetun, nuudar ezemplu al f ase, azei tona, tmara, sapatu, refein, meskita, alfndega. Li afuan arabi seluseluk tama ba lia-tetun liuhosi lia-malaiu, n.e. kaben, ukun, sarani. Arbia (rai-) SUBSTANTIVU Pennsula boot ida iha zia Loromonu. Arbia Saudita mak estadu boot liu iha zona nee. Arafura (Tasi-) SUBSTANTIVU Tasi luan ida iha rai- Timr, rai-Austrlia, no rai-Gin Foun nia leet. aramaiku ~ aramaika f. SUBSTANTIVU (lia-aramaiku) Dalen semtiku ida, nakmaluk ho lia- ebreu no lia-arabi, neeb horiuluk koalia iha rai-Sria, r ai - Pal est i na no r ai - Mezopotmia (Irake ohin nian) maib neeb ohin loron ema sarani uitoan deit koalia iha rai-Irake nia parte norte no ms iha knua tolu besik Damasku iha rai-Sria. Lia-siraku nee Ita Nai Jezs Kristu Nia lian-inan. SI N. lia- siraku ADJETIVU Kona-ba lia-aramaiku. SIN. siraku arame SUBSTANTIVU 1. Fiu-besi. EZ. Gerrilleiru nee nia limafuan kotu tanba uluk ema kesi ho arame. 2. Liafuan neeb tempu uluk ema uza atu dehan telefone. arbiru ADJETIVU/ADVRBIU Naranaran deit ka la tuir regra ida be loos. E Z . Ladn diak bainhira ema koalia arbiru, la iha hun ho rohan. arbitra VERBU Tesi lia; halo arbitrajen. arbitrajen SUBSTANTIVU 1. Hahalok tesi lia kona-ba asuntu ruma. 2. Hahalok kontrola ka tau matan ba jogu ruma iha kampu. arbitrriu ~ arbitrria f. ADJETIVU Neeb la bazeia ba planu ka sistema ida, neeb ema hili naran deit. arbitrariedade SUBSTANTIVU rbitru SUBSTANTIVU 1. Ema neeb tesi lia ka halo arbitrajen. SIN. tesi-lia nain 2. Ema neeb kontrola jogu hodi tuir regra hotu neeb iha. arboriza VERBU Kuda ai-hun, alas ka ai- laran iha rai ida neeb maran no ai la iha ka ladn iha. SIN. hahalas arborizasaun SUBSTANTIVU Hahalok hahalas nian. SIN. hahalas ardzia (fatuk-) SUBSTANTIVU 1. Fatuk kr-metan ida neeb nakfera lailais ba dalas mihis no serve ba halo uma-kakuluk ka atu halo kuadru-metan neeb mestre sira hakerek iha laran hodi hanorin alunu sira. 2. Fatuk-ardzia dalas ida iha kuadru ai nia laran neeb alunu sira ulukliu uza hodi hakerek iha leten. hanesan rea 34 SUBSTANTIVU 1. Rai balun ida. SIN. rai-balun, zona 2. Atividade ka asuntu partikulr ida. EZ. Hau-nia alin halo estudu oioin iha rea botnika. arena SUBSTANTIVU Fatin pbliku ida ba desportu ka komsiu neeb ema barabarak bele tama b. argamasa SUBSTANTIVU Simentu kahur rai- henek, bee, hodi kaer fatuk. SIN. simentu-masa argola SUBSTANTIVU 1. Leun ida halo hosi besi, plstiku ka masa. 2. Besi leun neeb ema monta i ha kabel ak i ha kampu basketebl nian. argolia SUBSTANTIVU Brinku hodi hafutar tilun. argumenta VERBU Haksesuk ka diskute malu hodi defende ideia ida ka buka lia-loos. argumentasaun SUBSTANTIVU argumentu SUBSTANTIVU Razaun sira neeb ema hatoo atu hatudu se hahesuk ka afirmasaun ida loos ka lae, se tuir ljika ka lae. EZ.Susar atu hatn ba kolega nee nia argumentu, neeb ljiku tebetebes. ria SUBSTANTIVU Kantiga ida ba lian ida deit iha pera laran. aristokrasia SUBSTANTIVU 1. Governu iha neeb ema diak no matenek liu hotu mak ukun. 2. Klase dato ka nobre sira- nian. 3. Dato sira neeb ukun rain ida. aristokrtiku ~ aristokrtika f. ADJETIVU aristokrata ADJETIVU 1. Ema ida neeb pertense ba aristokrasia. SIN. dato 2. Ema neeb ketak ho ema seluk ho nia kbiit, valr, mritu iha rea ruma. EZ. Amlia Rodrigues aristokrata fadu nian loos. aritmtika SUBSTANTIVU Sinsia neeb estuda nmeru sira no sira-nia lalaok. aristokrtiku ~ aristokrtika f. ADJETIVU Arjlia (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha frika Norte. arjelinu ~ arjelina f. ADJETIVU Rai-Arjlia nian. SUBSTANTIVU Ema Arjlia. Arjentina (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha Amrika Sl. arjentinu ~ arjentina f. ADJETIVU Rai-Arjentina nian. SUBSTANTIVU Ema Arjentina. arjila SUBSTANTIVU Tahu neeb ema uza hodi halo kusi, xikra, bikan nst. SIN. rai-mean arkada SUBSTANTIVU Arku latar ka fileira rua rabat malu. arkaiku ~ arkaika f. ADJETIVU Neeb tuan no baibain ema la uza ona, maski sei bele serve ba uzu ruma. arkazmu 35 SUBSTANTIVU Karakter ka feisaun arkaiku. arkanju SUBSTANTIVU Anju mahuluk, neeb makaas liu anju baibain sira. arkelogu ~ arkeloga f. SUBSTANTIVU Ema matenek arkeolojia. arkeolojia SUBSTANTIVU Sinsia neeb estuda kona-ba kultura no sivilizasaun lakin ka antigu neeb kleur ona lakon maib bele hatene liuhosi sasouk ka eskavasaun atu kee sai sasn tuan hanesan uma-sobun, bikan, xikra, surik nst. arkeoljiku ~ arkeoljika f. ADJETIVU arkidioseze SUBSTANTIVU Dioseze mahuluk ka prinsipl, neeb arsebispu ida mak ukun. arkidiosezanu ~ arkidosezana f. ADJETIVU arkiplagu SUBSTANTIVU Rai-kotun ka illa lubun ida. SIN. nusa-lubun EZ. Rai-Timr halo parte Nusa- Lubun Malaiu. arkitetu ~ arkiteta f. SUBSTANTIVU Ema matenek arkitetura neeb dezea uma no hariin oioin. arkitetura SUBSTANTIVU Arte kona-ba dezea uma no hariin oioin. arkitetniku ~ arkitetnika f. ADJETIVU arkiva VERBU Tau ka rai iha arkiva. arkivamentu SUBSTANTIVU arkivista SUBSTANTI VU Ema neeb hola konta arkivu. arkivu SUBSTANTIVU 1. Fatin hodi haloot dokumentu oioin. 2. Dokumentu sira neeb ema rai hamutuk, baibain kona-ba asuntu ida (bele uma tomak ka armriu deit). arkiva VERBU arku SUBSTANTIVU Hariin ka estrutura ida ho tutun leuk no fatuk-riin rua sorin-sorin. SIN. kleun arkuiris SUBSTANTIVU Kleun ka arku ho kr oioin neeb dala ruma mosu iha kalohan leten bainhira udan tiha. SIN. baur arma SUBSTANTIVU Buat ida neeb ema uza atu hakanek ka oho ema seluk, liuliu iha funu laran; tarak no kroat ka kilat. VERBU F arma ba. armadilla SUBSTANTI VU Ai-lulun ka rede neeb ema hatuur ka tara atu kaer balada fuik hanesan leki, bibi-rusa, manu-fuik, laho, nst. SIN. lasu, sula 2. Lasu neeb inimigu sira tau iha dalan atubele oho funu- balun sira ka atu kaer sira. armamentu SUBSTANTIVU 1. Hahalok f arma ba ema atu uza. 2. Arma oioin, liuliu funu nian. armriu SUBSTANTIVU Fatin hosi ai, plstiku, vidru ka besi neeb ema uza atu rai ka haloot roupa, bikan ka sasn seluseluk iha laran. armazein 36 SUBSTANTIVU Uma luan boot ida ho fatin atu rai besi, ai, simentu, kilat, ka merkadorias atu faan. armistsiu SUBSTANTI VU Akordu ka lia-ida kona-ba hapara funu. Armnia (rai-) SUBST ANT I V U Rain no estadu kiikoan iha iha zia Loromonu. armniu ~ armnia f. ADJETIVU Rai-Armnia nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Armnia. 2. (lia-armniu) Dalren rai- Armnia nian. E Z . Iha Funu Mundil Dahuluk povu armniu sai vtima ba jenosdiu ida neeb governu turku mak halao. armonia SUBSTANTIVU Simu malu ho lian kaps loos, lian ida ka neon- laran simu malu hodi moris iha hakmatek nia laran. aromoniza VERBU armonizasaun SUBSTANTIVU aroma SUBSTANTIVU Iis diak hahn nian. aromatiza VERBU Tempra hahn iha fbrika ka loja molok faan ba pbliku. aromatizadu ~ aromatizada f. ADJETIVU aromatizasaun SUBSTANTIVU arpa SUBSTANTIVU Instrumentu muzikl ho forma triangulr no talin barak neeb ema kebit hodi toka. arraaseu SUBSTANTI VU Edifsiu ho andr tetek malu barabarak neeb harii iha sidade boot sira. SIN. makoir-lalehan arranja VERBU 1. Tau halodidiak iha fatin sira. SIN. haklatar, arruma EZ. Arranja ai-funan roza iha jarra vidru ida. 2. Prepara halodidiak ema ruma nia hatais halo kabeer, sui fuuk kabeer nst.. arranju SUBSTANTIVU; SIN. haklatar arraska VERBU 1. Hetan susar. 2. La iha buat ida neeb ita presiza. SIN. kuran E Z . Iha zona neeb ema sira arraska bee. arrasta ms rasta VERBU Lori ka dada tuir kotuk ho liman. SIN. dasa arrastadeira SUBSTANTIVU 1. Fatin ida ba moras todan sira uza ba tee ka mii iha kama. 2. Automovel kiik neeb lao hakdasak ka rabat hela ba rai. arredores SUBSTANTIVU Zona haleu fatin ida, liuliu haleu uma, knua, vila ka sidade. SIN. sorisorin arrepende VERBU Hakarak atu fila ba dalan loos liutiha sala. SIN. hanoin- hikas arrependidu ~ arrependida f. ADJETIVU (Ema sala-nain) neeb hakarak fila ba dalan loos, soe tiha buat aat uluk nian. SIN. hanoin-hikas arrependimentu SUBSTANTIVU arrogante ADJETIVU Neeb hatudu ka foti an nuudar ema makaas ka matenek ida. SIN. foti-an, hiit- an, matan-aas arrognsia SUBSTANTIVU arrota 37 VERBU Hasai gs hosi estmagu liuhosi ibun ho tarutu, bainhira ema bosu demais ka sente laran-sae. SIN. hamseru arrotu SUBSTANTIVU; SIN. hamserun arruma VERBU Tau sasn hamutuk iha fatin ida. arrumasaun SUBSTANTIVU arsebispu SUBSTANTIVU Ambispu mahuluk; bispu neeb ukun arkidioseze ka provnsia Kreda nian. arsenl SUBSTANTI VU Fatin ba rai kilat, kilat-musan, morteiru no materil seluseluk funu nian. arsniku SUBSTANTIVU Venenu makaas ida, neeb oho balada ka ema hodi halo sira terus ladiak. arte SUBSTANTI VU 1. Atividade halo sasn furak ho liman, n.e. retratu ka esttua. 2. Sasn furak ka lotuk neeb halo ho liman. 3. Jeitu boot hodi halo buat ruma, n.e. arte tein nian. Arte furak sira nee naran jerl neeb ita f ba atividade hanesan literatura, mzika, drama, pintura no eskultura. NOTA: Keta konfunde liafuan rua neeb nia signifikadu lahanesan, mak arte no arti. artefaktu SUBSTANTIVU Objetu arte nian, buat ida neeb ema halo ho arte. SIN. liman-fatin artria SUBSTANTIVU Uat boot ka mahuluk iha isin laran neeb hasuli raan. SIN. raan-uat, raan-abut arteril ADJETIVU arti SUBSTANTIVU (Liafuan) katak saida, hakarak hatete saida. SI N. signifikadu EZ. Liafuan ingls nee nia arti saida? NOTA: Keta konfunde liafuan rua neeb nia signifikadu lahanesan, mak arte no arti. artifisil ADJETIVU 1. Neeb las naturl. 2. Neeb ema mak halo. artifisialidade SUBSTANTIVU artigu SUBSTANTIVU 1. Objetu ida deit, buat partikulr ida. 2. Hakerek naruk ida iha jornl, revista ka livru nia laran. 3. Ukun-fuan nia katesik ka seksaun ida. rtiku ~ rtika f. ADJETIVU Kona-ba Polu Norte. Tasi rtiku, tasi ida-neeb haleu Polu Norte. artillaria S UBS T A NT I V U Kilat boot sira, hanesan kaaun no morteiru, neeb forsa militr ka maria mak uza iha funu . artista SUBSTANTIVU 1. Ema neeb halo arte. 2. Ema neeb halo pintura. SIN. pintr 3. Ema neeb hananu, dansa ka halo drama iha teatru, sinema ka televizaun. artstiku ~ artstika f. ADJETIVU artrite 38 SUBSTANTI VU Moras ruin-fukun bubu. artrtiku ~ artrtika f. ADJETIVU Aruba (rai-) SUBSTANTIVU Rai-kotun no estadu kiikoan iha iha Tasi-Antillas. arubanu ~ arubana f. ADJETIVU Rai-Aruba nian. SUBSTANTIVU Ema Aruba. asafraun SUBSTANTIVU 1. Ai-funan espsie ida ho ptala kinur. 2. Ai-funan nee nia uut kinur, neeb ema uza atu hakr no tempra hahean, liuliu etu. SIN. kunir asalta VERBU 1. Ataka ema ka fatin ida lah nain hatene ka biban prepara an. SIN. ratan 2. Selok ema nia uma ka hakarak ka tama tekiteki nain la hatene. asaltante SUBSTANTIVU Ema neeb asalta. S I N . atakante, asaltante, agresr, makratan asaltu SUBSTANTI VU Hahalok asalta ka ratan. asasina VERBU Oho ema ruma, liuliu ema- boot ka ema naran-boot. asasniu SUBSTANTIVU asasnu ~ asasina f. SUBSTANTIVU Ema ida neeb oho ema seluk ho intensaun rasik ka haruka ema seluk mak oho. SIN. mahohok, ohodr ADJETIVU Neeb asasina. SIN. liman-raan, liman-mean asaun SUBSTANTIVU 1. Babook ka movimentu fziku ida. 2. Hahalok neeb ita halao ba motivu partikulr ida, ka ho objetivu partikulr. 3. Osan neeb ema investe ba kompaia ida atubele hetan lukru kadavs ka ikusmai. SIN. sahin asdiu SUBSTANTI VU Hakole ka haterus ema ida hodi buka obriga nia atu halo buat ruma neeb nia lakohi halo. Asdiu seksul mak haterus seksul neeb ema ida halo, liuliu mane halo hasoru feto. asegura VERBU F serteza kona-ba buat ruma. SIN. hatebes, garante EZ. Ami bele asegura katak sasn sira-nee sei too iha neeb. aseleradr SUBSTANTIVU Pedl iha parte liman karuk volante okos neeb kondutr sama atu halo karreta halai makaas. SIN. malais asembleia SUBSTANTIVU 1. Ema barak halibur malu liuliu iha eskola, kuartl ka uma-kreda. SIN. lalibur 2. Konsellu boot governu nian. asentu 1 SUBSTANTIVU 1. Maneira koalia dalen ida. SIN. lalakun E Z . Sr. Jacques koalia tetun asentu franss tanba nia ema Fransa. 2. (iha lingustika) Lian nia forsa neeb ita f ba vogl iha slaba ida dada liu duk vogl iha slaba seluseluk. 3. Tadak-hakerek neeb uza ati hatudu katak letra ida nia lalakar ka pronnsia seluk ka la hanesan baibain. Hodi hakerek lia-tetun ita uza asentu agudu 39 atu hatudu asentuasaun irregulr, n.e. iha liafuan kaf no kmara. 4. Forsa ka importnsia neeb ita f ba buat ruma hodi koalia ka hakerek. asentu 2 SUBSTANTIVU Fatin atubele tuur. SIN. tuur-fatin asesaun S UBS T A NT I V U Sentidu ka arti partikulr ida bainhira liafuan ida soi arti oioin. Nuudar ezemplu liafuan lalehan iha asetasaun rua, ida mak espasu tomak iha rai nia leten, ida seluk maka Maromak Nia hela- fatin. Arti rua nee la hanesan deit. Iha disionriu ida-nee liafuan sira-nia asesaun oioin ami marka ho nmeru 1., 2., 3., nst. asesivel ADJETIVU Neeb bele too b ka hetan lailais. SI N. too-belek, alkansavel EZ. Aldeia sira hotu iha Timor- Leste oras nee asesivel tanba ema b-mai ho fasil. asesibilidade SUBSTANTIVU asesr ~ asesora f. SUBSTANTI VU Ema neeb ajuda instituisaun ka eskritriu ida ho n i n i a ma t e n e k n o espesializasaun tknika iha matria ruma neeb nia domina. SIN. konsultadr asfaltu SUBSTANTIVU Breu metan halo hosi petrleu neeb uza atu taka dalan ka halimar-fatin. asidente SUBSTANTIVU Buat neeb mosu lah planu ka derrepente deit. SIN. dezgrasa, azr EZ. Karreta xoke malu nee asidente, katak la iha intensaun maib akontese duni. asidentl ADJETIVU sidu ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Substnsia) neeb siin hanesan derok-been ka tua-siik. SIN. buat-siin asids SUBSTANTIVU asimila VERBU Halo sai hanesan. EZ. Ema neeb mai hosi liur tenke asimila an ba ita-nia kultura. asimilasaun SUBSTANTIVU asina VERBU Tau naran iha surat-tahan ka dokumentu ruma nuudar kompromisu. Asina revista ida katak asina surat no f osan atubele simu revista nia nmeru ida-idak bainhira publika tiha. Asi na surat, espresaun eufemstika, katak b sentina- boot. asinatura SUBSTANTIVU asionista SUBSTANTIVU Ema ida neeb soi sahin ka asaun komersil. asistente SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Ema) neeb tulun ka sirin. SIN. maksirin asistnsia SUBSTANTIVU asor (ai-) SUBSTANTIVU Ai-horis neeb ema Timr balun gosta kuda iha uma oin, iha fuan kiik maib midar, labarik sira gosta kuu atu han ka manu-fuik sira gosta han nia. Iha espsie rua, maka ai asor-metan (Eugenia aquea) no ai asor-mutin (Eugenia jambos). 40 Asores (rai-, Nusar-) SUBSTANTIVU Nusa-lubun kiik iha Tasi-Boot Atlntiku, neeb provnsia Portugl nian. asorianu ~ asoriana f. ADJETIVU Rai-Asores nian. SUBSTANTIVU Ema Asores. asosiasaun SUBSTANTIVU Ema barak buka malu ka halibur hamutuk iha fatin ida atu halao atividade oioin ka atu proteje interese sira neeb sira fahe lisuk. SIN. k l i b u r , s o s i e d a d e , organizasaun aspas S UBS T A NT I V U Tadak ka sinl hanesan vrgula rua nakfilak neeb tau iha leten uluk-ba no tuir liafuan, baibain ho sinl () no hafoin (). EZ. Maukinta dehan: Halai, halai, inimigu mai daudaun. aspetu SUBSTANTI VU 1 . Kamosuk ka aparnsia liur nian. EZ. Ema nee nia aspetu diak loos. 2. Parte hosi buat ruma, ho sentidu abstratu. EZ. Problema nee iha aspetu barak. aspirante SUBSTANTIVU Ema neeb foin tama orden relijioza ka militr no ulun-boot sira seidauk simu nuudar membru. aspirantadu SUBSTANTIVU Aspirante nia tempu koko vokasaun nian ka estjiu. aspirasaun SUBSTANTIVU Meta ka alvu neeb ita hakarak atu too b. aspirina SUBSTANTIVU Ai-moruk baibain nian neeb ema hemu atu halakon moras kmaan oioin. asterisku SUBSTANTIVU Smbolu (*) neeb uza iha hakerek no imprime. asteroide SUBSTANTIVU Bola fatuk sira ida neeb nakdulas haleu Loro iha rbita entre planeta Marte no Jpiter nia klaran. SIN. planeta-oan astrlogu ~ astrloga f. SUBSTANTIVU Ema matenek astronomia. astrolojia SUBSTANTIVU Estudu kona-ba oins maka fitun no planeta sira-nia halain iha lalehan hamkona ita ema nia moris, hodi f rahun diak ka aat. 2. Mtodu siik futuru hodi lehat fitun sira-nia halain. EZ. Sientista, liuliu astrnomu sira, haree astrolojia nuudar superstisaun, las sinsia tuir loos. astroljiku ~ astroljika f. ADJETIVU astronauta SUBSTANTIVU Ema ida neeb sae fogetaun hodi halo viajen iha espasu-liur. astronomia SUBSTANTI VU Estudu sientfiku kona-ba fitun sira no planeta sira. astronmiku ~ astronmika f. ADJETIVU astrnomu ~ astrnoma f. SUBSTANTIVU Ema matenek astronomia. asu SUBSTANTIVU 1. Balada maksusuk ida neeb ema hakiak ka 41 hamaus atu hein uma ka lori ba soro. 2. Lia-tolok ba ema laran-foer neeb ita hakribi. asuain ms asubain SUBSTANTIVU 1. Ema ida neeb luta iha funu laran. SIN. funu- nain 2. Ema neeb luta ba libertasaun povu nian. 3. Ema aten-barani loos. SIN. eroi NOTA: Iha tetun-terik liafuan nee iha forma seluk, maka asuwain asu-hein SUBSTANTIVU Asu siak neeb hein ema nia uma ka sasn. SIN. asu-guarda, asu-mahein asu-kutun SUBSTANTIVU Kutun kiikoan neeb belit ba balada nia fulun atubele susu nia raan, hodi halo balada nee sente isin- katar. SIN. mela EZ. Asu no busa barak iha asu- kutun. asuliar SUBSTANTI VU Ema ida neeb serbisu iha fatin pbliku, toos, natar ka iha plantasaun ruma. SIN. serbisu-nain, traballadr Asunsaun S UB S T A NT I V U Festa loron 1.5 Agostu nian, neeb tinan-tinan f-hanoin fali kona-ba Nai Maromak foti Ita-Nai Feto isin ho klamar sae ba lalehan liutiha nia mate. asuntu SUBSTANTI VU Lia ka problema neeb ita trata, baberak ka konsidera. EZ. Ami sei halibur malu atu trata asuntu familir oioin. asu-oan SUBSTANTIVU 1. Asu neeb foin moris. 2. Asu kiik. ata SUBSTANTIVU Hakerek kona-ba buat hotu neeb ema koalia ka trata i ha reuni aun ka konfernsia ida nia laran. Atabae (rai-) SUBSTANTIVU Vila no subdistritu Bobonaru nian entre Maliana ho Atsabe ni a kl aran. Populasaun sira koalia dalen kemak no bunak. ataka VERBU 1. Uza violnsia hasoru ema atu hakanek ka oho nia. SIN. ratan 2. Kritika makaas ema ruma tanba hanoin ruma. 3. (Iha desportu) avansa ba oin atu hatama golu ka buka pontu. atake SUBSTANTIVU; SIN. raratan Atambua (rai-) SUBSTANTIVU Vila dalen-tetun Timr Loromonu nian, neeb nakfati besik rai-ketan ho Timor-Leste. atan-hau ms ata-hau SUBSTANTI VU Ttulu haraik-an neeb ema uza atu troka pronome emak hau bainhira koalia ho ema boot ida, liuliu membru hosi kleru, no ms bainhira reza. EZ. Amu bispu, atan-hau mai atu konfesa. atadu SUBSTANTIVU Barata oin ida neeb kiik. ataurense ADJETIVU Rai-Ataru nian. SUBSTANTIVU Ema Ataru. 42 Ataru (rai-) SUBSTANTIVU Rai-kotun kiik Timor- Leste nian ida iha tasi-feto neeb nakfati iha sidade Dili nia oin no rai-Alor no rai-Wetar sira-nia leet. at ADVRBIU Liafuan ida neeb ita uza hodi haktemik hahalok ida neeb halo ita hakfodak ka sente hirus. EZ. Hau la fiar nia at bele baku fali nia aman! PREPOZISAUN Too. (Uza deit iha espresaun balu neeb ita dada hosi lia-portugs, n.e. a t aman, atelogu) atezmu SUBSTANTIVU Doutrina ka filozofia neeb la simu katak Maromak iha duni. aten SUBSTANTIVU Organ boot ida ita-nia isin laran, besik fuan, neeb hamoos ita-nia raan no tulun estmagu atu dijere hahn. aten-barani ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Kualidade) la tauk buat ida. SIN. aten-boot aten-book SUBSTANTIVU Organ kaduak ida iha hirus-matan laran neeb ema no balada sira presiza atubele dada iis. SIN. bobon, pulmaun atende VERBU Hakbesik atu tulun. SI N. sirin aten-moras ADJETIVU Neeb rai kuna no buka atu vinga an. SIN. vingadr aten-raak SUBSTANTIVU Organ ida iha ita-nia isin laran, besik estmagu, ne'eb husik ita-nia raan iha kondisaun diak. SIN. ook atensaun SUBSTANTIVU See tilun, tau matan ka loke neon ba buat ruma. atensiozu ~ atensioza f. ADJETIVU Neeb f atensaun boot ba ema seluk nia dignidade ka nesesidade. SIN. laran-murak atentadu SUBSTANTIVU Atake fziku ba ema ida, ho kasinar ka intensaun atu oho nia. ateu ~ ateia f. ADJETIVU 1. Neeb nega Nai Maromak. 2. Atezmu nian, kona-ba atezmu. SUBSTANTIVU Ema neeb lakohi fiar ba Maromak ka f ulun ba Nia ukun. atis SUBSTANTI VU Instrumentu ida neeb ema uza atu soru tais. atitude SUBSTANTIVU Maneira hanoin kona- ba buat ruma ka ema ruma, neeb hamkona ms ita-nia komportamentu. EZ. Ema sira neeb iha atitude arrogante ka egosta diak liu sira la sai doutr, padre, profesr ka ministru. atitudinl ADJETIVU atividade SUBSTANTIVU 1. Buat oioin neeb ita halao hodi kona objetivu ruma. E Z . Ami-nia parkia halao atividade barak atu f tulun ba famlia kiak sira. 2. Hahalok barak neeb ema- lubun ida halao hamutuk. EZ. Baibain iha atividade barak iha merkadu munisipl. 43 atlntiku ~ atlntika f. ADJETIVU Kona-ba Oseanu ka Tasi- Boot Atlntiku, neeb nakfati iha kontinente Amrika, Europa no frika sira-nia leet. atlas SUBSTANTIVU Livru ho mapa barak. atleta SUBSTANTIVU 1. Ema neeb halai taru ho ema seluk iha kampu- desportu. SIN. atletista 2. Ema is in-forte ida neeb haliis ba desportu. 3. Ema neeb pratika ezerssiu fziku hanesan halai, haksoit, tuda ai ka besi, nst. atltiku ~ atltika f. ADJETIVU atletizmu S U B S T A N T I V U Ati vi dade ka kualidade atltika. atmiku ~ atmika f. ADJETIVU 1. tomu nian. 2. Kona-ba kbiit boot neeb sai hosi tomu sira neeb nakfahe. tomu SUBSTANTIVU Baluk kiik liu hotu iha elementu neeb bele hola parte iha reasaun kmika. atmosfera SUBSTANTIVU 1. r no gs sira neeb haleu planeta ida. 2. Laleuk ka sirkunstnsia sira iha ita-nia sorin-sorin. SI N. ambiente atraente ADJETIVU Neeb atrai. atrai VERBU Dada, liuliu tan nia fafurak. atrasaun SUBSTANTIVU atrapalla VERBU Hanetik ema hodi hali nia sai nervus. atraza VERBU 1. Lao neineik. 2. Halo lao neineik; halo atu too tarde. atrazu SUBSTANTIVU atrazadu ~ atrazada f. ADJETIVU (Ema ka sosiedade) neeb ninia mamaek ka dezenvolvimentu la too nivel baibain nian; neeb hela iha kotuk nafatin no la halo progresu ida. EZ. Maski ema foho balu atrazadu uitoan kona-ba edukasaun no teknolojia, sira-nia domin ba Maromak no sira-nia devosaun ba famlia dala barak boot liu ema sidade sira-nian. atrs SUBSTANTIVU Feto ida neeb atr. SIN. atr-feto atrosidade SUBSTANTIVU Krime boot, violentu no krul lahalimar, liuliu oho ema-lubun ida. Atsabe (rai-) SUBSTANTIVU Vila no subdistritu Ermera nian, ho populasaun neeb koalia kemak. atu KONJUNSAUN Liafuan ida neeb hatoo objetivu partikulr ida. SIN. hodi, para EZ. Hau b buka kaneta ida atu hakerek surat ida. MATADAK VERBL Liafuan ida neeb hatudu buat neeb mak ita hakarak halo, ka iha intensaun atu halo. SIN. ba EZ. Ami atu sosa karreta foun. atu SUBSTANTIVU 1. Hahalok ida. 2. Ukun-fuan ofisil ida. 44 atul ADJETIVU Daudaun nian. SIN. daudauk atualiza VERBU 1. Halo buat ruma atu sai modernu, hodi tau tan informasaun, aumenta rekursu sira ka hasae teknolojia. 2. F informasaun foun ba ema ida; f-hatene kona-ba laleuk ka situasaun daudaun nian. atualizadu ~ atualizada f. ADJETIVU atualizasaun SUBSTANTIVU atualmente ADVRBIU Daudaun nee. atubele KONJUNSAUN Liafuan ida neeb hatoo objetivu partikulr ida. E Z . Ami serbisu atubele hetan osan. atuhalonuus ADVRBIU Oins, sai saida loos. EZ. halo buat nee atuhalonuus loos? atuhodi: haree atu atn (ikan-) SUBSTANTIVU Ikan tasik espsie ida neeb boot no iha isin barak; populr iha mundu tomak nuudar ikan-lata. atura VERBU Tahan ho buat aat ruma. SIN. aguenta atus NUMERL Sanulu dala sanulu, n.e. atus ida, atus rua, atus sia. Atx (rai-) ADJETIVU Rejiaun ida iha rai- Sumatra nia rohan nordueste, ho populasaun musulmana neeb kleur ona buka atu haketak an hosi Repblika Indonzia. atxens ~ atxeneza f. ADJETIVU Rai-Atx nian. SUBSTANTIVU Ema Atx. au SUBSTANTIVU Ai-horis tropikl neeb aas ho kulit toos no lolon kabuar neeb kuak. au-betun SUBSTANTIVU Au espsie ida neeb boot. Audian SUBSTANTIVU Bairru ida iha sidade Dili. audiovizul ADJETIVU Neeb ita bele rona ms haree. auditriu SUBSTANTIVU 1. Kehan ka salaun boot, ho ekipamentu akstiku, neeb ema uza ba halo konfernsia, palestra pblika, nst. 2. Ema sira neeb b tuir konfernsia, serimnia pblika ka konsertu. audivel ADJETIVU Neeb ita bele rona. SIN. rona-belek au-funan SUBSTANTIVU 1. Au nia funan. 2. Virus ida neeb f isin- manas hodi halo pontu mean barak atu mosu iha ema nia kulit. SIN. au-melan, sarampu aula SUBSTANTIVU 1. Kehan ka sala eskola nian neeb ema uza atu f lisan ba klase. EZ. Mestre seidauk tama ba aula. 2. Lisaun neeb estudante no mestre sira halao iha kehan- klase. EZ. Ohin iha aula ka lae? 45 au-laku SUBSTANTIVU Tipu au ida hanesan fafulu neeb nia lolon ka kulit kr-kastau ka kr-metan. au-melan SUBSTANTIVU 1. Au nia funan. 2. Virus ida neeb f isin- manas hodi halo pontu mean barak atu mosu iha ema nia kulit. SIN. au-funan, sarampu aumenta VERBU Tau tan, haboot nmeru; habarak. EZ. Problema nee aumenta ba beibeik ka boot liutn. aumentu SUBSTANTIVU EZ. Aumentu iha salriu bele halo ema serbisu badinas liutn. aupsuke KONJUNSAUN Liafuan neeb ita uza hodi kontrasta hahalok ka situasaun rua. E Z . Hau gosta tintu aupsuke hau-nia maun gosta serveja. auskulta VERBU (Mdiku) rona ema miras nia fuan-tuku ho estetoskpiu neeb nia tau iha pasiente nia hirus-matan. Austrlia (rai-) SUBSTANTIVU Rain, kontinente no estadu ida besik rai-Timr nia sorin sl. australianu ~ australiana f. ADJETIVU Rai-Austrlia nian. SUBSTANTIVU Ema Austrlia. ustria (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha Europa Klarak. austraku ~ austraka f. ADJETIVU Rai-ustria nian. SUBSTANTIVU Ema ustria. autntiku ~ autntika f. ADJETIVU Neeb bele prova loloos, katak las falsu. EZ. Sertifikadu ida-nee autntiku duni. autentisidade SUBSTANTIVU autobiografia SUBSTANTI VU Haktuir ka relatu neeb ema ida hakerek kona- ba nia moris rasik. LIAFUAN-SORUN: biografia EZ. Molok mate, ami-nia profesr hakerek nia autobiografia. autobiogrfiku ~ autobiogrfika f. ADJETIVU autodefeza SUBSTANTIVU Hahalok defende ka sori ita-nia an. autodixiplina SUBSTANTI VU Kapasidade atu dixiplina ita-nia an ka kontrola ita-nia sentimentu bo haliis naturl sira. autodomniu SUBSTANTIVU Kapasidade atu ukun ita-nia an. auto-eskola SUBSTANTI VU Eskola ida neeb hanorin ema sira atu kaer karreta. autokarru SUBSTANTIVU Karreta boot, naruk no taka tomak neeb ema sae atu b hosi fatin ida ba fatin seluk. SIN. maxibombu autoklizmu SUBSTANTIVU Tanke ida iha sentina nia leten neeb enxe bee hodi tebe foer sai moos bainhira ita hanehan botaun ka dada korrente liutiha soe bee kiik ka boot. automtiku ~ automtika f. 46 ADJETIVU Neeb halo serbisu mesak la presiza ema nia tulun. LIAFUAN-SORUN: manul EZ. Reljiu automtiku diak liu reljiu neeb uza pilla. automovel ADJETIVU Neeb bele book nia an. SUBSTANTIVU Vekulu ida neeb bele book nia an. SIN. karreta autonomia SUBSTANTI V U 1. Li sensa ba populasaun territriu ida nian atu iha nia governu lokl mesak iha asuntu balu no la depende tomak ba governu sentrl. 2. Kondisaun hamriik mesak, la presiza ema seluk nia tulun ka sasirin. autnomu ~ autnoma f. ADJETIVU autpsia SUBSTANTI VU Lalehat ka ezame neeb doutr halo ba mate ida nia isin hodi haree oins ema nee mate. autr ~ autora f. SUBSTANTIVU 1. Ema neeb mesak halo buat ruma. SIN. mahalok 2. Ema neeb prods obra literria, artstika ka sientfika. autoridade SUBSTANTIVU Kbiit no direitu atu ukun, manda ka halo ema seluk halo tuir ita. EZ. Polsia iha autoridade atu kaer ema neeb lanu no estraga ema seluk nia sasn. autoriza VERBU F autoridade ka lisensa. autorizasaun SUBSTANTIVU auzente ADJETIVU Neeb sai tiha ba fatin ruma ba tempu balu. SIN. haktulak auznsia SUBSTANTIVU Ava: haree Hawai avaianu: haree hawaianu avalia VERBU Haree atubele siik buat ida nia folin loloos. SIN. hadasin avaliasaun SUBSTANTIVU; SIN. hadasin Avana SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai- Kuba nian. avansa VERBU 1. Lao ba oin. 2. Sai diak liutn, halo progresu. E Z . Sinsia teknoljika avansa makaas loos ona. avansu SUBSTANTIVU aveia SUBSTANTIVU Serel ida neeb f hahn diak ba ema no serve atu halo sasoro, sopa no papa ba beb; aveia nee f ms ba kuda sira han. aveln SUBSTANTIVU Ns ka musan boot hosi ai-aveleira, ho kr asu- aten, neeb serve atu halo dose no rebusadu oioin. avemaria SUBSTANTIVU Orasaun badak ba Maromak Nia Inan Maria Santsima, neeb sarani katliku no ortodoksu sira reza beibeik. avenida SUBSTANTIVU Lurn luan no loos iha sidade nia laran, baibain ho ai- hun iha ninin sorin-sorin ka kuda ai iha klaran. 47 aventl SUBSTANTIVU Hena neeb kesi iha knotak atu satan foer, neeb tau tan ba roupa seluk, halo ho hena, kulit ka plstiku. aventura SUBSTANTI VU Esperinsia ida neeb labaibain maib halo ita haksolok tanba furak ka i nteresante l i ul i u, l i ul i u bainhira akontese iha fatin ka rain seluk. EZ. Tiu Toms gosta konta nia aventura sira iha rai-Java. averigua VERBU 1. Buka atu hatene loloos ka tenta hetan informasaun k o n a - b a f a k t u k a akontesimentu ruma. SIN. verifika EZ. Hau la hatene maib hau sei averigua. 2. Halo investigasaun. SIN. haknokar E Z . Polsia averigua uma hira maka envolve iha kazu nee. averiguasaun SUBSTANTIVU aviadr ~ aviadora f. SUBSTANTIVU Ema ida be kaer ka hasemo aviaun. SIN. pilotu aviasaun SUBSTANTIVU 1. Sinsia no tknika kona-ba hasemo aviaun. 2. Sistema-transporte neeb uza kasemok, katak aviaun ka elikpteru. aviaun SUBSTANTIVU Vekulu neeb soi motr, liras no ikun atubele semo ka halo navegasaun nuudar meiu ba transporte. SIN. kasemok aviza VERBU 1. F-hatene ka f sai kona- ba buat ruma. SIN. hatada EZ. Universidade aviza ba alunu sira atu partisipa iha limpeza jerl. 2.F-hatene nanis ka kona-ba perigu ruma. SIN. kein EZ. Polsia foin aviza ami kona-ba naok-teen sira. avizu SUBSTANTIVU; SIN. hatadan; kakein EZ. Governu horisehik f sai avizu kona-ba limpeza jerl iha Dili laran; Diak liu imi la liu hosi Komoro tanba rdiu foin f avizu ida kona-ba bee-sae iha zona neeb. av-feto SUBSTANTIVU 1. Ita-nia aman ka inan nia inan fali. 2. Feto otas tuan. av-mane SUBSTANTIVU 1. Ita-nia aman ka inan nia aman fali. 2. Mane otas tuan. avn SUBSTANTIVU Ita-nia aman-inan nia aman ka inan fali. SIN. bein avontade ADVRBIU Neeb livre tuir ita-nia hakarak; lalika moe. EZ. Tuur, han, hemu b avontade, keta moe. avu SUBSTANTIVU Doit portugs tuan ida neeb uluk halai iha Timr Lorosae, vale sentavu ida. axadrezadu ~ axadrezada f. ADJETIVU Neeb iha kuadradu kiik ho kr oioin hanesan tabuleiru xadrs nian. Axensaun SUBSTANTIVU (Festa kona-ba) Ita Nai Jezs Kristu hiit an ka sae ba lalehan, neeb sarani sira selebra iha kinta ida- 48 neeb loron haatnulu liutiha Domingus-Pskua. azr SUBSTANTIVU Mamosuk aat ida. SIN. dezastre, asidente, dezgrasa E Z . Horisehik mosu azr ida, labarik ida tiru fali nia alin hodi halo nia alin nee mate. azbestu SUBSTANTIVU Materil malahuk ida neeb serve atu halo buat oioin be satan manas, liuliu didin-tahan ba uma. SIN. amiantu zia (rai-) SUBSTANTIVU Kontinente boot ida neeb tutan malu ho rai- Europa iha sorin loromonu. EZ. Ema ruma dehan katak rai- Timr halo parte zia Sudeste; maski nunee uluk Portugs sira haree Timr nuudar rai Osenia nian. azitiku ~ azitika f. ADJETIVU Rai-zia nian. SUBSTANTIVU Ema zia. azilu SUBSTANTIVU Fatin iha neeb ema ruma halai b atu subar tan perigu ka persegisaun. SIN. kmahan, subar-fatin azma SUBSTANTIVU Moras ida neeb halo ema dada iis arraska. SIN. moras-busa, suhuk azmtiku ~ azmtika f. ADJETIVU Kona-ba azma, azma nian. SUBSTANTI VU Ema neeb sofre azma. iis. SIN. suhuk-nain azl SUBSTANTIVU Kr ida neeb hanesan tasi ka lalehan. SIN. biru azuleju SUBSTANTIVU Tella-hafunan neeb nahe iha rai ka dala ruma ms iha didin ho kr oioin. 49 Bb ba PREPOZISAUN 1. Liafuan neeb hatudu fatin neeb ema ka buat ruma lao ka lori b. EZ. Ami haruka nia ba merkadu. 2. Liafuan neeb hatudu s maka simu. EZ. Ida-nee f ba Ita-Boot. 3. Liafuan neeb hatudu tempu hira. EZ. Ami halo ezame ba oras rua nia laran. 4. Liafuan neeb hatudu fafutuk ka ligasaun ruma. E Z . Dili maka Timor-Leste nia sentru ba governu. KONJUNSAUN Liafuan neeb hatudu hahalok ida-neeb atu halo ona. SIN. atu EZ. Nia hamriik ba loke janela tanba manas demais. b VERBU Lao, halai, semo ka halo viajen ba fatin ruma. EZ. Sira b loja. ADVRBIU Hosi fatin nee; hosi tempu nee. EZ. Sira-nia uma iha mota-sorin b. Bele ms hatudu diresaun ka situasaun iha konstrusaun makait ka relativu ida ho n e e b hodi hamriik iha orasaun nia rohan. EZ. Fatin neeb sira hela b. MATADAK IMPERATIVU Liafuan nee tuir verbu ka hamriik iha fraze nia rohan hodi hametin hadenin ka komandu ida. EZ. Hemu b! Baagia SUBSTANTIVU Vila no subdistritu Baukau nian, iha Foho- Matebian nia hun, neeb nia mahorik sira koalia lia- makasae no lia-naueti. baar ADJETIVU (Ai-fuan) neeb siin uitoan, halo ira sente ibun ho nanl hanesan mahar, liuliu bainhira seidauk tasak. baba 1 SUBSTANTIVU Instrumentu muzikl ida neeb iha kulit taka nia kabelak sorin deit ka sorin rua atu ema bele baku ka dere hodi hamosu son. SIN. tambr E Z . Bainhira prezidente ka primeiru ministru b vizita naran fatin ida, moradr sira dere baba ba simu. baba 2 SUBSTANTIVU Ttulu hodi has aman ho domin ka kariu. SIN. babai, pap, papai baba 3 SUBSTANTIVU Ema ho raan Timr ho Xina kahur malu ka kahur malu ho raan Indonzia. babaar SUBSTANTIVU Kualidade baar. babadak SUBSTANTIVU Kualidade badak. baba-dook SUBSTANTIVU Baba kiik neeb uza ba bidu iha festa tradisionl. Feto sira basa baba-dook, mane sira kesi tais, klees, tau ka kesi bibi-fulun iha ain, kaebauk iha ulun, kaer surik hodi bidu iha baba-dook oin. babahat SUBSTANTIVU Hahalok bahat nian. 50 2. Instrumentu meik neeb ema uza atu bahat. babai SUBSTANTIVU Ttulu hodi has aman ho domin ka kariu. SIN. baba, pap, papai babak VERBU 1. Koalia sabraut hanesan beb. SIN. sabak 2. Koalia demais. SIN. rega babakuk SUBSTANTIVU Hahalok baku nian. babalas SUBSTANTIVU Hahalok ka fuan balas nian. SIN. kompensasaun babalik SUBSTANTIVU Hahalok bali nian. baban VERBU Hena pedasuk ida neeb serve atu taka kuak iha hena seluk, liuliu roupa. babanit SUBSTANTIVU Hahalok banit nian. babaruk SUBSTANTIVU Kualidade baruk. babasi ADJETIVU Kr-malahuk naroman. babasuk SUBSTANTI VU Nmeru boot ka barabarak. babebar SUBSTANTI VU 1. Hahalok bebar nian. 2. Kukulai, borboleta. babebeik ADVRBIU La para iha fatin ida, lao hela deit. EZ. Loron ba loron fali, kalan ida hotu kalan seluk mai fali hanesan nee babebeik. babedok SUBSTANTIVU Hahalok bedok nian. babeer SUBSTANTIVU Manu-fulun lotuk latar ida ho forma hanesan sasuit, neeb hamriik iha manu nia ulun, baibain furak ka kr- barak. SIN. manu-daren babehuk SUBSTANTIVU Hahalok behu nian. babeik SUBSTANTIVU Kualidade beik. babelak SUBSTANTIVU Kualidade belak. babelar SUBSTANTIVU 1. Kualidade belar. 2. Rai ka fatin belar. babelek SUBSTANTIVU 1. Kualidade belek. 2. Buat ida neeb bele mosu ka akontese. SIN. posibilidade 3. Kondisaun bele halo buat ruma. SIN. kapasidade babelen: haree babeer babelit SUBSTANTIVU Kualidade ka hahalok belit nian. babeluk SUBSTANTIVU Hahalok ka kualidade belun ida nian. SIN. amizade babesik SUBSTANTIVU Tatuur ka situasaun besik. babetek ms babetik SUBSTANTIVU Kualidade betik. babeur VERBU/SUBSTANTIVU (Hahalok) koko ema hodi buka atu dada nia ba aat . S I N . t ent a (verbu); tentasaun (substantivu) EZ. Bainhira Jezs b iha foho tutun, diabu babeur Nia dehan : halo took fatuk nee sai paun? babiban 51 SUBSTANTIVU Leet atu halo buat ruma. SIN. oportunidade, leet EZ. Bainhira ema serbisu todan, babiban atu b hariis tasi ladn barak. babiduk SUBSTANTIVU Hahalok ka atividade bidu nian. EZ. Ami-nia eskola hanorin ms babiduk. babier SUBSTANTIVU 1. Hahalok bier nian. 2. Osan, rai ka sasn neeb ema ida bier ba ema seluk. SIN. legadu, kabier babobar SUBSTANTIVU Hahalok bobar nian. baboek SUBSTANTIVU Hahalok boe nian. babokar SUBSTANTIVU Kualidade bokar. babokon SUBSTANTIVU Kualidade bokon. babokur SUBSTANTIVU Kualidade bokur. babones SUBSTANTIVU Koalia ho bones ka irniku; soe-lia. SIN. lia-bones, ironia babonuk SUBSTANTIVU 1. Bubuk ida iha kabun nia oin neeb mosu bainhira tee-mutin balun ida sai kedas hosi nia fatin. SIN. rnia 2. Haree ai-babonuk. babook SUBSTANTIVU Hahalok book nian. SIN. movimentu, dadukak baboot SUBSTANTIVU 1. Kualidade boot. 2. Buat ida nia boot oins. SIN. tamau baboras SUBSTANTIVU 1. Kadiuk espsie ida neeb horik iha tahu laran. NARAN SIENTFIKU: Scylla serrata 2. Fisur neeb mosu iha ema nia kakorok ka oin. SIN. baboras-doku, karbnkulu baboras-klean SUBSTANTIVU Moras todan kona-ba slula sira iha isin laran hamosu bubun barak neeb naburas no naklekar b-mai. SIN. kankru baborus SUBSTANTI VU Hahalok ka efeitu borus nian. SIN. perfurasaun babosan SUBSTANTIVU Kualidade bosan. baboton SUBSTANTIVU Ulun-fatuk nia tutun. SIN. fuhur EZ. Kosok-oan sira-nia baboton sei mamar. babuar SUBSTANTIVU Modo boot kabuar ida, ho kulit matak no isin kinurka kr-sabraka. babubur: haree bubuk babuinu (leki~) SUBSTANTIVU Lekirauk espsie boot ida rai-frika no rai-Arbia nian, ho inur hanesan asu nian. babuku SUBSTANTIVU 1. Ular ida hanesan kudaku lah uman, pertense ba klase molusku, neeb lao- namdoras ba oin hodi koko rai ho nia dikur rua. 2. (iha dialetu balu) = kudaku 3. Ema neeb lao neineik ka baruk-teen uitoan. babula SUBSTANTIVU Kumu halo namkurut. babulan SUBSTANTIVU 52 babulak SUBSTANTIVU 1. Kual i dade ka hahalok bulak. 2. Moras kakutak nian. baburas SUBSTANTI VU Kual i dade ka kondi saun bur as. SIN. abundnsia baburek SUBSTANTIVU Kualidade bure. baburit SUBSTANTIVU 1. Hahalok burit nian. 2. Instrumentu ida neeb burit ka tuda sai bee ka lkidu seluk, n.e. ai-moruk neeb ema atu sona ba isin laran. SIN. seringa babutar SUBSTANTIVU Hahalok butar nian. babuur SUBSTANTIVU Parte ulun iha tilun no matan nia leet. SIN. tilun-hun, kikir bada VERBU Hanoin took, liuliu kona-ba hahirak ka kuantidade. SIN. kalkula, baberak EZ. Bada took osan ba uma nee hira. badan SUBSTANTIVU; SIN. klkulu badadaun ADVRBIU Nafatin hela deit, kontinua nafatin. EZ. Labarik nee boot no matenek badadaun. badain SUBSTANTIVU Ema matenek ofsiu ruma, n.e. badain-fatuk, badain-ai, badain-besi nst. EZ. Ema tesi fuuk nee badain-fuuk ka barbeiru. ADJETIVU Neeb soi jeitu ka matenek ba halo knaar ruma. badain-ai SUBSTANTI VU Ema neeb halo sasn hosi ai, n.e. mobiliriu, uma, r nst. SIN. karpinteiru badain-besi SUBSTANTI VU Ema neeb halo sasn hodi besi , l i ul i u instrumentu sira. badain-faru SUBSTANTI VU Ema-mane neeb mann moris ho suku roupa ba ema sira hatais. SIN. alfaiate, badain-suku badain-sapatu SUBSTANTI VU Ema neeb halo sapatu foun ka hadia sapatu aat sira. SIN. sapateiru badain-suku SUBSTANTI VU Ema neeb suku roupa oioin tuir ema nia hakaran. SIN. alfaiate, badain- faru badak ADJETIVU 1 Neeb las naruk. 2 Neeb las aas. SIN. kraik 3 Neeb las klean. SIN. klarek badame VERBU F ps ba malu, simu malu ho fuan ho laran, lakohi funu ona. SIN. madamek badame-nain SUBSTANTIVU Ema neeb hadame ka f dame ba ema seluk. SIN. madamek ADJETIVU Neeb hakarak moris iha dame. badan SUBSTANTI VU Bada dala ida. SIN. klkulu badi SUBSTANTIVU 1. Kriis ida neeb tuu hanesan surik maib kiik fali. 2. Kanuru suru-rai kiik ida neeb ema uza atu hamoos rai 53 hodi hasai duut-alin. SIN. enxada badidin ADJETIVU Forma ida ho lidun haat. SIN. kuadradu badinas ADJETIVU Neeb halo serbisu lais no barak. SIN. serbisudr; LIAFUAN-SORUN: baruk-teen EZ. Ema badinas maluk sira gosta no hahii. S UBS T ANT I V U Kualidade halo serbisu lais no barak. badut SUBSTANTIVU 1. Ai-kamiin. 2. Lilin. bagajen SUBSTANTI VU 1. Fatin hanesan pasta, mala, kaixa no kaixote neeb ita hiit ka tula bainhira lao rai ka halo viajen. SIN. nahan E Z . Tula bagajen boot sira ba aviaun, maib sira kmaan nee hiit deit iha liman. 2. Fatin atu tula sasn b iha karreta ni a kotuk. SIN. portabagajen bagajen-liman SUBSTANTIVU Sasn neeb ita lori deit ho liman ka tara iha kbaas bainhira ita sae aviaun. SIN. nahan-hiit Bagdade SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai- Irake. Bahamas (rai-, Nusar-) SUBSTANTIVU Nusa-lubun no estadu iha Tasi-Antillas. bahamianu ~ bahamiana f. ADJETIVU Rai-Bahamas nian. SUBSTANTIVU Ema Bahamas. bahan SUBSTANTIVU Ai-riin latar ida neeb ema halo haleu fatin ruma, liuliu haleu toos atu satan balada sira hodi estraga sasn. SIN. lutu bahat VERBU Koa-koa ai ka fatuk, liuliu atu halo figura ka esttua ida. bahen ADJETIVU Neeb otas-tuan. SIN. kbahen bai SUBSTANTIVU Ttulu hodi has ita- nia aman. SIN. pai, papai, pap baibain ADJ ETI VU/ADVRBI U 1. Ne eb hanesan loroloron nian, las buat foun ida ka foin mosu. SIN. norml EZ. Ema baibain katak las estrau ka la mai hosi liur; Sira baibain la atraza hanesan nee. 2. Neeb las urjente, lalika ansi. baikenu SUBSTANTIVU 1. (lia-baikenu) Rai- Oekusi nia lian, neeb lia- dawan nia dialetu ida. 2. Ema Oekusi. bailadu SUBSTANTIVU Bidun ka dansa lotuk oin ida neeb makbiduk profisionl sira halao nuudar arte, baibain hodi hatoo istria ruma, ho mzika furak neeb orkestra mak toka.hakarak hateten. bailarinu ~ bailarina f. SUBSTANTIVU Ema neeb bidu ka dansa i ha bai l adu. SIN. makbiduk-bailadu baile 54 SUBSTANTIVU Festa boot no furak atubele dansa, ho mzika Europa nian no ema sira hatais ho forml. E Z . Malae-mutin sira maka hatama baile mai rai-Timr; uluk iha bidu deit. bailoro SUBSTANTIVU Tempu ka poka loro- manas nian bainhira udan para ona, hosikedas fulan-Maiu ba fulan-Novembru iha tasi-feto, no hosi fulan-Agostu ba fulan- Novembru iha tasi-mane. bain ADJETIVU/ADVRBIU Barak liu ka barak loos. SI N. barabarak, basuk bain SUBSTANTIVU 1. Buat neebee ita ema sukat ho minutu, oras, loron, kalan, semana, fulan, tinan no skulu. SIN. tempu 2. Oras ruanulu-resin-haat, loron no kalan hamutuk hosi rai-naroma too rai-naroma. baa SUBSTANTIVU Hikar ida neeb ita suku iha hena nia ninin . SIN. lita bainaka SUBSTANTIVU Ema neeb mai ita- nia uma ka mai hosi raiseluk, baibain ema neeb ita konvida. SIN. konvidadu EZ. Ohin bainaka sira hosi rai- Indonzia mai iha Parlamentu. bain-bain haree baibain bainhaat ADVRBIU Loron haat liutiha ohin. bainhira ADV RBI U/ KONJ UNSAUN Liafuan neeb hatoo ka husu kona-ba tempu ida neeb buat ruma mosu. EZ. Bainhira mak mai? Ami han barak bainhira ami hamlaha. NOTA: Keta uza maklalin wainhira hodi hakerek Tetun Ofisil, tanba forma nee pertense ba tetun-terik no tetun bbliku-litrjiku deit. bainhitu ADVRBIU Loron hitu liutiha ohin. bainlima ADVRBIU Loron lima liutiha ohin. bainneen ADVRBIU Loron neen liutiha ohin. bain SUBSTANTIVU Ttulu hodi has liurai- oan sira ka klosan matenek-oan sira.Uza ms ba labarik-mane no mane-klosan sira. bainrua ADVRBIU Loron ida-neeb tuir aban. baintolu ADVRBIU Loron tolu liutiha ohin. baioneta SUBSTANTIVU Besi-tahan kroat ida neeb soldadu sira tutan ba kilan nia tutun hodi uza atu sona. bairru SUBSTANTIVU Zona ida iha sidade ka vila nia laran neeb ema barak hel a b; zona rezidensil. baixa VERBU (Ema moras) tama ba ospitl hodi hela iha neeb atu enfermeiru no doutr sira bele tau matan ba nia. baixu 55 SUBSTANTI VU Lian emak neeb hananu kraik liu hotu. LIAFUAN- SORUN: sopranu ADJETIVU Neeb baibain brutu no maledukadu. SIN. oin-kabobir baka (karau-) SUBSTANTI VU Karau espsie ida hosi rai-Europa, kiik kiu karau Timr nian. SIN. karau-malae baka VERBU Fera ai-lolon ho baliu, liuliu atubele hamonu ai-hun. bakamoru (ai-) SUBSTANTIVU Ai-hun tpiku Timr nian neeb moruk no bele hemu atu hasoru malria. NARAN BOTNIKU: Strychnos ligustrina bakallau (ikan-) SUBSTANTIVU Ikan neeb moris iha tasi malirin emisfriu norte nian, ninia isin meer.Uza liuliu ba tein. Ema portugs sira gosta liu. NARAN SIENTFIKU: Gadus morrhua bakat (ai-) NARAN Ai-hun espsie ida neeb moris iha tasi-ninin ho tahan tebar no abut barak, ema dala barak ms kuda atu satan tasi- been ka laloran boot sira. NARAN BOTNIKU: Rhizophora mangle baki SUBSTANTIVU Fatuk ka bloku neeb ema hada aas iha lurn-ninin atu satan karreta, selae iha mota-ninin atu satan bee neeb suli. EZ. Dala barak klosan sira tuur iha baki leten hodi toka viola. baktria SUBSTANTIVU Organizmu ka buat melek no haree-labelek neeb moris iha bee rai, ka r laran, selae iha ai-horis, balada ka ema nia isin nuudar parazita, dala barak hamosu moras oioin. bakterianu ~ bakteriana f. ADJETIVU baku VERBU Tuku ho makaas no fila- fila. bakun SUBSTANTIVU bala SUBSTANTIVU Kilat-musan, kilat- fuan. balada SUBSTANTIVU Buat-moris neeb barakliu soi ain haat no la bele hanoin ka koalia hanesan ema maib uza instintu atubele hatene saida mak diak no saida mak aat. SIN. animl balada-hakiak. SUBSTANTIVU Balada neeb ema hakiak iha uma, porezemplu asu, fahi, karau, nst. balanda ADJETIVU Rai-Olanda nian. SIN. olands SUBSTANTIVU 1. Ema Olanda. 2. (lia-balanda) Dalen jermniku rai-Olanda no rai-Bljika nian; uluk ms lian kolonil iha rai- Indonzia. SIN. lia-olands balans SUBSTANTIVU Ai-kabelak naruk ida neeb prega ba hariin besi nuudar halimar-fatin ba labarik sira. Labarik ida tuur iha ai-kabelak nia rohan ida, ida iha rohan seluk hodi hamutuk boi tun-sae. balansu SUBSTANTIVU Haktuir ka relatriu kona-ba konta sira, liuliu loja ka empreza ninian. 56 balas VERBU Selu fali, f fali (buat neeb ita deve ba ema seluk). SIN. kompensa balaun SUBSTANTIVU Bola halo hosi borraxa mihis neeb ema baibain huu ka enxe ho r atu halo sai boot. balde SUBSTANTIVU Fatin tau kuru ka tau bee nian, baibain halo hosi kaleen ka plstiku. SIN. knaban bale: haree vale baleet ADVRBIU Haleet malu. SIN. naleet baleia SUBSTANTI VU Balada maksusuk boboot ida ho forma ikan nian neeb horik iha tasi. bali VERBU Tau matan ba ema moras hodi f tratamentu oioin atu nia bele hetan isin-diak filafali. Balib (rai-) SUBSTANTIVU Vila no subdistritu Bobonaru nian neeb nia populasaun koalia lia-tetun belu, lia-bekais no lia-kemak. balidi (ai-) SUBSTANTIVU Ai-fuan kinur ida, ho been barak no musan neeb forma ilas fitun nian bainhira ita tesi ba rua. NARAN BOTNIKU: Averrhoa carambola Balidi ms naran neeb ema f ba bairru ida iha sidade Dili. balidin: haree badidin baliran SUBSTANTIVU Substnsia kr-kinur ida neeb f sai iis makaas no aat loos bainhira ita sunu tiha. SIN. enxofre baliu SUBSTANTIVU Buat kroat neeb ema uza atu fera ai. Besi- tahan ida iha kuak ba hatama ai-rohan ida neeb serve nuudar kaer-fatin. SIN. maxadu baliza SUBSTANTIVU 1. Ai-riin ka lia ida neeb fahe rai rua. 2. (desportu) Iha tebe-bola, fatin neeb ema ida hein b atu bola labele tama iha rede laran. Balkns (rai~) SUBSTANTI VU Rejiaun luan iha Europa Sudeste ne eb hak ohak r ai - Bul gr i a, Masednia, Albnia, Srvia, Bznia, Krosia no rai- Romnia. balkaun SUBSTANTIVU 1. Meza iha loja laran neeb ita hakbesik b bainhira atu sosa buat ruma. Loja-nain hamriik iha balkaun nee nia kotuk hodi serb ita. 2. Fatin aas iha teatru laran ho kadeira barak ba pbliku tuur. baloisu SUBSTANTIVU Hariin-halimar iha ho tuur-fatin kesi ba korrente naruk rua neeb labarik sira tuur b hodi doko b doko no tun-sae fila-fila. SIN. boiboi, boiala balsa SUBSTANTIVU R suku hamutuk, halo hosi ai ka au. bltiku ~ bltiku 57 ADJETIVU Kona-ba Tasi Bltiku, neeb nakfati iha Europa nordeste. balu ADJETIVU/PRONOME Balun ka parte ida hosi grupu ida, EZ.Ema barabarak b tuir ezame, balu deit mak liu; Hau foin simu surat balu hosi proku. baluk SUBSTANTIVU Sorin hosi tatomak ida. SIN. pedasuk. EZ. Bolu diak neeb hau han baluk ida. balun SUBSTANTIVU 1. Sorin hosi buat ida. SIN. parte EZ. bele lori balun ida deit. 2. Ida hosi baluk rua neeb hanesan deit no forma katomak ida. SIN. metade EZ. Tuku tolu ho balun, entre tuku tolu ba tuku haat. ADJETIVU/PRONOME = balu balxaun ms balixaun SUBSTANTIVU Budu ida halo hosi boek. Hetan barak iha distritu Manatutu. b-mai ADVRBIU Tun-sae; iha nee no iha neeb. EZ. Moras daet ba-ma, hosi ema ida ba fali ema seluk. banati SUBSTANTIVU 1. Ezemplu diak ida ba ita tuir atu halo ka aprende buat ruma. S I N . modelu, padraun EZ. Ukun-nain neeb diak bele sai banati ba nia povu sira. 2. Balada (ka ema) neeb ita uza atu dada balada (ka ema) ida, n.e. karau-inan atu dada karau-aman neeb ita hakarak oho. SIN. banit VERBU Halo tuir ho loloos. SIN. kopia banda SUBSTANTIVU Hena, surat-tahan ka plstiku tiras ka rohan ida. SIN. faixa banda SUBSTANTIVU 1. Ema-lubun aat. SIN. meo-lubun 2. Konjuntu ida neeb toka mzika ba dansa, desfile ka prosisaun. Banda (rai-, Nusar-) SUBSTANTIVU Nusa-lubun kiik ida iha rai-Molukas, entre rai-Timr no rai-Seran nia leet. Banda (tasi-) SUBSTANTI VU Tasi ida iha rai- Molukas no rai-Timr nia leet. bandalete SUBSTANTIVU Sasuit ida neeb feto sira tau iha fuuk nuudar enfeite. bandans ~ bandaneza f. ADJETIVU Rai-Banda nian. SUBSTANTIVU Ema Banda. bandeira SUBSTANTI VU Smbolu nasaun, organizasaun ka instituisaun ida nian, baibain hena-rohan ida. EZ. Timor-Leste nia bandeira iha kr mean, kinur no metan, no ms fitun mutin iha klaran. bandeja SUBSTANTIVU Bikan belar boot ida neeb uza hodi look hahn. SIN. tatanen bandidu ~ bandida f. SUBSTANTIVU Ema malandru neeb baibain hasoru lei no orden. 58 bandoln SUBSTANTI VU Instrumentu-mzika atu hanesan viola, maib kabuar liu, neeb ema toka hodi kebit nia tali kaduak haat. bandu VERBU Hatoo katak ita la bele halo buat ruma. SIN. hakahik EZ. Lisan tradisional Timr bandu ema atu kuu nuu arbiru deit. bandun SUBSTANTIVU baeira SUBSTANTI VU Tanke hariis-fatin neeb baibain ema bele tuur ka toba iha laran bainhira hariis. bangasl SUBSTANTIVU Uma-oan neeb ema halo atu rai sasn, selae nuudar tuur-fatin bainhira ema kaben ka iha mate. SIN. klobor Bangladexe (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu kiik ida iha zia Sl neeb territriu nordeste rai-ndia nian mak haleu. b a n g l a d e x i a n u ~ bangladexiana f. ADJETIVU Rai-Bangladexe nian. SUBSTANTIVU Ema Bangladexe. bani SUBSTANTI VU Kutun ka insetu semok ida neeb siak no bele tata ema, maib bainhira hobur barak halo ms been ida neeb midar, no ms lilin. EZ. Ema balu uza bani nia been hodi prepara ai-moruk xarope ba moras-mear. bani-been SUBSTANTIVU Been ida neeb bani haliur. banin (banin-mane ~ banin- feto) SUBSTANTIVU Ita-nia laen ka feen ninia aman-inan. bani-uma ms bani-uman SUBSTANTIVU Uma neeb bani sira halo iha ai-kuak ka fatuk-kuak. banit VERBU Dada liuhosi habosok balada ka ema ida neeb ita hakarak kaer. SUBSTANTI VU Balada (ka ema) neeb ita uza atu dada balada (ka ema) ida, n.e. karau-inan atu dada karau-aman neeb ita hakarak oho. SIN. banati bankada SUBSTANTI VU Tuur-fatin latar ka fileira ida, liuliu deputadu sira- nian iha parlamentu laran. bankriu ~ bankria f. ADJETIVU Banku nian, kona-ba banku. SUBSTANTIVU Ema neeb serbisu iha banku. bankete SUBSTANTIVU Han-hemu kaps hodi selebra okaziaun ruma. Bankoke SUBSTANTI VU Sidade-kapitl rai- Tailndia nian. banku SUBSTANTIVU 1. Tuur-fatin simples no toos. 2. Empreza ida neeb hola konta ema sira-nia osan. bau SUBSTANTIVU Hariis hodi fase an iha bee laran ka iha xuveiru okos. bapa SUBSTANTIVU Ema indonziu; mane indonziu (baibain termu zombaria nian). br 59 SUBSTANTI VU Uma hemu-fatin., neeb serb hemun lanuk. barabarak ms barak-barak ADJETIVU Neeb susar atu sura tanba barak liu. SI N. basuk, bain barak ADJETIVU Neeb iha hahirak ka kuantidade boot. LIAFUAN-SORUN: uitoan barakliu ADJETIVU/ADVRBIU Parte boot liu hotu. SIN. maioria EZ. Ema barakliu la gosta hemu ai- moruk. NOTA: Keta konfunde liafuan nee ho katuir barak liu, katak barak loos, barak tebes. barak-barak: haree barabarak barani ADJETIVU/SUBSTANTIVU/VERBU 1. (Atitude/neeb) la tauk atu halo buat ruma. EZ. Hau la barani atu b neeb; Ema neeb barani liu mate ms lais. 2. Neeb iha neon no laran atu halao buat ruma neeb halo ita tauk. SIN. aten-barani, aten- boot, korajozu barata SUBSTANTIVU Kutun ka insetu kiik ida neeb baibain moris iha fatin foer, porezemplu iha hariis-fatin, kanu-kuak, nst. SIN. ehas EZ. Barata nee kutun ida neeb ita ema hakribi tanba aat no foer. baratu ~ barata f. ADJETIVU Neeb ita bele sosa tanba nia folin la aas. SIN. folin-kmaan baraun ~ baroneza f. SUBSTANTIVU Dato neeb kaer grau kraik liu hotu iha aristokrasia Europa nian. Barbadus (rai-) SUBSTANTIVU Illa no estadu kiikoan ida iha Tasi-Antillas. barbadense ADJETIVU Rai-Barbadus nian. SUBSTANTIVU Ema Barbadus. barbaridade SUBSTANTIVU 1. Kondisaun ka hahalok brbaru. 2. Liafuan beik. SI N. lia-beik, azneira, disparate barbarizmu SUBSTANTIVU 1. Kondisaun ka hahalok brbaru. 2. Liafuan ida neeb ema uza sala tanba la hatene nia arti loos, liuliu tan konfuzaun ho liafuan oin-hanesan ka atu hanesan hosi lian raiseluk. EZ. Uza verbu suporta bainhira ita hakarak hatete apoia nee barbarizmu. brbaru ~ brbara f. ADJETIVU/SUBSTANTIVU 1 . (Ema) neeb matenek no kultura la iha, no haliis ba hakribi ka halo aat sasn sira neeb nia la bele apresia ka komprende. 2. (Ema) neeb krul no violentu. barbeiru SUBSTANTIVU Ema-mane neeb koir kliente sira-nia hasan-rahun no tesi sira-nia fuuk. Barbuda (rai-) SUBSTANTIVU Illa no estadu kiikoan ida iha Tasi-Antillas. barbudanu ~ barbudana f. ADJETIVU Rai-Barbuda nian. SUBSTANTIVU Ema Barbuda. bare 60 SUBSTANTIVU Ai-uut ida neeb uza atu hametin buat tahan mihis sira, liuliu hena, nst. SIN. goma Barein (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu kiik iha rai-Arbia nia raat lorosae. baremita ADJETIVU Rai-Barein nian. SUBSTANTIVU Ema Barein. baria: haree ai-baria Bariki (rai-) S U B S T A N T I V U Vila no postu admi ni st r at i vu konsel l u Manatutu nian. bartonu ~ bartona f. ADJETIVU/ SUBSTANTIVU (Kona-ba) lian manek entre tenr no baixu neeb baibain hananu ladn aas, ladn kraik. barlake ms barlaki SUBSTANTI VU Kaben tradisionl neeb envolve f folin ba feto tuir kostume Timr nian. Baibain famlia mane nian lori karau, kuda, tais no belak no famlia feto nian f fali fahi, tais no morteen. barona (ikan-) SUBSTANTI VU Ikan-tasi oin ida neeb ema barak gosta han tan nia naan diak. baroneza: haree baraun barra SUBSTANTIVU Metl lolon naruk ida. SIN. besi-kain barrajen SUBSTANTIVU Fatuk-hadan ka fai- hadan hodi satan netik bee ka rai. SIN. batak barraka SUBSTANTIVU Uma-oan iha toos neeb taka ho duut ka ai- tahan. barreira SUBSTANTIVU 1 Ai-satan neeb ema halo atu hanetik ema ka balada hodi tama. 2 Iha desportu, barreira katak sai-atan neeb ema tau atu atleta ida bele halai ka haksoit liu hodi halai too rohan. barrikada SUBSTANTIVU Ai-satan neeb ema (liuliu polsia ka militr sira) tau atu taka dalan ba ema ka karreta sira neeb hakarak liu. barrl SUBSTANTI VU Fatin kabuar boot halo hosi ao ka kaleen, hanesan bidn, atu ema bele tau lkidu oioin b, n.e. mina- rai, tua, serveja nst. barroku ~ barroka f. ADJETIVU Kona-ba estilu arte, mzika no arkitetura nian neeb haliis ba hafutar barak no naburas iha rai-Europa iha skulu da-17. barudi SUBSTANTIVU Tipu paun ida neeb ema tau fore-rai iha laran. baruk ADJETIVU 1. Neeb sente katak forsa la iha atu halao atividade ka knaar ruma. SIN. isin-todan 2. Neeb lakohi rona ka lakohi haree. SIN. ulun-toos 3. Neeb lakon ona pasinsia, la bele aguenta ona. SIN. fartu EZ. Ami baruk ho sira-nia hakilar tun-sae. baruk-teen ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Neeb) tuur mak barak, halo serbisu uitoan deit. LIAFUAN-SORUN: badinas barullu SUBSTANTI VU 1. Son ka lian makaas neeb ema, balada, 61 mkina ka sasn halo hodi halo tilun moras. SIN. tarutu 2. Istori-malu, baku-malu ka tiru-malu. bas ADV RBI U/ KONJ UNSAUN Liafuan neeb ita uza bainhira buka razaun ba hahalok ruma. SIN. tanbas, tans EZ. Bainhira ema ruma baku malu, polsia ba husu: Imi baku malu bas? basa VERBU Foti liman tau ba ema seluk nia hasan ho makaas; Baku ho liman-tanen. Basa liman katak baku liman ka aplaude hodi f parabns ka hahii ema ruma. Nuudar termu-respeitu, basa tais katak b kotuk, b kazadebau ka hariis-fatin. basan SUBSTANTIVU basar SUBSTANTI VU Faan-fatin neeb ema oioin lori sira-nia sasn mai atu ema seluk bele fihir, negoseia no sosa. SIN. merkadu basia SUBSTANTIVU Tipu manko boot ida neeb serve ba fase roupa ka bikan kiik sira. basketebl ms basket (forma populr) SUBSTANTIVU Jogu ida ho bola boot ida neeb jogadr sira buka atu soe tama ba saku-rede ho kuak neeb tabelen hela iha besi-riin. basketebolista SUBSTANTI VU Ema neeb joga basketebl . S I N . jogadr- basketebl basku ~ baska f. ADJETIVU Rai-Euskadi nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Euskadi. 2. (lia-basku) Dalen rai-Euskadi nian, neeb koalia iha zona Fohor-Pireneus nian iha rai- Fransa no rai-Espaa. E Z . Lia-basku maka Saun Fransisku Xavir nia dalen-inan. basta VERBU Presiza deit... E Z . Basta asina surat ida-nee atubele sai membru. KONJUNSAUN Ho kondisaun katak... EZ. Basta ema sira-neeb la tama klaran, ami prontu atu serbisu lisuk. bastardu ~ bastarda f. S UB S T A NT I V U ( makt ol ok) Ema neeb nia inan-aman seidauk kaben bainhira nia moris. basuk ADJETIVU/ADVRBIU Barak loos. SIN. barabarak, bain bata SUBSTANTIVU 1. Lilin bloku ida. 2. Ai-han neeb ema-r ka soldadu simu hodi moris. 3. Ai-han sahin ida neeb governu f ba sidadaun sira iha tempu funu ka emerjnsia nian. SIN. rasaun batak SUBSTANTIVU atuk-hadan ba satan netik bee, mota ka laloran-tasi atu labele sobu natar ka toos. SIN. barrajen batalla SUBSTANTIVU Baku-malu ka tiru- malu ida deit, liuliu iha funu laran. batallaun SUBSTANTIVU Forsa militr lubun boot ida neeb baibain hamutuk soldadu 800 too 1000. 62 E Z . Batallaun ida mai tun iha Baukau. batane SUBSTANTIVU Hakmahan-fatin halo ho lona boot neeb taka kuadru ai-riin ka besi-riin. SIN. tenda batar SUBSTANTIVU Ai-horis serel oin ida ho musan boot belit iha kain nia rohan ka fulin, neeb f hahn diak no ema baibain kuda iha tempu udan. batar-fulin. SUBSTANTIVU Isin ho koos no kulit neeb sai hosi batar nia lolon, ho musan barak iha laran. bateria SUBSTANTIVU 1. Buat neeb ema uza atubele f forsa eltriku hodi halakan, hamoris motr ruma. 2. Sasn kiik sira dapur nian. batina SUBSTANTIVU 1. Amu padre sira-nia hatais naruk ka farda, hanesan faru neeb tun ba ain-tuban. Batina nee iha botaun barak iha oin no baibain kr-mutin iha rai-Timr, maib kr-metan iha Portugl no rain malirin seluseluk. E Z . Importante tebetebes ba padre sira hatais batina bainhira sira sai ba liur atu ema hotu bele hatene katak sira reprezenta Ita Nai Jezs Kristu. 2. Madre nia bitu ka farda neeb hatais hamutuk ho veu. batizmu SUBSTANTIVU Sakramentu ida uluk iha Igreja Katlika no kreda sarani seluseluk iha neeb padre ka patr fui bee ba ulun ka hatama ba bee hodi dehan: hau sarani hodi Padre, hodi Fillu no hodi Espritu Santu si r a- ni a nar an, amen. Sakramentu nee halakon sala orijinl iha ema nia klamar no f grasa santifikante. batizml ADJETIVU batn SUBSTANTIVU Kosmtiku mean ka kr seluk neeb feto sira kose ba ibun-tutun nia kulit. batrei SUBSTANTIVU Metl nabeen neeb uza atu hatutan arame ka metl-tahan rua. SIN. solda Batugad (rai-) SUBSTANTI VU Suku iha distritu Bobonaru besik rai-ketan ho Indonzia. Mahorik sira koalia tetun-belu. Baukau (rai-) SUBSTANTIVU Sidade daruak Timr Lorosae nian no ms distritu ho populasaun ida neeb koalia makasae, kawaimina no ohin loron ms tetun. Baukau ms sentru ba dioseze ida neeb hakohak di stri tu Lautein, Vikeke no Manatutu, harii iha fulan-Janeiru tinan 1997. baunilla SUBSTANTI VU Ai talik ida neeb dolar sai ba ai-lolon no f fuan be serve atu halo mina-morin, biskoit, rebusadu no hahn seluseluk tan. baur 1 VERBU Bobar ema atu monu tuir ita-nia hakarak. S I N . l ohi, habosok baur 2 SUBSTANTIVU Kleun ka arku ho kr oioin neeb dala ruma mosu 63 iha kalohan leten bainhira udan tiha. SIN. arkuiris bauxite SUBSTANTI VU Minerl rai nian neeb serve atu halo alumniu. bazaltu (fatuk-) SUBSTANTIVU Fatuk ahik kr-biru ida. Bazartete (rai-) S U B S T A N T I V U Vila no postu administrativu distritu Likis nian, ho populasaun neeb koal i a l i a mambae no tokodede. baze SUBSTANTIVU Parte kraik neeb tane parte leten iha hariin, hanoin ka sistema ida. SIN. hun bziku ~ bzika ADJETIVU Baze nian, hun nian; neeb serve nuudar baze ka hun. SIN. fundamentl be PRONOME MAKAIT Neeb. EZ. Doutr be diak seidauk fila hosi rai-Olanda. KONJUNSAUN No. EZ. Be sira seluk iha neeb loos? b SUBSTANTIVU Letra Bb nia naran. beatifika VERBU Foti ba beatu ka beata. beatifikasaun SUBSTANTIVU beatu ~ beata f. SUBSTANTIVU (Ttulu ba) matebian ida neeb Kreda atu foti ba santu ka santa, maib seidauk kanoniza tiha tanba milagre ruma (nuudar prova metin ba ema nee nia santidade) sei falta. bebak SUBSTANTIVU Ai-tali nia tahan-kain, neeb uza atu halo didin uma nian. SIN. tali-kelen, palapa bebar VERBU Book fila-fila buat ruma b- mai ka tun-sae, liuliu liras, matan-fulun ka bandeira. Bebar matan katak piska matan. beb SUBSTANTIVU Labarik nurak neeb kiikoan tanba seidauk halo tinan tolu. SIN. kosok-oan bebida SUBSTANTI VU Lkidu neeb ita hemu. SIN. hemun bedok VERBU Sai hosi dalan, sees ba sorin-sorin. bee SUBSTANTIVU 1. Lkidu moos no iis- laek neeb la monu hosi kalohan mai hanesan udan, tuirmai suli hosi mota tama ba bee-lihun, kolan no tasi, no ikusliu nasuar iha loron-manas hodi sae fila ba lalehan. Buat- moris hotu-hotu presiza bee atubele moris. Aleinde hemu, ita ema uza bee atu fase, hamoos no halo sasn oioin, n.e. ai-han, hemun no mina- morin. 2. Fatin ka rea luan ida nakonu ho bee, n.e. kolan, mota, tasi, nst. bee-dalan SUBSTANTIVU Bee nia halai-fatin, ema mak halo ka bee mak kee bainhira udan-been halai halo rai kuak. bee-hamutin SUBSTANTIVU Ai-moruk ida neeb hamutin roupa foer. SIN. lixvia 64 beek ADJETIVU Neeb kahur ho bee ka suli hanesan bee. Ibun-beek katak ema neeb koalia barak. bee-lihun SUBSTANTI VU Bee neeb halai hamutuk ba rai-kuak boot ida hanesan kolan. bee-matan SUBSTANTI VU 1. Rai-kuak hosi neeb bee suli sai. EZ. Ami b kuru bee iha bee- matan besik ami-nia uma. 2. Kuak neeb ema kee iha fatin ida atu ema bele hetan bee hodi kuru. SIN. posu bee-mosun: haree bee-ulun been SUBSTANTIVU Bee ida-neeb sai hosi ai-hun, ai-fuan ka isin- lolon, baibain iis, la hanesan bee baibain nian. SIN. lkidu E Z . Anans nia been morin lahalimar. bee-nain SUBSTANTIVU 1. Insetu ida ho liras naruk no kr barak neeb baibain hela besik bee. SIN. libelia 2. Labadain oin ida ho ain naruk no mihis tebetebes neeb horik besik bee. bee-sarani SUBSTANTIVU Bee neeb amlulik ida benze tiha ona, no ms uza iha sakramentu batizmu. bee-sae SUBSTANTI VU Bee neeb sae makaas no suli ba fatin-fatin hodi halo ema bele mout. SIN. bee-taka, saserek, lalubur, inundasaun, rai-nabeen bee-taka SUBSTANTI VU Bee neeb sae makaas no suli ba fatin-fatin hodi halo ema bele mout. SIN. bee-sae, saserek, lalubur bee-tisak ms bee-tudak SUBSTANTIVU Bee neeb monu tun hosi fatuk ka foho-lolon. SIN. kaskata bee-tatolan: haree bee-ulun bee-ulun SUBSTANTIVU Kuak ho bee neeb sai hosi rai. behu VERBU Baku ho forsa, liuliu batar. beiala SUBSTANTI VU Ema sira neeb moris tempu uluk liu no husik hela nia istria hosi jerasaun ba jerasaun. Avn hosi avn ka avn sira-nia aman-inan. S I N . bizavn EZ. Ita-nia beiala sira fiar iha uma-lulik molok kristianizmu tama. beibeik ADVRBIU Dala barak; fila-fila. EZ. Koalia beibeik too nia rona. beik ADJETIVU 1. Neeb baibain la hatene buat ida tanba ladn matenek hosi natureza. SIN. faak 2. Neeb seidauk eskola, seidauk biban dezenvolve nia matenek naturl l i uhosi edukasaun diak. SIN. laeskola, ignorante 3. Neeb la hanoin molok halo buat ruma no tan nee sala beibeik. SIN. hanoin-laek beik-teen SUBSTANTIVU Ema beik. 65 bein SUBSTANTIVU Ita-nia aman ka inan nia aman ka inan. SIN. avn ADJETIVU Neeb boot. bein-oan ms bei-oan SUBSTANTIVU : Aman nia oan-feto ka mane nia oan. EZ. Hau-nia oan-feto nia oan hau bolu bei-oan. Beirute SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai- Lbanu nian. beis ADJETIVU Neeb las dook. SIN. besik. bekais (lia-) S U B S T A N T I V U Li an kahori k subdistritu Leohitu nian, besik Balib. Lia-bekais nee dalen austronziku ida, atu hanesan tetun. SIN. welaun Bekora SUBSTANTIVU Bairru ida iha Dili nia sorin lorosae. bekuk ms bekun ADJETIVU (Inan) neeb susubeen maran. belak SUBSTANTIVU Buat metl hanesan medalla boot ida, neeb tuir lisan Timr nian, feto f ba mane hodi f-hanoin kona-ba sira-nia domin. Iha belak osan- mean no belak osan-mutin. ADJETIVU = belar belar ADJETIVU Neeb tetuk no naknahe b-mai. SIN. kabelak VERBU Sai belar. SIN. nabelar Espresaun Keta belar ba rai sira-nee hotu katak keta hadau ka okupa rai sira-nee. bele VERBU 1. Soi kapasidade atu halo buat ruma. EZ. Hau bele tula imi ba Tibar. 2. Iha posibilidade kona-ba buat ruma mosu ka akontese. EZ. Katuas nee bele mate se la para fuma. 3. Hetan lisensa atu halo buat ruma. EZ. Hau bele uza lapis nee? Belein SUBSTANTIVU 1. Vila iha rai-Judeia (ohin rai-Palestina ka rai-Izral) iha neeb Ita Nai Jezs moris. 2. Sidade ida iha rai-Brazl. belek ADJETIVU Neeb bele mosu ka akontese. SIN. posivel belga ADJETIVU Rai-Bljika nian. SUBSTANTIVU Ema Bljika. Belgradu SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai- Srvia nian. belit VERBU Kaer malu metin ho buat ida, sai metin tiha ba buat ida. EZ. Hena belit ba kanek. ADJETIVU Neeb kaer malu metin. EZ. Goma nee substnsia ida neeb belit loos. belixe SUBSTANTIVU Kama ka toba-fatin tetek malu. Belize (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha Amrika Klarak. belizense ADJETIVU Rai-Belize nian. SUBSTANTIVU Ema Belize. Bljika (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha Europa Loromonu. 66 belo VERBU 1. Hasai nanl hodi kose ba buat ida. SIN. lambe EZ. Asu belo nia kanek too diak. 2. (arti figuradu) Gaba bosok. beluk ADJETIVU 1. (Ema neeb halo an) hanesan belun. SIN. amigavel 2. (Ati tude ka hahal ok) hanesan belun nian. S I N . amistozu belun SUBSTANTIVU Ema ida neeb ita gosta, baibain koese kleur ona, no haree malu didiak. SIN. amigu EZ. Profesr nee hau-nia belun diak. Belus (rai-) SUBSTANTIVU Territriu mahuluk Timor-Leste nian, la hakohak rai-Oekusi. (Naran nee ema Oekusi sira mak uza beibeik). Ema Belus, sidadaun Timor- Leste nian neeb las ema Oekusi. beml SUBSTANTIVU Tadak ka sinl mzika nian (= b) katak nota ida- neeb tuir tenke tun meiutn ida. LIAFUAN-SORUN: sustenidu beneditinu ~ beneditina f. SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Monj e ka madre) orden Saun Bentu nian. benefisiriu ~ benefisiria f. SUBSTANTIVU Ema neeb hetan kadiak ka simu buat diak ruma hosi benfeitr; ema neeb hetan ajuda hosi ema seluk. benefsiu SUBSTANTI VU Diak neeb ema simu, liuliu hosi ema seluk neeb laran-luak no tulun saugati. SIN. kadiak EZ. Oan-kiak sira hetan benefsiu barak hosi benfeitr liur ka laran. benfeitr ~ benfeitora f. SUBSTANTI VU Ema neeb tulun saugati ema seluk. EZ. Estudante balu hetan ajuda hosi benfeitr sira. Benn (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha frika Loromonu. benins ~ benineza f. ADJETIVU Rai-Benn nian. SUBSTANTIVU Ema Benn. bensa ms f-bensa VERBU Husu ba Maromak halo santu ka f rahun-diak ba buat ka ema ida. SIN. benze SUBSTANTIVU = bensan bensan SUBSTANTI VU Hahalok ka efeitu bensa nian. EZ. Sakramentu Orden f kbiit ba amlulik atu haraik Maromak Nia bensan ba ema, balada no sasn. Husu bensan katak rei katuas ka ferik sira-nia liman hodi husu rahun-diak. benvindu ~ benvinda f. ADJETIVU Ida neeb too mai ho isin diak tuir ita hotu nia hakarak; ema neeb ita simu ho solok no alegria tanba ita gosta nia. SIN. tabe mai EZ. Benvindu! Ami haksolok tebes ho Ita-Boot sira-nia prezensa. benze VERBU Husu ba Maromak halo santu ka f rahun-diak ba buat ka ema ida. SI N. bensa, f- bensa beran SUBSTANTIVU Kbiit ka forsa boot. ADJETIVU/ADVRBIU Barak tebes, sura la bele. 67 bere-feto SUBSTANTIVU (maktolok) Ema-mane, liuliu mane-oan, neeb halo an hanesan feto. SIN. migelitu bereliku SUBSTANTIVU 1. Manu-fuik kiikoan ida neeb tuur lametin, haksoit b-mai deit iha ai-leten ka iha rai. 2. (arti figuradu) Ema ida neeb tuur lametin, lao b-mai deit. VERBU Lao b-mai deit, hanesan manu-bereliku. Keta bereliku resik katak keta sai bibi-ain demais. bere-manek SUBSTANTIVU (maktolok) Ema-feto, liuliu feto-oan, neeb halo an hanesan mane. SIN. biin-mane berinjela SUBSTANTIVU Ai-horis neeb nia fuan balu teluk, balu fali kabuar ho kr balu matak, balu roxu hodi halo modo ba han. SIN. karuuk berleki VERBU Sente neon-sala tanba buat ida ne'eb ita hakarak la akontese ka ita la konsege hetan; sente frustrasaun. berlekin SUBSTANTI VU Kondisaun berleki n i a n . S I N . frustrasaun Berln SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai- Alemaa nian. berlindes SUBSTANTIVU Bola vidru kiikoan neeb labarik sira uza hodi halimar. Bermudas (rai-) SUBSTANTIVU Nusa-lubun kiik no estadu ida iha Tasi Atlntiku Norte, besik Estadu Naklibur Sira Amrika Nian. bermudense ADJETIVU Rai-Bermudas nian. SUBSTANTIVU Ema Bermudas. bero SUBSTANTIVU R kiik halo ho ai neeb uza liuliu ba tiha ikan iha tasi laran. Ema hean r nee ho ai ka bele uza motr. bero-liman SUBSTANTIVU Ai-riin iha bero nia sorin-sorin neeb tulun bero nee atu namlele. bersu SUBSTANTIVU Kosok-oan nia toba- fatin. SIN. kama-huur besi SUBSTANTIVU 1. Metl ida neeb toos no forte tebetebes, serve ba halo uma, ponte, nst. 2. Kain halo hosi besi. 3. Instrumentu ba serbisu limak oioin. SIN. ferramenta besi-asu SUBSTANTIVU Metl ida neeb halo hosi besi, maib toos no forte liu besi baibain. besi-habit SUBSTANTIVU Instrumentu kiik ida ho hasan metl no kaer-fatin rua neeb serve ba kaer metin besi ruma, liuliu pregu neeb ita atu fokit sai. SIN. alikate besik ADJETIVU Neeb las dook. besi-kalsu SUBSTANTIVU Aparellu taka metin nian neeb ita la bele loke lah xave. SIN. fexadura besi-kusan ms besi-kusa SUBSTANTI VU Besi-oan ho tutun meik neeb baibain uza ba 68 prega buat ruma, envezde tali. SIN. pregu besi-laknabit SUBSTANTIVU Instrumentu kiik ida ho hasan metl no kaer-fatin rua neeb serve ba kuu hodi foti buat kiik sira neeb metin hela. SI N. ai-laknabit, ai- kakuuk, pinsa besi-meak ADJETIVU/SUBSTANTIVU Substnsia tarak kameak neeb mosu iha besi ka besi-asu neeb bee ka oksijniu mak kona. SIN. ferrujen besir SUBSTANTI VU PLURL Besi si r a, instrumentu sira neeb ema uza ba knaar limak ruma. besi-riin SUBSTANTIVU Besi halo ba ai-riin. besi-teen SUBSTANTIVU Besi nia rahun ka uut. besta ADJETIVU Neeb beik-teen. besteira SUBSTANTIVU Lia ka hahalok beik. SIN. azneira Betanu (rai-) SUBSTANTIVU Reinu Same nian iha zona tasi-mane Timr Lorosae nian. betaun SUBSTANTIVU Materil ba halo didin ka paseiu neeb ema prepara hodi kahur malu simentu, fatuk-rahun no bee. betek ms betik ADJETIVU 1 . Neeb isin-bokar no ain-badak. 2. Neeb biln hela, neeb sente konfuzaun. beterraba SUBSTANTIVU Modo kabuar, kr- mean no midar ida neeb moris iha rai laran. EZ. Iha rain balu ema sira halo masin-midar hosi beterraba tanba tohu la iha. betok VERBU/SUBSTANTIVU (Halo) kluak ka kuak klarek iha buat nia kabelak. betoneira SUBSTANTIVU Karreta ida ho silindru boot iha leten neeb nakdulas hodi kahur betaun. betume SUBSTANTIVU 1. Masa neeb ema uza atu hakonu kuak iha didin ka taka ba karreta nia isin-lolon neeb nakbetok. SIN. damer 2. Matria hanesan asfaltu, halo hosi breu, ahu no elementu seluseluk, neeb uza atu taka lurn ka didin. biar KONJUNSAUN Liafuan nee hatama orasaun t emi kona- ba situasaun neeb la hanesan ita hanoin ka hein. SI N. maski, embora, mzmuke EZ. Biar nia riku, nia susar atu tulun ema kiak sira. biban VERBU Hetan leet ka tempu atu hal o buat ruma, i ha oportunidade ka xanse atu halo buat ruma. EZ. Ami la biban atu b tanba iha buat barak atu halo iha uma. bibern SUBSTANTIVU Beb nia hemu-fatin, ho susubeen artifisil iha laran.SIN. susubeen-fatin. EZ. Diak liu ba kosok-an f-susu duk f-han ho bibern. bibi 69 SUBSTANTIVU Balada maksusuk ho dikur no ain-haat, neeb ema hakiak. SIN. bibi-timur bibi-ain SUBSTANTIVU 1. Bibi nia ain. 2. Besi-riin todan neeb ema uza nuudar ai-suak ka atu selok odamatan, janela nst. 3. (arti figuradu) Ema neeb lao demais, tuur lametin, la gosta hela iha uma. bibi-atan SUBSTANTIVU Ema neeb hein bibi. SIN. pastr Bibi-Dikur SUBSTANTIVU Fitun-lubun ida neeb horiuluk ema sira haree hanesan bibi ida ho dikur; signu dasanuluk zodaku nian (Capricornus). bibi-fulun SUBSTANTIVU Fulun neeb hasai hosi bibi nia kulit hodi halo xapeu ka hatais balu. Timr oan sira kesi iha ain hodi bidu bainhira festa, tebedai. bibi-malae SUBSTANTIVU Bibi espsie ida, isin- boot liu bibi-timur, neeb ema hakiak tanba nia fulun furak no bele han nia isin. bibi-oan SUBSTANTI VU Bibi ida nia oan neeb sei kiik. bibi-timur ms bibi-timr SUBSTANTIVU Bibi rai-nain ka bibi Timr nian. Bblia SUBSTANTIVU Livru santu fiar sarani nian, neeb hatoo Maromak Nia haloken ka revelasaun ba ita ema no nakfahe ba katesik boot rua, Testamentu Tuan no Testamentu Foun. bbliku ~ bblika f. ADJETIVU bibliadr SUBSTANTIVU 1. Ema ida neeb hadomi Bblia maib hakribi tradisaun Kreda Katlika nian. 2. (maktolok) Ema protestante. bibliografia SUBSTANTIVU Lista ida neeb f ttulu ba livru no artigu oioin kona-ba asuntu ruma. bibliogrfiku ~ bibliogrfika f. ADJETIVU bibligrafu ~ bibilgrafa f. SUBSTANTI VU Ema neeb halo bibliografia ida. biblioteka SUBSTANTIVU 1. Uma, kean ka kuartu ho livru barabarak neeb ema sira b atu lee, konsulta ka lori-empresta. E Z . Ami-nia suku seidauk soi biblioteka ba populasaun tomak uza; iha deit biblioteka kiikoan iha eskola laran. 2. Hariin umak ka estante atu tau livru oioin, maib ida-idak iha nia fatin. bibliotekriu ~ bibliotekria f. ADJETIVU Biblioteka nian, kona-ba biblioteka. SUBSTANTI VU Ema ida neeb serbisu iha biblioteka laran hodi tau matan no haloot no kataloga livru sira. Bidau SUBSTANTIVU Bairru ida sidade Dili nia sorin lorosae. bidauk (ai-) SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida hanesan bakat. NARAN BOTNIKU: Strychnos ligustrina bidiin 70 SUBSTANTIVU Lilin-oan nia fatin. SIN. kastisl, lilin-fatin bidn SUBSTANTIVU Fatin silndriku neeb ema baibain tau bee, mina-rai ka lkidu seluseluk b; baibain hakohak litru atus ida. bidu VERBU 1. Book an tuir mzika, liuliu iha festa. SIN. dansa 2. Halao dansa tradisionl. SUBSTANTIVU 1. Hahalok dansa ka bidu dala ida. SIN. bidun 2. Dansa tradisionl neeb uluk feto sira basa baba-dook, mane sira bidu iha sira-nia oin. bidun SUBSTANTI VU Hahalok dansa ka bidu dala ida. Bielorsia (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha Europa lorosae. bielorusu ~ bielorusa f. ADJETIVU Rai-Bielorsia nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Bielorsia. 2. (lia-bielorusu) Dalen eslviku rai-Bielorsia nian. bier VERBU Halolo osan, rai ka sasn ba ema sel uk l i uhosi testamentu. SIN. lega bigamia SUBSTANTIVU Krime kaben filafali bainhira ita sei kaben hela, katak ita-nia laen ka feen seidauk mate. SIN. kaben-ruak bgamu ~ bgama f. SUBSTANTIVU Ema ida neeb halo krime bigamia. biin-mane SUBSTANTIVU (maktolok) Ema-feto, liuliu feto-oan, neeb halo an hanesan mane. SIN. bere-manek bikan SUBSTANTIVU 1. Hahn tau-fatin neeb ema uza bainhira han. EZ. Main atu suru hahn iha bikan. 2. (arti figuradu) Feto neeb nakar. SIN. feto-aat EZ. Lalika besik feto neeb tanba nia nee bikan ida: ema hotu hatene. bikarbonatu SUBSTANTI VU Masin neeb iha diksidu-karbonu dala rua. bikini SUBSTANTIVU Fatudebau feto nian ho pesa rua. biln ADJETIVU Neeb hanoin la hetan, murn tiha tan hakfodak. EZ. Hau biln tiha, nuus mak labarik nee moras derrepente! bilinge ADJETIVU Neeb uza lian rua. SIN. dal en- r uak; LIAFUAN-SORUN: monolinge, dalen-idak EZ. Timoroan barak bilinge tanba sira koalia lian rua, tetun no portugs la lian seluk ruma; australianu barakliu monolinge fali, hatene lia-ingls deit. bilinguizmu SUBSTANTIVU billr SUBSTANTIVU Jogu oin ida neeb uza ai-lolon mihis ida hodi kaer no tuu bola-oan sira ba nia kuak neeb iha meza nia lidun haat. billete SUBSTANTIVU 1. Kartaun simples no badak. 2. Surat- tahan, bai bai n kiikoan, neeb ema hola hodi tama sinema, teatru, sae autokarru, komboi u ka aviauun, selae atu loke rifa ka lotaria. 71 3. Kartaun vizita nian. billete-identidade SUBSTANTIVU Dokumentu ofisil, ho fotografia neeb hatudu ema ida s loos, f prova ba polsia ka ema seluk kona-ba ninia identidade. billeteira SUBSTANTIVU Faan-billete fatin. binkulu SUBSTANTIVU kulo ho lente neeb ema bele regula atu haree ba dook. bints SUBSTANTI VU Osan-rahun neeb baibain ema uza atu f fila ba maksosak. SIN. troku Espresaun La iha bints ida katak la iha osan ida. biografia SUBSTANTI VU Haktuir ka istria kona-ba ema ida nia vida ka moris. E Z . Madre Jlia okupadu loos hakerek santa ida nia biografia. biogrfiku ~ biogrfika f. ADJETIVU bilogu ~ biloga f. SUBSTANTIVU Ema matenek biolojia. biolojia SUBSTANTIVU Estudu kona-ba buat- moris sira. bioljiku ~ bioljika f. ADJETIVU birak SUBSTANTIVU Metl kinur malahuk ida neeb halo ho riti no kaleen. SIN. bronze birmans ~ birmaneza f. ADJETIVU Rai-Birmnia nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Birmnia. 2. (lia-birmans) Dalen eslviku rai-Birmnia nian. Birmnia (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha zia Sudeste. SIN. Myanmar biru (kr-) ADJETI VU /SUBSTANTI VU Kr-azl nakukun. SUBSTANTIVU = birun birun ms biru SUBSTANTIVU Ai-meta ida halo hosi fatuk-biru, neeb ema balu fiar no hatais iha kakorok atu sai haree-labelek, nunee inimigu la bele tiru ka oho sira. birus (manu-) SUBSTANTIVU Loriku espsie ida ho fulun azl no ibun kr-kinur. bisa-han SUBSTANTIVU Sente katar makaas iha ain laran neeb halo susar atu lao, liuliu bainhira ita kleur ona la book ain nee. SIN. ain- bisa, ain-naknei biseps SUBSTANTI VU Mskulu boot iha liman leten. SIN. lalinu-kabun bisestu ~ bisesta f. ADJETIVU Kona-ba fulan-Fevereiru ho loron ruanulu-resin-sia, las ruanulu-resin-ualu hanesan baibain. EZ. Kada tinan dahaat nee tinan bisestu, katak fulan-Fevereiru iha loron 29. bisibisi VERBU Koalia ba tilun ka koalia ho lian kiik deit atu ema ida deit mak bele rona, ema seluk labele rona fali. bisikleta SUBSTANTIVU Meiu-transporte ida neeb la iha motr, soi deit roda rua no pedl sorisorin ba ema hean hodi lao. . biskate 72 SUBSTANTIVU Serbisu loron-sorin deit. biskoit ms biskoitu SUBSTANTIVU Hahn kiik midar, halo ho trigu, mantolun no masi n- mi dar ka masi n, hanesan bolu toos. SIN. bolaxa bisole: haree buisole bispu SUBSTANTIVU Amlulik ida neeb Amu-Papa ka patriarka foti ba episkopadu, atu ukun dioseze ida. SIN. ambispu bistur SUBSTANTI VU Babahat kiik ida neeb sirurjiaun uza bainhira halao operasaun. biti SUBSTANTI VU Lulun neeb ema nahe iha rai ka hadak leten hodi tuur ka toba b. bixa SUBSTANTIVU Hahalok nadodon ka forma tuituir malu, ida tuir ida nia kotuk bainhira hein ka atu simu buat ruma. EZ. Ema sira neeb halo bixa iha banku nia oin halerik tanba kleur lahalimar. bixu SUBSTANTI VU Ani ml ki i koan neeb dolar iha rai. SIN. ular bizantinu ~ bizantina f. ADJETIVU Konstantinopla (Biznsiu) nian; kona-ba Impriu Romanu Lorosae, neeb tahan hosikedas skulu da-4 lK too skulu da-15. EZ. Sarani ortodoksu no greku- katliku sira selebra misa tuir ritu bizantinu, las tuir ritu romanu hanesan iha rai-Timr. bizavn SUBSTANTIVU 1. Ita-nia aman sira- nia avn. 2. Avn sira-nia inan-aman, ka ema sira neeb moris tempu uluk liu no husik hela nia istria hosi dalas ba dalas. SIN. beiala blasfmia SUBSTANTIVU Hatete aat Maromak ka santu, ka temi leet buat neeb santu ka lulik. EZ. Temi Ita Nai Jezs Kristu Nia naran hodi hatoo ita-nia hakfodak ka hirus nee blasfmia no hahalok aat lahalimar. blindajen ADJETIVU Besi-asu tahan ida neeb taka ba karreta atu satan kilat-fuan. blindadu ~ blindada f. ADJETIVU bloku SUBSTANTI VU 1. Fatuk kuadradu neeb ema halo hosi simentu, rai-henek no fatuk-rahun atubel e uza hodi hal o konstrusaun sira. SIN. tijolu 2. Kualkr buat ida neeb iha lidun haat. 3. Aliansa ka grupu poltiku. bluza SUBSTANTIVU Faru lotuk feto nian, ho botaun iha gola. boatu SUBSTANTIVU Lia ida neeb ema lori kona-ba ema seluk nia hahalok ka situasaun neeb foin mosu. SIN. lia-anin, rumr, iis EZ. Ema balu hatete katak milsia sira tama ona iha Maliana, tiru ema mate barak, maib nee boatu deit; lalika rona. bobar VERBU 1. Haleu fila-fila. 73 EZ. Labarik sira kaer lensu ida bobar iha liman ka halo haleu liman. 2. Koalia laloos maib buka atu tau ema seluk ba susar. EZ. Ema bobar malu tan hadau malu toos. 3. Hatete lia bosok ka falsu. SIN. lohi EZ. Ema nee bobar nia maluk too tama kadeia. bobardr ms bobar-teen SUBSTANTIVU 1. Ema neeb la koalia loloos maib bosok atu f susar ba ema seluk. 2. Labarik neeb lao b-mai maib la b loos uma ka eskola. bobok ADJETIVU Bobon ka aten-book nian. SIN. pulmonr bobon SUBSTANTIVU Organ kaduak ida iha hirus-matan laran neeb ema no balada sira presiza atubele dada i i s. S I N . aten-book, pulmaun Bobonaru (rai-) SUBSTANTIVU Vila no distritu ida iha zona loromonu Timr Lorosae nian ho populasaun neeb makdalek bunak no kemak. boboot ADJETIVU Neeb boot liu baibain, boot lahalimar. SIN. enorme EZ. Bainhira ita b merkadu hola fehuk ka tomate baibain ita hili sira boboot. SUBSTANTIVU Ema importante ka naran-boot. bobu SUBSTANTIVU 1. Ema ida halo jestu kmiku oioin hodi halo ema sira hamnasa, nuudar nia serbisu baibain nian. SIN. pallasu 2. (figuradu) Ema ida neeb halo an lah dignidade. 3. Mskara ida neeb ema hatais iha karnavl. boe VERBU (Klamar) duni hodi hatauk. EZ. Matebian sira bele boe ema aat sira. boek SUBSTANTIVU Balada krustseu kiik ida neeb horik iha bee laran, hela iha fatuk-kuak, liuliu iha mota no tasi. boi VERBU Doko b-mai; dudu ba oin dudu ba kotuk. boiala ms boiboi SUBSTANTIVU Hariin-halimar ida ho tuur-fatin kesi ba korrente naruk rua neeb labarik sira tuur b hodi doko b doko no tun-sae fila-fila. SIN. baloisu boikota VERBU Hakotu hodi lakohi iha relasaun ida ho ema, grupu ka empreza ruma nuudar forma protestu nian. EZ. Populasaun boikota ona loja neeb tanba ema hotu baruk ho loja-nain neeb sempre faan karu no lakohi hatn folin, maski kliente barakliu ema kiak rabat rai. boikotajen SUBSTANTIVU boina SUBSTANTIVU Xapeu oin ida neeb mamar no la iha tahan. E Z . Militr balu hatais boina mean. bokar ADJETIVU Neeb iha isin boot. bokon 74 ADJETIVU Neeb bee ka been ruma kona. EZ. Fase faru bokon, hafoin habai ba loron atu maran lailais. bokse SUBSTANTIVU (Ema-mane nain-rua) tuku malu iha ringe ka rede laran hanesan futu manu. Baibain boksista sira uza luvas boot iha liman. SIN. tuku-malu boksista ms bokseur SUBSTANTI VU Ema-mane neeb pratika desportu bokse. SI N. tukudr bokur ADJETIVU 1. Neeb nia isin boot no mamar tanba soi mina barak. 2. Neeb buras ka f fuan barak. bola SUBSTANTIVU Objetu (liuliu halimar nian) neeb kabuar no bele duir b-mai. SIN. ai-kabuar EZ. Globu mundu nian kabuar hanesan bola. bolaxa SUBSTANTIVU Hahn kiik midar ka meer, halo ho trigu, mantolun no masin-midar ka masin, hanesan bolu toos. bolbu SUBSTANTIVU Ai-horis balu nia hun, ho forma hanesan liis, neeb moris iha rai laran hodi dudu abut ba kraik no kain ka tahan ba leten. boleia SUBSTANTIVU Tula kolega ka ema ruma ho saugati deit iha karreta. EZ. Kolega neeb husu boleia ba Taibesi. boletn SUBSTANTIVU 1. Informasaun liuliu hakerek neeb autoridade sira hatoo ba pbliku kona-ba lia ruma. SIN. relatriu EZ. Boletin-sade nee dokumentu neeb hakerek informasaun kona-ba ema ida nia moras oioin no babalik neeb sira bele hetan iha ospitl. 2. Revista ida neeb f sai informasaun oioin, liuliu semana-semana ka fulan-fulan. Bolvia (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha Amrika Sl. bolivianu ~ boliviana f. ADJETIVU Rai-Bolvia nian. SUBSTANTIVU Ema Birmnia. bolla SUBSTANTI VU Bee-kafuak i da neeb sae hosi furin. bolon SUBSTANTIVU Ahi ka bee musan kiik tebes neeb barak mak hamutuk iha r, dala barak ita haree hanesan abuabu ka kalohan. SIN. suar bolsa SUBSTANTI VU 1. Fatin halo hosi hena ka kulit atu tau sasn. SIN. kohe 2. Knalus ka saku kulit iha ema ka balada nia isin nakonu ho bee, ms ida iha feto nia isin neeb hakohak beb. bolsa-estudu SUBSTANTIVU Tulun neeb ema, liuliu estudante sira, hetan hosi instituisaun ruma atubele b estuda iha liur ka laran ho osan hosi instituisaun nee. bolsu SUBSTANTI VU Faru ka kalsa nia parte iha oin ka kotuk neeb 75 baibain ema tau osan ka karteira. bolu VERBU 1. F sinl ho lian hodi halo ema neeb ita hakarak mai besik ita. 2. Has ema ruma hodi dehan nia naran. bolun SUBSTANTIVU bolu SUBSTANTIVU Dose neeb halo hosi trigu, manteiga, mantolun, masi n-mi dar, i ngredi ente seluseluk, hafoin tunu iha fornu. bomba SUBSTANTI VU 1 . Fuan neeb nakonu ho materil esplozivu ho ema halo atubele hafera ka harahun buat ruma. 2. Aparellu neeb ema uza atu hatama r ka xupa bee sai mai. VERBU 1. Hafera ka harahun fatin ka ema ho esplozaun. SIN. bombardeia 2. Ataka ema ruma hodi baku ka tuku too dolar. bombardeiu SUBSTANTIVU bombadr S U B S T A N T I V U Kri mi nozu ka terrorista ida neeb kuda ka hamonu bomba. Bomban SUBSTANTIVU Sidade boot iha rai- ndia nia raat loromonu, la dook hosi Goa. bombardeia VERBU 1. Hafera ka harahun fatin ka ema ho esplozaun. SIN. bomba bombardeiru (aviaun-) SUBSTANTIVU Aviaun oin ida neeb hamonu bomba sira. bombeiru S UBS T A NT I V U Ema profisionl neeb hamate ahi bainhira ahi han uma ka ha rai, bele ms bainhira mosu dezastre ruma. bondia I NTERJEI SAUN Espresaun neeb ema uza atu has malu iha dadeer. SIN. loron diak bon SUBSTANTI VU Xapeu mamar no tetuk baibain ho tutun neeb bubu uitoan. boneka SUBSTANTIVU 1. Figura ema, animl ka karreta nian, halo hosi ai ka plstiku neeb labarik sira uza atu halimar. SIN. brinkedu EZ.Loja-nain tau boneka iha loja hanesan ezemplu ba maksosak sira. 2. Figura feto-oan ka beb nian neeb labarik-feto sira uza atu halimar. 3. (arti figuradu) Ema kbiit-laek ida neeb ema seluseluk aproveita liuliu iha kontestu poltiku. bones ADJETIVU Soe-lia nian. SIN. irniku Haree ms lia-bones bonitu ~ bonita f. ADJETIVU (Ema) neeb nia oin furak. SIN. oin-diak bonkar VERBU Sobu hodi halo sabraut tiha; kaer soe b-mai ka halo namkari. bonko ADJETIVU/ SUBSTANTIVU (Ema) neeb kotuk-laran kleuk no bubu uitoan. SIN. fusuk, korkunda bonoite I NTERJEI SAUN Espresaun neeb ema uza atu has malu 76 bainhira too oras kalan no ms atu despede ba toba. SIN. kalan diak bonproveitu INTERJEISAUN Kumprimentu neeb ema hatoo ba malu bainhira hah han hamutuk. SIN. tabe han! book VERBU 1. Muda buat ruma nia tatuur ka pozisaun. SIN. haduka 2. Halo ema ruma atu lakon pasinsia. 3. Tuu-bosok ka bolu-halimar. SIN. goza EZ. Mane oan sira book feto bainhira liu hosi sira-nia oin. Nuudar espresaun idiomtika book an katak muda b muda mai. boot ADJETIVU 1 . Neeb nia tamau las kiik. 2. Neeb importante. 3. Neeb katuas ka soi autoridade. bora (ai-) SUBSTANTI VU 1. Ai-horis fuik ida neeb f fuan hanesan anans. 2. Salurik neeb ema halo hodi homan ai-tahan bora nian. borboleta SUBSTANTIVU Kutun ka insetu ho liras boot no kr- oioion neeb semo b-mai hosi ai-funan ba seluk hodi buka ai-han midar. SIN. kukulai, kopukopu bordadu SUBSTANTIVU (Knaar halo) dezeu mafutar ka dekorativu neeb feto sira suku iha hena nia ninin. bornl SUBSTANTIVU 1. Fatin suku ho hena atu tau batar, foos, bua-malus ba mama ka sasn seluseluk. 2. Mane nia roupa interir. Borneu (rai-) SUBSTANTIVU 1. Nusa boot nakfati iha rai-Malaia, rai-Java no rai- Selebes sira-nia leet, neeb nakfahe ba zona poltika tolu: rai-Sab no rai-Saravake, neeb Repblika Malzia mak ukun, rai-Kalimantan, neeb provnsia Indonzia nian, no rai-Brunei. rai-Indonzia, rai- Malzia no rai-Brunei mak ukun. 2. Rai-kotun nee nia mahorik ida. ADJETIVU Rai-Kalimantan, rai- Brunei, rai-Sab ka rai- Saravake nian. boron VERBU/ADVRBIU 1. (Ho sistema) faan merkadorias barak ba ema seluk, liuliu kontratu-nain ka loja-nain, atu faan fali. Hola boron katak hol a merkadorias ka sasn barak kedas atu faan fali. 2. F kontratu ba ema seluk atu halao serbisu ruma neeb ita labele ka lakohi halo. SIN. subkontrata borraxa SUBSTANTIVU 1. Substnsia halo hosi lateks ka ai-borraxa nia been neeb mamar no bele dada naruk. 2. Objetu ida halo hosi borraxa, n.e. borraxa bee-manas. 3. Borraxa-tahan neeb ita uza atu apaga hakerek ho lapis iha surat-tahan. borus 77 VERBU Sona ka tuu hodi halo kroat nia tutun mosu fali iha sorin-balun. Haree borus katak bele siik kona-ba ema ruma ka hatene buat barak kona-ba kazu ruma. bosan ADJETIVU Neeb tuan no mihis ona tanba ita kleur ona uza ka hatais. bosok VERBU Halo ema seluk fiar buat ruma neeb la loos, liuliu ho motivu aat. SI N. lohi, butar, bobar ADJETIVU Neeb laloos no ms aat. SIN. falsu bosok-teen SUBSTANTIVU Ema neeb toman koalia bosok. bosu VERBU Han ka hemu too la sente hamlaha ka hamrook tan. EZ. Asuliar sira han too bosu, hafoin b toba iha uma-toos. botnika SUBSTANTIVU Sinsia kona-ba ai- horis sira. botniku ~ botnika f. ADJETIVU Kona-ba botnika. S U B S T A N T I V U Ema matenek botnika. botarde INTERJEISAUN Espresaun neeb ema uza atu has malu iha lokraik. botas SUBSTANTI VU 1. Sapatu naruk neeb ema uza atu satan udan ka tahu. 2. Sapatu neeb militr sira uza. botaun SUBSTANTIVU Musan kiik neeb ema uza atu prega faru ka kalsa. 2. Hanehan-fatin kiik iha aparellu ka mkina nia lolon neeb ita hanehan atu hamoris mekanizmu. botaundepuu SUBSTANTIVU Botaun rua neeb tutan malu hodi hametin faru- liman nia fukun. bote SUBSTANTIVU Raga oin ida neeb ema homan hosi tali-tahan ka au neeb baibain feto sira lori ka tara iha kotuk. botir SUBSTANTIVU Fatin silndriku ba tau bee, tua no been sira seluk neeb halo hosi vidru, tahu ka kaleen. Botsuana (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha rai-frika nia balun sl. botsuanu ~ botsuana f. ADJETIVU Rai-Botsuana nian. SUBSTANTIVU Ema Botsuana. botubotu VERBU 1. Koalia ho lian kiik. SIN. bisibisi 2. Halerik ho lian kiik deit. SIN. murmura bou VERBU Tau hamutuk too barak iha fatin ida deit. S I N . habou, habutuk, akumula SUBSTANTIVU Sasn neeb ita bou tiha iha fatin ida. SIN. butuk boulin SUBSTANTIVU Jogu ida iha neeb ema duir bola boot metan ida iha rai hodi hakona ba botir mutin sira neeb hamriik- namkadak. SIN. lalolit 78 boun SUBSTANTIVU Liafuan neeb alin uza hodi haktemik ka has oan- mane ida-neeb uluk iha uma- laran. SIN. maun; LIAFUAN-SORUN: alin-mane; biin boviajen I NTERJEI SAUN Kumprimentu ida hodi hatoo ba ema ida neeb lao ba rai dook ita-nia esperansa atu nia bele soi viajen diak. SIN. haree dalan! EZ. Ita sei hasoru malu fali tinan oin: boviajen! Bznia (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha Europa sudeste. boznaku ~ boznaka f. ADJETIVU Rai-Bznia nian. SUBSTANTIVU Ema Bznia. bravu! ~ brava! f. I NTERJEI SAUN Espresaun neeb ema uza atu hatoo aten-boot ka gaba ema ida ba buat diak neeb ema nee halo. SIN. vale! EZ. Bainhira jogadr ida hatama tiha golu, ema hotu basa liman dehan bravu! Brazil (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu boot liu hotu iha Amrika Sl neeb tempu uluk halo parte Portugl nia impriu. Ninia lian ofisial portugs. Rai-Brazl nee membru CPLP (Klibur Rain Sira ho Dalen Ofisil Portugs) ida. brazileiru ~ brazileira f. ADJETIVU Rai-Brazl nian. SUBSTANTIVU Ema Brazl. Brazlia SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai- Brazl nian. Bretaa (rai-) SUBSTANTIVU Rain ida iha Europa loromonu neeb halo parte rai- Fransa maib soi nia kultura rasik. Bretaa-Boot (rai ~) SUBSTANTI VU Nusa boot ida iha Europa nordueste neeb nakfahe ba nasaun haat, maka rai-Inglaterra, rai-Kornualla, rai-Gales no rai-Esksia. bretaun ADJETIVU Rai-Bretaa nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Bretaa. 2. (lia-bretaun) Dalen sltiku rai- Bretaa nian. breu SUBSTANTIVU Been metan kantl hal o hosi al katraun ka terebentina neeb natoos bainhira malirin tiha no serve atu taka kuak iha ai-kabelak, r-lolon nst. briga VERBU/SUBSTANTIVU Haksesuk too baku malu. brigada SUBSTANTI VU Ema-lubun neeb halao knaar ida deit, liuliu iha kontestu militr. brigadeiru SUBSTANTIVU 1. Ema neeb halao brigada ida. 2. Diviza militr iha jenerl nia leten no iha koronl nia kraik. brinda VERBU Hasae kopu iha jantr ka festa hodi hemu ba ema ruma nia rahun-diak. brinde SUBSTANTIVU; SIN. hasae-kopu brinkedu 79 SUBSTANTIVU 1. Buat ba halimar neeb ema f ba labarik. SIN. boneka, ai-halimar 2. Buat ida neeb las orijinl ka falsu. brinku ms brinkus SUBSTANTI VU Buat ba feto sira enfeita an neeb baibain tau ka tara iha tilun. britniku ~ britnika f. ADJETIVU Rai Bretaa-Boot nian ka Reinu Naklibur nian. SUBSTANTIVU Ema rai Bretaa-Boot nian ka Reinu Naklibur nian. britas SUBSTANTIVU Fatuk-musan bokar iha tasi-ibun ka ida neeb mkina mak harahun. ADJETIVU (Ema) neeb karak- teen no susar hasai osan. SIN. teen-toos bronkite SUBSTANTI VU Moras ida neeb mosu bainhira tubu sira be lori r ba aten-book naktiba ka sai netik tanba nakonu ho karat, hodi hamosu mear. bronze SUBSTANTIVU Metl kinur malahuk ida neeb halo ho riti no kaleen. SIN. birak Brunei (rai-) SUBSTANTIVU Rain kiik no sultanatu ida iha rai-Borneu. brunenu ~ brunena f. ADJETIVU Rai-Brunei nian. SUBSTANTIVU Ema Brunei. brutu ~ bruta f. ADJETIVU 1. Neeb koalia ka halo an ho modun ka maneira neeb aat no lah respeitu. 2. Neeb halo buat ruma ho hanoin-laek, la importa kona-ba perigu neeb iha ka efeitu aat. SUBSTANTIVU Ema beik, modun-aat no violentu. Bruxelas SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai- Bljika nian, no ms kapitl Kl i bur Europa ( Uni aun Europeia) ninian. bua SUBSTANTIVU Fuan neeb iha isin neeb ema baibain uza atu mama ho malus no ahu hodi halo kabeen sai mean. bua-hun SUBSTANTI VU Ai-horis hun ida neeb aas no f bua barak. NARAN BOTNIKU: Areca buan SUBSTANTI VU Ema, liuliu feto, neeb soi kbiit mjiku no bele uza kbiit nee ba diak ka aat. buapala SUBSTANTIVU Musan toos no morin ai-pala nian, neeb uza hodi tempra hahn no ms nuudar ai-moruk. SIN. nozmoskada buat SUBSTANTIVU Ida neeb ita bele haree, rona, kaer ka hanoin b neeb las ema, balada ka ai- horis. SIN. objetu buatamak ms buataman SUBSTANTIVU Espresaun neeb ita uza atu temi mane ruma neeb ita la hatene nia naran ka lakohi temi naran. SIN. tipu E Z . Buatamak nee intelijente lahalimar. buatinak ms buatinan SUBSTANTIVU Espresaun neeb uza atu temi feto ruma neeb ita la hatene nia naran ka lakohi temi naran. EZ. Buatinak nee halai hanesan rusa fuik. 80 buat-karan SUBSTANTIVU Buat ida neeb ita f saugati ba ema seluk atu halo nia haksolok. SIN. prezente buat-moris SUBSTANTI VU Kualkr buat ida neeb moris no mate, n.e. ai- horis, balada ka ema. SI N. kriatura buat-siin ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Substnsia) neeb siin hanesan derok-been ka tua-siik. SIN. sidu buat-sou SUBSTANTIVU Substnia tonat no mate neeb forma fatuk nia lolon. SIN. minerl bubrutu ADJETIVU Neeb oin-buis ka hirus- teen. bubu VERBU/ADJETIVU (Neeb) sai boot tanba kanek ka bainhira r ka bee enxe. EZ. Liutiha monu hosi bisikleta, hau-nia ain tomak bubu. bubuk 1 ADJETIVU Neeb bubu. bubuk 2 SUBSTANTIVU Kutun ka insetu hanesan dihi maib boot liu. SIN. babubur bubun SUBSTANTIVU Buat ida neeb bubu, liuliu kulit. SIN. tumr bubur (ai-) SUBSTANTI VU 1 Ai-horis hun hosi espsie eukaliptu, ho ai-tahan neeb morin uitoan. Iha rai- Timr ita hetan ai bubur-metan (= ai-ruu) no ai bubur-mutin. Budapeste SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai- Ungria nian. budista ADJETIVU/SUBSTANTIVU Ema neeb fiar no tuir hanorin relijiozu neeb Gautama Buda, ema ndia ida, f iha skulu dalimak molok Kristu. budizmu SUBSTANTIVU budu ms budun SUBSTANTIVU Ai-tahan ka ai-fuan neeb ema konserva iha tua- siik ka masin-been. ADJETIVU (Isin) neeb la hariis ba tempu naruk hodi halo iis ladiak. EZ. keta budu -nia isin hanesan nee tanba bele halo toba ladiak. bufa VERBU Kasu lia ba ema seluk; hatete sai. bufa-nain ms bufu ~ bufa f. SUBSTANTIVU Ema neeb buka atu f informasaun ba ema seluk kona-ba ema ruma. SIN. informadr buibere SUBSTANTIVU 1. Feto simples no laeskola. 2 . Liafuan neeb ema uza durante rezistnsia ba feto timr sira. buis ADJETIVU 1 . (Balada) neeb la maus, neeb bele hakanek ema bainhira husik hela deit. SIN. fuik EZ. Fahi-fuik no rusa ita konsidera hanesan balada buis. 2. (Ema) neeb siak ka hirus- teen. buisole SUBSTANTIVU Ai-meta ka ai-moruk aat neeb ema fiar no uza atu 81 halo aat ema seluk. SIN. maninga buituuk SUBSTANTI VU Feto neeb ain- badak. buka VERBU 1. Hakaas an atu hetan, tenta atu hetan. 2. Hakaas an atu hatene. Buka lia katak b book uluk ema hosi hamosu diskrdia. bukaliadr SUBSTANTIVU Ema neeb nia maluk sira tuur nonook, nia b sadik, koalia provoka ka inventa lia too istori malu. Bukareste SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai- Romnia nian. bulak ADJETIVU Neeb lakon tiha ona kapasidade atu hanoin norml, neeb nia kakutak moras. EZ. Koitadu neeb bulak onaL nia koalia naranaran, lao iha lurn tun-sae, hatais roupa foer no naklees, la hariis. buldozer S U B S T A N T I V U Mki na f or t e tebetebes hanesan karreta ho kanuru ida iha oin, neeb prepara terrenu ba harii uma ka halo lurn, hodi book, foti no hatetuk rai ka hafera uma aat sira. SIN. karreta-maksouk bulelu VERBU. 1. Sente la iha forsa no la hatene tuir an, hanesan atu monu ba rai. EZ. Ema balu sente oin-bulelu, bainhira sae karreta hodi lao rai dook. 2. Oin-halai ka haree rai la moos bainhira hemu tua ka ai moruk lanu. bulelun SUBSTANTIVU Bulgria (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha Europa sudeste. blgaru ~ blgara f. ADJETIVU Rai-Bulgria nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Bulgria. 2. (lia-blgaru) Dalen eslviku rai-Bulgria nian. buli SUBSTANTIVU Fatin ida hanesan botir lah matan atu rai x ka kaf neeb foin halo, ka tua. bunak (lia-) SUBSTANTIVU Dalen papua distritu Bobonaru nian. buras ADJETIVU 1. Neeb nafunan no sai boot b-mai. EZ. Tau rai-metan ba ai ka modo, tahan sira naklekar ba-mai. 2. Neeb nia isin barak, f fuan diak. 3. Neeb barak no nunka mukit ka falta. SIN. abundante bure ADJETIVU Ho makerek ka pontu kr-oioin. burgs ~ burgeza f. ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb pertense ba klase mdia iha sosiedade nia laran. SIN. klase- klarak burit VERBU Tuda sai, rega sai. burgezia SUBSTANTIVU Klase sosil neeb halibur ema profisionl no riku sira neeb las liurai ka dato. 82 Burkina (rai-) ms Burkina Faso SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha frika Klarak. burkins ~ burkineza f. ADJETIVU Rai-Burkina nian. SUBSTANTIVU Ema Burkina. burokrasia S U B S T A N T I V U 1 . S i s t e m a administrativu neeb hakohak funsionriu no eskritriu barak. 2. Sistema-ukun neeb f kbiit boot ba funsionriu sira. EZ. Susar ba prezidente ka liurai ukun rain ida bainhira burokrasia mak soi podr tomak; Alunu sira hakarak b estuda ba liur lailais, maib burokrasia lao kleur no surat sira tenke liu hosi funsionriu barak nia asinatura. burokrtiku ~ burokrtika f. ADJETIVU burokrata SUBSTANTIVU Ema neeb serbisu iha burokrasia. burokratiza VERBU Halo atu sai hanesan burokrasia ida. burokratizasaun SUBSTANTIVU burru (kuda-) SUBSTANTI VU 1. Balada hanesan kuda maib kiik liu, ho tilun- tahan naruk. 2. Ema beik, estpidu. burun ADJETIVU Neeb iha defeitu fziku ruma hanesan matan-aat, liman-kleuk ka ain-kudeik, liuliu hori kiik kedas. SIN. aleijadu VERBU Hetan defeitu fziku ida. Burund (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu kiik ida iha rai-frika nia balun sl. burundins ~ burundineza f. ADJETIVU Rai-Burund nian. SUBSTANTIVU Ema Burund. busa SUBSTANTIVU Balada maksusuk ain- haat ho fulun mamar neeb nameo. Iha espsie boot, fuik no siak hanesan leaun no tigre, no ms espsie umak neeb ema hakiak atubele duni no oho laho. busa-aman SUBSTANTIVU Ida neeb f oan ba busa-inan. busa-inan SUBSTANTIVU Ida neeb hahoris busa-oan. busak ADJETIVU 1 . Kona-ba busa, busa nian. 2. Hanesan busa. SIN. felinu busa-oan SUBSTANTIVU Busa-inan no aman sira-nia oan. bsola SUBSTANTIVU Instrumentu ho oin hanesan reljiu no daun magntiku ida neeb hatudu norte l ol oos ka norte magntiku. butanu SUBSTANTIVU Gs ida neeb bele sunu lakan makaas no uza nuudar karburante. butar VERBU Halo ema seluk fiar buat ruma neeb la loos, liuliu ho motivu aat. SIN. lohi, bosok Butaun (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu kiik ida iha rai-zia Sl, iha rai- ndia no rai-Tibete sira-nia leet. butans ~ butaneza f. 83 ADJETIVU Rai-Butaun nian. SUBSTANTIVU Ema Butaun. butons ~ butoneza f. ADJETIVU Rai-Butn nian. SUBSTANTIVU Ema Butn. buti VERBU Tau liman rua haleu buat ida hodi hanehan ka kumu. SIN. aperta buti-liman SUBSTANTIVU Enfeite ida neeb buti ema nia liman. S I N. kelu, pulseira Butn (rai-) SUBSTANTI VU Illa naruk iha rai- Selebes nia rohan sudeste. butuk SUBSTANTI VU Sasn barak loos neeb tau hamutuk iha fatin ida deit. SIN. bou EZ. Iha koto butuk ida iha meza neeb. V E R B U Ema ka buat barak hamutuk iha fatin ida. SIN. nabutuk, nabou EZ. Keta b butuk hamutuk iha kuartu neeb, fatin la iha. buu SUBSTANTIVU SUBSTANTIVU Foos kahur ho nuu-santan neeb tein iha ai-tali tahan nia laran. SIN. katupa 84 Dd daan VERBU Tein ho bee barak atu hamamar hahn toos atubele han. EZ. : daan naan,daan fehuk, daan ai-farina. daak: haree ai-daak dada VERBU Halo buat hakbesik mai, liuliu ho forsa isin nian. dadaan SUBSTANTIVU Hahalok daan nian. dadadak SUBSTANTIVU 1. Hahalok dada nian. 2. Forsa ida neeb dada. SIN. atrasaun dadaet SUBSTANTIVU Hahalok daet nian. SIN. kontjiu dadakak SUBSTANTIVU Hahalok daka nian. SIN. hahein, guarda dadalak SUBSTANTIVU 1. Bee-dalan. 2. Mota-oan. dadalek SUBSTANTIVU 1. Hahalok dale ka koalia nian. 2. Maneira koalia, oins mak ita uza dalen ka lian ida. SIN. linguajen dadaran SUBSTANTIVU Hahalok daran nian. dadeer SUBSTANTIVU 1. Hahalok deer nian. 2. Tempu loron nian hosi rai- naroman too meiudia. dadehan SUBSTANTIVU Hahalok dehan nian. dadinuk SUBSTANTIVU Hahalok ka atitude dinu nian. dadobakasa SUBSTANTIVU Kutun boot ida kr- matak ho isin lotuk no ain rua oin nian naruk tebetebes. SIN. louvadeus NARAN SIENTFIKU: Mantis dadodok SUBSTANTIVU 1. Hahalok dodok nian. 2. Kualidade dodok. dadois SUBSTANTIVU Hahalok dois nian. dadokok SUBSTANTIVU Hahalok doko nian. dadolar SUBSTANTIVU Hahalok dolar nian. dadoor SUBSTANTIVU Kualidade door. dadolik ms dadolin SUBSTANTI VU Ai -knananuk ka poezia tuan ka tradisionl. dadu SUBSTANTIVU Kubu kiik ida, ho nmeru iha nia sorin neen ida- idak, neeb ema uza hodi joga. dadua (lia-) SUBSTANTIVU Dialetu Ataru nian neeb emar Ilimanu no Beheda koalia. daduduk SUBSTANTIVU Hahalok dudu nian. dadukur SUBSTANTIVU Hahalok dukur nian. dadulas SUBSTANTIVU Hahalok dulas nian. dadulur 1. Hahalok dulur nian. 85 2. Hahalok ka atitude dulur nian. SIN. babeluk, amizade dadur SUBSTANTIVU 1. Fatin metin ida atu rai ema ida, liuliu ema aat ka kriminozu ida, atu nia la bele halai tiha; kastigu-fatin. SIN. kadeia, prizaun 2. Ema neeb hela iha dadur laran (ema dadur). VERBU Hatama ba dadur (= hadadur), selae hela iha dadur laran. EZ. Mane nee dadur hela tanba oho feto ida. daet VERBU (Moras) kona ema ka balada. E Z . Iha rai-Timr manas-denge daet b-mai. d a d a e t SUBST ANT I V U; SI N. kontaminasaun dagad SUBSTANTIVU/ADJETIVU Naran neeb ema dalen-makasae sira f ba povu fataluku no ba sira-nia lian. SIN. fataluku dahaat ADJETIVU MAHIRAK Ba dala haat: ida be mai haat iha nadodon ka lubun ida. EZ. Hau foin lee autr nee nia livru dahaat: furak tebetebes! dahaatnuluk ADJETIVU MAHIRAK Ba dala haatnulu: ida be haatnulu iha nadodon ka lubun ida. dahikus ADJETIVU MAHIRAK Neeb ida ikus liu iha kadoek ka srie ida. LIAFUAN- SORUN: dahuluk dahituk ADJETIVU MAHIRAK Ba dala hitu: ida be hitu iha nadodon ka lubun ida. E Z . Estrema Unsaun nee sakramentu dahituk. dahitunuluk ADJETIVU MAHIRAK Ba dala hitunulu: ida be hitu iha nadodon ka lubun ida. EZ. Hau-nia avn sira foin selebra sira-nia aniversriu dahitunuluk kaben nian. dahuluk ADJETIVU MAHIRAK Neeb ida uluk iha kadoek ka srie ida. SIN. primeiru; LIAFUAN-SORUN: dahikus dai SUBSTANTI VU Hena ida halo ho lahan barak soru namkait ba malu no ms leet barak. SIN. rede daia SUBSTANTIVU Feto ida neeb tulun feto seluk neeb atu tuur ahi. SIN. parteira daka VERBU Hein hodi tau matan ba. SIN. guarda dala SUBSTANTIVU Tempu ida ka liu. EZ. Sira pinta uma dala rua. dalan SUBSTANTIVU 1. Fatin hodi lao, lao-fatin. 2. Estrada, lurn. 3. Maneira, modu atu halo buat ruma. dalan-inan SUBSTANTIVU Dalan ka estrada boot neeb hatutan vila rua. dalan-ninin SUBSTANTI VU Ninin dalan nian, dalan nia sorin. SIN. estrada- ninin 86 dalan-sorin SUBSTANTI VU Sorin dalan nian, dalan nia sorin. SIN. estrada- sorin dalan-sorun SUBSTANTIVU Fatin ida neeb dalan rua tutan malu. dalan-tesik SUBSTANTIVU Dalan ida badak liu dalan baibain nian, neeb ema sira tuir atu too lailais iha fatin ruma. SIN. dalan-korta, dalan- terik dalas SUBSTANTIVU 1. Balun ida neeb latan iha balun seluk nia leten. SIN. kamada EZ. Praia nee rai-henek dalas ida iha tasi-ibun nia leten; Iha rain malirin hanesan Inglaterra ema barak hatais kazaku ho bibi-fulan dalas mahar iha laran; Hada fatuk dalas rua atu tahan rai. 2. Jerasaun, oan-lubun. EZ. Timoroan sira defende sira-nia rain doben dalas ba dalas, otas ba otas. dale VERBU Koalia, hatete. dalen SUBSTANTI VU Maneira koalia neeb pertense ba povu ida, no povu seluseluk baibain la komprende. SIN. lian, lngua EZ. Lia-tetun nee dalen riku ida, ho liafuan mai hosi dalen oioin. dalen-ruak ADJETIVU Neeb uza dalen rua. SIN. bilinge dalimak ADJETIVU MAHIRAK Ba dala lima: ida be mai lima iha nadodon ka lubun ida. EZ. Hau vota ba kandidatu dalimak nee. dalimanuluk ADJETIVU MAHIRAK Ba dala limanulu: ida be mai dalimanulu iha nadodon ka lubun ida. E Z . Rai-Hawai nee Estadu Nakl i bur Si r a- ni a est adu dalimanuluk. daltniku, daltonizmu: haree delek-kr damasku SUBSTANTIVU Ai-fuan raiseluk ida, kiik, kr-sabraka klaru (kr- damasku) ho musan boot iha l aran, hanesan amei xa. Damasku sira moris iha ai- damaskeira. EZ. Ema Austrlia sira gosta tebetebes marmelada damasku nian. dame SUBSTANTIVU Buat ho ema hotu- hotu hakmatek hela; kalma; funu la iha. SIN. ps EZ. Ita ema husu ba Maromak haruka dame mai ita-nia rain. damer SUBSTANTIVU Masa neeb ema uza atu hakonu kuak iha didin ka taka ba karreta nia isin-lolon neeb nakbetok. SIN. betume daneen ADJETIVU MAHIRAK Ba dala neen: ida be mai neen iha nadodon ka lubun ida. EZ. Mateus nee sira-nia oan daneen. daneenuluk ADJETIVU MAHIRAK Ba dala neenulu: ida be mai neenulu iha nadodon ka lubun ida. dansa VERBU Book an tuir mzika, liuliu iha festa. SIN. bidu 87 SUBSTANTI VU Hahalok dansa ka bidu nian; bidu oin ida. dansarinu ~ dansarina f. SUBSTANTIVU Ema ida neeb dansa nu udar prof i saun. SIN. makbidur (-mane, -feto) danu SUBSTANTIVU Hahalok ka efeitu halo aat. SIN. estragu, hahaat E Z . Okupasan Indonzia nian hakiak danu barak iha ita-nia rain. Dao (rai-) SUBSTANTIVU Rai-kotun kiikoan ida, nakfati besik rai-Rote nia rohan; nee Timr nia balun ikus liu hotu iha loromonu. Ema Dao horiuluk mai hosi rai- Savu, iha loromonu b. dapur SUBSTANTI VU Kuartu iha neeb ema sira rai, tein no prepara hahn. SIN. tein-fatin daran VERBU Tau ka hatuur ho kuidadu, hodi hatn buat ida nia rohan rua iha rai ka kabelak leten. daruak ADJETIVU MAHIRAK Ba dala rua: ida be mai rua iha nadodon ka lubun ida. SIN. segundu EZ. Ita Nai Jezs Kristu nee ema daruak Santsima Trindade nian. daruanuluk ADJETIVU MAHIRAK Ba dala ruanulu: ida be mai ruanulu iha nadodon ka lubun ida. E Z . Skulu daruanuluk foin ramata; skulu daruanulu-resin- idak foin hah ona. dasa VERBU Dada ka dudu ho ai-saar ka ai-knaar sasn iha rai hela, liuliu rai-rahun ka foer. dasin SUBSTANTI VU Besi ida atu tetu sasn. SIN. balansa data SUBSTANTIVU Loloos loron ida. E Z . Data ohin loron sia fulan- Setembru nian; Sira muda data enkontru nian ba fulan-Fevereiru. VERBU Hakerek data iha surat ka dokumentu seluk. EZ. Surat nee hau seidauk data. datilografa VERBU Hakerek ho mkina hakerek nian ka komputadr. datilgrafu ~ datilgrafa SUBSTANTI VU Ema ida neeb hakerek ho mkina hakerek nian ka komputadr. datilografia SUBSTANTIVU Hakerek ho mkina hakerek nian ka komputadr. E Z . Hau-nia biin hasai kursu datolografia nian atubele hetan serbisu nuudar sekretria. dato S U B S T A N T I V U Ema boot iha sosiedade tradisionl, maib la boot hanesan liurai. SIN. nobre, fidalgu datok ADJETIVU dato-laken SUBSTANTI VU Komunidade ema dato sira-nian. SIN. aristokrasia, nobreza datoluk ADJETIVU MAHIRAK Ba dala toluk: ida be mai tolu iha nadodon ka lubun ida. SIN. terseiru EZ. Espritu Santu nee ema datoluk Santsima Trindade nian. datolunuluk ADJETIVU MAHIRAK Ba dala tolunulu: ida be mai tolunulu iha nadodon ka lubun ida. 88 EZ. Iha Nia tinan datolunuluk mak Ita Nai hah Nia misaun iha rai. daudaun ms daudauk ADVRBIU/MATADAK VERBL Oras nee deit. daun SUBSTANTIVU Besi kiik, naruk no mihis loos atu suku selae sona ho ai-moruk. daun-kuak SUBSTANTIVU Kuak daun nian, daun nia kuak dawan (lia-dawan) SUBSTANTIVU Dalen austronziku i da ne eb ema Ti mr Loromonu barakliu koalia; lia- baikenu (dalen rai-Oekusi nian) nee lia-dawan nia dialetu ida. debun ms debu SUBSTANTIVU Bee-lihun ida, liuliu boot no lian maib ladn klean. dedl SUBSTANTIVU Besi hanesan xapeu kiik ida halo ho metl ka plstiku neeb ema tau iha l i maf uan bai nhi ra suku daudaun, atu daun labele sona nia. dedet ms DDT SUBSTANTIVU Ai-moruk duni susuk be forte loos. dedika VERBU 1. F ita-nia tempu ka jeitu ba hahalok ruma. SIN. haklulik EZ. Hau-nia tiun kleur ona dedika an ba knaar nee. 2. F-hatene katak knaar ida ita halo ba ema ida neeb ita hadomi tebetebes. EZ. Andr dedika nia livru foun ba nia inan. dedikasaun SUBSTANTIVU dedikadu ~ dedikada f. ADJETIVU dedikatria SUBSTANTIVU Dedikasaun hakerek, liuliu iha livru laran. SIN. lia- hakluluk deer V E R B U F sai naroman. SIN. nabilan defeitu SUBSTANTIVU Ema ka buat ida nia aat naturl ida. SIN. kamerik EZ. Komputadr nee iha defeitu barak; Maria bele iha defeitu barak, maib nia la karak-teen hanesan nia biin. defeituozu ~ defeituoza f. ADJETIVU defende VERBU Hamahan ka proteje hosi aat ka perigu. SIN. sori defensivu ~ defensiva f. ADJETIVU/SUBSTANTIVU Neeb defende. SIN. maksorik defensr ~ defensora f. SUBSTANTI VU Ema ne eb defende. SIN. maksorik defeza SUBSTANTIVU Hahalok defende nian. SIN. sasorik dehan VERBU Loke ibun hodi halo ema seluk rona ita-nia liafuan; hatoo ba ema seluk ita-nia hanoin ka informasaun ruma hodi uza liafuan. SIN. hatete, haak, katak deit 89 ADVRBIU Liafuan ida atu hatudu buat ida, las fali buat rua ka liu, ka buat seluk. SIN. s EZ. Hau sosa kaneta ida deit. dkada S U B S T A N T I V U Ti nan sanul u hamutuk. EZ. Iha dkada 70 nian susar no funu boot iha rai-Timr. deklara VERBU Hatete sai ba ema hotu- hotu. SIN. haklorek EZ. Iha tinan 1975 Fretiln deklara T i m r L o r o s a e n i a independnsia. deklarasaun SUBSTANTIVU; SIN. haklorek dekreta VERBU Hasai no hametin ukun- fuan ka lei ruma atu ema bele moris no halo tuir. SIN. haruka EZ. Governu dekreta katak sidadaun sira bele iha pasaporte ida deit. dekretu SUBSTANTIVU Orden hosi governu. SIN. ukun-fuan delek ms matan-delek ADJETIVU La bele haree. delek-kr ADJETIVU/SUBSTANTIVU La bele haree kr sira. SI N. daltniku ~ daltnika f. ( a d j . ) , daltonizmu (subst.) delikadu ~ delikada f. ADJETIVU 1. Neeb mihis ka fraku. SIN. lotuk 2. Modun-diak, haraik-an, nonook. EZ. Ema hotu-hotu gosta foin-sae nee tanba delikadu no haraik-an. LIAFUAN-SORUN: indelikadu delikadeza SUBSTANTIVU; SIN. lalotuk delinkunsia SUBSTANTIVU Ema delinkuente nia hahalok. delinkuente SUBSTANTIVU Ema ida neeb halo delitu, ema ida neeb lakohi halo tuir lei. SIN. malandru delitu SUBSTANTIVU Sala aat liu neeb ema ruma halo ho intensaun. SIN. krime EZ. Abortu, katak oho oan seidauk moris, nee delitu boot. demais ADVRBIU Nmeru boot liu presiza ka boot liu ita hakarak. SI N. resik, resikliu EZ. Estudante sira koalia demais; diak liu sira rona atubele aprende. demokrasia SUBSTANTIVU 1. Ukun ida neeb husik ema sira hili governu ida- neeb sira hakarak tuir votasaun. 2. Ukun ida neeb f leet ba ema sira atu dehan sai sira-nia hanoin kona-ba poltika. demokrtiku ~ demokrtika f. ADJETIVU demokratiza VERBU Halo sai demokrtiku. demokratizasaun SUBSTANTIVU demonstrasaun SUBSTANTIVU Hahalok hatudu nian, liuliu hatudu oins mak besi ka mkina ruma funsiona. SI N. hatudun d e m o n s t r a t i v u ~ demonstrativa f. ADJETIVU Neeb hatudu. SIN. matuduk dentl ADJETIVU Nehan nian. SIN. nehak 90 dentista SUBSTANTIVU Mdiku ka doutr ida neeb bali ema sira-nia nehan moras. SIN. doutr-nehan departamentu SUBSTANTIVU Instituisaun ka loja nia balun ida. SIN. katesik E Z . Universidade ida iha departamentu barak, hanorin materia oioin. departamentl ADJETIVU depende VERBU 1. Kesi hela ho buat seluk; iha ligasaun ho buat seluk. SIN. haknoa E Z . Loke eskola foun nee depende hosi lisensa governu nian. 2. Tenke kesi hela ho buat seluk atubele moris tuir. E Z . Timr Lorosae nia futuru depende hosi Timoroan sira-nia esforsu no sakrifsiu. dependnsia SUBSTANTIVU; SIN. haknoan depois ADVRBIU Tempu neeb tuir. SIN. hafoin, liutiha, tuirfalimai deporta VERBU Duni sai hosi rain. SIN. halemo EZ. Governu atu deporta malae hotu-hotu neeb la iha vistu. deportasaun SUBSTANTIVU ; SIN. halemon deportadu ~ deportada f. SUBSTANTI VU Ema ida neeb governu deporta ba rain seluk. EZ. Iha tempu Portugl nia ukun, malae-mutin balu neeb hela iha Timr nee deportadu. depozita VERBU Tau iha fatin ruma; hatama EZ. depozita osan hira iha banku? depzitu SUBSTANTIVU depresaun SUBSTANTIVU 1. Bainhira ema ruma laran-kraik todan, la bele ms halo buat ida tan sente hanesan nee. 2. Fatin ida neeb r nia presaun kraik hela, nunee udan bele tau. 3. Fatin kraik iha rai, hanesan kuak, maib luan no klarek. SIN. kabetok depresivu ~ depresiva f . ADJETIVU deprime VERBU 1. Haraik. 2. Halo laran- kraik. EZ. Rahun-aat bele deprime ema sira, halo sira ms sai bulak. deprimente ADJETIVU Neeb halo ema sai laran-kraik. deprimidu ~ deprimida f. ADJETIVU Neeb sofre depresaun. deputadu ~ deputada f. S U B S T A N T I V U Parl amentu ka asembl ei a l ej i zl ati va ni a membru ida. dere VERBU Tuku ho liman-humur. dermatolojia SUBSTANTI VU Matenek kona-ba kulit. dermatolojista SUBSTANTIVU Mdiku ida neeb bali ema sira-nia kulit moras. derok SUBSTANTIVU Ai-fuan kinur ida ho been siin. derok-been SUBSTANTI VU Ai-fuan derok nia been. 91 derok-hun SUBSTANTIVU Ai-hun neeb f fuan derok. derok-lotuk: haree sabraka- lotuk derok-masin SUBSTANTIVU Derok oin ida ho kulit modok. derrapa VERBU Namdoras iha rai leten bainhira lakon tiha kontrole. EZ. Karreta naha nian derrapa sai hosi estrada. SIN. patina derrepente ADVRBIU Mosu ema ida la hein. SIN. tekitekir desente ADJETIVU Neeb tuir moralidade, hakribi hahalok aat. EZ. Ema desente sira la naok, la tolok ms ema seluk. LI AFUAN- SORUN: indesente desnsia SUBSTANTIVU desfavr SUBSTANTIVU 1. Sai hosi ema ruma nia favr; 2. Atitude la hatudu favr, tanba la gosta ka hakribi. EZ. Ema sira dehan katak ministru nee lakon nia kargu tan prezidente nia desfavr. desfavoravel ADJETIVU 1. Neeb la hatudu favr, neeb la haliis b. 2. neeb hanetik ka hasusar buat seluk. E Z . Anal f abeti zmu nee desfavoravel ba progresu sosil iha ita-nia rain. deside VERBU Tesi lia, halo desizaun. SIN. hakotu EZ. Ami seidauk deside se atu sosa kamioneta ka lae. desizaun SUBSTANTIVU; SIN. lia- kotu, hakotun deskafeinadu ~ deskafeinada f. ADJETIVU Neeb droga kafena la iha. EZ. Ema balu gosta liu hemu kaf deskafeinadu iha kalan, tanba kafena bele halo sira la dukur. deskansa VERBU Hakmatek, para lao ka serbisu. deskansu SUBSTANTIVU deskarga SUBSTANTIVU Eletrisidade nia kbiit makaas no tekitekir nian. EZ. Eletrisista mate tiha bainhira simu deskarga hosi fiu namkotu nee. deskobre VERBU Hetan kedas. EZ. Ema r sira neeb sira hosi rai-Portugl iha skulu dasanulu- resin-limak deskobre rain foun oioin; Sientista ida-neeb maka deskobre eletrisidade? deskobrimentu SUBSTANTIVU deskoesidu ~ deskoesida f. ADJETIVU Neeb ema ida la koese, neeb ema ida la hatene. SUBSTANTIVU Ema-foun E Z . Nia simu karta ida hosi deskoesidu ida. deskonfiadu ~ deskonfiada f. ADJETIVU Ladn fiar-metin ba ema seluk. E Z . I t a- ni a popul asaun deskonfiadu hela ho militr indonziu sira tan sira-nia hahalok aat iha ita-nia rain. deskonfiansa SUBSTANTIVU deskonfortavel 92 ADJETIVU La konfortavel, las fatin diak atu hela b. EZ. Ami la gosta hela iha otl nee t anba t oba- f at i n s i r a deskonfortavel. LIAFUAN-SORUK: konfortavel deskonfortu SUBSTANTIVU deskonjela VERBU Hasai hosi jeleira buat ruma toos hela tan malirin liu atu nia bele namamar fali ka nabeen iha liur. EZ. Tenke deskonjela boek sira molok atu tein tiha. deskonjeladu ~ deskonjelada f. ADJETIVU deskontu SUBSTANTIVU Hamenus folin dala ida. EZ. Loja-nain nee f ami deskontu porsentu lima. deskreve VERBU Haktuir loloos ema ka buat nia feitiu sira. E Z . Livru furak nee deskreve balada sira neeb moris iha rai- Austrlia; Polsia husu nia atu deskreve ema-mane neeb ataka nia iha lurn. deskrisaun SUBSTANTIVU deskulpa VERBU Lakohi duun, f perdua ba. SUBSTANTIVU Hahalok lakohi duun nian, perdua. EZ. Hau husu deskulpa tanba inkomoda Ita-Boot. despede VERBU Kumprimenta ema ruma neeb atu b ona; hatete adeus. EZ. Hau ohin b aeroportu atu despede hau-nia kolega. despedida SUBSTANTIVU desperdisa VERBU Fakar ka halakon leet buat ruma. SIN. hakfakar desperdsiu SUBSTANTI VU Hahalok hakfakar nian. SIN. hakfakar despertadr SUBSTANTI VU Mkina kiik ida neeb lian kedas atu fanun ema dukur hela. SIN. (oras-) makfanun desportivu ~ desportiva f. ADJETIVU 1. Kona-ba desportu. 2. Ema neeb haliis ba desportu. EZ. Hau-nia maun Fernandu nee ema desportivu liu. desportu SUBSTANTI VU Jogu ida hanesan tebe-bola, tenis no seluseluk tan. despreza VERBU La hadomi, la respeita. SIN. hakribi EZ. Ema hotu-hotu despreza ema nee tanba naok-teen. desterra VERBU Obriga ema ruma atu b hela iha raiseluk; la husik nia fila ba nia rain rasik. EZ. Horiuluk governu portugs desterra ema sira neeb funu hasoru nia mai rai-Timr. desterru SUBSTANTIVU destinatriu ~ destinatria f. SUBSTANTI VU Ema neeb (atu) simu karta ida, ninia naran no diresaun mosu iha envelope karta nian. SIN. maksimuk LIAFUAN-SORUK: remetente destinu SUBSTANTIVU 1. Too-fatin. EZ. Bali mak aviaun neeb nia destinu. 2. Ema ka buat nia rahun diak ka aat. 93 EZ. Ita hanoin kona-ba ita-nia labarik sira-nia destinu. destrui VERBU Sobu hotu, harahun. destruisaun SUBSTANTIVU destruidr ~ destruidora f. ms destrutivu ~ destrutiva ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema ka buat) neeb destrui. SIN. maksobuk detalle SUBSTANTIVU 1. Informasaun ida kona-ba buat ka ema. EZ. Ami seidauk bele f detalle kona-ba desgrasa nee. 2. Buat nia feitiu ka elementu ida. EZ. Hau laran-rua kona-ba detalle ida iha sira-nia relatriu. detalladu ~ detallada f. ADJETIVU detein VERBU Taka netik iha fatin ruma, la husik sai. SIN. hasohan detetive SUBSTANTI VU Ema polsia ida neeb buka hatene s mak halo krime ida. detidu ~ detida f. SUBSTANTI VU 1. Ema ida neeb dadur hela, sei hein hatn iha tribunl. 2. Ema neeb autoridade sira la husik sai ba uma liur tan razaun seguransa nian. SIN. ema sohan deut VERBU 1. Kumu ho liman fila-fila. 2. Buti halo rahun. EZ. Main deut masa hodi halo paun; Mane-oan nain-rua deut malu iha ema hotu-hotu nia oin. deve VERBU Tenke selu; seidauk selu tiha. EZ. Nia deve dolar atus ba nia kolega. devr SUBSTANTIVU Ida neeb ema ruma tenke halo. EZ. Ita ema nia devr ida nee selu ema sira neeb serbisu mai ita. deverdekaza SUBSTANTIVU Estudu (liuliu lee no hakerek) neeb alunu sira tenke halo iha uma loroloron bainhira sai tiha hosi eskola. dezafia VERBU Hakarak koko ema ida ka buat ruma. SIN. sadik, hataru EZ. Soldadu sira tiru ba ema nain- tolu neeb dezafia sira-nia orden. dezafiu SUBSTANTIVU 1. Hahalok sadik nian. SIN. Sasadik 2. Tarefa neeb parese susar atu halo. EZ. Hanorin jerasaun foun nee dezafiu boot ba ita-nia governu. dezagrada VERBU Halo ema ladn kontente EZ. Labarik nakar-teen nia hahalok dezagrada madre sira. dezagradu SUBSTANTIVU EZ. Nia la kumprimenta hau hodi hatudu ninia dezagradu. dezagradavel ADJETIVU Neeb ita ladn gosta; ladn diak. E Z . Haloos estudante sira-nia ezame si r a ne e knaar dezagradavel ba mestre sira. dezanima VERBU Halo ema lakon neon. EZ. Mateus dezanima hela tanba la liu ezame. 94 deznimu SUBSTANTIVU dezanimadr ~ dezanimadora f. ADJETIVU Neeb halo ema lakon neon. EZ. Problema nee dezanimadr tebetebes ba profesr sira. dezaparesidu ~ dezaparesida f. SUBSTANTIVU Ema ida neeb lakon tiha iha rain neeb polsia ka tropa hadau ema sira neeb barani atu kritika governu. SIN. ema muli EZ. Ambispu sei selebra misa ida ba dezaparesidu hotu-hotu Timr Lorosae nian. dezaprova VERBU 1. La f aprovasaun, la f lisensa EZ. Komit dezaprova tiha ona ami-nia planu. 2. Kritika tanba ita la gosta ka la simu. E Z . Hau dezaprova sira-nia hahalok. dezaprovasaun SUBSTANTIVU dezarma VERBU Hasai ema nia tarak, kroat ka kilat. dezarmadu ~ dezarmada f. ADJETIVU dezarmamentu SUBSTANTIVU dezarraska ms dezenraska VERBU Sai hosi susar ka problema ruma; konsege halo buat ida neeb uluk susar. LIAFUAN-SORUN: arraska dezastre SUBSTANTIVU Buat aat liu neeb mosu kedas. SIN. azr, asidente, dezgrasa dezastrozu ~ dezastroza f. ADJETIVU dezekilibradu ~ dezekilibrada f. ADJETIVU 1. Ekilbriu la iha SIN. tatoan-laek 2. Neeb hanoin ka halo an la tuir razaun. E Z . Tan feto nee nia hahalok dezekilibradu, ema balu hanoin katak nia bulak. Dezembru (fulan-Dezembru) SUBSTANTIVU Fulan dasanulu-resin- ruak tinan nian; fulan-Natl. d e z e m p r e g a d u ~ dezempregada f. ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb empregu ka serbisu la iha. dezempregu SUBSTANTIVU EZ. Iha ita-nia rain dezempregu nee problema sosil boot liu hotu. dezea VERBU 1. Tui ho lapis hodi halo ilas ka imajen. 2. Halo planu ba buat ida. E Z . Arkitetu portugs ida mak dezea embaixadr nia uma. dezeu SUBSTANTIVU; SIN. hatuin dezentope VERBU Loke buat ida, liuliu kanu, neeb tiba hela. dezenraska: haree dezarraska dezenvolve V E R B U 1. (intranzitivu) Moris nabokar too boot ka tasak. SIN. mae 2. (tranzitivu) Halo sai boot ka tasak, liuliu planu, projetu ka indstria. SIN. hamae EZ. Planu atu dezenvolve turizmu iha ita-nia rain seidauk metin. dezenvolvimentu SUBSTANTIVU; SIN. hamaen dezerda 95 VERBU Hasai liman-rohan nain ka erdei ru hosi ema ni a testamentu. EZ. Katuas nee dezerda nia oan ikus tanba nia hamoe tiha familia. dezerdasaun SUBSTANTIVU dezespera VERBU Lakon neon. dezesperadu ~ dezesperada f. ADJETIVU dezesperu SUBSTANTIVU; SIN. laran-tun dezgostu SUBSTANTIVU Baruk hela ho buat ruma. SIN. Dezagradu E Z . Hau sente dezgostu boot bainhira rona kona-ba ema aat nee nia hahalok. dezigul ADJETIVU La igul; la hanesan, liuliu kona-ba ema nia direitu sira. SIN. lafetuk dezigualdade SUBSTANTIVU E Z . Iha pas ho dezigualdade sosil boot, iha deit ema riku no ema kiak. dezigualdade SUBSTANTIVU dezilude VERBU Halo ita-nia laran nakraik, liuliu bainhira ita la konsege buat ruma neeb ita kleur ona hein. deziluzaun SUBSTANTIVU dezinfeta VERBU Hamoos ho ai-moruk forte ida neeb oho mikrbiu. dezinfetante S U B S T A N T I V U Ai -moruk hodi dezinfeta. EZ. Diak liu ita rega dezinfetante iha kuartu nee atu moras ida labele daet. dezintegra an VERBU Naksobu hotu, narahun hotu. dezintegrasaun SUBSTANTIVU E Z . Seidauk Konsulta Populr governu indonziu tauk katak T i m r L o r o s a e n i a independnsia bele lori ba dezi nt egr asaun Repbl i ka Indonzia nian. dezlel ADJETIVU La fiar-metin. EZ. Sekretriu dezlel nee trai fali nia patraun maski ema nee laran-diak ho nia. dezlealdade SUBSTANTIVU dezliga VERBU Tau telefone fali ba nia fatin atu tesi ligasaun. EZ. Keta dezliga! Main atu koalia ho ! dezloka VERBU Book hosi fatin ida ba fatin seluk. SIN. duka EZ. Jenerl haruka ami dezloka tropa sira ba fronteira. dezlokamentu SUBSTANTIVU; SIN. dakukak dezmilitariza VERBU Hasai tropa sira hosi rain ida, liuliu bainhira iha tropa demais. EZ. Iha Okupasaun nia laran susar barak tanba governu indonziu lakohi dezmilitariza Timr Lorosae. dezmilitarizasaun SUBSTANTIVU dezmoraliza VERBU Halo ema lakon aten-boot, neeb dezmoraliza. EZ. Iha funu laran ita-nia funu- balun sira buka atu dezmoraliza ita ho tranzmisaun-rdiu oioin. dezmoralizadu~ dezmoralizada ADJETIVU 96 d e z m o r a l i z a d r ~ dezmoralizadora f. ADJETIVU Neeb halo ema lakon aten-boot. EZ. Koalia nafatin kona-ba moras no mate nee dezmoralizadr tebetebes ba populasaun. deznutrisaun SUBSTANTIVU Moras tan ema nia ai- han la too, ka aat. SIN. hahn- mukit, subnutrisaun EZ. Iha rain barak labarik sira terus deznutrisaun. dezobedese VERBU Lakohi halo tuir ema ruma nia hakaran ka orden. E Z . Adaun no Eva dezobedese Maromak hodi han ai-fuan neeb Nia bandu nanis. dezobediente ADJETIVU dezobedinsia SUBSTANTIVU dezodorizante SUBSTANTIVU Ai-morin neeb ema sira kose ka rega ba nia kulit atu labele iis. EZ. Ema barak kose dezodorizante iha kalilin. dezordeiru ~ dezordeira f. SUBSTANTIVU Ema hahalok aat liu, estraga ema seluk nia ps. SIN. bandidu, malandru, lafaek rai-maran dezorden SUBSTANTIVU Buat hotu-hotu sai hosi nia fatin, buat hotu sabraut. SIN. runguranga, porkaria d e z o r g a n i z a d u ~ dezorganizada f. ADJETIVU Orden la iha, runguranga hela. EZ. Tanba partidu poltiku nee dezorganizadu hela, ninia kandidatu sira la mann kadeira ida iha eleisaun. d e z r e s p e i t o z u ~ dezrespeitoza f. ADJETIVU Neeb la hatudu respeitu, la haraik an. SIN. respeitu-laek EZ. Iha rain riku barak ema foin- sae sira dezrespeitozu ho katuas sira. dezrespeitu SUBSTANTIVU dezvaloriza VERBU Taka matan ba buat ka ema ida nia folin. SIN. hakribi, hebai EZ. Ita sei satan influnsia hosi raiseluk neeb buka atu dezvaloriza povu Timr nia lisan sira. LIAFUAN-SORUN: valoriza, koet dezvalorizasaun SUBSTANTIVU dezvalorizadu ~ dezvalorizada f. ADJETIVU dezvantajen SUBSTANTI VU Buat ida neeb hamosu susar ruma. EZ. La soi karreta iha Timr nee dezvantajen boot ba ema sira neebe atu lao rai. dezvantajozu ~ dezvantajoza ADJETIVU dezvia VERBU 1. Halo atu bees, halo atu sai hosi nia dalan baibain nian. SIN. habees, habedok 2. Naok fundus ka osan boot hodi hadalan fali ba fatin seluk. SIN. habedok dezviu SUBSTANTI VU Buat ida neeb SUBSTANTIVU Hahalok dezvia nian. diabetes SUBSTANTI VU Moras ida neeb mosu bainhira ema nia raan iha masin-midar resikliu. SIN. mii-midar diabtiku ~ diabtika f. ADJETIVU 97 diabiu SUBSTANTIVU 1. Diabu kiikoan. SIN. diabu-oan 2. Labarik nakar-teen. diabu SUBSTANTIVU Anju ka espritu aat neeb hasoru Maromak Nia hakaran no buka nafatin atu dada ema sira ba aat no ikusliu ba infernu rohan-laek. SIN. demniu, malaikat diabliku ~ diablika f. ADJETIVU diagnostika VERBU 1. Fihir didiak ema nia isin atu hatene moras ida-neeb maka kona nia. 2. Hanoin didiak kona-ba susar ruma atubele hatene nia hun. diagnoze SUBSTANTIVU diagnstiku ~ diagnstika f. ADJETIVU diagrama SUBSTANTIVU Hatuin ka dezeu ida neeb hatudu ka esplika kona- ba buat ruma. diak ADJETIVU 1. Neeb ita gosta. 2. Metin, forte. 3. Util, serve. dikonu SUBSTANTIVU Seminarista neeb simu tiha diakonatu. diakonatu SUBSTANTIVU Hakat ba saserdsiu neeb f ba ema-mane ida podr atu sarani, atu lee evanjellu no haklaken; maski nunee dikonu seidauk bele selebra misa ka f-konfesa ema sira. dialetu SUBSTANTIVU Lian neeb koalia iha zona ida, las dalen ketak, maib hanesan dalen-inan nia oan ida. EZ. Timr Lorosae iha dialetu tolunulu ka liu, maib dalen sanulu-resin-neen deit. dialetl ADJETIVU dilogu SUBSTANTI VU Ema nain-rua ka ema-lubun rua sira-nia koalia ho malu, liuliu iha livru ka filme diamante SUBSTANTIVU Fatuk murak ida, toos tebetebes no lakan, halo ho karbonu puru. SIN. fatuk-lakan diriu SUBSTANTIVU 1. Livru iha neeb ema hakerek buat sira neeb nia halo tiha ona iha loron ida nia laran. 2. Jornl neeb mosu loroloron. didiak ms diak-diak ADJETIVU, ADVRBIU 1. Diak loos, diak tebetebes. 2. h a l o d i d i a k , kompletamente. didin SUBSTANTIVU Hariin ka estrutura ida, halo ho fatuk ka bloku barak, neeb fahe uma ba kuartu oioin. SIN. parede VERBU Halo didin, tau didin ba. EZ. Ami didin uma nee ho hae. didin-lolon SUBSTANTIVU Didin nia lolon. dieta SUBSTANTIVU 1. Ai-han hotu neeb ema ida han loroloron. 2. Programa kona-ba han uitoan deit neeb ema bokur halo tuir bainhira hakarak sai krekas. VERBU Halo dieta. EZ. Tan hau dieta, hau la bele han bolu ka rebusadu. 98 diferente ADJETIVU La hanesan, oin-seluk, oin-ketak. diferensa SUBSTANTIVU difikuldade SUBSTANTIVU Buat neeb difisil. SIN. susar difisil SUBSTANTIVU 1. Toos atu halo, la fasil. SIN. susar 2. Ulun-toos, lakohi halo tuir ema seluk nia hakaran. difteria SUBSTANTI VU Moras ida neeb kona kakorok-laran, hamosu mear-tasak barak. dignidade SUBSTANTI VU 1. Lal a ok ka kompor t ament u ne eb neineik, kalma no sriu. SIN. Oin-moos 2. Respeitu neeb ema ida sente ba nia an. dignu ~ digna f. ADJETIVU 1. Neeb komporta an ho dignidade, hanesan dato. SIN. nobre, datok 2. Neeb soi ka merese. SIN. so i k, meresedr ~ meresedora f. dgrafu SUBSTANTI VU Sinl ka tadak- hakerek neeb reprezenta son ida deit ho smbolu rua, hanesan ll iha lia-tetun ka lh iha lia-portugs. dihi SUBSTANTIVU Insetu siak ida ho makerek kinur no metan iha nia isin-lolon; bele tata no halo aat ema sira. dijere VERBU 1. Dulas hahn iha kabun laran. 2. Estuda no hanoin kona-ba buat ruma foun (liuliu surat ka artigu) atubele kompriende diak liu. EZ. Hau lee tiha ona artigu nee, maib hau seidauk dijere tiha. dijestaun SUBSTANTIVU dijestiva ~ dijestiva f. ADJETIVU dika SUBSTANTI VU Liafuan ka buat ne eb hal o i t a bel e kompriende kona-ba buat ruma, liuliu bainhira ita siik hela. SIN. indsiu, pista EZ. Se sira la f dika ida, susar duni atu siik. dikin SUBSTANTIVU Ai nia balun kiik no mihis ida neeb foin hah moris hosi ai nia fini, kain ka sanak. dikur SUBSTANTIVU Pontu toos rua neeb moris sai hosi animal balu nia ulun (liuliu karau, bibi no rusa). dila: haree ai-dila dilema SUBSTANTIVU Problema difisil ida neeb hatudu solusaun rua deit, ita la hatene atu hili ida- neeb loos tanba solusaun rua hotu bele aat. Dili SUBSTANTIVU Sidade neeb Timr Lorosae nia kapitl, horikedas tinan 1769. EZ. Iha tinan 1769 Portugs sira muda rai-Timr nia kapitl hosi Lifau ba Dili. 99 dilijnsia SUBSTANTIVU 1. Favr ka servisu buka informasaun kona-ba buat ruma. SI N. peskiza, haknokar 2. Knaar atu hetan ka konsege buat ruma neeb presiza. 3. Hahalok badinas. Diloor SUBSTANTIVU Suku iha zona tasi- mane Timr nian. diman SUBSTANTIVU Kroat hanesan daun boot no naruk ida neeb uza iha funu. Dinamarka (rai-) SUBSTANTIVU Nasaun ida iha parte norte kontinente Europa nian. dinamarks ~ dinamarkeza f. ADJETIVU Rai-Dinamarka nian. SUBSTANTIVU Ema, mahorik ka lian rai-Dinamarka nian. dinamita VERBU Halo rebenta ho dinamite EZ. Militr sira dinamita tiha uma neeb. dinamite SUBSTANTIVU Substnsia ida neeb bel e rebenta hodi hal o esplozaun boot, bele ms sobu hotu sasn neeb besik hela. dinosauru SUBSTANTIVU Animl ida neeb moris iha rai tinan rihun ba rihun liub, hanesan lafaek boboot. dinu VERBU La gosta, lakohi ema ka buat ida. SIN. odi, hakribi dioseze SUBSTANTIVU Kreda nia provnsia ida neeb ambispu ida ukun. EZ. Timr Lorosae ohin loron iha dioseze rua: Dili nian no Baukau nian. diosezanu ~ diosezana f. ADJETIVU diploma S U B S T A N T I V U Surat ne eb universidade ka koljiu ida f ba estudante ida hodi hatudu katak nia tuir tiha ona too rohan kursu ida. diplomadu ~ diplomada f. SUBSTANTIVU Ema neeb mann tiha ona diploma. diplomasia SUBSTANTIVU 1. Jeitu ba halao relasaun entre nasaun rua; diplomata nia knaar. 2. Jeitu ba trata ho ema sira hodi la ofende ka hahirus sira. EZ. Diplomasia nee jeitu susar atu domina tanba ema diplomata la bele hatudu nia sentimentu bainhira trata daudaun ho ema seluk. diplomtiku ~ diplomtika f. ADJETIVU diplomata SUBSTANTIVU 1. Badain diplomasia nian, liuliu ema ida neeb serbisu iha embaixada ka konsuladu. 2. (makribik) Ema neeb halo an hanesan nia diak no matenek liu ema seluk. direitu SUBSTANTIVU 1. Buat neeb lei husik ita halo ka soi. EZ. Iha demokrasia, boot hotu- hotu iha direitu ba vota. 2. Hanorin kona-ba lei. EZ. Andr halo kursu direitu iha uni versi dade at ubel e sai advogadu. diresaun 100 SUBSTANTIVU 1. Fatin neeb ita lao hasoru b. SIN. halolon EZ. Sira b diresaun neeb? 2. Diretr nia kargu ka serbisu. SIN. hahesik 3. Orden ka hanorin kona-ba halo buat ruma. SIN. orientasaun diretr ~ diretora f. SUBSTANTIVU Ema neeb halao knaar-lisuk ka empreza ida, liuliu eskola, fbrika ka repartisaun. SIN. mahesik diretu ~ direta f. ADJETIVU Neeb b fatin ruma tuir dalan loos deit, selae tuir dalan badak liu hotu. EZ. Seidauk iha sasemok diretu ba Sdnei hosi Dili: tenke troka aviaun iha Darwin. dirije VERBU 1. Halao. SIN. hesi EZ. S mak dirije fbrika nee? 2. Tau iha diresaun be diak. SIN. halolo disidente SUBSTANTI VU Ema ida neeb hanoi n kona- ba buat importante ida la hanesan governu, kreda ka ema barakliu. EZ. Disidente sira neeb lakohi atu ita-nia povu ukun rasik an b hela tiha ona iha Indonzia. disidnsia SUBSTANTIVU disionriu SUBSTANTIVU Livru hanesan ida- nee, neeb f liafuan rihun- rahun iha orden alfabtika, ho liafuan ida-idak nia signifikadu. diskete S U B S T A N T I V U Plstiku-tahan kuadradu ida ho fixeiru iha laran neeb ema sira hatama ba komputadr atubele loke fixeiru nee hodi haree iha ekrn. diskrdia SUBSTANTIVU Bainhira ema sira la hatn malu ka istori malu. diskoteka SUBSTANTI VU 1. Disku-mzika kolesaun ida. 2. Loja neeb faan disku- mzika. 3. Lokl ka fatin ida neeb ema sira (liuliu foin-sae) b atu rona mzika sai hosi disku, dansa no hemu. diskretu ~ diskreta f. ADJETIVU (Ema) neeb kuidadu hodi koalia ho ema seluk, tanba tauk dehan sai buat ruma neeb bele book ka halo nia hirus. SIN. taes-lia diskrisaun SUBSTANTIVU diskrimina VERBU 1. Haketak buat ida hosi buat seluseluk. 2. Trata ema ida la hanesan ema seluk, liuliu tuir motivu injustu. E Z . Iha rain balu governu diskrimina hasoru ema neeb nia rasa, lian ka relijiaun la hanesan ema barakliu. diskriminasaun SUBSTANTIVU d i s k r i m i n a t r i u ~ diskriminatria f. ADJETIVU disku SUBSTANTIVU 1. Tahan ida iha neeb mzika, imajen ka hakerek grava tiha ona. 2. Tahan kabuar no todan ida neeb ema sira tiha nuudar desportu. 3. Tahan kabuar iha telefone tuan nia oin ho kuak ba 101 nmeru ida-idak neeb ita marka hodi dere arame. disku-kompaktu SUBSTANTIVU Besi-tahan kabuar ida iha neeb mzika, hakerek ka imajen grava tiha ona. SIN. sed disku-toos SUBSTANTIVU Fatin iha komputadr nia laran hodi rai fixeiru hotu- hotu. diskursu SUBSTANTIVU Koalia iha ema barak nia oin kona-ba lia ruma neeb importante. diskute VERBU Koalia ka haksesuk kona- ba buat ruma. SIN. tetu lia diskusaun SUBSTANTIVU; SIN. soru-mutu disparate SUBSTANTIVU Koalia mamuk neeb la f sentidu ka importnsia ruma; koalia naranaran deit. SIN. lia-beik, besteira disponivel ADJETIVU 1. (Buat ka ema) neeb bele hetan lasusar. SIN. hola- belek 2. (Ema) neeb prontu atu simu ka tulun ema seluseluk. disponibilidade SUBSTANTIVU disputa SUBSTANTIVU/VERBU Haksesuk ka briga boot. distnsia SUBSTANTIVU Dook hira loos hosi fatin ida. SIN. dadook EZ. Susar atu lao rai iha Austrlia tan distnsia boot iha sidade boot sira-nia leet. distribui VERBU Fahe ba ema oioin. distribuisaun SUBSTANTIVU distribuidr ~ distribuidora f. SUBSTANTI VU 1. Komersi ante neeb fahe sasn ba loja barak atu faan. 2. (distribuidr) Mkina ida neeb fahe sasn kiik oioin (rebusadu, sigarru, osan no seluseluk tan) bainhira ema ida hatama doit ida ka kartaun. 4. (distribuidora) Sosiedade komersil ida neeb fahe sasn ba loja barak atu faan. distritu SUBSTANTIVU Nasaun nia balun ida n e e b m s z o n a administrativa governu nian. EZ. Rai Timr Lorosae hakohak distritu barak: ida iha loromonu liub nee Oekusi nian; ida iha lorosae liub nee Lospalos nian. distritl ADJETIVU distrbiu SUBSTANTIVU Runguranga no tarutu boot neeb ema halo atu halakon dame. SIN. habuur EZ. Molok Konsulta Populr hah iha tinan 1999 iha distrbiu barak iha Dili no vila oioin. ditadr ~ ditadora f. SUBSTANTIVU Ukun-nain ida neeb soi podr tomak iha nia rain, no bai bai n hanehan populasaun. EZ. Ditadr sira hakribi ema sira neeb luta tan demokrasia. ditadu SUBSTANTIVU 1. Testu neeb ema ida lee neineik ho lian boot atu ema seluk bele hakerek. EZ. Mestre f beibeik ditadu ba klase atu alunu sira bele aprende ortografia loloos. 2. Liafuan balu neeb hatete baibain kona-ba ita ema nia vida. SIN. provrbiu, kadehan 102 EZ. Lalika konvida asu horon ruin nee ditadu Timr nian. ditadura SUBSTANTIVU Ditadr nia ukun. ditongu SUBSTANTI VU Son ida neeb hakohak vogl rua iha liafuan balu mai hosi lia-portugs, hanesan ei iha liafuan jeitu ka ou iha liafuan roupa. diuk baibain tilun-diuk ADJETIVU (ema) neeb la bele rona selae rona aat. divn SUBSTANTIVU Kadeira-baruk naruk oin ida ho fatin ba ema nain- rua ka tolu, neeb baibain uza iha saladevizita. SIN. sof diversidade SUBSTANTIVU 1. Kualidade ka feisaun oioin hamutuk. 2. Kualidade lahanesan. diverte VERBU Halo ema kontente no hamnasa; habosok. divertimentu, diversaun SUBSTANTIVU divertidu ~ divertida f. ADJETIVU 1. Neeb diverte. 2. Kmiku. divide VERBU Fahe ba balun rua ka liu divizaun SUBSTANTIVU divindade S U B S T A N T I V U 1. Kualidade maromak nian; 2. maromak ida. divinu ~ divina f. ADJETIVU 1. Maromak nian, kona- ba Naromak; 2 . Mai hosi Maromak. EZ. Kreda Katlika nee divinu tanba Maromak, las ema deit, maka harii. divizivel ADJETIVU Neeb ita bele fahe. SIN. fahe-belek LIAFUAN-SORUN: indivizivel divizibilidade SUBSTANTIVU divorsia VERBU (kaben-nain rua) soe malu divrsiu SUBSTANTIVU; SIN. soe- malu EZ. Divrsiu nee problema sosil boot tanba halo labarik barak terus. divorsiadu ~ diviorsiada f. ADJETIVU Ema neeb soe malu ona ho nia kaben. dixiplina SUBSTANTIVU 1. Hahalok tuir regra oioin. EZ. Povu Timr hatudu dixiplina boot bainhira b hili-vota iha eleisaun. 2. Jeitu hodi komporta an ka serbisu ho orden no badinas. EZ. Labarik sira presiza domin no kariu, maib ms dixiplina. 3. Kursu-estudu iha eskola ka universidade. SIN. matria VERBU F-kastigu ema neeb la halo tuir regra sira ka hahalok- aat. dixiplinadu ~ dixiplinada f. ADJETIVU Neeb hatudu ka tuir dixiplina. dizenteria SUBSTANTIVU Moras haliur bee-boot ho raan no been iha laran. SIN. tee-raan, modan doben ADJETIVU Neeb ita hadomi tebetebes. EZ. Timr ita-nia rain doben. dobra 103 VERBU Muda filme ida hodi troka dilogu neeb iha ho dilogu foun iha lian seluk. EZ. Presiza dobra filme japons nee ba lia-tetun atu pbliku bele komprende. dobradu ~ dobrada f. ADJETIVU EZ. gosta liu filme raiseluk ho subttulu ka dobradu? dobrajen SUBSTANTIVU dobradisa SUBSTANTIVU Besi ida ho tahan rua no eixu ida neeb tutan odamatan ka janela ba kuadru. dodok VERBU 1. Naksobu no narahun tan aat tiha ona (liuliu hahn, ai no mate-isin). 2. Mamar tebetebes. dogma SUBSTANTIVU Hanoin ka hanorin neeb ema ka instituisaun ruma (liuliu Kreda) hatn ho nia autoridade rasik ba ema sira. EZ. Doutrina kona-ba Santsima Trindade nee dogma fiar sarani nian, katak ema neeb la fiar b las sarani tuir loos. dogmtiku ~ dogmtika f. ADJETIVU dohan SUBSTANTIVU Uat forte ida neeb tutan samen ka mskulu ba ruin. SIN. samen-talin dohan-musan SUBSTANTIVU Bubuk ida iha kalilin laran ka kelen-leet. dois VERBU Iis aat neeb ita horon bainhira hahn, ai ka isin-mate dodok ona, no ms bainhira animl ka ema nia isin foer hela. doit SUBSTANTIVU Osan-besi ida. doko VERBU Book buat ruma b-mai ka tun-sae ho beran. dokumentriu SUBSTANTIVU Filme ka programa- televizaun kona-ba ema ka akontesimentu ruma. dokumentu SUBSTANTIVU Surat ida neeb f sasin ka testemuu kona-ba buat ruma. dokumenta VERBU dolar VERBU Dada an ba oin rabat rai. EZ. Lafaek no samea nee animl rua neeb lao dolar. dolar SUBSTANTIVU Osan rain dalen-ingls oioin nia osan (hanesan Singapura, Estadus Naklibur Si ra, Kanad, Austrl i a, Zelndia Foun). Daudaun nee osan amerikanu uza iha Timr Lorosae ms too oras neeb ita hetan ita-nia osan rasik. EZ. Dolar ida hakohak sntimu atus ida. dolen SUBSTANTIVU Been kantl iha ruin laran. domstiku ~ domstika f. ADJETIVU 1. Uma nian. SIN. umak 2. Ita-nia nasaun nian, las nasaun seluk nian. EZ. Sasemok domstiku deit sai hosi aeroportu kiik nee; ema sira neeb atu sae sasemok internasionl tenke b Komoro. domin SUBSTANTI VU Hakarak no gosta tebetebes buat ka ema ruma. SIN. hadomin 104 EZ. Inan nia domin ba nia oan forte liu domin umanu hotu-hotu. domina VERBU 1. Ukun tomak buat ka ema ruma. EZ. Hosi tinan 1976 too 1999 Indonzia mak domina ita-nia rain. 2. Hatene didiak jeitu ida ka lian ida. EZ. Malae nee domina ona lia- tetun, maib nia seidauk domina lia-portugs. domniu SUBSTANTIVU domingu ms loron-domingu SUBSTANTIVU 1. Loron uluk semana nian. 2. (dialetl) loron hitu, semana. Domingu-Pskua ms Pskua SUBSTANTIVU Domingu iha neeb sarani sira selebra Ita Nai Jezs Kristu Nia moris-hikas. Domingu-Ramus SUBSTANTI VU Domingu dahikus Kuarezma nian; loron dahuluk Semana Santa nian. Domnika (rai-) SUBSTANTI VU Rai-kotun no ms nasaun ida iha Tasi-Antillas. dominikense ADJETIVU Rai-Domnika nian. SUBSTANTIVU Ema ka mahorik rai- Domnika nian. domniu SUBSTANTIVU 1. Ukun. 2. Jeitu ka matenek. don SUBSTANTIVU Jeitu neeb Maromak f ba ema ida ba halo buat ruma. SIN. talentu Don SUBSTANTIVU/TTULU Tratamentu ba liurai, dato ka ambispu; liufuan nee mai hosi ttulu portugs Dom. EZ. Don Mateus, Don Boaventura. Dona SUBSTANTIVU/TTULU Tratamentu ba nai-feto kaben ida, ita tau iha naran-sarani nia oin. EZ. Dona Maria, Dona Ana dona: haree ai-dona dook ADVRBIU/ADJETIVU La besik, (fatin) neeb presiza tempu barak atu too b. doon SUBSTANTIVU Perodu ida bainhira lakon famlia uma-laran ida, sira neeb sei moris hatais hena metan hodi hanoin beibeik matebian nee. SIN. lutu door ADVRBI U/ADJETI VU Neeb foer tebetebes. doos SUBSTANTIVU Fatin atu tau sasn oioin iha laran. SIN. kaixa doras ADJETIVU 1. Neeb namdoras. 2. (Liafuan) ne'eb nia vogl dadan ka prinsipl mosu iha slaba rabat ida be ikus nian (slaba antepenltima). SIN. proparokstonu EZ. Mdiku, vlidu, eltriku, agrkola, poltika hotu-hotu liafuan doras. dormitriu SUBSTANTIVU Kuartu boot ho kama barak iha koljiu, seminriu ka ospitl. SIN. kehan-toba dose SUBSTANTIVU 1. Hahn ida halo ho farina, manu-tolun, manteiga no masin-midar, hanesan paun midar. 105 2. Kualkr rebusadu ida. dosente SUBSTANTIVU Ema neeb hanorin iha eskola ka universidade. SIN. profesr, manorin dosi SUBSTANTIVU Dokumentu lubun ida kona-ba lia ida deit. SIN. pasta dotik: haree ai-dotik doutr ~ doutora f. SUBSTANTIVU 1. Ema neeb simu tiha ona diploma aas liu hotu iha fakuldade universidade nian. 2. Ema badain bali ema moras. SIN. mdiku/mdika doutoradu ~ doutorada f. ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb halo tiha ona doutoramentu. doutoramentu SUBSTANTIVU Diploma aas liu hotu neeb estudante ida bele simu iha universidade. doutrina SUBSTANTIVU 1. Hanorin ida, liuliu kona-ba relijiaun, filozofia ka poltika. 2. Aula kona-ba fiar sarani, liuliu ba labarik sira. doze SUBSTANTIVU Ai-moruk hira loos ema moras presiza hemu iha dala ida atubele hetan isin- diak. EZ. Ai-moruk nee Ita sei hemu doze lima iha loron ida. drama SUBSTANTIVU 1. Istria ida neeb ema ruma hakerek atu ema sira bele reprezenta iha teatru. SIN. pesa-teatru 2. Pesa-teatru kona-ba buat sriu, las atu halo ema sira hamnasa deit. LIAFUAN-SORUN: komdia 3. Situasaun grave ida. E Z . Drama boot ida mosu horisehik bainhira malandru nain-rua tama ba banku ko kilat. dramtiku ~ dramtika ADJETIVU dramaturgu ~ dramaturga f. SUBSTANTIVU Ema neeb hakerek drama. droga SUBSTANTI VU 1. Ai-moruk atu hamate ka satan moras. 2. Ai-moruk todan neeb ema balu hemu, fuma ka sona ba an atubele sente kontente ka isin- lais liu. Droga barak liu perigozu tebetebes, governu no polsia ms bandu. VERBU F droga. EZ. Atubele opera karau-aman nee, veterinriu droga uluk tiha. drogadu ~ drogada f. SUBSTANTIVU Ema ida neeb kona vsiu droga nian; katak tan depende droga ona sai bulak se la konsege hetan droga liutn beibeik. dudu VERBU Book buat ruma ba oin. duir VERBU Book buat kabuar ruma tuir rai ba oin, ba kotuk selae ba sorin. duka VERBU Book an. dukan, dadukak SUBSTANTIVU; SIN. movimentu dukadu SUBSTANTIVU Zona neeb duka ida mak ukun. duke ~ dukeza f. SUBSTANTI VU Dato iha rain balu Europa Loromonu nian. duk 106 ADVRBIU Liafuan ida neeb ita uza hodi kompara hahalok rua. EZ. Hau gosta liu hela iha Likis duk iha Dili. dukur VERBU Deskansa hodi taka matan too lakon konxinsia, liuliu hodi latan. SIN. toba dulas VERBU Halo buat ruma atu fila beibeik. EZ. Main tau modo iha sanan, dulas hotu-hotu ho kanuru boot. dulur V E RBU 1. Sai maluk ba. S I N . hakmaluk EZ. Diak liu imi la dulur ho labarik nakar nee tanba nia bele dada imi ba aat. 2. Konta ema nia vida, lori lia. SUBSTANTIVU 1. Maluk, belun. 2. Hahalok dulur nian. SIN. dadulur duni VERBU Dudu ba oin selae ba liur ho kbiit. EZ. Hau duni asu foer nee ba liur. duni ADVRBIU Tuir loloos. EZ. Buat neeb sira konta foun duni. dunitn PREPOZISAUN Atu tulun ema ruma, selae atu halo buat ruma mosu mai. E Z . Nia halo sakrifsiu barak dunitn nia familia. duplu ~ dupla f. ADJETIVU Ho dalas ka balun rua hanesan deit. SIN. kaduak EZ. Kilat nee iha kanu duplu. durante PREPOZISAUN Iha tempu ruma nia laran. SIN. natoon EZ. Durante Funu Mundil Daruak Japons sira okupa rai-Timr besik tomak. durubasa SUBSTANTI VU Ema ida neeb koalia dalen rua, badain atu trads liafuan ba lian seluk bainhira ema sira neeb hasoru malu sira-nia lian lahanesan. SIN. intrprete E Z . Ema foin-sae sira neeb estuda dalen sira bele hetan serbisu nuudar durubasa. VERBU Halo knaar durubasa nian. duruhui SUBSTANTIVU 1. Ema fuik horiuluk nian neeb han ema seluk nia naan (kriminozu ka funu-balun neeb oho tiha) nuudar lisan. SIN. kanibl, antropfagu EZ. Molok atu sai sarani, ema Batak sira no ms ema rai-Fij nian duruhui. 2. Ema fuik neeb mosu iha ai- knanoik, hatauk ita tanba nia lemo rai, buka daudaun ema seluk atu han. duu VERBU Dehan, lah prova metin, katak ema ida halo sala ka hahalok aat ruma; f sala. SIN. akuza daduuk SUBSTANTI VU; SI N. akuzasaun makduuk ADJETIVU; SIN. akuzatriu duun ADJETIVU Neeb ema duu ka akuza tiha ona. SIN. akuzadu duut SUBSTANTI VU Ai badak no mihis neeb moris hodi taka rai. duut-morin 107 SUBSTANTIVU Ai oioin be morin (hanesan ruku, salsa, agriaun) neeb ita ema uza atu fukar ka enfeita hahn. duvida VERBU Laran-rua hela. EZ. Keta duvida atu husu hau-nia tulun. dvida SUBSTANTIVU EZ. Diretr dehan sai nia dvida sira kona-ba faktu balu iha relatriu nee. dzia SUBSTANTIVU Buat sanulu-resin-rua hamutuk. EZ. Mana b loja hodi sosa manu- tolun dzia ida. 108 Ee
SUBSTANTIVU Letra E nia naran.
EANS ABREVIATURA = Emiratu Arabi Naklibur Sira edifsiu SUBSTANTI VU Fatin ka uma ida neeb ema uza hanesan serbisu-fatin ka hela-fatin. SIN. uma, hariin Edimburgu SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai- Esksia nian. edisaun SUBSTANTIVU 1. Manuskritu ida neeb ema fila tiha ona ba livru. 2. Livru ida nia ezemplr hotu- hotu neeb imprime tiha iha dala ida. edita VERBU 1. Fila manuskritu ida ba livru. EZ. Molok Ita-Boot imprime testu nee, tenke f ba ema neeb iha kapasidade atu edita testu nee tomak. 2. Imprime livru hodi halekar ba pbliku. SIN. publika editr ~ editora f. SUBSTANTI VU Ema neeb edita livru. editoril ADJETIVU Kona-ba edisaun. SUBSTANTIVU Artigu iha jornl neeb hatudu diretr nia hanoin kona-ba buat ruma. editu SUBSTANTI VU Ukun-fuan neeb governu f sai. SIN. dekretu ditu SUBSTANTI VU Orden ida neeb tribunl f sai liuhosi annsiu hakerek. NOTA: Keta konfunde liafuan rua ditu no editu. edonista SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Ema) neeb i nterese ba prazr no divertimentu deit. edonizmu SUBSTANTIVU eduka VERBU 1. Hanorin modun-diak ba ema ruma, liuliu ba labarik. 2. Hasae ema ida nia matenek kona-ba dixiplina ruma. edukadu ~ edukada f. ADJETIVU 1. Neeb matenek tanba simu tiha ona edukasaun. 2. Neeb modun di ak, delikadu, haraik an. edukasaun SUBSTANTIVU 1. Hanorin no estudu hamutuk. 2. Modun-diak, delikadeza. EZ. Edukasaun importante ba nasaun nia dezenvolvimentu. edukasionl ADJETIVU Kona-ba edukasaun, edukasaun nian. edukativu ~ edukativa f. ADJETIVU 1. Neeb hanorin buat util. 2. Kona-ba edukasaun. SIN. edukasionl eepa! INTERJEISAUN Espresaun ida neeb ema baibain uza atu hatudu laran-hakfodak tanba haluha ka rona buat ruma ba dala uluk. E Z . Eepa! Loloos hau hasoru malu ho nia ohin dadeer. 109 efeitu SUBSTANTIVU Letra F nia naran. efeitu SUBSTANTI VU 1 . Mudansa ka reasaun neeb buat ruma hamosu. EZ. Fuma sigarru bele f efeitu aat ba ita-nia sade. 2. Impresaun jerl neeb ema ka buat ruma hamosu. EZ. Prinseza nia vizita halo efeitu boot iha distritu tomak. efiks ADJETIVU 1. Neeb halo ka f efeitu. 2. Neeb too ka hetan rezultadu neeb loloos. 2. Neeb iha kapasidade atu halao buat ruma ho didiak la presiza lakon tempu no enerjia. EZ. Ita-nia nasaun presiza governu neeb matenek, badinas no efiks. efiksia SUBSTANTIVU egosta ADJETIVU Neeb hanoin, tau matan ka f interese liu ba nia an duk ba ema seluk. EZ. Ema neeb egosta sei la hetan maluk barak. egozmu SUBSTANTIVU eh KONJUNSAUN Liafuan tetun-terik nian neeb Ita dala balu hetan iha testu relijiozu ho arti hanesan ka. ehas SUBSTANTIVU Insetu kiik neeb halai iha rai leten no ema hakribi tanba moris iha fatin foer. SIN. barata ei! INTERJEISAUN Liafuan neeb ita dehan sai atu bolu ema ruma nia atensaun maib ho ton makaas uitoan. EZ. Ei! Labarik sira, keta halimar iha dalan. eis- PREFIKSU Uluk nian, n.e. ei s- prezidente, eis-ministru eixu SUBSTANTIVU Besi-riin neeb tutan roda rua iha karreta. ejpsiu ~ ejpsia f. ADJETIVU Rai-Ejitu nian. SUBSTANTIVU Ema Ejitu. Ejitu (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha frika Nordeste ho kultura neeb tuan lahalimar. eker SUBSTANTIVU Kontas halo hosi ahu- ruin. SIN. morteen ekilibradu ~ ekilibrada f. ADJETIVU 1. Neeb naktoan, iha ekilbriu, la atu monu ona. 2. (Ema) neeb hanoin ka komporta an ho juizu. SIN. hanoin-norml ekilbriu SUBSTANTIVU 1. Kondisaun bainhira buat ida hamriik hela, la monu ida. SIN. tatoan. 2. Hanoin sentidu hodi sukat buat hotu-hotu hanesan. ekipa SUBSTANTIVU 1. Jogadr lubun ida. 2. Badain lubun ida neeb halao knaar ruma. VERBU F buat hotu neeb presiza atubele halo knaar ruma. EZ. Atu sira bele buka r-sobun iha tasi-kidun neeb klean, governu ekipa polsia ho roupa luku nian. ekivalente 110 ADJETIVU Hanesan deit kona-ba folin, valr ka tamau. SUBSTANTIVU Buat neeb nia valr ka uzu hanesan buat ida seluk nian. ekivalnsia SUBSTANTIVU eklipse SUBSTANTIVU 1 . Mamosuk ka fenmenu iha lalehan bainhira fulan ka fitun liu hosi Rai, Loro ka fitun seluk nia oin, no iha momentu nee duni hanetik fitun nia naroman tomak. Eklipse loro nian ita bolu naran ms loro-mate, fulan-kalobas ka fulan-naraan. 2. Situasaun bainhira buat ida taka ka subar buat seluk. ekolojia SUBSTANTIVU Relasaun entre buat moris sira no sira-nia ambiente ka horik-fatin. 2. Estudu kona-ba relasaun nee. ekoljiku ~ ekoljika f. SUBSTANTIVU ekolojista S U B S T A N T I V U Ema matenek ekolojia. ekonomia SUBSTANTIVU 1. Sistema kona-ba halo no faan sasn atu halo osan. 2. Estudu kona-ba sistema nee. 3. Poupa osan hodi gasta uitoan deit. 4. Osan neeb Ita poupa tiha ona. ekonmiku ~ ekonmika f. ADJETIVU 1. Kona-ba ekonomia, ekonomia nian. 2. Neeb gasta uitoan no haliis ba poupa osan. ekonomista SUBSTANTIVU 1. Ema ida neeb estuda ekonomia. 2. Matenek-nain ekonomia. ekoturizmu SUBSTANTI VU Turizmu neeb, maski indstria, buka atu la estraga rain ida nia meiu- ambiente. ekrn SUBSTANTI VU Kabelak mutin ka malahuk vertikl tetuk ida neeb uza atu hamosu imajen ho televizaun ka komputadr. EZ. Ekrn televizaun nian iha tamau oioin, balu polegada 1.5, 1.5 no balu boot liu. eksgonu SUBSTANTIVU Forma ida ho lidun neen. SIN. lidun-neen eksagonl ADJETIVU ektare SUBSTANTIVU Sasukat ida kona-ba rai ka toos neeb vale are sanulu. ekuadr SUBSTANTIVU 1. Lia imajinria ida haleu mundu, iha klaran loloos entre Polu Norte no Polu Sl. 2. (rai-Ekuadr) Rain no estadu iha parte norueste Amrika Sl nian. ekuatorianu ~ ekuatoriana f. ADJETIVU Rai-Ekuadr nian. SUBSTANTIVU Ema Ekuadr. ekumenista SUBSTANTIVU Ema ida neeb tuir ekumenizmu. ekumenizmu SUBSTANTIVU Movimentu ka filozofia neeb buka atu halibur kreda sarani hotu-hotu. ekumniku ~ ekumnika f. ADJETIVU elstiku ~ elstika f. 111 ADJETIVU Neeb bele naklolo sai naruk, badak ka belar. SUBSTANTIVU (elstiku) Materil hosi borraxa neeb bele sai naruk, badak ka belar bainhira dada tiha, hafoin bele fila ba nia forma foufoun nian. ele SUBSTANTIVU Letra L nia naran. elefante SUBSTANTIVU Animl maksusuk rai- maran nian neeb boot liu hotu, ho ain haat, inur-kain naruk, nehan rua naruk hanesan dikur no tilun-tahan belar boot. Elefante sira moris iha rai-frika nia balun, rai- ndia, rai-Birmnia no rai- Tailndia. SIN. odas elefantaze (moras-) SUBSTANTIVU Moras ida neeb halo ema nia ain bubu sai boot liu ain norml. SIN. ain-potis, ain- motur elegnsia SUBSTANTI VU Iha kondisaun ka karakterstiku elegante, furak ka bele dada/atria ema seluk nia atensaun. elegante ADJETIVU 1. (Roupa ka objetu-arte) neeb lotuk ka furak. 2. (Ema) neeb hatais ho gostu. EZ. Ema hotu gosta feto ka mane neeb elegante. 3. (Estilu) neeb furak tanba hatudu gostu diak. SIN. kalotuk elegnsia SUBSTANTIVU eleisaun SUBSTANTIVU Hahalok ema halibur malu hodi vota ba ema ida atu reprezenta sira iha komisaun, konsellu ka governu. eleitr ~ eleitora SUBSTANTIVU Ema neeb eleje ka hili liuhosi votasaun. SIN. mahilik, votante eleitoradu ADJETIVU Eleitr hotu-hotu. SI N. mahilik-laken eleitorl ADJETIVU Kona-ba eleisaun. SIN. mahilik eleje VERBU Hili liuhosi votasaun. EZ. Ema hotu-hotu iha direitu atu eleje ninia reprezentante ba Asembleia Repblika nian. elementu SUBSTANTIVU 1. Buat ida nia baluk kiik ida. 2. Isin-balun ka membru. 3. Horik-fatin ka ambiente naturl. elementr ADJETIVU 1. Bziku, fundamentl, hun nain. 2. Neeb foin hah. EZ. Atu aprende lia-ingls didiak, Ita tenke liuhosi klase elementr. elenku SUBSTANTIVU Lista ho autr hotu- hotu neeb mosu iha pesa- teatru nia laran. EZ. Iha filme nia rohan, ita haree elenku. eltriku ~ eltrika f. ADJETIVU Neeb hamosu ka uza eletrisidade. SUBSTANTI VU (eltriku) Autokarru oin ida neeb lao iha karrl leten iha lurn; nia kakuluk kesi ba fiu eltriku neeb tabelen iha leten. E Z . Sidade Lizboa iha eltriku barak atu tula ema sira, maib Dili seidauk iha. eltriku-fatin 112 SUBSTANTIVU Kuak neeb ita tuu fiu eletrisidade nian b atu korrente bele lao tuir. SI N. tomada eletrisidade SUBSTANTIVU Enerjia neeb mosu bainhira delak partikula sira dada malu no duni malu filafila hodi halo forsa makaas neeb f naroman no manas, no ms halao mkina sira. eletrisista SUBSTANTIVU Badain ida neeb monta no hadia sasn eltriku, liuliu ahi eltriku. eletrokuta VERBU Oho ho sasulik eltriku. eletrokusaun SUBSTANTIVU eletrniku ~ eletrnika ADJETIVU (Mkina) neeb iha laran tranzistr neeb kontrola sasulik eltriku. SUBSTANTIVU (eletrnika) Sinsia no teknolokia kona-ba sirkuitu no aparellu eletrniku sira. elevadr SUBSTANTIVU Mkina ida hanesan kaixa tutan metin ho tali-besi boot neeb serve atu tula ema no sasn tun-sae iha uma aas ho andr barak. EZ. Tanba kole lahalimar, ami hili atu uza elevadr sae ba andr leten. elikpteru SUBSTANTIVU Aviaun ain ida ho lise ka tahan nakdulas envezde liras; tahan nakdulas sira-nee husik elikpteru sae loos ba leten las sae haliis hanesan aviaun ho liras. elimina VERBU 1. Hasai tiha hosi fatin ida.SIN. haliur 2. Duni sai hosi fatin ida. 3. Halakon tiha atu la bele iha tan. SIN. halakon eliminasaun SUBSTANTIVU eliminatria SUBSTANTIVU Prova iha desportu ida atu hasai kompetidr fraku sira hodi hili sira neeb maka forte liu ba kompetisaun ikus nian. elipse SUBSTANTIVU 1. Forma ovl regulr ida, hanesan leun srkulu haree hosi lidun ida. 2. Parte klauza ka fraze ida neeb bele halakon tiha tanba lah parte nee ms ita bele komprende nia nafatin ka siik ida neeb tuir. Elipse nee ita reprezenta ho pontu tolu ka liu tuir malu (...) E Z . Malandru nee deside atu naok banku. Loron ida, nia tama banku nee ho kilat... elptiku ~ elptika f. ADJETIVU lise SUBSTANTIVU Mekanizmu ida ho tahan tolu ka liu neeb nakdulas hodi haduni aviaun ka r. SIN. madunik lite SUBSTANTI VU Sira neeb jeitu, matenek ka riku liu ema seluseluk. elle SUBSTANTIVU Letra LL nia naran. SIN. ele-kaduak Elsalvadr (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha Amrika Klarak. S I N . rai- Salvadr Elsnkia SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai- Finlndia nian. ema 113 SUBSTANTIVU Mane, feto ka labarik. ema-lubun SUBSTANTIVU Grupu boot ka ema barak halibur malu hela. EZ. Ema-lubun prepara hela atu halo manifestasaun hasoru violnsia domstika. emar SUBSTANTIVU 1. (tetun-terik) Ema sira. (Horiuluk iha lia-tetun substantivu balu marka forma plurl ho sufiksu -r, n.e., besi ~ besir besi sira, asu ~ asur asu sira). 2. Ema sira neeb atu serb ema seluk ka kriadu. 3. Ema sira neeb tuir ema seluk, hanesan fiar ka haree ema nee hanesan matadalan ba sira. embaixada SUBSTANTIVU 1. Embaixadr no nia pesol sira-nia servisu-fatin. 2. Embaixadr nia uma ka hela-fatin. embaixadr ~ embaixadora f. SUBSTANTI VU Ema ne eb reprezenta nia governu iha rain seluk ida. E Z . Embaixadr dahuluk RDTL nian ba Repblika Indonzia mak Sr. Alindo Maral. embalajen SUBSTANTIVU Falun mahar neeb taka buat ida be ita haruka tuir korreiu. emblema SUBSTANTIVU 1. Ilas ka imajen simbliku. 2. Tadak besi ka plstiku neeb ema sira tau iha sira-nia hatais atu identifika an. emblemtiku ~ emblemtika f. ADJETIVU emboot SUBSTANTIVU 1. Nai-ulun ka ulun- boot. 2. Ema neeb ukun provnsia ka kolnia ida. SIN. governadr embora K O NJ UNS A UN Liafuan neeb hatama orasaun temi kona-ba situasaun neeb la hanesan ita hanoin ka hein. SIN. maski, biar, mzmuke INTERJEISAUN Sai hosi nee! emboskada SUBSTANTIVU Subar an hodi hein ema ruma atubele ataka nia bainhira liu. SIN. asu-terin E Z . Gerri l l ei ru si ra hal o emboskada ba inimigu sira neeb hakarak liu hosi dalan nee. embraiajen ms embriajen SUBSTANTI VU Pedl iha karreta laran neeb kondutr sama- hanehan atu muda mudansa karreta nian. embriaun SUBSTANTIVU Ema ka animl neeb foin hetan forma moris badadaun iha inan nia oan- fatin. SIN. laloir embrionriu ~ embrionria f. ADJETIVU eme SUBSTANTIVU Letra M nia naran. emerjnsia SUBSTANTIVU Situasaun grave ka manas l ahal i mar neeb hakaas ita atu hetan dalan hodi rezolve ka hadia tiha lailais, liuliu salva ema ruma iha perigu hela. SIN. krize E Z . Bainhira Timr hetan independnsia, faze emerjnsia boot liu mak oins atubele f ai- han ba populasaun tomak neeb barak liu mate-hamlaha. 114 emigra VERBU Husik Ita-nia rain atu b hela metin iha rain seluk. LIAFUAN-SORUN: imigra, solat emigrasaun SUBSTANTIVU emigradu ~ emigrada f. ADJETIVU Ema neeb kleur ona husik nia rai-inan hodi b hela metin iha rain seluk. emigrante SUBSTANTI VU Ema neeb husik hela nia rain atu b hela metin iha rain seluk. LIAFUAN-SORUN: imigrante, maksolat EZ. Emigrante timoroan sira barak liu hela iha rai-Portugl no Austrlia. emr SUBSTANTIVU Emboot, xefe ka mahukun rabe. emiratense ADJETIVU Mahorik Emiratu Arabi Naklibur Sira nian SUBSTANTIVU Mahorik Emiratu Arabi Naklibur Sira nian emiratu SUBSTANTIVU Estadu kiik neeb emr ida mak ukun. Emiratu Arabi Naklibur Sira SUBSTANTIVU Rain no estadu iha rai- Arbia nia sorin lorosae, iha Tasi-Sikun Prsia nia ninin. emisaun SUBSTANTIVU Programa ka annsiu neeb mosu ka f sai iha rdiu ka televizaun. emisfriu SUBSTANTIVU 1. Esfera nia balun. SIN. esfera-balun 2. Globu ka planeta-Rai nia balun ida tuir fafahek ka divizaun halo ho lia ekuadr ka meridianu ninian. EZ. Rai-Timr no rai-Austrlia nakfati iha Emisfriu Sl; rai- Portugl no rai-Makau nakfati fali iha Emisfriu Norte. 3. Ida hosi kakutak nia balun rua. emisfriku ~ emisfrika ADJETIVU emisora SUBSTANTIVU Fatin neeb emite ka f sai programa rdiu ka televizaun nian. emite VERBU Tatoli liafuan (no imajen) liuhosi r atu makronak-rdiu no maktekek-televizaun sira bele kapta ka simu. emorrajia SUBSTANTIVU Raan suli sai barak hosi uat. SIN. raan-sulin emorroidas SUBSTANTIVU Moras kona-ba uat sira iha kidun laran bubu no kadavs naraan. SIN. kidun- mean emosaun SUBSTANTIVU 1. Laran tuku-tuku, book an. 2. Senti mentu maka as, hanesan domin ka tauk. EZ. Ema neeb haree filme triste ida too tanis, ida-nee katak nia tuir filme nee ho nia emosaun tomak. emosionl ADJETIVU 1. Kona-ba emosaun, emosaun nian. E Z . Labarik nee iha problema emosionl oioin, tan nee mak nia nakar beibeik. 2. Ho emosaun, ho sentimentu makaas. E Z . Kole leet halo protestu emosionl bainhira boot sira lakohi rona. 115 emosionante ADJETIVU Neeb halo ita-nia fuan tuku-tuku. EZ. Jogu horisehik nian emosiante lahalimar. emotivu ~ emotiva f. ADJETIVU Neeb halo ema atu sente emosaun makaas. EZ. Jornl nee hakerek beibeik artigu emotivu atu halo ema sira sente hirus. empada SUBSTANTIVU Naan, modo ka ai- fuan tein iha masa laran. empate SUBSTANTI VU/VERBU ( H e t a n ) rezultadu hanesan deit iha jogu ruma. Ekipa rua empate malu katak ema ida la mann. empea VERBU Halo promesa ida ho laran- hakmatek; f an ba knaar ka kauza ruma. empeu SUBSTANTIVU empeadu ~ empeada ADJETIVU empriku ~ emprika f. ADJETIVU Las bazeia ba teoria maib ba esperinsia ka realidade be iha. E Z . Dadus empriku nee importante bainhira hakerek kona-ba sinsia naturl. empirizmu SUBSTANTIVU emprega VERBU 1. F knaar ka serbisu ba ema ruma. EZ. Kompaia nee emprega ema timoroan barak duk ema liur. 2. Uza buat ida hodi halo serbisu ruma. empregradu ~ empregada f. ADJETIVU Ema neeb simu serbisu husi ema, i nsti tui saun, organizasaun ka fatin ruma. SUBSTANTIVU Ema neeb halao serbisu neeb patraun f ba nia atu halo. empregu SUBSTANTIVU 1. Knaar ka serbisu baibain nian atu mann moris. LIAFUAN-SORUN: dezempregu 2. Dalan ka modu hodi uza buat ruma. empresta VERBU Husu buat ruma hosi ema seluk ho promesa atu f ka selu filafali bainhira bele. EZ. Livru neeb ita empresta hosi biblioteka tenke f filafali tanba nia loron too ona. SUBSTANTI VU Buat neeb ema empresta. SIN. emprstimu empreza SUBSTANTIVU 1. Fila-liman ida, liuliu loja. 2. Kompaia ka sosiedade komersil. 3. Projetu ka knaar ruma neeb presiza j eitu ka matenek, selae envolve risku ka difikuldade. E Z . Timr presiza empreza nasionl barak atubele halakon dezempregu. emprezaril ADJETIVU emprezriu ~ emprezria f. SUBSTANTIVU Ema neeb halao empreza komersil ida. enderesa VERBU Hatoo ba fatin ida loloos neeb ema ruma hela ka serbisu b. EZ. Karta ba hau-nia kolega nee la too tanba hau enderesa sala. enderesu SUBSTANTIVU 1. Fatin neeb Ita hakarak atu lia-tatoli, karta ka sasn too b. SIN. diresaun 116 E Z . Hau atu hakerek hau-nia enderesu iha billete nee. 2. Fatin nee nia naran, neeb hakerek iha envelope ka pakote molok atu haruka b. 3. Ema nia hela-fatin. SIN. morada Endoensas S UBS T A NT I V U Serimnia sira Semana Santa nian, liuliu iha Kinta Santa. enejige ms NGO SUBSTANTIVU Akrnimu neeb reprezenta espresaun lia-ingls nian N o n - G o v e r n m e n t Organization, k a t a k Organizasaun Las Governu Nian; ms OLGN enerjia SUBSTANTIVU 1. Kbiit makaas hosi ahi, bee, anin ka ema nia isin ka klamar. EZ. Jogadr sira tenke deskansa atu hetan enerjia ba jogu tuirmai. 2. Forsa hosi eletrisidade ka bee neeb halao mkina ida. enrjiku ~ enrjika f. SUBSTANTIVU Neeb iha enerjia barak. SIN. isin-lais enfatiza VERBU F nfaze ka importnsia boot ba buat ruma. SIN. halosu, friza 2 nfaze SUBSTANTI VU 1. Maneira-koalia neeb ezajeradu, hodi hasae lian no uza liafuan boot. 2. Importnsia boot neeb ita f ba buat ruma hodi koalia. SIN. halosun enftiku ~ enftika f. ADJETIVU enfeita VERBU Tau ai-funan, dezeu, i maj en, hena, tai s ka dekorasaun seluk atu fatin ka ema ruma bele sai furak liutn. SIN. hafunan, hafutar EZ. Sira enfeita tenda ho ai-funan mesak furak deit atu halo bainaka sira haksolok. enfeite SUBSTANTIVU 1. Hahalok enfeita nian. 2. Buat neeb enfeita. SI N. hafutar, dekorasaun, ornamentu enfermaria SUBSTANTI VU Edifsiu ka fatin neeb ema uza no serbisu b atu kura moras ka kanek neeb las todan; fatin atu f tulun-dahuluk molok lori ba ospitl. enfermeiru ~ enfermeira f. SUBSTANTIVU Ema neeb serbisu iha enfermaria ka ospitl hodi bali ema moras sira. enfn ADVRBIU Liafuan neeb ita uza hodi hatoo ita-nia konkluzaun ka hanoin ikus nian kona-ba situasaun ka lia ruma. EZ. Enfn, nia halo buat nee mai hau tan laran-moras deit! enfoke SUBSTANTIVU Nuun ka maneira atu hakbesik ba lia ka problema ruma. (Liafuan nee han malu ho anglisizmu approach neeb ema balu uza ona). EZ. Sr. Andr nia enfoke ba asuntu nee interesante loos. enfrenta VERBU Lao hasoru. E Z . Hetan tiha independnsia, Timr enfrenta susar barak, maski nunee povu labele hakiduk. engajadu ~ engajada 117 ADJETIVU Neeb iha engajamentu ba kauza r uma. SIN. komprometidu E Z . Ita hotu engajadu ba programa edukasionl neeb governu foin hasemo. engajamentu SUBSTANTI VU Interese boot no laran-metin ba kauza ka projetu ruma. SIN. kompromisu engoma VERBU Tau goma ba hena ka hatais atu halo sai metin; hametin ho goma. engomadura SUBSTANTIVU engomadu ~ engomada f. ADJETIVU Neeb metin hela tanba goma. engrasadu ~ engrasada f. ADJETIVU Neeb halo ita hamnasa. SIN. kmiku. EZ. Filme nee engrasadu tebes hodi halo ema hotu hamnasa. engraxa VERBU Tau graxa hodi halo sai nabilan, liuliu sapatu. SIN. halakan engrenajen SUBSTANTI VU Mekanizmu ida karreta ka motosikleta nian neeb haboot no hamenus roda sira-nia kbiit; la bele hapara fali roda hanesan travaun. enjearia SUBSTANTIVU Matenek ka sinsia kona-ba halo dezea ba halo mkina boot oioin, no ms planu ba halo estrada no ponte. enjeeiru ~ enjeeira f. S UB S T A NT I V U Matenek- na i n enjearia. enkaderna VERBU Habit no hametin surat- tahan butuk ida ho goma, selae suku hamutuk atu sai hanesan livru ida. SIN. sohe EZ. Estudante universitriu tenke enkaderna sira-nia teze molok entrega ba biblioteka. enkadernasaun SUBSTANTIVU; SIN. sasohek enkadernadu ~ enkadernada f. ADJETIVU e n k a d e r n a d r ~ enkadernadra f. S U B S T A N T I V U Ema ne eb enkaderna livru sira. SIN. maksohek-livru enkanta VERBU Dada ema nia fuan ka halo nia fuan monu tan buat ka ema ruma nia furak. SIN. habanit enkantadr ~ enkantadora f. ADJETIVU 1. Neeb enkanta ka dada ema nia fuan. SIN. mabanit, faxinante 2. Neeb furak atumate, hanesan iha mehi deit. enkantu SUBSTANTIVU Kualidade bele atrai ka bele dada tanba furak. SIN. habanit, faxniu enkarna VERBU 1. (Halo atu klamar) hetan isin. EZ. Maromak enkarna katak nia nakfilak ba ema atu soi ita ema hosi sala Adaun no Eva ninian. 2. F forma materil ba. enkarnasaun SUBSTANTIVU enkarregadu ~ enkarregada f. ADJETIVU Neeb iha kargu, devr; neeb simu responsabiliade ba buat ruma. SUBSTANTI VU Ema neeb kaer knaar ida. 118 EZ. Sr. Alves mak enkarregadu ba projetu nee. enklave SUBSTANTI VU Rai ka territriu nasaun ida nian neeb rai independente, nasaun ka estadu ketak ida nia territriu haleu nia. E Z . Repblika Timor-Leste soi enklave ida iha Timr Loromonu, maka rai-Oekusi. enkontru S UBS T A NT I V U 1. Halibur-malu atubele tetu lia, diskute no halo desizaun. 2. Hasoru-malu ho ema seluk dala ida. EZ. Ami hanoin-hetan ami-nia enkontru ho Ser Embaixadr. enkoraja VERBU F aten-boot ka aten-barani ba ema ruma atubele b oin. SIN. anima E Z . Hau hakarak enkoraja estudante sira atu estuda no serbisu makaas, tanba nunee deit mak sira bele hetan susesu. enkorajamentu SUBSTANTIVU enkuantu KONJUNSAUN 1. Iha oras neeb; (akontesimentu seluk lao daudaun) EZ. Ami hamoos hariis-fatin enkuantu nia hamoos dapur. 2. Tuir razaun neeb. SIN. tan, komu, falis EZ. Enkuantu ita la gosta lee, diak liu ita la tama universidade. enorme ADJETIVU Neeb boot lahalimar; neeb nia tamau ka sasukat neeb naruk ka boot liu. SIN. boboot, sukat-labelek ensaiu SUBSTANTIVU 1 . Prti ka ka preparasaun ba buat neeb atu hatoo iha oinmai, liuliu pesa-teatru ka konsertu. 2. Prova, liuliu sintifiku. 3. Hakerek badak ida kona-ba lia ka asuntu ruma, liuliu atu ema hatoo nia opiniaun rasik. ENSAN ABREVIATURA = Estadu Naklibur Sira Amrika Nian ensena VERBU Hesi ka dirije atividade palku nian; tau iha sena pesa- teatru ka konsertu. ensenasaun SUBSTANTIVU ensenadr ~ ensenadora f. SUBSTANTIVU Ema neeb ensena pesa-teatru ka konsertu. ensiklopdia SUBSTANTIVU Livru klibur ida neeb f-hatene kona-ba asuntu oin- oin basuk. ensiklopdiku ~ ensiklopdika f. ADJETIVU ensinu SUBSTANTIVU Hahalok hanorin nian iha instituisaun hanesan eskola, koljiu ka universidade. SIN. hanorin forml entaun ADVRBIU Liafuan neeb ita uza hodi refere ba buat neeb foin hatete daudaun. SIN. needuni, nunee, tan nee, neebe, portantu E Z . Beb dukur ona, entaun hatoba nia iha kama. entomlogu ~ entomloga f. S U B S T A N T I V U Ema matenek entomolojia. entomolojia 119 SUBSTANTIVU Sanak sinsia zoolojia nian neeb estuda kutun ka insetu sira. entomoljiku ~ entomoljika f. ADJETIVU entrada SUBSTANTIVU 1. Tama-fatin. 2. Selun ida seluk. SIN. sinl, depzitu 3. Nota neeb f loloos bainhira atu hah hananu. EZ. Bainhira entrada sala, mzika tomak sei sala. 4. Pratu ida uluk iha jantr boot ida, neeb serb bainhira bainaka sira han tiha kaidani. entre PREPOZISAUN Iha buat rua nia leet. E Z . I t a pr esi za hal a o rekonsiliasaun entre Timr no Indonzia. entrega VERBU F, lolo ba. SIN. saran EZ. Nasaun Naklibur Sira entrega podr ba Repblika Demokrtika Timor-Leste iha loron 20 fulan- Maiu 2002. SUBSTANTIVU Hahalok entrega nian. SIN. sasaran entretantu ADVRBI U Bainhira buat ida akontese hela. E Z . Ana f ot i sobr emeza, entretantu Mena halo kaf. entrevista SUBSTANTIVU 1. Hahalok entrevista nian. 2. Enkontru ida iha neeb patraun ka xefe ida husu ba ema mahusuk ka rekente ida pergunta barak atu hatene loloos se nia serve ba servisu ka kargu neeb nia hakarak. VERBU Husu oioin ba ema ida, halo pergunta oioin kona-ba asuntu partikulr ida. E Z . Jornalista sira buka atu entrevista ami-nia xefe. e n t r e v i s t a d r ~ entrevistadora f. SUBSTANTIVU Ema neeb entrevista ema seluk. entrevistadu ~ entrevistada f. ADJETIVU Ema neeb patraun, maknokar ka jornalista ida entrevista. Entrudu SUBSTANTI VU Tempu mol ok Kuarezma hah, loron tolu uluk-ba Loron-Kuarta Kadesan Nian (Kuarta Sinzas Nian), neeb katliku sira selebra ho festa no halimar oioin. SIN. Karnavl entuziasta ADJ ETI V U Ne eb haksol ok tebetebes halo buat ruma; neeb iha hakarak makaas. SIN. laran-manas EZ. Foin-sae sira entuziasta tebes kona-ba konsertu neeb kantadr ambons nee atu f iha Manatutu. SUBSTANTIVU Ema neeb gosta liu knaar ruma ka atividade ruma liuliu desportu, arte ka mzika. entuziazmu SUBSTANTIVU Laran-manas liu ba buat ka atividade ruma. envelope SUBSTANTIVU Surat nia fatin halo ho surat-tahan hikas neeb uza atu haruka karta ka dokumentu liuhosi korrreiu. envs ADVRBIU Envezde halo nunee. EZ. Hau haruka labarik sira fila ba uma; envs sira b pasiar iha tasi-ibun. envezde 120 PREPOZISAUN Iha (buat ka ema ida) nia fatin; hodi troka buat seluk. EZ. Hau la hatene tans mak nia hemu susubeen envezde kaf moruk neeb nia mam prepara tiha ona. envolve VERBU 1. Presiza, ezije. EZ. Sai mdiku envolve estudu barak. 2. Halo buat ka ema ruma tama ba lia; halo ema atu tama klaran. SIN. haklahat E Z . Tan sira envolve hau iha prosesu nee, hau ms tenke hatn iha tribunl. envolvimentu SUBSTANTIVU enxada SUBSTANTIVU Besi toos nian ho ai naruk no besi-tahan kiik kuadradu hanesan tilun. Besi nee ita uza hodi hamoos duut fuik no fila rai. SIN. badi enxakeka SUBSTANTIVU Ulun-moras todan ida neeb halo ema sente ms bulelu, no susar loos atu hamate. enxofre SUBSTANTIVU Substnsia kr-kinur ida neeb f sai iis makaas no aat loos bainhira ita sunu tiha. SIN. baliran enxovl SUBSTANTIVU Roupa no sasn util oioin neeb famlia prepara hodi f ba noiva atu kaben ona, selae ba beb neeb atu moris. epatite SUBSTANTI VU Moras ida neeb kona aten, halo nia bubu. SIN. moras-aten epena ms kepena ADVRBIU Liafuan neeb ita uza atu espresa laran-triste kona- ba buat ruma ladiak neeb mosu ka situasaun susar. EZ. Epena nia la bele hetan serbisu, tanba nia ema jeitu no badinas lahalimar. INTERJEISAUN Triste duni! epidemia SUBSTANTIVU Moras aat ida neeb mosu kedas iha zona ka rain ida, naklekar lailais hodi daet ba ema rihun ba rihun. SIN. horas EZ. Moras-denge sai epidemia boot ida iha Timr, liuliu iha tempu udan. Epifania SUBSTANTI VU Festa neeb ema sarani sira selebra iha loron 6 fulan-Janeiru nian hodi hanoin fali liurai nain-tolu husi lorosae neeb b vizita kosok- oan Jezs iha Belein. Festa nee halo parte siklu litrjiku Natl nian. piku ~ pika f. ADJETIVU 1. Neeb haktuir ho dadolin ka versu, no ms ho estilu furak no kafutar, kona-ba asuain ida nia hahalok sira. 2. (Hahalok) neeb barani ka kmanek, hanesan asuaiin ninian. EZ. Mundu tomak foti matan ba povu Timr nia luta pika atu ukun rasik-an. episkopadu SUBSTANTIVU Kargu ambispu nian neeb f ba amlulik ida liuhosi ritu konsagrasaun. episkopl ADJETIVU Bisbu nian, ambispu nian. epstola 121 SUBSTANTIVU 1. Surat ka karta, liuliu sira neeb Saun Paulu no nia apstulu-maluk hakerek ba sarani-lubun oioin bainhira Ita Nai Jezs Kristu lakleur ona sae ba lalehan. 2. Iha misa tradisionl, leitura (baibain hosi Testamentu Foun) neeb ita rona molok aml ul i k ka di konu l ee evanjellu bolu ms naran epstola. epistolr ADJETIVU Kona-ba karta ka surat. epizdiu SUBSTANTI VU 1. Mamosuk ka akont esi ment u i da. SIN. insidente 2. Programa ida deit iha istria ida neeb hatoo liuhosi rdiu ka televizaun hosi parte ida ba parte seluk; epizdiu sira-nia kontinuasaun tutan beibeik hosi loron ida ba loron seluk too istria hotu. poka SUBSTANTIVU Bain ka tempu naruk uitoan. SIN. perodu, otas EZ. Iha poka kolonil, Portugl ukun rain oioin iha zia hanesan Goa, Makau, Malaka, Ambon no Flores, aleinde Timr. epopeia SUBSTANTIVU Poema piku. eptgonu SUBSTANTIVU Forma ida ho lidun hitu. SIN. lidun-hituk eptagonl ADJETIVU eransa S U B S T A N T I V U Osan, sasn, propriedade ka buat seluk neeb ema erda hosi ema seluk, baibain aman, inan ka parente, neeb mate. SI N. liman-rohan erbisida ADJETIVU Neeb hamate duut- alin. SUBSTANTIVU Ai-moruk hodi hamate duut-alin. erbvoru ~ erbvora ADJETIVU Neeb baibain han duut. SUBSTANTI VU Animl ida neeb baibain han duit, ka han duut deit. SIN. mahn-duut erda VERBU Simu osan ka rikusoin hosi ema neeb mate tiha ona, baibain ita-nia aman, inan ka parente seluk. SIN. simu rohan- liman. EZ. Labarik nee erda tiha dolar rihun tolu hosi nia av neeb mate loron hirak liub iha Austrlia. ereditriu ~ ereditria f. ADJETIVU Neeb aman-inan halolo ba oan sira, hosi dalas ba dalas. EZ. Moras nee ereditriu tanba pasa hosi aman ka inan ba labarik ida. ereje SUBSTANTIVU Ema ida neeb haliis ba fiar bosok kona-ba relijiaun. eremita SUBSTANTIVU Ema ida neeb horik mesamesak, liuliu atu reza no halo sasidak ka meditasaun. eremitriu SUBSTANTIVU Eremita nia hela-fatin. erezia SUBSTANTIVU Fiar bosok kona-ba relijiaun. EZ. Ema ida neeb simu erezia lakon nia komuaun ho kreda Katliku. ertiku ~ ertika f. 122 ADJETIVU 1. Kona-ba ereje ka erezia; 2. (Hanoin) neeb nega hanorin Kreda nian. eritreu ~ eritreia f. ADJETIVU Rai-Eritreia nian. SUBSTANTIVU Ema Eritreia. Eritreia (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha frika Nordeste. Erivn SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai- Armnia nian. Ermera SUBSTANTIVU Suku no subdistritu ida iha parte loromonu nian neeb iha kaf barak. rnia SUBSTANTIVU Bubuk ida iha kabun nia oin neeb mosu bainhira tee-mutin balun ida sai kedas hosi nia fatin. SIN. babonuk eroi ~ erona f. SUBSTANTIVU Ema neeb iha aten- barani hodi defende ema seluk ka nia nasaun ka halo diak buat ruma iha funu ka susar boot nia laran. SIN. asuain EZ. Timr iha eroi barak maib balu deit mak ema hatene nia naran. eroiku ~ eroika f. ADJETIVU erona SUBSTANTIVU Feto neeb asuain. SIN. asuain-feto erona SUBSTANTIVU Droga makaas no perigozu loos neeb halo hosi morfina. erozmu SUBSTANTIVU Hahalok eroi nian. ertiku ~ ertika f. ADJETIVU Kona-ba domin fziku. erotizmu SUBSTANTIVU erozaun SUBSTANTIVU Aat neeb anin ka bee, iha tempu naruk liu nia laran, hodi kose fatuk beibeik too hamenus nia kabelak, ka halo rai-lolon sira monu. SIN. sasodak E Z . Iha tempu udan, mosu erozaun iha parte barak hodi hakotu dalan no komunikasaun. erozivu ~ eroziva f. ADJETIVU Neeb hamosu erozaun. SIN. maksodak erre SUBSTANTIVU Letra R nia naran. erre-kaduak SUBSTANTIVU Letra RR nia naran. erudisaun SUBSTANTIVU Matenek-boot kona-ba dixiplina ruma. eruditu ~ erudita f. ADJETIVU Neeb hatene barak no klean tanba halo tiha ona estudu barak, liuliu iha universidade. SI N. eskola-boot, matenek-boot ervilla SUBSTANTIVU Ai-horis han-belek ida hanesan ai-tunis neeb f kakun ho musan kiik latar ida iha laran. ese SUBSTANTIVU Letra S nia naran. esnsia SUBSTANTIVU 1. Buat ida nia hun, parte importante liu. EZ. Problema ida-nee nia esnsia mak ema tenke rona malu atu la bele mosu konfuzaun. 2. Mina hosi ai-fuan ka modo, neeb uza atu hafurak hahn ka atu halo mina-morin ka ai- moruk. esensil 123 ADJETIVU 1. Hun nian. SIN. bziku, fundamentl 2. Neeb presiza tebes duni. EZ. Bee esensil ba ita ema nia moris. esfera SUBSTANTIVU 1. Forma ka haheuk jeomtriku hanesan bola, neeb nia pontu liur hotu-hotu dook hanesan hosi nia klaran. 2. Espasu ka leet luan iha lalehan, neeb ema sira haree hanesan leun ka srkulu boot ida. 3. rea ba atividade ruma. EZ. Madre Jlia kleur ona serbisu iha esfera katekeze nian. esfriku ~ esfrika f. ADJETIVU esforsu SUBSTANTIVU 1. Kbiit isin ka neon nian neeb presiza atu halo buat ruma, liuliu buat susar. 2. Hahalok tenta atu halo buat ruma. EZ. Hau-nia esforsu atu nani too iha rohan neeb halo hau kole lahalimar. eskada SUBSTANTIVU 1. Besi ho ai-riin rua naruk ho ai-riin kiik barak tutan sira atu ema bele sae ba uma-kakuluk ka ai-leten. SIN. odan 2. Sama-fatin hada malu, halo hosi fatuk, bloku ka simentu neeb ema sama hodi sae ba leten. eskadaria SUBSTANTIVU Eskada-lubun rua ka liu hamutuk, ho teten ka patamr neeb tutan sira. eskada-teten S UBS T A NT I V U Sama-fatin iha eskada-lubun nia leten iha odamatan nia oin ka serve ba ema neeb sae ka tun deskansa b. SIN. patamr eskala SUBSTANTIVU 1. Nivel ka sasukat atu sukat sasn nia boot. 2. Fatin ida iha neeb r-ahi ka aviaun para tempu uitoan. eskandaliza VERBU Halo ka hamosu situasaun ida neeb halo ema hakfodak no lakon morl, liuliu bainhira ema boot hamoe komunidade ho hahalok aat neeb ema ida la hein. eskandalozu ~ eskandaloza f. ADJETIVU Neeb eskandaliza ka f eskndalu. EZ. Korrupsaun iha ministriu sira buat eskandalozu tebetebes. eskndalu SUBSTANTIVU 1. Hahalok imorl ruma neeb eskandaliza ema. EZ. Mosu eskndalu boot ida iha serbisu-fatin tanba xefe neeb naok osan barak, hafoin sai hosi rain. 2. Hirus ka lakon-neon neeb ema sente tan eskndalu ruma. Eskandinvia (rai-) SUBSTANTIVU Zona iha Europa Norte neeb hakohak rai-Susia, rai- Noruega, rai-Dinamarka, illa rai-Izlndia no Nusar Faro. eskandinavu ~ eskandinava f. ADJETIVU Rai-Eskandinvia nian. SUBSTANTIVU Ema Eskandinvia. eskaniu SUBSTANTI VU Armriu kiikoan dalas ida, la iha matan iha neeb empregadu sira b foti sira-nia korreiu ka rekadu oioin. eskape 124 SUBSTANTIVU Kuak iha kanu neeb halo gs sai hosi karreta, motosikleta ka kamioneta nia motr. eskasu ~ eskasa f. ADJETIVU Neeb ita kuran tanba la iha barak. SIN. mukit eskass S U B S T A N T I V U ; SIN. mamukit eskeletu SUBSTANTIVU 1. Ema ka balada ida nia ruin hotu hamutuk, neeb taka ho naan bainhira moris. 2. Ema ka balada mate nia ruin- lubun neeb no ketak tiha hosi isin maib seidauk naksobu. SIN. ruin-maran, mate-ruin eskeltiku ~ eskeltika f . ADJETIVU eskema SUBSTANTI VU Planu hakerek ba projetu ruma. SIN. ezbosu eskemtiku ~ eskemtika f. ADJETIVU Neeb hanesan eskema deit, seidauk kompletu. eskerda SUBSTANTIVU Grupu poltiku karuk nian neeb buka atu muda sosiedade lailais, hebai no hakribi ms kostume tuan sira; grupu progresista. EZ. Partidu progresista hetan naran eskerda ba dala uluk durante Revolusaun Franseza, bainhira deputadu progresista sira tuur iha sorin karuk Asembleia Nasionl nian, no konservadr sira tuur iha sorin kuana. eskerdista ADJETIVU (Ema) neeb tuir ka haliis ba eskerda iha poltika. SIN. progresista esk SUBSTANTIVU 1. Ai, besi ka plstiku riin rua naruk neeb kesi hela ho botas atu ema bele lao namdoras iha neve leten. 2. Desportu halai ho esk nian. eskia VERBU 1. Halai-namdoras ho esk. 2. Pratika desportu esk nian. eskiadr ~ eskiadora f. SUBSTANTIVU Ema neeb eskia. eskilu SUBSTANTIVU Balada mahohik kiik rai-Europa no rai-Amrika Norte nian, neeb hela iha ai- leten, hanesan meda Timr, maib isin-lais. eskim SUBSTANTIVU/ADJETIVU 1. (Kona-ba) ema kahorik ka rai-nain rai- Gronelndia nian no rai-Kanad no rai-Alaska parte norte nian, neeb horik iha zona malirin lahalimar besik Polu Norte no harii uma ho jelu. SIN. inuit 2. (lia-eskim) Povu eskim ka inuit nia dalen. eskina SUBSTANTIVU Lurn nia sikun. eskizitu ~ eskizita f. ADJETIVU Neeb la halo an hanesan ema norml; la baibain nian kona-ba han, hatais ka koalia. eskizitise SUBSTANTIVU esklarese VERBU F-hatene ka hatoo kona- ba buat ida neeb Ita seidauk komprende. SI N. hakl ake, esplika EZ. Poltiku sira tenke esklarese ba povu tanbas mak sira halakon jogu manu-futu. esklaresimentu SUBSTANTIVU; SIN. haklaken, esplikasaun 125 eskleroze SUBSTANTIVU Kondisaun mdika kona-ba tesidu sira isin nian sai toos. Eskleroze mltipla ne e moras todan ida neeb estraga ema nia sistema nervozu sentrl. esklui VERBU Hasai ba liur, la hatama. EZ. Treinadr esklui tiha Ameu hosi ekipa tanba nia fuma la para. eskluzaun SUBSTANTIVU eskluzivu ADJETIVU 1. Neeb esklui. 2. (Klube ka klibur) neeb ba ema espesfiku, hanesan ba mane deit no feto la bele tama ka kontrriu. E Z . Festa nee eskluzivu tanba veteranu sira deit maka bele tama. eskluzividade SUBSTANTIVU eskoadoiru SUBSTANTIVU Kanu ka bee-dalan neeb husik bee foer suli sai hosi pia, baeira ka valeta. SIN. suli-fatin eskola SUBSTANTIVU Instituisaun neeb ema b atu buka matenek, liuliu matenek elementr. VERBU Halo estudu forml, hetan edukasaun. ADJETIVU Neeb hetan tiha ona edukasaun forml. eskola-boot ADJETIVU Neeb hetan edukasaun dalan leten nian. SUBSTANTI VU Edukasaun dalan l eten ni an, bai bai n i ha universidade. eskolante SUBSTANTIVU 1. Ema neeb eskola ka tuir prosesu edukasaun nian. SIN. alunu 2. Ema neeb fiar ba ema ida hodi tui r ni a hanesan matadalan ida. SIN. dixpulu EZ. Ema buka Jezs ho Nia eskolante sira atu oho. eskolr ADJETIVU 1. Eskola nian. 2. Kona-ba eskola no nia prosesu sira. EZ. Estudante sira tenke selu kaixa eskolr atubele kontinua sira-nia estudu. eskolaridade SUBSTANTIVU Tempu ka perodu tomak aprende nian iha eskola. EZ. Iha rai-Portugl eskolaridade obriga tahan tinan sia, tahan fali tinan sanulu-resin-ida iha rai- Austrlia. eskolariza VERBU Halao edukasaun ba ema, liuliu labarik, iha eskola laran. eskolarizadu ~ eskolarizada f. ADJETIVU eskolarizasaun SUBSTANTIVU eskolta VERBU Akompaa ka hamaluk ema ruma hodi hein ka proteje nia. SIN. hasoman EZ. Polsia eskolta bainaka sira- nee too Lospalos. SUBSTANTIVU 1. Hahalok akompaa ka hamaluk nian. SIN. hasoman 2. Ema ida neeb hamaluk ema seluk, baibain hodi hein ka proteje nia. SIN. masoman eskomuaun SUBSTANTIVU Hahalok eskomunga nian. eskomunga 126 VERBU Hamonu kastigu kreda nian neeb bandu ema atu simu sakramentu sira; tau ema ruma ba liur unidade ka komuaun kreda nian. eskomungadu ~ eskomungada f. ADJETIVU/SUBSTANTIVU eskopu SUBSTANTIVU Ida neeb Ita hakarak atu too b ka hetan. SIN. objetivu, alvu eskova SUBSTANTIVU Objetu kiik ida liuliu hosi plstiku neeb uza atu kose no hamoos foer. eskova-nehan SUBST ANT I V U Objetu ida hosi plstiku neeb Ita uza atu kose foer sira iha nehan leet atubele sai moos fali, liuliu bainhira han hotu tiha. E Z . Hamoos nehan dala rua loroloron importante atubele hadook moras ular-nehan ka krie. eskravatura SUBSTANTIVU Komrsiu kona-ba sosa no fa;an ema sira nuudar atan. EZ. Maski Kreda Katlika kondena tiha eskravatura, Portugs sira halao komrsiu aat nee too skulu dasanulu-resin-siak. eskravidaun SUBSTANTIVU Kondisaun halo ema sai atan, trata nia hanesan atan ka obriga nia atu serbisu makaas ba patraun ida lah direitu ida atu hetan selun ka liberdade. SIN. hahatan eskrita SUBSTANTI VU Buat ida neeb hakerek ka imprime tiha ona. SIN. hakerek eskritr ~ eskritora f. SUBSTANTIVU Ema neeb hakerek livru ka testu ruma. SIN. hakerek-nain eskritriu SUBSTANTIVU Fatin neeb ema uza atu halao servisu ida. SIN. serbisu-fatin EZ. Primeiru Ministru nia eskritriu iha Palsiu Governu nian. eskritura SUBSTANTIVU 1. Hakerek neeb diak, legl, iha kbiit lei nian. 2. Hakerek neeb lulik hanesan Sagrada Eskritura. eskrpulu SUBSTANTIVU Atitude halo buat hotu ho kuidadu boot tanba tauk sala. EZ. Ema ulun-aat lah eskrpulu deit maka bele naok kiak sira. eskrupulozu ~ eskrupuloza f. ADJETIVU eskuadra SUBSTANTI VU Ema sira neeb serbisu hamutuk hodi halao r-ahi ka hasemo aviaun. E Z . Eskuadra r-ahi funu hosi Amrika oras nee iha hela dalan ba rai-Irake. eskudu SUBSTANTIVU Osan tradisionl rai- Portugl nian neeb euro maka troka iha tinan 2002. Eskudu nee uza ms iha rai- Timr uluk-ba tinan 1976. eskultr ~ eskultora f. SUBSTANTIVU Ema neeb bahat ka halo esttua hosi fatuk, ai ka tahu. SIN. makbahat eskultura SUBSTANTIVU 1. Atividade bahat esttua esttua hosi fatuk, ai ka tahu. SIN. babahat 2. Esttua ida neeb ema ruma bahat. SIN. kabahat 127 eskursaun SUBSTANTIVU Viajen badak ida, baibain iha loron ida nia laran; lao halimar buka anin. EZ. Depois serbisu tiha loron tomak, ami halo eskursaun ba Aileu. eskursionista SUBSTANTIVU Ema neeb halo eskursaun. eskuteiru ~ eskuteira f. SUBSTANTI VU Labarik ka joven ne eb hol a parte i ha movimentu eskutizmu nian. eskutizmu S U B S T A N T I V U Organi zasaun internasionl ida neeb halibur labarik no foin-sae sira hodi hanorin ba sira valr diak no jeitu prtiku oioin, dala barak liuhosi eskursaun ba foho. eslavu ~ eslava f. SUBSTANTI VU/ADJETI VU (Kona-ba) povu oioin iha Europa Lorosae neeb koalia dalen neeb pertense ba grupu eslviku, maka Rusu, Ukrani anu, Bielorusu, Polaku, Sorbiu, Xeku, Eslovaku, Eslovenu, Kroata, Srviu, Masedniu no Blgaru sira. eslviku ~ eslvika f. ADJETIVU Eslovkia (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha Europa Klarak. eslovaku ~ eslovaka f. ADJETIVU Rai-Eslovkia nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Eslovkia. 2. (l i a-esl ovaku) Dalen rai- Eslovkia nian. Eslovnia (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha Europa Klarak-Sl. eslovaku ~ eslovaka f. ADJETIVU Rai-Eslovnia nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Eslovnia. 2. (lia-eslovenu) Dalen rai- Eslovnia nian. Espaa (rai-) SUBSTANTIVU Rai no estadu ida iha Europa loromonu neeb iha rai-ketan ho Portugl. Ninia povu maioria koalia lia-espal maski iha ms lia-katalaun, galegu. espal ~ espaola f. ADJETIVU 1. Rai-Espaa nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Espaa. 2. (l i a-espal ) Dalen rai- Espaa nian. SIN. lia-kastellanu espaola ADJETIVU Neeb kona-ba espal. espargete SUBSTANTIVU Tipu hahn hosi rai- Itlia hanesan xaum pedasuk naruk mihis. espargu SUBSTANTIVU Planta leguminoza ida ho forma hanesan diman kiik neeb ema bele daan hodi han. espasu SUBSTANTIVU Fatin mamuk atu tama bea, selae atu ka hatama buat ruma b. EZ. Sei iha espasu natoon ba ema ida. espedisaun SUBSTANTIVU Viajen neebee ema prepara ba objetivu espesil r u ma , l i u l i u a t u haloesplorasaun. EZ. Espedisaun ba Polu-Norte atu estuda kona-ba rai nia klima hatoo risku oioin tanba jelu neeb sei mahar no anin boot. espera 128 V E R B U Hein hodi hakarak tebetebes atu buat ruma mosu. SIN. tamein esperansa SUBSTANTIVU EZ. Iha tinan 1975 timoroan sira iha esperansa katak rai-Timr sei hetan independnsia loron ida, no ikusmai hetan duni. esperinsia SUBSTANTIVU 1. Liafuan jerl ba buat hotu neeb Ita halo tiha ona ka akontese tiha ona ba ita. 2. Knaar ka atividade iha tempu balu nia laran. E Z . Ninia esperinsia nuudar gerrilleiru tulun nia atu sai membru F-FDTL. 3. Kokon ka teste sientfiku neeb ema halo ho intensaun atu hetan, deskobre ka inventa buat ruma. SIN. esperimentu esperiente ADJETIVU Neeb hetan ka iha esperinsia ona. E Z . Atubele harii ponte foun presiza hetan enjeeiru ida neeb esperiente tebetebes. esperimentl ADJETIVU 1. Kona-ba esperimentu. 2. Nuudar esperimentu. esperimentu S UBS T ANT I V U Kokon ka teste sientfiku neeb ema halo ho intensaun atu hetan, deskobre ka inventa buat ruma. E Z . Farmasutiku sira halo esperimentu barak ho ai-moruk foun ida molok faan ba pbliku. espertu ~ esperta f. ADJETIVU Neeb iha kapasidade atu hanoin lailais no ho matenek. SIN. ulun-mamar espesil ADJETIVU Neeb las baibain nian, norml ka naranaran deit. EZ. Jaime iha talentu espesil ba desportu. espesialista SUBSTANTIVU Ema neeb matenek- boot no iha esperinsia luan iha rea sientfika ruma. SIN. peritu EZ. Ita presiza mdiku espesialista sira atu ajuda kura moras oioin iha Timr. espsie SUBSTANTI VU Laken ka grupu naturl, liuliu kona-ba ai-horis balada ka ema. EZ. Ita-nia rain iha ai-funan no manu-fuik espsie basuk. espesfiku ~ espesfika f. ADJETIVU Loloos kona-ba buat ida. LIAFUAN-SORUN: jerl espetakulr ADJETIVU Neeb halo impresaun makaas bainhira ita hateke b. E Z . Rai-ilas iha zona Ilimanu espetakulr tebetebes. espetkulu SUBSTANTIVU 1. Lalaok ida neeb atr ka kantadr ida hatudu ba pbliku, liuliu pesa-teatru ka konsertu. 2. Fenmenu naturl neeb halo impresaun makaas ba ema sira neeb hateke b. espiaun SUBSTANTIVU Ema neeb haruka ba fatin ida atu rekolle ka foti subasubar informasaun kona- ba ema, klibur, tropa ka nasaun ida. SIN. mauhuu E Z . Povu Timr tomak tenke serbisu hamutuk atu labele f fatin ba espiaun sira tama. espinafre 129 SUBSTANTI VU Modo espsie ida hanesan kankun, ho tahan matak neeb belar. SIN. kankun-malae espingarda SUBSTANTIVU Kilat neeb iha kanu naruk atu uza liuliu hodi tiru balada sira. E Z . Atubele b kasa iha foho presiza espingarda diak. espionajen SUBSTANTIVU Hahalok espiaun nian. espritu SUBSTANTIVU 1. Parte hosi ita ema neeb las fziku ka isin nian, namkait fali ho Ita-Boot nia hanoin no sentimentu laran nian. SIN. klamar 2. Kriatura neeb soi klamar deit, la soi isin. SIN. huun Espritu Santu SUBSTANTI VU Pesoa datol uk Santsima Trindade nian. SIN. Huun Lulik espiritul ADJETIVU Kona-ba espritu; espritu nian. espiritualidade SUBSTANTIVU esplika VERBU Hatoo ho momoos no nei nei k atu ema bel e komprende di di ak. SIN. haklake, esklarese esplikasaun SUBSTANTIVU; SIN. haklaken, esklaresimentu esplikativu ~ esplikativa f. ADJETIVU Neeb esplika. SI N. maklakek esplsitu ~ esplsita f. ADJETIVU Neeb klaru, momoos, la halo laran-ruak. EZ. Instrusaun nee esplsitu tebes, halo ema hatene saida mak sira tenke halo. esplisits SUBSTANTIVU esplora VERBU 1. Lao haleu fatin ka rai ruma hodi deskobre ka buka- hatene kona-ba buat ruma. EZ. Prezidente sei b liur atu esplora took rarosan ho nasaun sira neeb prontu atu tulun ita- nia rain. 2. Aproveita, baibain ho intensaun aat, ema nia sasn, rikusoin ka serbisu. EZ. Ema aat nee sai riku hodi esplora kiak sira. 3. Uza ka emprega rekursu naturl ida hanesan besi ka ai. EZ. Governu atu planu foun atu espl ora ai -kamel i nuudar indstria nasionl. esplorasaun SUBSTANTIVU esploradr ~ esploradora f. ADJETIVU Neeb aproveita ka esplora (ho motivu aat). SUBSTANTIVU Ema neeb esplora. esploratriu ~ esploratria f. ADJETIVU Neeb esplora ka lao haleu hodi buka. esplozaun SUBSTANTIVU Enerjia neeb nakfera ka violentu no derrepente, rebenta hanesan bomba ida. SIN. haferan esplozivu ~ esploziva f. ADJETIVU 1. Iha kapasidade atu nakfera. 2. Neeb rebenta derrepente hodi halo tarutu makaas. SUBSTANTI VU Substnsia ka ida neeb ema monta ka halo atu nakfera ka rebenta. E Z . Terrorista sira neeb lori esplozivu polsia konsege kaer tiha. espoleta 130 SUBSTANTIVU 1. Instrumentu ida iha fixa eltrika nia laran ho fiu neeb bele nabeen bainhira ligasaun ruma sala, hakotu korrente eletrisidade nian. 2. Tali naruk ida kesi ba tipu bomba simples ida neeb ema halakan atubele soe hodi hafera buat ruma. esponja SUBSTANTIVU 1. Animl tasi nian ho forma hanesan ai-funan, neeb belit ba fatuk iha bee okos. SIN. meti-funan 2. Substnsia kmaan halo hosi borraxa neeb bele xupa bele no serve ba ema uza atu fase ka hamoos buat ruma. espontneu ~ espontnea f. ADJETIVU Neeb la mosu ka la halo ho hanoin uluk; neeb mosu, ka ita halo, derrepente deit. 2. (Ema) neeb neon-lataka, koalia lailais no la subar nia hanoin. EZ. Manifestasaun boot iha Dili horisehik hah nuudar reasaun espontnea ba governu nia annsiu kona-ba hasae impostu sira. espordiku ~ espordika f. ADJETIVU Neeb la mosu ka akontese beibeik. SI N. raru, kirik esporta VERBU Haruka sasn ba liur hodi faan iha nasaun seluk. LIAFUAN- SORUN: importa esportadr ~ esportadora f. ADJETIVU /SUBSTANTIVU (Ema) neeb esporta. esportasaun SUBSTANTIVU 1. Hahalok esporta sasn. 2. Sasn ka produtu neeb ema esporta. espozidr ~ espozidora f. SUBSTANTIVU Ema ida, liuliu artista, neeb hatoo nia obra sira ba pbliku iha espozisaun ida. espozisaun SUBSTANTIVU Festa ida atu hatoo ba pbliku produsaun artstika, industril ka agrkola. espresa VERBU Hatoo ba ema seluk ita-nia hanoin, planu ka buat ruma neeb ita sente. SIN. esprime EZ. Lola espresa nia sentimentu ba nia maluk sira kona-ba nia noivu Atoi. espresaun SUBSTANTIVU 1. Hahalok espresa nian. 2. Grupu-liafuan ho arti idiomtiku, n.e. faan matan = hateke deit, la f tulun ida. espresivu ~ espresiva f. ADJETIVU Neeb espresa didiak nia sentimentu sira. espresividade SUBSTANTIVU espresu ~ espresa f. ADJETIVU 1. (Liafuan) neeb ita hatoo ba ema seluk ho momoos atu labele laran-rua. 2. Lailais liu, tanba urjente. EZ. Ita sei haruka pakote nee ho espresu atu kolega iha Baukau belesimu tiha aban. esprime VERBU Hatoo ba ema seluk ita-nia hanoin, planu ka buat ruma neeb ita sente. SIN. espresa estabelese VERBU 1. Hari i ka hah organizasaun ka sistema ruma. 2. Buka-hatene loloos; prova katak buat ruma loos. 131 EZ. Tenke estabelese sistema selu propina nian iha eskola sira neeb governu loke. estabelesimentu SUBSTANTIVU 1. Hahalok estabelese nian. 2. Hariin, organizaasaun ka empr eza ne eb ema estabelese. estabilidade SUBSTANTIVU Kondisaun estavel ka metin. EZ. Bainhira dezempregu boot no povu terus, estabilidade rai-Timr nian sei iha perigu. estabiliza VERBU Halo atu metin nafatin; f estabilidade nafatin. E Z . Banku Nasionl presiza estabiliza lailais situasaun manas daudaun nian kona-ba inflasaun. estadia SUBSTANTI VU Tempu badak ida neeb ita hela iha fatin ruma. SIN. hahelak EZ. Bispu nia estadia iha Roma latoo loron rua. estdiu SUBSTANTIVU Fatin boot no luan ida neeb ema uza atu joga ka hal o ati vi dade desportu seluseluk iha laran. EZ. Estdiu Munisipl Dili oras nee nia kondisaun ladiak atubele simu adeptu barak. estadu SUBSTANTIVU 1.Buat ka ema ruma oins deit, nia laleuk ka kondisaun oins loos. EZ. Ami hakfodak bainhira ami haree estadu uma nian. 2. Rain ka nasaun ho nia governu rasik. EZ. Singapura estadu kiik ida iha zia Sudeste. 2. Provnsia ho nia governu ka parlamentu rasik. EZ. Rai-Austrlia nakfahe ba estadu neen no territriu rua. ADJETIVU Kous ka isin-rua hela. Est adu Nakl i bur Si ra (Amrika Nian) ms ENSAN SUBST ANT I V U Nasaun ida iha kontinente Amrika neeb iha estadu 50 no territoriu balu tan; rain ida-nee maka soi kbiit ekonmiku no poltiku neeb makaas liu hotu iha mundu ohin nian. SIN. Estadus Unidus (Amrika Nian) estadunidense ADJETIVU Kona-ba Estadu Naklibur Sira Amrika Nian. SINNIMU POPULR: amerikanu estafeta SUBSTANTIVU Ema ida neeb lori hodi entrega lia-tatoli, liuliu iha kontestu militr. SIN. manu-ain estajiriu ~ estajiria f. SUBSTANTI VU Ema neeb halo estjiu. estjiu SUBSTANTIVU Lalaok koko nian ba ema neeb seidauk sai membru permanente hosi empreza ka instituisaun ida. EZ. Atu sai pesol iha kompaia ida, imi presiza tuir estjiu durante fulan tolu nia laran. estalaktite SUBSTANTIVU Fatuk-ahu riin naruk no toos ida neeb tabele hosi rai-fatuk nia kakuluk-laran. SIN. huta estaleiru SUBSTANTIVU Ofisina boot ida iha tasi-ibun hodi halo r-ahi. estante 132 SUBSTANTIVU Armriu nakloke hanesan iha biblioteka neeb ema uza atu tau livru b. estasaun SUBSTANTIVU 1. Fatin ida neeb ema hein atu sae komboiu ka autokarru. 2. Kompaia rdiu ka televizaun nian. SIN. emisora 3. Para-fatin atu sidak no reza iha viasakra. 4. Perodu tinan nian ho nia karakterstika klimtika rasik, n.e, manas, malirin ka natoon. EZ. Tasi-feto rai-Timr nian iha estasaun rua deit, maka bailoro no udan-boot; zona tasi-mane nian soi ida tan, maka rai-loor, no Portugl (hanesan Europa tomak) nia estasaun haat, maka primavera, veraun, outonu no invernu. estasiona VERBU Para karreta, motr ka komboiu iha ninia fatin ka fatin seluk. EZ. Bainhira Ita b Lesidere, diak liu estasiona karreta iha banku ANZ nia sorin. estasionamentu SUBSTANTIVU 1. Hahalok estasiona karreta nian. 2. Para-fatin ba karreta ka motosikleta. E Z . Di l i sei dauk i ha estasionamentu be diak tanba karreta sira para arbiru deit. estatl ADJETIVU Neeb pertense ba estadu; estadu nian. LIAFUAN- SORUN: privadu esttika SUBSTANTIVU Tarutu neeb hanetik ka estraga programa rdiu nian, neeb eletrisidade iha r mak hamosu. estatstika SUBSTANTIVU Faktu sira neeb hetan liuhosi analiza dadus hirak neeb iha no hatoo ho sifra ka nmeru sira. estatstiku ~ estatstika f. ADJETIVU EZ. Faktu estatstiku hatudu katak iha tinan 2.000, timoroan sira 60% seidauk hatene lee no hakerek.. esttua SUBSTANTIVU Kabahat ka eskultura kona-ba ema ka animl ida. estatueta SUBSTANTIVU Esttua kiikoan. estatutu SUBSTANTIVU 1. Lei ka regulamentu ofisil kona-ba organizasaun ka klibur ida nia lalaok. EZ. Bainhira instituisaun ida nia estatutu seidauk loos, pesol sira serbisu lah laran. 2. Ema ka buat nia fatin iha sosiedade ka ierarkia. EZ. Lia-tetun ohin soi estatutu nuudar dalen ofisil iha Timr Lorosae, maib seidauk iha Timr Loromonu. estavel ADJETIVU Neeb tuur iha nia fatin loloos, la nakdoko. SIN. metin EZ. Situasaun iha Timr oras nee estavel liu duk tinan 2000. estengrafu ~estengrafa f. S U B S T A N T I V U Ema matenek estenografia. estenografia SUBSTANTIVU Sistema hodi hakerek lailais, liuhosi tadak, sinl no abreviatura oioin, liafuan sira neeb ema seluk koalia daudaun. esteretipu 133 SUBSTANTIVU Ideia ka konseitu ida neeb ladn loos maib ema barakliu fiar b. EZ. Tuir esteretipu ema eskoss hotu-hotu karak-teen no ema polaku hotu-hotu lanu-teen. estereotipadu ~ estereotipada f. ADJETIVU esteriliza VERBU 1. Halo buat ruma sai moos didiak, hodi halakon mikrbiu no foer hotu-hotu neeb iha. 2. Halao tratamentu mdiku ba feto ka balada-inan atu la bele halo oan tan. SIN. hakiuk esterilizasaun SUBSTANTIVU esterir ADJETIVU Liur nian. LIAFUAN-SORUN: interir, larak. SUBSTANTIVU Parte liur nian. LIAFUAN-SORUN: interir, laran. esteroide SUBSTANTIVU Ai-moruk katetek ka kompostu, artifisil ka naturl, neeb halo hosi esterl no serve atu habokar ema moras ka fraku nia mskulu sira. EZ. Klibur desportivu barak bandu atleta sira atu uza esteroide tanba droga nee bele estraga sira-nia isin. estetoskpiu SUBSTANTI VU Instrumentu ida neeb doutr uza atu rona pasiente sira-nia fuan no nia tuku; i nstrumentu ne e hanesan sanak rua tau ba tilun no talin naruk ida neeb tau ba pasiente nia kabun ka fuan atu koko. estigma SUBSTANTIVU 1. Tadak ka marka iha ema nia kulit; horiuluk iha rain balu ukun-nain sira haruka f marka nee ba kriminozu no atan sira ho besi manas ida, atu hamoe ka identifika sira. 2. Fama aat ka naran-foer kona-ba buat ruma. 3. Tadak sira neeb mosu iha santu no santa ruma nia isin, hodi reprezenta kanek sira neeb besi-kusan sira halo iha Ita Nai Jezs Kristu Nia futar liman, ain no sorin bainhira ema hedi Nia ba krs. estigmatizadu ~ estigmatizada f. ADJETIVU/SUBSTANTIVU estilstika SUBSTANTIVU Estudu ka hanorin kona-ba estilu literriu, katak oins atu hakerek ho estilu neeb furak no elegante. estilu SUBSTANTIVU 1. Ema nia jeitu ka maneira ida hodi hatais, koalia, hakerek, hananu ka halo arte ruma. EZ. Hau gosta tebetebes artista finlands nee nia estilu. estilstiku ~ estilstika f. ADJETIVU estilu SUBSTANTI VU Ema nia jeitu ka Serimnia tradisionl iha lisan animista neeb komunidade halao bainhira ema ruma mate, hodi oho balada ida, liuliu karau, nuudar sakrifsiu ba matebian. SIN. mutun, ukur estimula VERBU Book ka loke ema nia sentidu, memria ka neon. SIN. hakdeet EZ. Atu estimula labarik sira-nia kakutak, diak liu f livru oioin ba sira lee. estimulante ADJETIVU Neeb estimula. estmulu 134 SUBSTANTIVU 1. Hahalok estimula nian. SIN. hakdeet 2. Buat neeb estimula. estofa VERBU Hakonu sof ka kadeira- baruk ho estofu. estofadr SUBSTANTIVU Ema neeb hadia sof no kadeira-baruk sira hodi tau estofu. estofu SUBSTANTIVU Materil-tahan mahar no mamar, baibain kabas ka borraxa, neeb uza atu hakonu xumasu, sof ka kadeira-baruk. Estokolmu SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai- Susia nian. estmagu SUBSTANTIVU Orgaun iha ema no balada nia laran neeb simu hodi dulas ai-han neeb tolan. SIN. kabun-laran Estnia (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha Europa Nordeste. estniu ~ estnia f. ADJETIVU Rai-Estnia nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Estnia. 2. (lia-estniu) Dalen rai-Estnia nian. estorsaun SUBSTANTIVU Hahalok kriminl hodi buka atu hetan osan liuhosi ameasa, forsa, violnsia ka xantajen. estorsivu ~ estorsiva f. ADJETIVU estorsionriu ~ estorsionria f. SUBSTANTIVU Ema ida neeb halo estorsaun. estra ADJETIVU Liutn ida baibain, presiza ka espera duni. estrada SUBSTANTIVU 1. Fatin neeb iha kota, vila ka knua sira ho uma iha sorisorin. SIN. lurn 2. Dalan neeb boot no luan iha sidade ka entre sidade sira. SIN. dalan-inan estradu SUBSTANTIVU Estrutura loos neeb ema hamriik b bainhira hatoo diskursu ka hananu ba ema- lubun boot. SIN. tribuna estraga VERBU 1. Halo sai aat tiha; buka atu sobu. SIN. hahaat Estraga feto katak violenta ka ataka nia ho seksul. estragu SUBSTANTIVU 1. Hahalok estraga nian. 2. Rezultadu hosi estraga. EZ. Se imi halo aat ema nia sasn, imi tenke selu fali ba estragu sira neeb imi hamosu. estranjeiru ~ estranjeira f. ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) hosi rai- liur. SIN. malae, raiseluk estraordinrias ms oras estraordinrias SUBSTANTI VU Serbisu liu oras baibain. EZ . Atubele ramata knaar nee l ai l ai s, ha u tenke hal o estraordinrias loroloron. e s t r a o r d i n r i u ~ estraordinria f. ADJETIVU Labaibain liu, seluk liu kedas. EZ. Akontesimentu estraordinriu ida bainhira futebolista ida hatama golu lima iha jogu ida. estratjia 135 SUBSTANTI VU Planu ho detalle barak atu hetan buat ruma neeb ita hakarak ka kuran, liuliu iha funu laran. SIN. kneras. E Z . Gerrilleiru sira prepara estratjia ida atu halo emboskada ba funu-balun. estratjiku ~ estratjika f. ADJETIVU EZ. Presiza planu estratjiku ida be diak atu dezenvolve ekonomia rai-Timr nian. estravagante ADJETIVU 1. (Ema) neeb gosta fakar osan atu hetan sasn diak neeb nia la presiza. 2. (Buat) neeb furak maib karu loos no ita afinl la presiza. 3. Ezajeradu, neeb liu sasukat baibain nian. E Z . Hahalok estravagante mak banhira ema nia vensimentu kiik maib festa semana-semana. estravagnsia SUBSTANTIVU estreia SUBSTANTI VU 1. Dala dahuluk neeb ita halo ka uza buat ruma. 2. Dala dahuluk neeb pesa- teatru, filme, atr ka jogadr mosu ba pbliku. EZ. Futebolista Cristiano Ronalado halo nia estreia ho Klube Manchester United iha poka 2003/2004 nian. estrela-sinema SUBSTANTIVU Atr ka atrs neeb mosu iha filme barak hodi hetan naran-boot. SIN. fitun- sinema E Z . Matebian Bruce Lee nee estrela-sinema xins ida neeb mosu iha filme barak kona-ba konf. estremista SUBSTANTI VU 1. (Ema) neeb ezajera hodi haliisa ba hanoin ka hahal ok estremu ka fantiku. 2. Ema neeb sempre halo reasaun makaas no haliis ba vi ol nsi a kontra l ei ka sosiedade. E Z . Ema neeb hakarak atu estraga estabilidade no ps iha povu nia leet ita bele konsidera nuudar estremista. estremizmu SUBSTANTIVU estremu ~ estrema f. ADJETIVU Neeb makaas ka manas l i u, ne eb i ha intensidade boot tebes. EZ. Buatamak neeb membru hosi partidu direita estrema nian. 2. Ne eb ezaj era. SIN. ezajeradu SUBSTANTIVU Sasukat aas liu hotu; pontu dook liu hotu. EZ. Ema hanoin-norml sees hosi estremu sira bainhira nia tetu lia ruma. estremidade SUBSTANTIVU estresante ADJETIVU (Situasaun) neeb halo ita sente nervus no laran-todan. estrese SUBSTANTIVU Laran-susar no nervus neeb ita sente tan situasaun todan ka tensaun makaas. EZ. Ema neeb serbisu barak hetan ms estrese boot. estrika SUBSTANTIVU Instrumentu neeb ema uza atu halo kabeer roupa ka hatais, balu uza ahi-anar no balu fali uza ka simu manas hosi besi ho korrente eletrisidade nian. SIN. besi - estrika 136 VERBU 1. Halo kabeer hatais hodi dada no hanehan estrika ba hatais nia leten. EZ. Keta haluha estrika tiha hau- nia roupa molok ahi mate. 2. Sama ka xoke. E Z . Ohin dadeer autokarru ida estrika tiha motr metan ida iha Palsiu nia oin. estrofe SUBSTANTI VU Lia haat ka neen hamutuk iha poezia ida nia laran. SIN. dadolin estrondu ms estrundu ADJETIVU Neeb halo lian makaas. SUBSTANTI VU Lian ida neeb makaas, hanesan parede monu ka bomba nakfera. SIN. tarutu. EZ. Keta halo estrondu tanba iha enkontru importante iha sorin. estrutura SUBSTANTIVU 1. Maneira ka oins buat ruma ema harii, halo ka organiza. 2. Uma ka edifsiu ida neeb ema harii tiha ona. SIN. hariin VERBU F estrutura ba, harii. estruturl ADJETIVU estuda VERBU Gasta tempu hodi aprende kona-ba buat ruma partikulr. E Z . Hau-nia maun estuda makaas lia-ingls atubele tama universidade iha rai-Austrlia. estudante SUBSTANTIVU Ema neeb estuda. estudantl ADJETIVU Kona-ba estudante sira. E Z . Universidade hotu-hotu iha ninia organizasaun estudantl atu reitr no profesr sira bele rona estudante sira-nia aspirasaun sira. estdiu SUBSTANTIVU 1. Artista nia serbisu- fatin. 2. Fatin ida atu grava mzika ka halo filme. estudu SUBSTANTIVU 1. Hahalok estuda nian. EZ. Nia estudu sira sei remata tinan oinmai bainhira nia kompleta ninia teze. 2. Livru ka artigu ida neeb ema hakerek liutiha estuda barak kona-ba asuntu ruma. EZ. Profesr Alves halo publika tiha ona interesante ida kona-ba kontratu ai-kameli nian iha otas kolonil. estufa SUBSTANTIVU Bangasl ka klobor, halo hosi vidru, neeb serve, liuliu iha rain sira ho klima malirin, atu kultiva ai-horis oioin neeb presiza loro- naroman barak. etapa SUBSTANTIVU Faze ka tempu ida deit iha buat ruma nia lalaok ka dezenvolvimentu. EZ. Iha etapa dahuluk ita sei prepara fatin; iha etapa tuirmai ita harii uma. eternidade SUBSTANTI VU Kondisaun la iha rohan nian ka kontinua ba nafatin nian. EZ. Mate tiha, ita ema sei tama ba eternidade hodi hetan rekompensa ka kastigu konforme ita-nia hahalok iha rai. eternu ~ eterna f. ADJETIVU Neeb la iha rohan. SIN. rohan-laek E Z . Maromak Nia domin nee eternu. eteroseksul 137 ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb sente hakaran fziku ba seksu be kontrriu ka lahanesan, porezemplu mane neeb hakarak feto no kontrriu. LIAFUAN-SORUN: omoseksul eteroseksualidade SUBSTANTIVU tika ADJETIVU Sinsia moralidade nian. 2. Regra sira neeb ema profisionl sira halo tuir. tika SUBSTANTIVU Sinsia morl nian. tiku ~ tika f. ADJETIVU etope ADJETIVU Rai-Etipia nian. SUBSTANTIVU Ema Etipia. Etipia (rai-) SUBSTANTIVU Rai ka estadu ida iha frika Nordeste. etnia SUBSTANTIVU Povu ida ho nia dalen, lisan no kultura rasik, maski las nasaun independente ida. SIN. grupu tniku EZ. Timr Lorosae iha etnia oioin maib sira hotu forma nasaun ida deit. tniku ~ tnika f. ADJETIVU etnosntriku ~ etnosntrika f. ADJETIVU Neeb haliis ba ema nia etnia ka povu rasik, tetu buat hotu hosi nia povu nia pontudevista. etnosentrizmu SUBSTANTIVU etu SUBSTANTI VU Hahn hosi foos neeb tein tiha ona. eufemizmu SUBSTANTIVU Koalia ka espresaun ida neeb uza liafuan diak ka pozitivu hodi refere ba buat ida neeb aat ka ladn diak. eufemstiku ~ eufemstika f. ADJETIVU eukaliptu SUBSTANTIVU Ai-hun aas neeb nia tahan serve ba hal;o ai-moruk no mina. Iha eukaliptu espsie barak iha rai-Timr no rai- Austrlia. SIN. ai-bubur Eukaristia SUBSTANTIVU Sakramentu Kreda Katlika nian iha neeb nakfilak ba Jezs Kristu Nia futar isin no raan. SI N. Santa Komuaun eukarstiku ~ eukarstika f. ADJETIVU euro SUBSTANTIVU Osan ofisil Uniaun Europeia (Klibur-Europa) nian. Europa (rai-) SUBSTANTIVU Kontinente boot ho nasaun barabarak, tutan ba kontinente zia iha sorin l or osa e, ne eb Tasi Mediterrneu mak haketak hosi kontinente frika. europeu ~ europeia f. ADJETIVU Europa nian. EZ. Komisaun Europeia nia sede iha Bruxelas. SUBSTANTIVU 1. Ema Europa. SI N. malae-mutin EZ. Europeu sira mosu mai iha rai-Timr ba dala uluk iha skulu dasanalulu-resin-neen nia hun. Euskadi (rai-) SUBSTANTIVU Povu basku nia rain- inan, neeb nakfati iha Foho- Pireneus nia sorin rua, territriu nakfahe ba rai- Espaa no rai-Fransa. eutanzia SUBSTANTI VU Oho, tan motivu sadia ka kasian nian, ema ida neeb moras todan no parese 138 ona katak la bele hetan isin- diak filafali. Kreda Katlika hanorin katak hahalok ida-nee sempre krime boot, no governu barakliu trata doutr ka ema neeb halao ka enkoraja eutanzi a ne e nu udar kriminozu. evanjliku ~ evanjlika f. ADJETIVU 1. Evanjellu nian. 2. (Fiar ka kreda) neeb bazeia ba Evanjellu maib la rekoese autoridade Kreda Katlika ka Kreda Ortodoksa ninian. SIN. protestante evanjelista SUBSTANTIVU Ema neeb hakerek evanjellu, autr evanjellu nian. evanjeliza VERBU 1. Hanor i n kona- ba Evanjellu. 2. Konverte ba fiar sarani. evanjelizasaun SUBSTANTIVU evanjellu SUBSTANTI VU 1. Li vru i ha Testamentu Foun neeb haktuir kona-ba Jezs Kristu Nia moris no hanorin sira. Iha evanjellu haat, maka Saun Mateus, Saun Markus, Saun Lukas no Saun Juaun ninian. 2. (Evanjellu) Hanorin relijiozu, liuliu kona-ba Ita Nai Jezs Kristu no fiar sarani. evapora VERBU Hasai suar ka gs, liuliu bee neeb ema nono hela ka bee-udan neeb loro nia manas hamaran hela. SIN. nasuar evaporasaun SUBSTANTIVU eventu SUBSTANTIVU Buat neeb mosu ka akontese. SIN. akontesimentu, mamosuk eventul ADJETIVU Neeb bele akontese. SIN. belek, posivel eventualmente ADVRBIU Evereste (Foho-) SUBSTANTIVU Foho ida-neeb nia tutun aas liu hotu iha kadoek Himalaia neeb haketak rai- Nepl no rai-Tibete. EZ. Mane neozelands ida, naran Sir Edmund Hillary, mak ema dahuluk neeb sae ba Foho- Evereste nia tutun, iha tinan 1953. evidente ADJETIVU 1. Neeb mosu ba ema hotu; neeb ema hotu bele haree. SIN. malorek 2. Lasusar atu haree ka komprende. evidnsia ADVRBIU evita SUBSTANTIVU 1. Sees hosi (buat ka ema ruma). EZ. Ita tenke evita fuma tanba bele halo ita moras tan nikotina neeb iha sigarru. 2. Hadook ka sees hosi (buat aat). SIN. hasees EZ. Ema katuas sira bele hasees moras barak hodi halo eserzsiu f zi ku r uma l or on- l or on, porezemplu b pasiar. evitasaun SUBSTANTIVU; SIN. sasees evitavel ADJETIVU Neeb sei bele sees hosi ka hasees. SIN. hasees-belek EZ. Moras-kankru evitavel se ita la fuma sigarru. evolui VERBU Nakfila ka muda an neineik hodi sai forma seluk ida. 139 EZ. Lia-latn evolui iha tinan rihun ida nia laran hodi nakfila ba lia- portugs. evolusaun SUBSTANTIVU exelnsia SUBSTANTIVU 1. Kualidade exelente ka kaps liu. 2. Ttulu neeb ita f ba ema importante. EZ. Exelnsia Sr. Prezidente sei hatoo liafuan ruma ba estudante sira. exelente ADJETIVU Neeb diak tebetebes ka kmanek, liuliu kona-ba kualidade. SIN. kmanek-bain E Z . Nia estuda makaas, nia rezultadu ms exelente hodi halo aman-inan haksolok liu. exesaun SUBSTANTIVU Ema ka buat ruma neeb la inklui iha hahesuk ka regra jerl ruma. EZ. Ema hotu tenke selu taxa, maib alfndega sei f exesaun ba diplomata sira. exesionl ADJETIVU exetu PREPOZISAUN 1. La inklui, la sura hotu, la kona. 2. Maib las... EZ. Ema hotu selu taxa exetu diplomata sira. EZ. ABREVIATURA = ezemplu ezajera VERBU 1. Trata ka haree buat ruma diak, aat ka boot liu duk real i dade hatudu, l i ul i u bainhira koalia ka hakerek. SIN. haboot resik 2. (Ema) neeb hanoin sabraut tanba la tetu ka sukat nuudar presiza. ezajeru SUBSTANTIVU EZ. Hau la fiar Ameu tanba buat neeb nia dehan ezajeru deit. ezajeradu ~ ezajerada ADJETIVU ezame SUBSTANTIVU 1. Hahalok ezamina nian. SIN. lalehat 2. Prova ba estudante sira iha eskola ka universidade. ezamina VERBU Fihir kleur buat ka ema ida atu tetu nia kualidade. SIN. lehat ezaminadr ~ ezaminadora f. SUBSTANTIVU Ema neeb ezamina. SIN. maklehat ezaminandu ~ ezaminanda f. SUBSTANTIVU Ema neeb atu tuir ezame. ezatidaun SUBSTANTI VU Kondisaun loloos nian. SIN. loloos. EZ. Bainhira membru polsia nian ida aprende tiru alvu, ezatidaun importante liu atu hili nia sai polsia espesil. ezatu ~ ezata f. ADJETIVU Neeb loos liu, la iha sala ida. SIN. loloos ezatamente ADVRBIU ezaustaun VERBU 1. Hahalok ka kondisaun nahas nian. SIN. nanahas 2. Kondisaun kole todan nian. ezbosu SUBSTANTIVU 1. Hatuin ka dezeu dahuluk ba knaar ka projetu ruma. 2. Planu jerl ba projetu foun. ezekuta VERBU 1. Halao buat neeb ulun- boot haruta ita atu halo. EZ. Ezekuta governadr nia orden sira maka papl polsia nian. 140 2. Oho ema ida neeb simu kastigu-mate hosi tribunl. ezekusaun SUBSTANTIVU ezekutivu ~ ezekutiva f. ADJETIVU Neeb ezekuta ka halao. SUBSTANTIVU Ema neeb hesi ka dirije empreza boot ida ho patraun ka properietriu nia naran. ezemplr SUBSTANTIVU 1. Modelu atu halo tuir. SIN. banati 2. Kpia ka reprodusaun hosi obra orijinl ida, liuliu livru. EZ. Estudante finalista presiza hatama teze ezemplr lima ba Universidade Nacional. ADJETIVU Neeb hanesan ezemplu ba ema hotu tuir; kaps, kmanek. ezemplu SUBSTANTIVU 1. Buat ka ema ida neeb reprezenta grupu tomak; membru tpiku hosi grupu. 2. Modelu atu halo tuir. SIN. banati Espresaun nuudar ezemplu ita atu f ezemplu kona-ba buat ruma neeb Ita koalia ka temi b atu halo ideia ida klaru liu. ezerse VERBU 1. Pratika ka halao profisaun ruma. 2. Halao direitu no devr neeb iha. EZ. Sidadaun tomak ezerse nia direitu poltiku hodi tuir eleisaun. ezerssiu SUBSTANTIVU 1. Hakaas an ka esforsu partikulr ida atubele dezenvolve kapasidade ruma. E Z . Hanesan atleta sira halo ezerssiu fziku barak hodi habokar sira-nia isin, estudante sira tenke halo ezerssiu mentl oioin atu loke sira-nia neon no haburas sira-nia kakutak. 2. Programa-treinu ba isin- lolon. ezrsitu SUBSTANTIVU Forsa militr estadu ka nasaun ida nian. SIN. tropa- laken EZ. F-FDTL mak ezrsitu RDTL nian. ezgrima SUBSTANTI VU Desportu hakfaik malu ka funu ho surik nian. ezgrimista SUBSTANTI VU Ema neeb halo desportu ezgrima. ezije VERBU Husu makaas atu ema bele tuir ita-nia hakarak ka atu ita bele hetan buat neeb ita husu. SIN. sisi EZ. Estudante sira ezije atu reitr- universidade hatn propina. ezijente ADJETI VU Neeb ezije. S I N . maksisik, sisidr (pejorativu) ezijnsia SUBSTANTIVU 1.Hahalok ezije nian. SIN. sasisik 2. Buat neeb ema ezije. EZ. Oras nee reitoria sei tetu hela estudante sira-nia ezijnsia. ezila VERBU Duni sai (ema) hosi nia rain hodi obriga nia atu horik iha rain seluk. SIN. desterra E Z . Iha otas kolonil, governu portugs ezila disidente poltiku barak mai Timr. eziladu ~ ezilada f. ADJETIVU/ SUBSTANTIVU (Ema) neeb hetan kastigu ezliu nian. 141 ezliu SUBSTANTIVU Kastigu kona-ba duni sai (ema) hosi nia rain hodi obriga nia atu horik iha rain seluk. SIN. desterru eziste VERBU Iha duni, sai ona realidade, las mehi deit. EZ. Ita ema hatene liuhosi ita-nia konxinsia no fiar katak Maromak eziste. ezistnsia SUBSTANTIVU ezistente ADJETIVU ezita VERBU Hanoin ka hakarak neeb atu halo ka la halo. SIN. laran- rua, tataba EZ. Estudante sira keta ezita husu nia mestre bainhira sira la hatene iha klase. ezitasaun SUBSTANTIVU; SIN. tataban, laran-rua ezitante SUBSTANTIVU; SIN. tatabak, laran-ruak zitu SUBSTANTIVU Rezultadu ka fuan diak hosi buat neeb ita halo. SIN. susesu ezmeralda SUBSTANTI VU Fatuk-murak kr- matak nabilan. ezmola SUBSTANTI VU Saugati ka osan neeb ema laran-luak f ba ema kiak, selae ba kreda. EZ. Aman-inan hanorin labarik sira atu f ezmola bainhira sira sei kiik. VERBU F ezmola (ba). ezmola-nain SUBSTANTI VU Ema neeb husu ezmola. zodu SUBSTANTI VU 1. Hahalok ema barabarak ka populasaun tomak sai tiha hosi nia rain, baibain tan susar boot ruma. 2. (zodu) Livru iha Testamentu Tuan Bblia nian neeb haktuir kona-ba povu Izral sai hosi rai-Ejitu. EZ. zodu boot ida ba Kupaun bainhira militr indonziu sira hatauk Timoroan sira liutiha independentista sira mann tiha referendu iha fulan-Setembru tinan 1999. ezfagu SUBSTANTIVU Talin iha kakorok laran neeb lori hahn neeb ita tolan tun ba kabun-laran. SIN. kakorok-talin, tatolan ezorsista SUBSTANTIVU 1. Nai-lulik neeb halao ezorsizmu. 2. (Iha Kreda Katl i ka tradisionl) orden menr sira ida, neeb seminarista simu molok sai subdikonu. ezorsizmu SUBSTANTIVU Kanaar ka serimnia Kreda Katlika neeb amlulik ida, hetan tiha lisensa hosi ambispu, reza atu duni sai diabu hosi ema ida nia isin. eztiku ~ eztika f. ADJETIVU Neeb oioin no la hanesan baibain, liuliu buat furak hosi tasi-balun. EZ. Se vizita jardn zooljiku iha kapitl, ita bele haree balada eztiku oioin hanesan elefante, jirafa, babirusa no kangur. ezotizmu SUBSTANTIVU 142 Ff faak ADJETIVU/ SUBSTANTIVU (Ema) neeb ladn aprende tanba susar atu komprende. SIN. beik E Z . Labarik nee faak nafatin maski hau hanorin nia filafila. faan VERBU F buat ruma hodi simu fali osan; husik ema ida simu buat ruma neeb nia selu ho osan. Faan matan katak lakon tempu hodi haree buat neeb akontese, ka liu b liu mai atu halo haksolok deit. fabrika VERBU Prods ka halo sasn ho mkina ruma. E Z . Kompaia Uma-Roofing fabrika zinku ba uma-kakuluk. fbrika SUBSTANTIVU 1. Uma ka uma-lubun iha neeb ema sira halo sasn barak atu faan. 2. Hahalok fabrika ka halo buat ruma. EZ. Governu tenke loke fbrika semente iha Timr atu nunee nia folin bele baratu. fabrikante SUBSTANTIVU Ema neeb fabrika ka prods sasn, liuliu iha fbrika. fadista SUBSTANTIVU Ema ida neeb kanta fadu. SIN. mananuk-fadu fadu SUBSTANTI VU Kantiga triste ida neeb ema portugs sira gosta hananu ho gitarra. Iha fadu oin rua: Lizboa nian no Kombra nian. fafaan SUBSTANTIVU Hahalok ka atividade faan nian. fafahek SUBSTANTIVU Hahalok fahe nian. fafanik SUBSTANTIVU Hahalok ka moras fani beibeik. fafasek SUBSTANTIVU Hahalok fase nian. fafekit SUBSTANTIVU Hahalok fekit nian. fafiruk SUBSTANTIVU Tali-matan kesi ba ai badak ida neeb serve atu firu ka tuda fatuk, liuliu atu oho manu-fuik. SIN. tali-firun fafoat SUBSTANTIVU Tali neeb nia rohan iha fukun no baibain ema uza atu kaer ka kesi balada. SIN. lasu fafokek SUBSTANTIVU Hahalok foke nian. faforek SUBSTANTIVU Hahalok fore nian. fafuik SUBSTANTIVU 1. Hahalok toka kafui ka flauta. 2. Flauta tradisionl hosi au neeb baibain bibi- atan sira huu. SIN. kafui fafulu SUBSTANTIVU Au neeb lotuk maib toos; au naruk neeb ema uza nuudar kilat atubele hatama nia oan tuir kuak hodi huu bainhira kasa balada. fafurak SUBSTANTIVU 1. Kualidade furak. SIN. beleza 2. Gostu, sente (ai-han nian). 143 faha VERBU Kous iha liman laran ka iha hitin. SIN. hakous. fahe VERBU 1. Haketak tiha buat ida ba parte rua ka liu. EZ. Jezs fahe paun no tua ba Nia eskolante sira bainhira han-kalan ikus nian. 2. Hadook tiha ema ka animl neeb baibain hamutuk iha grupu ka famlia. EZ. Funu maka fahe Timoroan sira hodi halo balun hela iha nasaun seluk. fahi SUBSTANTIVU Balada maksusuk ain- haat, ikun nakdulas neeb nia isin f mina barak; balada neeb baibain Timoroan sira hakiak. fahi-aman SUBSTANTIVU Fahi ho seksu aman. fahi-inan SUBSTANTIVU 1. Fahi ho seksu inan. 2. (kolokil) Feto neeb imorl. SIN. feto-aat fahi-luhan SUBSTANTIVU Fatin neeb ema uza atu hakiak fahi ka tau fahi. fahi-mina ms mina-fahi SUBSTANTIVU Mina neeb mai hosi naan-fahi. fahi-oan SUBSTANTI VU Fahi nia oan, bele aman ka inan. faho VERBU Hamoos rai hodi fokit duut. SIN. hafaho fai VERBU 1. Tidin ho ai ka besi ida atu halo sai rahun ka toos. EZ. Feto sira fai hare hodi hananu. 2. Hatama buat ida neeb nia tutun kroat ba kuak ka buat mamar ida. SIN. sona EZ. Nia kadi tiha tudik nee, hafoin fai ba karau nee nia kabun. fai-malu SUBSTANTIVU 1. Hahalok fai malu nian, katak buat rua fai oin hasoru malu. SIN. xoke E Z . Fai-malu entre karreta rua horisehik halo ema nain-rua mate iha fatin. 2. Buat kroat rua neeb ema kaer hodi fai hasoru malu, porezemplu tudik ka diman. faixa SUBSTANTI VU 1. Rai, parte ka pedasuk ida neeb naruk. SIN. foit 2. Hena ida neeb ema kesi haleu kabun ka isin. 3. Hena neeb ita uza atu liga hal eu rui n si ra neeb naksalak. SIN. ligadura fakar VERBU Husik been ka lkidu monu ka suli ba rai, porezemplu bee, tinta, raan nst. Fakar osan katak gasta osan arbiru deit. faks ms faksmile SUBSTANTIVU Mkina ida neeb ema uza ho lia no nmeru hanesan telefone nian atu simu no haruka dokumentu ida hosi ka ba fatin seluk; baibain dokumentu neeb tama sei imprime iha surat-tahan neeb tau iha mkina nee nia laran. faksaun SUBSTANTIVU Ema-lubun ho motivu poltiku ruma. EZ. Faksaun komunista iha partidu sosialista nia laran buka atu halo governu hakbesik liu ba rai-Xina. 144 faktu SUBSTANTIVU Informasaun neeb loloos deit; buat ida neeb mosu tiha duni, katak tuir realidade. EZ. Baleia moris iha tasi nee faktu ida, las istria bosok ida. fakuldade SUBSTANTIVU 1. Kbiit ka jeitu atu halo, sente ka hanoin. E Z . Ferik sira lakon fakuldade razaun nian, sai filafali hanesan kosok-oan. 2. Katesik ka seksaun iha universidade nia laran neeb espesializa iha aprende ka hanorin ruma, no nakfahe ba departamentu oioin. E Z . Governu hanoin atu loke f ak ul dade- medi s i na i ha Universidade Nasionl. 3. Pesol neeb hanorin iha universidade ruma. E Z . Fakuldade sira sei halao enkontru ida kona-ba metodolojia hanorin nian. fakultativu ADJETIVU Neeb bele hili. SIN. hili- belek LIAFUAN SORUN obrigatriu, hili- labelek EZ. Matria Morl no tika sei trata nuudar obrigatriu maib Poltika no Matemtika nuudar fakultativu deit. falabaratizmu S U B S T A N T I V U Hahalok ema falabaratu nian; halo beibeik promesa mamuk. falabaratu ms koalia-baratu SUBSTANTIVU Ema neeb koalia deit, promete barak maib la halo buat ida. falnsia SUBSTANTIVU Kondisaun bainhira ema ka komrsiu ida osan-laek, la bele fila liman ona. SIN. bankarrota fali ADVRBIU 1. Dala ida tan. EZ. Hau sei harii fali uma nee iha loron tolu, Jezs dehan. 2. Fila b; fila mai. EZ. Kristu sei mai fali iha loron ikus. 3. Pelukontrriu, maib: ita uza liafuan nee hodi temi kona-ba hahalok ruma neeb ita la hein ka halo ita hakfodak. EZ. Mateus sempre husu osan, maib nia fakar fali osan tomak neeb nia simu. falidu ~ falida f. ADJETIVU Neeb osan-laek hela tan falnsia (tan bankarrota). falis KONJUNSAUN Tan, tanba, enkuantu, komu. EZ. Falis nia la iha pasaporte, nia la bele halo viajen ba rai-liur. Falkland (Nusar-, rai-) ms Falklndia SUBSTANTIVU Nusa-lubun kiik ida iha Tasi Atlntiku Sl, besik rai-Arjentina. SIN. Malvinas falklands ~ falklandeza f. ADJETIVU Rai-Falkland nian. SUBSTANTIVU Ema rai-Falkland. falla V E R B U La hetan susesu, la konsege. SIN. suri EZ. Jogadr Jarde falla penaltu ida bainhira ekipa Sporting joga hasoru Benfica. falsriu ~ falsria f. SUBSTANTI VU Ema neeb halo dokumentu, osan, pintura nst. mesak falsu deit. 145 falsifika VERBU Halo sai falsu. SIN. hafalsu falsifikasaun SUBSTANTIVU falsu ADJETIVU Las loos, laloos, bosok. falsidade SUBSTANTIVU falsifika VERBU falta VERBU Kuran, la iha. SIN. mukit E Z . Ami falta matria kona-ba rezistnsia hosi tinan 1975 too 1999. SUBSTANTIVU 1. Kondisaun kuran ka la iha. SIN. mukit EZ. Tanba falta ai-han, labarik sira moras no mate. 2. (Kondisaun) la mosu. E Z . Estudante neeb iha falta barak la bele tuir ezame. 3. Sala neeb halao iha atividade ruma. SIN. haktulak EZ. Tanba falta neeb guardarede halo, rbitru f penaltu ida. faluk ADJETIVU Neeb laen ka feen mate hela tiha. Feto-faluk katak feto ka feen ida neeb mak nia laen mate hela nia. falun SUBSTANTIVU Pakote ka buat ida neeb tau iha kaixa eh plstiku nia laran. VERBU Taka buat ruma ho surat- tahan, plstiku ka hena. EZ. Keta haluha falun tiha prenda nee molok b festa. falur (manu-) SUBSTANTIVU Manu-fuik espsie ida neeb iha fulun malahuk. SIN. pombu famlia SUBSTANTIVU 1. Grupu hosi ema neeb iha fafutuk ka relasaun raan hanesan aman-inan no oan sira. 2. Ema sira neeb sei iha relasaun raan ho ita maski las hosi aman-inan ida, maib sei parente. familir ADJETIVU Kona-ba famlia, famlia nian. EZ. Tan nee problema familir, ema lalika mete hotu. SUBSTANTIVU Maluk; ida neeb sei iha relasaun raan ka parentesku. fantiku ~ fantika f. ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb makaas liu iha ninia apoiu ba kauza ida, too hakribi ema seluseluk neeb la hanoin hanesan. 2. Entuziazmu ka laran-manas ezaj eradu ba ati vi dade partikulr ruma. fanatizmu SUBSTANTIVU Hahalok ka atitude ema fantiku ninian. EZ. Fanatizmu ba relijiaun neeb i t a t ui r bel e hamosu fundamentalizmu. fani VERBU Hasai anin ka r hosi inus lahakarak no derrepente deit, bai bai n ms ho tarutu makaas. fanin SUBSTANTIVU Fani dala ida. fantstiku ~ fantstika f. ADJETIVU 1. Neeb halo ema susar atu fiar tanba mehi ka i m a j i n r i u d e i t . 2. Neeb diak tebes no f solok boot. EZ. Jogu horisehik fantstiku duni tanba jogadr mesak diak no matenek. 3. Neeb estremamente boot iha kuantidade ka forma. 146 EZ. Nia salriu fulafulan fantstiku tebes tanba nia bele sosa-kotu karreta ida. fantazia SUBSTANTIVU Istria ka situasaun ida neeb mosu hanesan mehi iha ema ida nia imajinasaun. EZ. Ninia fantazia halo nia ida- idak hamnasa hanesan ema bulak. fanun VERBU 1. Halo ema hadeer tiha, liuliu book ka bolu atu hadeer. 2. Halo hamriik ka hamoris buat ida neeb toba ka matek hela. farda SUBSTANTI VU Roupa ka hatais neeb hanesan deit iha grupu, instituisaun ka organizasaun ida nia laran, porezemplu farda militr nian. SIN. uniforme faria SUBSTANTIVU Uut hosi trigu nia isin, neeb serve atu halo paun. farmasutiku ~ farmasutika f. ADJETIVU Kona- ba farmsi a, farmsia nian; kona-ba ai- moruk komersil. SUBSTANTIVU Ema neeb prepara ka faan ai-moruk, liuliu ai- moruk komersil. farmsia SUBSTANTIVU 1. Knaar prepara ai- moruk, l i ul i u ai - moruk komersil. 2. Fatin iha neeb ema faan ai-moruk. farl SUBSTANTIVU Uma kabuar no aas hanesan torre iha tasi-ibun neeb iha ahi-oan iha nia tutun atubele hatudu dalan ka f sinl ba r neeb atu tama iha ponte-kais. Bairru ida Dili nian, iha tasi- ibun, iha ms naran Farl. faroln SUBSTANTIVU Ahi-oan karreta nian, liuliu ahi-oan travaun nian, iha karreta kotuk. farrapu SUBSTANTI VU 1. Hena aat ida neeb uza atu hamoos ka kose sasn. SIN. hena-aat 2. Roupa aat neeb ema kiak ida hatais. faru SUBSTANTIVU Hatais neeb ema uza atu taka isin-lolon parte leten nian. SIN. kamiza faru-liman SUBSTANTIVU Parte ida hosi hena- hatais ka kamiza neeb taka liman. faru-manas SUBSTANTIVU Roupa mahar parte isin leten nian neeb hatais liuliu atu tahan malirin. fase VERBU 1. Hamoos buat ruma ho hena no sabaun, xamp, nst. 2. Hamoos isin ho sabaun no bee. fafasek SUBSTANTIVU fasen SUBSTANTIVU Hahalok fase dala ida. ADJETIVU Neeb ema fase tiha ona. fasil ADJETIVU Neeb halao lasusar; neeb ema bele halo lasusar. fasilidade SUBSTANTIVU Uma, ekipamentu ka servisu ruma neeb f ba ita atu halao atividade partikulr ida. 147 fasilita VERBU 1. Halo sai fasil, loke dalan ba atividade ruma. SIN. habele EZ. Osan nee hosi rai-Japaun sei fasilita ami-nia programa foun. 2. F ka prepara buat ruma atu ema bele halao atividade partikulr ida. SIN. haf EZ. Governu fasilita eskola sira ho biblioteka diak ida atu estudante sira bele lee. fasilitasaun SUBSTANTIVU fatl ADJETIVU 1. Neeb halo ema mate, liuliu asidente. 2. Neeb iha rezultadu aat, neeb f rahun-aat. EZ. Nia halo sala fatl ida tanba hamonu avansadu eki pa adversriu nian iha rea penaltu. fatalidade SUBSTANTIVU Mate neeb akontese tanba asidente ka violnsia ruma. fatalista SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Ema) neeb fiar ba rahun ka sorte deit, la fiar ka ladn fiar katak Nai Maromak mak ukun no halao ita-ema nia moris. fatalizmu SUBSTANTIVU fataluku (lia-) SUBSTANTIVU Lian ida hosi sira haat dalen papua sira (hamutuk ho makasae, makalero, bunak) neeb ema sira koalia iha rai- Lospalos. Ftima SUBSTANTIVU Fatin-peregrinasaun iha rai-Portugl iha neeb Ita Nai-Feto Maria Santsima mosu tiha ba labarik nain-tolu iha tinan 1917. Ita baibain f ba Maromak Nia Inan ttulu Ita-Nai Feto Ftima Nian ka Nossa Senhora de Ftima (ho lia- portugs). fatin SUBSTANTIVU 1. Rai, rea, leet ka hariin ruma. 2. Tatuur ka pozisaun ida neeb buat ka buat ruma hela. 3. Kadeira neeb f ba ema ida, liuliu iha teatru, sinema, sala ka uma-kreda. 4. Ema nia tatuur ka pozisaun iha instituisaun ruma nia laran. fatr SUBSTANTIVU 1. Buat neeb bele hamosu situasaun ida; buat neeb bele hamkona ka afeta rezultadu ida. EZ. Rai-rahun mak fatr boot ida ba ema moras mehar. 2. T e r mu i d a - i d a multiplikasaun nian (iha matemtika) fatu-makaku SUBSTANTIVU Hena-tahan mesak ida neeb ema hatais atu proteje nia ropa sira seluk bainhira serbisu; baibain hatais iha roupa sira seluk nia leten. fatu-pr SUBSTANTIVU Hatais neeb faru ho kalsa ka saia pr. fatudebau SUBSTANTI VU Roupa laran nian neeb feto sira hatais hanesan kalsa badak bainhira hariis. SIN. fatu-hariis fatuk SUBSTANTIVU Isin toos no mahar neeb iha rai no bele uza ba harii uma no sasn seluk. fatuk-biru S UB S T A NT I V U Fatuk kr-azl nakukun ida (sulfatu riti nian) neeb ema sira uza hodi halo birun. 148 fatuk-inan SUBSTANTIVU 1. Fatuk boot mesak ida. 2. Fatuk ida uluk neeb ema hatuur iha rai bainhira hah harii uma ida. fatuk-kuak SUBSTANTI VU Kuak boot iha rai- lolon ka iha rai okos. Fatumean SUBSTANTIVU Subdistritu ida iha distritu Suai. fatura SUBSTANTIVU 1. Nota kona-ba valr ka folin hosi sasn sira neeb ita faan ka sosa. 2. Surat neeb obriga ema atu selu buat ruma neeb foin sosa. VERBU Halo nota kona-ba sasn neeb ita faan. fau (ai-) SUBSTANTIVU Ai-hun badak neeb f ai-fuan boot. NARAN BOTNIKU: Hibiscus tiliaceus fauna SUBSTANTI VU Balada ka animl hotu-hotu neeb moris iha rejiaun ida ka iha otas ida. SIN. balada-libur favr SUBSTANTIVU 1. Buat neeb ita halo atu tulun ema seluk, hahalok maktulun. EZ. Bele halo favr ida foti hela pasta nee? 2. Atitude haliis ba ema ruma, ka ba buat ruma. favoravel ADJETIVU Neeb bele tulun ka f kadiak ka benefsiu ho dalan ruma. EZ. Prezidente nia prezensa sai favoravel tebes tanba bele halo ema hotu hakmatek. favorese VERBU 1. Trata ho favr. 2. F prefernsia ba ema ka buat ida; gosta liu ka trata diak liu ema ka buat seluk. SIN. haliis ba E Z . Sira favorese serbisu-grupu atubele hotu lailais. favoritizmu SUBSTANTI VU Hahalok haliis ba ema ida ho modu injustu. E Z . Andreia hananu furak liu maib Marta mak mann prmiu tan favoritizmu. favoritu ~ favorita f. ADJETIVU/SUBSTANTIVU 1 . Ema ka buat neeb Ita gosta liu. 2. Animl ka ema neeb ita espera atu mann iha halai- taru ka kompetisaun ida. EZ. Tinan ida-nee ekipa Portugl nian maka favoritu iha Kopa Europa. faxina VERBU Mann ema nia atensaun, interese ka domin ho ita-nia kualidade ruma, n.e. isin-furak, intelijnsia, koalia kmiku nst. SIN. habanit, enkanta faxinante ADJETIVU 1. Neeb enkanta ka dada ema nia fuan. SIN. mabanit, enkantadr 2. Neeb furak atumate, hanesan iha mehi deit. faxniu SUBSTANTIVU Hahalok habanit nian. SIN. habanit, enkantu faxista ADJETIVU Kona- ba f axi zmu, faxizmu nian. 149 SUBSTANTIVU Ema neeb tuir ka fiar ba faxizmu. faxizmu SUBSTANTIVU 1. Rejime poltiku, nasionalista no autoritriu neeb Benito Mussolini mak harii iha Itlia (1922-1945). 2. Kualkr rejime poltiku ne eb nasi onal i sta no autoritriu demais. faze SUBSTANTI VU Hakat ka perodu partikulr ida iha buat ida nia dezenvolvimentu. EZ. Bainhira Timoroan sira mann tiha iha referendu 1999, faze tuirmai mak halo konstituisaun no forma governu tranzitriu. fazenda S U B S T A NT I V U 1. Nat ar ka plantasaun luan no boot. SIN. prdiu 2. Hena. febre S U B S T A N T I V U Moras neeb organizmu ruma hamosu hodi halo temperatura isin nian atu sae no pulsu atu lao lais liu. SIN. isin-manas, isin-malirin febredufenu ms febredusfenus SUBSTANTIVU Moras alrjiku neeb halo ema fani beibeik. federl ADJETIVU Kona-ba sistema poltiku ida ho governu sentrl neeb kontrola estadu sira grupu ida, maib estadu ida-idak soi nia podr no autoridade rasik. EZ. Estadu Naklibur Sira Amrika Nian tuir sistema governu federl ho estadu hamutuk limanulu. federalizmu SUBSTANTIVU federalista ADJETIVU/SUBSTANTIVU federasaun SUBSTANTIVU Aliansa entre povu rua ka liu. SIN. klibur, asosiasaun Federasaun Rusa SUBSTANTIVU Hahidak poltiku ida, neeb hakohak rai-Rsia tomak hamutuk ho rejiaun autnomu oioin Europa no zia nian ho populasaun las rusu. feen SUBSTANTIVU Feto neeb mane ida kaben ho ka hola nuudar nia kaben. fehan SUBSTANTIVU Rai-tetuk luan. Ita f ms naran prpriu Fehan ba zona tasi-mane iha rai-Timr Lorosae. fehuk SUBSTANTIVU 1. Modo ida ho isin mutin, mean ka malahuk neeb moris iha rai laran. 2. (kolokil) Ema neeb beik ka la hatene buat ida. fehuk-midar SUBSTANTIVU Fehuk neeb nia isin midar; baibain ema daan ka sona ho mina. fehuk-ropa SUBSTANTIVU Fehuk ida ho isin mutin neeb horiuluk moris deit iha rai-Amrika Sl maib ohin loron kultiva iha mundu tomak. feitu ADJETIVU Neeb prontu ona atu uza kedas. Nuudar ezemplu roupa neeb feitu katak roupa neeb fbrika halo atu ema bele hatais; la presiza suku. fekit VERBU 1. Uza liman-fuan hodi buti hafoin husik, hanesan fekit berlindus musan. 150 2. Uza liman-fuan sira atu kose ba viola hodi halo tarutu. 3. Fuan tuku hanesan bainhira ita hakfodak ka tauk. 4. (ms SUBSTANTIVU) Uza ai-moruk ka ai-abut hafoin harohan ho intensaun halo aat ema ruma. felizmente ADVRBIU Ho sorte; tan sorte. EZ. Felizmente nia mosu bainhira hau susar atu hadia karreta aat ida-nee. feltru SUBSTANTIVU Hena mahar ida neeb halo hodi buti hamutuk kabas-lahan badak barak. femininu ~ feminina f. ADJETIVU Kona-ba feto, feto nian. SIN. inak, fetok LIAFUAN-SORUN: amak, manek fenmenu SUBSTANTI VU Buat neeb iha ka mosu, liuliu buat neeb foun ka seluk liu haree hosi pontudevista sientfiku; nuudar ezemplu rai- nakdoko, tasi-nakdoko (tsunami), fitun-suar ka movimentu sosil foun. fenomenl ADJETIVU fera VERBU 1. Fahe ho kbiit buat ida tomak ba parte rua ka liu, hanesan mantolun, nst. 2. Estraga makaas. 3. Hasai feto-raan ida nia virjindade. feriadu SUBSTANTIVU Deskansu hosi knaar oioin ba ema hotu. EZ. Feriadu Pskua nian sei hah iha fulan-Abrl. Feriadu boot katak feriadu neeb lori tempu naruk. frias SUBSTANTIVU Tempu livre hosi atividade sira baibain nian tuir orriu serbisu-fatin ka eskola nian ruma. EZ. Estudante sira sei halao frias tanba sira remata ona ezame finl. ferik ADJETIVU Feto neeb sai otas tanba moris kleur ona, baibain fuuk bele mutin no kulit namkurut ona. fermentu SUBSTANTIVU Tipu kulat ida neeb uza atu kahur ho trigu hodi halo paun ka dose, selae atu halo serveja. fermentu-rahun SUBSTANTI VU Kulat-uut atu halo paun, dose ka serveja. ferramenta SUBSTANTIVU Instrumentu ka besi ba arte ka ofsiu ruma. ferrujen ADJETIVU/SUBSTANTIVU Substnsia tarak kameak neeb mosu iha besi ka besi-asu neeb bee ka oksijniu mak kona. SIN. besi- meak fertil ADJETIVU 1. Neeb bele f fuan ka oan barak. SIN. bokur; LIAFUAN- SORUN: kiuk 2. (Feto) neeb hahoris oan barak. SUBSTANTIVU fertilidade fertiliza VERBU Halo sai fertil. SIN. habokur fertilizante ADJETIVU 1. Ai-moruk kmiku neeb bele halo rai sai fertil. 2. Rai-metan, estrume. festa 151 SUBSTANTIVU Halibur-malu ka loron espesil atu selebra buat diak ruma. festa-nain SUBSTANTIVU Ema neeb halo festa hodi konvida ema seluk atu han-hemu, liulu iha nia uma rasik. festivl SUBSTANTI VU Festa pblika ho espetkulu oioin, liuliu hananu nian. feto SUBSTANTIVU Ema neeb pertense ba seksu ida-neeb bele kous hodi iha oan. LIAFUAN-SORUN: mane feto-aat SUBSTANTIVU Feto ida neeb halao relasaun seksul ho mane neeb las nia kaben. SIN. feto-bikan, feto-manas, feto- nona feto-bikan: haree feto-aat feto-faluk SUBSTANTIVU Feto ka feen neeb nia laen mate hela tiha. EZ. Feto-faluk barak tenke hetan tulun hosi governu tanba sira-nia laen mate durante rezistnsia nuudar asuain. feto-foun SUBSTANTIVU Oan-mane nia feen. LIAFUAN-SORUN: banin-feto fetok ADJETIVU 1. Feto nian, kona-ba feto, neeb pertense ba seksu ida neeb bele iha oan. SIN. inak 2. (Mane) neeb halo an hanesan feto. feto-kait SUBSTANTIVU Feto ida neeb mane ida hadomi no halao relasaun seksul ho nia, maib las nia feen. SIN. amante, feto-nona, kamarua, kait feto-klosan SUBSTANTIVU Feto neeb seidauk kaben. SIN. feto-raan feto-lurn SUBSTANTI VU Feto neeb simu osan hodi entrega nia an ba mane sira nuudar objetu seksul. SIN. prostituta feto-manas: haree feto-aat feton SUBSTANTIVU Mane ida nia alin-feto ka prima. feto-nona SUBSTANTIVU 1. Feto ida neeb mane ida hadomi no halao relasaun seksul ho nia, maib las nia feen. SI N. amante, kamarua, feto-kait, kait 2. Feto neeb simu osan hodi entrega nia an ba mane sira nuudar objetu seksul. SIN. feto-lurn, prostituta feto-oan SUBSTANTI VU Feto neeb tinan natoon hela ka sei kiik. EZ. Feto-oan nain-rua simu no tara ai-funan ba liurai nia kakorok. feto-raan SUBSTANTIVU Feto neeb sei klosan no seidauk kaben. SIN. virjen E Z . Feto-raan no mane-klosan barak mak gosta b festa. feto uma-laran SUBSTANTIVU Feto neeb serbisu ba umakain ka famlia ida. fetosaa SUBSTANTIVU Famlia feto nian ka noiva nian. 152 EZ. Fetosaa sira lori fahi bainhira b mate-uma hosi famlia mane nian. Fevereiru (fulan-) SUBSTANTIVU Fulan daruak tinan nian neeb tuir Janeiru no uluk-ba Marsu. fexu-eklr SUBSTANTIVU Korrente neeb suku hamutuk ho hena, kulit ka plstiku neeb baibain ema tau iha faru, kalsa ka botas. fiadr SUBSTANTI VU Ema ka grupu ida neeb f apoiu liuliu osan ka matria ruma atu ida neeb hetan tulun nee bele uza hodi avansa ba oin. fiambre SUBSTANTI VU Naan-fahi neeb baibain hasai hosi fahi nia kelen. fiansa SUBSTANTI VU Osan neeb ema duun ka akuzadu (ka nia famlia ka kolega) selu ba tribunl atu lalika dadur too nia prosesu hah. SIN. osan- hametin fiar VERBU 1. Hanoin katak buat ruma loos duni. EZ. Hau fiar Kristu nuudar hau- nia maksoin. 2. Hanoin katak buat neeb ema ruma dehan nee loos. EZ. Ami ladn fiar buat neeb sira dehan. SUBSTANTIVU 1. Hanoin metin kona- ba buat ruma, liuliu katak buat nee loos. 2. Prinspiu sira neeb forma sistema relijiaun ka moralidade nian. 3. Hahalok rona no halo tuir buat neeb ema ida dehan ka haruka. fiar-laek ADJETIVU/SUBSTANTIVU 1. (Neeb) la iha fiar. 2. (Neeb) la tuir relijiaun ida. EZ. Bainhira komunista sira ukun rai-Rsia, ema barak maka fiar- laek. fiar-fraku ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Kual i dade ema) neeb beik uitoan tanba fiar buat hotu neeb ema seluk dehan, maski bele laloos. SIN. krdulu fiar-metin ADJETI VU/SUBSTANTI VU ( Ne eb) hakruuk hodi halo tuir buat neeb ema ida haruka atu halo; neeb depende ba ema seluk. fiar-nain ADJETIVU Neeb iha fiar. SUBSTANTI VU Ema neeb fiar sistema relijiaun ida. fibra SUBSTANTIVU 1. Lahan mihis iha ai nia laran (n.e. tali-metan) selae iha fulun laran, neeb uza atu halo hena-hatais no sasn seluseluk. 2. Parte hosi planta ida neeb ita bele han maib la bele dijere fibra nee tulun ai-han atu liu lailais hosi kabun-laran no tee-oan. fibradevidru SUBSTANTIVU Vidru neeb toos no tahan hasoru nakfera. figu SUBSTANTI VU Ai-fuan mamar no midar ho isin kr-roza neeb nakonu ho musan kiik. 153 figura SUBSTANTIVU 1. Isin-lolon nia ilas, imajen ka forma liur nian; 2. Ema ka buat nia feisaun ka karakt er st i ka si ra. SIN. personalidade; 3. Ema importante. SIN. personalidade; 4. Smbolu ka sinl. SIN. tadak; 5. Dezeu ka ilustrasaun. SIN. hatuin figuraun SUBSTANTIVU 1. Ema importante ka naran-boot; 2. (pejorativu) ema boot neeb gosta loko an. fihir VERBU 1. Haree didiak. SIN. lehat, ezamina 2. Hili depoizde haree didiak. EZ. Povu tenke fihir didiak s mak bele sai sira-nia ulun-boot. 3. Hateke maran ba ema ka buat ida. fiksaun SUBSTANTIVU Istria kona-ba ema ka akontesimentu ida neeb imajinriu deit. fiktivu ~ fiktiva f. ADJETIVU fila VERBU 1. Muda diresaun, halao ba sorin, ba leten, ba kraik nst. 2. Kedok (hahn ruma) iha taxu laran atu labele motuk ka maran tiha. 3. Lao fali ba fatin uluk nian. buat belak ida hosi kraik ba fila SUBSTANTIVU Lia, latar. EZ. Sira forma iha fila rua. filafali ADVRBIU Dala ida tan. S I N . filahikas EZ. Ami halo filafali uma nee tanba nia kondisaun ladn diak ona. filan SUBSTANTIVU Hahalok fila dala ida. ADJETIVU Neeb ema fila tiha ona. Filipinas (rai-) SUBSTANTIVU Nusa-lubun no nasaun ida iha zia Sudeste. filipinu ~ filipina f. ADJETIVU Rai-Filipinas nian, kona- ba rai-Filipinas. Lia-filipinu nee naran neeb governu Filipinas f ba lia- tagalu. SUBSTANTIVU Ema Filipinas. Fillu SUBSTANTIVU Oan-Mane, hodi refere deit ba Jezs Kristu nuudar Maromak Nia Oan. EZ. Hodi Padre, hodi Fillu, hodi Espritu Santu Sira naran. filma VERBU Hasai filme ho kmara ka mkina filme nian. E Z . Turista sira gosta filma serimnia oioin neeb sira tuir iha rai-Timr. filme SUBSTANTIVU Imajen moris tuituir malu neeb hatudu iha televizaun ka sinema, hodi hatoo istria ka dokumentriu. EZ . Tinan-tinan governu hatudu filme ida kona-ba Masakre Santa Krs neeb akontese iha loron 12 fulan-Novembru 1991. filozofia SUBSTANTIVU 1. Matenek kona-ba prinspiu jerl sira iha ita ema nia hanoin. Filozofia nee matenek naturl ema sira-nian, las matenek sobrenaturl neeb Maromak deit mak haraik ba ita ema. 2. Prinspiu sira kona-ba moris neeb ema ida halo tuir. 154 E Z . Seminarista sira estuda filozofia iha seminiru. filzofu ~ filzofa f. SUBSTANTIVU 1. Ema peritu iha rea filozofia. EZ. Ema matenek sira konsidera Skrates nuudar filzofu boot ida. 2. Ema neeb hanoin ho klean kona-ba mundu no moris. filtra VERBU Halo been, substnsia seluk, naroman ka son ida liu hosi filtru. filtru SUBSTANTI VU Instrumentu ida hanesan tataes neeb husik substnsia balu liu, no taes fali substnsia seluseluk. SIN. kataes EZ. Karreta balun iha filtru atubele filtra mina neeb enxe ba tanke karreta nian. finl ADJETIVU Ikus nian. SIN. dahikus EZ. Ezame finl sei halao iha fulan-Maiu. SUBSTANTIVU 1. Atu be dahikus iha reprezentasaun teatru nian. 2. (desportu) Jogu dahikus. finansa SUBSTANTIVU 1. Osan neeb uza hodi halo ka selu buat ida. 2. Knaar ka atividade habarak osan nian, liuhosi empresta no investimentu. finanseiru ~ finanseira f. ADJETIVU Finansas nian, kona-ba osan. SUBSTANTI VU Ema ida neeb matenek finansas no ms hatene habarak osan. finansia V E RBU F osan ba knaar ka projetu ruma. EZ . Governu Japons maka sei finansia reabilitasaun uma Fakuldade-Enjearia nian. fini SUBSTANTIVU Musan ka parte ida hosi planta ida neeb uza hodi kuda ai-horis foun ida. EZ. Ita presiza buka batar-musan diak nuudar fini atu kuda iha tempu udan. finje VERBU Habosok hodi halo hanesan buat ruma loos ka tebes bainhira buat nee afinl la nunee. SIN. hakfudik. EZ. Tan kolega nee baruk-teen, nia finje moras atu bele deskansa iha uma. Finlndia (rai-) SUBSTANTIVU Rain ida iha Europa Norte. finlands ~ finlandeza f. ADJETIVU Rai-Finlndia nian; hosi rai-Finlndia. SUBSTANTIVU Ema Finlndia. finta SUBSTANTI VU Hahalok ida atu habosok deit. SI N. lohin, lalohik, babutar VERBU Habosok, liuliu atu halo ema susar tuir ita. EZ. Maradona jogadr ida neeb finta makaas tanba nee susar atu ema hadau bola hosi nia ain. firaku SUBSTANTI V U Ema hosi parte lorosae Timr nian, makdalek f at al uku, makasae ka kawaimina (kairui, waimaa, midiki, naueti). Li af uan ne e mai hosi espresaun makasae fi raku ita maluk. fiskl 155 ADJETIVU 1. Fisku nian, kona-ba fisku. 2. Kona-ba finansas, finansas nian. SIN. finanseiru EZ. Ita-nia tinan fiskl hah iha fulan-Jullu. SUBSTANTIVU Supervizr ka ofisil alfndega nian. fiskaliza VERBU Halao funsaun fiskl nian; super vi zi ona ka hal o inspesaun. E Z . Governu mak f i skal i za ekonomia rai-Timr nian. fisku S U B S T A N T I V U Parte hosi administrasaun pblika neeb kobra impostu sira hosi populasaun. fisur SUBSTANTIVU Musan bubu neeb mosu iha kulit, nakonu ho raan-mutin bainhira tasak. fita SUBSTANTIVU Hena ka surat-tahan neeb uza atu hametin ka nuudar dekorasaun. Halo fita katak dada lia ka hamaus ema ruma ho intensaun atu atrai ema nee. fita-kola SUBSTANTIVU Plstiku-tahan mihis ho goma neeb ema uza atu hametin buat ruma selae atu tutan surat-tahan ruma. . fita mtrika SUBSTANTIVU Fita ida neeb ema uza atu sukat sasn nia naruk, liuliu hena no moblia. EZ. Hau-nia am uza fita mtrika atu sukat ami-nia roupa bainhira nia suku. fitar SUBSTANTIVU Kanek-fatin neeb iha isin. fitun SUBSTANTIVU 1. Bola ahi boboot neeb f naroman no ita bele haree i ha l al ehan-kal an. Loromatan neeb ita haree iha lalehan-loron afinl fitun ida. 2 . Forma ida ho pontu lima, hanesan fitun nabilan. 3. Atr, mziku ka jogadr diak ida ho naran-boot. SIN. estrela E Z . Carmen Miranda, atrs ida neeb moris iha Portugl no hela kleur iha rai-Brazl, sai ms fitun- sinema iha Hollywood. fitun-libur SUBSTANTIVU Fitun lubun ida ka liu neeb astrnomu sira tada. SIN. konstelasaun fiu SUBSTANTIVU Tali mihis ida, dala barak hosi arame ka plstiku. Fiu eltriku uza atu korrente eletrisidade nian bele liu. fivela SUBSTANTI VU Besi ida neeb hametin iha tali ka futu-kabun nia rohan. fixa SUBSTANTIVU 1. Forma ida atu ita bele prenxe. SIN. formulriu, surat 2. Kartaun. fixeiru SUBSTANTIVU 1. Gaveta ka kaixa neeb ema uza atu rai fixa sira. 2. Dokumentu ida neeb haruka liuhosi surat ka korreiu eletrniku. fziku ~ fzika f. ADJETIVU Kona-ba isin ka buat materil neeb ita bele kaer. 156 EZ. Ema tenke halo ezerssiu fziku tanba ida-nee importante ba sade. SUBSTANTIVU Ema nia isin-lolon. EZ. Filipe nia fziku kaps loos, hanesan atleta ninian. fzika SUBSTANTI VU Estudu sientfiku kona-ba forsa naturl sira, porezemplu manas, naroman, son no eletrisidade. flamengu ~ flamenga f. ADJETIVU Rai-Flandres nian, kona- ba rai-Flandres. SUBSTANTIVU Ema Flandres. flamingu (manu-) SUBSTANTIVU Manu ain-naruk ida rai -fri ka ni an, hanesan maliboo, ho fulun kr-roza no mutin. Flandres (rai-) SUBSTANTIVU Rai-Bljika nia parte norte, ho populasaun neeb koalia lia-olands. flanela SUBSTANTIVU Hena-algodaun mahar oin ida, hanesan bibi-fulun. flauta SUBSTANTIVU Instrumentu muzikl anin nian, halo hosi besi-asu, neeb ema kaer iha parte sorisorin no tau iha ibun hodi huu. SIN. kafui-malae flx SUBSTANTIVU Naroman lais neeb mkina fotogrfika halo molok atu hasai retratu. fleksivel ADJETIVU Neeb fasil atu adapta ba situasaun ka kondisaun foun ida. EZ. Ita tenke fleksivel, selae susar atu komprende ema seluk. fleksibilidade SUBSTANTIVU flora SUBSTANTIVU Konjuntu planta ka ai- horis sira neeb moris iha rai- rohan ka rejiaun ida. SIN. ai- funan libur florl ADJETIVU Ai-funan nian, kona-ba ai- funan. SIN. funak floreanu ~ floreana f. ADJETIVU Rai-Flores nian, kona-ba rai-Flores. SUBSTANTIVU Ema Flores. EZ. Floreanu sira barakliu katliku no sira-nia rain horiuluk Portugs sira mak ukun, hanesan rai- Timr. Flores (rai-) SUBSTANTI VU Illa ida Repblika Indonzia nian horik entre rai- Sumbawa no rai-Timr. florikultura SUBSTANTIVU Serbisu ka indstria kuda no kultiva ai-funan atu faan. florista SUBSTANTIVU 1. Ema neeb kuda no faan ai-funan. 2. Loja neeb faan ai-funan. f VERBU 1. Lolo ka entrega buat ida ba ema seluk. 2. Baku ho liman ka arma ruma. 3. Husik, f lisensa. f-agradese V E R B U Hatoo obrigadu ka agradesimentu. SIN. f neon EZ. Estudante sira f-agradese mestre neeb hanorin sira ba tinan sanulu ona. foat VERBU Kesi ho tali hanesan lasu hodi halo metin. f-bandu 157 VERBU Hanetik atu labele halo ka uza. SIN. bandu EZ. Governu f-bandu kriminozu sira atu tama rai-Timr. f-empresta VERBU F ba ema ida buat ida neeb nia bele uza maib tenke f filafali iha loron ida. EZ. Banku f-empresta osan ba komersiante sira neeb hakarak loke kioske. foer ADJETIVU 1. Neeb la moos tanba iha marka, hanesan taho, rai- rahun, nst. SIN. door EZ. Molok han etu, ita tenke fase ita-nia liman neeb foer. LIAFUAN-SORUN: moos 2. (Hahalok ka atitude) neeb las diak, laiha onestidade. SIN. imorl EZ. Keta hili sira neeb foer ba governu tanba korrupsaun bele sai buras. SUBSTANTIVU Buat neeb la moos no la diak ba ema nia sade. fogaun SUBSTANTIVU Aparellu dapur nian neeb ita uza hodi tein, lao ho eletrisidade, mina-rai ka gs. fogetaun SUBSTANTIVU Vekulu boboot ida ho forma hanesan tubu ho tutun meik neeb gs manas hasemo hodi tuda sae ba lalehan. fogete SUBSTANTI VU Ahi artifisil ida hanesan painxn neeb ema tiru no baibain nakfera iha lalehan. Fogete bele uza nuusar sinl, no ms iha festa. Fogete-festa sira halo naroman furak ho kr oioin. f-han VERBU 1. Lolo ka fornese ai-han atu ema ka balada sira bele han. E Z . Governu tenke f-han populasaun tanba foos la too. 2. Hatama ai-han ba ema seluk nia ibun laran, liuliu labarik kiik ka ema-moras. EZ. Inan sira tenke f-han sira-nia beb ho ai-han neeb diak. f-hanoin VERBU Boot ka sadik ema ida nia memria atu nia bele hanoin- hetan. EZ. Kr-metan f-hanoin lutu. f-haree VERBU Hatudu ba ema barak ka pbliku. EZ. Feira Luzfona f-haree livru oioin hosi nasaun dalen-portugs sira. f-hariis VERBU Fase ema ida nia isin tomak ho bee atubele sai moos, liuliu beb no labarik sira. EZ. Inan sira f-hariis sira-nia beb ho bee morna. f-hatene VERBU Hatoo ka informa atu ema seluk bele hatene ms. EZ. Governu f-hatene populasaun atu keta soe foer iha mota laran. f-hemu VERBU 1. Lolo ka fornese bee ba ema ka balada. EZ. Bibi-atan neeb diak maka ida neeb buka bee-matan atu f-hemu nia balada sira. 2. F tua ka hemun alkliku neeb bele halo ema ida sai lanu. EZ. Keta f-hemu demais tiu Xiku tanba nia bele sai lanu. 158 foho SUBSTANTIVU 1. Rai ka laletek ida neeb aas liu. EZ. Foho neeb aas liu hotu iha Timr Lorosae maka Ramelau. 2. Zona neeb liur no dook hosi sidade, zona rurl. SIN. interir, ai-laran EZ. Modo sira baratu liu iha foho duk iha sidade. Foho- PREFIKSU Liafuan matadak neeb forma foho ida nia naran, hamriik uluik-ba substantivu eptetu ida, n.e. Foho-Ramelau, Foho-Evereste. Bainhira ita haktemik foho-kadoek ida, ita uza fali prefiksu Fohor-. foho-kadoek SUBSTANTI VU Foho barak rabat malu hodi forma latar ka lia ida. foho-leet SUBSTANTIVU Rai-tetuk kloot ka luan iha foho rua nia leet; baibain iha mota ka mota-oan neeb suli iha klaran. fohor SUBSTANTI VU Plurl tuan hosi substantivu foho, katak foho sira. Fohor- PREFIKSU Liafuan matadak neeb forma foho-kadoek ida nia naran, hamri i k ul uk- ba substantivu eptetu ida, n.e. Fohor-Pireneus, Fohor-Alpes, Foho-Andes. Fohoreen SUBSTANTIVU Zona no subdistritu besik Suai iha parte loromonu rai-Timr Lorosae nian. foho-tutun SUBSTANTIVU Fatin aas liu iha foho ida nia leten. fohorai SUBSTANTI VU Samea ida neeb bele oho balada sira seluk ho maneira bobar ka leu nia isin hadulas balada neeb nia oho too balada nee la bele dada iis hodi mate. foin ADVRBIU Tempu uitoan deit liub, seidauk kleur. EZ. Ami foin koalia ho ema neeb uluk halo mobiliriu ba ami-nia oan sira. foin-sae SUBSTANTI VU Ema tinan natoon hela, neeb seidauk kaben. SIN. joven, adolexente EZ. Foin-sae sira barak mak gosta liu festa duk serbisu. foit SUBSTANTIVU Hena-hafunan naruk ida, dala barak ho ilas ka dezeu. SIN. listra foka 1 VERBU Halo sai foku, f atensaun makaas ba buat ka ema ruma. foka 2 SUBSTANTIVU Balada maksusuk ida hanesan asu fulun-laek neeb gosta luku tasi no horik iha rai sira ho klima malirin. fokar SUBSTANTIVU Bubu-oan ho been neeb mosu iha isin tanba ahi han ka manas. VERBU Sai bubu ho been. SIN. nakfokar foke 1 VERBU (Loro-matan ka ai-hun neeb anin huu) tun, hakruuk ka beok ba rai. foke 2 SUBSTANTIVU Bero-liman kiik ho forma diman nian. 159 fokit VERBU 1. Hasai buat ida hosi nia fatin ho beran. E Z . Nia fokit ai-kaixote neeb jardieiru sira kuda iha jardn laran. 2. Sai ka arranka. EZ. Ami fokit tuku ualu hosi Aileu no too iha Same tuku sanulu kalan. f-konfesa VERBU (Amlulik) rona ema sarani hatete sai nia sala sira iha sakramentu penitnsia nian, hafoin f absolvisaun. foku SUBSTANTI VU Pontu ka sentru prinsipl neeb ema hotu haree. EZ. Masakre Santa Cruz sai foku ba matekek-televizaun iha mundu tomak. f-laran ADJETIVU Neeb fiar, tuir ka hakruuk ho laran tomak. EZ. Nai hahii kriadu nee tanba ema f-laran tebetebes. SUBSTANTIVU Hahalok hakruuk no fiar ho laran tomak. EZ. F-laran no f-neon ba funu importante tebes atu kontinua rezistnsia. f-liman SUBSTANTIVU 1. Hahalok f liman ba malu. SIN. tulun, ajuda 2. H a d a me - ma l u k a rekonsiliasaun. folin SUBSTANTIVU Osan hira loos mak ita tenke selu atu sosa ka hola buat ida. SIN. presu EZ. Kaf nia folin tun tanba kaf musan barak liu. VERBU Vale osan hira loos, kusta hira loos. EZ. Xapeu nee folin hira, sentavu 50 ka 60? folin-aas ADJETIVU Presu neeb boot, halo ema susar atu sosa. SIN. karu, karun EZ. Ohin loron mina-rai folin-aas tanba ema barak mak hakarak sosa hodi tein. folin-boot ADJETIVU 1. Neeb nia valr diak. EZ. Monumentu antigu sira folin- boot tebes tanba sira hatudu istria rain nian. 2. Neeb presu aas ka karun. SIN. folin-aas EZ. Billete aviaun nian sai folin- boot tanba ema barak mak halo viajen. folin-kmaan ms folin-kraik ADJETIVU Neeb iha folin natoon deit ka la karun. SIN. baratu folin-laek ADJETIVU 1 . Neeb la vale buat ida, la iha valr, la serve. EZ. Mkina ida-nee folin-laek tanba la lao. 2. (Ema) neeb la iha dignidade tanba laran-foer. EZ. Naok-teen sira sai folin-laek tanba sira-nia hahalok la diak. folin-todan ADJETIVU Karun tebes. SIN. folin- aas EZ. Povu barak terus tanba foos sai folin-todan hodi halo ema sosa la bele. folklore SUBSTANTI VU Povu ida nia ai- knanoik no fiar tradisionl hotu-hotu. E Z . Istria Bee-Matan Loihunu halo parte folkore Timr. folletu 160 SUBSTANTIVU Surat-tahan imprime ho liafuan balun atu influensia ema nia hanoin, hahalok ka atitude. E Z . Durante kampaa poltika, organizadr sira fahe folletu ba partisipante sira. f-malisan VERBU Haraik rahun-aat ba ema ida atu nia nia bele hetan susar. EZ. Inan-aman sira f-malisan ba sira-nia oan neeb lakohi simu sira. f-mimu VERBU/SUNSTANTIVU ( Ha h a l o k ) hakiak sala labarik hodi f buat hotu neeb nia nee hakarak, halo nia sai maa tanba ita tuir deit nia hakarak. EZ. Keta f-mimu oan sira tanba sira bele sai baruk-teen bainhira sira boot. fonema SUBSTANTIVU Unidade-son bziku iha dalen ida, neeb hamutuk forma liafuaun ida. Hodi rekoese fonema sira ita bele haketak ka distinge liafuan ida hosi liafuan seluk. EZ. Letra s ho x fonema rua ketak iha liafuan sira s no x. fonmiku ~ fonmika f. ADJETIVU Fonema nian, kona-ba fonema. LIAFUAN-SORUN: fontiku E Z . Sistema-ortografia lia-tetun nian tuir prinspiu fonmiku las fontiku. f-neon ADJETIVU Ne e b ha t o o agradesimentu ho laran. SIN. agradesidu, gratu SUBST ANT I V U Hahalok hatoo agradesimentu ho laran. fones-rona SUBSTANTIVU Aparellu neeb uza hodi tau ba tilun atubele rona mesak kasete, sed ka filme, selae atu rona ho diak. fontika SUBSTANTIVU Sinsia kona-ba son sira neeb ita rona iha lian ema nian. fontiku ~ fontika f. ADJETIVU Kona-ba ka tuir son liafuan sira-nian. fonolojia SUBSTANTIVU Sinsia kona-ba son elementr sira neeb forma dalen ida. E Z . Estudante sira aprende fonolojia hanesan dixiplina ida iha Departamentu Lia-Portugs. fonte SUBSTANTIVU 1. Bee-matan. 2. Kualkr hun ida, liuliu hun informasaun nian (lia-hun). E Z . Molok publika nia notsia, jornalista sira presiza husu ideia hosi fonte oioin atu konfirma nia opiniaun. foos SUBSTANTIVU Musan mutin ka mean neeb hasai hosi hare. foradelei SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Ema ida) neeb sosiedade konsidera nuudar kriminozu tanba la tuir lei. EZ. Governu indonziu uluk konsidera fretiln sira nuudar foradelei. fore SUBSTANTIVU Musan neeb midar ho mina barak iha nia kulit. VERBU Loke hodi dulas. fore-mungu SUBSTANTI VU Musan kr-matak neeb baibain ema uza hodi halo modo ka sopa. 161 NARAN BOTNIKU: Phaseolus aureus fore-rai SUBSTANTIVU Musan kiikoan sira neeb iha kulit krutuk no moris iha rai laran. fore-tali SUBSTANTI VU Fore neeb nia musan moris iha nia talin naruk. Dala barak liu ema uza atu halo modo. fore-xikote SUBSTANTIVU Tipu fore ida neeb nia musan hela iha talin naruk. Baibain ema uza atu halo modo forma SUBSTANTIVU Buat ida nia kamosuk ka aparnsia liur nian, nia lolon ka feisaun oins loos. EZ. Forma ekrn komputadr nian hanesan televizaun ida. VERBU 1. Halo tuir ilas, banati ka modelu ida. EZ. Oleiru forma tiha xikra furak ida ho tahu. 2. Harii, halibur. formadu ~ formada f. SUBSTANTIVU Ema ida neeb hetan ona sertidaun ofisil ida katak nia remata estudu universitriu sira. EZ. Antnio nee formadu ida hosi universidade rai-Mosambike. forml ADJETIVU 1. Tuir forma. 2. Tuir hahalok be loloos no sriu, la hanesan baibain. EZ. Diak liu Ita tau gravata tanba enkontru nee forml. 3. Ofisil, governu nian. EZ. Sei iha enkontru forml ida entre Primeiru-Ministru ho Prezidente atu koalia kona-ba oins rezolve kazu korrupsaun iha governu nia laran. formandu ~ formanda f. SUBSTANTIVU Estudante ida neeb seidauk halo hotu nia estudu sira. formasaun SUBSTANTIVU 1. Hahalok forma ka halo buat ruma. 2. Dalan ka mtodu partikulr atu forma buat ida. 3. Dalan hodi f matenek, jeitu no esperinsia neeb ema ida presiza atubele halao serbisu partikulr ida. E Z . Mestre sira sei hetan formasaun hanorin lia-tetun nian molok sira b kampu. formata VERBU 1. Prepara tuir formatu ida. EZ. Bainhira edita tiha testu nee, eskritr sei formata nia testu tomak atubele imprime. 2. (komputadr) Prepara diskete ida atu uza, neeb apaga fixeiru sira seluk. formatasaun SUBSTANTIVU formatu SUBSTANTIVU Maneira arranja ka aprezenta dokumentu ka testu ida. formatura SUBSTANTIVU 1. Hamriik ka tuur tuir orden iha serimnia ida, liuliu serimnia militr. E Z . I ha f ormatura nee, komandante sira sei hamriik iha oin klaran loloos. 2. Ramata estudu universitriu sira. 3. Serimnia f diploma ba estudante sira neeb foin het an f or masaun i ha universidade. Formoza (rai-) SUBSTANTI VU Nusa boot ida iha besik rai-Xina neeb nia kapitl Taip. Maski nia estadu 162 independende ho nia governu rasik, Repblika Populr Xina konsidera nia nuudar provnsia klebak ka rebelde ida. SIN. Taiwn formozanu ~ formozana f. ADJETIVU Rai-Formoza nian, kona- ba rai-Formoza. SUBSTANTI VU Ema Formoza. SIN. taiwans ~ taiwaneza frmula SUBSTANTIVU 1. Letra, nmeru ka smbolu grupu ida neeb reprezenta regra matemtika ka sientfika. 2. Lista ka reseita neeb f- hatene kuantidade hira loos hosi substnsia oioin neeb bele hamosu substnsia ida seluk, bainhira kahur tiha hamutuk, liuliu iha kmika. formulriu SUBSTANTIVU 1. Frmula lubun ida. 2. Dokumentu surat-tahan ida neeb ema presiza prenxe atu halo buat ida. EZ. Estudante sira neeb hakarak tuir atividade ida, presiza prenxe formulriu. fornese VERBU Haraik buat ruma atu ema neeb simu tiha bele uza bainhira presiza. SIN. haf. EZ. Departamentu Agrikultura sei fornese fini ba sira neeb hakarak kuda batar. fornesimentu SUBSTANTIVU fornesedr ~ fornesedora f. SUBSTANTIVU fornu SUBSTANTIVU Fatin neeb ema uza atu tein ai-han b, liuliu tunu dose, ikan, nst. SIN. ahi-matan. EZ. Keta haluha tau ahi ba fornu atu paun bele tasak lailais. forru SUBSTANTIVU Hena ida tan neeb ema suku iha bolsa, kazaku ka saku laran hodi halo metin hena, atu kabas la sai ka la lees. SIN. knabir. EZ. Tenke tau forru ba neras sira selae sira naklees lailais. VERBU Tau forru. SIN. hanabir forsa SUBSTANTIVU 1. Kbiit naturl. EZ. Ita ema bele hamosu enerjia ho forsa mskulu sira-nian, selae hosi forsa loro, ahi, anin ka bee nian. 2. Podr neeb iha. 3. Ema-lubun ho kbiit ka autoridade hosi governu ka ezrsitu, liuliu atu halao knaar espesil ruma. E Z . Governu atu haruka forsa militr ida atu ronda zona- fronteira. fortaleza SUBSTANTIVU Hariin ka uma ida ho baki aas no mahar neeb ema harii atu satan atake hosi inimigu. SIN. kota. forte ADJETIVU/ADVRBIU 1. Neeb soi forsa fziku ka morl. SIN. makaas EZ. Boksista nee nia tuku forte duni hodi halo nia inimigu monu. Tua-sabu nee forte tebetebes tanba bainhira hau horon, halo hau lanu. 2. Metin tebetebes, la tohar. EZ. Ai-kabelak neeb sei la tohar tanba forte. 2. Neeb bele tahan kleur ka aguenta tratamentutodan. EZ. Labarik nee forte tebes tanba maski ema baku no tebe nia maib nia la tanis. 163 3. Neeb aten-barani, la lakon neon. EZ. Nia forte duni maski foufoun nia atu lakon salasala. fose SUBSTANTIVU Ai naruk no mihis ida neeb baibain ema uza atu hean bero. VERBU Hean bero ho fose (baibain ida deit). fosfatu SUBSTANTIVU Masin neeb sai hosi sidu fosfriku. f-soku VERBU Tuku ho liman-fuan neeb kumu hamutuk. EZ. Boksista ida f-soku makaas hodi halo nia adversriu monu ba rai. f-susu VERBU/SUBSTANTIVU (Hahalok) f susubeen hosi inan nia susun ba beb atu susu. EZ. Inan sira tenke f-susu nafatin sira-nia oan too fulan sanulu- resin rua. fotan SUBSTANTIVU Duut boot ida neeb f fulin ho musan neeb serve atu f-han balada sira. SIN. tora NARAN BOTNIKU: Setaria italica f-terus VERBU/SUBSTANTIVU (Hahalok) halo terus nian. SIN. haterus EZ. Oan sira keta f-terus inan- aman sira tanba sira ferik no katuas ona. foti VERBU 1. Hiit ka hasae. EZ. Hau foti livru nee hodi tau iha meza leten. Foti telefone katak kaer hodi see ba tilun atu koalia. Foti matan ba katak hatudu admirasaun ba ema ida tanba buat ida nee nia iha ka halo. 2. Hahii, gaba. 3. F ka hatudu interese atu tulun. foti-an ADJETIVU Neeb halo an ka iha arrognsia. SIN. arrogante EZ. Nia sai foti-an tanba deit ema iha nia sorisorin la eskola boot. SUBSTANTIVU Hahalok foti-an nian. SIN. arrognsia. foti-matan SUBSTANTIVU Atitude foti matan ka admira nian. SIN. admirasaun foti-oin ADJETIVU/SUBSTANTIVU Neeb sente kontente tan buat ida neeb nia iha ka hetan. SIN. foti-ulun, orgullu EZ. Hau sente foti-oin ba prmiu neeb hau hetan. fotografa VERBU Hasai ema ida nia retratu ho mkina-fotografia. fotografia ms fotu (kolokil) SUBSTANTIVU Ilas iha surat-tahan neeb fotgrafu ida hasai ho mkina no dezenvolve hodi fase pelkula. fotgrafu ~ fotgrafa f. SUBSTANTI VU Ema neeb iha serbisu ka pasatempu atu hasai fotografia. fotokopia V E R B U Hal o ka habarak dokumentu ida nia kpia l i uhosi mki na- f otokpi a eletrniku ka fotogrfiku. fotokpia SUBSTANTIVU Dokumentu ida nia kpia, halo ho fotokopiadora. fotokopiadora 164 SUBSTANTIVU Mkina neeb halo fotokpia liuhosi prosesu fotogrfiku. SI N. mkina- fotokpia fotu: haree fotografia f-tulun VERBU Tulun ka ajuda ema ruma hodi halo kmaan nia moris. EZ. Ami mai atu f-tulun imi. foun ADJETIVU Neeb foin mosu, halo, ka hetan. EZ. Sira iha informasaun foun ida atu hatoo ba ita. foufoun ADVRBIU Hosi hun kedas; bainhira hah. E Z . Bainhira ami sura foufoun osan nee la too atu selu ema hotu. ADJETIVU Uluk ka hun nian. SIN. orijinl frade SUBSTANTIVU Amlulik ka irmaun neeb pertense ba orden relijioza ida neeb f an ba haklaken evanjellu no halo misionasaun iha fatin oioin, la hela iha mosteiru deit hanesan monje. EZ. Frade dominikanu sira maka lori fiar sarani no kultura portugeza mai rai-Timr skulu lima liub. frade-libur SUBSTANTIVU Orden relijioza ba frade sira. frakeza SUBSTANTI VU 1. Hahalok kuran kbiit, ka forsa la too. 2. Buat neeb ladn diak iha buat ka ema nia laran. SIN. defeitu, kamerik EZ . Ita hotu iha frakeza ruma, tanba nee norml ba ita ema atu halo sala. fraku ADJETIVU Neeb la iha kbiit, ka nia forsa la too. EZ. Av sira bainhira ferik-katuas ona, sira sai fraku. fraldas ms fralda SUBSTANTIVU Hena ka surat-tahan mahar ida neeb bobar haleu beb nia kidun atubele tahan foer. frambueza SUBSTANTIVU Ai-fuan mean mamar kiikoan ida neeb moris iha ai-laran. franja SUBSTANTIVU 1 Fuuk neeb tabele iha reen-toos. 2 Dekorasaun iha hena ka objetu sira seluk nia ninin. frankamente ADVRBIU Atu dehan loloos (espresaun ida neeb ita baibain uza hodi f sai ita-nia hanoin kona-ba buat ruma). EZ. Frankamente hau la konkorda ho sira-nia planu foun nee. franku ADJETIVU Neeb koalia la taka. EZ. Krtiku sira ema neeb franku tanba sira koalia lasubar. franku-kanadianu ~ franku- kanadiana f. ADJETIVU/SUBSTANTIVU ( Kona- ba) ema dalen-franss rai-Kanad nian. Ema franku-kanadianu barakliu horik iha provnsia Kebeke no Esksia Foun (rai- Akdia). Fransa (rai-) 165 SUBSTANTI VU Rain boot ida iha Europa Loromonu ho kapitl Pars. franss ~ franseza f. ADJETIVU Rai-Fransa nian, kona-ba rai-Fransa. SUBSTANTIVU Ema Fransa. fransiskanu ~ fransiskana f. ADJETIVU (Kreda Katlika) Kona-ba frade-libur ka orden Saun Fransisku hosi Ass nian neeb f an liu ba moris kiak. SUBSTANTIVU Membru orden Saun Fransisku hosi Ass nian. frasaun SUBSTANTI VU 1. Iha aritmtika, parte ida deit hosi hahirak ka kuantidade tomak. 2. Hahirak ka kuantidade kiikoan hosi naran buat ida. SIN. kotun. fraternidade SUBSTANTIVU 1. Fafutuk ka relasaun entre maun-alin sira. 2. Relasaun entre grupu rua ka liu. E Z . Timoroan tenke hametin fraternidade nuudar hakat ida ba unidade nasionl. 3. Domin ba ema seluseluk. fraternu ADJETIVU Maun-alin nian, kona-ba maun-alin. SIN. maun-alik fratura SUBSTANTIVU Tohar ka nakfera ida neeb akontese ba buat ruma, liuliu ruin. SIN. tatohar. EZ. Nia tenke b hasai raiu-xs atubele hatene se iha fratura ruma bainhira monu. fraze SUBSTANTIVU 1. Liafuan lubun ida neeb bele hamriik mesak no nakfahe ba orasaun ida ka liu. EZ. Atu hakerek diak, ema tenke hatene oins forma fraze ida. 2. Modu partikulr atu hatoo hanoin ida. SIN. espresaun Frei SUBSTANTIVU Ttulu ba frade ka irmaun, n.e. Frei Matias, Frei Jaime. frente SUBSTANTIVU 1. Klibur hosi partidu ka grupu poltiku rua ka liu neeb hakarak luta hamutuk ba objetivu ida deit. 2. Zona neeb fahe r-masa rua ho temperatura ka umidade lahanesan. fresku ~ freska f. ADJETIVU 1. Neeb malirin uitoan. SIN. namata EZ. r fresku halo ita hetan isin- diak. 2. Diak tanba sei matak ka foin halo. LIAFUAN-SORUN: miis, siin EZ. Bolu nee sei fresku. SUBSTANTIVU 1. r ka tempu neeb fresku. 2. Modu pinta nian ho kr oioin, baibain iha argamasa be sei bokon nia leten. freskura SUBSTANTIVU Fretiln (akrnimu ba naran portugs Frente Revolucionria de Timor Leste Independente) SUBSTANTIVU 1. Partidu ida neeb mosu iha tinan 1974 hodi luta kontra kolonializmu. 2. (nuudar substantivu komn: fretiln) Ema Fretiln. freun SUBSTANTIVU Tali neeb kesi haleu kuda nia kakorok no ibun atu kavaleiru bele kontrola bainhira kuda nee lao ka halai. friksaun 166 SUBSTANTI VU 1. Forsa neeb hapara sasan hosi movimentu livre bainhira sira kose malu. SIN. kakosek 2. Haksesuk-malu ka laiha lia- ida entre ema neeb envolve iha kazu ruma. EZ . Bainhira friksaun mosu iha partidu ida nia laran, bele fahe nia apoiante sira. friza 1 SUBSTANTIVU/VERBU (F) penteadu ida neeb hela metin maski ita f ase f uuk depoi s. SIN. permanente (subst.) friza 2 VERBU F nfaze ka importnsia boot ba buat ruma. SIN. halosu, enfatiza froas SUBSTANTIVU Hena neeb ita uza atu taka xumasu. SIN. kluni- knuan fronteira SUBSTANTIVU Lia ida neeb fahe zona ka nasaun rua. SIN. rai- ketan. EZ. Polsia sira kontrola fronteira atu sasn ilegl sira la bele tama Timr Lorosae. frota SUBSTANTIVU 1. R sira neeb hamutuk sai armada ida. SIN. r-lubun. EZ. Bainhira funu INTEFET tama Timr iha tinan 1999, governu Australinu haruka frota ida atu kontrola tasi-mane no tasi-feto. 2. Empreza komersil nia r sira, karreta sira ka kamiaun sira. frustra VERBU 1. Hanetik ema ida hosi buat neeb nia hakarak no halo nia neon-sala; halo atu berleki SIN. habekan E Z . Tempu-udan nee frustra adeptu sira barak tanba sira la konsege haree jogu. 2. Halo atu la bele akontese. frustradu ~ frustrada f. ADJETIVU Kondisaun ema ida nian hodi sente neon-sala tanba buat neeb hanetik ka prevene nia hosi nia hakarak. EZ. Durante okupasaun, joven barak mak sai frustradu tanba la iha liberdade. frustrante ADJETIVU Neeb halo neon-sala tanba hanetik ka prevene buat ida atu akontese. SIN. mabekan EZ. Frustrante tebetebes ba estudante sira bainhira sira la pasa ezame, maski estuda makaas nanis. frustrasaun SUBSTANTIVU Hahalok sente neon- sala tanba iha buat ida neeb hanetik ita-nia hakarak. SIN. habekan, berlekin E Z . Dezempregu iha Timr sai hanesan frustrasaun boot ida ba nasaun. fruteiru ~ fruteira f. SUBSTANTIVU Mane neeb faan ai- fuan sira. SIN. makfaan ai-fuan fuan SUBSTANTIVU 1. Ida neeb ema ka buat ida hamosu, baibain tuir lalaok ka prosesu naturl. 2. (ai-fuan) Parte han-belek neeb ai ida halo, mosu iha ai- sanak nia rohan, ho fini iha laran. 3. Organ ema nian besik hirus- matan neeb bomba raan ba isin tomak. 4. Parte neeb klaran ka hun ba buat ida. 167 fuan-tuku ms fuan-tukun SUBSTANTIVU 1. Fuan nia baku neeb bele lais ka neineik hanesan baibain. 2. Sente laran-nakali, ka laran- manas. fuhuk SUBSTANTIVU Insetu kiikoan neeb estraga no han ai-han sira hanesan batar, foos, nst. ADJETIVU Neeb sai dodok no aat tanba insetu han tiha. fui VERBU TRANZITIVU 1. Tau bee ka buat been ida ba botir, kaleen, jerikn, nst. SIN. salin EZ. Andr sai lanu laoras deit tanba nia fui tua barak ba nia kopu. 2. Habokon ho buat neeb been, porezemplu rega ai- funan iha vazu. fui VERBU INTRANZITIVU 1. Halo tarutu ho apitu, kafui ka flauta. 2. Hotar, uza liafuan foer. SUBSTANTIVU Kafui. SIN. ai-fui fuik ADJETIVU Neeb la hakmatek ka susar atubele kontrola tanba la maus. LIAFUAN-SORUN: maus Fuiloro S U B S T A N T I V U Vila ida besik Lospalos iha distritu Lautein. fukar VERBU Hamorin ho buat sira hanesan masin, pimenta, duut- morin, liis, nst. neeb tau ba hahn atubele halo morin, midar ka iha gostu. SIN. tempra fukun SUBSTANTIVU 1. Tali ka fita nia rohan, kesi hamutuk atu hametin buat ruma. 2. Parte hosi ita-nia liman ka ain ho ruin rua hasoru malu. EZ. Nia tuku hau ho nia liman- fukun. 3. Parte hosi ai neeb sanak atu moris b. fulafulan ms fulan-fulan ADVRBIU Kada fulan ADJETIVU Neeb akontese fulan ida dala ida. EZ. Nia fulafulan b simu osan iha banku. fulan SUBSTANTIVU 1. Satlite ka isin- lolon boboot kabuar ida neeb nakdulas haleu planeta ida, liuliu ida neeb nakdulas haleu Rai. 2. Tempu neeb fulan lori hodi nakdulas haleu planeta Rai, bele loron 31, 30, 29 ka 28. 3. Raan neeb fulan-fulan suli sai hosi feto nia oan-fatin, no baibain halo nia sente laran- sae. Nee sinl katak feto nee bele iha oan. SIN. fulan-sona, menstruasaun fulan-naroman SUBSTANTIVU Naroman neeb mai hosi fulan, liuliu bainhira nia nakonu tomak. EZ. Ema barak gosta tuur iha tasi- ibun bainhira fulan-naroman too. fulan-nurak SUBSTANTIVU Fulan neeb foin hah atu mosu iha lalehan; seidauk fulan-balun. fulan-sona SUBSTANTIVU Perodu neeb feto adultu sira hetan sira-nia fulan ka menstruasaun. fulan-tomak 168 SUBSTANTIVU Fulan neeb nakonu hodi halo naroman makaas. fulanu ~ fulana f. SUBSTANTI VU (pejorativu) Naran jerl ida neeb ita bele f ba ema ida bainhira ita la hatene nia naran loloos, ms bainhira ita lakohi f sai ema nee nia naran. EZ. La importa saida loos mak fulanu hateten. fulun SUBSTANTIVU Fuuk neeb moris iha ema ka balada sira-nia isin. fuma VERBU/SUBSTANTIVU ( Ha h a l o k ) hatama tabaku-lulun ba ibun hodi husik nia suar sai hosi ibun ka inus. EZ. Fuma nee bitu ida neeb bele estraga sade. fumadr ~ fumadora f. SUBSTANTI VU Ema neeb fuma beibeik ka lapara. funak ADJETIVU 1. Ai-funan nian, kona-ba ai-funan. 2. Ho kr ka hafunan barak. SIN reborebon. funan SUBSTANTIVU (ai-funan) Parte furak no dala barak morin hosi ai- horis neeb moris iha kain nia tutun ka iha ai-sanak nia rohan. Ai-funan nee halo ho ptala (funan-tahan) iha parte liur, estame (funan-utin) no pstilu (tolun-fatin) iha laran. 2. Produtu; haree ms osan- funan ADJETIVU Neeb kulapur taka ona. funda VERBU Harii ka estabelese grupu, organizasaun ka instituisaun ida. EZ. Klibur RENETIL funda iha tinan 1980 resin liub atu halibur estudante timoroan sira hodi hasoru invazaun indonzia. fundadr ~ fundadora f. SUBSTANTIVU Ema neeb harii grupu, organi zasaun ka instituisaun ida. E Z . Don Bosco mak fundadr orden saleziana nian. fundamentl ADJETIVU Importante tanba buat ruma nia hun. SIN. bziku, esensil EZ. Labarik sira ms iha direitu fundamentl hanesan moris, sade diak, nst. fundasaun SUBSTANTIVU 1. Buat ida nia hun. 2. Hahalok funda ka harii nian. SIN. hariin 3. Organizasaun neeb ema sira harii ba objetivu partikulr ida. EZ. Fundasaun Alola harii iha tinan 2003. fundus S U B S T A N T I V U Hahi rak ka kuantidade osan neeb ema sira rekolle atu uza ba objetivu ida. EZ. Bainhira rai-hamlaha, governu sei hasai fundus espesil ida atu tulun nia povu funerl SUBSTANTIVU Serimnia atu hakoi ema ne eb mate (i ha tradisaun sarani), ka sunu nia isin (iha tradisaun las sarani). EZ. Funerl ba soldadu sira neeb mate iha funu sei hah ho formatura militr. funerriu ~ funerria f. ADJETIVU fungu 169 SUBSTANTIVU Ai-horis ida hanesan tutukeu lah tahan ka funan neeb hetan ai-han hodi belit ka tabele ba ai ka organizmu seluk neeb mate ona ka sei moris. SIN. kulat funl SUBSTANTIVU Tubu nakloke hanesan kuhus ka kone ida, halo hosi plstiku, kaleen ka ai neeb uza atu fui tuir buat neeb been, porezemplu bee, mina, nst. funsaun SUBSTANTIVU 1. Knaar ofisil. E Z . Funsionriu governu nian tenke hatene sira-nia funsaun atubele halao serbisu loroloron nian. 2. Buat ida nia uzu ka lalaok baibain nian. EZ. Fuan nia funsaun mak atu bomba raan ba isin tomak. funsiona VERBU Lao ba oin. EZ. Atu tribunl funsiona didiak, jus no defensr sira tenke hatene lei loloos. funsionriu ~ funsionria f. SUBSTANTIVU Empregadu pbliku; ema neeb serbi su ba governu. EZ. Funsionriu sira tenke tama serbisu hah tuku 08:00 too tuku 17:00. funu SUBSTANTIVU 1. Baku-malu entre nasaun, estadu ka grupu sira, liuliu bainhira uza kilat no ema barak maka mate no terus. 2. Kompetisaun entre ema ka grupu atu mann buat ida maski la envolve kilat. funu-balun SUBSTANTIVU Ema neeb ita-nia inimigu iha funu laran. EZ. Jezs dehan: Hadomi imi-nia funu-balun sira. funuk ADJETIVU Funu nian, kona-ba funu. SIN. marsil funu-maluk SUBSTANTIVU 1. Soldadu neeb ita- nia maluk iha funu. SIN. kamarada 2. (dialetl = funu-balun) Ema neeb ita-nia inimigu iha funu laran. furak ADJETIVU 1. Neeb sente diak, mi dar ka i ha gost u, porezemplu hahn. 2. (Ema) neeb oin diak ka bonita/bonitu. 3. Neeb diak, hakmatek ka kalma, porezemplu situasaun ka tempu. SUBSTANTIVU 1. Hahn nia sente ka gostu. SIN. fafurak, beleza 2. Karakter ka sasuuk furak EZ. Feto nee nia furak halo mane barak mak hakarak hola nia. furin SUBSTANTIVU Musamusan ka bee- kafuak iha lkidu ida nia leten, porezemplu bainhira loke kaleen serveja nian, furin sei mosu makaas ka tuda sai. SIN. dahan furril SUBSTANTI VU Ema-mane neeb too ona ba postu militr ida neeb iha grau-sarjentu nia kraik. fusin SUBSTANTIVU Organ iha ema no balada nia isin neeb halo substnsia kmika ba isin atu 170 uza, ka ajuda atu halakon produtu foer sira iha isin laran (n.e. kosar-been, susubeen). SIN. glndula fusik ADJETIVU; SIN. glandulr fusuk ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb kotuk-laran kleuk no bubu uitoan. SIN. bonko futar SUBSTANTIVU 1. Liafuan onorfiku ida neeb uza hodi refere ba parte ida iha liurai ka ema boot nia isin. EZ. Ita-Boot nia futar liman. 2. Buat - haf unan. S I N . ornamentu, dekorasaun futebl SUBSTANTIVU Jogu tebe-bola nian. futebolista SUBSTANTIVU Ema neeb hatene no joga futebl, ms nuudar profisaun. futi SUBSTANTIVU Isin kabuar kiikoan ida neeb moris iha ema ida nia oin ka liman tanba kona virus ruma. SIN. manu-raan futu VERBU Kesi-haleu, kesi-hadulas. EZ. Soldadu sira futu tiha ema dadur nee ho tali naruk ida. Futu lia katak kombina subasubar ho ema seluk atu halo buat ruma be aat. EZ. Jdas futu lia ho ema-aat sira atu b kaer Jezs. futu-kabun SUBSTANTIVU Talin belar ida hosi kulit ka hena neeb ema uza atu tahan kalsa ka saia hodi kesi haleu kanotak. SIN. sintu futu-laran SUBSTANTI VU Hena mutin mihis neeb ema kesi haleu parte isin neeb kanek. SIN. ligadura. futu-lia SUBSTANTIVU Planu segredu neeb ema ka grupu ida halo. SIN. konspirasaun E Z . Hau konsidera futu-lia no atake subasubar hanesan hahalok ema tauk-teen nian. futu-manu SUBSTANTIVU Jogu iha neeb ema soran manu hodi futu. futun SUBSTANTIVU Buat sira neeb kesi hamutuk ho tali ka borraxa, porezempl u f ehuk- tahan, lakeru-dikin, nst. futuru ADJETIVU Neeb seidauk mosu ka akontese, depoizde tempu daudaun nee. SUBSTANTIVU 1. Tempu atu mai, perodu depoizde prezente. SIN. aban-bainrua 2. Ema sira neeb ita hein atu l oron ruma bel e l eba responsabilidade ba buat ruma. EZ. Joven sira mak futuru nasaun nee nian. futus SUBSTANTIVU/VERBU Imprime dezeu sira iha hena nia leten ho mtodu tradisionl pinta nian. fuuk SUBSTANTIVU Fulun neeb moris iha ulun-fatuk leten. fuuk-dalis: haree fuuk-sasin fuuk-mean ADJETIVU Fuuk neeb kr-mean. SIN. fuuk-balanda. fuuk-mulatuk 171 ADJETIVU Fuuk neeb nakdulas kiikoan. fuuk-sasin SUBSTANTIVU Fuuk naruk neeb kesi tiha ona. SIN. fuuk-dalis fuza SUBSTANTIVU Nota muzikl neeb vale semnima kaualuk ida ka semikolxeia balun ida. Nia tadak maka nee: r fuzivel SUBSTANTIVU Fiu metliku neeb aplika ba sirkuitu eltriku atu teri netik ka interrompe si rkui t u ne e bai nhi ra intensidade korrente nian sai makaas demais. 172 Gg gaba VERBU 1. Hanai ema ida tanba buat diak neeb nia halo. SIN. hahii EZ. Bainhira Andr hatama tiha golu, ema hotu gaba nia. 2. Koalia furak hodi ezajera kona-ba ema ida nia kualidade diak sira atu hasolok ka hamaus nia. SIN. foti EZ. Soldadu nee gaba loos ninia kapitaun iha jenerl nia oin. gaba an VERBU Koalia hodi foti nia an. EZ. Malandru nee gaba an, hafoin tuku tiha nia maluk ida seluk too inus raan. gaba-an, ms gabasola ADJEKTIVU Neeb gosta foti an ka hahii an. EZ. Hau la gosta ema neeb gabasola tanba dala barakliu sira bosok-teen. SUBSTANTIVU Hahalok foti an nian. Gabaun (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha frika Klarak. gabons ~ gaboneza ADJETIVU Rai-Gabaun nian. SUBSTANTIVU Ema Gabaun. gabardina SUBSTANTIVU Kazaku ida neeb ema hatais atu proteje ka satan nia an hosi udan. galiku SUBSTANTI VU (lia-galiku) Dal en sltiku neeb iha variedade rua, rai-Esksia nian no rai- Irlanda nian. ADJETIVU Lia-galiku nian. gaiola SUBSTANTIVU Fatin kiik ida halo hosi rede, kaixa ka au neeb uza atu rai manu ka animl fuik iha laran, hanesan loriku, kakatua, lakateu, laku, nst. gaita ms gaitadeboka SUBSTANTIVU Instrumentu-mzika ida neeb uza iis ibun atu halo tarutu ka toka SIN. gaitadeboka galksia SUBSTANTIVU Konstelasaun ka fitun- l ubun barak hakrobuk hamutuk. SIN. fitun-libur galaun SUBSTANTIVU 1. Hena pedasuk ida ne eb uza at u hal o dekorasaun ba kortina, nst. 2. Faixa hena funan neeb uza nuudar sinl ba ema nia postu iha sistema militr. galegu ~ galega ADJETIVU Rai-Galiza nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Galiza. 2. (lia-galegu) Dalen rai-Galiza nian, neeb lia-portugs nia variedade ida. Gales (rai-) SUBSTANTIVU Rain ida iha Reinu Naklibur Bretaa Boot nia parte loromonuk. gals ~ galeza ADJETIVU Rai-Gales nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Gales. 2. (lia-gals) Dalen sltiku rai- Gales nian. Glia (rai-) SUBSTANTIVU Rejiaun tuan iha rai- Europa neeb nia rea maizumenus han malu ho rai- Fransa no rai-Bljika ohin nian. 173 Iha otas antigu Glia nasaun sltika ida, maib hafoin, tanba funu oioin, sai parte impriu romanu nian, no lia-latn ms tama. Galileia (rai-) SUBSTANTI VU Rejiaun iha parte norte rai-Palestina nian, iha neeb Nai Jezs moris no lao haklake Nia hanorin. galileu ~ galileia f. ADJETIVU Rai-Galileia nian. SUBSTANTIVU Ema Galileia. galisizmu SUBSTANTIVU Liafuan ka espresaun ida neeb nia hun iha lia- franss, n.e. bibern, balans, glas, xapeu, xantajen. Galiza (rai-) S UBS T ANT I V U Rejiaun ida iha Espaa norueste, besik rai- Portugl ho lian no kultura hanesan Portugl nian. galolen SUBSTANTIVU 1. (lia-galolen) Dalen ida neeb mahorik sira Manatutu, Lakloo no Laleia nian koalia. 2. Makdalek lia-galolen nian. SIN. look galoxa SUBSTANTI VU Sapatu halo hosi borraxa neeb ema hatais bainhira udan tau atu ain sira labele bokon. gama SUBSTANTIVU 1. Sasn latar ka srie ida. E Z . Loja neeb faan sapatu gama boot. 2. Leet entre nota aas liu no nota kraik liu hotu neeb kant adr ni a l i an ka instrumentu muzikl bele too b. gama (ikan-) SUBSTANTIVU Ikan-tasi espsie ida neeb boot no siak tebes, ho nehan kroat. SIN. tubaraun, uu Gmbia (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha frika Loromonu. gambianu ~ gambiana ADJETIVU Rai-Gmbia nian. SUBSTANTIVU Ema Gmbia. Gana (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha frika Loromonu. gans ~ ganeza ADJETIVU Rai-Gana nian. SUBSTANTIVU Ema Gana. ganga SUBSTANTIVU Hena forte ida neeb uza hodi halo kalsa-serbisu no roupa seluk neeb tuir moda. Ganjes (Mota-) SUBSTANTIVU Mota naruk tebes ida neeb hah iha Foho-Himalaia no suli liuhosi rai-Bangladexe no rai-ndia. gangrena SUBSTANTI VU Kanek iha isin. SIN. fafolok. gansu SUBSTANTIVU Manu-gansu, manu ida neeb hanesan rade ho kakorok naruk. ganxu SUBSTANTI VU Metl ka plstiku naruk pedasuk ida ho tutun kleuk ida neeb uza atu kait sasn ka buat ruma. SIN. kail garajen SUBSTANTIVU 1. Fatin ida neeb baibain ema uza atu hapara no rai sira-nia karreta ka motr iha laran. 174 2. Ofisina hodi hadia karreta sira. garajista SUBSTANTIVU Ema neeb halao ofisina-garajen ka serbisu iha laran. garante VERBU F promesa ka lia-loos atu halo buat ruma. garantia SUBSTANTIVU Promesa ka lia-loos atu halo buat ruma. SIN. kompromisu garfu SUBSTANTIVU Besi kiik ho lolon naruk no tutun tarak tolu neeb ema uza atu sukit ai- han bainhira han, selae atu sukit foer. SIN. ai-sasukuk, ai- suku gargn SUBSTANTIVU Sanan, bele eltriku ka las, neeb ema uza atu nono bee. garnl ms granl ADJETIVU Hahirak ka kuantidade barak hosi merkadoria ruma neeb fbrika baibain faan ba loja-nain. SIN. boron ADVRBIU Ho boron deit. garoupa (ikan-) SUBSTANTIVU Ikan-tasi espsie ida neeb nia isin gostun tebes bainhira tunu ka daan. NARAN SIENTFIKU Plectopomus maculatus garotu SUBSTANTIVU 1. Hemun ida halo hosi susubeen manas kahur ho kaf. 2. Labarik-oan, bele ms ida nakar uitoan. garraiu ~ garraia f. SUBSTANTIVU Ema inesperiente ka kauk ida. garridu ~ garrida f. ADJETIVU Neeb l a hatudu respeitu maib ho maneira halo haksolok tanba afinl ema simptiku. gs SUBSTANTIVU r ka anin oin ida, baibain ho iis makaas, neeb ema sunu nuudar enerjia atu hamanas no tein. gs-luun ms gs-matabeen SUBSTANTI VU Gs neeb halo hamoras matan no hamosu matabeen. EZ. Polsia tiru ho gs-matabeen ba sira neeb tuda fatuk. gasta VERBU Uza osan hodi selu buat ruma. gastadr SUBSTANTIVU Ema ida neeb fakar osan. gastrenterite (moras-) SUBSTANTI VU Moras ida neeb i nf l amasaun ka bubu simultneu iha tesidu mukozu estmagu no tee-oan nian. gstriku ~ gstrika f. ADJETIVU Kona-ba estmagu ka kabun laran. gastronomia SUBSTANTI VU Matenek kona-ba hahn no tatein diak. gastronmiku ~ gastronmika f. ADJETIVU gastrnomu ~ gastrnoma f. SUBSTANTI VU 1. Ema matenek gastronomia. 2. (arti figuradu) Ema ida neeb gosta tebetebes hahn neeb diak ka lotuk. 175 gastu SUBSTANTIVU Osan neeb gasta hodi selu buat ruma. gatillu SUBSTANTIVU Pesa kiikoan iha kilat hanesan xave neeb ita buti ka dada atu tiru ka halo kilat tarutu. SIN. karleti gaveta SUBSTANTIVU Kaixa tetuk ida neeb parte hosi armriu ka meza; ema bele loke ka dudu tama atu tau sasn iha laran. gaze S UBS T A NT I V U Hena mihis no transparente. gazeia SUBSTANTIVU Oho ho gs. gazela SUBSTANTIVU Animl afrikanu no azitiku ida neeb atu hanesan bibi-rusa. gazeta SUBSTANTIVU Jornl ka revista ida. gazolina SUBSTANTIVU Lkidu ida hanesan mina-rai neeb ita uza atu halo karreta ka motr lao. SINNIMU POPULR: mina gerrilleiru ~ gerrilleira f. SUBSTANTIVU Ema ka funu-nain ne eb bai bai n hal o emboskada ba nia funu-balun; dala barakliu gerrilleiru sira uza arma kmaan, hanesan kilat ka bomba iha sira-nia atake. giadr SUBSTANTIVU Besi-riin kleuk ida, tutan ba motr nia oin, neeb ema kaer atu hafila ka muda diresaun; volante bisikleta ka motr nian. Giana (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha Amrika Sl ho lia-ingls nuudar dalen ofisil. gians ~ gianeza ADJETIVU Rai-Giana nian. SUBSTANTIVU Ema Giana. Giana Franseza (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha Amrika Sl ho lia-franss nuudar dalen ofisil. gians franss ~ gians franseza ADJETIVU Rai-Giana Franseza nian. SUBSTANTIVU Ema Giana Franseza nian. giaun SUBSTANTI VU Testu neeb ema presiza sani ka halo tuir bainhira halo filmajen, drama, teatru, nst. gillotina SUBSTANTI VU 1. Aparellu ida ho tahan kroat neeb uza atu tesi ema kondenadu ida nia ulun. 2. Instrumentu ida ho tahan kroat neeb uza atu tesi surat-tahan. gindaste SUBSTANTI VU Mkina aas loos neeb bele muda ka foti sasn todan. SIN. grua Gin (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha frika Loromonu ho lia-franss nuudar dalen ofisil. gineense ADJETIVU Rai-Gin nian. SUBSTANTIVU Ema Gin. Gin-Bisau (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha rai-frika Loromonu neeb uluk kolnia Portugs sira-nian; oras nee nia ms membru 176 CPLP (klibur nasaun sira ho dalen ofisil portugs) nian ida. gineense ADJETIVU Rai-Gin-Bisau nian. SUBSTANTIVU Ema Gin-Bisau. Gin Ekuatoril (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha frika Klarak ho lia-espaol nuudar dalen ofisil. gineense ADJETIVU Rai-Gin Ekuatoril nian. SUBSTANTIVU Ema Gin Ekuatoril. Gin Foun (rai-) SUBSTANTI VU Rain boot ida iha Tasi-Boot Pasfiku nia ninin neeb nakfahe ba zona poltika rua, maka Papua-Gin Foun iha lorosae (estadu independente ida) no provnsia Papua Repblika Indonzia nian. Povu Timr nia beiala barak horiuluk mai hosi rai-Gin Foun no linguista sira klasifika lian bunak, makasae, makalero no fatuluku nuudar dalen papua. SIN. rai-Papua gitarra S UBS T A NT I V U 1. Instrumentu- mzika rai-Portugl nian, ho tali neeb ema kebit atu halo tarutu. 2. Tipu viola ida neeb mziku liga ba eletrisidade atubele toka; viola eltrika. gitarrista SUBSTANTIVU Mziku ida neeb toka gitarra. gix SUBSTANTIVU Janela kiikoan ida neeb ema hamriik iha nia kotuk hodi faan billete ka f i nformasaun i ha teatru, estdiu, estasaun-komboiu, aeroportu, nst. glndula SUBSTANTIVU Organ iha ema no balada nia isin neeb halo substnsia kmika ba isin atu uza, ka ajuda atu halakon produtu foer sira iha isin laran (n.e. kosar-been, susubeen). SIN. fusin glandulr ADJETIVU; SIN. fusik glas SUBSTANTIVU Dalas mihis halo ho masin-midar nst. neeb ita tau iha bolu ka biskoitu nia leten. glasil ADJETIVU Neeb malirin too nahisi sai jelu. glasir SUBSTANTIVU Jelu mota ida neeb mosu iha foho aas no book an neineik tebes ba kraik. glaukoma (moras-) SUBSTANTIVU Moras todan iha matan-fuan laran neeb dala ruma halo ema sai matan- delek. Glenu SUBSTANTIVU 1. Mota ida iha parte loromonuk Timr Lorosae nian. 2. Vila ida iha Ermera nia kraik, besik Mota-Glenu. globl ADJETIVU Iha rai-klaran tomak; ba rai-klaran tomak; mundu tomak nian. globaliza VERBU Dezenvolve ka haburas iha rai-klaran tomak. globalizasaun SUBSTANTIVU globalizadu ~ globalizada f. ADJETIVU globu 177 SUBSTANTI VU 1. Forma kabuar hanesan bola. 2. Modelu kabuar ida neeb reprezenta planeta Rai. glbulu SUBSTANTIVU Slula kiik ida iha raan laran. glria SUBSTANTIVU Hahiin ka louvr no fama boot neeb ema simu tan susesu ruma, selae tan nia hahalok ka kualidade kmanek ida. EZ. Se atleta ida mann medalla iha Jogu-Olmpiku sira, nia nasaun ms sei hetan naran no glria; Iha misa ita ema f glria ba Nai Maromak. gloriozu ~ glorioza f. ADJETIVU glosriu SUBSTANTIVU Lista alfabtika ho l i a f u a n t k n i k u k a espesializadu sira neeb mosu iha testu ka livru ida, hamutuk ho sira-nia signifikadu. gloza SUBST ANT I V U Esplikasaun ka tradusaun ida kona-ba liafuan ida tkniku ka espesialisadu iha testu ida. Goa (rai-) SUBSTANTIVU Rejiaun ida iha rai- ndia parte sudueste neeb uluk Portugs sira mak ukun. gos ~ goeza f. ADJETIVU Goa nian. SUBSTANTIVU Ema Goa. E Z . Iha Gos barak ho raan portugs maib ladn barak ona sira neeb koalia portugs. goiabas SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida neeb f fuan boot midar ho musamusan kiik iha nia laran. gola SUBSTANTIVU Parte hosi faru haleu kakorok neeb baibain ita hikar fila. EZ. Padre balu bandu joven sira neeb la hatais faru ho gola atu b misa. golfe SUBSTANTIVU Desportu oin ida iha neeb joga-nain sira baku bola kiikoan ba dook ho ai- tonka ida ho kasinar atu hatama bola nee ba rai-kuak kiikoan nia laran. golfista SUBSTANTIVU Ema ida neeb joga golfe. golpedestadu ms golpe SUBSTANTIVU Revolusaun ida kontra ukun-nain sira atu hamonu sira-nia governu; golpe bele mai hosi ema sivl maib baibain militr sira mak halo. EZ. Golpedestadu iha rai-Portugl iha loron 25 fulan-Abrl 1975 loke dalan ba kolnia portugeza sira ukun rasik an. golu SUBSTANTIVU Pontu neeb ekipa ka grupu ida mann bainhira hatama bola iha adversriu nia baliza. EZ. Brazl mann Alemaa ho golu rua iha finl Kopa Mundil 2002 nian. goma SUBSTANTIVU Substnsia been ka bokon neeb ema uza atu kola surat-tahan. SIN. ritan gorila (leki-) SUBSTANTIVU 1. Lekirauk boot no makaas liu. 2. (arti figuradu) Mane isin-boot no muskulozu ida neeb hein 178 ema importante ka hasai ema bukaliadr hosi br, klube nst. gorjeta SUBSTANTIVU Osan resik neeb ita f ba ema seluk tan serbisu ruma neeb nia halo ba ita. SIN. selu-kole EZ. Iha Amrika baibain bainaka f gorjeta ba ema sira neeb ser b bai naka ne e i ha restaurante, hiit nia sasn iha otl ka tula iha taksi. gosta VERBU Hatudu laran-hakarak ba buat ida. SIN. hakarak EZ. Hau-nia feen gosta han haas bainhira nia isin-rua. gostu ms gostun ADJETIVU Neeb furak, diak ka midar. EZ. Kulu-tunu nee gostun loos. SUBSTANTIVU 1. Hahalok gosta buat ruma. EZ. Jaime nia gostu ho nia alin ninian lahanesan. 2. Hahn nia furak, diak ka midar. SIN. sabr EZ. Goiabas nia gostu la hanesan ho saburaka nian. governa VERBU Ukun fatin, instituisaun ka rain ho nia infraestrutura tomak. governadr ~ governadora f. SUBSTANTIVU Ema neeb hetan hosi governu nasi onl autoridade atu ukun iha provnsia ida. SIN. emboot governu SUBSTANTIVU 1. Knaar ukun rain ka instituisaun ida. 2. Ema-lubun neeb ukun rain ka instituisaun ida. E Z . Governu Timr nian tenke hal akon kor r upsaun no nepotizmu. governamentl ADJETIVU goza VERBU 1. Haksolok ho situasaun neeb iha, hanesan moris, festa ka konsertu. EZ. Joven sira goza sira-nia moris hodi hemu tua too lanu. 2. Halo kmiku ba ema seluk atu halo pouka nia. EZ. Paul sai hirus tiha tanba Ameu goza nia demais. 3. Aproveita, hetan kadiak ka benefsiu hosi. EZ. Hau-nia av-feto giza sade diak. gozu SUBSTANTIVU grade SUBSTANTI VU 1 . Besi-riin sira neeb taka janela ida atu ema la bele tama ka sai. 2. Kaixa neeb uza hodi haloot no tula botir barak. graduadu ~ graduada f. ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb hetan tiha ona grau militr ka akadmiku. gradul ADJETIVU Akontese ka mosu neineik ba perodu naruk ida. EZ. Abui moras todan, oras nee nia atu diak ona maib gradul tanba presiza konsulta no hemu ai-moruk beibeik ba fulan hirak nia laran. graduasaun SUBSTANTIVU Kondidsaun sai graduadu nian. grafia SUBSTANTI VU 1. Orden hakerek liafuan ida ho letra sira neeb loloos. 2. Modu hakerek nian. 179 EZ. Liafuan portugs aco iha grafia ao iha rai-Brazl. grfiku ~ grfika f. ADJETIVU 1. Kona-ba hakerek. 2. Neeb deskreve didiak, hanesan ilas ka imajen. SUBSTANTIVU (grfiku) Kuadru ka di agrama neeb hatoo informasaun kona-ba nmeru ka sifra sira; reprezentasaun grfika. grama SUBSTANTIVU Unidade ka kahidak mtriku neeb vale karihun ida hosi kilograma ida. gramtiku ~ gramtika f. SUBSTANTI VU 1. Ema matenek gramtika. 2. Ema neeb hakerek kona-ba lian ida nia regra gramatikl sira. 3. (gramtika) Regra sira kona- ba dalen ida nia estrutura. gramatikl ADJETIVU grampu SUBSTANTIVU Besi ida neeb habit buat ida hodi kaer metin. granada SUBSTANTIVU Bomba kiikoan ida neeb iha esplozivu ka gs- matabeen neeb ema bele tuda ka tiru sai. Granada (rai-) SUBSTANTIVU Rai-kotun no estadu kiik ida iha Tasi-Antillas. granadinu ~ granadina f. ADJETIVU Rai-Granada nian. SUBSTANTIVU Ema Granada. granitu SUBSTANTIVU Fatuk isin-toos oin ida ne eb serve atu hal o konstrusaun no dalan. grasa SUBSTANTIVU 1. Ema ka Maromak nia favr. 2. Tulun hosi Maromak. 3. Kualidade furak ka maneira el egante i ha j estu ka movimentu ida. EZ. Feto-oan sira dansa ho grasa. 4. Hahalok neeb hatudu laran-diak, laran-haksolok no la hakanek ema. EZ. Labarik nee iha grasa tanba nia halo ema barak laran- haksolok. 5. Kar akt er kmi ku, kapasidade atu halo ema sira hamnasa. grasiozu ~ grasioza f. ADJETIVU grasas S U B S T A N T I V U Obr i gadu, agradesimentu. EZ. Grasas ba Maromak ema ida la mate iha dezastre neeb. grasasadeus! I NT E RJ E I S AUN 1. Grasa ba Maromak! 2. Espresaun neeb ita hatoo bainhira ema ruma fani. gratu ~ grata f. ADJETIVU Neeb sente agradesidu ka f neon. gratidaun SUBSTANTIVU EZ. Bainhira estudante sira remata sira-nia estudu, sira f prezente ida ba mestre atu hatudu sira-nia gratidaun. gratis ADJETIVU Neeb saugati deit ka lalika selu. SI N. gratuitu ~ gratuita f., saugati, laselu EZ. Hosi tinan 2000 too 2002, Ospitl Nasionl f tratamentu gratis ba pasiente hotu. gratuitu haree gratis grau 180 SUBSTANTIVU 1. Kahidak ka unidade sasukat nian ba temperatura, sikun, lonjitude ka latitude. Baibain hakerek ho sinl depois nmeru, n.e. 360 2. Nivel ka hakat iha eskala ida. 3. Ttulu ka kualifikasaun ne eb akademi a ka universidade haraik ba nia estudante neeb ramata kursu. grava VERBU Hatama mzika, lian ka informasaun iha kasete ka sed ruma atu ita bele rona filafali ka refere b iha loron seluk. gravasaun SUBSTANTIVU gravadr SUBSTANTIVU Aparellu eletrniku ida ho kasete ka sed iha laran neeb ita bele uza atu grava mzika ka lian. gravata SUBSTANTIVU Hena naruk pedasuk ida neeb ema-mane sira uza atu kesi iha gola nia okos ho fukun ida; iha kultura balu ema hatais gravata liuliu iha situasaun neeb forml. grave ADJETIVU Neeb sriu ka todan, n.e. moras ka situasaun urjente ruma. EZ. Labarik neeb horisehik hetan dezastre, oras nee nia kondisaun grave hela. gravidade SUBSTANTIVU 1. Situasaun neeb sriu ka todan. 2. (fzika) Kbiit neeb dada buat hotu ba kraik, n.e. bainhira fui bee iha kopu laran, bee tun ba okos tanba gravidade dada tiha. gravura SUBSTANTIVU 1. Dezeu ka pintura ida neeb ema koa iha kabelak slidu ida, hanesan iha ai ka simentu bokon. 2. Ilustrasaun ida neeb serve atu hatoo hanoin ida ho momoos. graxa SUBSTANTIVU Substnsia bokon kr oioin neeb ema uza atu halakan sasn halo hosi kulit, n.e. sapatu, futu-kabun, pasta, nst. VERBU Tau ka kose substnsia nee ba sapatu, futu-kabun, nst. EZ. Keta haluha graxa lai pap nia sapatu molok nia hatais ba festa. gregu ~ grega f. ADJETIVU Rai-Grsia nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Grsia. 2. (lia-gregu) Dalen rai-Grsia nian. greku-katliku ~ greku- katlika f. ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb pertense ba kreda ortodoksa ida iha Europa Lorosae ka Lorosae Klarak neeb naklibur ho Kreda Romana; katliku orientl greku-romanu ~ greku- romana f. ADJETIVU Neeb pertense ba Gregu no Romanu sira, n.e. estilu-arkitetura. Luta greku-romana katak stilu luta ka riba-malu nian iha neeb lutadr sira bele kaer adversriu nia isin iha nia knotak leten deit. Grsia (rai-) 181 SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha Europa Sudeste ho kultura tuan tebetebes. greve SUBSTANTIVU Hahalok para lisuk serbisu tanba patraun empreza nian ka governu la simu serbisu-nain sira-nia hahusuk ka ezijnsia. EZ. Traballadr sira iha kompaia Kaf Timr sei halao greve ida tanba patraun seidauk hasae sira-nia salriu iha tinan lima nia laran. grevista SUBSTANTIVU Ema ida neeb halo greve. grilu SUBSTANTIVU Insetu kiik ida neeb halo lian makaas liuliu bainhira rai-nakaras no ms iha kalan. SIN. kela EZ. Tempu uluk Timoroan, liuliu Xins timoroan balu, gosta futu grilu. gripe SUBSTANTIVU Moras isin-manas ida neeb bele daet lailais, liuliu iha tempu malirin. Gronelndia (rai-) SUBSTANTIVU Nusa boot tebes ida neeb territriu autnomu rai- Dinamarka nian no nakfati iha Tasi-Boot rtiku iha rai-Knada nia sorin nordeste gronelands ~ gronelandeza f. ADJETIVU Rai-Gronelndia nian. SUBSTANTIVU Ema Gronelndia. groseiru ~ groseira f. ADJETIVU Neeb l a hatudu respeitu. SIN. maledukadu ~ maledukada f., brutu ~ bruta f. groseria SUBSTANTIVU Hahalok neeb la hatudu respeitu ba ema seluk. grotesku ~ groteska f. ADJETIVU Neeb haree ka parese absurdu, anorml ka kmiku. grou (manu-) SUBSTANTIVU Manu ain-aas hanesan maliboo, ho knoruk no ibun- tutun naruk neeb hela besik mota ka bee-dalan seluk. grua SUBSTANTIVU Mkina aas loos neeb bele hiit hodi haduka sasn todan. SIN. gindaste grupu SUBSTANTIVU Lubun ida hamutuk. SIN. lubuk EZ. Ami haree ema grupu boot ida baku malu iha tasi-ibun. Guadalupe (rai-) SUBSTANTIVU Rai-kotun kiik ida iha Tasi-Antillas neeb rai-Fransa sei ukun nuudar departamentu tasi-balun nian. guadalupinu ~ guadalupina f. ADJETIVU Rai-Guadalupe nian. SUBSTANTIVU Ema Guadalupe. Guame (rai-) SUBSTANTIVU Nusa kiik ida neeb territriu autnomu Estadu Naklibur Sira Amrika Nian no nakfati iha Tasi-Boot Pasfiku Norte. guams ~ guameza f. ADJETIVU Rai-Guame nian. SUBSTANTIVU Ema Guame. guarda SUBSTANTIVU Ema neeb proteje fatin ida ka matan-moris atu buat ruma la akontese ba ema ka buat neeb nia hein. SIN. mahein, makdakak 182 EZ. Eskritriu sira presiza guarda, liuliu iha oras kalan nian. VERBU Tau matan ka hein. E Z . Ema-seguransa sira tenke guarda didiak propriedade governu nian. guarda-trnzitu SUBSTANTI VU Ema neeb tau matan ba movimentu trnzitu nian atu la bele akontese asidente ruma; polsia mak baibain halao knaar nee. guardafatu SUBSTANTI VU Armriu aas ida neeb atu tara hatais sira iha laran. guardakosta SUBSTANTI VU Ema neeb nia serbisu mak tau matan ba ema seluk, liuliu ema importante ida. SINNIMU KOLOKIL: gorila guardakosteira SUBSTANTIVU R-motr armadu ida ka lubun ida neeb ronda tasi haleu rain ida atu hanetik kontrabandu. SIN. r-ronda guardalousa SUBSTANTIVU Armriu neeb ita uza atu rai lousa iha laran. guardanapu SUBSTANTIVU Hena ka surat-tahan neeb uza iha meza atu hamoos ema nia ibun ka liman bainhira han hela; serve ms atu satan ai-han restu neeb monu atu labele hafoer ita-nia roupa. guardarede SUBSTANTI VU Ema neeb hein baliza iha futebl atu ekipa sorun la bele hatama golu. guardasl SUBSTANTI VU 1. Sombrelu ida neeb ema lori atu satan loro- manas. S I N . sombria, guardaxuva 2. Xapeu ida neeb ema hatais atu satan loro-manas. SIN. xapeu-loro guardaxuva SUBSTANTIVU 1. Aparellu ida neeb bele hikar no uza atu satan udan. Timoroan sira uluk soi guardaxuva tradisionl ho naran salurik neeb halo hosi ai-kadiru ka tali-tahan. SIN. sombrelu, salurik 2. Sombrelu ida neeb ema uza atu satan loro nia manas. SIN. sombria guarnisaun SUBSTANTIVU 1. Soldadu-lubun ida neeb hela iha fatin ka sidade ida atu tau matan ba fatin nee. 2. Soldadu sira-nia hela-fatin. SIN. kuartl Guatemala (rai-) SUBSTANTIVU Rai no estadu ida iha Amrika Klarak. guatemalteku ~ guatemalteka f. ADJETIVU Rai-Guatemala nian. SUBSTANTIVU Ema Guatemala. guturl ADJETIVU Kakorok nian, tatolan nian, liuliu lian ka tarutu. 183 Hh h SUBSTANTIVU Letra H nia naran. SIN. ag haas SUBSTANTIVU Ai-hun aas ida neeb f fuan kinur, midar loos no been barak. NARAN BOTNIKU: Mangifera indica haat NUMERL Nmeru ida-neeb tuir tolu no uluk-ba lima, hakerek ka marka ho sinl 4 (algarizmu indu-rabe) ka IV (algarizmu romanu). haatnulu NUMERL Nmeru ida-neeb tuir tolunulu-resin-sia no uluk-ba haatnulu-resin-ida, hakerek ka marka ho sinl 40 (algarizmu indu-rabe) ka XL (algarizmu romanu). EZ. Nia oras nee tinan haatnulu ona. hababan VERBU Tau baban, taka kuak iha hena ho hena-rohan ida. SUBSTANTI VU Hahalok hababan nian. habadak VERBU Halo sai badak. EZ. Atu habadak diskursu nee, hau sei hatoo deit pontu importante sira. SUBSTANTIVU Hahalok ka efeitu habadak nian. SIN. abreviatura habai VERBU Tau iha loron atu sai manas ka maran. EZ. Turista sira gosta habai an iha tasi-ibun. habain SUBSTANTIVU Hahalok habain nian. habali VERBU 1. Bali ka trata tomak hotu moras ruma. 2. (arti figuradu) Rezolve (problema ida) ho tratamentu natoon ruma. SIN. remedeia habali-belek ADJETIVU Neeb ita bele habali. SIN. remediavel habalin SUBSTANTI VU Hahalok, dalan ka fuan habali nian. SIN. remdiu habalu VERBU Fahe ba parte rua ketaketak. EZ. Sira habalu tiha paun nee molok f ba labarik sira. habalun SUBSTANTIVU Hahalok habalu nian. habanati VERBU Prepara, forma ka halo tuir banati. SIN. modela habandu VERBU Bandu nuudar lei ofisil, bandu iha rain tomak. SI N. proskreve habandun SUBSTANTI VU Hahalok habandu nian. SIN. proskrisaun ADJETIVU Neeb governu ka autoridade ruma habandu tiha ona. habanit VERBU Mann ema nia atensaun, interese ka domin ho ita-nia kualidade ruma, n.e. isin-furak, intelijnsia, koalia kmiku nst. SIN. enkanta, faxina 184 SUBSTANTIVU Hahalok habanit nian. SIN. enkantu, faxniu habarak VERBU Halo sai barak. SIN. multiplika SUBSTANTIVU Hahalok nian. SI N. multiplikasaun habarani VERBU F aten-barani, neon-boot, motivasaun ka korajen ba ema ida. EZ. Ita tenke habarani labarik sira atu hatoo hahusuk kona-ba buat sira neeb susar. habaruk VERBU Halo sai baruk. EZ. Feriadu barak bele habaruk ema. SUBSTANTIVU Hahalok habaruk nian. habasar VERBU Hamriik ka hela ema barak rabat malu hanesan iha basar ka merkadu. EZ. Sira lao-habasar iha lurn. habasuk V E R B U Halo sai basuk ka barabarak. SUBSTANTI VU Hahalok habasuk nian. habatak VERBU Hadalan bee tama ba batak ida. SUBSTANTIVU Hahalok habatak nian. habau VERBU 1. Halo sai dodok. 2. Halo sai aat liu, halo pir. SIN. piora habaun SUBSTANTIVU Hahalok habau nian. SIN. (2) piora habedok VERBU 1. Halo atu bedok, halo atu sai hosi nia dalan baibain nian. SIN. habees 2. Naok fundus ka osan boot hodi hadalan fali ba fatin seluk. SIN. dezvia SUBSTANTI VU Hahalok habedok nian. SIN. (1) habees; (2) dezviu habee ms habeen VERBU Halo sai nabeen. habeer VERBU Halo sai kabeer ka nabilan, porezemplu kose rai ho lilin ka hamoos sapatu. SUBSTANTIVU Hahalok habeer nian. habeik VERBU 1. Halo sai beik. 2. Halo ka trata hanesan beik. EZ. Keta habeik labarik sira tanba hahalok nee bele hamoe sira. SUBSTANTIVU Hahalok habeik nian. habekan VERBU 1 . Halo sai bekan ka mamuk. SIN. hamamuk 2. (arti figuradu) Halo atu la konsege, halo atu la hetan susesu ka rezultadu diak. SIN. frustra SUBSTANTI VU Hahalok habekan nian. S I N . (1) hamamuk; (2) frustrasaun habelak VERBU Halo sai belak ka kabelak. SUBSTANTIVU Hahalok habelak nian. habelar VERBU Halo sai belar. SUBSTANTIVU Hahalok habelar nian. habele V E R B U 1. Halo posivel. S I N . posibilita 2. Halo atu ema ida hetan abilidade ka kapasidade hodi halo buat ruma. SIN. kapasita, abilita EZ. Edukasaun habele joven sira atu hetan serbisu diak. 185 habelen SUBSTANTIVU Hahalok habele nian. habelit VERBU Halo atu belit, halo sai belit. SUBSTANTIVU Hahalok habelit nian. habelu VERBU Halo sai belun. EZ. Nia gosta habelu ema neeb nia foin hasoru. habesik VERBU Halo sai besik; halo atu hakbesik, f leet atubele hakbesik. EZ. Ita tenke habesik meza nee ba ida seluk atu labele iha espasu barak. habetek ms habetik VERBU 1. Halo sai betek. 2. (arti figuradu: habetek neon) Halo biln, halo atu sente konfuzaun. SIN. konfunde SUBSTANTIVU Hahalok habetek nian. SIN. (2) konfuzaun habiban VERBU Halo atu biban, f leet ka oportunidade ba. SIN. haleet EZ. Isin-kole habiban sala barak. habidu VERBU Habosok ema ida hodi halo nia halo tuir ita-nia planu aat ruma, hanesan halo boneka ida dansa. SIN. manipula EZ. Iha tinan 1999 governu indonziu habidu Timoroan barak atu halo sira apoia kauza autonomia nian. habidun SUBSTANTIVU Hahalok habetek nian. SIN. manipulasaun habiit VERBU 1. F kbiit ka forsa. EZ. Vitamina sira habiit ema nia isin hodi f enerjia. 2. F kbiit ka autoridade atu halo buat ruma. EZ. Governu habiit fiskl sira atu prende ema sira neeb buka atu hatama droga ilegl mai ita-nia rain. SUBSTANTIVU Hahalok habiit nian. habit SUBSTANTIVU 1. Buat neeb ita uza atu hametin sasn hanesan roupa ka surat-tahan. 2. Sipu espsie ida neeb bele loke no taka an. VERBU 1. Hanehan too hametin. 2. Hametin sasn hanesan roupa ka surat-tahan ba buat ida. habokar VERBU Halo sai bokar. SUBSTANTIVU Hahalok habokar nian. habokon ms haboko VERBU Halo sai bokon. EZ. Molok kose meza, diak liu haboko lai hena iha bee. SUBSTANTIVU (habokon) Hahalok habokon nian. habokur VERBU 1. Halo sai bokur. 2.Halo (rai) sai bokur hodi tau estrume. SIN. fertiliza SUBSTANTIVU Hahalok habokur nian. SIN. (2) fertilizasaun habook VERBU Halo atu book an ka duka, hamos u dadukak ka movimentu. SIN. ativa, motiva SUBSTANTIVU Hahalok habook nian. SIN. ativasaun, motivasaun haboot VERBU Halo sai boot. SIN. aumenta SUBSTANTIVU 1. Hahalok haboot nian. 186 2. Efeitu haboot nian. S I N. aumentu habosan VERBU 1. Halo sai bosan. 2. Hatais too bosan ka sai tuan tiha. EZ. Sira habosan roupa nee tanba sira hatais beibeik hodi halimar iha udan-been. SUBSTANTIVU Hahalok habosan nian. habosok VERBU 1. Halo sai bosok. SIN. hafalsu 2. Hatoo lia-bosok. SIN. bosok 3. Hateten laloos hodi dezvia atensaun. 4. Hamaus labarik ho liafuan mamar hodi halo dukur. E Z . Aman-inan sira baibain habosok sira-nia oan atu toba sedu. SUBSTANTIVU Hahalok habosok nian. habou VERBU Tau ka hada hamutuk sai aas tiha, halo sai bou ida. EZ. Sira habou fatuk iha dalan atu ema bele sosa. habou SUBSTANTIVU Hahalok habou nian. SIN. akumulasaun habuan VERBU 1. Uza liafuan hodi hamulak atu buat aat ruma akontese ba ema ida. EZ. Feto nee buan duni tanba nia hakarak habuan katuas neeb la gosta nia. 2. (arti figuradu) Halo ema atu hanoin nafatin kona-ba buat ruma too sai bulak. SIN. obseka SUBSTANTIVU Hahalok habuan nian. SIN. (2) obsesaun E Z . Buatamak nee nia hanoin kona-ba sai riku no naran-boot sai hanesan habuan ida. ADJETIVU Neeb ema ruma ka buat ruma habuan tiha ona. SIN. (2) obsekadu habuar VERBU Halo sai kabuar. SUBSTANTIVU Hahalok habuar nian. habubu VERBU 1. Halo sai bubu. EZ. Nia mak habubu hau-nia ulun tanba tuku makaas liu. 2. Haboot hodi huu ba laran ka hatama r. habubu-belek ADJETIVU Neeb ita bele habubu. SIN. insuflavel E Z . Kama borraxa ida-nee habubu-belek hanesan balaun. habubun SUBSTANTIVU Hahalok habubu nian. habulak VERBU Halo sai bulak. SUBSTANTIVU Hahalok halo bulak nian. habun (lia-) SUBSTANTIVU Dalen austronziku ida, atu hanesan lia-tetun maib ho arkazmu balu, neeb ema koalia iha rai- Kribas no Bariki. haburas VERBU 1. Halo sai buras. EZ. Udan neeb monu loroloron haburas rai nee. 2. (arti figuradu) Halo sai riku. SIN. hariku 3. (arti figuradu) Halo atu lao ba oin ka sai diak liu. SIN. dezenvolve SUBSTANTIVU Hahalok haburas nian. SIN. (3) dezenvolvimentu 187 habuur VERBU Book halo lahakmatek. SIN. hakmerak 2. (arti figuradu) inkomoda SUBSTANTIVU Hahalok habuur nian. SIN. distrbiu, hakmerak hada VERBU Tau buat ida iha buat seluk ida nia leten halodidiak too aas. EZ. Sira hada fatuk haleu sira-nia kintl. hadadi VERBU 1. Rai osan hodi la fakar ka gasta. SIN. poupa 2. Rai ka tau matan ba buat ruma neeb ita gosta no lakohi lakon. hadadin SUBSTANTIVU Hahalok hadadi nian. SIN. (1) poupansa hadaet VERBU Halo atu (moras) daet. SIN. tranzmite EZ. Lalar no susuk hadaet moras barak. hadak SUBSTANTIVU Fatin kabelak hosi au ho ain haat neeb baibain ema uza atu tuur ka toba iha leten; dalaruma ms uza atu habai ka tau sasn iha leten. hadalan VERBU Haruka ka halo lao tuir dalan. SIN. kanaliza SUBSTANTIVU Hahalok hadalan nian. SIN. kanalizasaun hadame VERBU 1. F dame ka ps. 2. Halo atu simu malu filafali. hadamen SUBSTANTIVU Hahalok hadame nian. hadaran VERBU 1. Daran ho kuidadu, tau ka hatuur iha fatin loloos. 2. Halo atu sai natoon ba buat ruma. SIN. adapta EZ. Ita bele hadaran livru ingls nee ba eskola Timr hodi trads ba lia-tetun. SUBSTANTIVU Hahalok hadaran nian. SIN. (2) adaptasaun hadat SUBSTANTI VU Lei lisan nian, lei tradisionl. hadata VERBU Tau data, liuliu iha dokumentui ida. SIN. data hadatan SUBSTANTIVU Hahalok hadata nian. SIN. datasaun hadato VERBU Foti ba dato. SIN. nobilita hadatok VERBU Halo sai datok, halo sai hanesan dato. hadaton SUBSTANTIVU Hahalok hadato nian. SIN. nobilitasaun hadau VERBU 1. Hasai tiha hosi ema ida buat neeb ninian. 2. Kaer hodi hela ho buat neeb las ita nian. SIN. okupa EZ. Durante funu ema barak hadau ema seluk nia uma no rikusoin sira seluk. hadan ADJETIVU Neeb ita hada tiha ona. SUBSTANTIVU 1. Hada dala ida. 2. Buat neeb ita hada tiha ona. hadaun SUBSTANTIVU Hahalok hadau nian. SIN. okupasaun, sekuestru hadedar 188 VERBU 1. Halo nakdedar. 2. Halo tauk ladiak. SIN. terroriza SUBSTANTIVU Hahalok hadedar nian. hadeer VERBU 1. Loke matan depoizde deskansa ka toba tiha. 2. Sai hosi toba-fatin ka kuartu depoizde toba tiha. hadele ms hadelek VERBU 1. Halo matan sai delek ba nafatin, halo atu la bele haree ona. EZ. Iha moras balu neeb bele hadelek ema. 2. Halo matan sai aat ba tempu balu deit. EZ. Ahi neeb lakan makaas bele hadelek hau. SUBSTANTIVU (hadelek) Hahalok hadelek nian. hadeni V E R B U F orden. S I N . haruka, komanda hadera VERBU Hasai buat ruma neeb ita soi ka presiza, liuliu hahn ka bee. SIN. priva Hadera an katak la han ka hemu, baibain tan motivu relijiozu ka mdiku ruma. hadera-an ADJETIVU Neeb hadera an, neeb la han ka la hemu. SUBSTANTIVU Hahalok la han ka la hemu nian. SI N. abstinnsia; jejn E Z . Ema barak halo hadera-an nuudar preparasaun ba Pskua. haderan SUBSTANTIVU Hahalok hadera nian. SIN. privasaun hadesan VERBU 1. Sunu tomak hotu hodi halo sai ahi-kadesan deit. 2. Sunu isin-mate envezde hakoi iha rai. E Z . Budista sira hadesan ema mate; sarani sira hakoi fali. SUBSTANTI VU Hahalok hadesan ni an. S I N . insinerasaun, kremasaun hadesi VERBU 1. (Buat todan) tuur ka latan iha leten. 2. Hanehan, ms ho sentidu morl. SIN. oprime hadesin SUBSTANTIVU Hahalok hadesi nian. SIN. (2) opresaun hadia VERBU 1. Halo sai prontu. SI N. prepara, haprontu EZ. Ema sei hadia fatin nee atu simu bainaka hosi rai-liur. 2. Halo buat neeb aat sai diak filafali. SIN. repara, hasoi EZ. Hau buka ema atu hadia ami- nia televizaun. hadiak VERBU Halo sai diak liu duk baibain. E Z . Populasaun tomak tenke serbisu hamutuk atu hadia ita- nia rain neeb daudaun nee iha problema barak. SUBSTANTIVU Hahalok hadiak nian. hadian 1 VERBU 1. Halo sai dian. 2. (hadian rai) Hamoos no kuda rai. SIN. kultiva SUBSTANTIVU Hahalok hadian nian. SIN. (1) hamaus; (2) kultivasaun hadian 2 SUBSTANTIVU Hahalok hadia nian. SIN. reparasaun, hasoin hadiu VERBU Hateke metimetin ba ema ka buat ida. SIN. fihir 189 hadiun SUBSTANTIVU Hahalok hadiu nian. SIN. fafihir hadole VERBU 1. Halo atu lao ba oin, hadook b; haruka b. 2. (hadol e l i a) Haruka mensajen, tatoli lia. SIN. komunika hadolen SUBSTANTI VU 1. Hahalok hadole nian. 2. Hahalok hadole lia nian. SIN. komunikasaun hadomi VERBU Sente domin ba ema ka buat ida. EZ. Atu la iha funu, ita ema tenke hadomi malu. hadomin SUBSTANTIVU Hahalok hadomi nian. SIN. domin hadook VERBU Tau iha fatin neeb dook; haruka ba fatin dook. LIAFUAN- SORUN: habesik EZ. Kuidadu ho botir nee, diak liu hadook tiha hosi labarik sira. SUBSTANTIVU Hahalok hadook nian. hadoor VERBU 1. Halo sai door ka foer. 2. Hafoer meiu-ambiente, liuliu bee ka r. SIN. polui SUBSTANTIVU Hahalok hadoor nian. SIN. poluisaun hadudu VERBU 1. Dudu ba oin. 2. Book ema ida atu halo buat ruma. E Z . Hau tauk koalia iha sorumutu nee, maib hau-nia kolega hadudu hau atu hatoo hau-nia opiniaun. 3. Halo atu lao ba oin. SIN. avansa, promove 4. Buka atu halo ema simu buat ruma neeb ita gosta ka hakarak faan. SIN. promove hadudun SUBSTANTIVU Hahalok hadudu nian. SIN. (3,4) promosaun haduka VERBU Haseluk ka muda ba fatin seluk. SIN. dezloka hadukan SUBSTANTIVU Hahalok haduka nian. S I N . dezlokamentu, dezlokasaun hadulas VERBU 1. Halo hodi lao haleu buat ida. 2. Taka fatin hotu atu ema la bele sai ka la husik sai. EZ. Polsia hadulas tiha uma neeb naok-teen nee hela b. SUBSTANTIVU Hahalok hadulas nian. A D V R B I U / P R E P O Z I S A U N H o movimentu leuk ka sirkulr. SIN. haleu EZ. Sira duni naok-teen nee hadulas foho. haduni VERBU Duni ba oin. hadunin SUBSTANTIVU Hahalok haduni nian. SIN. propulsaun haduu VERBU Duu ka akuza lah prova metin ida. SIN. alega haduun SUBSTANTIVU Hahalok hadulas nian. SIN. alegasaun hae SUBSTANTIVU Duut espsie ida neeb aas, ho tahan toos neeb baibain ema uza atu taka no didin uma. hae 190 MATADAK KONTRASTIVU (iha tetun-terik tasi-mane nian) Nee ida neeb. SIN. maka, mak EZ. Sira hae rona hau = Sira maka rona hau. hafahe VERBU 1. Tau ketaketak tiha. EZ. Funu tinan 1975 hafahe ema barak. 2. Fahe sasn hodi f ba ema ida-idak buat neeb ninian. SIN. distribui 3. Hatama ba grupu ka kategoria oioin. SIN. klasifika hafahen SUBSTANTIVU Hahalok hafahe nian. S I N . (2) distribuisaun; (3) klasifikasaun hafalsu VERBU Halo sai falsu. SIN. falsifika hafalsun SUBSTANTIVU Hahalok hafalsu nian. SIN. falsifikasaun hafanun VERBU 1. Fanun ka book atu hamosu reasaun ruma. SIN. estimula 2. (arti figuradu) Halo sai buras. SIN. haburas SUBSTANTIVU Hahalok hafanun nian. SIN. (1) estmulu hafee ms hafeen VERBU Hola feto ida sai hanesan feen maib la tuir prosesu hafolin-feto ka barlake. SUBSTANTI VU (haf een) Hahal ok hafee nian. hafera VERBU Halo sai nakfera ka rebenta buat ida neeb tomak. haferan SUBSTANTIVU Hahalok hafera nian. hafetu VERBU Tebe ka halimar ho ain. EZ. Ami futu manu rua atu sira bele hafetu malu. hafetu-malu SUBSTANTIVU Jogu tebe-malu entre manu neeb ema futu no buka tebe kona ida seluk nia oin. hafiar VERBU Halo atu fiar, hamaus ema neeb la fiar. SIN. konvense EZ. Mestre hafiar hau katak hau bele pasa ezame nee se hau estuda makaas. SUBSTANTIVU Hahalok ka efeitu hafiar nian. SIN. konviksaun hafila VERBU 1. Halo atu fila, haruka fila ba fati n dahul uk ni an, porezemplu surat neeb la too ka enderesu laloos. 2. Dulas hodi fila. EZ. Mane ira hafila tiha karreta neeb monu atu kondutr bele sai. hafilan SUBSTANTIVU Hahalok hafila nian. haf VERBU F ka haruka ba fatin ida buat neeb ema presiza, n.e. ai-han, materil atu harii uma nst. SIN. fornese hafoin ADVRBIU Iha tempu neeb tuir, liutiha nee. SIN. tuirmai E Z . Hau sei asina surat importante nee, hafoin hau dehan ba imi saida mak imi tenke halo. hafoli ms hafolin VERBU 1. Hakotu folin. EZ. Lalika hafolin resik sasn sira- nee tanba ema sei la bele sosa. 2. Hakotu folin ba feto neeb ita atu hola. 191 EZ. Hafoli feto molok atu hola nia nee lisan tradisionl povu Timr nian. SUBSTANTI VU (hafolin) Hahal ok hafoli nian. hadasin VERBU 1. Tau iha dasin atu tetu. 2. Husu ka buka-hatene buat ida nia folin loloos. SIN. avalia SUBSTANTIVU Hahalok hadasin nian. SIN. avaliasaun hafakar: haree fakar hafodak VERBU Halo atu hakfodak. SIN. haridak hafn SUBSTANTIVU 1. Hahalok haf nian. 2. Buat neeb ita haf. SIN. fornesimentu haforsa ms haforte VERBU Halo sai forte. SIN. hametin EZ. Ita sei haforsa ita-nia unidade atubele harii dame no justisa. haforu VERBU Husik atu sai hosi kakesik, hadadur, obrigasaun ka kanetik ruma, kore tiha hosi buat ida neeb kaer hela ita, halo sai livre. SIN. liberta EZ. Timoroan mak haforu sira-nia an rasik hosi kolonialista sira. libertasaun SUBSTANTIVU; SIN. haforun haforun SUBSTANTIVU Hahalok haforu nian. SIN. libertasaun hafoti VERBU Foti ka hiit ba leten. hafoun VERBU 1. Halo foun filafali buat ida. 2. Hadia buat neeb tuan ka aat ona. 3. Halo filafali. SI N. haktenik, repete EZ. Governu rua nee foin hafoun sira-nia akordu atu hasees konflitu no funu. SUBSTANTIVU Hahalok hafoun nian. SIN. (1,2) renovasaun hafreun VERBU 1. Tau freun. 2. (arti figuradu) Hanetik ka hapara. SUBSTANTIVU Hahalok hafreun nian. hafuda VERBU F ba ema fuda ka aluga. SIN. f-aluga hafudan SUBSTANTIVU Hahalok hafuda nian. hafuhu VERBU 1. Haree subasubar atu hatene loloos saida mak akontese. EZ. Inimigu sira haruka sira-nia ema atu hafuhu ami-nia atividade sira; Iha rain balu polsia hafuhu ema sira-nia telefone iha uma. 2. Subar hodi haree hosi fatin ida. EZ. Labarik sira hafuhu turista sira neeb hariis hela iha pixina. hafuhun SUBSTANTIVU Hahalok hafuhu nian. SIN. espionajen hafuik ms hafui VERBU Halo sai fuik. EZ. Asu sira neeb hafuik an no hela iha ai-laran sai siak lahalimar. hafukun ms hafuku VERBU Prepara ka halo fukun, nuudar ezemplu iha tali, fiu ka kabas. SUBSTANTI VU ( haf ukun) Hahalok hafukun nian. hafunan 192 VERBU Tau buat neeb funafunan atu sai furak liutn. SIN. hafutar, dekora EZ. Bainhira ema riku sira prenda, sira hafunan kadeli ho murak. SUBSTANTIVU Hahalok hafunan nian. SIN. hafutar, dekorasaun hafutar VERBU 1. Halo sai nobre ka liuraik. SIN. nobilita E Z . Harohan ho laran-moos hafutar ita ema nia klamar. 2. Tau buat neeb funafunan atu sai furak liutn. SIN. hafunan, dekora 3. Hamoos hodi la iha tan foer. SUBSTANTIVU Hahalok hafutar nian. SIN. (2) dekorasaun hahaas VERBU Halo aas ka foti atu sai aas tiha. SUBSTANTIVU Hahalok hahaas nian. hahaat VERBU Halo aat. SIN. estraga SUBSTANTIVU Hahalok hahaat nian. SIN. halo-aat, estragu hahabut VERBU Tau abut; kuda hosi abut kedas. EZ.. Reza loroloron hahabut grasa no matebek iha ita ema nia klaran. SUBSTANTIVU Hahalok hahabut nian. hahaek VERBU/SUBSTANTI VU ( Hahal ok ) hamnasa ho lian makaas no naruk. E Z . Labarik toman-aat neeb hahaek beibeik. hahakat SUBSTANTIVU Hahalok hakat nian. hahalas VERBU Kuda ai-hun, alas ka ai- laran iha rai ida neeb maran no ai la iha ka ladn iha. SIN. arboriza SUBSTANTIVU Hahalok hahalas nian. SIN. arborizasaun hahalik VERBU Halo sai halik. SIN. komplika SUBSTANTI VU 1. Hahalok hahalik nian. SIN. komplikasaun 2. Kualidade halik. S I N. kompleksidade hahalok SUBSTANTIVU 1. Buat neeb ita halo. SIN. asaun E Z . -nia hahalok nee sei hamosu problema barak. 2. Oins mak ita halo an. SIN. komportamentu E Z . Labarik sira neeb iha hahalok diak mak sira neeb hakarak rona aman-inan. hahalok-aat ADJETIVU Neeb iha hahalok la diak ka la tuir moris baibain nian. EZ. Pesol neeb hahalok-aat la serve atu hetan promosaun. SUBST ANT I V U Kar akt er ka komportamentu aat. hahalok-diak ADJETIVU Neeb iha hahalok diak ka tuir moris baibain nian. SUBST ANT I V U Kar akt er ka komportamentu diak. hahn SUBSTANTIVU Buat sira neeb ema, animl ka buat-moris bele han atu hetan nafatin isin-diak no la mate. SIN. ai-han, alimentu EZ. Ita-nia maluk barak mak terus tanba hahn la iha. hahanak SUBSTANTIVU Hahalok hana nian. hahata VERBU Halo atu sai atan; hasai ema nia faforuk ka liberdade. 193 EZ.. Diabu buka nafatin atu hahata ita ema hodi dada ita ba aat. hahatan SUBSTANTIVU 1. Hahalok hahata nian. 2. Estadu ka kondisaun. SIN. eskravidaun hahean SUBSTANTIVU Hahalok hean nian. hahein SUBSTANTIVU Hahalok ka tempu hein nian. haheker VERBU 1. Tuu musan ka kontas ba tali hodi halo eker ka morteen. 2. (arti figuradu) Tau hamutuk buat oioin tuir orden be diak; atu forma tatomak ida. SIN. kompoin SUBSTANTIVU Hahalok haheker nian. SIN. kompozisaun hahelak SUBSTANTIVU Hahalok ka tempu hela nian. SIN. estadia hahelik SUBSTANTIVU Hahalok heli nian. hahemuk SUBSTANTIVU 1. Hahalok hemu nian. 2. Lkidu neeb ita hemu. SIN. hemun, bebida hahesik SUBSTANTIVU Hahalok hesi nian. SIN. diresaun hahesuk SUBSTANTIVU Hahalok hesuk nian. SIN. afirmasaun, deklarasaun hahetok SUBSTANTIVU Hahalok hetok nian. SIN. persistnsia haheuk VERBU 1. Halo atu heuk ka haleuk an. 2. F forma ba. EZ.. Artista haheuk figura lafaek nian ho jesu. SUBSTANTIVU 1. Hahalok heuk nian. 2. Hahalok haheuk nian. hahida VERBU 1. Halo sai ida deit. SIN. unifika E Z . Hahida partidu barak iha governu ida nia laran bele ajuda rezolve tensaun poltika. 2. Hatama knananuk ida ba ai- knanoik ida neeb ema haktuir hela. SIN. hahidar hahidak SUBSTANTIVU Kondisaun sai ka hela ida deit, la ketaketak ona. SIN. unidade E Z . Timr hetan independnsia tanba hahidak neeb makaas liu. hahidan SUBSTANTIVU Hahalok hahida nian. SIN. (1) unifikasaun hahidar: haree hahida hahii VERBU Koalia diak kona-ba ema ida hodi foti nia. SI N. gaba, louva EZ. Ita presiza hatene hahii ema bainhira sira halo buat diak. hahii-bosok VERBU/SUBSTANTIVU (Hahalok) gaba ho laran-makerek. hahiin SUBSTANTIVU Hahalok hahii nian. SIN. louvr Hahiin Divinu nee orasaun sira neeb amlulik sira tenke reza loroloron aleinde santa misa, nakfahe ba matinas, laudes, vsperas, kompletas nst. hahikar SUBSTANTIVU Hahalok hikar nian. 194 hahikuk SUBSTANTIVU Hahalok hiku nian. hahilas VERBU 1. Halo buat ida ka ema ida nia ilas ka imajen. 2. Haree took, n.e. iha mehi. SIN. imajina SUBSTANTIVU Hahalok hahilas nian. SIN. (2) imajinasaun hahilik SUBSTANTIVU Hahalok hili nian. SIN. eleisaun hahira VERBU Hatudu ka kalkula hira. SIN. kuantifika hahirak SUBSTANTIVU Sasn ka ema hira loos. SIN. kuantidade hahirus VERBU Halo atu sai hirus. hahoa ms hahoan VERBU Hahoris balada oan ida. SUBSTANTI VU (hahoan) Hahalok hahoa nian. hahobok VERBU Halo atu hobok ka ansi. hahodik SUBSTANTIVU Hahalok hodi nian. SIN. lalorik hahoek SUBSTANTIVU Hahalok hoe nian. SIN. tateek hahohok SUBSTANTIVU Hahalok oho nian. SIN. asasniu hahoin VERBU 1. Dudu ba oin; halo atu lao ba oin. SIN. avansa 2. Hatoo ideia ka planu ruma. SIN. propoin, sujere EZ. Nia hahoin atu ami hamaluk nia ba estdiu. SUBSTANTIVU Hanoin ida neeb ita hahoin. SIN. proposta, sujestaun hahoir SUBSTANTIVU Hahalok hoir nian. SIN. salvasaun hahois VERBU 1. Sisi matak buat ruma neeb ita hakarak. 2. Aproveita ema seluk atu hetan buat ruma neeb ita kaan. SIN. esplora SUBSTANTIVU Hahalok hahois nian. SIN. estorsaun hahokos VERBU Hela ka nakfati iha okos. hahokuk SUBSTANTIVU Hahalok hoku nian. haholak SUBSTANTIVU Hahalok hola nian. hahoman SUBSTANTIVU Hahalok homan nian. hahopuk SUBSTANTIVU Hahalok hopu nian. SIN. galope hahoris VERBU 1. Tuur ahi ba ema ka balada. 2. Hamosu ka kria. SUBSTANTIVU Hahalok hahoris nian. hahotas VERBU Haketak fatin ka tempu ho leet ida. SIN. haleet SUBSTANTI VU Hahalok ka efeitu hahotas nian. SIN. intervalu hah VERBU Halao parte dahuluk, halo badadaun. SIN. komesa EZ. Sira foin hah harii kapela foun ida iha tasi-ibun. hahuhik SUBSTANTIVU Hahalok hihi nian. SIN. rekrutamentu hahukun 195 VERBU Hamonu kastigu ba ema ida krime neeb nia halo. SIN. kondena SUBSTANTIVU Hahalok hahukun nian. SIN. kondenasaun hahn VERBU Hatuur buat nia hun, komesa harii ka tau baze. SIN. funda SUBSTANTIVU Hahalok hahn nian. SIN. fundasaun hahurat VERBU 1. Siik hodi fihir urat. 2. (arti luan) Siik kona-ba lia ruma, ka kona-ba futuru. SIN. profetiza SUBSTANTIVU Hahalok hahurat nian. SIN. profesia, sasiik hahusar VERBU Halibur-haloot iha fatin ida deit. SIN. konsentra SUBSTANTIVU Hahalok hahusar nian. SIN. konsentrasaun hahusik SUBSTANTIVU Hahalok husik nian. hahusuk SUBSTANTIVU 1. Hahalok husu nian. 2. Liafuan husu nian. SIN. lia- husu, pergunta 3. Buat neeb ita hatoo ho intensaun atu hetan fali nia hatn. SIN. pedidu EZ. Ami iha hahusuk balu atu hatoo ba diretr kona-ba asuntu oioin. hai SUBSTANTIVU Ikan espsie ida ho isin mihis no belar no ikun naruk no moruk. SIN. ikan-pari NARAN SIENTFIKU: Dasyatis Hait (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha Tasi-Antillas. haitianu ~ haitiana f. ADJETIVU Rai-Hait nian. SUBSTANTIVU Ema Hait. hakaas VERBU 1. Uza forsa hodi hametin uat sira atu halao atividade ida. 2. Uza forsa morl ka podr atu halo ema ida halo buat ruma. SIN. obriga EZ. Soldadu sira hakaas ami atu f hahn ba sira maski ami hamlaha. Hakaas an katak halo esforsu. SUBSTANTIVU Hahalok hakaas nian. SIN. obrigasaun hakaat VERBU 1. Hatete aat, dehan aat. 2. Tolok ho liafuan aat. SUBSTANTIVU Hahalok hakaat nian. SIN. (1) kalnia, hatete-aat hakahik VERBU Hanetik ka hapara ho liafuan. SIN. bandu SUBSTANTIVU Hahalok hakahik nian. SIN. bandun hakaik: haree hakait hakail VERBU 1. Kait ho kail. 2. Soe kail ba tasi ka bee-lihun ho iska atu ikan bele han. EZ. Sira gosta hakail ikan iha tasi. SUBSTANTIVU Hahalok hakail nian. hakait VERBU Hola nuudar kamarua ka feto-kait. SUBSTANTIVU Hahalok hakait nian. SIN. konkubinatu hakait ms hakaik VERBU 1. Bobar ka haleu fila-fila too metin. 2. Kait didiak, halo korrente. 3. Hatama ba fafutuk ka relasaun ho. SIN. relasiona 196 EZ. Favr ida hakait tiha tali nia rohan ba pregu nee. hakalma VERBU Halo sai kalma, halo hakmatek. SIN. hamatek hakalman SUBSTANTIVU Hahalok hakalma nian. ADJETIVU Neeb ita hakalma tiha ona. hakane ms hakanek VERBU 1. Hamosu kanek, halo aat fziku ruma. EZ. Kuidadu! bele hakanek an ho botir neeb. 2. (arti figuradu) Halo atu sente laran-kanek. SIN. ofende SUBSTANTI VU (hakanek) Hahalok hakanek nian. SIN. (2) ofensa hakarak VERBU Hatudu laran-prontu, laletak ka interese ba buat ruma, ka atu halo buat ruma. EZ. Ita hakarak serbisu hamutuk atu hametin kooperasaun. SUBSTANTIVU 1. Hahalok hakarak nian. 2. Buat neeb ita hakarak. SIN. hakaran hakarak-hatene ADJETIVU Neeb iha hakarak makaas atu hatene kona-ba buat ida. SIN. kuriozu EZ. Ema hakarak-hatene deit mak bele sai matenek. SUBSTANTIVU Hakarak makaas atu hatene buat i da. S I N . kuriozidade hakarak-haree VERBU Neeb hakarak makaas atu haree buat ida. SIN. kuriozu SUBSTANTIVU Hakarak makaas atu haree buat ida. SIN. kuriozu hakaran SUBSTANTIVU 1. Sentimentu ka kbiit hakaran nian. EZ. Ita ema sei hakruuk ba Nai Maromak Nia hakaran. 2. Buat neeb ita hakarak akontese. Hakaran foruk katak faforuk ka liberdade neeb Maromak f ba ita ema atu hili buat neeb ita hakarak, maski bele buat aat. SIN. livre-arbtriu hakat VERBU Foti ain hodi lao ba oin. EZ. Nia hakat dala lima atubele too iha meza neeb. SUBSTANTIVU 1. Hakat dala ida. 2. (arti figuradu) Buat neeb ema ida hola atu halao buat ida. SIN. pasu EZ. Iha hakat tolu bainhira tein etu: 1. hili foos; 2. fase foos no 3. tau foos ba sanan. hakbasar VERBU 1. Faan iha fatin barak liuhosi sistema komersil modernu. SIN. komersializa EZ. Ami atu habasar produtu foun nee iha rai-Austrlia. 2. (arti negativu) Halo ema ida atu f an ba ema seluk aproveita, liuliu ho dalan seksul. SIN. prostituta EZ. Iha tempu funu nian feto balu hakbasar an atubele mann moris. SUBSTANTIVU Hahalok ka atividade habasar ni an. S I N . (2) komersializasaun hakbata VERBU F nuudar bata ka rasaun. SIN. rasiona hakbatan SUBSTANTIVU Hahalok hakbata nian. LIAFUAN-SORUN: rasionamentu hakbaur 197 VERBU Halo sai kabaur. S I N. ibridiza SUBSTANTIVU Hahalok hakbaur nian. LIAFUAN-SORUN: ibridizasaun hakbesik VERBU 1. Hakat ba besik. 2. Mai besik. EZ. Nia hakbesik ami atu rona ami- nia koalia. SUBSTANTI VU Hahalok hakbesik nian. hakbiban VERBU 1. Uza hodi hetan kadiak ka vantajen hosi buat ruma; hasai proveitu; lukra ho buat ruma. SIN. aproveita EZ. Diak liu imi hakbiban tempu livre hotu-hotu ba estuda. 2. (ho sentidu negativu) Hetan vantajen ka lukru hosi ema seluk nia esforsu ka serbisu atu ita lalika hakaas an. SIN. esplora SUBSTANTI VU Hahalok hakbiban nian. hakbokon VERBU Habokon uitoan deit. SUBSTANTI VU Hahalok hakbokon nian. hakbones VERBU 1. Soe lia. 2. Koalia ho ironia. SIN. ironiza SUBSTANTI VU Hahalok hakbiban nian. hakbuan VERBU Halo an hanesan ema buan. SUBSTANTI VU Hahalok hakbuan nian. hakdaek VERBU Halo sai kadaek ka tuir fatin. SIN. arruma SUBSTANTI VU Hahalok hakdaek nian. LIAFUAN-SORUN: arrumasaun hakdalan VERBU Tuir dalan ba too-fatin, halo viajen; lemo rai. SIN. viaja SUBSTANTI VU Hahalok hakdalan nian. LIAFUAN-SORUN: viajen hakdalan-lulik SUBSTANTIVU Hakdalan ka viajen ba fatin santu ida atu harohan ka halo penitnsia. LIAFUAN-SORUN: peregrinasaun E Z . Tinan kotuk ami halo hakdalan-lulik ida ba Ftima iha rai-Portugl. hakdauk VERBU Tama ho beran ba fatin ruma hodi estraga ka naok sasn. SUBSTANTI VU Hahalok hakdauk nian. SIN. inkursaun hakdook ms hakdoo VERBU 1. Sees an ba dook. 2. Dada an fila hodi halo distnsia ida hosi ema seluk ka buat ida. SUBSTANTI VU Hahalok hakdook nian. hakerek VERBU Kaer lapis, lapizeira ka kaneta, selae uza mkina hakerek ni an hanesan komputadr hodi tui ka marka letra sira iha surat-tahan, ekrn ka buat ida nia leten. EZ. Jornalista sira hakerek buat barak kona-ba problema Kleet Timr nian. SUBSTANTIVU 1. Tuin ka risku neeb reprezenta letra oioin neeb ema halo iha surat- tahan ka buat ida nia leten atubele f arti ka sentidu ida. 2. Informasaun ruma neeb ita hatoo liuhosi hakerek, n.e. surat, lista, artigu, livru nst. hakerek-nain SUBSTANTI VU 1. Ema neeb hakerek. 198 2. Ema neeb hili hakerek nuudar nia moris ka profisaun. SIN. eskritr 3. Ema neeb hakerek tiha ona livru ida ka oioin. SIN. autr haketak ms haketa VERBU 1. Tau sees hosi malu, tau ketaketak tiha. 2. Hafahe tiha. 3. Hadook kosok-oan hosi susun bainhira bele han ona. EZ. Inan barak haketa sira-nia oan bainhira too fulan neen. SUBSTANTIVU Hahalok ka estadu haketatk nian. SIN. separasaun haketan SUBSTANTIVU Hahalok ka estadu haketak nian. SIN. haketak, separasaun hakfakar VERBU Fakar ka halakon leet buat ruma. LIAFUAN-SORUN: desperdisa SUBSTANTI VU Hahalok hakfakar nian. SIN. desperdsiu hakfiar VERBU 1. F ka tau fiar iha ema ida. SIN. konfia EZ. Hau hakfiar knaar nee ba atu halao durante hau-nia viajen ba rai-liur 2. Sente laran-metin (ba). SIN. konfia EZ. Ami hakfiar advogadu nee tanba ema laran-moos. SUBSTANTIVU Hahalok hakfiar nian. SIN. konfiansa, laran-metin hakfihir VERBU Haree filafali buat ruma neeb halo ka hakerek tiha ona atu nunee la bele iha sala; hadia filafali atu sai loos liu. S I N . haree fali, haree-lehat, revee SUBSTANTIVU Hahalok hakfihir nian. SIN. revizaun hakfodak VERBU 1. Haksoit uitoan ka hetan xoke kiik tan buat ida neeb mosu derrepente deit. SIN. hakridak 2. Sente laran-lafiar tanba eventu ida, loke ibun hela tan buat foun ka labaibain ruma. SIN. admira EZ. Nia hakfodak tanba haree karreta xoke motr ida. SUBSTANTIVU Hahalok hakfodak ni an. S I N . (1) xoke; (2) admirasaun hakfoer VERBU Halo aat ka estraga buat ida neeb moos ka santu. SIN. profana EZ. Ema sira neeb hakfoer fatin lulik hanesan uma-kreda ka rate soi kastigu boot lahalimar. SUBSTANTIVU Hahalok hakfoer nian. SIN. profanasaun hakfoli ms hakfolik VERBU Bobar hena liuliu tais-mane haleu knotak too kelen-hun, hafoin hikar kruzada hosi kelen-leet. EZ. Tempu uluk avn sira gosta liu hakfoli maib agora ema gosta liu hatais roupa. SUBSTANTIVU Hahalok hakfoli nian. hakfoun VERBU Hatama buat ka elementu foun ruma, haseluk ka muda sasn tuan ka baibain nian. SIN. inova EZ. Ambispu suspende tiha ona amlulik ida neeb hatama hakfoun oioin ba liturjia lah lisensa hosi Roma. SUBSTANTIVU Hahalok hakfoun nian. SIN. inovasaun hakfudik VERBU Halo an hanesan la hatene, la haree ka la sente tiha. 199 SIN. finje. EZ. Sira lalika hakfudik katak sira moras tanba hau hatene sira lakohi serbisu. SUBSTANTIVU Hahalok ka efeitu hakfudik nian. SIN. fiksaun hakfuik VERBU/SUBSTANTIVU (Halo) lian hosi ibun-tutun neeb halo kloot hodi husik anin sai, nuudar ezemplu bainhira bolu animl ka ema ida. EZ . Hakfuik ema nee hahalok ladiak ida. hakiak VERBU 1. Tau matan hodi haree too boot ba hanesan ita-nia oan ka nain rasik. EZ. Famlia Soares nee hakiak Duarte bainhira nia sei kiik hela. 2. Tau matan ba balada sira neeb iha uma hosi sira moris too boot. SUBSTANTIVU Hahalok hakiak nian. hakiduk VERBU 1. Hakat ba kotuk. 2. Dada an. SIN. retira EZ. Forsa inimigu nian hakiduk tiha tanba la hatene atu b loos neeb iha ai-laran fuik. SUBSTANTIVU Hahalok hakiduk nian. SIN. (2) retirada hakiik VERBU 1. Halo sai kiik tiha. EZ. Sira hakiik tiha livru nee nia tamau. 2. Halo sai menus. SIN. hamenus, diminui EZ. Keta hakiik nia hakarak atu kontra adversriu neeb iha isin bokar. SUBSTANTIVU Hahalok hakiik nian. SIN. (2) hamenus, diminuisaun hakilar VERBU/SUBSTANTIVU (Hasai) lian makaas hodi bolu atu ema bele rona. EZ. Nia hakilar tanba haree lafaek toba hela iha dalan klaran. hakiuk VERBU Halo sai kiuk ka la bele kous; la bele iha jerasaun. SIN. esteriliza SUBSTANTIVU Hahalok hakiuk nian. SIN. esterilizasaun haklaan VERBU Lao tasi, halo viajen ho r. EZ. Malae-mutin sira haklaan mai Timr iha skulu da-16 hodi ai- kameli. SUBSTANTIVU 1. Hahalok haklaan nian. 2. Viajen ho r. SIN. kruzeiru haklaek VERBU Dehan lae, heli lia. SIN. nega EZ. Ministru haklaek katak governu atu hasai taxa nee. SUBSTANTIVU Hahalok haklaek nian. SIN. negasaun haklahat VERBU Halo buat ka ema ruma tama ba asuntu; halo ema atu tama klaran. S I N . envolve, implika EZ. Tan sira haklahat hau iha prosesu nee, hau ms tenke hatn iha tribunl. SUBSTANTIVU Hahalok haklahat nian. SIN. envolvimentu, implikasaun haklake VERBU 1. Hatoo ho momoos no nei nei k atu ema bel e komprende didiak. SIN. esplika, esklarese 2. Hatoo esplikasaun kona-ba evanjellu ka lia-loos relijiozu ba ema fiar la tuir, liuliu iha uma- kreda. SIN. prega 2 200 EZ. Malae-mutin sira mai Timr tinan 450 liub atu haklake fiar sarani. haklaken SUBSTANTIVU 1. Hahalok haklake ni an. SI N. es pl i kas aun, esklaresimentu 2. Hahalok haklake kona-ba fiar. SIN. pregasaun 3. Liafuan sira ka testu haklake relijiozu nian. SI N. sermaun, omilia haklalin VERBU Troka malu. SUBSTANTIVU Hahalok haklalin nian. haklamar VERBU Hanoin klean kona-ba buat ruma. SIN. medita SUBSTANTIVU Hahalok haklamar nian. SIN. meditasaun haklaran VERBU Tama klaran. SUBSTANTIVU Hahalok tama klaran ni an. S I N . tama-klaran, mediasaun haklatar VERBU Tau iha orden, halatar ka hakadak tuir orden ka ljika. SIN. arranja, organiza SUBSTANTIVU Hahalok haklatar nian. SIN. (2) arranju, organizasaun haklees VERBU Lees tun-sae, lees tomak hotu. EZ. Lafaek siak neeb haklees tiha ema ida neeb b hariis besik nia horik-fatin. SUBSTANTIVU Hahalok haklees nian. hakleet VERBU Hela ka nakfati iha fatin rua ka iha okaziaun rua nia leet. haklerek V E R B U Husi k hel a, husi k mesamesak. SIN. abandona SUBSTANTIVU Hahalok haklerek nian. SIN. abandonu haklete VERBU 1. Hela ka nakfati iha leten. 2. Sae ba leten. hakleu VERBU 1. Haleuk an. 2. (arti figuradu) La bele serbisu ona tanba isin-fraku ka moras. hakleuk VERBU 1. Lao haleu. 2. Halo kleuk. SIN. haleuk 3. (Feto) sente moras bainhira atu tuur ahi. SUBSTANTIVU Hahalok ka estadu hakleu nian. hakleun SUBSTANTIVU Hahalok ka estadu hakleu nian. haklibur VERBU Halibur malu, mai hamutuk iha fatin ida. SUBSTANTIVU Hahalok haklolok nian. haklisuk VERBU Halo ka serbisu lisuk. SUBSTANTIVU Hahalok haklisuk nian. SIN. parseria hakliur VERBU Hela ka nakfati iha liur. haklolok VERBU F lia loos, f esperansa, f fiar katak sei halo tuir loloos duni. SIN. promete, garante SUBSTANTIVU Hahalok haklolok nian. SIN. promesa, garantia hakloot VERBU Halo sai kloot. SUBSTANTIVU Hahalok hakloot nian. 201 haklorek VERBU Hesuk ka dehan sai, la buka atu taka ka subar. SIN. deklara, profesa EZ. Ami-nia kolega foin haklorek katak nia lakohi sai kandidatu ba eleisaun. SUBSTANTIVU Hahalok haklorek ni an. S I N . deklarasaun, profisaun haklubuk VERBU Halo aat ka estraga hodi lubu ka tesi sai isin-balun ida. SIN. mutila SUBSTANTIVU Hahalok haklubuk nian. SIN. mutilasaun haklulik VERBU F tomak ba. SIN. dedika EZ. Ambispu haklulik tiha kapela foun nee ba Santa Katarina; Sarani sira haklulik loron- domi ngu ba harohan no deskansa. SUBSTANTIVU Hahalok haklulik nian. SIN. dedikasaun hakmaan VERBU 1. Sente i si n-kmaan depoizde moras. 2. Simu atu halo buat ruma. EZ. Hau hakmaan atu lao ho imi. 3. Halo sai kmaan. SIN. hamaan SUBSTANTIVU Hahalok hakmaan nian. hakmahan ms hakmaha VERBU Hela ka deskansa ka hela ba tempu badak deit bainhira halo viajen ka halai hosi perigu ruma. SUBSTANTIVU 1. Hahalok hakmahan nian. 2. Fatin hakmahan nian. SIN. hakmahan-fatin, azilu hakmahan-fatin SUBSTANTIVU Fatin hakmahan nian. SIN. azilu hakmaluk VERBU Sai maluk ba. SIN. dulur EZ. Diak liu imi la hakmaluk ho labarik nakar nee tanba nia bele dada imi ba aat. SUBSTANTIVU Hahalok hakmaluk nian. SIN. dadulur, asosiasaun hakmatek VERBU 1. Hela metin ho kalma ka iha dame, la book an. 2. Hela nonook; la halo kauza. E Z . Maski situasaun aat, sira hakmatek hela. ADJETIVU Neeb hakmatek. SIN. kalma, sosegadu SUBSTANTIVU 1. Hahalok hakmatek nian. SIN. kalma 2. Estadu hakmatek nian. SIN. kalma, dame, ps hakmeak VERBU Halo sai kr-meak ka kameak. SIN. hameak hakmerak VERBU 1. Halo sai kmerak, book halo lahakmatek. SIN. habuur 2. (arti figuradu) inkomoda SUBSTANTIVU Hahalok hakmerak nian. SIN. distrbiu, habuur hakmulik VERBU La hatama ka la inklui. SIN. omite EZ. Komisaun hakmulik tiha Simaun nia naran iha lista, tanba nee nia hirus loos. SUBSTANTIVU Hahalok hakmulik nian. SIN. omisaun hakmumu ms hakmumuk VERBU Fase ibun ka kakorok ho bee ka lkidu neeb tau iha ibun laran no halo tarutu hanesan bee nafurin maib la tolan. SUBSTANTIVU Hahalok hakmumu nian. hakmutis 202 VERBU Halo sai kamutis. SUBSTANTIVU Hahalok hakmutis nian. haknasak VERBU Halo knasak; halo ema kontente no hamnasa. SIN. diverte SUBSTANTIVU Hahalok ka atividade h a k n a s a k n i a n . SIN. divertimentu hakneak ms haknean SUBSTANTIVU Hahalok hakneak nian. VERBU Tuku tuur ka silu ain hodi hatuur isin-lolon too ain-tuur kona rai. SUBSTANTIVU Hahalok hakneak nian. haknesan V E RBU Halo sai hanesan. SIN. asimila EZ. Iha tempu kolonil Portugs sira hakaas an atu haknesan kultura Timr ba sira-nia kultura. SUBSTANTIVU Hahalok ka programa haknesan nian. SIN. asimilasaun haknoa VERBU 1. Sadere ba. 2. (arti figuradu) Kesi hela ba buat ruma ka ema ruma tanba la bele hamriik mesak. SIN. depende EZ. Ami haknoa ba apoiu governu nian atubele halao ami-nia projetu. haknoak ADJETIVU Neeb haknoa. SIN. dependente haknoan SUBSTANTIVU Hahalok haknoa nian. SIN. (2) dependnsia haknoan-laek SUBSTANTIVU Kualidade lahaknoak. SIN. independnsia haknoik VERBU F konsellu. SIN. akonsella SUBSTANTIVU Konsellu. hakoak: haree hakohak hakohak VERBU/SUBSTANTIVU (Hahalok) tau liman haleu ema ida hodi kaer nia rabat ba ita-nia isin. SI N. hafula E Z . Labarik neeb atu monu: lailais, hakohak nia metimetin! hakoi VERBU 1. Tau mate-isin iha rai- kuak, hafoin taka ho rai. SIN. taman EZ. Sira hakoi tiha sira-nia aman iha Baukau. 2. Subar buat ida iha rai laran. E Z . Sira hakoi osan-mean atu inimigu la bele foti. hakoin SUBSTANTIVU Hahalok hakoi nian. SIN. hakoi-mate, enterru ADJETIVU Neeb ema hakoi tiha ona. hakole VERBU 1. Halo sai kole. EZ. Se haruka ema nee sobu filafali tenda nee, sei hakole deit nia. 2. Book too hirus ka la bele deskansa. SIN. xateia hakolen SUBSTANTIVU Hahalok hakole nian. hakonu VERBU Halo sai nakonu. SIN. enxe hakonun SUBSTANTIVU Hahalok hakonu nian. hakore VERBU Halo atu namkore, halo atu la metin ona. SIN. relaxa E Z . Bainhira sosiedade hakore dixiplina, ema barak fila ba aat. 203 hakoren SUBSTANTIVU Hahalok hakore nian. LIAFUAN-SORUN: relaxamentu hakotu VERBU 1. Hapara ka teri netik buat ida neeb lao daudaun. EZ. Funu hakotu ami-nia relasaun ho kolega indonziu sira. 2. Selu hotu, nuudar ezemplu konta, tusan, nst. 3. Kotu lia, halo desizaun. SIN. deside EZ. Sira hakotu atu fila ba sira- nia rain. hakotun SUBSTANTIVU 1. Hahalok hakotu nian. 2. Lia neeb ita hakotu tiha ona. SIN. desizaun, lia-kotun hakribi ms hakribit VERBU La gosta ka odi makaas tanba foer, dois, laran-dodok nst. EZ. Doutr sira la hakribit ema- moras maski kanek makaas no foer. SUBSTANTIVU (hakribit) Hahalok ka atitude hakribi nian. hakribin SUBSTANTIVU Hahalok hakribi nian. hakridak VERBU Haksoit uitoan ka hetan xoke kiik tan buat ida neeb mosu derrepente deit. SIN. hakfodak SUBSTANTIVU Hahalok hakridak nian. hakroat VERBU Halo sai kroat. SIN. haroat SUBSTANTIVU Hahalok hakroat nian. hakrobuk VERBU Hal i bur mal u barak hamutuk, sai krobuk. EZ. Uvas-fuan moris hakrobuk. SUBSTANTIVU Hahalok hakrobuk nian. hakruuk VERBU Silu ita-nia isin-lolon tanba atu hiit buat ida ka lao iha buat badak ida nia okos. EZ. Ema aas tenke hakruuk bainhira tama uma atu nia ulun la kona odamatan-kain. SUBSTANTIVU Hahalok hakruuk nian. haksahik VERBU 1. Hetan sahin ka balun ida. 2. Fahe lisuk. SUBSTANTIVU Hahalok haksahik nian. haksalak VERBU 1. Haree sala, komprende sala. SIN. konfunde 2. Halo ain ka liman-ruin sai naksalak. SIN. dezloka SUBSTANTIVU Hahalok haksalak nian. S I N . (1) k o n f u z a u n ; (2) dezlokamentu haksesudr ADJETIVU Neeb haksesuk lailais ka hamosu haksesuk. EZ. Ema neeb haksesudr sei la hetan maluk barak. SUBSTANTI VU Ema neeb gosta haksesuk. haksesuk VERBU/SUBSTANTIVU 1. (Hahalok) tetu lia kona-ba buat ruma. SI N. diskute 2. Diskute la para no buka atu mann ka buka loos deit. SIN. halolon lia haksiak VERBU 1. Hatoo liafuan ho makaas no hirus, liuliu ba ema ida neeb halo sala ka aat ruma. 204 2. Hakilar hodi siak. SIN. tarata SUBSTANTIVU Hahalok haksiak nian. haksoit VERBU/SUBSTANTIVU (Hahalok) hiit ain hodi dudu an ba oin la kona rai. EZ. Taibere haksoit atu kuu haas maib la konsege. haksolok ADJETIVU 1. Neeb nakonu ho solok. SIN. ksolok 2. Neeb sente satisfeitu. SIN. kontente VERBU Sente solok ka satisfasaun. EZ. Labarik sira haksolok tanba hetan prezente Natl nian hosi aman-inan. SUBSTANTIVU Hahalok haksolok nian. haksumik VERBU Subar an, lakohi hatudu oin. EZ. Estudante balu haksumi an atu mestre la bolu sira ba kuadru. SUBSTANTIVU Hahalok haksumik nian. SIN. sasubar haktamak VERBU Tama klaran ka mete bainhira ita la halo parte iha buat ida. EZ. Bertu haktamak deit maski problema nee las ninian. SUBSTANTIVU Hahalok haktamak nian. SIN. interfernsia haktanis VERBU Sente tan situasaun ladn diak ka aat ruma. SIN. lamenta SUBSTANTIVU Hahalok haktanisnian. SIN. lamentu haktebes VERBU 1. Hatebes didiak. 2. Haklake ka esplika ho momoos liafuan ida nia arti ka buat ida nia limite sira. SIN. define EZ. S mak bele haktebes liafuan nee nia arti? SUBSTANTIVU Hahalok haktebes nian. SIN. definisaun haktenik VERBU Dehan ka halo filafali tan. SIN. repete EZ. Favr ida bele haktenik nmeru nee atu hau bele hakerek tiha. SUBSTANTIVU Hahalok haktenik nian. SIN. repetisaun ADVRBIU Halo filafali deit ka repete. EZ. Nia husu haktenik tanba nia susar atu komprende esplikasaun nee. hakterus VERBU Tahan ho, pasinsia ho, aguenta. SIN. tolera ADJETIVU Neeb hakterus ka aguenta. SIN. pasiente SUBSTANTIVU Hahalok hakterus nian. SIN. pasinsia, tolerasaun haktolan VERBU (Substnsia ida) simu been ruma hanesan hemu ka susu tiha. SIN. absorve 2. (arti figuradu) Simu ka tolan influnsia ruma. SUBSTANTI VU Hahalok haktolan nian. SIN. absorsaun haktuas VERBU (Katuas, juis nst.) tuur iha oin hodi tesi lia ruma ka tuir serimnia. SIN. prezide EZ. Juis ida-neeb mak haktuas iha prosesu nee? SUBSTANTIVU Hahalok haktuas nian. SIN. prezidnsia haktuir VERBU Hatoo halo tuir buat neeb ita rona ka ema ruma dehan. SIN. konta 205 EZ. Sira haktuir buat neeb xefe hatete tiha ba sira. SUBSTANTIVU Hahalok haktuir nian. PREPOZISAUN Hodi halo tuir. SIN. konforme haktulak VERBU Sai tiha ba fatin ruma hodi hela dook ba tempu balu. ADJETIVU Neeb haktulak. SIN. auzente SUBSTANTIVU Hahalok ka estadu haktulak nian. SIN. auznsia hakusuk VERBU 1. Husu didiak. 2. Husu-l i ti k hodi buka informasaun ka loke lia-loos. SIN. interroga EZ. Polsia seidauk hakusuk sasin- nain sira. SUBSTANTIVU Hahalok hakusuk nian. SIN. interrogatriu halai VERBU 1. Hakat lailais no makaas. 2. Sees ka hakdook lailais hosi fatin ruma. SIN. teku 3. (arti figuradu) Sees hosi responsabilidade ida. EZ. Nia halai hosi uma tanba nia ap baku nia loroloron. halain SUBSTANTIVU 1. Hahalok halai nian. 2. Distnsia ka diresaun halai nian. SIN. kursu halais VERBU Halo atu lailais, halo sai lais. SIN. aselera E Z . Imi tenke halais imi-nia serbisu tanba oras atu besik too ona. SUBSTANTIVU Hahalok halais nian. SIN. aselerasaun halai-taru SUBSTANTIVU/VERBU ( Hal ai i ha) kompetisaun ida atu determina s mak lais liu. EZ. Ema gosta halai-taru kuda iha rai-Suai. halakon VERBU 1. Halo atu lakon ka la iha ona. 2. Halo atu sai mohu. E Z . Ami halakon nehek ho ai- moruk atu la bele hobur masin- midar. 3. Hasai ka kasu (ukun-fuan ka lei). SIN. abole 4. Halo aat tiha. SIN. estraga 5. Soe leet buat ida neeb serve ka fol i n-boot. SIN. hakfakar, desperdisa 6. La aproveita didiak, por ezempl u t empu ka oportunidade ida. SUBSTANTIVU Hahalok ka efeitu halakon nian. halanu VERBU 1. Halo sai lanu tanba hemu tua. 2. Halo sai lanu tanba hemu ai- moruk. halanun SUBSTANTIVU Hahalok ka efeitu hal anu ni an. S I N . (2) intoksikasaun halao VERBU 1. Lao tuir. EZ. Asuain sira halao liurai nee. 2. Halo buat ruma atu lao ka funsiona. EZ. S mak halao projetu nee? 3. Halo atu lao ba oin ka halo progresu. SIN. promove, avansa EZ. Halao povu nia kadiak maka governu nia knaar mahuluk. 4. Husik tempu liu hodi halo buat ruma. 206 EZ. Sarani sira halao kuarezma hodi hadera an no halo penitnsia. halaon SUBSTANTIVU Hahalok halao nian. SIN. (2) ezekusaun, realizasaun; (3) promosaun halarek VERBU 1. Halo sai klarek. 2. Kee sai balun ida. 3. (arti figuradu) Hasai balun ida. EZ. Ho dolar atus rua nee ami bele halarek ami-nia tusan. SUBSTANTIVU Hahalok halarek nian. halatar VERBU Tau iha latar ka lia. SIN. hakadak SUBSTANTIVU Hahalok halatar nian. SIN. hakadak haleet VERBU 1. Haketak fatin ka tempu ho leet ida. 2. Rezerva ka husik hela tempu ruma. EZ. tenke haleet hela loron ida atubele serbisu iha uma. 3. F leet ka oportunidade ba. SIN. habiban SUBSTANTIVU Hahalok haleet nian. halekar VERBU 1. Husik nakloke, n.e. biti ka kolxaun ida. 2. Kari ba fatifatin. 3. Hatoo avizu, annsiu, programa ka atividade ida ba fatifatin. SUBSTANTIVU Hahalok halekar nian. SIN. (3) difuzaun halele VERBU 1. Halo atu namlele. 2. Duni sai. halelen SUBSTANTIVU Hahalok halele nian. halelir VERBU Hatudu laran-susar no hanoin ba susar neeb akontese, porezemplu mate. SIN. lamenta, haktanis SUBSTANTIVU Hahalok halelir nian. SIN. lamentu halena VERBU Fila hodi hatoba ka hatuur loloos fali, nuudar ezemplu kopu, liman, nst. haleno VERBU Hatudu buat ida, hanesan iha lalenok. SIN. reflete E Z . Uma-lulik haleno ita-nia kultura no fiar loloos. halenon SUBSTANTIVU Hahalok haleno nian. SIN. reflesaun halerik VERBU/SUBSTANTIVU (Hahalok) dada iis hodi hatudu laran-baruk atu halao buat ida. 2. (Hahalok) hatoo ita-nia laran-baruk, dehan katak ita la kontente. EZ. Ema neeb halerik demais sei susar atu serbisu hamutuk iha grupu. halerikdr SUBSTANTIVU Ema neeb halerik lailais ka beibeik. haletak VERBU Halo atu hanoin ka hakarak hatene kona-ba buat ruma. SIN. interesa, preokupa haleu VERBU 1. B, mai ka hela iha sorin hotu-hotu. 2. Halo leun ka srkulu ida atu buat ruma hela iha laran ka la bele sai, taka iha sorisorin hotu. EZ. Milsia sira haleu uma-kreda no buka atu oho refujiadu sira. 207 ADVRBIU Ho movimentu leuk ka sirkulr. SIN. haleu PREPOZISAUN Iha sorisorin hotu. E Z . Labarik sira hananu haleu meza. haleun SUBSTANTI VU 1. Hahalok haleu nian. 2. Fatin hotu-hotu neeb haleur VERBU 1. Halo sai kleur. 2. Dada oras atubele kleur tan. EZ. Bainhira ekipa ida nia pontu liu ona, jogadr sira buka haleur hodi pasa bola iha deit sira-nia rea. SUBSTANTIVU Hahalok haleur nian. SIN. atrazu hali VERBU 1. Dulas haleu. 2. Dulas bainhira homan buat ida hosi akadiru, tali-tahan, nst. SUBSTANTIVU Ai-hun tahan kiik neeb dala barak liu iha hun boot no abut tabele iha nia hun ka sanak sira. Ema balu han hali nia dikin neeb bele halo ms ba modo. NARAN BOTNIKU: Ficus benjamina halibur VERBU Lori hodi tau ka rai hamutuk. E Z . Proku halibur sarani sira atubele kumprimentu ambispu. SUBSTANTIVU Hahalok halibur nian. SIN. reuniaun halihu ms halihun VERBU Halo atu nalihun. SUBSTANTIVU (halihun) Hahalok halihu nian. haliis VERBU 1. Sadere ka tun ba sorin ida; hamriik kleuk ka loloos. SIN. nakliis EZ. Tanba rai nee haliis makaas, karreta neeb liu bele baku-fila. 2. Hakbesik baibain ba hahalok ruma. EZ. Mestre nee haliis ba tarata alunu sira bainhira sira la komprende. SUBSTANTIVU Hahalok ka kondisaun haliis nian. SI N. inklinasaun, tendnsia, nakliis halik ADJETIVU 1. Neeb ita hali tiha ona. 2. Neeb susar atu komprende ka trata tanba iha elementu ka aspetu barak. SIN. kompleksu, komplikadu halimar VERBU 1. Halao atividade neeb las sriu maib atu haksolok deit; halao pasatempu ida. 2. Halao desportu ruma. SIN. joga 3. Hela no la halo buat ida sriu. EZ. Tempu uluk, feto sira halimar deit iha uma maib agora sira ms bele sai funsionriu iha fatin barak. SUBSTANTIVU Hahalok halimar nian. SIN. (2,3) jogu haliras VERBU F hanoin ka ideia ba ema atu halo buat foun ruma, liuliu obra artstika. SIN. inspira EZ. Rai-ilas furak rai-Timr haliras artista barak. SUBSTANTIVU Hahalok hamehi nian. SIN. inspirasaun haliri VERBU 1. = halirin 2. Halo atu sente kmodu. 3. Halo festa hodi hanoin hikas okaziaun espesil ruma neeb akontese tempu uluk. SIN. selebra, festeja 208 halirin VERBU Halo sai malirin ka fresku. SUBSTANTI VU 1. Hahalok halirin nian. 2. Hahalok haliri nian. SIN. festa, selebrasaun haliur VERBU 1. Hasai ba liur. SIN. elimina EZ. Sira haliur ema nain-haat hosi kandidatu nain-hitu neeb sei simu bolsa-estudu. 2. Soe foer neeb iha kabun laran liuhosi kidun. SIN. tee SUBSTANTIVU Hahalok haliur nian. SIN. eliminasaun halo VERBU 1. Halao ka hamosu buat ida. 2. Harii estrutura ida, n.e. ponte, uma, nst. 3. Hotu (tempu ruma). EZ. Lakleur halo tinan ida ba ita- nia independnsia. halo-aat ADJETIVU Neeb halo ka hamosu aat. SUBSTANTIVU Hahalok halo aat ka estraga nian. SIN. hahaat halodidiak ADVRBIU Ho modu didiak. EZ. Botir vidru nee, favr Ita falun dididiak. haloke VERBU 1. Loke buat ida neeb kleur ona taka ka subar hela. SIN. deskobre 2. F sai informasaun ida neeb kleur ona subar. SIN. revela haloken SUBSTANTIVU Hahalok haloke nian ka buat neeb ita haloke. SIN. deskoberta; revelasaun Li vru Hal oken Ni an (ka Apokalipse) nee livru dahikus iha Bblia nia naran. haloko V E R B U F sai no halekar informasaun kona-ba buat ida nia kualidade diak ka folin boot. SIN. promove halokon SUBSTANTIVU; SIN. promosaun halolo VERBU 1. Tau loos, lolo ba oin. 2. Hatoo, halo atu ema simu. 3. (arti figuradu) F ka husik ba jerasaun ka dalas foun. EZ. Ita hadomi lisan sira neeb beiala sira halolo mai ita. halolon 1 SUBSTANTIVU 1. Hahalok halolo nian. 2. Fatin neeb ita halolo buat ruma b. SIN. diresaun EZ. Sira halai ba halolon tasi ka foho nian? halolon 2 VERBU (halolon lia) Buka l i a, haksesuk malu ho. SUBSTANTIVU Hahalok halolon nian. halonuus ADVRBIU Liafuan ida neeb ita uza hodi husu esplikasaun ka maneira. SIN. oins EZ. Halonuus mak bele halai hosi inimigu sira-nee? haloos VERBU 1. Dada loloos, n.e. tali ida. 2. Hadia buat ida neeb sala ka la loos. SIN. korrije, hasoi EZ. Sira haloos tiha ona ezbosu neeb ami atu hatama aban. SUBSTANTIVU Hahalok haloos nian. SIN. (2) korresaun, hasoin haloot VERBU 1. Halo sai kloot tiha. SIN. hakloot 209 2. Rai ka tau halodidiak, porezemplu roupa ka sasn. 3. Prepara sasn atu lori hodi hatama ba pasta, mala nst. SUBSTANTIVU Hahalok haloot nian. halorek V E RBU Halo atu sai klaru ka malorek, hatudu ho momoos, la subar; hasai dvida ka laran- rua. SIN. klarifika E Z . Ami husu ba ministra atu klarifika uitoan situasaun halik nee. SUBSTANTIVU Hahalok halorek nian. SIN. klarifikasaun halosu VERBU 1. Halo atu naklosu sai. 2. (arti figuradu) F nfaze ka importnsia boot ba buat ruma. SIN. enfatiza, friza 2 halosun SUBSTANTIVU Hahalok haklalir nian. SIN. (2) nfaze halo-tinan SUBSTANTIVU Selebrasaun ba tinan. SIN. aniversriu haluan ms haluak VERBU Halo sai luan tiha. E Z . Soldadu japons sira mak ajuda haluan dalan iha zona rai- klaran nian. SUBSTANTIVU Hahalok haluan nian. haluha VERBU La hanoin-hetan buat ida ka ida neeb akontese. EZ. Keta haluha hatama roupa iha uma bainhira udan atu sira la bokon. haluli VERBU 1. Hatoo katak ema la bele halo buat ruma. SI N. bandu, hakahik EZ. Sira haluli ema neeb hakarak ba halo toos iha ai-laran. 2. La han ka hemu tan motivu relijiozu. EZ. Iha kuarezma ita haluli naan. 3. Bandu hodi la hakbesik mai ita, hapara fafutuk ka relasaun ho. EZ. Famlia Ornai no Belo haluli malu tanba hirus malu kleur ona. halulik VERBU Halo sai lulik. SIN. santifika SUBSTANTIVU Hahalok halulik nian. SIN. santifikasaun halulin SUBSTANTIVU Hahalok haluli nian. SIN. proibisaun, tab hamaan VERBU 1. Halo sai kmaan. 2. Hiit hodi adora. EZ. Sarani sira hamaan Nai Maromak iha prosisaun. hamae VERBU Halo atu mae ka sai boot. SIN. haburas, dezenvolve EZ. Governu iha planu atu hamae indstria foun oioin iha rai- Baukau. hamaen SUBSTANTIVU Hahalok ka efeitu h a ma e n i a n . SIN. dezenvolvimentu hamahan VERBU 1. F mahon, taka ho mahon hodi satan manas ka naroman. fatin mahon hodi hela b. 2. F fatin ba ema hela ka deskansa b. SIN. aloja SUBSTANTIVU Hahalok hamahan nian. hamaluk VERBU Lao ho, lao tuir. SIN. akompaa SUBSTANTIVU Hahalok hamaluk nian hamamar 210 VERBU 1. Halo sai mamar. 2. Halo sai hakmatek bainhira ema ida nervozu ka hirus hela. 3. Halo sai ladn forte ka makaas. EZ. Diak liu Ita hamamar artigu nee atu labele ofende ema ida. SUBSTANTIVU Hahalok hamamar nian. hamamuk VERBU 1. Halo mamuk tiha, hasai buat nia isin. E Z . Ami hamamuk kaixa nee tanba sei rai livru sira iha laran. 2. Husik hela-fatin. EZ. Governu husu atu populasaun hamamuk tiha uma sira neeb. SUBSTANTI VU Hahalok hamamuk nian. hamanas VERBU 1. Halo sai manas. EZ. Sira hamanas bee atu f-hariis beb. 2. (arti figuradu) Halo atu situasaun sai sriu ka grave. E Z . Militr sira-nia hahalok hamanas situasaun iha vila neeb. SUBSTANTI VU Hahalok hamanas nian. hamaran ms hamara VERBU Halo sai maran. SUBSTANTI VU Hahalok hamaran nian. hamatak ms hamata VERBU 1. Halo sai matak. EZ. Udan hamatak rai iha fulan- Dezembru. 2. (hamatak) Koalia laloos atu ema seluk bele fiar hodi tuir. Hamatak lia katak lohi ema hodi la kumpre promesa ida neeb ita halo tiha ona. hamate VERBU 1. Halo mate. 2. Hapara mkina ida neeb lao. 3. Halakon (ahi). EZ. Bombeiru sira fui bee hodi hamate ahi-lakan iha toos neeb. hamatek VERBU 1. Halo sai hakmatek tiha. SIN. hakalma EZ. Xefe ida tenke hatene hamatek ninia pesol neeb sai nervozu. 2. Halo sai nonook tiha. SUBSTANTI VU Hahalok hamatek nian. hamaten SUBSTANTIVU Hahalok hamate nian. hamaus VERBU 1. Halo sai maus. E Z . Hau-nia maluk hatene hamaus balada fuik sira. 2. Uza liman hodi kose ka saar ba ema ida nia isin ho neineik no ho afeisaun. SIN. hameak 3. Habosok atubele hakmatek ka toba, liuliu labarik. 4. F liafuan midar ba ema atu halo nia tuir ita-nia hakarak no fiar katak buat neeb ita dehan nee loos. SIN. persuade SUBSTANTIVU Hahalok hamaus nian. SIN. (4) persuazaun hamea: haree hamean hameak 1 VERBU Hamaus hodi liman kose ka saar ba isin-lolon liuliu ba labarik sira. SIN. hamaus EZ. Aman-inan sira gosta hameak beb sira atu bele toba lailais. SUBSTANTIVU Hahalok hameak nian. hameak 2 VERBU 1. Hamosu besi-meak, taka ho besi-meak. EZ. Anin-tasi bele hameak besi. 2. Halo sai kr-meak ka kameak. SIN. hakmeak 211 SUBSTANTIVU Hahalok hameak nian. hamean ms hamea VERBU Halo sai mean. Hamean liman kat ak halao violnsia hodi oho. SUBSTANTIVU (hamean) Hahalok hamean nian. hameer VERBU Halo sai meer hodi tau maSIN. SUBSTANTIVU Hahalok hameer nian. hamehi VERBU Haree took buat ruma. SIN. imajina hamehin SUBSTANTIVU 1. Hahalok hamehi nian. SIN. imajinasaun 2. Buat neeb ita hamehi ka imajina maib la eziste. SIN. iluzaun hameik VERBU Halo sai meik ka tutun kroat. EZ. Estudante sira hameik sira-nia lapis atubele dezea didiak. SUBSTANTIVU Hahalok hameik nian. hameke VERBU 1. Hateke ba, fihir didiak. 2. Kontrola ka tau matan ba sira neeb serbisu iha fatin ruma. SIN. superviziona hameken SUBSTANTIVU Hahalok hameke nian. SIN. supervizaun hameno VERBU 1. Husu ka f instrusaun ba ema atu halo buat ruma mai ita. 2. F konsellu diak ka importante ida ba ema ruma. SIN. rekomenda EZ. Doutr hameno nia atu han barak. 3. Tatoli liafuan ka lia-menon kona-ba lia importante ruma. EZ. Favr ida hameno Maria atu koalia ho Laura tanba lia nee urjente uitoan. 4. Haruka tuir, liuliu sasn. SIN. enkomenda EZ. Hau-nia biin hameno sapatu hosi Austrlia. 5. Husu atu prepara ka lori mai ita buat ida neeb ita presiza. SIN. rezerva EZ. Ami hameno kuartu ida iha otl ba ema nain-tolu; Ita hameno tiha ona taksi ka seidauk? hamenon SUBSTANTIVU Hahalok hameno nian. SIN. (2) rekomendasaun; (4) enkomenda; (5) rezerva hamenus VERBU Halo sai menus, uitoan ka kuran. SIN. reds E Z . Tanba ita serbisu oras 50 semana ida, diak liu ita hamenus ba oras 40 deit. SUBSTANTIVU Hahalok hameno nian. SIN. redusaun hamerak VERBU Halo sai merak. EZ. Susar atu buka buat ida iha bee-lihun neeb labarik sira hariis b no hamerak tiha. SUBSTANTI VU Hahalok hamerak nian. hametan VERBU Halo sai metan. SUBSTANTI VU Hahalok hametan nian. hametin ms hameti VERBU 1. Halo sai metin. 2. Halo atu hamriik loloos. E Z . Ita tenke hametin unidade nasionl atubele alkansa ho dezenvolvimentu. 212 SUBSTANTI VU (hameti n) Hahalok hametin nian. hamidar VERBU 1. Halo sai midar. EZ. Ita hamidar hahn hodi tau masin-midar. 2. Halo atu iha gostu, n.e. ai- han neeb presiza masin no buat selu tan. SUBSTANTI VU Hahalok hamidar nian. hamihis VERBU 1. Halo sai mihis. 2. Halo sai fraku ka lakon forsa. E Z . Invazr sira la konsege hamihis ami-nia morl atu funu hasoru sira. 3. Halo sai kabeer, nuudar ezemplu ai ka besi neeb ema tuku. SUBSTANTIVU Hahalok hamihis nian. hamiis VERBU 1. Halo gostu lakon. 2. Hamenus buat aat ruma (n.e. venenu ka mjika) nia forsa. SUBSTANTIVU Hahalok hamiis nian. hamkadak VERBU Halao ka haloos tuir regra ka banati. SIN. regula SUBSTANTIVU Hahalok hamkadak nian. SIN. regulasaun hamkona VERBU Kona buat ida ka ema ida hodi halo nia sai seluk uitoan ka muda nia hahalok. SIN. influensia, afeta hamkonan SUBSTANTIVU Hahalok hamkona nian. SIN. influnsia hamlaha VERBU La iha ai-han, kuran hahn. SUBSTANTIVU Hakarak atu han. EZ. Populasaun mate barak iha tinan 1975 tanba hamlaha. hamnasa VERBU/SUBSTANTI VU 1. (Hahalok) halo tarutu neeb hatudu laran-haksolok ka kontente ho liafuan ka buat kmiku ruma. 2. (Hahalok) hatudu oin midar, maib la halo tarutu ida. E Z . Sira hamnasa tanba sira mann iha jogu nee. hamnasadr SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Ema) neeb hamnasa beibeik ka gosta hamnasa. SIN. komikudr hamoe VERBU 1. Halo ema ida hetan ka sente moe. EZ. Estudante sira-nia hahalok aat iha pbliku hamoe mestre sira. 2. Goza atu halo ema moe. 3. Hasai ema i da ni a dignidade, hatn ho laran-aat, halo trosa ka zombaria. SIN. umilla EZ. Soldadu romanu sira hamoe Jezs hodi tau ai-tarak ba Nia ulun. hamoen SUBSTANTIVU Hahalok hamoe nian. SIN. (3) umillasaun hamolik ms hamoli VERBU 1. Halo sai molik. 2. Hamoos fatin ida hodi hasai buat sira neeb iha laran. EZ. Toos-nain sira sei hamolik rai neeb molok kuda batar. SUBSTANTI VU (hamol i k) Hahalok hamolik nian. hamonu VERBU 1. Halo atu monu. EZ. Keta hamonu botir nee tanba bele nakfera. 2. F kastigu ka penl legl ba ema ida. 213 EZ. Tribunl bele hamonu kastigu- mate ba ema liman-raan. hamonun SUBSTANTIVU Hahalok hamonu nian. hamonu-oan SUBSTANTIVU Hahahlok hamonu oan neeb seidauk moris no mate iha kaukau ka oan-fatin tan moras ka asidente ruma. SINNIMU SIENTFIKU abortu naturl hamoos VERBU 1. Halo sai moos, hasai foer. 2. Fase ka kose sai moos. 3. Lere toos atu hodi kuda ai- horis. SUBSTANTIVU Hahalok hamoos nian. hamoos-ain SUBSTANTIVU Biti kiik ida neeb ita baibain hatuur iha odamatan oin ba ema kose sira-nia ain- tanen ka sapatu b atu labele hafoer uma bainhira tama. hamoos-nain SUBSTANTIVU Ema neeb hamoos. hamoras VERBU Halo sai moras. hamore VERBU Halo atu lakon kr ka forsa neineik-neineik; halo kr atu more ka mohu. hamoren SUBSTANTIVU Hahalok hamore nian. hamorin VERBU Halo sai morin. EZ. Feto sira gosta tau mina-morin atu hamorin sira-nia isin-lolon. SUBSTANTI VU Hahalok hamorin nian. hamoris VERBU 1. Halo moris, n.e. ahi, mkina, nst. 2. Halo atu lais. EZ. Ami hamoris jogu atu halo ekipa adversriu sai kole. 3. Halo haksolok ka rame. E Z . Mzika neeb diak bele hamoris festa. hamoruk ms hamoru VERBU 1. Halo sai moruk. 2. Tau venenu. SIN. hamorun 3. Halo bee ka r sai foer hotu. SIN. polui, hadoor SUBSTANTIVU (hamoruk) Hahalok hamorin nian. hamorun VERBU 1. Halo sai morun, tau venenu. SIN. haraso 2. Hahaat ka estraga ho venenu. SUBSTANTI VU Hahalok hamorun nian. SIN. intoksikasaun hamosu VERBU 1. Halo atu mosu. 2. Hatoo ka hatudu buat foun ruma. SIN. kauza, kria E Z . Ema balu hakarak hamosu konflitu atu hanetik progresu sosil. 3. Halo liuhosi hakat oioin. SIN. prods, realiza 4. Halo liuhosi hakat oioin, hafoin habarak tiha atubele hafahe ka faan. SIN. prods 5. Imprime jornl ka livru atu hafahe ka faan ba pbliku. SIN. publika hamosun SUBSTANTIVU Hahalok hamosu nian. S I N . (2) kr i asaun; (3) produsaun, realizasaun; (4) produsaun; (5) publikasaun hamout VERBU Halo atu tun ba bee okos too mota-kidun ka tasi-kidun. EZ. Malandru sira hamout vtima mate-isin iha mota atu ema la bele hatene katak sira mak oho. 214 SUBSTANTIVU Hahalok hamout nian. hamriik VERBU 1. Husik ain rua iha rai ho pozisaun loloos; hela riik. EZ. Sira hamriik iha baki leten atu haree saida mak akontese iha kampu laran. 2. Prepara an atu halo lisuk. EZ. Povu hamriik tomak atu manifesta hasoru governu nia hahalok aat. SUBSTANTIVU Hahalok ka pozisaun hamriik nian. hamrook VERBU/SUBSTANTI VU (Kondisaun) sente hakarak atu hemu. hamseru VERBU Halo tarutu makaas tanba r hosi estmagu sai ho forsa liuhosi kakorok-talin. SIN. arrota EZ. Ema balun hamseru depoizde han tiha, neeb kultura balu konsidera malkriadu. hamserun SUBSTANTI VU Hahalok hamseru nian; hamseru dala ida. SIN. arrotu hamsuhu VERBU Dada iis lailais no makaas liuhosi ibun. EZ. Atleta sira hamsuhu tanba sira foin halai kilmetru sanulu. hamsuhun SUBSTANTI VU Hahalok hamsuhu nian. hamtauk VERBU 1. Tauk uitoan ka hakfodak ho ema ka buat ida neeb boot, forte ka diak liu ita. EZ. Ita ema hamtauk Maromak tanba nia mak halo buat hotu. 2. Hat udu respei t u ka konsiderasaun ba ema ida ka buat ida. SIN. respeita, hanai EZ. Povu tomak hamtauk liurai nee. SUBSTANTI VU Hahalok hamtauk nian. SIN. (2) respeitu, hanain hamulak VERBU 1. Hatoo liafuan lulik ba beiala sira atu haraik rahun- diak ka tulun ba ita. E Z . Iha tempu uluk, molok b funu, katuas sira hamulak atu ema la hetan susar. 2. Husu Nai Maromak Nia tulun. SIN. harohan, reza SUBSTANTIVU Hahalok ka liafuan hamulak nian. SIN. (2) harohan, orasaun hamutin VERBU 1. Halo sai mutin. 2. Pinta ho tinta mutin. 3. Halo sai kamutis tanba tau iha loron ka fase beibeik. SUBSTANTIVU Hahalok hamutin nian. hamutuk VERBU Halibur malu. ADVRBIU Sai ida deit ka la ketaketak. E Z . Refujiadu sira hotu sulan hamutuk iha uma-kreda. han VERBU 1. Tau ai-han iha ibun, hafoin nata no tolan. 2. Bele koa. EZ. Tudik nee la han maski kadi tiha ona. hana VERBU 1. Tuda kasoek ka misil ho arma. SIN. tiru 2. Tiru rama-isin ho rama. hanahas VERBU Halo atu nahas, han ka uza tomak. SIN. konsume SUBSTANTI VU Hahalok hanahas nian. SIN. konsumu hanai 215 VERBU 1. Has ema ida neeb boot ka Maromak nuudar nai. 2. Serb ema ida hanesan nia ita-nia nain. 3. Hatudu respeitu ba. SI N. hamtauk, respeita hanain SUBSTANTIVU Hahalok hanai nian. SIN. respeitu, onra hanaran VERBU F naran ba. E Z . Ami hanaran ami-nia oan- mane Natalsiu tanba moris iha tempu Natl nian. SUBSTANTIVU Hahalok hanaran nian. hanaruk VERBU Halo sai naruk. LI AFUAN- SORUN: habadak EZ. Ita tenke hanaruk tan saia nee tanba nia badak liu. SUBSTANTIVU Hahalok hanaruk nian. han-dadeer SUBSTANTIVU Ai-han neeb ita han iha dadeer. SIN. matabixu handr ADJETIVU Neeb gosta han barak. SUBSTANTIVU 1. Ema neeb han barak. 2. Ema neeb hakarak han diak deit. hanehan ms haneha VERBU 1. Uza buat ida atu tau ba buat seluk nia leten hodi halo todan. EZ. Atu halo mkina lao tenke hanehan botaun kiik ida-nee. 2. Halo opresaun ba ema, grupu ka nasaun ida hodi hasai nia liberdade. S I N . oprime, persege EZ. Rain riku sira lalika hanehan nasaun kiik sira ho tusan. SUBSTANTIVU (hanehan) Hahalok hanehan nian. SI N. opresaun, persegisaun hanek SUBSTANTIVU 1. Bikan halo hosi ai. 2. Serimnia animista nian neeb matebian nia bikan falun tiha ho biti hamutuk ho sasn seluseluk matebian nian, hafoin soe tiha. haneras VERBU Falun iha hena ka neras, liuliu kosok-oan ka labarik sira. SUBSTANTIVU Hahalok haneras nian. haneruk VERBU Hamanas isin hodi tuur ka hamriik besik ahi. E Z . Iha rai-malirin, ema barak gosta haneruk ahi iha dadeer- saan. SUBSTANTIVU Hahalok haneruk nian. han-fatin SUBSTANTIVU 1. Fatin ida hodi tau ai-han ba balada sira. 2. Kuartu neeb ema uza atu han b. SIN. kehan-han EZ. Han-fatin atuhodi han, las atuhodi toba. hani VERBU 1. Kesi ho tali nia rohan. 2. (Meda) bobar ikun haleu ai- sanak. SUBSTANTIVU Sula ka lasu oin ida, halo ho tali ida, neeb ema uza atu kaer manu-fuik. hanini VERBU Halo sai meik ka tutun kroat. SIN. hameik, hakroat haninin SUBSTANTIVU Hahalok hanini nian. haninu VERBU 1. Hateke ba sorin-sorin, hodi haree sai da mak akontese. 216 2. Hateke ba buat ruma ka ema ruma iha tempu balu nia laran. SIN. observa haninun SUBSTANTIVU Hahalok haninu nian. SIN. (2) observasaun han-kalan SUBSTANTIVU Han iha tempu kalan. SIN. jantr han-meiudia SUBSTANTIVU Hahn meiudia nian. SIN. almosu hanoin VERBU 1. Uza kakutak hodi tetu ideia ka problema ida. 2. Iha hareen ka opiniaun kona- ba buat ruma. SI N. Hau gosta proposta nee, maib Ita-Boot hanoin oins loos? 3. Sente laran-susar ba ema ida. SIN. sadia 4. Iha ideia kona-ba ema ka buat ida neeb iha ka akontese tempu uluk. SI N. hanoin-hetan hanoin-hetan VERBU Konsege hanoin buat neeb mosu ka akontese tiha ona; hanoin fali buat neeb akontese iha tempu uluk. EZ. Katuas balu sei hanoin-hetan oins Japons sira hamonu bomba iha Dili. hanoin-hias ms hanoin-hikas VERBU 1. Sente laran-kraik kona- ba buat aat ruma neeb ita halo tiha ona. 2. Hakarak atu fila ba dalan loos liutiha sala. SIN. arrepende hanoin-kloot ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Mentalidade) neeb baibain haree buat sira hosi aspetu ka parte ida deit. SIN. neon-taka EZ. Ema nee hanoin-kloot hela, no kritika buat hotu neeb nia bele la komprende. hanoin-laek ADJETIVU Neeb la hanoin molok halo buat ruma no tan nee sala beibeik. SIN. beik hanoin-luan ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Mentalidade) neeb baibain haree buat sira hosi aspetu ka parte hotu-hotu. hanook VERBU Halo sai nonook, bandu atu koalia. EZ. Aman-inan sira iha tendnsia atu hanook labarik sira bainhira labarik sira husu. SUBSTANTIVU Hahalok hanook nian. hanorin VERBU Halolon ka hatoo matenek, informasaun ka jeitu ida. EZ. Mestre neeb hanorin ami lia- ingls nee ema neozelands. SUBSTANTIVU 1. Hahalok hanorin nian. 2. Hanoin neeb f ka hatoo ba ema ida nuudar matenek. SIN. doutrina hanurak VERBU 1. Halo sai nurak. 2. Halo sai hanesan foun fali. SUBSTANTIVU Hahalok hanurak nian. hanuus: haree halonuus hapara VERBU 1. Halo atu para, halo hamriik metin iha fatin, halo atu la bele book an tan. EZ. Naok-teen sira hapara karreta hodi tau ai-hun boot ida iha dalan. 2. Halo atu labele akontese tan. E Z . Ita tenke hapara violnsia domstika tanba nee hahalok aat. 217 haprontu VERBU Halo sai prontu. S I N. prepara, hadia haprontun SUBSTANTI VU Hahalok ka efeitu hapr ont un ni an. S I N . reparasaun, hadian haraan VERBU 1. Halo raan sai ka suli. 2. Lees kulit. SIN. hakanek Haraan matan katak la toba kalan tomak. harabat VERBU Tau besik malu ka rabat malu. EZ. Favr harabat tiha meza nee ba didin. SUBSTANTIVU Hahalok harabat nian. harahun ms harahu VERBU Halo sai rahun ka ba pedasuk. EZ. Nia harahun botir nee hodi kaer no tuda ba fatuk. SUBSTANTIVU (harahun) Hahalok harahun nian. haraik VERBU 1. Hatn ba rai; halo atu hakruuk. Haraik an katak komporta an hodi hatudu respeitu ba ema seluk. EZ. Joven nee haraik an maski nia hosi famlia boot no riku. 2. F bai nhi ra l a i ha obrigasaun ida au f (baibain refere ba Maromak, ema boot, governu nst.). EZ. Maromak haraik nia grasa ba ema neeb serbisu leet ba kiak sira; Governu Xins haraik osan ba governu Timr nian hamutuk dolar millaun sanulu. haraik-an ADJETIVU Neeb haraik an. SIN. umilde; LIAFUAN-SORUN: foti-an SUBSTANTI VU Hahalok neeb hatudu respeitu. SIN. umildade EZ. Haraik-an nee karakterstika ida neeb poltiku no ukun-nain sira tenke iha. harame VERBU 1. Halo sai rame. EZ. Klosan sira mak bele harame festa ida tanba sira iha enerjia atu dansa lapara. 2. Halo sai moris, f enerjia. SIN. hamoris haramen SUBSTANTIVU Hahalok harame nian. haraso VERBU F morun ka venenu atu halo moras ka oho. SI N. f- venenu harason SUBSTANTIVU Hahalok haraso nian. SIN. intoksikasaun hare SUBSTANTIVU Duut espsie ida neeb f musan kiik ho isin mutin, no baibain ema fai ka dulas atubele hetan nia isin neeb tein ba etu ka sasoro. EZ. Ita ema kuda hare iha natar tanba ai-horis nee presiza bee atubele moris. NARAN BOTNIKU: Oryza sativa haree VERBU 1. Hetan ka hatene hodi uza ita-nia matan. SIN. haree- hetan 2. Iha opiniaun partikulr ida buat ida. SIN. konsidera E Z . Timoroan sira haree lia- portugs, lia-ingls no lia-malaiu nuudar dalen tolu neeb serve tebetebes. 3. Tau matan ba. SIN. lidu 4. Hadasin ka tetun didiak buat ida nia valr. SIN. lehat, ezamina 218 5. Hanoin took kona-ba buat ruma. SIN. haree took, hamehi, imajina SUBSTANTIVU (ms hareen) Hanoin, ideia ka portudevista ema ka grupu ida nian. EZ. Tuir ami-nia haree, baku-malu no sokar-lia nee bele hanetik unidade. haree-badak ADJETIVU 1. Neeb tan nia matan aat uitoan haree salabu buat sira neeb la besik. SIN. kalabu, mope; LIAFUAN-SORUN: haree- dook, prezbita 2. (arti figuradu) Neeb la tetu buat sira neeb bele mosu aban-bainrua ka la halo previzaun. SUBSTANTIVU Kondisaun, nakliis ka atitude neeb haree-badak. haree-borus ADJETIVU 1. (Ema) neeb bele haree too borus. 2. (Ema) neeb bele haree ka siik buat sira neeb la mosu. SIN. klarividente 3. (Buat) neeb tan mihis, ita bele haree buat neeb hela iha nia kotuk. SIN. transparente SUBSTANTIVU Hahalok haree borus nian; babelek ka kapasidade atu haree borus. haree-dook ADJETIVU 1. Neeb tan nia matan aat uitoan haree salabu buat sira neeb besik, haree momoos fali buat sira neeb dook hela. SIN. prezbita; LIAFUAN- SORUN: haree-badak, mope 2. (arti figuradu) Neeb bele haree ka tetu didiak buat sira neeb bele akontese ohin no aban-bainrua. SUBSTANTIVU Kondisaun, nakliis ka atitude neeb haree-dook. E Z . Rejeita tusan hosi nasaun seluk sai ona estratjia haree- dook ida atu hasees jerasaun ikus hosi susar no todan. haree-hetan VERBU 1. Haree tiha buat ida hosi dook. EZ. Hau haree-hetan r-funu ida iha tasi klaran. 2. Haree derrepente bainhira ita espera atu hetan. E Z . Bainhira hau b merkadu, hau haree-hetan Laura lao hela ho ema seluk. hareen SUBSTANTIVU 1. Hahalok haree nian. SIN. vizaun 2. Oins mak ita haree ka konsi dera l i a ruma. SIN. opiniaun, perspetiva E Z . Tuir komisaun nia hareen, ema nee sei la bele sai membru polsia nian. hare-fatin SUBSTANTIVU Fatin atu rai hare. SIN. hoka harekas VERBU Halo sai krekas. S I N. hakrekas haridak VERBU Halo atu hakridak. SI N. hakfodak harii VERBU 1. Halo sai riik, halo atu hamriik. 2. Halo hodi tetek baluk ida- idak. SIN. Ema Lospalos ida mak harii uma neeb. 3. Hamosu instituisaun ka organizasaun ruma. EZ. Governu atu harii ministriu foun ida. hariin 219 SUBSTANTIVU 1. Hahalok ka knaar harii nian. SIN. konstrusaun 2. Buat neeb ita harii. SIN. estrutura, edifsiu hariku VERBU Halo sai riku. SIN. hasoik EZ. Keta naok atu hariku -nia an. harikun SUBSTANTI VU 1. Hahalok hariku nian. SIN. hasoik 2. Efeitu hariku nian. EZ. Edukasaaun diak ida lori harikun barak ba ema nia neon no klamar. haroat VERBU Halo sai kroat. SIN. hakroat SUBSTANTIVU Hahalok haroat nian. haroe VERBU 1. Halo sai kroek ka dodok. 2. Halo atu sai laran-dodok. SIN. korrompe SUBSTANTIVU Hahalok haroe nian. SIN. (2) korrupsaun harohan VERBU 1. Koalia ba Maromak hodi hatoo agradesimentu no hanai Nia. SIN. reza 2. Koalia ba Maromak atu perdua ka kasu sala neeb ita iha. 3. Husu Maromak atu haraik Nia tulun ka grasa. EZ. Sarani sira sei harohan kalakalan molok toba. SUBSTANTIVU Hahalok harohan nian. haroma VERBU Halo naroman ka foka buat ida atu ita bele haree momoos. haroman SUBSTANTIVU Hahalok haroma nian. haroo VERBU 1. F ka tau bee atu hemu. 2. Husik bee b ka habokon atubele moris nafatin. SIN. irriga haroon SUBSTANTIVU Hahalok haroo nian. SIN. irrigasaun haruka VERBU 1. Hatoo buat ida ba ema seluk atu lori ba ema ruma. 2. Hatoo buat ida ba ema seluk atu halo, f orden atu halao. SIN. komanda, hadeni EZ. Sira haruka ami hamoos fatin nee atu halo kampu futebl nian. harukan SUBSTANTIVU Hahalok haruka nian. SIN. (2) orden, komandu, lia- hadeni haruka-nain SUBSTANTIVU Ema neeb haruka. SIN. (2) komandante, madenik hasaan VERBU Lori ka hiit iha kabaas leten. E Z . Keta obriga labarik sira hasaan foos tanba sira bele hetan moras. SUBSTANTIVU Hahalok hasaan nian. hasae VERBU 1. Foti hodi halo sae. E Z . Si ra hasae kopu ba kompetisaun neeb sira mann. 2. F ho respeitu. SIN. oferese EZ. Ami hasae buat-karan nee ba Ita-Boot nuudar sinl ami-nia domin ba Ita. Hasae an katak mate. Hasae lia katak koalia ba ema boot ka importante. EZ. Hau-ata hasae lia ba Ita-Boot nuudar liurai Tasi-Mane nian. hasae-kopu SUBSTANTIVU Hahalok ka serimnia foti kopu hamutuk hodi hakona 220 malu bainhira selebra buat ida ka hat o o par abns, p o r e z e mp l u ma n n kompet i saun ka het an promosaun, nst. EZ. Iha serimnia hasae-kopu nee, ema hotu haksolok tanba vitria neeb sira hetan. hasaen SUBSTANTIVU Hahalok hasae nian. hasahn ms hasan-hun SUBSTANTIVU Parte oin nian neeb iha ibun-tutun kraik nia okos. Ba mane sira balu, parte neeb fulun moris b. hasai VERBU 1. Foti ka dada tiha hosi nia fatin ka nain. 2. Muda ka book ba fatin seluk. SIN. hadook 3. Dada tiha hosi nia fatin ka nain. 4. Kolu hosi isin. EZ. Labarik sira hasai roupa molok atu hariis iha mota. hasain SUBSTANTIVU Hahalok hasai nian. hasala VERBU 1. Halo ho sala maib lah intensaun. E Z . Ami atraza tanba hasala dalan. 2. Rekoese sala. EZ. Hau hasala tiha ba nia tanba imi-nia oin atu hanesan deit. 3. Tau ka hatuur troka malu; tau iha halolon kontrriu ka diresaun sorun. EZ. Presiza hasala ai-riin rua nee. 4. La han malu ho, la konkorda ho. SIN. la han malu ho EZ. Tan sasin-nain sira hasala lia, juis la hatene s mak dehan lia- loos. 5. Tau ema hasoru ka kontra malu. 6. = hasalak hasalak VERBU 1. F sala ba, halo salak. SIN. f-sala 2. Duu ka akuza ema ba buat ida. 3. Kondena hodi f kastigu. 4. F salan ka multa ba ema ida. hasalan 1 SUBSTANTIVU Hahalok hasala nian. hasalan 2 VERBU F salan ka multa ba ema ida. hasan SUBSTANTIVU Parte sorisorin hosi ema nia oin iha matan nia okos. Ba mane sira balu, iha fulun neeb moris b. hasan-hun: haree hasahn hasan-toos ADJETIVU (Ema) neeb hetan susar atu koalia sai. SIN. kokok, gagu SUBSTANTIVU Kondisaun hasan-toos nian. hasara VERBU 1. Halo tuir ema seluk nia hahalok ka koalia. SIN. imita EZ. Mestre husu estudante sira atu hasara nia hodi temi liafuan ida iha lia-ingls. 2. Goza ema ida hodi halo tuir nia hahalok ka koalia. 3. Goza ema ida hodi halo nia sai hanesan beik. EZ. Soldadu romanu sira hasara Jezs hodi hakerek iha krs: Jezs Nazar Judeu sira-nia liurai. hasarahun SUBSTANTIVU Fulun neeb moris iha hasan. 221 hasaran SUBSTANTIVU Hahalok hasara nian. SIN. (1) imitasaun has VERBU 1. Husu s mak mai ka iha ona. 2. Hatoo liafuan ba ema ruma. 3. Bolu ema seluk ho liafuan diak hodi hatudu ita-nia laran- maluk ka respeitu. S I N . kumprimenta, hatabe hasees VERBU 1. Halo atu sees, tau ba dook. SIN. hadook 2. Halakon ka hamohu tiha. SUBSTANTIVU Hahalok hasees nian. hasei VERBU 1. Halo pouku ema ida mona-ba nia defeitu ruma. 2. Hatoo liafuan negativu kona-ba. SIN. kritika hasein SUBSTANTIVU; SIN. krtika haseluk VERBU Halo sai oin-seluk, halo atu naseluk. SIN. muda EZ. Povu halerik bainhira malae sira buka atu haseluk ita-nia lisan tuan sira. SUBSTANTIVU Hahalok haseluk nian. SIN. mudansa hasemo VERBU 1. Halo atu semo, n.e. papagaiu, aviaun, nst. 2. Husik hodi tuda sai ba leten, n.e. vaivein, fogete, fogetaun nst. SIN. lansa EZ. Amerikanu sira hasemo sira- nia fogetaun hosi rai-Florida. 3. Hah atividade ka empreza foun ida. hasemo-livru SUBSTANTIVU Serimnia hodi hatoo ba pbliku ba dala uluk livru foun ida. SIN. lansamentu-livru hasemon SUBSTANTIVU Hahalok hasemo nian. SIN. (2,3) lansamentu hasera VERBU 1. Sera didiak, sera ho kuidadu. 2. Tau nuudar remdiu ka sasukat neeb serve. SIN. aplika EZ. Ita bele hasera prinspiu nee ba problema sira neeb ita seidauk rezolve. haseran SUBSTANTIVU Hahalok hasera nian. SIN. aplikasaun hasirin VERBU Tulun hodi satan perigu. SIN. proteje SUBSTANTIVU Hahalok hasirin nian. SIN. protesaun hasobu VERBU Halo atu naksobu; halakon. SIN. estraga hasobun SUBSTANTIVU Hahalok hasobu nian. SIN. estragu hasoi VERBU 1. Troka sala ida ho liafuan ka buat neeb loos. SIN. emenda 2. Haloos sala. SIN. korrije hasoik VERBU Halo atu soi, halo atu sai soik ka riku. SIN. hariku EZ. Keta naok atu hasoik -nia an. SUBSTANTIVU Hahalok hasoik nian. SIN. harikun hasoin SUBSTANTIVU Hahalok ka efeitu hasoi nian. SIN. (1) emenda; (2) korresaun hasolok VERBU Halo haksolok ka lori solok mai. 222 EZ. Nia ap hasolok nia hodi halo festa bainhira nia halo tinan 17. hasoru VERBU 1. Hetan malu. EZ. Ami hasoru ami-nia prima Adelina iha merkadu. 2. Haree malu halo tuir planu ruma. EZ. Ita sei hasoru malu aban deit. 3. Kontra malu ho. SIN. sakar EZ. Hau-nia klube sei hasoru - nian iha loron-sbadu. hasubar VERBU Muda aparnsia atu ema la koese ka la bele hatene. SIN. disfarsa EZ. Ita sei hasubar an bainhira tun ba kota atu inimigu la kaer ita. SUBSTANTIVU Hahalok ka modu hasubar nian. SIN. disfarse hasusar VERBU Halo sai susar, hamosu difikuldade. EZ. Keta hasusar ita-nia aman- inan hodi husu liu fali sira-nia posibilidade. SUBSTANTIVU Hahalok hasusar nian. hatabe VERBU Dehan tabe ba, hatoo kumpr i ment u ba. SIN. kumprimenta hataben SUBSTANTIVU Hahalok hatabe nian. SIN. kumprimentu hatada VERBU F-hatene ka f sai kona-ba buat ruma. SIN. aviza EZ. Universidade hatada ba alunu sira atu partisipa iha limpeza jerl. hatadak ms hatadan VERBU Tui ka hakerek iha buat ida nia lolon atu katak la hanesan ho buat seluk; tau tadak, marka la sinl b. SIN. marka EZ. Nia hatadak an hodi hatais hanesan liurai ida. SUBSTANTIVU Hahalok hatadak nian. hatadu VERBU 1. Halo atu tadu ka mosu. 2. F sai ba pbliku haree ka lee. SIN. publika hatadun SUBSTANTIVU 1. Hahalok hatadu nian. 2. Testu ka livru ida neeb ema hatadu tiha ona. SIN. publikasaun, edisaun hatais VERBU Tau (roupa, sapatu ka xapeu) ba isin-lolon. SUBSTANTIVU 1. Hahalok hatais ka tau roupa nian. 2. Hena neeb ita uza atu falun ita-nia isin. SIN. roupa hatami VERBU Halo atu tami filafali, f- hanoin, hafoun memria. hatamin SUBSTANTIVU Hahalok hatami nian. SIN. lembrete hataru VERBU Sadik em atu taru malu ho ita. hatarun SUBSTANTIVU Hahalok hataru nian. SIN. kompetisaun, taru-malu hatasak ms hatasa VERBU 1. Halo sai tasak ka tein sai tasak, nuudar ezemplu ai- han ka bee neeb ita nono. 2. Rai ai-fuan sira neeb sei mangl too nia tasak. 3. Baku ema too ema nee tauk ka hetan moras. Hatasa rai katak halai natar ho karau sira atu hamamar molok kuda hare. hatau 223 VERBU Tau kanetik ka obstkulu ba, la husik atu mosu ka halo. SIN. prevene, hanetik hatauk VERBU Halo atu tauk. SIN. intimida EZ. Soldadu sira hatauk povu hodi tiru ba leten. SUBSTANTIVU Hahalok hatauk nian. SIN. intimidasaun hataun SUBSTANTIVU Hahalok hatau nian. SIN. prevensaun, hanetik hatebes VERBU Hatudu katak tebes duni, hatoo serteza. SIN. garante SUBSTANTIVU Hahalok hatebes nian. SIN. garantia hateke VERBU Haree ho atensaun ba foku ida. EZ. Turista japons sira hateke hela ba lafaek ho hakfodak tanba seidauk haree balada hanesan nee. SUBSTANTIVU = hateken hateken SUBSTANTIVU 1. Hahalok hateke nian. 2. Maneira hodi haree asuntu r uma. SI N. pont udevi st a, perspetiva EZ. Hau foin hatoo ba ministru hau-ni a hateken kona-ba problema nee. hatene VERBU 1. Haree ona iha ita-nia neon, nunee lalika husu, lota ka aprende. SIN. tada EZ. Nia hasubar an tanba nee ema barak la hatene nia s loos. 2. I ha mat enek ka koesimentu. SIN. koese hatenu VERBU (Asu) halo lian hodi hakilar bainhira rona, haree ka hetan buat ida neeb seluk. SIN. nadou EZ. Iha kalan, bainhira asu sira hatenu, ita tenke kuidadu an tanba dalaruma naok-teen. SUBSTANTIVU Lian neeb asu sira f sai liuliu bainhira rona ka hetan buat ida. hatete VERBU F sai liafuan hodi komunika. SIN. dehan EZ. Nia hatete katak nia sei halo maib ikusmai nia la halo ida. hatete-aat SUBSTANTIVU 1. Koalia neeb negativu ka f todan. SIN. krtika 2. Koalia neeb hafoer ema seluk nia naran. SIN. kalnia hateten SUBSTANTIVU Liafuan sira neeb ita hatoo sai hosi ibun. SIN. dadalek, koalia VERBU = hatete hatetedr ADJETVU/SUBSTANTI VU 1. (Ema) neeb koalia barak. 2. Ema neeb gosta koalia kona-ba ema seluk nia parte aat. hatiran VERBU La simu ka lakohi (buat ka ema ruma). SIN. hebai, rejeita SUBSTANTIVU Hahalok hatiran nian. SIN. hebain, rejeisaun hatoba VERBU Hatuur iha kama ka biti atu deskansa ka toba. EZ. Sira hatoba beb iha uma laran atu loron-manas la bele kona. hatomak VERBU Halo tomak hotu. SIN. kompleta 224 EZ. Ami sei hatomak tiha serbisu dapur nian molok b toba. SUBSTANTIVU Hahalok hatomak nian. SIN. kompletamentu hatoman VERBU Halo sai toman tiha ho buat ida, porezemplu ambiente, vida, nst. EZ. Bainhira ita tama iha kultura foun ida, ita tenke hatoman an atu la hetan susar. hatoo VERBU 1. Halo atu too b ka too mai. SIN. haruka, tatoli 2. F, lolo ka oferese ho modu forml. SIN. aprezenta E Z . Hau hatoo hau-nia kumprimentus ba -nia famlia tomak. 3. F-hatene hodi koalia. SIN. dehan, hatete EZ. Patraun hatoo mai hau katak nia atu b Maubara. hatoon SUBSTANTIVU Hahalok hatoo nian. SIN. (2) aprezentasaun hatoos VERBU 1. Halo sai toos. 2. Halo sai metin didiak. SUBSTANTIVU Hahalok hatoos nian. Hatubuiliku SUBSTANTIVU Suku no subdistritu besik Foho-Ramelau. hatuda VERBU Baku malu ho, funu hasoru. SIN. luta hatudan SUBSTANTIVU; SIN. luta Hatubuiliku SUBSTANTIVU Suku no subdistritu hatudu VERBU Halo atu ema bele haree- hetan, tau iha matan oin. E Z . Mestre sira tenke hatudu ezemplu diak ba estudante sira. hatudu-dalan SUBSTANTIVU Ida neeb hatudu, loke ka lori ema seluk tuir dalan ida. hatudun SUBSTANTIVU 1. Hahalok hatudu nian. 2. Buat neeb ita hatudu. 3. Sorumutu atu hatudu buat importante, ka oins atu uza instrumentu ka programa ruma. SIN. demonstrasaun Hatulia SUBSTANTIVU Subdistritu iha parte zona Ermera nian. hatn VERBU 1. Halo atu tun. 2. Tau iha rai leten. 3. Sobu hotu. SIN. hamonu 4. Oho. 5. Hatete aat, kritika ho makaas. SUBSTANTIVU Hahalok hatn nian. hatutan VERBU 1. Halo buat rua atu tutan malu. 2. Hatoo hodi tau tan ka aumenta. EZ. Hau hatutan tiha dokumentu rua ba hau-nia korreiu eletrniku. 3. Halolon hosi aman ka inan ba oan sira. 4. Liga atubele koalia ka haruka informasaun ida. 5. Hatoo informasaun tan. SUBSTANTIVU Hahalok hatutan nian. hatuur VERBU 1. Halo atu tuur. 2. Tau iha rai leten ka iha kabelak ruma nia leten. 3. Tau nuudar banati ka regra. SUBSTANTIVU Hahalok hatuur nian. hau 225 PRONOME Liafuan neeb ema uza atu refere ba nia an rasik. EZ. Mateus dehan: Hau mak b hola billetesira. hau-nia PRONOME MAKSOIK Neeb hau mak soi. EZ. Hau-nia livru kr-mean. hau-nian PRONOME MAKSOIK Neeb hau mak soi. Maklalin ka variante nee hanesan ho hau-nia, maib tuir substantivu ida-neeb nia refere b. EZ. Livru kr-mean neeb hau- nian. Hawai (rai-) SUBSTANTIVU Nusa-lubun ida iha Tasi-Boot Pasfiku Norte neeb Estadu Naklibur Amrika Nian mak ukun horikedas 1898, ho estatutu estadu nian hori tinan 1959. hawaianu ~ hawaiana f. ADJETIVU Rai-Hawai nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Hawai. 2. (l i a-hawai anu) Dalen polinziku rai-Hawai nian. hean VERBU Uza ai ho rohan belar neeb kee bee atu bero bele lao. hebai VERBU 1. Lakohi simu, hadook ho hakribit. SIN. tiran 2. Haree nuudar folin-laek. EZ. Keta hebai ema seluk tanba deit kiak. hebain SUBSTANTIVU Hahalok hebai nian. SIN. hatiran hee ADVRBIU Loos duni. SIN. sin hei! INTERJEISAUN Liafuan neeb ita uza atu has ka bolu. hein VERBU 1. Husik tempu liu too buat ida akontese. EZ. Nia sai baruk tanba hein too kalan maib ema ida la mosu. 2. Tau matan ba buat ida. SIN. daka EZ. Favr hein didiak uma nee bainhira hau b rai-liur. 3. Hanoin hodi hakarak tebetebes atu buat ida bele akontese. SIN. espera EZ. Hau hein katak nia sei fila mai loron ida. hela VERBU 1. Tuur, latan ka hamriik iha fatin ida. E Z . Karreta nee sei hela iha ofisina too mekniku sira bele hadia hotu. Hela ho katak rai ba ita-nia an. EZ. bele hela ho livru nee basta la f ba ema seluk. 2. Okupa fatin ida. SIN. nakfati EZ. Eskola So Jos hela besik Seminriu Balide. Liafuan hela ita uza ms hodi husu ho haraik-an ba ema halo buat ruma. EZ. Loke hela lai odamatan nee tanba hau lori sasn todan iha liman. heli VERBU Taka buat ida atu ema seluk la bele hetan ka haree. SIN. subar Heli lia katak nega, ka la hatoo sai informasaun. hemu VERBU Hatama been ba ibun hodi tolan. SUBSTANTIVU = hemun hemudr 226 SUBSTANTIVU Ema neeb toman hemu tua-manas demais too la bele para ona. SIN. lanu-teen, maklanuk, tua-teen, alkliku hemun SUBSTANTIVU Been ka buat neeb ita baibain kahur hodi fui ba ibun, bee, tua, susubeen, limonada, nst. hemu-raan SUBSTANTIVU Serimnia tuir lisan Timr nian iha neeb ema hemu raan hodi halo juramentu ida. hena SUBSTANTIVU Substnsia halo hosi kabas ka algodaun neeb ita uza atu suku roupa ka hatais. SIN. tesidu hena-aat SUBSTANTI VU 1 . Hena aat ida neeb uza atu hamoos ka kose sasn. SIN. farrapu hena-ninin ms hena-rohan SUBSTANTIVU Hena nia ninin neeb baibain hikar no suku metin tiha atu la husik hena naklees. hndiplast SUBSTANTIVU Tipu adezivu ida neeb baibain ema uza atu taka kanek kiik. Hera SUBSTANTIVU Aldeia ida, pertense ba Dili, neeb nakfati entre Dili ho Metinaru. hesi VERBU 1. Duni balada sira ba oin. EZ. Mautersa duni bibi sira sai hosi luhan, hafoin hesi tiha ba mota-ninin. 2. Duni ausiliar sira, hakaas sira halo sira-nia knaar. 3. (arti luan) Halao knaar ruma; f orden ba traballadr sira. SIN. dirije EZ. Sr. Andr Lopes mak hesi projetu nee; nia mak mahesik ka diretr. hesuk VERBU 1. Hatoo liafuan. 2. F sai l i a- l oos ka i n f o r ma s a u n n e e b importante, halo afirmasaun. SIN. afirma, deklara heti VERBU Futu ka kesi metin. hetik ADJETIVU 1. Neeb kesi ka futu metin. 2. Neeb metin tebetebes. hetin SUBSTANTIVU 1. Heti dala ida. 2. Tali atu heti. hetok VERBU Kontinua halo nafatin deit. SIN. persiste E Z . Sira hetok hakilar maski polsia bandu atu la halo nunee. ADVRBIU Liutn deit. EZ. Hetok diak liu. heuk VERBU Halo kurva, haleuk an. hias: haree hikas hiban SUBSTANTIVU Baki halo hosi rai neebema harii haleu natar ida atu bee la bele suli sai. hiit VERBU Foti hosi leten ka foti ho tali. EZ. hiit lai kaut nee molok ba halimar bola. Espresaun hiit an ita tutan ba verbu mai ka b bainhira ita hakarak hatudu respeitu. 227 EZ. Ami haksolok tebetebes se Ita- Boot hiit an mai tuir serimnia nee. hikar VERBU 1. Lulun parte ida deit. EZ. Favr hikar lai biti ida-nee atu hau lori ba toos. 2. Dulas hodi suku nia rohan. EZ. Nia hikar hena nia ninin atu suku hodi hametin. SUBSTANTIVU Parte neeb ita lulun. hikas ms hias VERBU 1. B fali; mai fali. 2. Sai diak filafali liuliu bainhira hetan tiha moras ka oin-halai. ADVRBIU Hodi b fali; hodi mai fali. EZ. Tanba nia osan hotu ona, foin- sae nee fila hikas ba nia aman nia uma. hiku VERBU (Karau, bibi nst.) tuku ho dikur. hili VERBU 1. Hakruuk atu kaer hodi foti hosi rai. 2. Fihir buat ka ema rua kabarak hodi kaer ida deit. hili-vota VERBU Halo votasaun, tau fatuk. SIN. vota EZ. Ita hili-vota ba independnsia iha loron 30 fulan-Agostu 1999. SUBSTANTIVU Hahalok hili-vota nian. SIN. votasaun Himalaia (Foho-) SUBSTANTIVU Foho-kadoek naruk ida iha rai-ndia no rai-Tibete nia leet. Nia tutun aas liu hotu maka Foho-Evereste iha rai- Nepl. hindi (lia-) SUBSTANTIVU Dalen ofisil rai-ndia nian; lian indu-europeu ida neeb variedade lia-industan nian. hira ADVRBIU/PRONOME Liafuan neeb ita uza atu husu kona-ba nmeru ka kuantidade hosi buat ida. EZ. Osan hira mak sira atu selu? hirak ADJETIVU Balu deit, ladn barak. EZ. Sira triste hela tanba sira-nia av-feto mate loron hirak deit molok Natl. hirak-nee ADJETIVU Sira neeb ita foin temi b. EZ. Livru hirak-nee imi bele hola iha papelaria. hirik SUBSTANTIVU 1. Fibra ka uat boot klarak iha ai-tahan. 2. Fibra ka uat boot klarak tali- tahan nian neeb ema uza atu halo tali-kloran. hirin VERBU Halo r lao ka halo anin huu. hirus VERBU Sente laran-nakali tan buat aat ruma. SUBSTANTIVU Sentimentu hirus nian. SIN. laran-hirus hirus-kaek ms hirus-ruin SUBSTANTIVU Ruin oin isin-lolon nian iha-neeb tuur knosen- ruin. hirus-laek ADJETIVU 1. Neeb la sente hirus. 2. Neeb la hirus lailais, neeb la nervozu. SIN. pasiente SUBSTANTIVU Kualidade hirus-laek. hirus-matan 228 SUBSTANTIVU Parte oin hosi ita-nia isin-lolon entre kabaas no kabun. SIN. karas hirus-ruin: haree hirus-kaek hirus-teen ADJETIVU/ SUBSTANTIVU Neeb hirus lailais. hitin SUBSTANTIVU rea kabelak ka tetuk neeb forma hosi ita-nia kelen liuliu bainhira ita tuur. EZ. Labarik sira gosta tuur iha sira- nia inan nia hitin. hitunulu NUMERL Nmeru ida tuir neenulu- resin-sia no uluk-ba hitunulu- resin-ida, hakerek ka marka ho sinl 70 (algarizmu indu-rabe) ka LXX (algarizmu romanu). ho PREPOZISAUN Hela hamutuk. EZ. Andr serbisu ho nia primu Matias. KONJUNSAUN Inklui ms, sura hotu. SIN. no, i EZ. Andr ho Matias serbisu hamutuk. NOTA: Iha tetun-prasa ema barakliu uza prepozisaun ho nuudar konjunsaun, ho arti no. Tetun ofisil haketak fali liafuan rua nee. Iha tetun ofisil presiza hakerek: Andr no Matias serbisu hamutuk (maski ita baibain dehan ho ka i hodi koalia). hoban VERBU Tau kleur iha bee ka been atu halo mamar, halakon foer ka halakon bokur. hobok VERBU/SUBSTANTIVU (Hahalok) b lailais ka mai lailais tanba presiza ka ema seluk hakaas ita. SIN. ansi hobun: haree hobur hobur VERBU Barabarak mai hamutuk hodi taka fatin ka buat ida deit. EZ. Ema hobur iha merkadu tanba buatamak ida faan reljiu baratu. hodi VERBU 1. Kaer foti ka leba ba fatin ruma. SIN. lori 2. Kaer ka aplika atu halo ka halao buat ruma. SI N. uza, utiliza, emprega 3. Halo tempu atu liu. SIN. gasta, pasa EZ. Nia hodi deit loron ida iha Dili. KONJUNSAUN Liafuan ida neeb ita uza atu tutan orasaun rua iha fraze ida. EZ. Ami sosa sapatu hodi lao; Sira tama ba kuartu hodi bolu hau-nia naran. PREPOZISAUN Ho meiu. SIN. liuhosi E Z . Hodi liafuan seluk, hau hakarak hatoo ba imi katak lalika hamosu tan konflitu. hoe VERBU Soe foer neeb iha kabun laran liuhosi kidun. SIN. tee hoir VERBU Hasai hosi perigu. SIN. salva hois VERBU 1. Buti atu hasai been ka hamaran. 2. Hasai susubeen hosi karau- inan hodi buti nia susun. hoka SUBSTANTIVU Fatin ka karn boot atu rai hare. SIN. hare-fatin hoku VERBU 1. Toba loos ho kabun ba rai. 229 2. Husik isin tun ba bee ka tahu laran, liuliu balada sira hanesan karau, nst. 3. Monu tan hetan tuku ka dudu hosi ema ka buat ida. hola VERBU 1. Konsege kaer ka simu. 2. F osan atubele hetan. SIN. sosa homan VERBU Hatama tahan ida-ida ba tahan sira be latan ona (nuu- tahan, tali-tahan, akadiru- tahan, kabas, nst.) E Z . Mol ok l or on 2 fulan- Novembru, ema homan katupa atu tein f-han matebian sira. Honkng (rai-) SUBSTANTIVU Territriu kiik iha iha rai-Xina nia raat sudeste besik rai-Makau, neeb rai-Inglaterra mak ukun hosi tinan 1841 too tinan 1997. honkongs ~ honkongeza f. ADJETIVU Rai-Honkng nian. SUBSTANTIVU Ema Honkng. hopu VERBU Halai makaas no lais neeb halo ain haat la kona rai, liuliu kuda sira. horas SUBSTANTIVU Moras aat ida neeb mosu kedas iha zona ka rain ida, naklekar lailais hodi daet ba ema rihun ba rihun. SIN. epidemia hori 1 PREPOZISAUN Liafuan ida neeb haktemik tempu bainhira hahalok ruma hah. S I N . hosikedas EZ. Ami hela iha Dili hori tinan 1985. N O T A : Iha tetun soik prepozisaun hori haktemik tempu; hosi (husi) refere fali ba fatin, n.e. Sira hein hor i domingu ~ Sira mai hosi eskola. hori 2 VERBU Bandu an atu halo buat ruma. MATADAK VERBL Keta, labele horibainhira ADVRBIU Liafuan neeb ita uza hodi husu kona-ba tempu uluk. EZ. Horibainhira mak sira muda ba Austrlia? horikedas PREPOZISAUN Hah kedas hosi, hosi foufoun kedas. EZ. Horikedas skulu da-16 fiar sarani naklekar iha rai-Timr. horiohin ADVRBIU 1. Ohin maib molok oras nee. 2. Foin nee. EZ. Horiohin ita sei la hirus malu tan. horisehik ADVRBIU 1. Loron molok ohin. 2. (arti figuradu) Tempu uluk. horok SUBSTANTIVU 1. Liafuan lulik katuir ida neeb ema uza hodi hamulak ba ai, balada ka buat seluk. 2. Objetu ida neeb tara ba ai, balada ka buat ida hanesan lulik neeb bandu ema atu foti ka book. VERBU Hamulak ka tau objetu lulik ida ba buat ida neeb ita bandu atu ema foti ka book. horon VERBU Sente liuhosi inus. EZ. Diak liu horon uluk molok sosa mina-morin ida. horuk SUBSTANTIVU Horun nian. SIN. bilir 230 horun SUBSTANTIVU Been moruk kr- matak neeb iha aten. hosi ms husi PREPOZISAUN 1. Liafuan ida neeb ita uza atu hatete buat ida nia hun ka pontu hah nian. EZ. Nia mai hosi rai-Vikeke. 2. Ida neeb ita uza atu halo. EZ. Roupa sira barak mak halo hosi kabas. 3. Lao liu, hakat liu (fatin ida.) EZ. Sira liu hosi Baukau hodi b Lospalos. 4. Halo movimentu hosi sorin too sorin balu fali. EZ. Ami lao hosi ai-laran atubele too iha postu tuan. hosikedas PREPOZISAUN Hosi tempu ida kedas. SIN. hori EZ. Hosikedas tempu okupasaun, ema seidauk hadia fali jardn nee. hosu VERBU Hasai iis hosi kidun. hosun SUBSTANTIVU Hosu dala ida. hotar VERBU 1. Hatoo liafuan todan ka lulik atu ema ida bele hetan susar. 2. Hatete liafuan aat. SIN. tolok, insulta EZ. Keta hotar ema tanba bele halo nia hetan susar. SUBSTANTIVU Liafuan lulik ka todan neeb ema hatoo ba ema seluk ho intensaun ladiak. hothotu: haree hotu-hotu hotu VERBU Too rohan ona. SIN. ramata ADJETIVU Neeb la esklui ema ka buat ida. ADVRBIU 1. Inklui ida-nee ms. 2. Hodi halo tomak. SIN. kompletamente hotu-hotu ms hothotu ADJETIVU Neeb hakohak, inklui ka sura ema hotu ka buat hotu. hotutiha ADVRBIU Bainhira hotu. SIN. hafoin, depois EZ. Hotutiha, ita sei han hamutuk. huan VERBU 1. Baku makaas. 2. Baku ho xikote. hudi SUBSTANTIVU 1. Ai-horis tinan-badak neeb f fuan ho isin mutin midar. 2. Hudi-hun nia fuan. Iha variedade oioin, balunaruk kleuk, balun kuaze kabuar. NARAN BOTNIKU: Musa EZ. Molok sona hudi ho mina ita kahur tiha ho trigu. hudi-mean SUBSTANTIVU Husi espsie ida neeb nia kulit mean. hudi-sasuit SUBSTANTIVU Hudi talin ida neeb hakrobuk ka moris hamutuk iha sanak kiik ida tabele hosi sanak boot. hudi-tambaga SUBSTANTIVU Hudi espsie ida neeb kulit kr-matak maib isin midar bainhira tasak. huhi VERBU 1. Bolu ema tama ba tropa. SIN. rekruta, mobiliza 2. (tetun-terik) Hili. huin SUBSTANTI VU (kabobir) Or g a n seksul feto nian neeb liga ho teru ka oan-fatin. SIN. vajina hulan 231 VERBU Hiit iha kabaas leten; baibain ema nain-rua mak halao. EZ. Sira hulan kaixaun ba rate. humur VERBU 1. Buti ka kumu hamutuk, liuliu liman. EZ. Nia humur liman tanba nia hirus hela. 2. Buti iha liman laran. humur-isin SUBSTANTIVU Ida neeb nakonu iha liman laran tomak. E Z . Malae neeb f rebusadu humur-isin ida ba labarik sira. hun SUBSTANTIVU 1. Ida neeb iha parte okos liu. SIN. baze EZ. Ita tenke fila ba problema nee nia hun atubele rezolve nia. 2. Tempu ka pontu hah nian. SIN. komesu EZ. Sira subar iha foho hori funu nia hun. 3. Buat ka fatin hah nian. SIN. hun-fatin, orijen EZ. Lia-latn maka lia-portugs nia hun. 4. Parte tomak ai-horis ida nian. EZ. Sira subar iha hudi-hun atu ema la haree sira. hun-fatin SUBSTANTIVU Fatin hah nian. SIN. orijen huru VERBU Lulun sai kabuar, halo sai bola ida, nuudar ezemplu surat-tahan, kabas, nst. hurulele VERBU 1. Baku ka huan lapara. 2. Hamonu kasoek ka misil barak. EZ. Aviaun indonziu sira hurulele foho-lolon ho bomba atus ba atus. hurun SUBSTANTIVU Buat ida neeb kabuar tanba falun ka lulun hamutuk. SIN. bola husar SUBSTANTIVU Kuak kiik iha neeb hela iha beb nia kabun-belar nia hun liutiha parteira ka doutr tesi talin umbilikl. husar-talin SUBSTANTIVU Talin isin nian neeb tutan kaan-fuan ka kaukau ba kaan iha inan nia knotak laran. SIN. talin umbilikl husi: haree hosi husik VERBU 1. Hakdook hodi halo ema i da ka buat i da hel a mesamesak. 2. F dalan ka lisensa ba hahalok ruma. 3. Rai iha kondisaun partikulr ida, la muda ka haseluk. EZ. Z husik nia fuuk naruk. 4. Soe ka tuda arma. SIN. hana, tiru husikedas: haree hosikedas husu VERBU 1. Has ka koalia ho ema ida hodi buka informasaun ruma. 2. Hatoo ba ema seluk kona- ba buat ruma neeb ita hakarak atu sira f ka halo. 3. Hein hodi hakarak tebetebes atu buat ruma mosu. SIN. espera, tamein EZ. Hau husu sira bele halao viajen diak ida. husu-empresta 232 VERBU/SUBSTANTIVU (Hahalok) husu ba ema f buat ida mai ita, hodi promete katak ita ikusmai sei selu filafali ba ema nee. E Z . Ema balu gosta husu- empresta osan ba ema seluk. husu-harohan VERBU Hatoo ba Maromak ho laran tomak harohan ida atubele hetan grasa ka tulun. E Z . Ita husu-harohan ba Nai Maromak atu haraik dame ba rai- Timr. husu-nain SUBSTANTIVU Ema neeb husu. SIN. mahusuk, rekerente huta SUBSTANTIVU Fatuk-ahu riin naruk no toos ida neeb tabele hosi rai-fatuk nia kakuluk-laran. SIN. estalaktite huu VERBU 1. F sai ka hamosu anin. SIN. suut 2. Hasai anin hosi ibun. EZ. Labarik sira gosta huu lilin bainhira sira halo tinan. huun SUBSTANTIVU 1. Huu dala ida. 2. Kriatura neeb soi klamar deit, la soi isin. SIN. espritu Huun Lulik SUBSTANTIVU Espritu ida neeb pesoa datoluk Tatoluk Lulik ka Santa Trindade nian. SIN. Espritu Santu 233 Ii i KONJUNSAUN Inklui ms, sura hotu. SIN. no E Z . Nia asina surat i f ba sekretria. NOTA: Liafuan ida-nee ita uza deit bainira koalia (forma kolokil). Hodi hakerek tetun ofisil ita sempre troka nia ho konjunsaun soik no ka hodi, n.e. Nia asina surat no/hodi f ba sekretria. iaun SUBSTANTIVU tomu ka molkula lubun ida ho karga pozitiva (katiaun) ka negativa (aniaun). ibriku ~ ibrika f. ADJETIVU Hosi rai-Ibria (Espaa no Portugl antigu), Ibria nian. ibernasaun SUBSTANTI VU Toba-dukur kleur loos, neeb balada ka ular balu halao iha invernu ka tempu malirin. iberna VERBU Iberofonia SUBSTANTIVU Rain hotu-hotu iha mundu-raiklaran neeb koalia lia-espal ka lia-portugs. i berf onu ~ i berf ona ADJETIVU/SUBSTANTVU EZ. Iha zia no Osenia Timr Lorosae, Malaka, Goa, Filipinas, no Guame maka rain iberfonu sira. ibridiza VERBU Halo sai bridu. SIN. hakbaur ibridizasaun SUBSTANTIVU; SIN. hakbaur bridu ~ brida f. ADJETIVU (Ai-horis ka balada) neeb hakiak hosi tipu ai-horis ka balada oioin, las oin ida deit. SIN. kabaur EZ. Tetun nee lian bridu ida ho hun rua, austronziku no latinu. SUBSTANTIVU Buat saida deit neeb kahur tiha ona hosi buat seluk neeb la hanesan. ibuibun ms ibun-ibun VERBU Koalia lapara ba ema ida tan sala ka buat ruma neeb ema nee halo. EZ. Filipe nia am ibuibun dadeer deit tanba nia lakohi saar uma. ibun SUBSTANTI VU Parte ulun nian neeb iha nehan, nanl no kabeen, funsiona nuudar fatin atu hasai lian, dada iis, han ka nata no tolan. ibun-beek ADJETIVU Neeb koalia barak. SIN. regadr ibun-boot ADJETIVU 1. Neeb koalia la sukat. 2. Neeb la hatene rai segredu. 3. Neeb gosta tarata ema ka konta ema seluk nia moris. ibun-kabeer ADJETIVU Neeb koalia furak ka diak ba ema neeb rona, liuliu hodi buka oin. ibun-kroat ADJETIVU 1. Neeb koalia maib la sukat too hakanek ema nia laran. SIN. ibun-kateri 2. Neeb gosta hatete aat ema. 3. Neeb hakarak halo buat aat akontese ba ema neeb nia koalia b. 234 ibun-midar ADJETIVU 1. Neeb koalia diak, furak no halo ema haksolok bainhira rona. 2. Neeb lakohi atu hakanek ema nia laran. 3. Neeb has lais. ibun-rahun ms iburahun SUBSTANTIVU Fulun neeb moris iha kulit iha ibun tutun no iha inus okos. ibun-toos ADJETIVU Neeb koalia sai susar ka koalia kotu-kotu ho hakaas an. SIN. kokok SUBSTANTIVU Kondisaun koalia sai susar ka kotu-kotu. ida N U M E R A L Nmeru dahuluk, hakerek ho sinl 1. MARKADR Mesak, las rua ka liu. EZ. karau ida idade SUBSTANTIVU 1. Tempu nia naruk ka kleur neeb han malu ho ema ida nia moris. SIN. otas 2. Kualidade sai tuan. 3. Tempu ka perodu istriku, n.e. Otas Fatuk Nian, Otas Klarak, Otas Kolonil, Otas Modernu. ida-ida PRONOME Kada ema ida ka mesak las rua-rua. EZ. Halo favr tama ida-ida. ida-idak ADJETIVU Kada ema ida iha grupu ida neeb ita haree hanesan mesak. E Z . Kandidatu ida-idak sei b rejistu atubele hetan kartaun. idalaka (lia-) SUBSTANTIVU Naran atu temi ba lia- idat, lia-isn, no lia-lakalei neeb ema koalia iha zona sentrl Timr Lorosae nian. Lia-Lolein, neeb koalia iha knua Lakoto, besik Dare, ms lia-idalaka nia dialetu ida. ida-nee ADJETIVU/PRONOME Ita uza ida-nee bainhira koalia kona-ba ema ka buat sira neeb ita refere b ka ita bele haree. EZ. Ida-nee hau-nia eskola. ida-neeb ADJETIVU/ PRONOME Ita uza ida- neeb bainhira koalia kona- ba ema ka buat sira neeb ita refere b, hatene ka ita haree tiha. EZ. Ami presiza ema ida-neeb atubele tulun ami hadia uma nee. ida-neeb PRONOME MAHUSUK Liafuan ida neeb ita uza hodi hatudu saida ka s loos bainhira iha buat ka ema oioin. SIN. neeb E Z . Feto ida-neeb maka prezidente nia prima? Ida-neeb mak gosta liu: rona rdiu ka haree televizaun? PRONOME MAKAIT Liafuan ida neeb ita uza hodi hatudu saida ka s loos mak ita temi b. PLURL: sira-neeb EZ. Imi sei agradese mestre ida- neeb tulun imi. Romanse ida- neeb hau foin lee furak tebes. idat (lia-) SUBSTANTIVU Dialetu idat pertense ba lia-idalaka neeb ema koalia iha zona sentrl Timr Lorosae, haleu vila Laklubar. idel ADJETIVU (Buat ka ema) diak liu hotu neeb ita bele hetan atu hatn ba nesesidade ka situasaun ruma. 235 E Z . Umakain idel maka ida neeb feen-laen no oan sira hadomi malu too mate. SUBSTANTI VU Aspi rasaun ka esperansa neeb aas no diak liu. idealista SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Ema) neeb haliis ba idealizmu. idealizmu SUBSTANTI VU 1. Hahalok buka beibeik ida neeb idel. 2. Doutrina filozfika neeb nega buat sira-nia realidade individul no konsidera ema nia hanoin nuudar hun ba matenek tomak neeb iha. ideia SUBSTANTIVU 1. Ema ida nia hanoin partikulr ida. EZ. Ana iha ideia barak kona-ba asuntu nee. 2. Planu ida neeb ita halo iha neon laran, liuliu atu rezolve problema ruma. identifika VERBU Hatudu hodi f sai ema ka buat ida nia naran. EZ. Polsia seidauk identifika feto neeb mate iha asidente nee. identifikasaun SUBSTANTVU idntiku ~ idntika f. ADJETIVU Neeb hanesan loloos deit. E Z . Situasaun runguranga iha fulan-Setembru 1999 idntiku ho invazaun 1974. ideolojia SUBSTANTI VU Ema ka grupu nia filozofia ka hanoin baibain nian, liuliu kona-ba poltika. EZ. Indonziu sira horiuluk kedas tuir ideolojia Pancasila. ideoljiku ~ ideoljika f. SUBSTANTIVU idiota SUBSTANTI VU Ema neeb nia intelijnsia la avansa, no baibain hanoin no halo an ho beik. SIN. beik-teen ADJETIVU beik idratu-karbonu SUBSTANTIVU Substnsia iha ai-han hanesan masin-midar no paun neeb f enerjia. idruliku ~ idrulika f. ADJETIVU Neeb lao ho bee ka been ruma neeb simu presaun. EZ. Karreta idrulika sira fasil liu atu lori duk karreta seluk. idreletrisidade SUBSTANTIVU Forsa eltrika neeb prods liuhosi bee nia tuda ka turu tun ba turbina ida nia laran. idreltriku ~ idreltrika f. ADJETIVU Iemen (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha kontinente zia Loromonu, iha rai-Arbia nia sorin sudueste. iemenita ADJETIVU Hosi rai-Iemen; Iemen nian. SUBSTANTIVU Ema Iemen. ierarkia SUBSTANTIVU Sistema ukun nian iha neeb podr kiik tuir ida be iha nia leten kedas no seluseluk tan. EZ. Iha ierarkia Kreda nian, Santu Padre mak kaer podr aas liu hotu. ierrkiku ~ ierrkika f. ADJETIVU ifen SUBSTANTI VU Tadak ka marka neeb hatudu ho sinl (-), baibain mosu iha lia-tetun hodi 236 forma ka tutan liafuan rua neeb hamutuk lori konseitu ka arti ida deit. EZ. Ita hetan ifen iha liafuan f- hatene neeb signifika hatoo ka informa. ignisaun SUBSTANTIVU 1. Parte hosi motr ida (liuliu motr-karreta nian) neeb hamanas atubele traballa no lao. 2. Bainhira motr ida hah traballa. ignora VERBU Lakohi haree; finje la haree; taka matan ba. ignornsia SUBSTANTIVU 1. Hahalok la hatene kona-ba buat ida. 2. Hahalok lakohi iha interese. EZ. Tanba ninia ignornsia, nia sei la ramata ninia serbisu too loron ikus. ignorante ADJETIVU igul ADJETIVU 1. Hanesan deit. SIN. fetuk 2. Ho estatutu ka direitu hanesan. igualdade SUBSTANTIVU 1. Buat hotu-hotu hanesan deit, la iha diferensa ida. SIN. fafetuk 2. Estatutu ka direitu hanesan. EZ. Igualdade entre feto no mane mak oras nee sai asuntu boot iha ita-nia sosiedade. iha PREPOZISAUN Liafuan ida neeb hatudu buat ka ema ida iha neeb loos, selae bainhira mak buat ruma mosu. EZ. Labarik hotu tenke hela iha laran bainhira udan tau. VERBU Soi buat ida. E Z . Sira iha osan barak tanba serbisu diak. iha nee ms iha-nee ADVRBIU Iha fatin besik hau; iha fatin besik ita; iha fatin besik ami. EZ. Halo favr hakerek iha nee. Markus, mai iha nee! iha neeb ms iha-neeb ADVRBIU Iha fatin besik nia; iha fatin besik sira; iha fatin dook hosi nee. EZ. Sira sei b iha neeb tanba xefe bolu sira. iha neeb ms iha-neeb ADVRBIU Liafuan neeb uza hosi husu kona-ba fatin neeb ema ka buat ruma iha b. EZ. Hau-nia xapeu iha neeb? iis SUBSTANTIVU 1. Anin ka r neeb ita hatama ba ita-nia aten-book no husik sai fali bainhira ita dada iis. 2. Anin ka r dois neeb sai hosi buat ida, ema ka balada nia isin ka hosi buat seluk. 3. Lia ida neeb ema lori kona- ba ema seluk nia hahalok ka situasaun neeb foin mosu. SIN. lia-anin, boatu EZ. Iha iis katak nia mann osan boot maib la f sai ba ema ida. VERBU F sai iha r substnsia morin ka dois neeb ema seluk bele horon. EZ. Sira nain-rua iis hanesan deit. iis-kotu SUBSTANTIVU Iis dahikus neeb ema ida dada molok mate. iis-laek ADJETIVU 1. Neeb la bele dada iis. 237 2. Neeb la hasai iis neeb morin ka dois. ijiene SUBSTANTIVU Prtika loroloron nian hodi fase beibeik ita-nia isin no husik ita-nia sorisorin moos, liuliu atu hapara moras neeb lao ka daet b-mai. EZ. Ita-nia ijiene folin tebes tanba bainhira nia moos ita sei la hetan moras ida. ijiniku ~ ijinika f. ADJETIVU ikan SUBSTANTIVU 1. Animl neeb nani iha bee ka tasi laran, neeb ema sira kaer hodi han. 2. Naan-ikan. ikan-daun SUBSTANTIVU Ikan-tasi espsie ida ho ibun naruk no kroak hanesan daun. NARAN SI ENT FI KU: Platybelone platyura. ikan-fafulu SUBSTANTIVU Ikan-tasi espsie ida ho isin naruk no lotuk hanesan fafulu. ikan-fulan SUBSTANTIVU Ikan-tasi espsie ida ho kr-mutin nabilan hanesan fulan. ikan-gama SUBSTANTIVU Ikan-tasi espsie ida naruk no forte tebes ho nehan kroat. Ikan-gama nee balu siak tebetebes no bele ataka hodi han ema. SIN. ikan-karan, tubaraun, iu ikan-klaken SUBSTANTIVU Ikan lubun ida neeb nani hamutuk, hotu-hotu hosi espsie ida deit. ikan-kulu SUBSTANTIVU Ikan-tasi espsie ida ho isin kabuar no tarak. ikan-lele SUBSTANTIVU Ikan-mota espsie ida ho isin hanesan fulun moris iha ulun ka ibun-tutun neeb iis tahu. SIN. lanunu ikan-liras SUBSTANTIVU Estrutura mihis no belar kiikoan iha ikan nia isin, neeb nia uza hodi nani. SIN. ikan-dadinis. ikan-matan SUBSTANTIVU Kanek neeb hanesan fisur iha kulit, liuliu iha liman- kukun nia sorin. ikan-murak SUBSTANTIVU Ikan espsie ida ho kr hanesan osan-mean neeb ema sira gosta rai iha uma, iha tanke vidru ka akuriu laran. SIN. ikan-dourada ikan-pari SUBSTANTIVU Ikan-tasi espsie ida neeb belar boot no iha ikun naruk; nia ataka nia inimigu hodi baku ho nia ikun. SIN. hai ikan-pilas SUBSTANTIVU Balada-tasi hosi filu selenteradu sira-nian, ho isin mamar no moos. Ikan-pilas nee baibain namlele iha bee leten, no tata nia etun ho nia tentkulu moruk. SIN. anin-teen ikan-ruin SUBSTANTIVU Ruin ikan nian. ikan-tolun SUBSTANTIVU Ikan nia tolun kiikoan sira. kone SUBSTANTIVU 1. Imajen ida neeb lulik tanba hatudu Kristu, Ita Nai-Feto, santu ka santa ida. 238 kone sira hafutar liuliu kreda orientl sira, ortodoksu no katliku hotu. 2. (informtika) Dezeu kiikoan iha ekran komputadr nian neeb f informasaun ruma, ka ita bele fekit b hodi loke. ikuikus ADJETIVU I. Neeb ikus nian, ka rohan kedas nian. SIN. finl 2. Iha tempu foin daudaun nian. SIN. resente EZ. Iha tempu ikuikus ita la haree ona ema kabala tais. ikun SUBSTANTIVU 1. Balada nia isin- balun kotuk nian neeb naruk. 2. Ida neeb iha kotuk. ADJETIVU Neeb kiik ka ikus liu, porezemplu alin ka feton ida. ikus ADJETIVU/ADVRBIU Neeb rohan ka hotu nian. SIN. finl SUBSTANTIVU Parte finl. SIN. rohan ikusliu ADVRBIU Ida neeb hotu nian ka rohan nian. E Z . Ikusliu ami hakarak hatoo ami-nia obrigadu ba imi hotu nia atensaun. SIN. ikusmai ilegl ADJETIVU Neeb la tuir lei ka prosesu neeb loos, no baibain halo subasubar deit. EZ. Polsia sei prende hotu sasn ilegl sira neeb hatama subasubar mai Timr. ilegalidade SUBSTANTIVU ilejtimu ~ ilejtima f. ADJETIVU Neeb la lejtimu ka la tuir dalan loloos. EZ. Ita-nia governu ms konsidera gol pedestadu i ha rai -Gi n ilejtimu. Ilimanu (Foho-) SUBSTANTIVU Foho neeb tama ba zona rai-Manatutu nian besik Subaun Kiik no Subaun Boot. Ema Ilimanu koalia dialetu dadua. Iliomar SUBSTANTIVU Subdistritu neeb tama ba zona rai-Lospalos; nia populasaun parte boot liu koalia lia- makalero. ilsitu ~ ilsita f. ADJETIVU Neeb ilegl ka laloos. illa SUBSTANTIVU Rai neeb ketak hosi rai sira seluk no tasi mak haleu tomak. SIN. nusa, rai- kotun EZ. Illa rua Ataru no Jako pertense ba rai-Timr. iljiku ~ iljika f. ADJETIVU Neeb la tuir razaun, ka la iha ljiku. ilojizmu SUBSTANTIVU iluminasaun SUBSTANTIVU 1. Ahi-oan kr oioin neeb ita tau iha fatin ida atu enfeita, porezemplu iha Natl. SIN. ahi-festa 2. Matenek foun kona-ba asuntu ida neeb uluk ita ladn komprende. ilustra VERBU 1. Prepara imajen ba livru ida. 2. Halo imajen atu ajuda esplika buat ida. SIN. hahilas EZ. Fotografia ida-nee ilustra ami- nia serbisu loroloron nian. 2. Haklaken ka esplika ho klaru ka momoos atu ema seluk bele komprende. ilustrasaun SUBSTANTIVU ilustradu ~ ilustrada f. ADJETIVU imajen 239 SUBSTANTI VU 1. Dezeu ema, balada ka buat ida nian. SIN. ilas 2. Aparnsia neeb ema ka organizasaun ida hatudu ba pbliku. EZ. Nasaun neeb la respeita direitu umanu bele estraga nia imajen iha mundu. imajina VERBU 1. Forma ideia ka hanoin ida iha ulun kona-ba buat ruma. S I N . haree took, hakmehik 2. Hanoin kona-ba buat ida neeb seidauk eziste ka mosu. EZ. Susar atu imajina knaar todan neeb pioneiru sira hulan hodi harii ita-nia nasaun. imajinriu ~ imajinria f. ADJETIVU Neeb eziste iha deit ita-nia hanoin, las iha realidade; neeb ita mehi deit. SIN. mehik imakuladu ~ imakulada f. ADJETIVU 1. Neeb moos tomak hotu tanba la iha noda ida. SIN. noda-laek 2. Neeb la iha sala ida. Imakulada Konseisaun ka Nanaran Noda-Laek n e e doutrina Kreda Katlika nian kona-ba Santa Ana kous tiha Maria Santsima lah sala orijinl. Imalaia: haree Himalaia iman SUBSTANTIVU Besi pedasuk ida ho forsa magntika neeb bele dada besi seluk, halo atu belit ka kait ba nia. imaturidade SUBSTANTI VU Kualidade neeb seidauk dezenvolve hotu no la tasak, refere liuliu ba ema. LIAFUAN-SORUN: maturidade E Z . Imaturidade neeb pesol membru balu iha bele hanetik xefe atu f responsabilidade boot ba sira hodi halao knaar loroloron nian. imediatu ~ imediata f. ADJETIVU 1. Neeb tenke halao kedas no la bele hein tan. SIN. kedak EZ. Subdistritu barak susar ai-han tanba udan, tanba nee ajuda tenkesr imediata. 2. Neeb tempu, espasu no relasaun rabat ka besik hela. imediatamente ADVRBIU Halo lailais kedas, la hein minutu ida. EZ. Bainhira ema naok nia sasn, Sr. Markus imediatamente b f- hatene polsia. imensu ~ imensa f. ADJETIVU Neeb nia tamau ka kuantidade boot tebes. SIN. sukat-laek, sukat-labelek EZ. Espasu neeb halei ita-nia planeta Rai imensu. imi PRONOME EMAK Liafuan ida neeb haktemik ema lubun ida neeb ita koalia b ka hakerek b. PRONOME MAKSOIK Forma badak ba imi-nia, n.e. imi oan = imi-nia oan imigra VERBU Muda hodi hela metin no kleur ka ba nafatin iha rain seluk. SIN. solat E Z . Timoroan barak imigra ba Portugl bainhira invazaun hah. i mi grasaun SUBSTANTIVU; SIN. sasolat imigrante SUBSTANTIVU Ema neeb husik hela nia rain hodi b horik 240 metin iha rain seluk. SIN. maksolat iminente SUBSTANTIVU Neeb atu akontese ona, hanesan tabelen hela iha ita-nia leten. SIN. tatahek EZ. Ami tauk katak funu iminente ona. imi-nia ADJETIVU MAKSOIK Liafuan hodi refere ba buat neeb pertense ka relasiona ho ema lubun ida neeb ita koalia ka hakerek b. Pronome nee tuur uluk-ba substantivu, n.e. Imi-nia uma. imi-nian PRONOME MAKSOIK Maklalin ka variante ba imi-nia neeb baibain tuir substantivu ida- neeb nia refere b. EZ. Se uma nee imi-nian, imi tenke aprezenta nia dokumentu sira. imita VERBU 1. Hasara. EZ. Kakae no loriku gosta imita ema sira-nia lian. 2. Halo buat ida filafali hodi kopi a ka reprods ni a karakterstika sira. EZ. Hodi prepara programa nee ba televizaun, ami imita filme franss ida neeb sai tinan balu liub. 3. Halo tuir deit. EZ. Diak bainhira labarik sarani sira imita santu sira-nia ezemplu diak. imitasaun SUBSTANTIVU; SIN. hasaran imitadr ~ imitadora f. SUBSTANTI VU Ida neeb gosta hasara, kopia ka halo tuir ema seluk ka buat ida. SIN. masarak imobiliria SUBSTANTIVU Empreza ida neeb faan propriedade no uma sira. imobiliriu ~ imobiliria f. ADJETIVU Kona-ba imobiliria. Ajente imobiliriu nee ema ida neeb faan ema seluk nia uma ka rai, hodi simu kiuani ka komisaun ba nia servisu. imorl ADJETIVU Ne eb l a i ha moralidade; neeb nia hahalok baibain aat. SIN. laran-foer EZ. Ulun-boot neeb imorl sei bele lori nasaun ida ba susar. imoralidade SUBSTANTIVU imovel ADJETIVU 1. Neeb la book an ka neeb metin hela iha fatin deit. 2. Neeb ita la bele muda tun- sae. imobilidade SUBSTANTIVU impaktu SUBSTANTIVU 1. Hahalok hosi objetu ida kona ida seluk. SIN. xoke 2. Efeitu makaas ba situasaun ka ema ida. EZ. Impaktu hosi ai-han nia folin aas maka povu hamlaha no terus. impar ADJETIVU (Nmeru) neeb laiha pr. SIN. kliik imparsil ADJETIVU Neeb la haliis ba ema, grupu ka hanoin ida deit. EZ. Observadr internasionl sira tenke imparsil iha votasaun ba independnsia. imparsialidade SUBSTANTIVU impasinsia SUBSTANTI VU Kualidade laiha pasinsia. SIN. hakterus-laek E Z . Impasinsia bele hamosu problema barak. 241 impasiente ADJETIVU impedidu ~ impedida f. ADJETIVU (Lia telefone) neeb ita la bele uza tanba ema seluk uza daudaun. impedimentu SUBSTANTI VU Buat-netik, buat neeb hanetik. SI N. kanetik, obstkulu imperadr ~ imperadora f. SUBSTANTI VU Ema neeb ukun impriu ida. imperativu ~ imperativa f. ADJETIVU Neeb urjente tebes ka importante. ADJETIVU/SUBSTANTIVU Iha gramtika, forma verbu nian neeb ita uza atu hatoo orden ka haruka halo buat ruma. Advrbiu b maka tadak imparativu nian iha lia-tetun, n.e. hakerek b! SIN. madenik imperfeitu ~ imperfeita f. ADJETIVU Neeb la perfeitu. SIN. laperfeitu imperializmu SUBSTANTIVU Sistema governu nian neeb buka atu harii impriu ida hodi halekar nia podr. E Z . Povu Ti mr kont r a kolonializmu no imperializmu tanba nee sistema be ladiak. imperalista ADJETIVU impriu SUBSTANTI VU 1. Rei nu boot tebetebes, neeb baibain mosu bainhira nasaun ida invade hodi ukun nasaun seluseluk. EZ. Impriu romanu horiuluk ukun rai-Europa parte boot no rain sel usel uk hal e u Tasi - Mediterrneu. 2. Kualkr ukun boboot no luan, inklui ms empreza komersil. impesol ADJETIVU Neeb la foka ema ida deit, halo ita sente katak indivduu no nia sentimentu sira ladn importa. impesoalidade SUBSTANTIVU implementa SUBSTANTIVU Halao planu, orden ka lei ida. E Z . Governu hatama tiha ona dekretu ida kona-ba dalen ofisil; oras nee presiza implementa dekretu nee. implementasaun SUBSTANTIVU implika VERBU 1. Sujere, f-entende. 2. Envol ve, presi za. SIN. haklahat EZ. Halao projetu hanesan nee implika matenek boot no serbisu todan. Espresaun implika ho ema katak buka lia ho ema ruma. implikante ADJETIVU Neeb gosta buka lia ho ema seluk. SIN. bukaliadr implsitu ~ implsita f. ADJETIVU Neeb ita bele hetan iha laran, maski la mosu iha liur. EZ. Linguista sira hatoo katak lia- portugs implsitu iha lia-tetun, tanba aleinde liafuan-empresta barabarak, estrutura basuk lia- tetun nian tuir banati portugs. impoin VERBU Obriga atu simu buat ruma, liuliu programa ka poltika ida. SIN. hamonu importa 242 VERBU 1. Hameno sasn hosi tasi- balun atubele faan iha rai- laran. 2. Iha importnsia. 3. Sente ka hanoin katak buat ruma importante. importadu ~ importada f. ADJETIVU (Objetu ka sasn) neeb ema importa ka hameno hosi tasi-balun. importadr ~ importadora f. SUBSTANTIVU/ADJETIVU N e e b hatama sasn hosi tasi-balun hodi faan. importante ADJETIVU 1. Ne eb i ha importnsia ka presiza. EZ. Bee maka komponente neeb importante ba ita ema nia isin. 2. Neeb soi influnsia ka podr barak; neeb ita tenke f valr b. E Z . Prezidente-repblika no Ambispu Dili ema nain-rua neeb importante. 3. Boot ka barak. E Z . Elementu portugs iha lia- tetun importante liu elementu malaiu. importnsia SUBSTANTIVU importasaun SUBSTANTIVU 1. Hahalok ka serbisu importa sasn. 2. Buat ka produtu importadu. imposivel ADJETIVU Neeb la bele akontese ka la bele halao. SIN. labelek EZ. Maski iha filme ita haree ema semo, iha realidade ida-nee imposivel. imposibilidade SUBSTANTIVU impostu SUBSTANTI VU Osan neeb ema tenke selu ba governu atu nia bele haraik servisu ba pbliku, porezemplu sade, edukasaun, bee, eletrisidade nst. impotente SUBSTANTIVU 1. Neeb kuran kbiit ka forsa. SIN. kbiit-laek 2. Mane ida neeb la bele halao relasaun seksul, liuliu tan moras ruma. impotnsia SUBSTANTIVU impozisaun SUBSTANTIVU Hahalok ka rezultadu impoin nian. imprensa SUBSTANTI VU 1. Fatin ida atu imprime livru ka dokumentu sira. SIN. tipografia, grfika E Z . Timr presiza imprensa nasionl ida atubele imprime dokumentu governu nian. 2. Kl i bur ka sosi edade komersil neeb publika jornl. 3. I ndst r i a- j or nal i zmu; jornalista sira. E Z . Maski governu foin f sai dekretu kona-ba lia-tetun, imprensa hanetik hela lia-tetun nia progresu hodi imprime jornl oioin ho ortografia sabraut. impresaun SUBSTANTIVU 1. Buat ida neeb ita imprime. SIN. hatuin 2. Tadak ka marka hosi buat ida neeb hanehan. SIN. hanehan-fatin 3. Ema nia hanoin ka opiniaun kona-ba buat foun ida. EZ. Hau hatoo tiha ona ba kolega sira hau-nia impresaun sira kona- ba programa foun. impresionante ADJETIVU Neeb atrai ita ka halo ita admira tanba boot, barak, kaps ka aat liu. 243 EZ. Jogu neeb impresionante sei dada adeptu barak ba kampu atu asiste. impresizu ~ impresiza f. ADJETIVU 1. Neeb la kona loloos. SIN. lakonak 2. Neeb ladn klaru ka sabraut uitoan. impresora SUBSTANTIVU Mkina neeb ita uza atu imprime dokumentu ida. impresora-leizer SUBSTANTIVU Impresora neeb uza leizer atu imprime dokumentu ho kualidade kaps. impresu SUBSTANTIVU 1. Surat-tahan neeb iha informasaun kona-ba asuntu partikular ida. 2. Fixa ka formulriu ida neeb imprime ba ema sira prenxe. imprime VERBU Reprods letra ka nmeru sira iha surat-tahan ida ho dalan mekniku. SIN. hatui EZ. Molok asina, ita presiza imprime lai dokumentu nee iha surat- tahan ho kabesal l u organizasaun nian. improvavel ADJETIVU Neeb dala barakliu sei la akontese. improbabilidade SUBSTANTIVU improviza VERBU 1. Halo buat ida lah planu uluk, no uza deit matria sira neeb iha. 2. Bainhira mziku ka atr sira i mprovi za, si ra i nventa derrepente deit mzika ka liafuan sira bainhira sira hananu ka halimar daudaun. improvizadu ~ improvizada f. ADJETIVU improvizasaun SUBSTANTIVU impulsivu ~ impulsiva f. ADJETIVU Neeb tuir impulsu. LIAFUAN-SORUN: kuidadu, matan- moris impulsu SUBSTANTIVU Sentimentu makaas ida neeb mai derrepente deit hodi dada ita atu halo buat ruma. impuru SUBSTANTI VU Neeb lamoos ka foer, liuliu ho sentidu morl. SIN. door impureza SUBSTANTIVU imune ADJETIVU 1. Ne eb hetan protesaun hasoru buat ida, porezemplu moras ida. 2. Livre; dala balu ms uza ba protesaun hasoru akuzasaun ida. SIN. foruk imunidade SUBSTANTIVU 1. Protesaun hasoru ka sees hosi moras ida. EZ. Bainhira ita-nia imunidade diak, ita sei la hetan moras sira neeb daet. 2. Priviljiu hetan protesaun hasoru buat sira neeb loloos tenke hakruuk, tuir ka submete b. SIN. haforun E Z . Di pl omat a si ra het an imunidade tanba nee polsia la bele kaer sira hodi f kastigu. imuniza V E R B U Halo ema ida hetan imunidade hodi sees hosi moras ida, liuliu liuhosi sona vasina. imunizasaun SUBSTANTIVU inabitadu ~ inabitada f. 244 ADJETIVU Neeb la iha ema ida horik ka hela b. SIN. mahorik- laek EZ. Tempu uluk governu rain balu nian soe kriminozu iha nusa inabitadu atu sira bele terus iha neeb too mate. inadmisivel ADJETIVU Neeb sei la bele simu tanba aat ka laserve. SIN. simu- labelek E Z . Baku-mal u ne e sei inadmisivel iha eskola neeb hanorin matenek no domin. inan SUBSTANTIVU 1. Feto neeb kous oan iha knotak too tuur-ahi; hafoin f-susu no tau matan ba nia too nia boot. SIN. main 2. Balada ida-neeb hahoris oan no f-susu ba nia. inan-aman SUBSTANTIVU Ita-nia inan no aman. EZ. Ami-nia inan-aman hadomi no f ezemplu diak mai ami. inan-boot SUBSTANTIVU Inan nia biin ka tia neeb boot, uluk-ba inan. SIN. am-boot inan-hakiak SUBSTANTIVU Feto neeb hakiak ita no haree ita hanesan nia oan. inanimadu ~ inanimada f. ADJETIVU Neeb la moris hanesan balada ka animl. SI N. moris- laek EZ. Fatuk mak ezemplu ba objetu inanimadu. inan-kiik SUBSTANTIVU Feto neeb la kaben legalmente ho ita-nia aman ka ida neeb sai aman nia feen- kiik. inan-kous SUBSTANTIVU Ita-nia inan loloos, feto ida-neeb kous ita. SIN. inan-susu inan-sarani SUBSTANTI V U Feto neeb sai testemua ka sasin bainhira ita simu sakramentu batizmu nian. inan-susu SUBSTANTIVU Ita-nia inan loloos, feto ida-neeb f-susu ita. SIN. inan-kous inativu ADJETIVU 1. Neeb la halo asaun ida. 2. Neeb hakmatek hela. 3. Neeb reforma tiha hosi serbisu ida tanba katuas ka ferik ona. SIN. reformadu inasaun SUBSTANTIVU inaugura VERBU Loke ka hatudu ba dala uluk ba pbliku atu haree ka uza. EZ. Prezidente inaugura Sentru Ba Forma Profesr Sira iha Baukau. inaugurasaun SUBSTANTIVU indefensivel ADJETIVU Neeb la bele defende. S I N . sori-labelek, defende- labelek indefensibilidade SUBSTANTIVU indefinidu ~ indefinida f. ADJETIVU 1 . Neeb tempu atu remata nian la define loloos ka la hatene loos bainhira mak atu remata. 2. Neeb ita la hatene nia rohan. EZ. Ami-nia kolega sei hela iha rai-Portugl ba tempu indefinidu. indelikadeza 245 SUBSTANTIVU Hahalok ka maneira neeb la hatudu respeitu; Hahalok neeb hatudu brutu. EZ. Restaurante neeb nia pesol sira hatudu indelikadeza bele lakon nia kliente sira. indelikadu ~ indelikada f . ADJETIVU; SIN. karutas indemniza SUBSTANTIVU Selu fali osan ba ema neeb hetan dezastre ruma. SIN. balas indemnizasaun SUBSTANTIVU; SIN. babalas independente ADJETIVU 1 . Neeb la presiza ema seluk nia tulun ka apoiu. SIN. haknoan-laek 2. Neeb hela mesamesak ka ketak, la iha buat ida ka ema ida ema mak kontrola ka ukun nia. SIN. lahaknoak independnsia SUBSTANTIVU; SIN. haknoan-laek independentista ADJETIVU/SUBSTANTIVU ( Ema ka partidu poltiku) neeb haliis ba independnsia. indeskritivel ADJETIVU Neeb susar atu deskreve ka hatoo ho liafuan s i r a , p o r e z e mp l u akontesi mentu ruma ka esperinsia ida. SIN. deskreve-labelek indestrutivel ADJETIVU Neeb sei la bele sobu ka la naksobu. S I N . sobu- labelek E Z . Ami-nia relasaun nee indestrutivel tanba ami iha konfiansa no fiar malu. i n d e t e r m i n a d u ~ indeterminada f. ADJETIVU Neeb la determina loloos bainhira. EZ. Prezidente kansela tiha nia vizita ba Lospalos no data foun ba vizita nee sei indeterminadu. ndia (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu boot ida iha zia iha Pakistaun no Bangladexe nia leet. indianu ~ indiana f. ADJETIVU Rai-ndia nian; kona-ba rai-ndia. SUBSTANTIVU Ema ndia, ndia-oan. indiferente ADJETIVU Neeb ladn liga ka importa kona-ba buat ruma. SIN. neon-malirin indiferensa SUBSTANTIVU indjena ADJETIVU Neeb rai-nain kedas. SIN. kahorik SUBSTANTI VU Ema ka mahorik loloos iha fatin ida, las malae. SIN. ema rai-nain, ema kahorik, nativu EZ. Aborjene sira mak indjena sira rai-Austrlia nian. indijestaun SUBSTATI VU Moras neeb ema sente depoizde tolan tiha ai- han ruma neeb susar atu dulas ka dijere. SIN. laran-sae, laran-beik indijestu ~ indijesta f. ADJETIVU (Hahn) neeb la bele dulas ka dijere; neeb susar atu dijere. SIN. dulas-labelek indika VERBU 1. Hatudu ka aponta ba diresaun ida. 2. F-hatene. indikasaun SUBSTANTIVU indikativu 246 ADJETIVU Neeb hatudu ka indika. SIN. matuduk SUBSTANTIVU 1. (Iha gramtika lia- portugs nian) modu verbl neeb hatudu hahalok rel, neeb akontese duni. LIAFUAN-SORUN: konjuntivu 2. Nmeru rain ka zona nian, neeb ita marka uluk hodi halo telefonema ida. E Z . 390 mak indikativu Timor- Leste nian. ndiku (Tasi-Boot) SUBSTANTIVU Tasi neeb iha zia parte sl, entre frika no Austrlia, nia luan maizumenus k u a d r a d u k i l me t r u 73.441.000. SIN. Oseanu ndiku indireta SUBSTANTIVU Hanoin, hahalok ka sujestaun neeb ita la hatoo loloos deit. SIN: soe-lia indiretu ~ indireta f. ADJETIVU Neeb too la tuir dalan ka lia loos. SIN. kabedok ndise SUBSTANTIVU 1. Lista alfabtiku iha livru ida nia kotuk neeb refere ba buat sira neeb hakerek iha livru nee nia laran. 2. Buat ida neeb hatudu. SIN. indikadr, katuduk indiskretu ~ indiskreta f. ADJETIVU Neeb la delikadu liuliu kona-ba rai segredu ka buat sira neeb privadu. SIN. ibun- boot indiskrisaun SUBSTANTI VU Falta diskrisaun; hahalok indiskretu. indispensavel ADJETIVU Buat neeb ita la bele lao ba oin se nia la iha. SIN. hakmulik-labelek indispostu ~ indisposta f. ADJETIVU 1. Neeb inkomodadu. 2. Neeb sente isin-baruk indispozisaun SUBSTANTIVU indistingivel ADJETIVU Neeb susar atu distinge, hatadak ka haketak hosi buat ka ema seluseluk. SIN. hatadak-labelek indistintu ~ indistinta f. ADJETIVU Neeb ladn klaru, susar atu haree ka lee tanba moos. SIN. salabu ndiu ~ ndia f. ADJETIVU Kona-ba rai-nain ka mahorik dahuluk kontinente Amrika nian. SUBSTANTIVU Ema kahorik ka rai- nain rai-Amrika nian. individul ADJETIVU Neeb mesamesak, relasiona ho ema ka buat partikulr ida loos. individualista ADJETIVU Kona-ba individualizmu. SUBSTANTIVU Ema neeb haliis ba individualizmu. EZ. Hahalok individualista sei la lao iha rai-Timr, neeb respeita serbisu-lisuk. individualizmu SUBSTANTIVU 1. Hanoin ka atitude neeb f importnsia ba ema ida-idak deit, las ba grupu ka komunidade 2. Teoria neeb haree liu ba direitu individul duk sosil. indivduu ~ indivdua f. SUBSTANTIVU Ema ida, haree ketak hosi grupu. EZ. Regulamentu ida-nee diak ba grupu, ladn diak fali ba indivduu. individualidade SUBSTANTIVU 247 indivizivel ADJETIVU Neeb ita la bele fahe. SIN. fahe-labelek indivizibilidade SUBSTANTIVU indixiplina SUBSTANTIVU Falta dixiplina. EZ. Membru polsia nee tenke sai hosi nia serbisu tan indixiplina. indixiplinadu ~ indixiplinada f. ADJETIVU Neeb la iha dixiplina. EZ. Pesol neeb indixiplinadu bele estraga progresu empreza nian. Indonzia (rai-) SUBSTANTIVU Estadu boboot iha zia Sudeste neeb okupa Nusa-Lubun Malaiu nia parte boot liu, no uluk-ba tinan 1945 kolnia rai-Olanda nian. indonziu ~ indonzia ADJETIVU Kona-ba rai-Indonzia; rai-Indonzia nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Indonzia, Indonzia-oan. 2 Lia Indonzia nian, Indonzia-lian. EZ. Lia-indonziu nee dalen ofisil Repblika Indonzia nian. indonezizmu SUBSTANTIVU Liafuan ka espresaun ida neeb mai hosi lia- indonziu, ka hasara lia- indonziu. EZ. Liafuan desa neeb ema balu sei uza hodi haktemik knua nee indonezizmu. ind ADJETIVU Neeb tuir induizmu; induizmu nian. SUBSTANTIVU Ema ida neeb fiar iha induzmu. induizmu SUBSTANTI VU Relijiaun rai-ndia nian neeb iha maromak barak no halo ema sira fiar katak sira sei hetan moris seluk depoizde mate hodi nakfila ba ema seluk ka balada ida. industan ADJETIVU Rai-Industaun nian; kona- ba rai-Industaun. SUBSTANTIVU 1. Ema ndia, ndia- oan. 2. (lia-industan) Dalen indu- europeu ida neeb koalia iha rai-Industaun, no nakfahe ba variante rua, maka lia-hindi (lian ofisil iha rai-ndia) no lia- urd (lian ofisil iha rai- Pakistaun). Industaun (rai-) SUBSTANTIVU Rejiaun luan iha parte norte rai-ndia nian, neeb hakohak ms rai-Pakistaun balun ida. indstria SUBSTANTI VU 1. Serbisu halo produtu barak, liuliu iha fbrika laran. E Z . Indstria mina-morin iha Timr bele lao diak tanba ai- kameli barak. 2. Hahalok badinas. industril ADJETIVU i n d u s t r i a l i z a d u ~ industrializada f. ADJETIVU Neeb iha ona indstria barak no ms teknolojia moderna. industrializa VERBU industrializasaun SUBSTANTIVU inditu ~ indita f. ADJETIVU Neeb ema seidauk edita ka publika. inefiks ADJETIVU Neeb ladn f fuan ka rezul tadu; neeb l adn avansa. SIN. lasaradak 248 LIAFUAN-SORUN: efiks EZ. Nasaun neeb kiik maib iha ministru barak bele inefiks. inesperiente ADJETIVU Ne eb l a i ha esperinsia; neeb ladn iha esperinsia. SIN. kauk EZ. Tanba Andr ema inesperiente iha hanorin, governu la simu nia atu sai mestre. inesperinsia SUBSTANTIVU inevitavel ADJETIVU Neeb atu akontese duni no ita la bele hanetik ona ka sees hosi. SIN. hasees-labelek EZ. Iha tinan 1998 ami hatene katak Timr nia independnsia nee inevitavel ona, maski ema barak la hanoin nunee. inezatu ~ inezata f. ADJETIVU Neeb la loloos ka la korretu. SIN. lapresizu, lakonak inezatidaun SUBSTANTIVU infalivel ADJETIVU Neeb la bele sala. SIN. sala-labelek; LIAFUAN-SORUN: falivel, sala-belek EZ. Konsliu Vatikanu Dahuluk hanorin katak Amu-Papa infalivel bainhira nia haklaken dogma ka hanorin importante ida kona-ba fiar ka moralidade tanba iha momentu nee Espritu Santu mak tulun nia, maib nia bele sala bainhira halo desizaun ka lei baibain nian, hanesan ema seluk. infalibilidade SUBSTANTIVU infnsia SUBSTANTIVU 1. Perodu dahuluk moris ema nian. SIN. babarik 2. Tinan sira dahuluk bainhira buat ida hah. infantl ADJETIVU 1. Labarik nian; kona-ba labarik. EZ. Moras infantl oioin da;et b- mai iha ita-nia rain. 2. Hanesan labarik. SIN. kabarik EZ. Mane-oan nee hakole ema hotu ho nia komportamentu infantl. infantilidade SUBSTANTIVU infartu SUBSTANTIVU Kondisaun mdiku neeb sriu bainhira fuan tuku la hanesan baibain ka para tomak hotu. EZ. Ema balu mate tanba infartu kona molok sira konsege lori ba ospitl. inferir ADJETIVU 1. Neeb kraik liu. SIN. mahokos 2. La diak hanesan buat ida seluk. inferioridade SUBSTANTIVU Kompleksu-inferioridade katak bainhira ema ida sente katak nia ema folin-laek no ema seluk diak liu nia. infertil ADJETIVU 1. Neeb rai-isin la iha no ai-horis neeb moris iha leten ladn barak. 2. (Feto ka balada-inan) neeb la bele hahoris oan. SIN. kiuk infertilidade SUBSTANTIVU; SIN. kakiuk infesaun SUBSTANTIVU Moras neeb mosu bainhira buat foer ka mikrbiu kona isin. infesiozu ~ infesioza f. ADJETIVU (Moras) neeb bele daet hosi ema ida ba ema seluk. SIN. makdaet infiltra V E R B U 1. Penetra ka tama hanesan liuhosi maktaes ka filtru ida. SIN. haklurit 249 2. Tama subasubar ba fatin ka grupu ida neeb konsidera nuudar inimigu; bele ms ho intensaun atu estraga. EZ. Molok invazaun iha 1975, ajente sekretu indonzia nian infiltra ba partidu sira balun nia leet. infiltrasaun SUBSTANTIVU infiltradr ~ infiltradora f. SUBSTANTIVU Ema neeb infiltra. SIN. maklurit infinitu ~ infinita f. ADJETIVU Neeb la iha rohan. SIN. rohan-laek infinitivu SUBSTANTIVU Iha gramtika no lia- portugs nian, forma-hun verbu nian, ho sufiksu -ar, -er ka -ir (n.e. cantar, vender, partir). inflamadu ~ inflamada f. ADJETIVU Neeb mean no bubu, baibain tan infesaun ida. inflama VERBU inflamasaun SUBSTANTIVU inflamavel ADJETIVU Neeb fasil atu ahi han. inflamabilidade SUBSTANTIVU inflasaun SUBSTANTIVU Bainhira folin sasn no serbisu sira sae iha nasaun ida nia laran. inflavel ADJETIVU Neeb bele enxe ho gs, nuudar ezemplu gs liu, hodi halo sai boot ka bubu. SIN. habubu-belek infleksivel ADJETIVU Neeb metin no sei la bele muda, altera ka sobu. SIN. beok-labelek infleksibilidade SUBSTANTIVU influensia VERBU Kona buat ida ka ema ida hodi halo nia sai seluk uitoan ka muda nia hahalok. SIN. hamkona influnsia SUBSTANTIVU Hahalok influensia nian. SIN. hamkonan influente ADJETIVU Neeb influensia ka hamkona. informa VERBU Hatoo informasaun ba ema seluk. S I N. f-hatene, hatada. informadr ~ informadora f. SUBSTANTIVU Ema ida neeb feo informasaun. SIN. informante, matadak informl ADJETIVU Neeb baibain deit, la hanesan i ha f esta ka serimnia. SIN. laforml; LIAFUAN- SORUN: forml EZ. Bainhira ema b basar, hatais informl maib hatais forml bainhira b festa. informasaun SUBSTANTIVU Matenek, dadus, fatu ka realidade neeb iha atu hatoo ba ema seluk. informtiku ~ informtika f. ADJETIVU Ne eb kona- ba komputadr. SUBSTANTIVU (informtika) Sinsia kona-ba komputadr. informativu ~ informativa f. ADJETIVU Neeb f informasaun informa VERBU Hatoo informasaun ba ema seluk. S I N. f-hatene, hatada informadr ~ informadora f. 250 SUBSTANTIVU Ema ida neeb feo informasaun. SIN. informante, matadak informl ADJETIVU Neeb baibain deit, la hanesan i ha f esta ka serimnia. SIN. laforml; LIAFUAN- SORUN: forml EZ. Bainhira ema b basar, hatais informl maib hatais forml bainhira b festa. informasaun SUBSTANTIVU Matenek, dadus, fatu ka realidade neeb iha atu hatoo ba ema seluk. informtiku ~ informtika f. ADJETIVU Ne eb kona- ba komputadr. SUBSTANTIVU (informtika) Sinsia kona-ba komputadr. informativu ~ informativa f. ADJETIVU Neeb f informasaun barak. informatiza VERBU Organiza informasaun ho komputadr. informatizasaun SUBSTANTIVU infraestrutura SUBSTANTI VU Sasn sira neeb ema harii atubele uza hodi halao atividade ka servisu oioin iha rai-laran, nuudar ezempl u uma, pont e, telekomunikasaun, nst. infraestruturl ADJETIVU infrasaun SUBSTANTIVU Violasaun ka hahalok hasoru regra ka lei ida. SIN. haraun infundadu ~ infundada f. ADJETIVU (Hanoin ka akuzasaun) neeb ita la bele simu tanba la iha prova metin ida. SIN. hun- laek Inglaterra (rai-) SUBSTANTIVU Rain ida iha Europa Norueste, nakfati iha nusa boot Bretaa no halo parte Reinu Naklibur. ingls ~ ingleza f. ADJETIVU Rai-Inglaterra nian; kona- ba rai-Inglaterra. SUBSTANTIVU 1. Ema Inglaterra. 2. (lia-ingls) Lian Inglaterra no Bretaa Boot nian, neeb koalia ms iha rai-Irlanda, Estadu Naklibur Sira Amrika Nian, Kanad, frika Sl, ndia, Pakistaun, Austrlia, Zelndia Foun no ohin loron uza iha mundu tomak nuudar dalen internasionl. ingratu ~ ingrata f. ADJETIVU Neeb l a hatene agradese ka f obrigadu ba benefsiu ka kadiak sira neeb simu. SIN. maupagadr ingratidaun SUBSTANTIVU inibidu ~ inibida f. ADJETIVU Neeb susar atu relaxa no la konsege hatudu nia sentimentu ka emosaun ba ema seluk. inibisaun SUBSTANTIVU inimigu ~ inimiga f. SUBSTANTIVU Ema neeb sai funu- balun ba ita tan hirus ka laran- moras. LIAFUAN-SORUN: belun, amigu ADJETIVU Neeb halo an hanesan inimigu. inisiais SUBSTANTIVU Letra-boot sira neeb hah kada liafuan iha ita-nia naran. EZ. TL maka naran Timor-Leste no Timr Lorosae nia inisiais. inisil ADJETIVU Neeb hah. SIN. uluk 251 SUBSTANTIVU Letra dahuluk neeb hah naran ka liafuan sira seluk. inisiativa SUBSTANTIVU Abilidade atu hakotu ida neeb ita presiza halao, no halao buat ida lah konsulta no asistnsia hosi ema seluk. EZ. Oan tenke iha inisiativa atu serbisu hodi hetan osan, lalika hein hosi aman-inan deit. inisia VERBU Hah ka loke. E Z . Nasaun Naklibur Sira mak inisia sorumutu entre Timr ho Indonzia atu rezolve kazu rai- ketan nian. insiu SUBSTANTIVU injnuu ~ injnua f. ADJETIVU Neeb fiar lailais. SI N. fiar-fraku, fiar-teen injenuidade SUBSTANTIVU injesaun SUBSTANTIVU Hahalok hatama ai- moruk been ka substnsia ba ema ka balada nia isin liuhosi daun ho seringa neeb sona ba isin. SIN. sasonak, sonan EZ. Ema balu hakarak liu injesaun duk hemu ai-moruk musan. injeta VERBU 1. Hatama substnsia ka ai-moruk been ba isin ho seringa. SIN. sona 2. Sama aselaradr ka travaun atu koko se sira funsiona norml. injria SUBSTANTIVU Hahalok hatoo ka f sai liafuan makaas hasoru ema ida ho tolok. injustisa SUBSTANTIVU 1. Kondisaun la iha justisa. SIN. justisa-laek 2. Kondisaun trata ema la tuir loloos dalan. EZ. Se ema ida la tama kadeia maski oho ema seluk, nee injustisa boot ida. injustu ~ injusta f. ADJETIVU Neeb la iha justisa. SIN. lajustu, justisa-laek E Z . Hahalok injustu sira mosu bainhira ema la kumpre lei no orden. inkaps ADJETIVU Neeb la iha kapasidade atu halao buat ruma. SIN. lajeitu inkapasidade SUBSTANTIVU inkritu S U B S T A N T I V U Peski za ka investigasaun jurdika ida neeb halo hodi buka-hatene se ema nee iha informasaun ruma ka ema nee envolve iha kazu ruma ka lae. SIN. haknokar EZ. Polsia sei halo inkritu ba sivl neeb lori kilat. inkilinu ~ inkilina f. SUBSTANTIVU Ema neeb selu ba uma, rai ka fatin ida neeb nia aluga ka uza. SIN. aluga-nain inklinasaun SUBSTANTIVU Tendnsia ba halo buat ida. SIN. haliis EZ. Ema balu iha inklinasaun ba naok. inklui VERBU Tama ms ho ka sura ms ho. SIN. sura hotu, hakohak EZ. Ema barak hakarak sae foho Ramelau, inklui ferik-katuas sira neeb sente an forte. inkluzaun SUBSTANTIVU inkluzivu ~ inkluziva f. 252 ADJETIVU Neeb sura ms, inklui ms. EZ. Otl nia folin kalan ida $25 inkluzivu taxa no matabixu. 2. Neeb haliis ba inklui buat ruma. SIN. makohak. EZ. Programa foun nee inkluzivu, tanba feto sira hotu bele hola parte, las mane deit. inkoerente ADJETIVU Neeb sabraut, la tuir fatin ka la iha ljika. EZ. Ema nee nia argumentasaun hotu inkoerente. inkoernsia SUBSTANTIVU inkmodu ~ inkmoda f. ADJETIVU Neeb la kmodu, la halo ita sente avontade. EZ. Kaben-nain foun sira sente inkmodu ho moris umakain nian. inkomoda V E R B U Hamosu ka kauza inkmodu. EZ. Beb sira dala barak inkomoda sira-nia inan-aman tanba sira tanis fila-fila iha kalan-boot. inkmodu SUBSTANTIVU inkomparavel ADJETIVU 1. Neeb sei la bele kompara ho buat sira seluk. SIN. tanesan-labelek 2. Neeb kaps loos tanba mesak deit. EZ. Kreda nia kontribuisaun ba i n d e p e n d n s i a n e e inkomparavel. inkompetente ADJETIVU Ne eb l a i ha kompetnsia atu halao buat ida. SIN. kalauk EZ. Governu lakohi ema neeb inkompetente atu sai funsionriu pbliku. inkompetnsia SUBSTANTIVU inkompletu ~ inkompleta f. ADJETIVU Neeb la kompletu ka las tomak tanba buat ruma seidauk halo ka sei kuran hela. EZ. Dokumentu ba pasaporte nee inkompletu tanba sei kuran sertidaun batizmu nian. i nkompr ens i v el m s inkompriensivel ADJETIVU Neeb ita la bele komprende. S I N . komprende- labelek inkondisionl ADJETIVU Laiha kondisaun. SUBSTANTIVU Ema ida neeb gosta t ebet ebes ar t i st a ka desportista ruma. SIN. adeptu inkonstante ADJETIVU 1. Neeb muda nafatin, la metin ida. SIN. kadasak 2. (Ema) neeb muda hanoin lailais. inkonstitusionl ADJETIVU Ne eb l a t ui r kons t i t ui s aun, has or u konstituisaun. EZ. Golpe atu hamonu governu demokrtiku sei konsidera inkonstitusionl. inkontestavel ADJETIVU Neeb sei la bele nega ka hasoru. inkontestabilidade SUBSTANTIVU inkonxiente ADJETIVU 1. Neeb la iha konxinsia. 2. Neeb lakon tiha ona sentidu. inkonxinsia SUBSTANTIVU inkorrijivel ADJETIVU Neeb sei la bele korrije tan. SIN. haloos-labelek EZ. Labarik ida-nee inkorrijivel tanba maski ami f-kastigu beibeik, nia f ulun. 253 inkorrijibilidade SUBSTANTIVU inkorruptivel ADJETIVU 1. (Buat) neeb la bele dodok. SIN. dodok-labelek 2. (Ema) neeb la sai korruptu, maski ema seluk babeur nia. SIN. harotok-labelek E Z . Ita-nia nasaun presiza funsionriu barak neeb laran- moos no inkorruptivel. inkorruptibilidade SUBSTANTIVU inkorruptu ~ inkorrupta f. ADJETIVU (Buat) neeb la dodok. SIN. ladodok inkrdulu ~ inkrdula f. ADJETIVU 1. Neeb la bele fiar. 2. Neeb lakohi fiar. SIN. fiar- laek inkredulidade SUBSTANTIVU inkultu ~ inkulta f. ADJETIVU 1. (Rai, toos) neeb ema ida la fila; (natar) neeb ema ida la halai. 2. (Ema) neeb la iha kultura, la f valr ba arte, mzika no literatura. inkursaun SUBSTANTI VU Hahalok tama ho beran ba fatin ruma hodi estraga ka naok sasn. SIN. hakdauk inofensivu ~ inofensiva f. ADJETIVU 1. Neeb la ofende ka hatn ema seluk. SIN. hadeir- labelek EZ. Maski nia nervozu, maib nia afinl ema inofensivu. 2. Neeb la halo aat. EZ. Teki nee balada inofensivu. inokula VERBU F vasina liuhosi sona ka injesaun. SIN. hasona inokulasaun SUBSTANTIVU inoportunu ~ inoportuna f. ADJETIVU Neeb liur hosi tempu ka okaziaun be natoon; neeb la kona loos. SIN. lakonak inoportunidade SUBSTANTIVU inosente ADJETIVU Neeb la iha sala ka kulpa. SIN. sala-laek inoportunidade SUBSTANTIVU inova VERBU Hatama buat ka elementu foun ruma, haseluk ka muda sasn tuan ka baibain nian. SIN. hakfoun inovadr ~ inovadora f. ADJETIVU Neeb bele hafoun ka hamosu hanoin ka buat foun ida. SIN. makfoun SUBSTANTIVU Ema neeb iha jeitu atu hamosu buat foun ida. inovasaun SUBSTANTIVU 1. Hahalok hafoun ka hamosu buat foun ida. SIN. hakfoun 2. Buat, prtika ka kostume foun. inova VERBU; SIN. hakfoun insatisfatriu ~ insatisfatria f. ADJETIVU 1. Ne eb l a f satisfasaun. 2. Neeb la natoon ka la too. insatisfeitu ~ insatisfeita f. ADJETIVU Ne eb l a i ha satisfasaun, la kontente ho buat ka situasaun ida. insatisfasaun SUBSTANTIVU inseguru ~ insegura f. ADJETIVU Neeb lametin ka laiha seguransa. E Z . Iha fatin balu, ema sente inseguru liuliu kalan tanba eletrisidade la iha. inseguransa SUBSTANTIVU 254 insndiu SUBSTANTIVU 1. Ahi neeb halo destruisaun boot ka makaas ba uma ka fatin ida. SIN. ahi- sunu 2. Ahi han foho ka ai-laran ho makaas. insensatu ~ insensata f. ADJETIVU 1. Neeb lah razaun ida; susar atu ema seluk bele simu. E Z . Hahalok insensatu bainhira ema lakohi selu eletrisidade no bee. 2. Neeb beik. insensivel ADJETIVU 1. La sente buat ida iha nia isin. SIN. kulit-mahar 2. Neeb la iha sensibilidade, la hanoin kona-ba ema seluk. SIN. laran-metan insensibilidade SUBSTANTIVU insensa VERBU Hamorin altr, santuriu ka uma-kreda ho insensu-suar bainhira selebra santa misa ka vsperas. insensu SUBSTANTIVU Ai-rahun morin neeb sunu iha maksuas ka turbulu laran iha uma-kreda no f suar hodi f onra ba Nai Maromak durante liturjia. SI N. kiar-been morin insentivu SUBSTANTIVU Ida neeb f korajen ba ita atu halo buat ida. EZ. Am sosa bisikleta mai hau nuudar insentivu ba hau bele badinas liutn b eskola. insentiva VERBU; SIN. haliras inseparavel ADJETIVU 1. Neeb ita la bele haketak. SIN. haketak-labelek 2. (Belun) neeb gosta malu tebetebes. E Z . Maria no Filomena belun inseparavel. inseparabilidade SUBSTANTIVU insertu ~ inserta f. ADJETIVU Neeb la iha serteza ka la hatene loloos; sei laran-rua hela. SIN. latebes inserteza VERBU insetvoru ~ insetvora f. ADJETIVU/SUBSTANTIVU ( Ani ml ) neeb han insetu sira. SI N. mahn-kutun E Z . Manduku no teki balada insetvoru. insetu SUBSTANTI VU Animl kiik sira neeb dolar, haksoit ka semo, n.e. nehek, lalaek, lalar, susuk nst. SIN. kutun insidente SUBSTANTIVU Buat ladiak neeb akontese, kazu susar ka aat. insignifikante ADJETIVU 1. Neeb la importante ka la f sentidu ida. 2. Neeb la hatudu rezultadu diak ka folin diak ida. insignifiknsia VERBU insineradr SUBSTANTIVU Bidn atu sunu foer. SIN. bidn-sunu, madesan insinerasaun SUBSTANTIVU Hahalok sunu tomak hotu ni an. S I N . hadesan, kremasaun insinseru ~ insinsera ADJETIVU Ne eb l a i ha sinseridade, nuudar ezemplu hatudu sentimentu neeb las tuir loloos buat neeb nia sente ka bosok hela. SIN. 255 lasinseru, laran-makerek, nanl-sanak insinseridade SUBSTANTIVU EZ. Insinseridade halo ema sira susar atu fiar malu. insiste VERBU Husu ka rekomenda ho makaas atu halao buat ida. SIN. litik EZ. Governu insiste ba nain sira hatama sira-nia balada ba luhan. insistnsia SUBSTANTIVU; SIN. lalitik insistente ADJETIVU; SIN. maklitik inskreve VERBU 1. Hakerek ka halo letra iha objetu ida nia leten, nuudar ezemplu iha fatuk ka ai nia leten. 2. Tau naran, nuudar ezemplu ba kursu iha universidade. inskrisaun SUBSTANTIVU inslitu ~ inslita f. ADJETIVU Neeb la baibain akontese ka eskizitu uitoan. insoluvel ADJETIVU 1. (Ai-moruk ka ai-han) neeb la nabeen bainhira ita tau tiha iha bee. 2. (Problema) neeb ita la konsege rezolve. insolubilidade SUBSTANTIVU insnia SUBSTANTIVU Moras neeb halo ema susar atu dukur. SIN. moras dukur-laek inspesiona V E RBU Fihir ka ezamina atu hatene loloos kona-ba buat ida. SIN. lehat E Z . Xef e pol si a ni an sei inspesiona nia membru sira atu buka-hatene se sira serbisu tuir orden sira neeb nia halolo ba sira ida-idak. inspesaun SUBSTANTIVU; SIN. lalehat inspetr ~ inspetora f. S U B S T A N T I V U Ema ne eb inspesiona. SIN. maklehat inspira VERBU 1. F hanoin ka ideia ba ema; f esperansa no laran- manas foun. SIN. hamehi EZ. Feto bonita ida mak inspira poeta foin-sae nee atu hakerek poezia furak ida kona- ba domin. 2. Halo buat ida mosu hodi f laran-manas ba ema ida; f impulsu ba buat ruma. SIN. haliras EZ. Asuain sira-nia sakrfisiu inspira tebetebes povu nia luta ba ukun rasik-an. inspirasaun SUBSTANTIVU; SIN. hamehin, haliras inspiradu ~ inspirada f. ADJETIVU inspiradr ~ inspiradora ADJETIVU Neeb inspira ka f inspirasaun; neeb hamehi ka haliras. SIN. mamehik, maliras EZ. Diretora foun nee f ezemplu inspiradr ba kolega sira. instavel SUBSTANTIVU Neeb lametin, liuliu kona- ba seguransa no emosaun. E Z . Bainhira situasaun nee instavel, dezenvolvimentu sei hasoru dezafiu barak. instabilidade SUBSTANTIVU instala VERBU Monta ka tau ekipamentu ida iha fatin foun ida, no halo nia prontu ba ema atu uza. EZ. Atu komunika ho fatin seluk liuhosi korreiu eletrniku, ita 256 presiza instala lia-telefone hodi liga ba komputadr. instalasaun SUBSTANTIVU instaladr ~ instadora SUBSTANTIVU Ema neeb instala ekipamentu iha fatin foun ida. instante SUBSTANTIVU Momentu ida deit. instantneu ~ instantnea f. ADJETIVU Neeb akontese kedas no la demora. instaura VERBU Harii no hametin sistema, instituisaun ka organizasaun ida. SIN. estabelese, institui E Z . Timor-Leste instaura ninia tribunl rekursu nian iha tinan 2003. instintu SUBSTANTIVU Haliis ka tendnsia naturl atu halao buat ida. instintivu ~ instintiva f. ADJETIVU institui VERBU Harii ka estabelese. SIN. hanuda EZ. Governu sei institui sistema ida neeb diak atu kontrola rendimentu nasaun nian. instituisaun SUBSTANTIVU 1. Hahalok institui nian. SIN. hanudan 2. Organizasaun boot no i mportante i da, nuudar ezemplu universidade ka banku. 3. Fatin hanesan ospitl ba ema moras mentl, labarik ka prizaun iha neeb ema bele tau matan ba sira. institusionl ADJETIVU institusionaliza V E R B U Organi za nu udar instituisaun; halo ka rekoese tiha tuir sistema ka lei neeb iha. institutu SUBSTANTI VU Organizasaun ida neeb halao knaar partikulr ida. EZ. Institutu Nasionl Lingustika Nian, ho nia sede iha Dili, mak organizasaun ofisil neeb dezenvolve dalen kahorik sira iha Repblika Demokrtika Timor- Leste. instruidu ~ instruida f. ADJETIVU Neeb eskola-boot, matenek-boot. instrumentaliza VERBU Uza ka aproveita nuudar instrumentu ba planu ka poltika ruma. instrumentalizasaun SUBSTANTIVU instrumentu SUBSTANTIVU 1. Sasn ka besi- badain neeb ema uza atu halo buat ida. 2. Objetu hanesan pianu, viola, klarinete nst. neeb ema uza atu toka. EZ. Povu Timr soi instrumentu muzikl oioin, nuudar ezemplu kafui, tihar, tala, baba-dook, lakadou, kakeit no naka. instrumentl ADJETIVU instrusaun SUBSTANTIVU 1. Orden, komandu. SIN. hadenin 2. Edukasaun, eskola-boot. instrutr ~ instrutora f. SUBSTANTIVU Ema neeb hanorin ka f instrusaun atu ema seluk aprende ka tuir. insubordinadu ~ insubordinada f. 257 ADJETIVU Neeb las subordinadu ka lakohi f ulun ba dixiplina. SIN. klebak insubordinasaun SUBSTANTIVU insufisiente ADJETIVU 1. Neeb la too. SI N. lafetak, lasaas 2. Neeb la iha kompetnsia natoon. insufisinsia SUBSTANTIVU insuflavel ADJETIVU Neeb ita bele habubu. SIN. habubu-belek E Z . Kama borraxa ida-nee insuflavel hanesan balaun. insulr ADJETIVU Nusa ka illa nian; kona- ba nusa ka illa. SIN. nusak insulina SUBSTANTIVU Substnsia neeb kontrola nivel masin-midar nian iha raan. Nuudar ezemplu, ema neeb sofre diabetes la iha insulina natoon ka la bele uza nia ho efisiente. insulta VERBU Ofende ema hodi hatudu dezrespeitu, hatete aat ka tarata lajustu. SIN. tolok EZ. Malandru neeb insulta katuas sira neeb hakilar nia bainhira nia buka atu naok bisikleta ida. insultante ADJETIVU; SIN. maktolok insultu SUBSTANTIVU Liafuan ka hahalok ho dezrespeitu neeb ofende ema ida. SIN. lia-tolok; tatolok intaktu ~ intakta f. ADJETIVU Neeb ho kondisaun tomak hela, kompletu ka la hetan estragu ida. integra VERBU Sai parte ka tama hodi pe r t e ns e ba gr upu, organizasaun ka nasaun ida. integrl ADJETIVU Neeb sai ona parte importante ba buat ida. E Z . Desportu ohin loron parte integrl kurrkulu-eskola nian. integrasaun SUBSTANTI VU Kondisaun neeb halo parte tomak iha buat ida, porezemplu organizasaun, nasaun, nst. E Z . Prosesu integrasaun Timor- Leste ba Indonzia iha 1975 la tuir povu nia hakarak. integrasionista ADJETIVU 1. Neeb hakarak ka haliis liu ba integrasaun. 2. (istriku) Neeb hakarak tuir ka sai parte Indonzia nian. SUBSTANTIVU Ema ida neeb haliis liu ba integrasaun. integrasionizmu SUBSTANTIVU Fiar ba integrasaun. integridade SUBSTANTIVU 1. Kualidade tomak. SIN. tatomak 2. Laran-moos, onestidade. ntegru ~ ntegra f. ADJETIVU integrista SUBSTANTIVU/ADJETIVU 1. (Ema) neeb fiar iha relijiaun ida nia h u n l o l o o s . SIN. fundamentalista 2. Ema fantiku neeb hakribi ema hotu neeb la fahe lisuk nia fiar. EZ. Integrista sira dalaruma gosta uza violnsia bainhira ema la tuir sira-nia hakarak. integrizmu SUBSTANTIVU intelektu 258 S U B S T A N T I V U Intelektu mak abilidade atu hatene no kompr ende hanoi n no informasaun sira. intelektul ADJETIVU/SUBSTANTIVU ( Kona- ba) ema neeb soi kapasidade atu hanoin kona-ba ideia susar ka komplikadu sira. EZ. Ita presiza intelektul barak atubel e kontri bui si ra-ni a matenek ba dezenvolvimentu nasionl. intelijente S U B S T A N T I V U (Neeb) i ha kapasidade atu komprende no aprende buat ida ho diak no lailais. SI N. matenek, ulun- mamar intelijnsia SUBSTANTIVU intensaun SUBSTANTIVU Hanoin, ideia ka planu kona-ba buat ida neeb ita hakarak halo. SIN. sasinar intensionl ADJETIVU Ne eb hal o ho intensaun, planu ka hakarak. intensivu ~ intensiva f. ADJETIVU Neeb presiza esforsu boot iha tempu badak nia laran. intensu ~ intensa f. ADJETIVU Neeb ho forsa ka kbiit boot tebes. EZ. Funu nee sai intensu no kauza destruisaun iha fatin barak. intensidade SUBSTANTIVU intensifika VERBU interesa VERBU Halo ita hakarak atu hatene barak liutn kona-ba buat ruma. SIN. haletak EZ. Livru nee interesa hau tanba hau buka informasaun kona-ba ikan sira. interesadu ~ interesada f. ADJETIVU Neeb iha interese ba buat ruma. interesante ADJETIVU Neeb dada ka atrai hau-nia interese. SIN. kletak EZ. Istria nee interesante tebes tanba koalia kona-ba tempu bainhira hau seidauk moris. interese SUBSTANTIVU Buat neeb dada ita- nia atensaun tanba furak ka serve. SIN. laletak VERBU Sente interese kona-ba buat ruma. SIN. letak interfere VERBU 1. Mete ho buat ruma ka tama klaran. S I N. haktamak, haklaur 2. Hanetik. interfernsia SUBSTANTIVU interir ADJETI VU/SUBSTANTI VU (Kona-ba) parte laran nian. EZ. Uma nee nia interir furak lahalimar. interjeisaun SUBSTANTIVU Liafuan ida neeb ema uza, baibain ho lian maka as, hodi espresa emosaun ruma hanesan hakfodak, hirus ka tauk, n.e. Amudeus! haluha rai! nee ka? EZ. Amudeus! Labarik nee mane- klosan tiha ona. interkmbiu SUBSTANTIVU Hahalok ka asaun atu troka malu. Nuudar ezemplu, estudante hosi universidade A halao estjiu iha universidade B neeb nia estudante ms 259 halao atividade ruma iha universidade A. interkontinentl ADJETIVU 1. Neeb hela iha kontinente sira-nia leet. 2. Neeb lao entre kontinente sira. internadu ~ internada f. SUBSTANTIVU Ema neeb koloka iha fatin ida ba tempu naruk ka natoon deit, nuudar ezemplu i ha kol j i u ka kampu- konsentrasaun. internasionl ADJETIVU Neeb entre nasaun rua ka liu. internatu SUBSTANTIVU 1. Eskola iha neeb alunu sira horik b, la fila loroloron ba uma bainhira aula sira hotu. 2. Per odu- f ormasaun ba mdiku ka doutr foun sira, neeb sira halao iha ospitl iha. internt S U B S T A N T I V U Rede gl obl komputadr nian neeb f informasaun oioin no fasilidade komunikasaun nian. internu ~ interna f. ADJETIVU Laran nian. SIN. larak SUBSTANTIVU 1. Alunu neeb horik iha eskola laran. 2. Mdiku neeb halao nia internatu iha ospitl ida. interpreta VERBU 1. F loloos sentidu ka arti hosi buat ida, nuudar ezemplu fraze, orasaun ka konstrusaun ida. 2. Fila ka trads liafuan no fraze ida-idak iha lian ida ba lian seluk, atu ema neeb la hatene lian dahuluk nee bele komprende. SIN. durubasa, fila lia interpretasaun SUBSTANTIVU intrprete SUBSTANTIVU Ema neeb interpreta liuliu hosi lian ida ba lian seluk. SIN. durubasa, fila-lia nain E Z . Durante tempu Nasaun Naklibur Sira nian iha Timr Lorosae, joven barak sai intrprete atu mann osan. interroga VERBU Husu barak kona-ba buat ida atubele hatene kazu ida. SIN. husu-litik, hakusuk EZ. Polsia sei interroga hela ema nee tanba nia la iha dokumentu ofisil ruma. interrogasaun, interrogatriu SUBSTANTIVU; SIN. hakusuk interrogadr ~ interrogadora SUBSTANTIVU Ema neeb halao interrogatriu ida. interrompe V E R B U 1. Hapara ka hanetik derrepente. 2. Hapara ka atrapalla ema neeb koalia hela. EZ. Tanba alunu nee interrompe beibeik, mestre la konsege esplika konseitu nee. interrupsaun SUBSTANTIVU interruptr SUBSTANTIVU Botaun ida, baibain iha parede, neeb ita fila hodi loke ahi. intersesaun SUBSTANTI VU Tama klaran hodi tulun. EZ. Sarani sira reza beibeik ba Maromak liuhosi santu sira-nia intersesaun. intervalu 260 SUBSTANTIVU 1. Distnsia entre buat rua. SIN. leet 2. Tempu badak entre atitividade rua, liuliu atubele deskansa. SIN. hahotas EZ. Kursu nee sei too tuku 10, hafoin iha intervalu minutu 15 no hah fali tuku 10:15. intestinu SUBSTANTIVU Tubu naruk iha ema no balada sira-nia kabun laran neeb l ori hahn hosi estmagu hodi prepara atu haliur tiha. Intestinu nee nakfahe ba laran-metan no laran-mutin (ka tee-oan). intimidasaun SUBSTANTIVU Hahalok hatauk nian. SIN. hakdedar, hatauk EZ. Iha tinan 1999 povu Timr tauk atu b vota tanba milsia sira halao intimidasaun, katak s mak vota sei mate. intimida VERBU ntimu ~ ntima f. ADJETIVU 1. Neeb iha ita-nia klamar laran. EZ. Maromak deit mak hatene ita- ema nia hanoin ntimu. 2. Neeb besik liu iha relasaun. EZ. Belun ntimu sira tenke ajuda malu bainhira ida monu ba susar. intimidade SUBSTANTIVU intoksikasaun SUBSTANTIVU Hahalok f venenu nian. SIN. harason intolernsia SUBSTANTI VU Hahalok la tolera ema, moris, fiar ka buat ida. EZ. Intolernsia mosu tanba ema barak hanoin kloot. intolerante ADJETIVU intriga SUBSTANTI VU Planu subasubar neeb ema ka grupu ruma halao ho hanoin atu f susar, halo aat ka halao hahalok ilegl ida. SIN. futu-lia intrigante SUBSTANTIVU Ema ida neeb gosta intriga. SIN. futuliadr introds VERBU 1. Hatama. 2. Hatada ba dala uluk. introdutriu ~ introdutria f. ADJETIVU introdusaun SUBSTANTIVU 1. Hahalok hatama nian. 2. Liafuan balu ka memsajen ba lee-nain sira neeb imprime iha livru nia hun, lia maklokek. E Z . Livru nee nia introdusaun hatoo informasaun kona-ba oins hah hakerek. intruzu ~ intruza f. SUBSTANTIVU Ema neeb tama ba fatin ida, liuliu edifsiu ida, ho intensaun kriminl. EZ. Ami telefona ba polsia tanba haree intruzu ida foin tama ba ami-nia eskritriu. inu SUBST ANT I V U Ai -knananuk ka kantigu hodi hahii buat ka ema ruma. inundasaun SUBSTANTI VU Bee neeb sae makaas no suli ba fatin-fatin hodi halo ema bele mout. SIN. bee-taka, bee-sae, saserek, rai-nabeen, lalubur inur ms inur-kain SUBSTANTI VU Parte inus ka ibun balada nian neeb naklosu ba oin. 261 Rai-inur katak rai neeb nia rohan naruk tama ba tasi laran. inus SUBSTANTI VU Parte oin nian iha ibun leten entre matan rua neeb naklosu ba oin, iha kuak rua atu hodi dada no hasai iis, nunee ms hodi hois foer iha inus laran. inus-kuak SUBSTANTIVU Kuak rua inus nian atuhodi dada no hasai iis, no ms hodi hasai foer. inus-metin SUBSTANTIVU Moras ida neeb ema hetan tanba infesaun iha knalus ka membrana inus nian halo kakorok sai manas hodi halo inus-been suli no fani. invade V E R B U Tama ho beran ka violnsia. SIN. haklurit invlidu ~ invlida f. ADJETIVU Neeb la iha vigr ka kbiit legl, nunee la serve atu uza. SUBSTANTIVU Ema neeb tanba tinan-tuan ona ka moras sei la bele tan halao serbisu ida. EZ. Golu nee invlidu tanba nia hatama ho liman. invazaun SUBSTANTI VU Hahalok tama iha fatin ida ho beran ka violnsia. EZ. Komunidade internasionl no Kreda kondena invazaun neeb rain boot balu halo ba rain kiik sira. invazr ~ invazora f. SUBSTANTI VU Ida neeb halao invazaun. inventa V E R B U Hamosu pl anu, instrumentu ka mkina foun ida. invensaun SUBSTANTIVU 1. Hahalok inventa nian. 2. Buat ida neeb ema inventa. inventriu SUBSTANTIVU Lista no relatriu kona-ba ema ka empreza iha nia sasn. inventiva SUBSTANTIVU Jeitu atu inventa. inventr ~ inventora f. SUBSTANTIVU Ema neeb inventa buat ida. invernu SUBSTANTI VU Estasaun malirin entre outonu ho primavera iha rain sira neeb iha klima temperadu, n.e. Portugl, Austrlia parte sl, Kanad, Japaun nst. inversu ~ inversa f. ADJETIVU 1. Neeb hatuur tiha ona iha sentidu hasoru naturl. 2. Sorun i ha pozi saun, diresaun, orden no efeitu. SIN. kontrriu, maksakar SUBSTANTIVU Buat ida neeb sai sorun ba buat seluk ida. investe VERBU 1. Tau osan iha projetu finanseiru ka propriedade ida ho esperansa atu hetan lukru. 2. F pose ho kargu ka dignidade ida. EZ. Governu sei f oportunidade ba komersiante rai-liur nian atu investe iha Timr. investiga VERBU Buka-hatene kona-ba kazu ida ho dalan sistemtiku no 262 forml atubele hetan lia-loos. SIN. haknokar EZ. Polsia sei investiga hela ema balu atu hatene loloos s mak hah distrbiu nee. investigasaun SUBSTANTIVU investigadr ~ investigadora f. SUBSTANTIVU Ema neeb investiga ka halo investigasaun. SIN. maknokar investimentu SUBSTANTI VU Hahalok ka efeitu investe nian. invizivel ADJETIVU Neeb ema la bele haree-hetan tanba la mosu ka subar hela. SIN. haree-labelek invizibilidade SUBSTANTIVU invoka VERBU 1. Bolu Maromak ka ema ruma nia tulun. SIN. hamulak, tota lia 2. Orasaun badak ida hanesan hamulak. invokasaun SUBSTANTIVU involuntriu ~ involuntria f. ADJETIVU 1 . Neeb halao lah hakarak, ka lah kontrole neon ka kakutak nian. 2. Halao kontra ema ida nia hakarak. invulneravel ADJETIVU Neeb ita la bele hakanek ka halo aat. SIN. hakanek-labelek invulnerabilidade SUBSTANTIVU iodu SUBSTANTIVU Kristl metan neeb serve hodi prepara been kr- violeta ida neeb bele uza nuudar ai-moruk antisptiku. iogurte SUBSTANTI VU Ai-han ida halo ho susubeen-uut siin ho baktria iha laran. Iorke SUBSTANTIVU Sidade ida iha rai- Inglaterra nia balun norte. Iorke Foun ms Novaiorke SUBSTANTIVU Sidade boboot ida nakfati iha Estadu Naklibur Sira Amrika Nian nia raat nordeste. iprbole SUBSTANTIVU Koalia ka espresaun neeb ezajera liu ka haboot resin faktu sira. ipersensivel ADJETIVU 1. (Ema ka isin-balun) neeb sensivel liu. 2. (Ema) neeb sente laran- kanek lailais. ipersensibilidade SUBSTANTIVU ipnoze SUBSTANTIVU Tratamentu mdiku hodi hadukur ema nia kakutak. ipntiku ~ ipntika f. ADJETIVU ipnotiza V ERBU Hadukur ema liuhosi ipnoze. EZ. Naok-teen balu ipnotiza ema molok atu naok. ipkrita ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb hakfudik ka finje kualidade diak ida neeb nia afinl la soi. SIN. laran-makerek, falsu ipokrizia SUBSTANTIVU 1. Hatudu virtude ka hahalok diak neeb loloos la iha. EZ. Moris nee nakonu ho ipokrizia tanba ema koalia oin ida no halo oin-seluk. 2. Devosaun bosok ka falsu. ipoteka 263 SUBSTANTIVU Kontratu iha neeb ema peora rikusoin ruma hanesan rai ka uma hodi selu tusan. ipteze SUBSTANTIVU 1. Esplikasaun ida bazeia ba evidnsia neeb limitadu no ita tenke hametin ho prova liutn. 2. Buat ida neeb sei hanoin deit, neeb seidauk mosu ka sai realidade. SIN. supozisaun ipottiku ~ ipottika f. ADJETIVU psilon SUBSTANTIVU Letra alfabetu gregu no romanu ninian, hakerek ho tadak Y (boot) ka y (kiik). psilon la serve ba hakerek lia- tetun, maib uza fali hodi hakerek lia-fataluku. Irabere (Mota-) SUBSTANTIVU Mota iha Watukarbau no Iliomar nia leet, neeb suli nafatin iha tempu bailoro. Irake (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha zia Loromonu. Nia naran uluk Mezopotmia, katak rain iha mota rua nia leet. irakianu ~ irakiana f. ADJETIVU Rai-Irake nian; kona-ba rai-Irake. SUBSTANTIVU Ema Irake. Iralalaru (Bee-Lihun) SUBSTANTIVU Bee-lihun boot ida iha zona Lospalos besik Mehara. iranianu ~ iraniana f. ADJETIVU Rai-Iraun nian; kona-ba rai-Iraun. SIN. persa SUBSTANTIVU Ema Iraun. Iraun (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha zia Loromonu. Prsia maka nia naran uluk. Irlanda (rai-) SUBSTANTI VU Rai-kotun ida rai- Bretaa nia sorin loromonu nian. Repblika Irlanda okupa rain nia nia parte boot liu. irlands ~ irlandeza f. ADJETIVU Rai-Irlanda nian; kona-ba rai-Irlanda. SUBSTANTIVU 1. Ema Irlanda. 2. (lia-irlands) Dalen Irlanda nian. SIN. lia-galiku irmn SUBSTANTIVU Feto la kaben neeb tama kongregasaun ka orden monstika ida Kreda Katlika ka Kreda Ortodoksa nian hodi f nia moris tomak ba halao knaar sira neeb nia superiora haraik atu serb Maromak no ema sira. SIN. madre irmaun SUBSTANTIVU 1. Mane la kaben neeb tama kongregasaun Kreda Katlika nian hodi f nia moris tomak ba halao knaar sira neeb nia superir sira haraik atu serb Maromak no ema sira. Nia baibain la simu ordenasaun nai-lulik. 2. Seminarista. ironia SUBSTANTIVU 1. Buat ida neeb akontese ho kontrriu ba buat neeb ita hakarak ka hein. 2. Koalia ho zombaria no sarkazmu, hodi finje ita la hatene ka simu buat ida neeb ita loloos la gosta. SI N. lia- bones, babones irniku ~ irnika f. ADJETIVU 1. Ironia nian; ho ironia. 2. Koalia ka situasaun nakonu ho ironia. 264 3. Kmiku tanba hatudu ironia. EZ. Nia ema neeb kontra violnsia maib irniku tebes tanba hosi kotuk nia sadik ema hodi baku malu. ironiza VERBU Koalia ho ironia. SIN. hakbones irrasionl ADJETIVU Neeb hasoru razaun. irrel ADJETIVU Neeb las realidade, mehi deit. irrefutavel ADJETIVU Neeb ita la bele nega; tanba evidente ka momoos loos. SIN. nega-labelek, hatiran- labelek irregulr ADJETIVU Neeb la tuir regra ka norma baibain nian. irregularidade SUBSTANTIVU irrekonsiliavel ADJETIVU Neeb ita la hadame. SIN. hadame-labelek irrelevante ADJETIVU Neeb las relevante, ladn kona. E Z . Prova ida-neeb advogadu hatoo loloos irrelevante ba kazu nee. irrelevnsia SUBSTANTIVU irremediavel ADJETIVU Neeb ita la bele remedeia ka haloos. SI N. habali-labelek, haloos- labelerk irremediabilidade SUBSTANTIVU irreparavel ADJETIVU Neeb ita la bele hadia. SIN. hadia-labelek irreparabilidade SUBSTANTIVU irresponsavel ADJETIVU Neeb hatudu atitude responsavel. SIN. laresponsavel, latesak EZ. Empregadu nee bele halo aat projetu tomak ho nia hahalok irresponsavel. irresponsabilidade SUBSTANTIVU irrezistivel ADJETIVU Neeb sei la bele reziste ka susar atu kontrola. SIN. satan-labelek irriga VERBU Dada ka husik bee liuhosi kanu ka bee-dalan ba fatin ida hodi halo ai-horis moris ka buras. SIN. haroo irrigasaun SUBSTANTIVU; SIN. haroon isik ADJETIVU Isin nian; kona-ba isin. SIN. korporl, korpreu isin SUBSTANTIVU 1. Ai-fuan no modo nia naan no kulit hamutuk. 2. Balada ka ema nia naan, kulit no ruin hamutuk. 3. Buat ida nia parte laran ka importante. isin-balun SUBSTANTI VU Liman ka ain. SIN. membru isin-baruk ADJETIVU/SUBSTANTIVU Sente isin ladn diak, moras uitoan. isin-diak ADJETIVU Neeb la hetan moras ruma ka goza sade diak. SUBSTANTIVU Kondisaun la hetan moras nian, isin tomak funsiona didiak. SIN. sade isin-fraku ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Neeb) la iha forsa, liuliu tanba moras ruma. isin-lais 265 ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Neeb iha) kapasidade atu hanoin ka halo buat ida lailais liu. isin-lolon SUBSTANTIVU Isin nia lolon. isin-malirin SUBSTANTIVU Moras neeb halo ema sente malirin no nakdedar nafatin. isin-metak ms isin-metan SUBSTANTI VU Parte kulit nian neeb sai azl tanba hetan tuku ruma. SIN. isin-lolon metan, baku- fatin, isin-azuladu isin-molik ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Neeb) isin- lolon la taka ka nakloke tomak; la hatais roupa ida. SI N. isin- tanan isin-moras SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Kondisaun) la iha sade ka lakon sade nian; sente isin-baruk loos. isin-rua SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Kondisaun bainhira feto) kous oan iha knotak laran ba kurakuran fulan sia nia laran. SI N. ho estadu hela isin-tanan ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Neeb) la iha hatais ruma taka isin. SIN. isin- molik isin-todan ADJETIVU Neeb sente katak forsa la iha atu halao atividade ka knaar ruma. SIN. baruk iska SUBSTANTIVU Ukar ka ai-han seluk neeb ema tau iha kail nia rohan atubele dada no kaer ikan. SIN. umpa iskeiru SUBSTANTI VU Utensliu kiik atu hamosu ahi, bele enxe ho gs ka mina-rai. isn (lia-) SUBSTANTI VU Dialetu lia-idalaka nian neeb koalia iha subdistritu Turiskai. Ema Isn, katak makdalek lian ida-nee nian. ispniku ~ ispnika f. ADJETIVU Neeb nia hun iha rai- Espaa. ispanu-amerikanu ~ ispanu- amerikana f. ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Kona-ba) ema Amrika neeb koalia espal ka nia bizavn sira ema ispniku. Istambl SUBSTANTIVU Sidade boot ida iha rai-Turkia. Konstantinopla maka nia naran uluk nian. isterektomia SUBSTANTIVU Operasaun sirrjika kona-ba tesi sai feto nia oan- fatin ka teru. isteria SUBSTANTIVU 1. Moras nervozu neeb hatudu konvulsaun ka bibi-maten. 2. Kondisaun nervus no laran tuku-tuku makaas; pniku tan buat ida neeb halo ema sente tauk ka laran-manas liu. EZ. Isteria kona foin-sae fantiku sira bainhira ditadr mosu kedas iha sira-nia oin, halo sira hakilar no tanis hanesan ema bulak. istriku ~ istrika f. ADJETIVU EZ. Feto nee sai istriku bainhira nia haree nia alin mate tanba karreta xoke. istmu 266 SUBSTANTI VU Rai-dilan kloot no naruk i da neeb tutan pennsula ida ba rai-boot. SIN. rai-kain istria SUBSTANTIVU 1. Ai-knanoik, liuliu kona-ba ema nia moris. SIN. kontu EZ. Avn sira gosta konta istria kona-ba bibi-atan neeb badinas no neon-nain. 2. Haktuir kona-ba moris povu ka ema ida nian. EZ. Loron 20 fulan-Maiu sai parte istria Timor-Leste nian ida tanba iha loron nee ita hetan fali independnsia. istoriadr ~ istoriadora f. SUBSTANTIVU Ema neeb estuda no hakerek kona-ba istria, liuliu nuudar serbisu profisionl. istriku ~ istrika f. ADJETIVU 1. Istria nian, kona-ba istria. 2. Neeb iha importnsia ba istria povu ka nasaun nian. EZ. Loron 30 fulan-Setembru sai loron istriku ida ba povu Timor- Leste. istori malu VERBU Koalia aat no briga too baku malu. istori-malu SUBSTANTIVU ita PRONOME EMAK 1. no hau hamutuk. 2. Imi no ami hamutuk. Ita PRONOME EMAK ONORFIKU Li af uan neeb troka pronome bainhira ita hakarak hatudu respeitu ba ema ida. Pronome nee ita sempre hakerek ho letra i boot. Ita-Boot PRONOME EMAK ONORFIKU Li af uan neeb troka pronome bainhira ita hakarak hatudu respeitu boot ba ema ida. Pronome nee ita sempre hakerek ho letra i no b boot. Hodi has ema nain-rua ka liu, ita dehan ka hakerek Ita-Boot sira hodi troka pronome imi. Itlia (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha Europa Sl. Nia kapitl, Roma, hori ul uk sentru Impri u Romanu nian no ohin sei sede Kreda Katlika nian. italianu ~ italiana f. ADJETIVU Rai-Itlia nian; kona-ba rai-ndia. SUBSTANTIVU 1. Ema Itlia. 2. (lia-italianu) Dalen rai-Itlia nian. itliku ~ itlika f. ADJETIVU Kona-ba Itlia antiga. SUBSTANTIVU Estilu-hakerek hatoba ida hanesan tuirmai nee: hakerek itliku. SIN. letra- hatoba ita-nia PRONOME MAKSOIK Neeb ita mak soi. EZ. Ita-nia povu koalia dalen barak. Ita-nia PRONOME MAKSOIK Neeb Ita mak soi. EZ. Hau atu karimba Ita-nia pasaporte. ita-nian PRONOME MAKSOIK Neeb ita mak soi. Maklalin ka variante nee hanesan ho ita-nia, maib tuir substantivu ida-neeb nia refere b. EZ. Ita la presiza sira-nia osan; ita soi ita-nian. 267 Ita-nian PRONOME MAKSOIK Neeb Ita mak soi. Maklalin ka variante nee hanesan ho Ita-nia, maib tuir substantivu ida-neeb nia refere b. E Z . Kaneta nee Ita-nian, Sr. Filipe? itinerriu SUBSTANTIVU Orriu kompletu kona- ba viajen ida, neeb temi fatin hotu-hotu neeb ita atu b. iupi SUBSTANTIVU Ema ida neeb moris iha famlia riku no sai boot ho mentalidade materialista no maromak-laek. Liafuan ingls nee (yuppie) refere beibeik ba joven sira iha rain riku sira Mundu Dahuluk nian. EZ. Timoroan sira la gosta iupi portugs sira neeb mai serbisu iha Timr no lakohi aprende lia- tetun. izentu ~ izenta f. ADJETIVU Neeb livre, katak lei ka taxa, ka kastigu sei la kona. SIN. foruk EZ. Korpu diplomtiku sira baibain hatama sasn maib sira izentu hosi taxa importasaun nian. i zensaun SUBSTANTI VU; SI N. haforun izlmiku ~ izlmika f. ADJETIVU Izlaun nian, kona-ba fiar Izlaun. izlands ~ izlandeza ADJETIVU Rai-Izlndia nian, kona- ba rai-Izlndia. SUBSTANTIVU 1. Ema Izlndia. 2. (lia-izlands) Dalen Izlndia nian. Izlndia (rai-) SUBSTANTI VU Rai-kotun boot no estadu iha Tasi Nrdiku, nakfati iha Europa nia sorin nordueste. Izlaun SUBSTANTI VU Relijiaun ida, ohin loron naklekar ba zia no frika parte boot, neeb Maom mak harii iha rai-Arbia iha skulu dahituk liutiha Kristu. izoladu ~ izolada f. ADJETIVU Neeb hela ketak ka dook tiha hosi sira seluk. SIN. haksiit izolamentu SUBSTANTIVU . izola VERBU 1. Haketak ka hadook tiha hosi ema seluk. E Z . Prizaun balu izola tiha prizoneiru sira neeb siak no violentu. 2. Hadia materil ruma atu manas, lian ka eletrisidade la bele liu borus. Izral (rai-) S UB S T A NT I V U Estadu ida iha Lorosae Klarak neeb okupa territriu rai-Palestina nian no povu judeu mak ukun. izraelita ADJETIVU Izral nian, kona-ba rai- Izral. SUBSTANTIVU 1. Ema Izral. 2. Ema judeu (lalika sidadaun rai-Izral nian). 268 Jj Jakarta SUBSTANTIVU Sidade boot iha rai- Java Loromonu neeb sai kapitl Indonzia nian, sentru ba governu no komrsiu. jaketa SUBSTANTIVU Faru mahar no naruk neeb bele uza atu tahan ema hosi malirin no ms anin. Jaku SUBSTANTI VU Illa kiikoan ida pertense ba no besik distritu Lospalos; rai neeb ema la horik b maib fatin ida neeb turista sira gosta vizita. jambata SUBSTANTIVU Ai-lalete boot neeb uza atu hakat liu mota ka rai- olat. jambua SUBSTANTIVU Ai-fuan ida hanesan saburaka maib boot liu ho laran mean ka mutin bainhira nia tasak. NARAN BOTNIKU: Citrus paradisi Janeiru (fulan-) SUBSTANTIVU Fulan dahuluk neeb hah bainhira troka tinan tuan ba tinan foun. janela SUBSTANTIVU 1. Kuak kuadradu didin-lolon uma nian ka iha karreta nia lolon neeb taka ho vidru-tahan, bele loke atu simu anin, naroman ka ema bele hateke tuir. 2. Iha komputadr, janela katak fatin ho kuadradu kiikoan iha lidun liman loos neeb ema bele uza atu taka nia programa. jantr SUBSTANTIVU 1. Han kalan nian. 2. Festa kiik neeb hamutuk ho han-kalan. EZ. Ser Antniu konvida ema balu ba halo jantr ho nia famlia tomak. Japaun (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha zia Lorosae neeb konsege okupa Timr durante Funu Raiklaran Daruak nian hosi tinan 1942-1945. japons ~ japoneza f. ADJETIVU Rai-Japaun nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Japaun. 2. (lia-japons) Lian rai-Japaun nian. jardn SUBSTANTIVU 1. rea rai iha uma sorin neeb iha ai-funan, ai- hun, no duut. 2. Parke kiik neeb ita hetan iha sidade. EZ. Labarik sira halimar iha jardn Ita NaI-Feto Ftima nian. jardn infantl SUBSTANTI VU Fatin-halimar ho eskola ba prepara labarik sira atu tama eskola primriu. jardinajen SUBSTANTIVU 1. Serbisu hodi kuda ai-funan no ai-hun oioin iha jardn laran. 2. Serbisu halo jardn nuudar profisaun. SIN. ortikultura jardineiru ~ jardineira f. SUBSTANTI VU Ema neeb tau matan ka haree jardn hanesan ninia serbisu baibain nian ka nuudar pasatempu. jarra 269 SUBSTANTIVU Fatin atu tau ai-funan. SIN. vazu jatu S UBS T ANT I V U 1. Lkidu-musan neeb sai tanba hetan presaun, hanesan mina-morin kaleen neeb ema rega ba isin- lolon. 2. Mkina neeb funsiona tanba hamanas r hafoin husik sai hosi jatu neeb makaas tebes. 3. ( avi aun- j at u) Aviaun ka kasemok neeb uza forsa mkina jatu nian. Java (rai-) SUBSTANTIVU Rai-kotun boot ka illa iha Indonzia neeb nakfati iha rai-Samatra no rai-Bali nia leet. javans ~ javaneza f. ADJETIVU Rai-Java nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Java, Java- oan. 2. (lia-javans) Lian rai-Java nian. jz SUBSTANTIVU Estilu mzika populr ho rtmu neeb makaas no envolve improvizasaun. jeitu SUBSTANTIVU 1 . Matenek no abilidade neeb ema iha atu halao buat ida. 2. Tipu serbisu ka tknika ruma neeb presiza kursu ka matenek espesil. jejn SUBSTANTIVU Tempu durante neeb ema la han, liuliu tan motivu relijiozu ka mdiku. EZ. Molok atu Pskua, sarani sira halo jejn iha sesta-feira semana- semana. jeladu ~ jelada f. ADJETIVU Malirin tanba tau iha jeleira ka tau kahur ho jelu- fatuk. SUBSTANTIVU Sorvete neeb ema han hodi halo laran malirin. E Z . Diak liu hemu bee jeladu bainhira loron manas makaas. jeleira SUBSTANTIVU Kaixa malirin neeb liga ba eletrisidade atubele malirin nafatin hodi uza ba rai ai-han ka hemu hanesan ai- fuan, pudn, bee, naan no buat seluseluk tan. jelu SUBSTANTIVU Bee neeb malirin too nahisi hodi sai toos hanesan fatuk. jelu-fatuk SUBSTANTIVU Bee neeb ema rai ka halo too malirin no toos hanesan fatuk. jenerl SUBSTANTIVU Diviza iha militr nia laran neeb dala barakliu marka ho fitun. jeneraliza VERBU 1. Halo infernsia jerl. 2. Koalia sala hodi la halo distinsaun sira neeb presiza. EZ. Bainhira ema hatete katak rai- Timr tomak maran, ema nee jeneraliza deit, tanba loloos parte barak iha rai-Timr ms matak no buras. jeneralizasaun SUBSTANTIVU jneru SUBSTANTIVU Oin ka tipu ida. SI N. espsie EZ. Iha rai-Timr iha ai-fuan jneru oioin, hanesan hudi, haas, ai-dila, derok no seluseluk tan. jniu SUBSTANTIVU 1. Jeitu diak tebes ka kapasidade iha buat ruma. 270 2. Ema neeb matenek, kreativu liu ka iha talentu barak. jniu-aat ADJETIVU/ SUBSTANTIVU Hirus-teen, nervozu lailais bainhira ema la tuir nia hakarak. E Z . Labarik nee iha jniu-aat hanesan nia av-mane. jniu-diak ADJETIVU Neeb nia hahalok diak no hakmatek. jenosdiu SUBSTANTIVU Buka oho povu tomak ida. E Z . Ema sira neeb pratika jenosdiu iha Bznia sei lori ba tribunl internasionl, maib militr indonziu sira neeb halo krime jenosdiu iha Timr la hetan kastigu ida. jentiu ~ jentia f. ADJETIVU/ SUBSTANTIVU 1 . Las sarani, la tuir sarani nia hanorin no hanoin, la iha fiar iha Kristu. 2. Animista, molok tama kristianizmu 3. (Ema) las judeu. jenuinu ~ jenuina f. ADJETIVU Loos ka tebes, tuir buat neeb iha ka mosu, tuir realidade loloos. jeofzika SUBSTANTIVU Matenek ka sinsia kona-ba rai nia karakterstika fzika sira. jegrafu ~ jegrafa f. SUBSTANTIVU Ema matenek kona-ba jeografia. jeografia SUBSTANTIVU 1. Matenek ka sinsia kona-ba rai nia belak, nia karakterstika fzika sira, produsaun naturl, ema, divizaun poltika, komrsiu no buat seluseluk tan. jeogrfiku ~ jeogrfika f. ADJETIVU jeolojia SUBSTANTIVU Matenek ka serbisu kona-ba rai-isin, nia estrutura, kompozisaun no nia mamaek ka dezenvolvimentu. jeoljiku ~ jeoljika f. ADJETIVU jeometria SUBSTANTIVU Matemtika nia sanak ida neeb estuda kona-ba relasaun pontu, lia, kurva, belak no seluseluk tan. jeradr SUBSTANTIVU 1. Mkina neeb deit mak bele f sai gs, suar, eletrisidade no seluseluk tan. 2. Mkina ida neeb bele f enerjia ka eletrisidade no serve liuliu bainhira ahi mate. jerl ADJETIVU 1. Neeb hakohak ka kona parte hotu-hotu, las balun deit. SIN. universl 2. Ordinriu, baibain nian. 3. Las espesil ka partikulr ida, la haliis ba ida deit ka lokl. SUBSTANTIVU Galeria ka fatin aas iha teatru laran, hosi neeb ema sira hateke ba espetkulu. jerniu (ai-) SUBSTANTIVU Planta ida neeb f ai-funan furak ho kr oioin. Ema sira kuda beibeik ai-funan jerniu nee iha vazu laran. jerasaun SUBSTANTIVU 1. Dezenvolvimentu umakain nian hosi tempu uluk beiala sira too oras nee daudaun. 271 2. Ema lubun ho otas hanesan. SIN. dalas 3. Otas hosi dalas ida ba dalas seluk. EZ. Ema neeb oho ema seluk, sei hetan malisan hosi jerasaun ba jerasaun. jernsia SUBSTANTIVU Knaar jerente nian. jerensil ADJETIVU jerente SUBSTANTIVU Ema neeb halao empreza ka komrsiu ida. SIN. malaok jeriatria SUBSTANTIVU Sanak hosi medisina neeb kona-ba katuas no ferik sira no sira-nia moras oin-oin. jeritriku ~ jeritrika f. ADJETIVU jerikn SUBSTANTIVU Masa ka kaleen atu rai mina-rai, bee, gazolina ka buat seluseluk tan neeb lkidu. Jeruzalein SUBSTANTIVU Sidade boot iha rai- Palestina, sentru antigu no naran-boot ba fiar judu, sarani no musulmanu. jestaun SUBSTANTIVU Knaar halao empreza ida, liuliu empreza komersil. SIN. halaon jestu SUBSTANTI VU Espresaun neeb ema hatoo liuhosi nia oin, isin ka liman bainhira f sai hanoin ka emosaun ho intensaun halo makaas ka espresa nia hanoin ba ema seluk. jestikula V E RBU; SIN. bal mas, hakfikur jesu SUBSTANTIVU Ligadura neeb ema uza atu bobar liman ka ain tohar, nakonu ho simentu mutin neeb sai toos atu labele bokon bainhira bee kona. EZ. Labarik nee ain tohar tanba nee doutr sira tau jesu ba nia ain atu labele book an demais. jezuita SUBSTANTIVU Membru Kompaia Jezs nian, orden katlika ida neeb Insiu de Loyola mak harii iha tinan 1534. Jezs Kristu SUBSTANTIVU Maromak Nia Oan no maksoin ema sira-nian. Sarani sira, hodi hatudu respeitu boot, baibain haktemik Nia ho ttulu Ita Nai Jezs Kristu selae Ita Nai deit. jigante SUBSTANTI VU Ema neeb boot tebes la hanesan baibain. SIN. ema kloe. EZ. Bainhira Davd funu hasoru Golit, hanesan ms nia funu hasoru jigante ida, maib too ikus David mak mann. jin SUBSTANTIVU Tua-manas ingls ida, halo hosi trigu hamorin ho zimbru-musan. jinasta SUBSTANTI VU Ema ida neeb pratika jinstika. jinstika SUBSTANTIVU Kursu ezerssiu fziku nian ba dezenvolve isin, halo nia sai toos no makaas. jinziu SUBSTANTIVU Fatin ka uma neeb ema uza ba jinstika ka desportu seluk. jinekolojia 272 SUBSTANTIVU Sinsia kona-ba moras sira feto nian. jinekolojista SUBSTANTIVU Mdiku ka matenek- nain neeb estuda ka halo i nv es t i gas aun kona- ba jinekolojia. jipe SUBSTANTI VU Karreta kiik ida neeb nakloke no iha roda haat, dala barak liu militr sira mak uza tanba nia forte no lailais maski lao iha fatuk ka tahu nia laran. jipiu SUBSTANTIVU Karreta ida neeb boot no aas liu karreta baibain nian. EZ. Karreta governu nian ohin loron barakliu jipiu. jirafa SUBSTANTIVU Animl maksusuk ka mamferu rai-frika nian neeb aas, kakorok naruk no iha ain haat. Nia fulun kinur, no taka ho pontu boot barak ho kr- metan. jirasl SUBSTANTIVU Ai-funan aas neeb iha funan-tahan boot no kinur; dala ruma ema han nia musan bainhira tuan tiha ona tanba midar hanesan fore-rai. jria SUBSTANTI VU Koalia ida neeb grupu oioin, porezemplu joven sira, militr sira ka marieiru sira gosta uza, ho liafuan espesil neeb ema seluseluk ladn hatene. SIN. kalaun EZ. Iha joven sira-nia jria liafuan manduku katak noiva. js SUBSTANTIVU Fatuk mutin halo hosi ahu neeb dala barak uza iha eskola atu hakerek ba kuadru; iha ms js ho kr oin-oin. joallaria SUBSTANTIVU 1. Knaar ka arte halo joia sira hosi fatuk-murak. 2. Fatuk-murak ka joia oioin. 3. Loja neeb faan fatuk- murak oioin. joalleiru ~ joalleira f. SUBSTANTIVU Ema neeb prepara ka faan fatuk-murak ka joallaria. jogador ~ jogadora f. SUBSTANTIVU Ema neeb pratika desportu ka jogu ruma. E Z . Jogadr futebl hanesan futebolista ka tebebola-nain. jogu SUBSTANTIVU Halimar ida. joia SUBSTANTI VU Fatuk-murak ida neeb prepara tiha ona nuudar enfeite. jkei SUBSTANTI VU Ema neeb halai kuda iha kompetisaun halai- taru kuda. jornl SUBSTANTIVU Publikasaun ida imprime iha surat-tahan belar no naruk neeb f sai nafatin lia-foun oioin, artkulu no ms publisidade. EZ. Ema neeb lee jornl loron- loron, sei hetan informasaun barak. jornalista SUBSTANTI VU 1. Ema neeb nia serbisu, profisaun ka interese mak buka informasaun atu f sai liuhosi jornl. 273 2. Reporter ba rdiu ka televizaun. 3. Ema neeb hakerek nia diriu. jornalizmu SUBSTANTIVU Kona-ba serbisu atu hakerek, edita no publika nian. EZ. Jornalizmu durante okupasaun indonzia nia kualidade aat lahalimar. joven SUBSTANTIVU Ema neeb las tan ona labarik maib ms seidauk sai adul tu. S I N . foin-sae, adolexente judazmu SUBSTANTIVU Relijiaun povu judeu nian, neeb horiuluk mosu mai iha rai-Palestina no sai fiar sarani nia hun. judaiku ~ judaika f. ADJETIVU judeu ~ judia f. SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Ema) neeb tuir judazmu, ka pertense ba povu ebreu. EZ. Ita NaI Jezs Kristu maksoin povu judeu nian no ita-nian ms. judikatura SUBSTANTIVU Serbisu-fatin ba juis ka tesi-lia nain sira. judisil ADJETIVU 1. Kona-ba ka prpriu ba u k u n j u d i s i r i u k a administrasaun justisa nian. SIN. legl 2. Kona-ba tribunl, tribunl nian. judoka SUBSTANTIVU Ema neeb pratika ka domina desportu judu. judu SUBSTANTIVU Desportu japons ida neeb nia forma mai hosi ju- jitsu. Iha desportu nee jogadr sori an hosi maksakar nia atake oioin. juis SUBSTANTIVU Ema neeb tesi lia, liuliu iha tribunl. SIN. tesi-lia nain julga VERBU Tesi lia. EZ. Problema nee sei lori ba tribunl atu juis bele julga. julgamentu SUBSTANTIVU Hakotun ka desizaun neeb halo ka hamonu ba ema bainhira lia ida lori ba tribunl. SIN. tesi-lia, lia-tesin Jullu (fulan-) SUBSTANTIVU Fulan dahituk tinan nian, tuir fulan-Juu no uluk- fulan-Agostu. jnior ADJETIVU 1. Klosan liu. ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Iha desportu) jogadr ho tinan entre 16 no 19. LIAFUAN-SORUN: snior junta SUBSTANTIVU Ema-lubun neeb hamutuk atu halo desizaun kona-ba buat ruma. SIN. komisaun Juu (fulan-) SUBSTANTIVU Fulan daneen tinan nian neeb tuir fulan-Maiu no uluk-ba fulan-Jullu. jura VERBU Hatoo liafuan ho fiar katak buat neeb hatoo nee loos no tebes. Bainhira jura ema dala barak temi Maromak, matebian ka ema lulik ruma nia naran hanesan sasin ba buat neeb nia hatoo. jura-falsu SUBSTANTIVU Hahalok f testemuu loloos ka tebes iha tribunl, 274 maski lori Maromak ka ema lulik ruma nia naran nuudar sasin. juradu ~ jurada f. SUBSTANTIVU 1. Ema neeb jura tiha ona atu hakotu lia iha kazu ruma iha tribunl. 2. Ema neeb jura tiha ona f sasin ba kazu iha tribunl. juramentu SUBSTANTI VU Hahalok ema jura nian hodi hasae lia ba Maromak, santu ruma ka ema lulik-nain ruma nuudar sasin. EZ. Bainhira feto no mane kaben iha igreja, sira rua halo juramentu atubele hela hamutuk iha susar ka diak nia laran. juri SUBSTANTI VU 1. Ema-lubun ida neeb fihir ka hili tiha ona tuir lei no halo juramentu atu halao ka f desizaun ba kazu ruma iha tribunl. 2. Ema-lubun neeb avalia kandidatu sira iha ezame ruma, selae mataruk ka konkorrente sira iha kompetisaun ruma. jurdiku ~ jurdika f. ADJETIVU Kona-ba judikatura ka tribunl. jurisprudnsia SUBSTANTIVU Sinsia kona-ba lei no direitu sira. jurista S UB S T A NT I V U Ema peritu ka matenek loos kona-ba lei. jurus SUBSTANTIVU Osan neeb ema hetan nia funan bainhira tau ka depozita iha banku ka f- empresta ba ema seluk. SIN. osan-funan justifika VERBU Haklaken ka esplika ho razaun tans mak buat ruma loos ka nesesriu. EZ. Oins mak sira bele justifika fakar osan barak nunee bainhira ita-nia orsamentu kiik deit? justifikasaun SUBSTANTIVU justisa SUBSTANTIVU 1. Hahalok trata ema hanesan, katak la iha ema ida hetan tratamentu diak ka aat liu ema seluk. 2. Hahalok f kastigu natoon ba ema maksalak ka kriminozu. EZ. Sira neeb halo korrupsaun tenke lori ba tribunl atu hetan justisa no kastigu. justisa-nain SUBSTANTIVU 1. Ema neeb nia serbisu ka responsabilidade mak halo desizaun kona-ba kazu ida bazeia ba informasaun sira neeb nia hetan ka iha. SIN. juis 2. Ema iha tribunl neeb hetan responsabilidade atu oins halao ka aplika lei. SIN. jurista justu ~ justa f. ADJETIVU Loloos tanba tuir razaun ka justisa. EZ. Juis nia desizaun justu loos tanba ema sira-nee merese duni kastigu boot. juvenl ADJETIVU 1. Foin-sae ka joven nian, kona-ba foin-sae ka joven. 2. Neeb halo an hanesan joven ka foin-sae. EZ. Eskola tenke kria fatin-rekreiu ba nia estudante sira atu labele monu ba nakar ka hahalok juvenl aat, hanesan vandalizmu no baku- malu iha dalan bainhira sai hosi eskola. 275 juventude SUBSTANTIVU 1. Foin-sae ka joven nia otas. 2. Ema foin-sae sira konsidera nuudar grupu. 276 Kk ka KONJUNSAUN Liafuan ida neeb hatoo alternativa rua. SIN. eh, ou EZ. Halo ida-nee ka ida neeb ? NOTA: Forma ka diak liu e h (tetun-terik) no ou (luzizmu) kaan VERBU/SUBSTANTIVU Hakarak liu duk baibain. EZ. Feto isin-rua kaan han haas. kaan SUBSTANTIVU Feto nia laen nia biin ka alin-feto ka prima. SIN. kuada kaan SUBSTANTIVU Organ ida iha inan nia teru ka oan-fatin neeb f-han ba kaukau, no sai ba liur bainhira beb moris mai. SIN. mane-malun; feto-malun kaan ADJETIVU Neeb toos ka makaas. kaan-fuan SUBSTANTIVU Ema ka balada iha oan-fatin ka teru neeb seidauk moris mai. SIN. kaukau kaba VERBU Kabeen sai ka turu. kaban SUBSTANTIVU kabaas SUBSTANTIVU Parte ita-nia isin nian entre kakorok no liman-hun. EZ. Ami baibain tula sasn ba ita- nia kabaas leten. kabala SUBSTANTIVU Hatais ida neeb mane timr kesi haleu sira-nia knotak, liuliu bainhira bidu. VERBU Kesi haleu knotak, liuliu tais ka lipa. kabaur ADJETIVU 1. Neeb iha kr oioin hanesan baur ka arkuiris. 2. (Ai-horis ka balada) neeb hakiak hosi tipu ai-horis ka balada oioin, las oin ida deit. SIN. bridu kabeen SUBSTANTIVU Been iha ibun laran neeb baibain tulun nata no tolan ai-han. kabeer ADJEITVU Neeb la nakbetok. LIAFUAN-SORUN: tarak, karutas E Z . Ai-kabelak nee kabeer hanesan vidru. kabelak ADJETIVU Neeb belar, la kabuar. SIN. tetuk EZ. Banku nee la kmodu tanba ladn kabelak. SUBSTANTIVU Parte neeb iha leten liu neeb bele hatuur buat ida b, porezemplu meza ida nia kabelak, nst. SIN. superfsie kabelak-estrika SUBSTANTIVU Fatin estrika nian hosi ai kabelak halo ho sorin luan, sorin kloot hodi dudu kalsa ka faru ho besi-estrika iha leten. kabelereiru ~ kabelereira f. SUBSTANTIVU Ema neeb tesi ema seluk nia fuuk nuudar nia serbisu baibain nian. SIN. badain-fuuk kaben VERBU Hetan lisensa hosi kreda no governu atu hela hamutuk hodi harii uma-kain ida nuudar feen-laen. 277 SUBSTANTIVU 1. Estadu, kondisaun ka sakramentu kaben nian. 2. Ema neeb kaben tiha ona. SIN. laen ~ feen kaben-nain SUBSTANTIVU Mane ka feto neeb kaben tiha ona. kaben-ruak SUBSTANTIVU Krime kaben filafali bainhira ita sei kaben hela, katak ita-nia laen ka feen seidauk mate. SIN. bigamia kabide SUBSTANTIVU Fatin tara roupa nian. EZ. Tara faru sira-nee iha kabide atu labele namkurut. kabidu SUBSTANTIVU Klibur hosi amlulik sira katedrl nian. kabier SUBSTANTIVU Osan, rai ka sasn neeb ema ida bier ba ema seluk. SIN. legadu kabina ms kabine SUBSTANTIVU 1. Fatin iha loja ka tasi-ibun neeb ema uza atu koko ka troka hatais sira. 2. Fatin iha aviaun nia oin neeb prpriu ba pilota sira. kabina-telefone S U B S T A N T I V U Fatin kiik ida hanesan uma-oan neeb iha telefone atu ema bele uza hodi telefona. kabobir ADJEITVU (Liafuan ka hahalok) neeb lafurak, ema baixu no modun-aat deit mak uza ka halao. SIN. grosu, obxenu kabograma SUBSTANTIVU Telegrama ida neeb ema haruka liuhosi kabu iha tasi okos. kaboot ADJETIVU Neeb boot natoon no ms i mpor t ant e. SIN. konsideravel, lakiik kabresi ms kabrestu SUBSTANTIVU 1. Sintu ka naan-kulit ida hodi kaer metin balada ida, baibain kuda ka karau. 2. Termu populr ba: sutin. kabu SUBSTANTIVU 1. Talin boot no mahar, halo ho lahan metliku no uza liuliu atu kesi r ka ba lia-telefone. 2. Postu militr ida-neeb aas liu postu prasa ka soldadu-razu ninian. kabuar ADJETIVU 1. Neeb nia lolon hanesan bola, ulun-fatuk, leun ka srkulu. 2. Neeb bokur no soi isin- diak. EZ. Labarik nee kabuar loos. kabubu ms kabubun SUBSTANTIVU Rai neeb bou, liuliu iha natar ninin atu satan bee. kabuk ADJETIVU Neeb hetan isin-rua (liafuan neeb ita baibain emprega ba balada sira; ba ema ita uza fali isin-rua ka kous. EZ. Asu-inan neeb kabuk hela, lakleur tan nia hahoris ona. kabun SUBSTANTIVU Parte oin ema nia isin ni an ne eb hakohak estmagu, laran-metan no hetan tee-oan. kabun-belar SUBSTANTIVU Parte isin nian neeb hakohak kabun no organ sira neeb haleu nia. SIN. abdomen 278 kabun-dulas SUBSTANTIVU Sente moras makaas iha kabun laran; sente talin- laran atu kotu tanba han sala ka moras ruma. kabun-laran SUBSTANTIVU Orgaun iha ema no balada nia laran neeb simu hodi dulas ai-han neeb tolan. SIN. estmagu kabun-teek ADJETIVU Neeb soi kabun boot liu baibain tan han-hemu resik ka moras ruma. kabura SUBSTANTIVU Ai-horis neeb moris iha besik bee no iha rai malirin. Espsie balu ema koa hodi halo modo ba han. kabu-ronda SUBSTANTIVU 1. Ulun-boot ronda nian. 2. Ema neeb tau matan ba buat ruma atu ema labele book. Kabuverde (rai-) SUBSTANTIVU Nusa-lubun no estadu dalen-portugs ida besik rai- frika nia raat loromonu. kabuverdianu ~ kabuverdiana f. ADJETIVU Rai-Kabuverde nian. SUBSTANTIVU Ema Kabuverde. kada ADJETIVU Ida-idak (NB: Liafuan ida- ne'e sempre hamriik uluk-ba substanti vu ne' eb ni a kualifika). EZ. Kada tinan ami b vizita ami- nia tiun iha Suai. kadadak ADJETIVU Neeb tuituir malu ka tuir kedas ida fali iha latar ka lia ida.. kadastru SUBSTANTIVU 1. Rejistu pbliku ba rai ka rikusoin nia valr. 2. Fixeiru neeb polsia rai kona-ba ema kriminozu ida nia hahalok no kastigu sira neeb nia hetan tiha ona. kadavs ADVRBIU 1. Dala balu. EZ. Hau kadavs b reza tersu iha kapela neeb. 2. Dala ruma, kala, karik. EZ. Kadavs nia la mai ida, ita lao uluk ona, keta hein. kadeia SUBSTANTIVU Dadur-fatin ba ema neeb halo sala ka kontra lei sira. SIN. prizaun kadeira-roda SUBSTANTIVU Kadeira ho roda, la presiza foti bainhira hakarak muda, dudu ka tuba ho ain kadeira halai ka muda ona. kadeli SUBSTANTIVU Srkulu hosi metl osan-mean ka osan-mutin neeb ema tau iha liman-fuan. kaderneta SUBSTANTIVU 1. Livru-oan neeb ema uza atu aponta buat balu b bainhira tuir aula. 2. Livru-oan neeb uza atu apont a est udant e ni a komportamentu. kadesa ms kadesan SUBSTANTIVU Rahun ka uut hosi buat ruma neeb ai han. SIN. ahi-kadesan. kadiadu SUBSTANTIVU Besi-kalsu kiik ida neeb halo hosi metl ho forma U. E Z . Bainhira sai ba liur tau kadiadu ba odamatan, hafoin xave tiha. 279 kadiak SUBSTANTI VU Diak neeb ema simu. liuliu hosi ema seluk neeb laran-luak no tulun saugati. SIN. benefsiu kadiuk SUBSTANTIVU Balada krustseu tasi- ibun ka mota-ibun nian ho liman-kukun boot. kadoek ADJETIVU/ADVRBIU Neeb tuituir malu. SIN. nadodon. SUBSTANTIVU Latar ka lia halo hosi objetu barak nadodon. Haree ms foho-kadoek, nusa- kadoek kadoo SUBSTANTIVU Instrumentu naruk natoon ho nehan barak neeb ema uza atu tesi ai ho maneira dada fila-fila. Iha kadoo-besi no kadoo-mkina. VERBU Tesi ai ho kadoo. kadoo-liman S UBS T A NT I V U Kadoo kiik. SIN. kakorak kadoor ADJETIVU (Hahalok ka liafuan) neeb foer no hakanek kostume ka moralidade diak. SIN. obxenu SUBSTANTIVU Kualidade kadoor SIN. obxenidade kaduak ADJETIVU Neeb moris mai hamutuk ka belit malu. SIN. duplu Haree ms oan-kaduak Kaduar SUBSTANTIVU Fitun-lubun no sinl datoluk zodiku nian. kadunan SUBSTANTIVU 1. Liurai nia horik- fatin. SIN. palsiu 2. (arti figuradu) Uma boot no kaps, hanesan liurai ka ema riku nian. kaebauk SUBSTANTIVU Enfeite osan-mutin ho forma fulan-balun nian neeb Timoroan sira tau iha reen-toos hodi b bidu. kaer VERBU 1. Tau iha liman laran. 2. Rai iha liman laran. 3. Hapara ema ka balada atu la bele halai hosi ita. EZ. Polsia kaer naok-teen sira iha kalan.. 4. Halao vekulu ka meiu transporte nian ida. SIN. lori EZ. Nia kaer aviaun ba tinan lima ona. kaf SUBSTANTIVU 1. (kaf-hun) Ai-horis ida neeb prods musan hodi halo been neeb ema bele hemu. 2. Hemun metan-malahuk neeb moruk uitoan no baibain kahur ho masin-midar atubele hemu. kafeikultura SUBSTANTIVU Kuda kaf hodi halo negsiu. kaf-musan SUBSTANTIVU Kaf fuan ida, neeb ema lalar, hafoin harahun atubele kahur ho bee nakali. kaf-soos SUBSTANTIVU Kaf neeb nia rahun ema la uza ona depoizde taes tiha. SIN. kaf-teen kafeteira SUBSTANTI VU Vazu ka buli hodi prepara kaf. EZ. Foti kafeteira mai tau kaf. kafeziu 280 SUBSTANTIVU Kaf forte iha xikra kiikoan ida; baibain han hotu tiha tuir kostume ka toman malae-mutin sira sei hemu kaf kiikoan molok hamriik. kafoli SUBSTANTIVU Hena ida neeb mane sira bobar haleu knotak no sasn lulik. kafuak SUBSTANTIVU Bubun kiikoan ida. EZ. Sasoro nee iha kafuak barak ona tanba bee la too. kafunan SUBSTANTIVU Tipu kulat ka fungu kr-matak ka malahuk neeb mosu ai-han tuan ka iha valeta bokon. SIN. kulapur, utur kaha SUBSTANTIVU Ai-nanik oin ida ho tahan matak no fuan naruk natoon neeb ema bele han matak deit. SIN. pepinu kahaat SUBSTANTIVU Ida hosi balun haat neeb hamutuk forma lolon ida deit. SIN. kuartu kahatus SUBSTANTIVU Ida hosi balun atus ida neeb hamutuk forma lolon ida deit. SIN. sentzimu kahe VERBU Hatuur buat ida iha buat seluk nia leten, ho sorisorin tabele hela. kahituk SUBSTANTIVU Ida hosi balun hitu neeb hamutuk forma lolon ida deit. SIN. stimu kahoman SUBSTANTIVU Buat homan. kahorik ADJETIVU Neeb baibain moris ka horik iha rain ida. SIN. rai-nain, indjena, nativu EZ. Ai-fuan kahorik oioin moris iha rai-Timr, hanesan hudi, haas no kulu. kahur VERBU 1. Tau hamutuk ka kedok ho buat seluk hodi halo sai ida. EZ. Sira kahur kaf ho susubeen hodi halo sai midar liutn. 2. Tama fali ba ema seluseluk nia leet. EZ. Iha ita-nia rain ema metan no mutin kleur ona kahur malu no hola malu. kaidani SUBSTANTI VU Hahn kiik, liuliu naan ka ikan tunu, hodi han akompaa hemu tua. SIN. petisku Kaiena SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai- Giana Franseza nian. kaikoli (ai-) SUBSTANTI VU 1. Kabura boboot neeb moris hanesan ai-hun ho lolon naruk. NARAN BOTNIKU: Cyathea australis 2. (Kai kol i ) Bairru ida iha sidade Dili nia laran besik merkadu tuan, iha Balidi no Vilaverde nia leet. kail SUBSTANTIVU Arame meik neeb kleuk no iha kait atu lasu ikan iha bee ka tasi laran. VERBU Lasu (ikan) ho kail. SIN. hakail kail-isin SUBSTANTIVU Kait meik iha kail nia rohan. kail-talin 281 SUBSTANTIVU Fiu naruk neeb ema kesi kail isin b, baibain halo hosi plstiku toos. kain SUBSTANTIVU Lolon mihis ida, liuliu ai-funan ka ai-tahan nia lolon. kain- MATADAK Markadr neeb ita baibain tau uluk-ba numerl bainhira substantivu ida-neeb nia tuir haktemik objetu naruk ruma, n.e. rota kain tolu, ai-saar kain-lima, nst. kainbatik: haree kambate Kairu SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai- Ejitu nian. kairui (lia-) SUBSTANTIVU Dialetu ida hosi sira haat neeb forma dalen kawaimina; ema koalia lian nee iha rejiaun konsellu Manatutu nian iha parte klarak. kait ms feto-kait SUBSTANTI V U Feto neeb sai namorada ba mane maib las nia feen loloos. SIN. kamarua, amante kait VERBU Kaer lolon ida hosi ai, masa ka besi hodi dada mai besik, porezemplu haas, sabraka, nst. liuliu bainhira objetu nee iha aas ka iha kraik liu. SUBSTANTIVU Tutun ka rohan meik ida neeb serve atu kait sasn. kaixa SUBSTANTIVU 1. Fatin lidun-haat hosi ai ka besi atu rai sasn iha laran. SIN. doos 2. Fatin neeb ita baibain selu b iha loja laran hodi hetan resibu ba selun. SIN. selu-fatin EZ. Bainhira ita b sosa sasn, tenke selu iha kaixa. 3. Ema neeb hein balkaun iha loja laran, hodi simu osan no f resibu. Kaixa postl nee karta-fatin, surat-fatin iha uma-korreiu. SIN. apartadu kaixaforte SUBSTANTIVU Kaixa halo ho besi hodi rai ka haloot sasn folin- boot sira hanesan osan-mean, rikusoin sira uluk. SIN. kofre kaixa-korreiu SUBSTANTIVU Kaixa iha uma nia oin neeb karteiru loroloron tau surat b. SIN. karta-fatin, surat- fatin kaixa-rejistadora SUBSTANTIVU Mkina ida neeb loja-nain rai osan no troku iha laran; imprime no f sai ms resibu ba selun ida-idak. kaixaun SUBSTANTI VU Ai-balun boot ba haloot mate-isin. kaixote SUBSTANTI VU Kaixa halo ho ai- kabelak. kaixumba SUBSTANTI VU Balada nia dikur neeb ho kuak boot ida iha nia rohan hodi tau tabaku ba fuma. kaj (ai-) SUBSTANTI VU Ai-hun boot ida neeb f ns ka musan kiik kleuk no ema bele han. NARAN BOTNI KU: Anacardium occidentale kaka VERBU Loke ho beran atu tau buat ruma ba laran, liuliu freun ba kuda nia ibun. kakae 282 SUBSTANTIVU Manu-fuik espsie ida neeb bele hasara ema. SIN. kakatua NARAN SIENTFIKU: Kakatoe kakahek SUBSTANTIVU Hahalok kahe nian. kakahur SUBSTANTI VU 1. Hahalok kahur nian. 2. Substnsia ida neeb iha elementu rua kahur malu. SIN. mistura kakait SUBSTANTIVU Hahalok kait nian. kakaluk SUBSTANTIVU 1. Manu nia kabun- laran. 2. Birun neeb ema kaer atubele sees hosi susar. kakamat SUBSTANTIVU 1. Hahalok kamat nian. 2. (ai-kakamat) Ai-nanik espsie ida ho tarak. kakarut SUBSTANTIVU Hahalok karut nian. kakasuk SUBSTANTIVU Hahalok kasu nian. kakatua SUBSTANTIVU Manu-fuik espsie ida neeb bele hasara ema. SIN. kakae NARAN SIENTFIKU: Kakatoe kakau SUBSTANTIVU Ai-horis neeb nia musan ema uza atu halo xokolate. NARAN BOTNIKU: Theobroma cacao kakebit SUBSTANTIVU Hahalok kebit nian. kakedok SUBSTANTIVU Hahalok kedok nian. kakeek SUBSTANTIVU Hahalok kee nian. kakehe SUBSTANTIVU Objetu neeb uza atu kehe oin bainhira rai manas, liuliu feto sira. SIN. leke kakehek SUBSTANTIVU Hahalok kehe nian. kakein SUBSTANTIVU 1. Hahalok kein nian. 2. Liafuan sira neeb ita haytoo hodi kein ka avizxa. SIN. avizu EZ. Diak liu imi see tilun ba xefe nia kakein kona-ba perigu boot nee. kakesar SUBSTANTIVU Hahalok kesar nian. SIN. keixa, reklamasaun kakeu (ai-) SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida ho tahan lotuk hanesan kesak, neeb moris iha mota-ninin. Bainhira anin huu nia tahan lian furak loos. Serve ms ba sunu ka halo ai-maran. NARAN BOTNIKU: Casuarina equisetifolia kaki SUBSTANTI VU Sasn dapur nian neeb baibain uza atu dulas. trigu, ai-farina nst. SIN. dadulas, peneira VERBU Dulas trigu, ai-farina nst. kak (hena-) SUBSTANTI VU Hena kr kinur- kameak neeb ema baibain uza hodi halo farda militr. kakiak SUBSTANTIVU Kualidade kiak. kakilik SUBSTANTIVU Hahalok kili nian. kakiuk 283 SUBSTANTIVU Kualidade kiuk. SIN. esterilidade kakoak SUBSTANTIVU Hahalok koa nian. kakoak (manu-) SUBSTANTIVU Manu-fuik kiik ida, kr-malahuk no ulun fulun-laek neeb nia lian hanesan koa! koa! NA RA N S I E NT F I KU: Philemon timorensis kakoet SUBSTANTIVU Hahalok koet nian. SIN. (1) apresiasaun; (2) hadadin kakoik SUBSTANTIVU Hahalok koi nian. kakoir SUBSTANTIVU Hahalok koir nian. kakoluk SUBSTANTIVU Hahalok kolu nian. kakonak SUBSTANTIVU Hahalok kona nian. kakorak S UBS T A NT I V U Kadoo kiik. SIN. kadoo-liman ADJETIVU Neeb taratarak hanesan kadoo ka lafaek nia ikun. kakorok SUBSTANTIVU 1. (uzu loos) Parte isin nian entre ita-nia oin no lakat- ruin, ho ezfagu ka talin iha laran. SIN. garganta 2. (uzu populr) Kakorok no knoruk hamutuk, parte entre ulun-fatuk no isin-lolon. SIN. kliak kakorok-maran ADJETIVU/ SUBSTANTIVU kakorok-moras SUBSTANTIVU kakorok-boka ms kakorok- bubu SUBSTANTIVU Bubun neeb mosu iha kakorok tanba glndula tiroide naboot. kakorok-fukun SUBSTANTIVU Fukun hanesan ai- fuan metin iha kakorok-talin nia laran neeb mosu iha oan- mane sira-nia kakorok bainhira sira sai boot. kakorok-kain SUBSTANTI VU Tubu iha ita-nia kakorok laran neeb husik r tama no sai hosi aten-book. SIN. trakeia kakorok-talin SUBSTANTIVU 1. Tubu iha ita-nia kakorok laran neeb lori hahn tolan hosi tatolan ba iha estmagu. SIN. ezfagu 2. (uzu populr) Tubu neeb lori r ba ita-nia pulmaun bainhira dada iis. SIN. bobon-talin kakosek SUBSTANTIVU Hahalok kose nian. kakosok SUBSTANTIVU Kualidade kosok. kakotuk SUBSTANTIVU Hahalok kotu nian. kakous SUBSTANTIVU Hahalok kous nian. kaktu SUBSTANTIVU Ai-horis mahar neeb moris iha rai-maran ka dezertu, baibain iha tarak neeb taka nia isin. SIN. klatun, ai-reti kakuluk SUBSTANTIVU Parte ida neeb taka uma ida nia leten ka tutun, baibain halo hosi zinku, tali- tahan, nst. kakumuk 284 SUBSTANTIVU Hahalok kumu nian. SIN. masajen kakun SUBSTANTIVU Modo ka nuu nia kulit liur. kakuran SUBSTANTI VU 1. Hahalok kuran nian. 2. Buat neebee ita kuran. SIN. nesesidade kakuruk SUBSTANTIVU Hahalok kuru nian. kakusak SUBSTANTIVU Hahalok kusa nian. kakutak SUBSTANTIVU 1. Organ iha ema nia ul un- f atuk l aran ne eb kontrola nia isin no habele ema atu hanoin no sente. 2. (arti figuradu) Kapasidade atu hanoi n ho l j i ka. S I N . intelijnsia kakuuk SUBSTANTIVU Manu maksorok ka kasadr neeb kasa iha kalan. Manu nee nia matan-fuan boot. SIN. lakuuk kakuuk SUBSTANTIVU 1. Hahalok kuu nian. 2. (Ai-kakuuk) Instrumentu kiik ida ho hasan metl no kaer- fatin rua neeb serve ba kuu hodi foti buat kiik sira neeb metin hela. SIN. ai-laknabit, pinsa kakuun SUBSTANTIVU Nuu nia kulit laran neeb toos. kakuuk SUBSTANTIVU Instrumentu boot ida ho sanak rua neeb badain- besi ema uza atu habit ka foti besi manas. SIN. ai-laknabit, ai- lakuuk kala ADVRBIU 1. Bele mosu. SIN. dala ruma, karik EZ. B haree nia kala mai ona. 2. Kurakuran, maizumenus. E Z . Iha nee ba neeb kala kilmetru tolu. kala (ai-) SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida neeb boot no soi tahan lotuk. SIN. ai-turi N A R A N B O T N I K U : Sesbania grandiflora kalabousu SUBSTANTIVU 1. Kadeia iha rai okos 2. kadeia iha portu polsia nian ka iha kuartl. 3. (arti figuradu) Fatin bokon no nakukun. kalabu ADJETIVU 1. Neeb nia kr nakukun. 2. Neeb tan nia matan aat uitoan haree salabu buat sira neeb la besik. S I N. haree- badak, mope; LI AFUAN- SORUN: haree-dook, prezbita kaladi SUBSTANTIVU 1. Tipu espsie ida. 2. Naran-ruak neeb haktemik ema zona loromonu nian, liuliu mambae-oan sira. kalakalan ms kalan-kalan SUBSTANTIVU Kalan ida ba kalan seluk, kalan tuituir malu. EZ. Ami kalakalan la toba tanba naok-teen barak; Ami ronda kalan-kalan deit. kalamidade SUBSTANTIVU Eventu neeb kauza dezastre boot iha nasaun laran ka rejiaun ida nia laran, ba ema barabarak. E Z . Kalamidade hanesan rai- nakdoko halo ema barak mate. 285 kalan SUBSTANTIVU Tempu neeb loro tun tiha ona hodi halo nakukun; la iha naroman, haree rai la hetan. kalan-kalan: haree kalakalan kalatan ADJRTIVU Neeb nia pozisaun hanesan latan hela. SIN. orizontl; LIAFUAN-SORUN: vertikl, kriik kalaun SUBSTANTI VU Maneira koalia informl hodi uza liafuan baixu ka kmiku neeb ema sriu ka matenel baibain la uza. SIN. jria kaldeira SUBSTANTIVU Xaleira boot. kaldeirada SUBSTANTIVU Naan, liuliu naan- bibi, neeb tein kahur ho fehuk, tomate, senoura, liis no temperu oioin; presiza ms tua-manas atu hamorin. kaldu SUBSTANTIVU Hahn been, liuliu ba ema-moras sira, neeb baibain halo hodi tau naan-manu iha bee hamutuk ho modo tahan, liis no temperu oioin, hafoin husik kleur iha ahi leten too dodok. SIN. sopa kaleen SUBSTANTIVU 1. Metl mihis neeb baibain uza atu rai ai-han iha laran selae atu halo uma. 2. Resipiente ka fatin ida halo hosi kaleen. SIN. lata kalenan ADJETIVU Neeb toba ho kotuk tun ba kama ka biti. 2. (arti figuradu) Neeb baruk- teen, isin-mamar kalesi (ai-) SUBSTANTIVU Ai-horis atu hanesan ai-amendueira neeb moris iha rain tropikl sira. NA RA N BOT NI KU: Terminalia calappa kalesi-malae SUBSTANTIVU Ai-amendueira nia musan han-belek, neeb ema uza hodi halo dose no rebusadu oioin. SIN. amndua kaligrafia SUBSTANTI VU 1. Arte kona-ba hakerek ho letra diak no furak. 2. Ema ida nia modun rasik hakerek ho liman. SIN. letra EZ. Susar lee diretr nia kaligrafia kaliks NARAN Vazu halo ho osan-mutin osan-mean ka riti, ho forma hanesan kopu boot ida ho ain, neeb amlulik uza hodi halulik tua-uvas iha misa. kalili NARAN Xapa ida neeb baibain soldadu kaer iha liman atu proteje nia hosi atake neeb uza kroat. kalilin SUBSTANTIVU Parte isin neeb iha liman-hun ka kabaas nia okos. kalimak SUBSTANTIVU Ida hosi balun lima neeb hamutuk forma lolon ida deit. SIN. kintu klise SUBSTANTIVU 1. Kopu kiik ho ain ka lah ain neeb baibain ema uza atu tau tua hodi hemu. 2. = kaliks kalkuladora SUBSTANTI VU Mkina ba sura nmeru neeb uza ba halo konta. 286 kalkula VERBU 1. Sura nmeru. 2. Tetu hodi uza matemtika. SIN. bada, baberak klkulu SUBSTANTIVU; SIN. badan kalkulista ADJETIVU Neeb buka oin no baibain iha motivu atu hetan kadiak ruma ba nia an. kalmante SUBSTANTIVU Ai-moruk neeb halo hakmatek moras no halo matan dukur. kalma ADJETI VU/SUBSTANTI VU ( Ne eb) hakmatek, nonook no la book an. kalohan SUBSTANTIVU Bee-suar kafuak boot ida hanesan abuabu merin loos neeb mutin ka malahok no namlele iha lalehan. kaloria SUBSTANTI VU Unidade-sasukat kona-ba enerjia neeb ai-han f ba ema. kalsa SUBSTANTI VU Hena pedasuk ida neeb taka isin hosi knotak ba kraik, hatama ain rua ba parte rua ketaketak. kalsaun SUBSTANTIVU Kalsa ain-badak. kalsu SUBSTANTIVU Buat ida neeb ita hatama ka sokar ba fatin kloot ida. SIN. ai-seti, ai-selat kalnia SUBSTANTIVU Lia-bosok neeb ema ida hatoo kona-ba ema seluk atubele hafoer nia naran. kalu SUBSTANTIVU Kulit neeb mahar tiha ona liuliu iha liman-fuan nia sorin. SIN. kulit-mahar ADJETIVU Neeb nia kulit mahar tiha ona EZ. Kuda nia kotuk kalu ona, tula naha ms la kanek. kama SUBSTANTIVU Fatin atu toba b. SIN. toba-fatin kamada SUBSTANTIVU 1. Balun ida neeb latan iha balun seluk nia leten. SIN. dalas kama-huur SUBSTANTIVU Kosok-oan nia toba- fatin. SIN. bersu kmara SUBSTANTIVU 1. Uma boot governu nian neeb halao knaar pbliku oioin.ba ema sira 2. Uma boot Kreda Katlika nian ba padre sira atu deskansa b ka hela b, bele ms hodi serbisu b. 3. (sinsia) Fatin taka neeb r, naroman ka bee la bele tama b. 4. Mkina fotogrfika boot neeb uza atu halo filme. kamarada SUBSTANTIVU Ema neeb ita-nia maluk iha funu ka luta poltika. kamarua ms kamrua SUBSTANTI V U Feto neeb sai namorada ba mane hodi hela hamutuk no nia maski las nia feen loloos. S I N . feto-kait, amante kamat VERBU 1. (Balada) ataka hodi koi ho liman-kukun. 2. (Ema) kaer raut ho liman. EZ. Keta kamat hahn, suru ho kanuru. 287 Kamat malu katak lamas malu ka baku malu ho liman. kambate m s kambatik, kainbatik SUBSTANTIVU Hatais hanesan lipa neeb baibain iha kr ka modelu oioin no feto sira mak hatais. Kamberra SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai- Austrlia nian. kambista SUBSTANTIVU Ema neeb halo ka troka osan. E Z . Kambista maka bele troka dolar hirak-nee ba rupia indonzia. kmbiu SUBSTANTIVU Hahalok ka serbisu troka osan nasaun ida nian ba fali osan nasaun seluk ninian. Kamboja (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu iha zia Sudeste, halo parte rai- Indoxina. kambojanu ~ kambojana f. ADJETIVU Rai-Kamboja nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Kamboja. 2. (lia-kambojanu) Dalen rai- Kamboja nian. kamedar SUBSTANTIVU Sulfatu kaduak hosi alumniu no potsiu. SIN. alumen EZ. Ema baibain tau kamedar ba kanek kiik atu hapara raan suli. kameli (ai-) SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida neebe nia ai morin tebetebes no folin-boot. Ai-hun furak nee uluk moris barak iha distritu Same, Lospalos, Suai no Bobonaru. SIN. ai-morin NARAN BOTNIKU: Santalum kamelu (kuda-) SUBSTANTI VU Balada maksusuk boot ida ho fulun mahar neeb bele tahan atu lao iha rai-fuik maran la hemu bee ba tempu naruk. kamerik SUBSTANTIVU Ema ka buat ida nia karakterstika aat ida. SIN. defeitu kamerik-laek ADJETIVU Neeb la iha defeitu fziku ka morl. SIN. perfeitu kamiaun SUBSTANTIVU Kamioneta boot. kamii (ai-) SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida neeb soi kulit toos no f fuan ida neeb f mina ba halo lilin no tinta. SIN. badut NARAN BOTNI KU: Aleurites moluccana kamillaun SUBSTANTIVU Ida hosi balun millaun ida neeb hamutuk forma lolon ida deit. SIN. milionzimu kamiudeferru SUBSTANTI VU Dalan neeb halo hosi besi atu komboiu ka karreta-eltriku bele halai iha leten hosi fatin ida ba fatin seluk. SIN. dalan-besi kamioneta SUBSTANTIVU Karreta boot ba lori ka tula naha todan. kamiza SUBSTANTIVU 1. Hatais neeb ema tau iha isin-lolon nia balun leten. SIN. faru 2. Hena neeb iha vidru- petromks nia laran neeb bai nhi ra sunu, bel e f naroman. kamizia 288 SUBSTANTIVU 1. Faru kiik neeb baibain beb sira hatais. 2. Faru kiik feto sira-nian neeb bele hatais iha laran. kamizola SUBSTANTIVU Kamiza ida neeb la iha botaun no ita hatais hodi halo ulun liu hosi kuak iha leten. kamomila (ai-) SUBSTANTIVU Ai-horis ida neeb nia funan morin serve ba halo x- homan neeb tulun dijestaun no halo matan dukur. kamoos ADJETIVU Neeb moos tomak hotu, la iha foer ida. SIN. puru kamosuk SUBSTANTIVU Ida neeb mosu iha ita-nia oin, forma sensivel; buat ka ema nia aspetu liur nian. SIN. aparnsia EZ. Maski Mateus nia kamosuk kalma, nia afinl ema nervozu- aat. kampaa SUBSTANTIVU 1. Sinu kiik neeb ema tau iha ka besik odamatan uma nian atu bainaka sira bele toka envezde dere odamatan. 2. Sinu kiik neeb baibain uza iha seminriu, konventu ka dormitriu atu toka hodi bolu ba reza, han, toba, hadeer bainhira oras too. SIN. sinu-oan kampaa SUBSTANTIVU Atividade oioin neeb ema halao hamutuk atu too ba objetivu ida ka hetan buat ida neeb ita kaan, liuliu iha kontestu poltiku. E Z . Partidu sira prepara ona kampaa eleitorl foun. kampaa ms kainpaa SUBSTANTIVU Hatais hanesan lipa neeb feto sira mak hatais. kampara SUBSTANTIVU Sandlias neeb nia hun halo hosi ai. kampiaun SUBSTANTIVU Atleta neeb mann halai-taru ida. kampionatu SUBSTANTIVU kampu SUBSTANTIVU 1. Rai luan no mamuk ida. SIN. rai-klees 2 Fatin neeb ema uza atu halao jogu ruma hanesan futebl, basketbl, nst. 3. Fatin iha liur sidade ka vila; zona rurl. SIN. foho EZ. Ami sei b kampu atu halo entrevista ho povu balu. 4. Fatin neeb iha mina- matan. EZ. Iha kampu mina-rai barak iha Irake. kamria (ai-) SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida neeb f akar. SIN. rumbia kamuda SUBSTANTI VU Manduku nia oan neeb sei kiik no metan, ho ikun naruk. kamudi SUBSTANTIVU Ai-kabelak ka besi- kabelak ka roda iha r-ikun nia okos neeb ema dulas ka fila atu halao r tuir ninia dalan. kamuflajen SUBSTANTIVU (Soldadu) hasubar an hodi hatais kr hanesan ho nia sorisorin. EZ. Militar sira halo kamuflajen hodi pinta oin halo metan, taka sira-nia akampamentu ho ai- tahan matak atu funu-balun sira la bele haree-hetan ka haree sala. 289 kamurak ADJETIVU Neeb iha murak, hanesan murak ka halo hosi murak. SIN. metliku kamutis ADJETIVU 1. Neeb kr ladn iha. 2. Neeb nia kr hanesan mutin ka malahuk. kana VERBU Foti ain hodi tula iha fatin seluk. SIN. hakat kanaban: haree knaban Kanad (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu boot ida iha Amrika norte. kanadianu ~ kanadiana f. ADJETIVU Rai-Kanad nian. SUBSTANTIVU Ema Kanad. EZ. Kanadianu sira koalia ingls ka franss. kanahek SUBSTANTIVU Rai nia luan neeb ita hateke b ka sukat. SIN. rea kanl SUBSTANTIVU 1. Fatin hosi neeb bee liu. SIN. bee-dalan 3. Dalan iha isin ka mkina nia laran neeb hasuli been ruma (n.e. raan ka matan-been) hosi fatin ida ba fatin seluk. SIN. kaseik 4. Dalan ba informasaun. kanaliza VERBU Haruka ka halo lao tuir dalan ida ka liuhosi kanu ida. SIN. hadalan kanalizadr SUBSTANTIVU Badain bee-kanu halo serbisu dada bee nian. kanalizasaun SUBSTANTIVU 1. Hahalok hadalan nian. SIN. hadalan 2. Sistema bee-kanu nian iha uma laran. 3. Badain bee-kanu nia ofsiu ka knaar. kamu SUBSTANTIVU Ai-horis espsie ida neeb nia fibra neeb ema hasai hosi ai-sanak ka lolon serve atu halo tali, surat-tahan ka droga. NARAN BOTNIKU: Cannabis sativa kanap SUBSTANTIVU Tuur-fatin neeb ita baibain hetan iha saladevizita neeb naruk no mamar, taka ho hena ka kulit. SIN. sof Kanrias (rai-, Nusar-) SUBSTANTIVU Nusa-lubun ida besik raat loromonu rai-frika nian neeb rai-Espaa mak ukun. kanarinu ~ kanarina f. ADJETIVU /SUBSTANTIVU kanriu (manu-) SUBSTANTIVU Manu oin ida ho kr- kinur ka modok, no lian furak loos atu rona. kaaun S UB S T A NT I V U Kilat boot ida, bainhira tuur iha roda rua leten, neeb uza iha funu hodi tiru musan besi ho forma bola boot nian. SIN. pesa kandelabru SUBSTANTIVU Kandieiru boot neeb tabele iha kakuluk-laran, halo ho sanak no ahi-lakan fatin barabarak. Kandelria SUBSTANTIVU Festa neeb sarani sira selebra iha loron 2 Fevereiru hodi hanoin fali Ita Nai-Feto Maria Santsima tama ba templu liutiha tuur ahi hodi hatoo Meninu Jezs ba amlulik sira. 290 kandidata an V E R B U Hatoo an nuudar kandidatu. EZ. Sr. Francisco Xavier do Amaral kandidata nia an ba prezidente ba tinan 2001. . kandidatura SUBSTANTIVU kandidatu ~ kandidata f. SUBSTANTIVU Ema neeb hatudu, l i uhosi dal an f or ml (rekerimentu ka ezame), nia vontade atu sai membru ba klibur ruma selae atu hetan diploma ruma. kandieiru SUBSTANTIVU Lampu oin ida neeb ita sunu ho mina-rai. kanedok ms knedok SUBSTANTI VU Kanuru boot ida neeb serve atu prepara hahn ka suru sasorok ka sopa. kaneen SUBSTANTIVU Ida hosi balun neen neeb hamutuk forma lolon ida deit. SIN. sestu kanek SUBSTANTIVU Isin neeb kilat ka buat meik no kroat ruma mak sona ka koa. Halo moras no bele hetan infesaun. VERBU Hetan kanek. kanek-fatin SUBSTANTI VU Tadak ka marka neeb hela iha isin bainhira buat ruma koa ka sona tiha. SIN. fitar kaneka SUBSTANTI VU Hemu-fatin boot uitoan, ho tilun. kanek-folok SUBSTANTIVU Kanek dodok no dois ona. SIN. gangrena kanela (ai-) SUBSTANTIVU Ai-hun ida neeb nia kulit f tempra morin ida. NARAN BOTNIKU: Cinnamomum kaneta SUBSTANTIVU Kain besi ka plstiku ida neeb ema uza atu hakerek. Kaneta tradisionl sira iha kanu kiik ida ba hatama tinta no tutun meik. kanetik SUBSTANTI VU Buat ida neeb hanetik ita atu lao ba oin. SIN. buat-netik, obstkulu knfora SUBSTANTIVU Ai-moruk ho forma substnsia mutin kristl toos no morin nian, neeb ema baibain tau ba roupa sira atu hadook katuma. kangur SUBSTANTIVU Balada marsupil rai- Austrlia nian, hanesan rusa, ho ain kotuk rua boot neeb nia uza hodi hasoit. kanibl SUBSTANTI VU Ema fuik horiuluk nian neeb han ema seluk nia naan (kriminozu ka funu-balun neeb oho tiha) nuudar lisan. SIN. duruhui, antropfagu . kanibalizmu SUBSTANTIVU kanipa SUBSTANTI VU Tua folin-baratu neeb baibain ema halo hodi kahur tua-manas, bee no bani- been. kanivete SUBSTANTIVU Tudik-oan neeb nia tahan bele silu halo badak no ema bele lori iha bolsu. kankru SUBSTANTIVU Moras todan kona-ba slula sira iha isin laran hamosu bubun barak neeb 291 naburas no naklekar b-mai. SIN. baboras-klean kankun SUBSTANTIVU Modo matak neeb moris iha bee-laran, hanesan espinafre. NARAN BOTNIKU: Ipomoea reptans kanoniza VERBU (Kreda) foti ema beatu ka beata ida ba santu ka santa, hodi hatama nia naran ba kalendriu litrjiku. kanonizadu ~ kanonizada f. ADJETIVU kanonizasaun SUBSTANTIVU kanosianu ~ kanosiana f. SUBSTANTIVU (kanosiana) Madre ida ne e b me mbr u ba kongregasaun nida-neeb Maddalena di Canossa (1774- 1835) mak harii iha rai-Itlia no haruka misionria ba rain barak, inklui Timr. ADJETIVU Kona-ba kongregasaun Maddalena di Canossa nian. kansela VERBU Kasu ka halakon, liuliu iha kontestu administrasaun nian. kanselamentu SUBSTANTIVU Kanser SUBSTANTIVU Konstelasaun ka fitun- lubun zodiku nian, neeb ema reprezenta ho ilas kadiuk nian. SIN. Kadiuk Trpiku Kanser Nian, lia haree-labelek haleu planeta Rai neeb haketak zona temperada norte nian hosi zona tropikl. LIAFUAN-SORUN: Trpiku Kaprikrniu Nian kanserozu ~ kanseroza f. SUBSTANTIVU Ema moras kankru. kanta VERBU Hamosu mzika ho lian, hodi halo liafuan sira kona loos ho melodia. SIN. hananu EZ. Loron-domingu koru kanta ho lian kaps loos iha uma-kreda. kantadr SUBSTANTIVU Ema neeb kanta. SIN. mananuk, kantr kantarola VERBU/SUBSTANTIVU Hananu iha ibun laran deit. Kantaun SUBSTANTIVU Sidade no provnsia iha ra-Xina sl. kantiga SUBSTANTIVU Poezia neeb nakfahe ba estrofe badak neeb ema bele kanta. SIN. knananuk kntiku SUBSTANTIVU Knananuk neeb ema sira kanta hodi hahii Maromak ka santu sira, liuliu iha uma- kreda. kantons ~ kantoneza f. ADJETIVU Rai-Kantaun nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Kantaun. 2. (lia-kantons) Dialetu xins rai-Kantaun nian, neeb koalia iha zona tomak haleu, inklui ms rai-Makau. kantr ~ kantora f. SUBSTANTIVU Ema neeb hananu ka kanta. SI N. kantadr, mananuk kantu SUBSTANTIVU 1. Parte entre didin rua neeb tutan no hasoru malu. SIN. lidun 2. (desportu) Parte rohan liu hosi baliza nia sorin karuk ka loos. kantu SUBSTANTIVU 1. Hahalok kanta ka hananu nian. SIN. hananun 292 2. Knananuk, kantiga ka kntiku. kanu SUBSTANTIVU 1. Tubu baesi ka pleastiku neeb dada bee no husik bee halai tuir. 2. Bee-dalan be ema kee iha natar sira hodi hatama bee ba natar. kanuru SUBSTANTI VU Objetu ida neeb ema uza atu suru, kedok, serve ka han ai-han. kaos SUBSTANTIVU Runguranga neeb mosu iha fatin ida; situasaun orden-laek neeb hamosu sabraut. EZ. Mosu kaos iha sidade laran bainhira bomba ida rebenta iha palsiu nia oin. katiku ~ katika f. ADJETIVU kapa SUBSTANTIVU 1. Roupa liur naruk no luan neeb taka isin tomak hodi satan udan, anin ka malirin. 2. Papelaun ka surat-tahan mahar neeb baibain taka parte oin no kotuk livru ida nian. SIN. (livru-) fafalun kapa SUBSTANTIVU Letra K nia naran. SIN. k kapa VERBU Hasai tiha balada-aman nia organ-reprodusaun atu labele f oan. SIN. nali kapan ADJETIVU Neeb la bele f oan tanba ema hasai tiha ona ninia organ-reprodusaun. SIN. nalin kapan SUBSTANTIVU Hena neeb ita uza atu taka xumasu. SIN. kluni- knuan, froas kaps ADJETIVU Neeb furak ka diak tebetebes no kona loos ema nia laran. SIN. kmanek kapasete S UB S T A NT I V U Objetu kabuar hanesan xapeu maib mahar no todan neeb taka ulun- fatuk tomak no baibain ema uza atu taka ulun hodi hasatan ulun hosi kanek todan bainhira hetan dezastre. E Z . Kapasete funu nian taka soldadu nia ulun ba satan kilat- musan bainhira funu-balun tiru hasoru. kapasidade SUBSTANTIVU 1. Kondisaun bele halo buat ruma. SIN. babelek 2. Jeitu atu halo buat ruma. kapasita VERBU Prepara ka tulun atubele halo buat ruma. SIN. habele kapasitadu ~ kapasitada f. ADJETIVU kapasitasaun SUBSTANTIVU; SIN. habelen kapats SUBSTANTIVU Ema neeb haree ka tau matan ba ema serbisu- nain sira bainhira serbisu hela, liuliu iha toos ka fatin- konstrusaun ruma. SIN. makaer kapela SUBSTANTIVU Uma-kreda kiik. kapelania SUBSTANTIVU Kapelaun nia kargu. kapelaun SUBSTANTIVU Amlulik neeb nia knaar baibain nian tulun ka serb ema grupu partikulr ida. 293 EZ. Padre Mateus kapelaun iha ospitl boot ida iha rai-Portugl. kapelia SUBSTANTIVU Kapela kiokoan. kapitl ADJETIVU 1. Sidade ida neeb sentru governu nian iha rain ida, ho prezidente, ministru sira no sira-nia pesol serbisu b. 2. Fundus neeb ema presiza ba knaar ka projetu ruma. SIN. osan-hun, osan-inan kapitalista SUBSTANTIVU, ADJETIVU kapitalizmu SUBSTANTIVU 1. Sistema ka rejime ekonmiku no sosil iha neeb meiu-produsaun sira ema privadu, las governu, mak kontrol a, hodi soi ms liberdade atu tau folin sira tuir sira-nia hakarak. 2. Governu ida neeb haraik liberdade ba kontratu-nain sira atu sai riku hodi dezenvolve ekonomia nasionl no ms simu sira-nia influnsia iha kontestu poltiku. kapitalista SUBSTANTIVU, ADJETIVU kapitaun SUBSTANTIVU 1. Xefe militr neeb komanda kombate-lubun ka kompaia ida 2. Postu ierarkia militr nian neeb entre tanente no majr. 3. Ema neeb kaer r ka aviaun, marieiru ka pilotu sira-nia ulun-boot. kaptulu SUBSTANTIVU 1. Parte boot ida-idak neeb nakfahe iha livru ida hodi trata lia ketaketak maib kona malu. EZ. Biblia Sagrada iha kaptulu barabarak. 2. Monje, padre ka madre sira- nia lalibur hodi tetu hamutuk lia oioin. kap SUBSTANTIVU Karreta nia kakuluk. kap-oin SUBSTANTI VU Motr-karreta nia matan. kapote SUBSTANTIVU Hena mahar no boot taka isin nian bainhira rai- malirin, liuliu iha tempu rai- kalan. SIN. kobertr kaprixu SUBSTANTIVU Hahalok beik, egosta no naran deit. SIN. dadekur kaprixozu ~ kaprixoza f. ADJETIVU ; SIN. dekur kpsula SUBSTANTIVU 1.Fafalun metl ho f orma si l ndri ka ne eb hamahan buat ida-neeb ita tau ba laran. 2. Fafalun kiikoan halo hosi jelatina neeb ai-moruk rahun iha b atu ema bele hemu. EZ. Ai-moruk nee Ita tenke hemu kpsula rua loroloron. kapta VERBU Simu laloran ka sinl eletrniku neeb emisora rdiu ka televizaun nian mak halekar. kaptasaun SUBSTANTIVU kapuxu SUBSTANTIVU Xapeu neeb taka ulun too knoruk ka kabaas bainhira rai-malirin makaas. karabina SUBSTANTIVU Kilat-ahi hanesan ho kilat, maib kiik. karaba ADJETIVU Tasi-Antillas ka Nusar- Antillas nian. 294 SUBSTANTIVU Ema mahorik ka rai- nain Nusar-Antillas nian, membru ba rasa ndia. karak VERBU Hakarak tebes buat neeb ita iha too susar atu f ka fahe ba ema seluk. karakl SUBSTANTI VU Animl molusku neeb nia isin moris iha knuuk laran ida, dolar iha rai ka belit iha fatuk sira; barakliu moris iha rai malirin sira ka rai neeb iha bee. SIN. kudaku karak-teen ADJETIVU Neeb susar atu f sai nia sasn ka rikusoin ba ema seluk; neeb hakarak simu deit maib lakohi f. SIN. teen-toos karakter SUBSTANTIVU Ema ka balada ida nia natureza ka personalidade rasik, ida neeb habook ka motiva nia hahalok sira. EZ. Ema neeb hakilar tun-sae bainhira hetan buat ruma neeb nia la gosta hatudu nia karakter hanesan ema nervozu aat. karakterstika SUBSTANTIVU Elementu ida deit neeb halo diferensa entre ema, animl ka sasn ho sira seluk. SIN. feisaun, feitiu karamelu SUBSTANTIVU Rebusadu ka dose ida neeb halo hodi tein masin- midar too nabeen. karan SUBSTANTIVU 1. Hahalok hakarak nian. SIN. hakaran, dezeju 2. Buat ida neeb ita f saugati ba ema seluk atu halo nia haksolok. SIN. buat-karan, prezente karas SUBSTANTIVU 1. Parte oin hosi ita- nia isin-lolon entre kabaas ho kabun. SIN. hirus-matan 2. Sasukat hosi ita-nia liman- fuan nia rohan too hirus-matan nia klaran. karat SUBSTANTIVU Kabeen iha inus-kuak no aten-book laran neeb tasak, mahar no kantl ona. SIN. mear-tasak, fleuma karat SUBSTANTIVU Desportu japons ida kona-ba defende an, hanesan hafetu. karau SUBSTANTIVU Balada maksusuk ain- haat ho dikur neeb gosta toba iha bee ka taho; baibain agrikultr timoroan sira uza atu halai natar. NARAN ZOOLJIKU: Bubalus bubalis karau-baka SUBSTANTIVU Karau neeb nia isin ladn toos hanesan karau- timur. SIN. karau-malae NARAN ZOOLJIKU: Bos taurus karau-inan SUBSTANTIVU Karau neeb hahoris no f-susu oan. karauk ADJETIVU Karau nian. SIN. bovinu karau-kulit SUBSTANTI VU Kulit karau nian neeb ita kurte atu hafila ba materil ida hodi halo sapatu, futu-kabun, karteira nst. SIN. koiru karau-malae: haree karau- baka karau-oan 295 SUBSTANTIVU Karau neeb sei kiik no sei susu inan nia susubeen. karau-timur SUBSTANTIVU Karau rai-nain Timr nian neeb kr-metan no baibain ema uza atu halai natar. karbnkulu SUBSTANTIVU Fisur neeb mosu iha ema nia kakorok ka oin. SIN. baboras, baboras-doku karburadr SUBSTANTI VU Aparellu ida ida karreta laran neeb kahur karburante-musan ho r hodi hamoris motr no halo motr lao. karburante SUBSTANTIVU Kombustivel ka mina ida neeb rebenta ho tarutu atubele halo motr lao. kardel SUBSTANTIVU Ambispu ho ttulu aas kleru katliku nian neeb Amu- Papa hili atubele f konsellu ba nia no tulun nia ukun Kreda. kardaku ~ kardaka f. ADJETIVU Organ fuan nian. EZ. Ema sira neeb sofre moras kardaku labele han bokur barak. kardinl ADJETIVU 1. Ne eb i ha importnsia boot. SIN. kapitl, mahuluk 2. (Nmeru) neeb hatudu hahirak ka kuantidade la tuir orden, nuudar ezemplu 6, 34, 256 nst. LIAFUAN-SORUN: ordinl karea SUBSTANTIVU Kutun ka insetu ida hanesan nehek neeb kr- mutin no han ai halo fuhuk. SIN. mirain kareka ADJETIVU Neeb nia ulun la iha fuuk moris b. SIN. ulun-molik, temek karga SUBSTANTIVU 1. Naha neeb r-ahi ida tula. SIN. r-nahan 2. Kbiit eltriku neeb lolon ida rai iha nia laran. 3. Raratan ka atake neeb tropa sira halo ho beran boot. kargu SUBSTANTIVU Ema ida nia tatuur, pozisaun ka responsabilidade rasik iha serbisu-fatin. EZ. Prezidente atu hasai ema nee hosi kargu ministru nian. kari VERBU 1. Soe b-mai iha fatin ida, porezemplu kari hare-musan iha natar. SIN. lekar 2. Halekar hanoin ida ba ema seluseluk. karidade SUBSTANTIVU 1. Hakaran atu tulun no f diak ba ema seluk, liuliu ema kiak ka sira neeb terus. 2. Hanoin pozitivu kona-ba ema seluk maski bele iha motivu ba kritika nia. 3. Klibur ka organizasaun ida neeb tulun ema kiak sira. karitativu ~ karitativa f. ADJETIVU karihun SUBSTANTIVU Ida hosi balun rihun ida neeb hamutuk forma lolon ida deit. SIN. milzimu karik ADVRBIU Bele mosu. SI N. dala ruma, kala EZ. Karik hau sei liu hosi nia uma molok b serbisu. Bainhira ita tau liafuan nee iha orasaun nia kotuk liu, nia arti hanesan konjunsaun se: n.e. 296 EZ. hakarak karik, hau konvida ms nia (= Se hakarak, hau konvida ms nia). karikatura SUBSTANTIVU Dezeu ka hakerek kmiku ida neeb halo pouku ema ka buat ruma ho ezajera nia karakterstika sira, n.e. halo aat ema nia oin, f fuuk nakrakat, roupa naklees, oioin deit. karl S U B S T A NT I V U Hahn oin ida hanesan mollu neeb halo hosi ikan ka naan-manu, tein hamutuk ho nuu-been no temperu manas oioin hanesan ai-manas boot, kinur, nst. karimba VERBU Tau karimbu. karimbu SUBSTANTI VU Borraxa-tahan ida neeb koa halo kabuar ka kuadradu ho letra oioin tuir instituisaun ruma nia logotipu neeb hatama ba tinta hodi hanehan ba surat-tahan atu marka dokumentu ida ho ofisil. EZ. Asina hotu tau ka hanehan karimbu b. kariu S UBS T A NT I V U Sentimentu ka hahalok domin nian, liuliu ba ema seluk neeb ita gosta. SIN. laran-maluk, afeisaun EZ. Maski presiza trata labarik sira ho kariu, hanorin dixiplina ms importante tebetebes. kariozu ~ karioza f. ADJETIVU karioka ADJETIVU Hosi Riudejaneiru, kona- 0ba Riudejaneiru (sidade boot iha rai-Brazl). SUBSTANTIVU Ema Riudejaneiru. karitativu ~ karitativa f. ADJETIVU Neeb hatudu kaidade ka halo karidade ba ema seluk. karizma SUBSTANTI VU 1. Kbiit espesil neeb Maromak haraik ba ema ruma, liuliu ba santu. 2. Kapasidade naturl atu inspira ema seluseluk hosi halo sira sente entuziazmu no laran- manas. EZ. Ema barak gosta prezidente foun tan nia karizma. karizmtiku ~ karizmtika f. ADJETIVU 1. Neeb soi karizma naturl. 2. Kona-ba movimentu relijiozu ida, baibain bazeia ba iluzaun ka habosok, neeb halo ema f i ar- f raku hanoi n katak Maromak f ba sira kbiit ka grasa neeb Nia la haraik ba ema seluk. karleti SUBSTANTIVU Pesa kiikoan iha kilat hanesan xave neeb ita buti ka dada atu tiru ka halo kilat tarutu. SIN. gatillu karluni SUBSTANTIVU Buat mamar neeb ema uza atu tau ulun ba leten. SIN. xumasu-ulun karmelita SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Frade ka madre) neeb pertense ba orden Karmu ka Foho-Karmelu nian. karnavl SUBSTANTIVU (Iha rain katliku sira deit) loron tolu bainhira ema sira tau mskara iha oin, no hatais kr oioin hodi b halo festa boot iha lurn atu bele 297 diverte molok tama Kuarezma no hah jejn. SIN. Entrudu karnvoru ~ karnvora f. ADJETIVU/SUBSTANTIVU ( Bal ada) neeb han deit naan. SIN. mahn-naan karn ms karl SUBSTANTIVU Bornl ka kaut boot neeb halo hosi hena tarak, plstiku ka ai-kulit hodi tau foos, masin-midar, nst. Krpatus (Fohor-) SUBSTANTIVU Foho-kadoek ida iha rai-Europa lorosae. karptiku ~ karptika f. ADJETIVU karpintaria SUBSTANTIVU Karpinteiru nia knaar ka ofsiu. karpinteiru SUBSTANTIVU Ema neeb harii uma no halo mobiliriu nuudar nia knaar baibain nian. SIN. badain- ai karreira SUBSTANTIVU 1. Tipu karreta tomak i da neeb i ha kadei ra barabarak atu ema tuur bainhira halo viajen; tempu uluk uza hanesan meiu transporte importante liu iha rai-Timr. 2. Tempu neeb ema ida f ba kargu ka profisaun ida, no ms knaar sira neeb nia halao iha tempu nee nia laran. EZ. Nia karreira iha journalizmu sei f leet ba nia atu sai poltiku diak ida. karreirista SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Ema) neeb ladn iha idel ka prinspiu morl, buka deit atu haburas nia karreira. karreirizmu SUBSTANTIVU karreta SUBSTANTI VU Vekulu ka meiu transporte nian neeb soi roda haat ka neen no ms volante atu ema bele dulas b-mai. SIN. automovel karria ms karriu SUBSTANTIVU 1. Karreta kiikoan jeralmente ho roda rua, ba labarik kiikoan sira atu sae. SIN. karria-beb 2. Karreta kiikoan ho roda rua neeb uza atu tula sasn no dudu durante halao servisu konstrusaun nian ida. karrosl SUBSTANTIVU Kuda ai lubun ida iha plataforma nakdulas nia leten, neeb labarik sira sae nuudar divertimentu. karru SUBSTANTIVU 1. Vekulu baibain hosi ai neeb balada mak dada. SIN. kuda-karreta 2. Karreta blindada ida neeb militr sira uza iha funu laran. SIN. tanke karruajen SUBSTANTIVU 1. Karreta roda-haat neeb kuda ka karau mak dada atu tula ema sira. 2. Karreta komboiu nian, neeb lao iha dalan besi. SIN. vagaun karta SUBSTANTIVU 1. Surat neeb ita prepara hodi haruka mensajen ka informasaun ba ema ruma. 2. Surat-tahan badak lubun ida neeb soi nmeru neeb ema uza atu joga. karta-kondusaun SUBSTANTIVU Surat ofisil neeb ema ida simu nuudar lisensa ba kaer karreta. 298 karts SUBSTANTIVU 1. Surat-tahan boot hakerek ida neeb ema kaer iha liman, selae taka ka prega iha didin-lolon, liuliu nuudar hahalok poltiku ka komersil. 2. Ai-kabelak hodi hatoo avizu ruma. kartaun SUBSTANTIVU Surat-tahan badak ida ho hakerek neeb hatudu ema ida nia identidade, selae ema lori atubele hetan asesu ba buat ida. EZ. Sira neeb la lori kartaun sei la bele tama ba biblioteka. karteira SUBSTANTIVU 1. Fatin rai osan no dokumentu kiik nian, baibain halo hosi kulit, neeb mane sira lori iha bolsu kalsa ka kazaku nian. 2. Banku no meza alunu sira- nian iha sala laran hodi hakerek ba leten. karteiru ~ karteira f. SUBSTANTIVU Ema neeb lori b- mai karta sira neeb korreius maka fahe ba populasaun. kartilla SUBSTANTIVU 1. Livru ida hodi hanorin labarik ka ema seluk atu lee. 2. Livru katesizmu nian. kartografia SUBSTANTI VU Matenek ka knaar kona-ba halo mapa. kartogrfiku ~ kartogrfika f. ADJETIVU kartgrafu ~ kartgrafa f. S U B S T A N T I V U Ema matenek kartografia. kartolina SUBSTANTIVU Papelaun oin mihis neeb serve atu halo kartaun, livru-kapan nst. Kartn SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai- Sudaun nian. kartuxu ms karts SUBSTANTIVU Bala ka kilat-musan nia fatin. karu ms karun ADJETIVU Neeb nia folin todan ka aas. SIN. folin-todan, folin-aas; LIAFUAN-SORUN: baratu karuak ADJETIVU Neeb nia orden ka importnsia tuir buat mahuluk ka prinsipl nia orden ka importnsia. SIN. sekundriu karuanuluk S UB S T A NT I V U Ida hosi balun ruanulu neeb hamutuk forma lolon ida deit. SIN. vijzimu karudu SUBSTANTIVU Ai-horis kiik neeb baibain ema uza hanesan temperu tanba nia sente fresku uitoan. SIN. ortelaun, kandolar karuik SUBSTANTIVU Foho nia tutun. SIN. foho-tutun karuk SUBSTANTIVU/ADJETIVU ( Kona- ba) parte ida iha ita-nia sorin neeb hasoru malu ho liman loos. LIAFUAN-SORUN: kuana karut VERBU 1. Halo kuak hodi koi sai. 2. (Nehek ka animl seluk) halo kuak hodi han ai. karuuk SUBSTANTIVU Ai-horis kiik neeb f fuan han-belek neeb naruk 299 natoon, kabuar balun ho kulit kr nakukun. SIN. berinjela N A R A N B O T N I K U : Solanum melongena kasa SUBSTANTIVU/VERBU (Hahalok) buka balada atu kaer no oho hodi han ka faan. SIN. soro EZ. Ema gosta kasa manu-fuik iha ai-laran. kasadr SUBSTANTIVU Ema be lori asu no buat kroat ruma hanesan diman, nst. hodi b buka balada, liuliu balada fuik sira. SIN. maksorok kasamen ADJETIVU Neeb iha samen boot ka barak. SIN. muskulozu kasanuluk SUBSTANTIVU Ida hosi balun sanulu neeb hamutuk forma lolon ida deit. SIN. dsimu kasarapu SUBSTANTI VU Moras ida neeb kona fatin lulik sira tanba foer ka halao relasaun seksul iha kondisaun neeb foer. SIN. sfilis kasarola SUBSTANTIVU Sanan ida lah matan neeb ema uza ba tein. kasemok SUBSTANTIVU Vekulu neeb soi motr, liras no ikun atubele semo ka halo navegasaun nuudar meiu ba transporte. SIN. aviaun kasete SUBSTANTIVU Objetu hosi plstiku neeb iha fita iha laran atu grava ka toka filafali mzika ruma; uza ms atu hasai filme ka loke filafali filme ruma. kasiak SUBSTANTI VU Ida hosi balun sia neeb hamutuk forma lolon ida deit. SIN. nonu kasian ADJETIVU Neeb sorte la iha. SIN. koitadu SUBSTANTIVU Sorte-aat, susar ka problema. SIN. rahun-aat ADVRBIU Ne eb mosu ka akontese laiha sorte. SIN. infelizmente EZ. Nia estuda makaas maib kasian nia la pasa ezame nee. kasinar SUBSTANTIVU 1. Fatin loloos neeb ita hakarak kona bainhira sinar ka halo pontaria molok tiru. SIN. alvu 2. Situasaun ida-neeb ita hakarak too b, ka buat ida- neeb ita hakarak hetan. SIN. objetivu, meta kaskadu SUBSTANTIVU Moras ida kona-ba kulit nakloke iha isin-lolon. SIN. abak. kaskata SUBSTANTIVU Bee neeb monu tun hosi fatuk ka foho-lolon. SIN. bee-tisak, bee-tudak kasoek SUBSTANTIVU Buat ida neeb ita soe, hasemo ka hana. SIN. misil kaspa SUBSTANTIVU Kulit mate iha ema nia ulun-kulit neeb nakloke iha fuuk laran no halo ulun katar. SIN. kohu, alkari Kspiu (Tasi-) SUBSTANTIVU Tasi ida iha rai-zia Klarak, besik rai-Rsia ni rai- Iraun. kastaa 300 SUBSTANTIVU Ai-kastaeiru nia fuan han-belek neeb moris iha kakun toos nia laran. ADJETIVU (kr-kastaa) Kr-malahuk mean, atu hanesan xokolate; kr hanesan akar-been. kastelu SUBSTANTIVU Uma boot horiuluk nian ho didin fatuk aas no rai- klean haleu atu satan atake hosi inimigu sira. SI N. kota, fortaleza kastete SUBSTANTI VU Ai-tonka badak be polsia sira kaer hodi halo kontrolu, atu uza ba baku ema ka sori ema bainhira la lao tuir lei. kastu ~ kasta f. ADJETIVU 1. Neeb la halo sala- foer ida, neeb sees hosi relasaun seksul. 2. Neeb moris ho kaben ida deit too mate. kastidade SUBSTANTIVU kastigu SUBSTANTIVU Terus neeb ema ida hetan ka simu tanba sala neeb nia halo. VERBU Halo ema ida terus ba sala ka krime neeb nia halo. kastisl SUBSTANTIVU Lilin-oan nia fatin. SIN. bidiin, lilin-fatin kasu VERBU 1. Hasai tiha. 2. Halakon tiha. 3. Kore ka husik sai. EZ. Kasu tali husik bibi b han. kasuada SUBSTANTIVU/VERBU Koalia ho ibun- kroat, hakanek ema ho liafuan; halo pouku ho liafuan. SIN. zombaria, sarkazmu EZ. Hau osan la iha maib nia halo finje husu hodi hamoe hau, hanesan ms nia kasuada hau. ADJETIVU Neeb nia ibun kroat. SIN. sarkstiku kasukat SUBSTANTIVU Ezemplu diak ida ba ita tuir atu halo ka aprende buat ruma. S I N . padraun, modelu kataes SUBSTANTI VU Instrumentu ida hanesan tataes neeb husik substnsia balu liu, no taes fali substnsia seluseluk. SIN. filtru katak VERBU 1. Hatoo informasaun ba ema seluk. SIN. dehan, hatete 2. Reprezenta ho liafuan, nia arti maka... SIN. signifika EZ. Liafuan malaiu k u c i n g signifika busa. KONJUNSAUN Liafuan neeb ita uza atu introds orasaun ida.. EZ. Nia dehan katak ita tenke b. kataklizmu S U B S T A NT I V U Dezastre boot lahalimar, neeb baibain hamosu pniku no tauk. SIN. katstrofe katakumba SUBSTANTI VU Fatuk-kuak iha rai okos iha Roma neeb horiuluk sarani sira subar b bainhira Impriu Romanu hanehan hela sira. EZ. Iha martir barak nia rate iha katakumba laran. katalaun ADJETIVU Rai-Katalua nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Katalua. 2. (lia-katalaun) Dalen romniku rai-Katalua nian, neeb atu hanesan lia-oksitaun. 301 kataloga VERBU Halo katlogu. katalogasaun SUBSTANTIVU katalogadr ~ katalogadora SUBSTANTIVU katlogu SUBSTANTIVU Sasn lista ida, n.e. sasn iha loja ka muzeu nia laran, ka livru iha biblioteka. Katalua (rai-) SUBSTANTIVU Rain ida ho nia balun boot liu iha rai-Espaa nia raat lorosae no balun kiik iha rai- Fransa. katamik SUBSTANTIVU Buat neeb ita rai hela atubele f-hanoin nafatin kona-ba nia em neeb lakon ka mate ona, ka fatin neeb dook ona. S I N . rekordasaun, lembransa katana SUBSTANTIVU Instrumentu kroat ida be uza hodi taa ai, lere duut sira ka tesi naan-ruin. SIN. taa katanek SUBSTANTIVU Buat ida neeb tane buat seluk. SIN. suporte katar SUBSTANTIVU/VERBU (Isin neeb) sente makili tanba kosar ka tanba kutun ruma neeb tata hodi halo ita atu koi. Katr (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu kiik iha Lorosae Klarak, iha Tasi- Sikun Prsiku nia raat. katarense ADJETIVU Rai-Katr nian. SUBSTANTIVU Ema Katr. katstrofe S U B S T A NT I V U Dezastre boot lahalimar, neeb baibain hamosu pniku no tauk. katastrfiku ~ katastrfika f. ADJETIVU ktedra SUBSTANTIVU 1. Profesr nia meza iha aula laran. 2. Kargu ka funsaun kona-ba halao departamentu ida iha uni ver si dade, pr of esr katedrtiku nia kargu. 3. Amu-bispu nia tuur-fatin ka kadeira boot iha uma-kreda laran, besik altr. katedrtiku ~ katedrtika f. ADJETIVU katedrl SUBSTANTIVU Uma-kreda mahuluk dioseze ida nian. kategoria SUBSTANTIVU Tau-kahe sasn ka buat sira tuir karakterstika partikulr neeb hanesan. EZ. Ita sei fahe surat sira-nee ba kategoria oioin, tuir sira-nia importnsia. kategriku ~ kategrika f. ADJETIVU kategoriza VERBU katekista SUBSTANTIVU Ema neeb serbisu iha parkia, ajuda padre sira hodi hanorin doutrina, halao preparasaun ba misa, doutrina, nst. SIN. manorin-katekizmu katekiza SUBSTANTIVU Hanorin katesizmu ka doutrina sarani ba (ema). katekeze SUBSTANTIVU katekizmu SUBSTANTIVU 1. Hanorin kona-ba fiar sarani. 2. Livru ida neeb hatoo doutrina Kreda nian. 302 katektiku ~ katektika f. ADJETIVU kateri SUBSTANTIVU Instrumentu ka besi kroat ida ho lolon rua belit malu neeb uza hodi tesi fuuk ka hena, nst. katetek ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Buat) neeb soi parte oioin. S I N . kompostu; LIAFUAN-SORUN: simples kati ms katis SUBSTANTIVU Todan tuan ida neeb vale grama 620. katimun (ai-) SUBSTANTIVU Ai-kraik oin ida neeb nia kulit serve atu prepara ai- moruk. NARAN BOTNIKU: Timonius sericus Katmand SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai- Nepl nian. katodan SUBSTANTIVU Buat todan neeb susar atu tula ka aguenta. katliku ~ katlika f. ADJETIVU 1. Neeb pertense ba mundu ka universu tomak. SIN. universl 2. Kona-ba fiar no kreda sarani ida-neeb Ita-Nai Jezs Kristu mak harii, ho sede iha sidade Roma no Amu-Papa nuudar ulun-boot. SUBSTANTIVU Ema ida neeb membru ba Kreda Katlika. katolisizmu SUBSTANTIVU 1. Relijiaun katlika. 2. Hanorin kona-ba fiar katliku. katoluk SUBSTANTIVU Ida hosi balun tolu neeb hamutuk forma lolon ida deit. SIN. tersu katomak ADJETIVU Neeb halo hotu ona no la kuran buat ida. SIN. kompletu EZ. Livru nee hakohak Cames nia obra katomak. katuas SUBSTANTIVU 1. Ema mane neeb soi otas tuan ona, fuuk mutin hotu ona. 2. Ttulu ba aman ka tiun. 3. Ema neeb iha kargu boot ka xefe iha fatin ida. katuas-oan SUBSTANTIVU 1. Mane otas-tuan ho isin kiik no fraku. 2. (kolokil) Ttulu neeb feto ida bele f ba nia laen. katuir SUBSTANTIVU Buat barak neeb tuituir malu. SIN. sekunsia katuma SUBSTANTIVU Kutun neeb kaer iha ema nia isin ka iha hena laran sira bainhira foer ka la fase. SIN. tuma katupa SUBSTANTIVU Foos kahur ho nuu- santan neeb tein iha ai-tali tahan nia laran. SIN. buu katutan SUBSTANTIVU Buat ida neeb liga ka tutan. SIN. koneksaun kau SUBSTANTIVU Manu-fuik espsie ida ho fulun metan no lian makaas. SIN. manu-metan VERBU Halerik kona-ba buat sira neeb la importante. kaualuk 303 SUBSTANTIVU Ida hosi balun ualu neeb hamutuk forma lolon ida deit. SIN. oitavu kauk ADJETIVU 1. Neeb sei matak, seidauk tasak. 2. Neeb la iha esperinsia, seidauk soi jeitu ba knaar ruma. SIN. inesperiente kaukau SUBSTANTIVU Ema ka balada iha oan-fatin ka teru neeb seidauk moris mai. SIN. kaan- fuan kaukazoide SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Membru ba) rasa ida ho kulit mutin ka morenu neeb horik iha rai- Europa tomak, rai-frika nia balun norte no rai-zia nia balun loromonu. E Z . Portugs, Ingls, Arabi no ndiu sira pertense ba rasa kaukasoide. Kukazu (Fohor-) SUBSTANTI VU Foho-kadoek ida neeb haketak rai-Rsia hosi Lorosae Klarak. kaukziku ~ kaukzika f. ADJETIVU kausaun SUBSTANTIVU Osan balu neeb ema selu ba tribunl atu mahalok krime nian bele livre too loron halao julgamentu ka tesi-lia iha tribunl. SIN. fiansa kaut SUBSTANTIVU Saku neeb homan ho tali-tahan. EZ. Agrikultr sira tau koto iha kaut atu faan iha Dili kautela SUBSTANTI VU 1. Kuidadu boot neeb iha hodi sees hosi buat aat ka perigu. SIN. matan-moris 2. Billete-lotaria balun ida. kauza SUBSTANTIVU Buat ka kondisaun ida neeb hamosu buta ka kondisaun seluk; hahalok ruma nia hun. SIN. motivu. VERBU Halo buat ruma atu mosu. SIN. hamosu E Z . Haml aha bel e kauza instabilidade iha rai-laran. kauzativu ~ kauzativa ADJETIVU Kona-ba verbu ida neeb ita hadada hosi verbu simples ka adjetivu ida hodi tutan prefiksu ha-, n.e. sae ~ hasae, naruk ~ naruk: ha- nee prefiksu kauzativu no verbu hasae no hanaruk rua hotu kauzativu. kavakiu SUBSTANTIVU Tipu viola kiik ida. kavalaria SUBSTANTIVU Forsa militr ida neeb uza kuda ka karreta- funu. kavaleiru NARAN Ema-mane neeb sae kuda. SIN. saedr ADJETIVU (Mane) neeb soi aten- barani no hetan respeitu. kavalete SUBSTANTIVU Hariin ida ho ai-riin tolu ka haat ba pintr tau nia tela iha leten bainhira hamriik hodi pinta. kavalleiru SUBSTANTIVU 1. Ema-mane neeb edukadu, korts, delikadu. 2. Ema-mane neeb dansa ho feto ida iha baile. kawaimina (lia-) SUBSTANTIVU Naran atu temi ba dialetu kairui, waimaa, midiki, naueti hamutuk. Dalen nee ema balu koalia iha zona 304 Vemase, Baukau, Venilale, Watukarbau no Watulari. kaximbu SUBSTANTIVU Tubu toos ida ho kuak boot iha nia rohan hodi tau tabaku ba fuma. kazadebau SUBSTANTIVU 1. Fatin neeb ema tama atu hariis b. SIN. hariis- fatin. 2. Kuartu atu soe bee boot no kiik. SIN. sentina. kazakistans ~ kazakistaneza f. ADJETIVU Rai-Kazakistaun nian. SUBSTANTIVU Ema Kazakistaun. Kazakistaun (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu boot iha zia Klarak. kazaku SUBSTANTIVU 1. Faru boot ho liman naruk ida neeb ema sira hatais iha kamiza nia leten, liuliu iha rai-malirin. 2. Faru forml neeb ema- mane hatais ba festa, kaben ka enkontru importante ruma, baibain hamutuk ho kamiza furak no gravata. kazl SUBSTANTIVU Kaben-nain pr ida. kazamenteira SUBSTANTIVU Feto ida neeb buka feen ka laen ba ema seluk neeb hakarak kaben. kazamentu SUBSTANTIVU 1. Lisensa hosi kreda no governu atu hela hamutuk hodi harii uma-kain ida nuudar feen-laen. 2. Festa kaben nian. kazerna SUBSTANTIVU Uma ida ho toba-fatin barak ba soldadu sira iha kuartl laran. kazinu SUBSTANTIVU Uma neeb ema sira b atu taru osan. kazu SUBSTANTIVU 1. Buat neeb mosu derrepente ka bele mosu. EZ. Polsia baku sivl ida hanesan kazu boot ida neeb loloos labele akontese. 2. Ezemplu, laleuk ka sirkunstnsia partikulr ida. kazula SUBSTANTIVU Faru naruk lah liman neeb baibain amlulik sira hatais ba halo misa. Kazula nia kr depende ba festa ka estasaun litrjika, n.e. kr- vi ol eta i ha Adventu no Kuarezma. SIN. faru-misa kbahen ADJETIVU Neeb otas-tuan. SIN. bahen kbiit SUBSTANTIVU 1. Kapasidade isin ka neon nian atu halo buat ruma. 2. Forsa neeb laleuk ka sirkunstnsia sira f mai ita. SIN. podr kebit VERBU Kuu ho liman-fuan tutun. kebramr SUBSTANTIVU Baki ida hodi satan tasi-laloran. kebranozes SUBSTANTIVU Instrumentu halo ho besi ba habit no hafera ns ka ai-fuan nia kakun ka kulit liur be toos, porezemplu kamii, nst. keda 305 SUBSTANTIVU Kualidade, kbiit ka talentu ida neeb ema ida soi ba halao atividade knaar partikulr ida, hah kedas hosi nia moris-mai. kedak ADJETIVU Kedas nian. SIN. imediatu kedas ms kedan ADVRBIU Oras nee duni, la d e mo r a t a n . SIN. imediatamente EZ. mai kedas, keta hein tan, oras too ona. kedo SUBSTANTIVU Balada anfbiu kiik neeb soi matan boot, bele haksoit no moris iha bee no rai- maran. SIN. manduku kedok VERBU Kaer knedok ida, kahur ka dulas b-mai iha sanan nia laran. kee VERBU 1. Halo rai sai kuak ho buat kroat ka meik ruma, hanesan ai-suak, kanuru suru-rai nst. 2. Hasai rai hosi kuak ho ain (liuliu refere ba balada sira). kehan SUBSTANTIVU 1. (Iha dialetu balu) Fatin ho didin haat iha uma laran. SIN. kuartu 2. Kuartu boot no kaps ba pblika ka komunidade uza. SIN. sala kehe VERBU 1. Halo korrente r malirin ho dalan muda objetu belak ida tun-sae. 2. Sadik atu halao buat ruma. Kei (rai-, Nusar-) SUBSTANTIVU Nusa-lubun kiik ida iha rai-Timr nia sorin lorosae b, besik raat rai-Papua nian. keiense ADJETIVU Rai-Kei nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Kei. 2. (lia-keiense) Dalen Nusar-Kei nian. keiju SUBSTANTI VU Susubeen nahisi neeb ema sira uza nuudar ai- han. kein VERBU F-hatene nanis ka kona- ba perigu ruma. SIN. aviza EZ. Tiu Andr kein tiha ami kona- ba lafaek boot neeb sai beibeik hosi kolan neeb. kela SUBSTANTIVU Insetu ida neeb halo lian iha tempu kalan baibain subar iha buat seluk nia leet. SIN. grilu kelembeli SUBSTANTIVU Balada maksusuk atu hanesan lemur, maib klehek uitoan, neeb nani iha tasi laran. NARAN SIENTFIKU: Dugong dugon kelen (ain-) SUBSTANTIVU Balun leten ain nian, iha kidun-tahan no ain-tuur nia leet. Kelikai SUBSTANTIVU Postu administrativu Baukau nian ida neeb koalia makasae no nakfati besik foho- Matebian. kemak (lia-) SUBSTANTIVU Lian austronziku ida neeb koalia iha parte loromonu, iha zona Maliana no Bobonaru nian. Knia (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha frika lorosae. kenianu ~ keniana f. 306 ADJETIVU Rai-Knia nian. SUBSTANTIVU Ema Knia. kepena! INTERJESAUN Espresaun ida neeb ita uza bainhira ita rona kona- ba buat ruma neeb la kona ita-nia laran ka halo ita sente triste uitoan. SI N. kasi an! koitadu! kerela SUBSTANTIVU Daduuk ka akuzasaun kriminl neeb ema lori ba tribunl hasoru ema seluk. SIN. kakesar kerelante SUBSTANTIVU Ema ida neeb hatoo kerela. SIN. kesar-nain kermese SUBSTANTI VU Festa parkia ka eskola nian ho atividade barak hamutuk, n.e. merkadu-oan, halai-taru, jogu, espozisaun oioin nst. kerozene S UBS T A NT I V U Mina ida ho iis makaas neeb ema sunu atu halo naroman ka tein. SIN. mina-rai kesak SUBSTANTIVU 1. Uat neeb fahe ai nia tahan iha klaran loloos. 2. Kesak hosi au neeb ema uza atu tuu ba naan hodi halo sasate. kesar VERBU 1. Hatudu ita-nia laran- nakali kona-ba buat ruma aat neeb ita hetan ka simu. SIN. halerik 2. F-hatene ba ofisil, polsia ka autoridade seluk kona-ba ema ruma nia hahalok aat ida. SIN. reklama (vi.) EZ. Hau kesar nia ba polsia tanba nia naok hotu hau- nia nuu. SUBSTANTIVU Hahalok halerik nian ka hatoo ema ida nuia hahalok aat ba autoridade ka ema seluk. SIN. kakesar kesardr ms kesar-nain SUBSTANTIVU Ema neeb kesar ka halerik kona-ba ema seluk. kesi VERBU 1. Futu metin ho tali. 2. Bandu ema ida atu la hatoo buat ruma ba ema seluk, porezemplu segredu ruma. kesi-ibun VERBU Hena-rohan ida hodi kesi ibun metimetin, atu satan virus ka moras neeb bele daet, selae atu halo ema nee la bele koalia. kestaun SUBSTANTIVU Asuntu ka problema neeb presiza atu rezolve tiha ka hatn b. SIN. lia EZ. Kestaun nee difisil atu hatn. kestiona VERBU Husu-litik kona-ba buat ruma. kestionriu SUBSTANTI VU Pergunta lista ida neeb ita prenxe ka f ba ema seluk prenxe uza atu hetan informasaun balu kona-ba lia ruma. keta KONJUNSAUN 1. Liafuan ida neeb ita uza bainhira la hatene loloos se buat ruma atu mosu ka lae. EZ. Hau la hatene keta nia la mai karik. VERBU Tau ketaketak. SIN. haketak 307 MATADAK VERBL Liafuan ida neeb bandu ka f komandu negativu. SIN. labele EZ. Keta tanis! ketahalob KONJUNSAUN 1. Atu buat ruma labele mosu. E Z . Haree didiak labarik ketahalob nia monu. 2. Tanba buat ruma bele mosu. EZ. Halo lailais ketahalob xefe hakilar imi. ketan SUBSTANTIVU Lia ida neeb ita la bele hakat liu, ka bandu ema seluk atu hakat liu. SIN. limite, kladik kiak ADJETIVU Neeb soi osan ka sasn uitoan deit. SIN. lurun; LIAFUAN-SORUN: riku, soik kiak (ai-) SUBSTANTIVU Ai-lele espsie fuik ida. SIN. ai-klalorek NARAN BOTNIKU: Gossampinus heptaphylla kiar (ai-) SUBSTANTI VU Ai-hun boot ida neeb f fuan furak hanesan fore-rai, bele han no halo dose. NA R A N B O T NI K U : Canarium commune Kiar-been morin nee naran neeb hakeek-nain balu f ba insensu. kibukibu SUBSTANTI VU Insetu kiikoan be semo iha rai-kalan no nia kidun lakan-mate ka piskapiska. SIN. pirilampu, kitilili kidan SUBSTANTIVU rea rua iha ema nia isin entre knotak no kelen-hun. kidun SUBSTANTIVU 1. Parte hosi isin entre kotuk-hun no ain-kelen neeb hodi tuur ba kadeira ka rai. 2. Sasn ruma nia okos, n.e. botir-kidun, kaleen-kidun, sanan-kidun, nst. kidun-tahan SUBSTANTIVU Kidun nia isin belar parte okos. kiik ADJETIVU Neeb nia tamau las boot. kiikoan ADJETIVU Neeb kiik tebetebes. kikir SUBSTANTIVU Parte sorisorin ita-nia ulun nian entre reen-toos no tilun. kikir VERBU (Balada ka manu) hisik nia isin ka doko ulun, liuliu bainhira hariis tiha. kikit SUBSTANTIVU Kulit mahar no maran neeb baibain ita hetan iha ikan ka lafaek. VERBU Hasai ka koi ikan nia kulit. kilat SUBSTANTIVU Instrumentu tiru nian neeb soe bala hodi kona ka oho balada ka ema. kilat-musan SUBSTANTI VU Musan liuliu hosi xumbu neeb hatama ba kilat atubele tiru sai. SIN. bala kilat-rahun SUBSTANTIVU Uut ida neeb uza iha kilat, kaaun no painxn atu halo esplozaun ho tarutu makaas. kili 308 VERBU Hatama liman-fuan ba ema nia iha kalilin ka tuu iha nia kabun-mamar, book halo nia hamnasa. kilik = kirik kilograma SUBSTANTI VU Unidade ho todan hanesan ho grama 1000. Liafuan ida-nee baibain ita habadak ba kg. SIN. kilu (forma populr) kilmetru SUBSTANTIVU Unidade dadook ka distnsia nian hanesan ho metru 1000. Liafuan ida-nee baibain ita habadak ba km. kmika SUBSTANTI VU Estudu sientfiku kona-ba substnsia no oins mak sira muda bainhira kombina sira. kmiku ADJETIVU Kmika nian, kona-ba kmika. SUBSTANTIVU Elementu ida neeb uza ka prods iha kmika. kinikini SUBSTANTIVU Sinu kiikoan neeb ema antigu sira tau iha sira-nia ain hodi tebe ka bidu no too oras nee ms sei uza nafatin iha festa tradisionl. kinina SUBSTANTI VU Ai-moruk ida hodi hatn isin-manas. kininu SUBSTANTIVU Ai-moruk musan ba kura moras. SIN. komprimidu kinta (loron-) SUBSTANTI VU Loron neeb tuir kedas sesta iha semana ida nia laran. kintl SUBSTANTIVU 1. Fatin luan natoon iha uma nia kotuk no sorisorin. 2. Toos ho lutu haleu. kintu ~ kinta f. SUBSTANTIVU (kintu) Ida hosi balun lima neeb hamutuk forma lolon ida deit. SIN. kalimak ADJETIVU Ba dala lima. SIN. dalimak kinur ADJETIVU Kr-modok, kr hanesan mantolun nia isin-klaran. SIN. amarelu SUBSTANTIVU Ai-horis ida neeb nia isin iha rai laran hanesan ai-lia no baibain uza hanesan temperu ida ba modo. SIN. kunir NARAN BOTNIKU: Curcuma longa kioske SUBSTANTIVU Kabine kiik iha lurn- ninin hodi faan jorneal, sigarru, hahn kiik nst. kiran SUBSTANTIVU Kulit mihis tebetebes. SIN. knalus, membrana kiran-isin SUBST ANT I V U Kulit iha nehan sorisorin. S I N. niran, nehan- kulit Kirgizistaun (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha zia Klarak. kirgizistans ~ kirgizistaneza f. ADJETIVU Rai-Kirgizistaun nian. SUBSTANTIVU Ema Kirgizistaun. Kiribs (rai-) SUBSTANTIVU Nusa-lubun no estadu iha Tasi-Boot Pasfiku, halo parte rai-Mikronzia. kiribasense ADJETIVU Rai-Kiribs nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Kiribs. 309 2. (lia-kisarense) Dalen rai- Kiribs nian. kirik ADJETIVU Neeb naleet liu. SIN. raru, laburas Kisar (rai-) SUBSTANTIVU Nusa-oan ida besik Lautein neeb pertense ba provnsia indonzia Molukas. kisarense ADJETIVU Rai-Kisar nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Kisar. 2. (lia-kisarense) Dalen rai-Kisar nian. SIN. lia-meher kistu SUBSTANTIVU Tumr ka bubun ida iha kulit ho been iha laran no dala balu ms musan toos ida iha klaran. SIN. kurulau kitilili ms kititili SUBSTANTI VU Insetu kiikoan be semo iha rai-kalan no nia kidun lakan-mate ka piskapiska. SIN. pirilampu, kibukibu Kitu SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai- Ekuadr nian. kiuani SUBSTANTIVU Persentajen neeb ema ida neeb faan buat ruma ba ema seluk bele rai ba nia an bainhira simu selun. SIN. komisaun kiuk ADJETIVU (Feto ka mane) neeb la bele hetan oan tan defeitu isik ruma. SIN. esteril klaak ADJETIVU Neeb ahi sei han hela, neeb seidauk mohu. klabis SUBSTANTIVU Uma aas nia dalas ida. SIN. andr kladik SUBSTANTI VU Ketan ka lia ida neeb ita la bele hakat liu, ka bandu ema seluk atu hakat liu. SIN. limite klaken SUBSTANTIVU 1. Ai ka balada lubun ida. 2. (ema-klaken) Ema barak neeb horik no serbisu hamutuk iha fatin ida. SIN. pbliku, komunidade ADJETIVU Popul as aun ka komunidade nian. SIN. pbliku klalatak SUBSTANTIVU Ilas ka imajen neeb buat ida haleno ka reflete. SIN. reflesaun klalees SUBSTANTIVU Tesidu bokur mutin neeb taka tee-oan sira. SIN. tripas EZ. Hau ladn gosta han klalees. klamar SUBSTANTIVU 1. Ema nia parte neeb ita la hatee-hetan maib fiar katak nia kontinua moris bainhira nia isin mate tiha ona. SIN. espritu 2. Ema ida nia hanoin, karakter, ideia no sentimentu sira. klandestinu ~ klandestina f. ADJETIVU Neeb halao subasubar atividade ruma neeb la tuir ukun-nain sira-nia hanoin no hakarak. EZ. Hau-nia maun boot serbisu ba frenke klandestina iha okupasaun indonzia nia laran. klanuk ADJETIVU Neeb sente atu lakon sentidu. klarak ADJETIVU Klaran nian. SIN. sentrl 310 klaran SUBSTANTI VU Fatin iha buat ka sorin rua nia leet loloos. SIN. sentru EZ. Ema nain-tolu lao forma ida mak iha klaran. klatun SUBSTANTIVU Ai-horis mahar neeb moris iha rai-maran ka dezertu, baibain iha tarak neeb taka nia isin. SIN. kaktu, ai-reti klarek ADJETIVU (Bee) neeb ladn klean. SIN. badak klarn SUBSTANTI VU Trombeta kiik no kabuar neeb soldadu sira toka. klarinete SUBSTANTIVU Instrumentu muzikl anin nian ho forma kanu naruk ida no palleta ida deit hodi huu, atu hanesan obo. klarinetista SUBSTANTI VU Ema neeb toka kl ari net e. S I N. t o k a d r - klarinete, maktokak-klarinete klarividente SUBSTANTI VU Ema ida ho jeitu naturl atu haree-borus no siik futuru. klaru ~ klara f. ADJETIVU 1. (Been, kr) neeb moos too ita bele haree-borus. SIN. momoos 2. Neeb la susar atu komprende, la halo ita laran- rua. ADVRBIU Tebes duni, konserteza. EZ. Klaru, ami la bele husik nia ba tanba nia sei moras. klaridade SUBSTANTIVU klase SUBSTANTIVU 1. Grupu hosi tipu partikulr ida. 2. Grupu hosi estudante ka alunu sira. 3. Grupu hosi ema haree ba aspetu kulturl, ekonmiku, sosil, nst. klase-dahuluk ADJETIVU Neeb nia estatutu aas liu hotu ka nia kualidade diak liu hotu. SIN. primeira-klase klase-daruak ADJETIVU Neeb nia estatutu ka nia kualidade iha fatin daruak deit. SIN. segunda-klase EZ. Durante okupasaun indonzia Timoroan sira hanesan sidadaun klase-daruak iha sira-nia rain rasik. klasifika V E R B U Tau iha grupu ho karakterstika hanesan, hatama ba kategoria. SIN. tau-kahe EZ. Ita bele klasifika lia-fataluku nuudar dalen papua ida. klasifikasaun SUBSTANTIVU klsiku ~ klsika f. ADJETIVU 1. Neeb bele serve nuudar banati tan nia fafurak no kualidade aas. 2. (Dalen, literatura, arte ka mzika) neeb diak liu hotu tempu uluk nian. E Z . Katuas balu gosta mzika klsika. klasisizmu SUBSTANTIVU klata SUBSTANTIVU Ular au nian. kluzula SUBSTANTIVU Katesik ka seksaun ida hosi dokumentu legl ruma. klave 311 SUBSTANTIVU 1. Nota muzikl lubun ida, ho fafutuk ka relasaun ba malu, no bazeia ba nota partikulr ida. 2. Sinl muzikl neeb ita tau iha pauta nia hun hodi hatudu nota sira-nia grau aas ka kraik oins loos. iha lia balu neeb serve atu determina pozisaun nota sira-nian. Iha tadak rua hanesan nee, maka: klavedesl & no klavedef ? . klavkula SUBSTANTIVU Ruin iha lakat laran. SIN. lakat-ruin klean ADJETIVU Neeb naruk tun liu ba okos ka too kidun, porezemplu tasi, kolan, nst. klees ADJETIVU (Rai) neeb luan, nakloke, ai-hun la iha ona. kleet SUBSTANTIVU Espasu nakloke entre buat rua nia leet, fatin naleet. EZ. Kleet Timr nian nee tasi-luan ida ho mina no gs neeb ema bele esplora. klehek ADJETIVU Neeb isin-todan no baruk-teen. klekat SUBSTANTIVU Balada anfbiu kiik neeb soi matan boot, bele haksoit no moris iha bee no rai- maran. SIN. manduku, kedo klenan ADJETI VU/ADVRBI U/VERBU Neeb nakfila hodi f kotuk, neeb haklenan. SIN. naklenan klrigu SUBSTANTIVU Ema-mane ida neeb membru ba kleru. klerikl SUBSTANTIVU 1. Kleru nian, kona-ba kleru. 2. Neeb apoia kleru nia influnsia iha poltika. SIN. k l e r i k a l i s t a ; LIAFUAN-SORUN: antiklerikl klerikalista ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb apoia kleru nia influnsia iha poltika. klerikalizmu SUBSTANTIVU kleru SUBSTANTI VU Klase ida neeb amlulik, monje, frade no bispu sira maka forma. SIN. amlulik-libur kletak ADJETIVU Neeb dada ka atrai ha u- ni a i nt er ese. SIN. interesante EZ. Informasaun foun nee kletak tebetebes. kleuk ADJETIVU 1 . Neeb la loos, iha kurva ida ka liu. 2. Neeb la iha onestidade ka laran-moos. SIN. laran-foer EZ. Hau susar atu fiar nia tanba nia kleuk uitoan. SUBSTANTIVU Lia neeb halo leun ba karuk no ba kuana. SIN. kurva kleun SUBSTANTIVU 1. Lulun kabuar ida. SIN. rolu 2. Leun ka srkulu balun ida. SIN. arku kleur ADJETIVU 1. Neeb lori tempu naruk liu baibain, neeb demora, atraza ka dada oras. 312 2. Neeb tinan tuan no naruk ona. ADVRBIU Iha tempu naruk nia laran. EZ. Hau la haree sira kleur ona, halo hau hanoin loos. kliak ms klian SUBSTANTIVU Parte isin nian neeb tutan ulun-fatuk ba kabaas; kakorok no knoruk hamutuk. klibur SUBSTANTIVU Grupu ema buka malu ka halibur hamutuk iha fatin ida atu halao atividade oioin ka atu proteje interese sira neeb sira fahe lisuk. SIN. sosiedade, organizasaun kliduk ADJETIVU Neeb nia parte liur kabuar. SIN. konveksu; LIAFUAN- SORUN: kluak, knkavu kliente SUBSTANTIVU 1. Ema ida neeb selu ema profisionl ka kompaia ruma atubele simu servisu ruma neeb nia presiza. E Z . Advogadu nee iha kliente barak. 2. Ema ida neeb baibain sosa sasn neeb loja ida faan. klientela SUBSTANTI VU Ema profisionl, empreza ka loja nia kliente hotu-hotu. SIN. kliente-libur kliik ADJETIVU 1. Neeb mesak deit, la hanesan buat ka ema seluseluk. 2. (Nmeru) neeb ita la bele fahe ba rua, hanesan 1, 3, 5, 7 nst. SIN. lakliik, pr kliir VERBU/ADJETI VU (Matan) haree hadulas, haree ba sorin-sorin. kliis ADJETIVU Neeb haliis ka nakliis. klima SUBSTANTI VU Kondisaun tempu nian ba perodu naruk neeb tpiku ba rea ida. EZ. Rai-Timr nia klima baibain manas, maib rai-Finlndia nia klima baibain malirin. klimtiku ~ klimtika f., klimatriku ~ klimatrika f ADJETIVU klimaks SUBSTANTIVU Pontu aas liu hotu iha lalaok ka prosesu ruma. klniku ~ klinku f. SUBSTANTIVU 1. Ema neeb kura ema moras no f reseita ba ai- moruk. SIN. mdiku, doutr 2. (klnika) Uma neeb ema b atu hetan tratamentu mdiku. SIN. postu klniku ADJETIVU 1 . Kona-ba medisina neeb baibain pratika iha klnika laran. 2. Neeb soi jeitu atu halo diagnstiku loloos. klinun ms klinuk SUBSTANTIVU Baluk ka pedasuk. klipe SUBSTANTIVU 1. Objetu hosi metl ka plstiku neeb ita uza atu habit buat rua hamutuk, liuliu surat-tahan. klisuk ADJETIVU Neeb ema barak ka ema hotu fahe lisuk; neeb pertense ba ema barak ka ema hotu. SIN. komn klobor SUBSTANTIVU Uma kiik ida neeb ema harii iha toos laran nu udar hakmahan- f at i n 313 bainhira halo toos ka rai-fatin. SIN. uma-toos kloe ADJETIVU Neeb ain-naruk no isin- boot liu duk baibain nian. SIN. jigante kloor (ain-) SUBSTANTIVU Parte ain nian neeb iha kotuk entre ain-tuur no ain- fukun. kloot ADJETIVU Neeb soi espasu kiik atu buat ida susar tama b. EZ. Nia faruk nee kloot, tanba nee nia la bele hatais tan ona. kloran ADJETIVU Neeb bobar an. kloretu SUBSTANTIVU Ai-moruk hamutin ida halo hosi kloru. klorofila SUBSTANTIVU Pigmentu ka ai-been kr-matak iha ai-horis sira neeb presiza ba fotosnteze atu akontese. Klorofila nee absorve enerjia roman nian hosi loron-matan. klorofrmiu SUBSTANTIVU Been anestziku kr- laek ida neeb halo ema lakon sentidu. kloru SUBSTANTIVU Gs todan no kr- modok ho iis makaas loos. klosan ADJETIVU/ SUBSTANTIVU (Ema) neeb sei foin-sae ka seidauk kaben. EZ. Mane no feto klosan sira gosta b festa iha loron-sbadu. kluak ADJETIVU Neeb nia parte laran kabuar. SI N. knkavu; LIAFUAN- SORUN: kliduk, konveksu SUBSTANTIVU Rai ho forma kluak. SIN. rai-nakbetok klube SUBSTANTI VU Organizasaun ida neeb ema-lubun ida forma ho laletak ka interese partikulr, atubele hasoru malu beibeik hodi deskansa, diverte ka halao atividade oioin hamutuk. EZ. Klube futebl Benfica oras nee soi osan barak. klulun SUBSTANTI VU Objetu ida neeb lulun an. SIN. rolu kluni: haree karluni klusin SUBSTANTIVU Kotuk nia parte leten nian. kluti SUBSTANTIVU Balada makdolar ain- haat ida ho ikun. SIN. lafaek rai- maran klutis ADJETIVU 1. Neeb lao lailais. SIN. tekir, rpidu 2. Neeb serbisu todan. SIN. badinas klutuk SUBSTANTI VU Sasn lubun ida neeb ita halibur ka tau hamutuk. SIN. kolesaun kmaan ADJETIVU 1. Neeb ladn tetu. LIAFUAN-SORUN: todan 2. Neeb nia folin la karu. kmaha SUBSTANTIVU r malirin no bokon uitoan neeb tun iha rai- nakaras iha rai-foho. kmaha-been: haree mahon- been kmahan 314 SUBSTANTIVU Fatin iha neeb ema ruma halai b atu subar tan perigu ka persegisaun. SIN. azilu, subar-fatin kmann SUBSTANTI VU Buat neeb ita mann. kmerak ADJETIVU 1. Neeb merak tomak hotu. 2. Neeb la tuir ona fatin, sabraut hela. knaar SUBSTANTI VU 1. Atividade ida neeb ema halo atu mann moris ka atu hetan buat ruma neeb kuran, n.e. prepara hahn, halo toos, roupa, uma nst. SIN. serbisu 2. Serbisu ida neeb ita halao ba objetivu partkulr ruma. SIN. tarefa, kneter VERBU Halao serbisu ruma. knaar SUBSTANTIVU Halibur-malu forml hodi f-hanoin kona-ba buat ruma neeb importante. SIN. serimnia, knaden knaban SUBSTANTI VU 1. Tali-tahan ka akadiru-tahan homan ka kesi hanesan fatin ida ba tau ai-fuan iha laran ka uza hodi kuru bee. 2. Buat ida hosi plstiku ka kaleen neeb ema uza hodi kuru bee. SIN. balde knaden SUBSTANTIVU Halibur-malu forml hodi f-hanoin kona-ba buat ruma neeb importante. SIN. serimnia, knaar knananuk SUBSTANTIVU Mzika ida ho liafuan sira neeb ema hananu tuir mzika, melodia no ritmu. SIN. hananun, kantiga knanoik (ai-) SUBSTANTIVU Istria avon sira-nian neeb konta hosi ibun ba ibun. knasak ADJETIVU (Ema) neeb hamnasa beibeik, neeb gosta hamnasa. SIN. hamnasadr knata SUBSTANTIVU Ai-balun kuak neeb serve ba balada sira-nia hemu- fatin. SIN. oro knedok: haree kanedok knein SUBSTANTIVU Rai-kabelak tetuk ida iha foho-lolon. kneras SUBSTANTIVU Movimentu matenek neeb ema ida halo atu muda situasaun hodi f vantajen ba nia an. SIN. manobra, estratjia kneter SUBSTANTIVU Serbisu ida neeb ita halao ba objetivu partkulr ruma. SIN. knaar, tarefa knoruk SUBSTANTIVU Kakorok nia kotuk, ulun nia kotuk. knosen SUBSTANTIVU Isin nia sorin, entre hirus-matan no kotuk. SIN. bahin knosen-ruin SUBSTANTIVU Ruin kleuk neeb tutan ruin-kotuk ba hirus- matan, neeb serve atu hamahan aten-book. SIN. ruin- sorin, kostela knotak SUBSTANTIVU 1. Parte klarak ema nia isin nian neeb kloot uitoan iha kidan nia leten. 315 2. (arti figuradu, eufemstiku) Feto nia oan-fatin. knua SUBSTANTIVU 1. Komunidade kiik ho uma balu iha foho ka dook hosi sidade. SIN. aldeia 2. (arti figuradu) Ema nia uma. knuan SUBSTANTIVU Takan ba buat kroat hanesan tudik, katana ka surik neeb halo hosi karau-kulit ka buat mahar sira seluk. Ul ar- knuan katak ular nia hela-fatin. knudak ADJETIVU Neeb kaan hahn barak. SIN. kaan-teen knuuk SUBSTANTIVU Manu-tolun fatin ka fatin ba manu ka animl seluk natolu no luut oan, halo hosi foer ka duut maran neeb animl lalin. koa VERBU Kaer tudik hodi hakotu buat ida hosi nia hun ka haketak ba parte rua, nuudar eezemplu koa naan, koa hare, nst. Koa tua katak tesi nuu-funan atu nia been bele turu ba au laran hafoin sai tua-mutin. koalia ms kolia VERBU 1. Dehan ka hatete buat oioin ba ema seluk. SIN. kompara lia E Z . Labarik sira lakohi koalia tanba sira tauk. 2. Pratika dalen ida. EZ. Hau-nia av-feto gosta koalia portugs. SUBSTANTI VU Konver sa ka diskusaun neeb ema hatoo sai. koalia-halimar VERBU 1. Koalia hodi halo kmiku ka grasa atu halo ema haksolok. 2. Koalia hodi goza maib las ho intensaun atu halo ema nee hirus ka moe. E Z . Keta hirus! Hau koalia- halimar deit. koalizasaun SUBSTANTI VU Klibur ka aliansa neeb partidu poltiku rua ka liu forma. kobaia SUBSTANTIVU 1. Balada maktohik kiik ho fulun mahar neeb ema sira rai iha uma no si enti sta si ra uza i ha esperinsia bioljika. NARAN SIENTFIKU: Cavia 2. (arti figuradu) Balada ka ema neeb ema seluk uza atu halo esperinsia ka koko buat foun ruma. EZ. Ami la simu bainhira joven balu sai kobaia ba produtu tua foun tanba ida-nee ameasa sira- nia sade. kobarde ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb la soi aten-barani atu halo buat susar ruma neeb nia loloos tenke halo, neeb halai hosi perigu. SIN. tauk-teen, kidun- been kobertr SUBSTANTIVU Hena-taka ba malirin, neeb ema sira uza bainhira toba kalan. SIN. kapote kobra VERBU 1. Halibur osan atu uza ba buat ida. 2. Husu osan ba servisu ruma, liuliu ba transporte. kobradr ~ kobradora f. 316 SUBSTANTIVU Ema neeb kobra osan ba buat ida. kodena SUBSTANTIVU Ai-moruk uza ba halo hamate moras isik no ms ba halo ema nia neon hakmatek bainhira nervus hela. kdigu SUBSTANTIVU 1. Sistema troka letra ka liafuan sira iha lia-tatoli ida ho letra ka liafuan seluk atu ema ida la bele komprende mensajen nee se la hatene nanis sistema nee. 2. Ukun-fuan ka lei klutuk ida. koellu SUBSTANTIVU Balada kiikoan fulun naruk ho tilun-tahan boot no naruk, inus lotuk, no ain kotuk naruk liu ain oin. NARAN SI ENT FI KU: Oryctolagus cuniculus. koellu-aman SUBSTANTIVU koellu-inan SUBSTANTIVU koellu-oan SUBSTANTIVU koentru SUBSTANTIVU Duut-morin espsie ida. NARAN BOTNIKU: Coriandrum sativum koerambu SUBSTANTI VU Dose ida halo ho forma fuuk nian. koerente ADJETIVU (Hanoin ka liafuan) neeb kona loos no tuir ljika. LIAFUAN-SORUN: sabraut koernsia SUBSTANTIVU koet VERBU 1. F folin boot ba buat ida. SIN. apresia 2. Haree didiak buat ida neeb ita gosta no lakohi lakon. SIN. hadadi koeziste V E R B U 1. Eziste iha tempu hanesan, iha tempu ida deit. 2. Fahe horik-fatin ida deit. koezistnsia SUBSTANTIVU kofre SUBSTANTI VU Fatin ida hanesan kaixa-oan ida hosi besi ka kaleen mahar neeb iha xave no baibain ema uza atu rai osan ka sasn folin-boot. kohe SUBSTANTIVU 1. Fatin ba tau bua, malus no ahu ba mama. SIN. kohe-mama 2. Kaut kiik neeb halo ho talin hodi tau bukae bainhira halo viajen ruma. kohen SUBSTANTI VU Kuak iha balada marsupil inan nia kulit hanesan kohe, neeb nia oan hela b too boot uitoan. kohu SUBSTANTIVU Kulit mate iha ema nia ulun-kulit neeb nakloke iha fuuk laran no halo ulun katar. SIN. kaspa, alkari kohu VERBU 1.Hamoos tomak hotu. 2. (arti figuradu) Mann osan tomak iha jogu-karta. koi VERBU Lori liman-kukun karut tun- sae. E Z . Ema sira koi sira-nia kulit bainhira susuk tata hodi halo isin katar. Kombra SUBSTANTIVU Vila ida iha Portugl klarak ho universidade tuan ida neeb soi naran-boot iha mundu tomak. koinside 317 VERBU 1 . Akontese hamutuk, mosu iha tempu ida deit. 2. Konkorda ka kona malu. koinsidnsia SUBSTANTIVU koir VERBU 1. Kose ho besi tarak hodi loke ka hasai pedasuk- pedasuk. 2. Kose ho navalla ka jilete hodi hasai ibun-rahun ka hasan- rahun. koiraka SUBSTANTIVU Kalohan neeb tetek malu, todan no metan tanba iha bee barak. SI N. kalohan- udan koiru SUBSTANTIVU Kulit karau ka balada seluk nian neeb ita kurte atu hafila ba materil ida hodi halo sapatu, futu-kabun, karteira nst. SIN. karau-kulit kois VERBU Namdoras. ADVRBIU Besik atu. SIN. kurakuran EZ. Hau monu kois tanba sente oin-halai iha rai-ninin. kois (samea-~) SUBSTANTIVU Samea oin ida neeb nani iha bee. koitadu ~ koitada f. ADJETIVU Neeb la iha sorte. SIN. kasian, rahun-aat ADVRBIU Ho sorte neeb la iha. SIN. infelizmente EZ. Sira hamlaha, koitadu ami la bele tulun sira tanba ami ms la soi ai-han. INTERJEISAUN Espresaun neeb ema uza atu hatoo katak buat aat ida neeb foin akontese ka mosu. SIN. kepena! EZ. Koitadu! Katuas neeb foin mate ema laran-murak duni. kokana SUBSTANTI VU Droga todan no neeb uza hodi hamate moras ka hakalma ema nia neon. kokeluxe (mear-) SUBSTANTI VU Mear ida neeb makaas loos no susar atu hapara. koketl SUBSTANTIVU Hemun lanuk ida halo hodi kahur malu tua-manas rua ka liu. koko VERBU 1. Halo esforsu atu halao buat ida. EZ. Hau koko hodi halai too kilmetru rua. 2. Haree took, halo teste ka halo esperinsia ba buat ida. SIN. esperimenta EZ. Sira sei koko karreta nee atu hatene se nia bele sae foho ka lae. kokon SUBSTANTIVU kokok ADJETIVU/VERBU (Neeb) koalia ho hasan-toos. SIN. gagu kokoreek VERBU/SUBSTANTIVU 1. (Manu-aman) halo lian makaas bainhira rai atu naroma ona. 2. (Arti figuradu) (Mane) la konsege ka la iha ona kbiit atu halo buat ida./atu gaba an no patarata. EZ. Nia la bele kokoreek ona tanba nia la iha ona ema neeb apoia nia. kokoteek VERBU/SUBSTANTIVU 1. (Manu-inan) halo lian makaas hosi, nuudar ezemplu bainhira atu natolu. 2. (Arti figuradu) (Ema) gaba an hodi dehan katak bele buat ruma neeb tuir loloos la bele. 318 EZ. Nia kokoteek deit; hau fiar nia sei la mann iha jogu ida- nee. kola SUBSTANTI VU Been kantl ida neeb bele habelit sasn. SIN. goma, ritan VERBU Halo belit malu ho goma. SIN. habelit E Z . Hatama surat nee ba envelope laran, hafoin kola tiha halo metin. kolabora VERBU 1. Serbisu hamutuk iha obra ka tarefa ida, f liman ba malu baibain ho objetivu partikulr ida. SIN. serbi su lisuk, rosan 2. (pejorativu) Tulun funu-balun hodi halo serbisu ruma ba sira ka f informasaun oioin kona- ba ita-nia maluk sira. kolaborasaun SUBSTANTIVU; SIN. rarosan kolaboradr ~ kolaboradora f. SUBSTANTIVU Ema neeb kolabora ka serbisu lisuk. SIN. makrosan kolaborasionista SUBSTANTIVU Ema neeb serbisu hamutuk ho funu-balun. kolaborasionizmu SUBSTANTIVU kolan SUBSTANTI VU Rai-kuak luan ida neeb bee taka nafatin no iha tahu barak. kolapsu SUBSTANTI V U Hahalok monu- naksobu nian. kolar SUBSTANTIVU 1. Moras ho isin musamusan kiik neeb dala ruma mosu hamutuk ho isin- manas, nia kanek-fatin bele hamosu fitar. SIN. varola kole ADJETIVU Neeb forsa ladn iha tan sernisu ka atividade todan ruma. VERBU Sente isin-fraku no lah enerjia atu halao atividade ida. EZ. Sira kole, tanba nee sira toba dukur liu. kolega SUBSTANTIVU 1. Ema neeb ita serbisu hamutuk ho nia. SIN. soman 2. (kolokil) Belun, amigu. . kolejil ADJETIVU koljiu SUBSTANTIVU 1. Eskola privada. E Z . Koljiu Fatumaka padre salezianu sira mak harii. 2. Ema profisionl lubun ida. kolen S UBS T A NT I V U 1. Estadu ka kondisaun sente kole nian. 2. Esforsu neeb ema ida halo hodi f servisu ruma ba ema seluk. EZ. Oins mak ami bele selu imi-nia kolen? 3. Osan neeb ema ida simu ba serbisu neeb nia halo. SIN. salriu klera SUBSTANTIVU Moras todan neeb hamosu diarreia no muta, mosu tanba ema tolan bee ka ai-han foer. kolesaun SUBSTANTI VU 1. Hahalok tau hamutuk ka rekolle sasn, nuudar ezemplu fotografia, selus antigu sira, nst. 2. Sasn neeb ita tau hamutuk ka rekolle. SIN. lalutuk kolesterl 319 SUBSTANTIVU Substnsia ida iha slula sira isin nian neeb bele sai barak hodi hatoos artria sira. koleta SUBSTANTIVU 1. Osan ezmola nian neeb baibain ema f iha igreja. 2. Impostu neeb kontribuinte ida-idak tenke selu ba governu. kolete SUBSTANTIVU Faru ida neeb faru- liman la iha no mane sira hatais iha kamiza no gravata leten no iha kazaku okos. Kolete baibain halo parte fatu ida. kolete-salvavida SUBSTANTIVU Kolete ida neeb ema hatais bainhira haksoit ka monu ba tasi hosi r atu labele mout. Kolmera SUBSTANTIVU Bairru komersil iha parte loromonu sidade Dili nian. koloka VERBU Tau iha fatin ida neeb serve, liuliu ema iha serbisu- fatin. SIN. hatuur, hadaran EZ. Diretr hakarak koloka ami-nia kolega iha repartisaun foun nee. kolokasaun SUBSTANTIVU; SIN. hadaran Kolmbia (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha Amrika Sl nia sorin norueste. kolombianu ~ kolombiana f. ADJETIVU Rai-Kolmbia nian. SUBSTANTIVU Ema Kolmbia. kolnia SUBSTANTIVU 1. Grupu ema neeb b horik hamutuk iha fatin ka rai dook ruma. 2. Grupu hosi balada ka ai- horis tipu ida neeb moris hamutuk. 3. Rain ida neeb nasaun forte ida mak ukun no kontrola, las ema kahorik ka rai-nain sira. E Z . Timr uluk Portugl nia kolnia ida. kolonil ADJETIVU koloniza VERBU Halo sai kolnia. kolonizasaun SUBSTANTIVU kolonizasadr ~ kolonizadora ADJETIVU/SUBSTANTIVU kolonializmu SUBSTANTIVU Doutrina kona-ba rain forte ida ukun territriu seluk ida ho dalan poltiku no ekonmiku hodi susu nia rikusoin no kontrola nia kultura. Maski sistema-ukun nee bele f kadiak oioin ba kolnia nee, nia mahorik sira la hetan direitu atu ukun rasik an tomak hotu. kolonu ~ kolona f. SUBSTANTIVU Ema neeb horik iha kolnia. SIN. maksolat EZ. Maski Timr uluk Portugl nia kolnia, kolonu portugs sira la mai barak mai ita-nia rain; iha tempu okupasaun indonzia nian fali, kolonu javans sira barak tebes. kolu VERBU Hasai roupa ka enfeite hosi ita-nia isin. kolxa SUBSTANTIVU Hena nahe iha kama leten. kolxaun SUBSTANTIVU 1. Dalas hena mahar ida, halo mamar ho manu- fulun, kabas ka ai-lele sena ba laran, dala barak ho mola ms, 320 neeb ema hatuur iha kama nia kuadru hodi toba iha leten. 2. Biti mahar ida neeb uza iha jinstika atu atleta sira labele hetan kanek bainhira monu rai. kolxeia SUBSTANTIVU Nota muzikl neeb vale semnima balun ida. Nia tadak maka nee: e kolxete S UBS T A NT I V U Tadak ka sinl hakerek nian ho forma [ ] neeb ema uza atu troka parnteze baibain nian ( ). SIN. parnteze retu Kom (rai-) SUBSTANTIVU Vila ida iha tasi-ibun, iha distritu Lautein. komadre SUBSTANTIVU 1. Feto neeb sai testemua ka sasin bainhira ita simu sakramentu batizmu nian. SIN. inan-sarani 2. Ema ida neeb gosta konta ema seluk ia vida. komanda VERBU F orden hodi obriga ema seluk. SIN. hadeni komandante SUBSTANTI VU Ema neeb dirije naran forsa militr ida. SIN. madenik komandu SUBSTANTIVU Hahalok komandu nian. SIN. hadenin komandu-dook SUBSTANTIVU Aparellu hodi halao ka kontrola mkina ida hosi dook. komarka SUBSTANTIVU 1. Uma kastigu-fatin ka kadeia mahuluk iha distritu ida, prizaun distritl. 2. Distritu judisil. kombate SUBSTANTIVU 1. Hatudan ka luta, baibain violentu, entre ema nain-rua, ka entre forsa militr rua. SIN. batalla 2. Tuku-malu ka riba-malu jogu ida. kombatente SUBSTANTI VU Ema neeb hola parte i ha kombate. SIN. matudak kombina VERBU 1. Tau hamutuk. 2. Hatn atu halo buat ruma, halo planu hamutuk. kombinasaun SUBSTANTIVU komboiu SUBSTANTIVU Meiu transporte nian hanesan karreira tutan malu no nia roda halai iha dalan besi nia leten. E Z . Rai-Timr seidauk iha komboiu; sira neeb gosta sae komboiu tenke b rai-Java ka rai- Austrlia. kombustaun SUBSTANTIVU Ahi neeb sunu hodi hamosu enerjia. kombustivel SUBSTANTIVU Substnsia hanesan ai, anar ka mina neeb ita sunu hodi hamosu enerjia ka halao motr ida. komdia SUBSTANTI VU Pesa-teatru ida neeb buka hasolok ema nia laran no halo sira hamnasa hodi hatudu sena no jestu kmiku oioin. komediante 321 SUBSTANTIVU Atr ka atrs neeb halo komdia iha teatru, filme ka televizaun. komemora V E R B U Hanoin fali, liuhosi serimnia ka festa ruma loron ida neeb liu tiha ona, akontesimentu kotukb ka ema ida neeb mate tiha ona. EZ. Tinatinan iha fulan-Novembru ita hanoin-hikas ita-nia matebian no juventude aten-barani sira neeb mate iha loron 12 fulan- Novembru. komemorasaun VERBU komenta VERBU 1. Hatoo esplikasaun ka ita-nia opiniaun kona-ba asuntu ida. 2. Dehan ka hateten buat ruma. komentriu SUBSTANTIVU 1. Hahalok komenta nian. 2. Ida neeb ita hatoo ba ema seluk hodi komenta. SIN. observasaun EZ. Ami atu ba ser deputadu halo komentriu uitoan kona-ba situasaun agora nian. komersil ADJETIVU Kona-ba komrsiu. komersializa VERBU 1. Tau sasn iha merkadu hodi faan ba pbliku. SIN. hakbasar 2. Halo atu sai hanesan komrsiu ida. k o m e r s i a l i z a d u ~ komersializada f. ADJETIVU komersializasaun SUBSTANTIVU komersiante SUBSTANTIVU Ema ida neeb f an ba komrsiu, ema neeb faan sasn maka nia serbisu baibain nian. SIN. kontratu-nain komrsiu SUBSTANTI VU Atividade kona-ba faan no sosa sasn. SIN. kontratu komesa VERBU Halao parte dahuluk, halo badadaun. SIN. hah komemorasaun VERBU; SIN. hun kometa SUBSTANTIVU Lolon boot ida halo hosi fatuk no jelu neeb semo iha espasu hadulas loro-matan hodi husik rahun nabilan hanesan dalan iha nia kotuk. SIN. fitun-suar kmiku ~ kmika ADJETIVU 1. Komdia nian, kona-ba komdia. 2. Neeb halo ita hamnasa. SIN. nasak komikudr ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb haliis ba komdia, neeb nia hahalok baibain nian halo ema seluk hamnasa. komiu (ai-) SUBSTANTIVU Ai-horis ida neeb f musan kiik metan be ema sira uza nuudar ai-fukar ka tempra. NARAN BOTNI KU: Cuminum cyminum komisriu ~ komisria f. SUBSTANTIVU 1. Ema neeb halao komisaun ida. SIN. delegadu 2. Ema ida neeb halao knaar-administrasaun importante ida iha governu. 3. Administradr r-ahi nian. komisaun 322 SUBSTANTI VU 1. Ema-lubun ida neeb leba knaar atu trata asuntu ba funsaun espesil ida. 2. Haknokar ka investigasaun ofisil governu nian. 3. Persentajen neeb ema ida neeb faan buat ruma ba ema seluk bele rai ba nia an bainhira simu selun. SIN. kiuani komsiu SUBSTANTIVU Halibur-malu pbliku ba ema barak hodi koalia kamut uk kona- ba l i a importante ruma. kmoda SUBSTANTIVU Mobiliriu pesa ida ho gaveta tetek malu neeb serve atu haloot roupa. kmodu ~ kmoda f. ADJETIVU 1. Neeb halo ita sente isin-kmaan. SIN. konfortavel 2. Neeb serve ba finalidade ruma. Komores (rai-, Nusar-) SUBSTANTIVU Nusa-lubun kiik no estadu ida rabat frika nia raat lorosae. komorianu ~ komoriana f. ADJETIVU Rai-Komores nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Komores. 2. (lia-komorianu) Dalen rai- Komores nian. Komoro SUBSTANTIVU 1. Bairru iha parte loromonu distritu Dili nian. EZ. Aeroportu nasionl nakfati iha Komoro. 2. (Mota-) Mota ida neeb suli liuhosi bairru Komoro, ho bee boot bainhira tempu udan, bailoro bee la iha. komove VERBU Book ema nia laran; halo ema sente laran-kasian ka emosaun boot. komovidu ~ komovida f. ADJETIVU komovente ADJETIVU Neeb komove. kompaixaun SUBSTANTI VU Sentimentu laran- kasian ba ema seluk neeb hetan susar ruma. SIN. sadian, piedade, rarohan kompaia SUBSTANTIVU 1. Ema sira neeb hamaluk ita. 2. Klibur boot. 3. Empreza komersil ka fila- liman neeb boot, baibain ho sanak barak. SIN. sosiedade kompara VERBU Haree hamutuk buat ka ema rua atubele hatene se hanesan ka lae. SIN. tanesan Kompara lia katak koalia hamutuk, konversa. komparasaun SUBSTANTIVU komparativu ~ komparativa f. ADJETIVU Neeb bel e hal o komparasaun ho seluk. SI N. tanesan E Z . Alunu sira halo estudu komparativu hosi buat rua: anlize no mtodu. komparavel ADJETIVU Neeb ita bele kompara ho seluk. SIN. tanesan-belek kompasu SUBSTANTIVU 1. Instrumentu ida ho besi-kain rua, ida kroat, ida ho lapis iha nia rohan, neeb serve atu tui leun ka srkulu. 2. Sasukat, liuliu ritmu mzika nian. kompativel ADJETIVU 1. Neeb bele hatn malu, bele lao ka serbisu hamutuk. 323 2. (Ema nain-rua ka liu) neeb ho hanoin ida-idak nian, maib fuan ida deit. kompatibilidade SUBSTANTIVU kompensa VERBU Selu fali, f fali (buat neeb ita deve ba ema seluk). SIN. balas kompensasaun SUBSTANTIVU Hahalok ka fuan balas nian. SIN. babalas kompete VERBU 1.Hola parte iha halai-taru ka konkursu ruma. SI N. taru malu 2. Buka halo diak liu ema seluk. 3. Sai ita-nia devr ka responsabilidade. kompetisaun SUBSTANTIVU; SIN. taru-malu, hatarun kompetente ADJETIVU 1. Neeb soi kapasidade ba halao knaar ruma. 2. Neeb soi kapasidade ida neeb lei mak haraik no tada. kompetnsia SUBSTANTIVU kompila VERBU Tau hamutuk, prepara, liuliu dokumentu ida. SIN. haktetek kompilasaun SUBSTANTIVU kompiladr ~ kompiladora f. SUBSTANTIVU Ema neeb kompila. SIN. maktetek kompleksu ~ kompleksa f. ADJETIVU Neeb soi parte oin- seluseluk barak no susar atu komprende ka rezolve. SIN. halik EZ. Situasaun kompleksa nuudar ita haree. kompleksidade SUBSTANTIVU komplementa VERBU Tau ka tuur hamutuk ho buat seluk; enfeita. kompleta VERBU Halo sai kompletu. SIN. hatomak kompletamentu SUBSTANTIVU kompletamente ADVRBIU Tomak hotu. kompletas SUBSTANTIVU Orasaun sira neeb amlulik no madre sira reza iha kalan molok atu b toba. kompletu ~ kompleta f. ADJETIVU Neeb la falta buat ida, buat hotu iha. SIN. katomak komplika VERBU 1. Hasusar, halo sai difisil. SIN. hahalik EZ. Lalika komplika povu nia moris hodi hatama fali kultura rai-liur nian. 2. Halo la komprende liu, susar atu komprende. komplikasaun SUBSTANTIVU komplikadu ADJETIVU kompoin VERBU 1. Halo hariin ka estrutura ida hodi tau hamutuk buat oioin tuir orden be diak; tau parte oioin hamutuk hanesan kontas eker ka morteen nian. SIN. haheker 2. Hakerek tuir orden. EZ. Andr kompoin poezia furak ida kona-ba nia knua. komponente SUBSTANTIVU Ida hosi parte sira neeb hamutuk hodi halo estrutura ka buat tomak ida. E Z . Tan mkina ida-nee iha komponente barabarak, susar atu monta. komportamentu 324 SUBSTANTIVU 1. Ema nia hahalok partikulr ida. 2. Ema nia hahalok baibain nian. SIN. lalaok kompostu ~ komposta f. ADJETIVU Neeb soi parte oioin. SIN. katetek SUBSTANTIVU (kmika) Substnsia ida neeb halo hosi elementu oioin. kompota SUBSTANTIVU Ai-fuan neeb ema hatasak hodi kahur ho masin- midar, hafoin tau iha kaleen. SIN. marmelada kompozisaun SUBSTANTI VU Buat neeb ita kompoin ka hahalok kompoin nian. SIN. haheker kompozitr ~ kompozitora f. SUBSTANTIVU Ema neeb kompoin buat ruma, liuliu mzika. SIN. maheker kompras SUBSTANTIVU 1. Hahalok sisa nian. SIN. sasosak 2. Sasn neeb ita sosa. SIN. sosan komprende ms kompriende VERBU Hatene saida mak ema seluk hakarak hatene. komprensaun ms kompriensaun SUBSTANTIVU k o m p r e n s i v e l ms kompriensivel SUBSTANTIVU Neeb komprende lailais ema seluk nia problema. komprimidu SUBSTANTIVU Ai-moruk musan. kompromete VERBU 1. F nuudar garantia. 2. Tau iha perigu. Kompromete an ba buat ruma katak f an ba buat ruma ka halo promesa aru halo buat ruma. k o m p r o m e t e d r ~ komprometedora ADJETIVU Neeb kompromete. kompromisu SUBSTANTI VU 1. Promesa ka obrigasaun neeb ita tenke kumpre. 2. Enkontru ka hasoru-malu neeb ita organiza nanis. EZ. Hau iha kompromisu ida ho hau-nia belun sira atu vizita Ataru. komputadr SUBSTANTIVU Aparellu eletrniku ida neeb bele halo klkulu, rai no hetan informasaun no ms serve atu kompoin testu no programa oioin, mkina neeb serve ba halo knaar oioin informtika nian. EZ. Diak liu Ita hatama dadus sira-nee iha komputadr atu sira labele lakon. komputoriza VERBU komputorizasaun SUBSTANTIVU komu KONJUNSAUN Ho razaun neeb... SIN. tan, falis EZ. Tan la gosta dansa, diak liu la b festa nee. komn ADJETIVU 1. Neeb ema barak ka ema hotu fahe lisuk; neeb pertense ba ema barak ka ema hotu. SIN. klisuk 2. (Buat ka ema) neeb iha barabarak hanesan nia; neeb ita bele hetan iha fatin hotu- hotu ka akontese beibeik. 3. Neeb ladn diak ka furak tanba baibain nian. komuna 325 S U B S T A N T I V U 1. Di s t r i t u administrativu kiik iha rain balu. 2. Governu komunista ida. 3. (jria) Ema komunista. komuaun SUBSTANTIVU 1. Relasaun besik liu entre ema nain-rua ka ema- lubun ruma, liuliu fafutuk espiritul. 2. Relasaun ka fafutuk entre kreda rua neeb halo tuir ulun- boot ida deit. 3. (Sant a Komuaun) Sakramentu eukaristia, iha neeb sarani sira simu stia santa nuudar Kristu nia futar- isin no raan. Komuaun Dahuluk katak bainhira ema ida simu tiha sakramentu eukaristia ba dala uluk. komunga V E R B U Si mu sti a santa sakramentu eukaristia. komungante SUBSTANTIVU Ema neeb komunga ka simu Santa Komuaun. komunidade SUBSTANTI VU 1. Ema hotu-hotu neeb moris ka hela iha rea partikulr ida. SIN. klaken 2. Grupu partikulr ida iha sosiedade ida nia laran. EZ. Komunidade xineza iha Timr koalia tetun no ms lia-hak. komunitriu ~ komunitria f. ADJETIVU komunika V E R B U Hatoo ka haruka mensajen, informasaun ka ita- nia hanoin ba ema seluk. komunikasaun SUBSTANTIVU komunikativu ~ komunikativa f. ADJETIVU Neeb komunika lailais ka lah susar. komunista ADJETIVU/SUBSTANTIVU Ema neeb tuir ka fiar ba komunizmu. SIN. marksista komunizmu SUBSTANTI VU Fiar poltiku ida neeb dehan katak serbisu- nain sira tenke kontrola sosiedade no baibain buka atu halakon kultura tradisionl no ms relijiaun. SIN. marksizmu kona VERBU 1. Halo too ba buat ka ema, baibain ho forsa. 2. Hetan sorte ruma. 3. Too ba objetivu; tuir ljika. 4. Haseluk ka muda ema ka buat nia kondisaun baibain nian. SIN. hamkona, influensia kona-ba PREPOZISAUN Neeb iha fafutak ka relasaun ba..., relativu ba... SIN. namkait ho E Z . Livru ida-nee kona-ba agrikultura. kona-fatin SUBSTANTIVU Fatin loloos neeb ita hakarak kona bainhira sinar ka halo pontaria molok tiru. SIN. alvu konak ADJETIVU 1. Neeb kona loos. SIN. loloos, ezatu 2. Neeb akontese iha tempu natoon ka konveniente. SI N. oportunu koake SUBSTANTIVU Tua-manas ida neeb malae-mutin sira halo hosi tua- uvas. kondadu 326 SUBSTANTI VU Territriu neeb konde ida mak ukun. konde SUBSTANTI VU Dato malae-mutin neeb ukun territriu ida ho liurai boot nia naran. konde SUBSTANTI VU Ema feto nia fuuk babula no kesi iha ulun kotuk ho ulusuku. VERBU Kesi fuuk halo babula. kondena VERBU 1. Hamonu kastigu ba ema ida krime neeb nia halo. 2. Kritika ho makaas. kondenasaun SUBSTANTIVU kondenadu ~ kondenada f. SUBSTANTI VU Maksalak ka sala- nain neeb dadur hela. kondisaun SUBSTANTIVU 1. Estadu neeb ema ka buat ruma iha b. 2. Lalitik ka ezijnsia neeb tenke halo tuir molok buat seluk bele akontese. E Z . bele tuir ezame ho kondisaun katak nunka falta liu dala haat. kondisionl ADJETIVU kondolnsia SUBSTANTI VU Sentimentu terus- lisuk nian neeb ita hatoo ba famlia matebian nian bainhira ema nee foin mate. SIN. sentidu-pzame konds VERBU 1. Lori hosi fatin ida ba fatin seluk. 2. Halo lao ba oin. SIN. halao, hesi Konds karreta katak kaer karreta. kondusaun SUBSTANTIVU 1. Hahalok konds nian. 2. Prosesu iha neeb manas lao liuhosi buat toos ka slidu. kondutr ~ kondutora f. SUBSTANTI VU 1. Ema neeb konds. 2. Ema neeb kaer ka lori karreta. SIN. makaer-karreta, xofr, motorista 3. (kondutr) Buat, liuliu fiu ka besi, neeb lori manas korrente eltrika. kone SUBSTANTIVU 1. Forma ka lolon dimensaun-toluk ho hun leuk no tutun meik. SIN. kuhus kniku ~ knika f. ADJETIVU knegu SUBSTANTIVU Amlulik ida neeb membru ba kabidu katedrl nian. koneksaun SUBSTANTIVU 1. Hahalok liga ka tutan nian. SIN. ligasaun 2. Buat ida neeb liga ka tutan. SIN. katutan koese VERBU Hatene buat ruma ka ema ruma tanba ita uluk haree- hetan ka rona tiha. SIN. tada koesimentu SUBSTANTIVU 1. Hahalok koese ka hatene nian. E Z . Hau halo ida-nee ho koesimentu xefe nian. 2. Matenek neeb ita iha kona- ba buat ida. EZ. Atu sai polsia presiza iha koesimentu kona-ba lei no orden. konfeitaria SUBSTANTIVU Loja ida neeb faan konfeitu ka bolu. 327 konfeiteiru ~ konfeiteira f. SUBSTANTI VU Ema neeb halo konfeitu ka bolu. konfeitu SUBSTANTIVU 1. Bolu kiik ida. 2. Rebusadu oin ida neeb ema halo iha rai-Portugl. konfernsia SUBSTANTIVU 1. Sorumutu neeb kolega sira halo hodi trata lia ka problema ruma. 2. Sorumutu ho debate oioin neeb ema organiza hamutuk iha fatin ida deit. SIN. kongresu E Z . Ita-nia prezidente b tuir konfernsia dame nian iha Bruxelas. 3. Diskursu forml kona-ba tema sientfiku, artstiku, poltiku nst. neeb ema ida hatoo ba ema-lubun boot ida. konfernsia-imprensa SUBSTANTIVU Diskursu ida neeb ema importante ida ka nia portavs hatoo ba jornalista sira hodi hatn ba sira-nia pergunta sira. konfesa VERBU 1. Hatete sai buat neeb ita hatene. 2. Hatete sai sala saida mak ita halo. EZ. Hau konfesa hau-nia sala hotu. 3. Hatete sai ita-nia sala sira ba amlulik iha sakramentu penitnsia nian. konfisaun SUBSTANTIVU konfesionriu SUBSTANTIVU Fatin, liuliu kuartu kikoan, iha uma-kreda laran neeb ema sarani sira tama b hodi konfesa sira-nia sala ba amlulik ida. konfesr SUBSTANTIVU 1. Amlulik neeb f konfesa hodi kasu sala. 2. (ms konfesora f.) Ema sarani neeb la subar nia fiar maski ema seluk ka governu bele haterus nia tanba nee. konfetis SUBSTANTIVU Surat-tahan pedak kabuar kiikoan, ho kr oioin, neeb ema sira soe b-mai iha festa sira, liuliu iha kazamentu. konfia VERBU 1. F ka tau fiar iha ema ida. 2. Sente laranm-metin. SIN. hakfiar EZ. Hau hafiar knaar nee ba atu halao durante hau-nia viajen ba rai-liur. konfiansa SUBSTANTIVU Hahalok fiar katak ema ka buat ruma bele f diak mai i ta. S I N . laran-metin, hakfiar EZ. Inan-aman tenke iha konfiansa iha mestre sira katak sira bele hanorin duni. konfiante ADJETIVU Neeb sente konfiansa. SIN. laran-metin konfiavel SUBSTANTIVU Neeb ita bele fiar- metin b, neeb soi ka merese ita-nia konfiansa. konfiabilidade SUBSTANTIVU konfirma VERBU 1. Halo metin. SIN. hametin. 2. Hatoo katak lia ruma loos duni no ita bele fiar b. 3. F sakramentu krizma nian. konfirmasaun SUBSTANTIVU konfirmandu ~ konfirmanda f. 328 SUBSTANTIVU Ema neeb prepara an atu simu sakramentu konfirmasaun nian. konfisaun SUBSTANTIVU 1. Hahalok konfesa nian. 2. Buat neebe ita hatete sai. 3. Seita sarani ka kreda ida- neeb ema ida pertense b. konfiska VERBU Hadau ka hasai tuir lei. konfiskasaun SUBSTANTIVU konflitu SUBSTANTIVU Laran-hirus neeb mosu entre ema nain rua ka grupu rua. SIN. soru-malu konforme PREPOZISAUN/KONJUNSAUN Tuir ida be ema dehan, nuudar. EZ . Konforme hau hatene, nia nunka hasai kursu direitu bainhira nia b Portugl. konformista SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Ema) neeb baibain halo tuir ema seluseluk nia hahalok no hanoin. konformizmu SUBSTANTIVU konfortavel ADJETIVU Neeb f konfortu. SIN. kmodu konfortu SUBSTANTIVU Buat ka liafuan neeb bele halo ita sente laran-kmaan uitoan bainhira ita kole ka laran-todan hela. SIN. solok konfrade SUBSTANTIVU Mane neeb membru ba orden relijioza neeb ita pertense b. SIN. frade-maluk konfraria SUBSTANTIVU Klibur leigu sira-nian hodi halao atividade relijioza ruma. konfunde VERBU Halo sai biln, la hatene loos sai oins. konfuzaun SUBSTANTIVU konfuzu ~ konfuza f. ADJETIVU Neeb biln hela tanba sente konfuzaun. kongols ~ kongoleza f. ADJETIVU Rai-Kongu nian. SUBSTANTIVU Ema Kongu. kongregasaun SUBSTANTIVU 1. Ema sira neeb tuir serimnia iha uma-kreda. 2. Klibur hosi amlulik ka madre sira iha Kreda nia laran. SIN. orden EZ. Sira hakarak tuir kongregasaun saleziana. kongresu SUBSTANTIVU Sorumutu ho debate oioin neeb ema organiza hamutuk iha fatin ida deit. SIN. konfernsia EZ. Kongresu hotu ohin kona-ba moras-fuan nian. Kongu (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha frika sudueste. konjela VERBU Tau hahn ka hemun ruma ba konjeladr too sai isin hanesan fatuk atu labele aat. EZ. Hau sei tau ikan nee iha konjeladr atubele tein tiha semana oinmai. konjelasaun SUBSTANTIVU konjeladu ~ konjelada ADJETIVU konjestiona SUBSTANTIVU Halo (raan, karas ka trnzitu) sai barak liu too la bele suli ona. konjestaun SUBSTANTIVU konjestionadu ~ 329 konjestionada ADJETIVU konjuga VERBU Halao verbu portugs ka latinu ida halo tuir regra gramatikl sira. konjugasaun SUBSTANTIVU konjugl ADJETIVU Kaben nian. konjunsaun SUBSTANTIVU Liafuan ida neeb tutan orasaun rua ka orasaun ida nia balun rua, n.e. no , maib, se, tanba, maski. konjuntivu ~ konjuntiva f. SUBSTANTIVU/ADJETIVU Modu verbu portugs nian neeb refere ba hahalok neeb las rel maib ita hanoin, hein, tauk ka haksolok b. konjuntu S UBS T ANT I V U 1. Buat oi oi n hamutuk. SIN. lubun, grupu 2. Hariin ka estrutura ida. SIN. tatomak 3. Mziku lubun ida neeb toka iha baile, festa-kaben nst. knkavu ~ knkava f. ADJETIVU Neeb nia parte liur kabuar. SIN. kluak; LIAFUAN-SORUN: kliduk, konveksu konkista VERBU/SUBSTANTIVU 1. (Hahalok) mann buat diak ida (liuliu rai) liuhosi funu. EZ. Malae-mutin sira uluk konkista tiha rain barak hodi halo sai sira- nia kolnia. 2. Mann buat ruma neeb baibain ladn fasil atu hetan, n.e. domin, admirasaun, simpatia. konkistadr ~ konkistadora f. SUBSTANTIVU Ema neeb konkista. konkludente ADJETIVU Ne eb l or i ba konkluzaun, neeb f prova metin. SIN. konkluzivu konklui VERBU 1. Halo too ba fin; taka. SIN. halo hotu, remata EZ. Ami konklui ami-nia diskusaun ho orasaun badak ida. 2. Too ba matenek metin liuhosi hanoin barak. konkluzaun SUBSTANTIVU konkluzivu ~ konkluziva f. ADJETIVU Ne eb l or i ba konkluzaun, neeb f prova metin. SIN. konkludente konkorda VERBU 1 . Simu hanoin ruma neeb ema seluk hatoo mai ita. 2. Hakotu lia hodi hatn no tuir malu. SI N. kombina; LI AFUAN- SORUN: sala malu EZ. Hau konkorda ho asuntu nee. konkordnsia SUBSTANTIVU konkordata SUBSTANTI VU Akordu ka lia-ida entre estadu no kreda hodi halao asuntu relijiozu sira iha nasaun laran. konkretu ~ konkreta f. ADJETIVU Neeb bele haree no kaer ho liman. SIN. rel EZ. Ami hakarak imi-nia hahalok konkretu las koalia deit. konkursu SUBSTANTIVU 1. Hahalok taru malu nian. SIN. taru-malu, haktaruk, kompetisaun EZ. Ami sei tuir konkursu hananu nian atu hili s mak sai kantr diak liu 2. Hahalok hataru malu nian, liuliu iha kontestu komersil. SIN. hataru-malu 330 konlisensa INTERJEISAUN Liafuan neeb ita uza hodi hatudu respeita bainhira atu halo buat ruma, nuudar ezemplu hakat liu ema ka atu teri ema nia koalia. Ba liafuan nee ema seluk baibain hatn: halo favr! konsagra VERBU 1. Hadook buat ka ema ida hosi uzu ka moris baibain nian hodi hasae nia ba Maromak. SIN. halulik 2. F ba knaar ka funsaun partikulr ida. SI N. dedika, haklulik konsagradu ~ konsagrada f. E Z . Ita simu stia konsagrada bainhira ita b komunga. konsagrasaun VERBU 1. Hahalok konsagra nian. 2. Momentu iha misa laran bainhira amlulik reza orasaun ida-neeb halo paun nakfilak ba Ita Nai Jezs Kristu Nia futarIsin, no tua-uvas nakfilak ba Ninia futar Raan. konsebe VERBU Hanoin took. SIN. imajina konsege VERBU Bele too ka hetan duni buat neeb ita hakarak. SIN. biban. E Z . Paul konsege remata nia estudu maski nia ema mukit. Konseisaun (Imakulada ~) S UBS T A NT I V U Hanorin Kreda Katlika nian kona-ba Ita Nai- Feto Maria Santsima nia klamar hetan tiha forma iha nia inan Santa Ana nia isin laran laiha sala orijinl. SIN. Nanaran Noda-Laek konseitu SUBSTANTI VU Ideia ka hanoin abstratu ka jerl ida. EZ. Konseitu kona-ba eskola laselu bel e r ezol ve pr obl ema analfabetizmu nian. konsekunsia SUBSTANTIVU Fuan, rezultadu ka efeitu hosi hahalok ka asaun ida. E Z . Nia baruk-teen, nuudar konsekunsia nia la pasa ezame. konsekutivu ~ konsekutiva f. ADJETIVU Neeb tuir malu. konselleiru ~ konselleira f. SUBSTANTIVU 1. Ema neeb f konsellu. 2. Ema neeb nia serbisu baibain nian mak ajuda halo hatene ka komprende ema seluk saida mak atu halo. EZ. Ukun-nain sira presiza konselleiru diak atu sira bele ukun loloos. konsellu SUBSTANTIVU Hanoin matenek no serve neeb ita ba ema seluk atu tulun nia halo desizaun diak ka rezolve problema ruma. SIN. haknoik EZ. Nia f konsellu ba nia belu atu hakaas an nafatin maski tenke terus no susar. konsellu S U B S T A N T I V U Di s t r i t u administrativu iha sistema- governu rai-Portugl nian no nia eis-kolnia balu nian. k o n s e l l u d e g e r r a ms konsellu-funu SUBSTANTIVU Tribunl militr atu tesi lia kona-ba hahalok ida neeb konsidera harau ka lao hasoru lei militr ka viola ema seluk nia direitu. konsensu 331 SUBSTANTI VU Akordu ka lia-ida entre ema barak. konsentra VERBU 1. Halibur-haloot iha fatin ida ka deit. SIN. hahusar 2. F hanoin makaas ba buat ruma. EZ. Nia konsentra loos ba mestre nia esplikasaun atu la lakon buat ida. konsentrasaun SUBSTANTIVU; SIN. hahusar konsentradu ADJETIVU konsertu SUBSTANTIVU 1. Espetkulu muzikl neeb hatoo ba pbliku. EZ. Konsertu mzika populr hosi Austrlia sei halao iha loron- sbadu kalan. 2. Kompozisaun muzikl ba i nstrumentu i da ne eb orkestra hamaluk. EZ. Kompozitr rusu Pedru Txaikovski nia konsertu dahuluk ba pianu kaps tebetebes. konserva VERBU 1. Rai atubele tahan ba tempu naruk. SIN. mantein EZ. Konserva ikan ho masin barak atu la aat lailais. 2. Tau matan, liuliu ba buat istriku sira atu la sai aat ka lakon tiha. konservasaun SUBSTANTIVU konservadr ~ konservadora f. ADJETIVU Ne eb konserva. SUBSTANTIVU 1. Ema neeb ladn simu ideia foun no mudansa sosil; ema neeb lakohi haseluk ka muda buat sira. 2. Ema neeb tau matan muzeu, biblioteka ka galeria- arte. konservadorizmu SUBSTANTIVU konsesaun SUBSTANTIVU 1. Kondisaun bainhira feto ka balada-inan ida hetan oan iha oan-fatin. SIN. kakous, nanaran 2. Hanoin took kona-ba buat partikulr ida. konsesaun SUBSTANTIVU 1. Buat ida neeb ita permite ka simu, maski ladn hakarak. 2. Lisensa neeb governu ka kompaia f ba indivduu ka grupu atu habele sira halao atividade komersil ruma. k o n s e s i o n r i u ~ konsesionria f. S U B S T A NT I V U Ema ka klibur komersi l ne eb si mu konsesaun hosi governu. konsidera V E RBU 1. Haree ka trata ho atensaun tebetebes. 2. Hanoin didiak iha buat ka liu ruma, reflete molok foti desizaun ruma. SIN. tetu 3. Haree tuir ita-nia opiniaun rasik. EZ. Ema barak konsidera Xina-oan sira nuudar nasaun badinas loos. 4. Respeita ka foti matan ba ema ida. konsiderasaun SUBSTANTIVU konsideravel ADJETIVU Neeb boot natoon no ms importante. SIN. kaboot, lakiik konsoante SUBSTANTIVU Son ka lian neeb atu ita lakar ka hatete sai presiza taka ibun; letra sira hotu neeb las vogl. EZ. Liafuan batar hah ho konsoante b. konsonntiku ~ konsonntika 332 f. ADJETIVU konspiradr ~ konspiradora f. SUBSTANTIVU Ema neeb futu-lia ho ema seluk hasoru kbiit pbliku, estadu ka ema seluk ida. konspirasaun SUBSTANTIVU Planu neeb ema rua ka liu halo ho subar hasoru kbiit pbliku, estadu, rejime, governante sira. SIN. futu-lia konspira VERBU; SIN. futu lia konstante ADJETIVU 1. Neeb nafatin nian, neeb la para. SI N. lapara, nafatik 2. (Ema) neeb ita bele fiar b tanba sriu no la muda derrepente nia hanoin ka komportamentu. konstnsia SUBSTANTIVU Konstantinopla S UB S T A NT I V U Si dade- kapi tl Impriu Bizantinu ka Romanu Lorosaek nian, ohin loron Istanbl. SIN. Biznsiu konstelasaun SUBSTANTIVU Fitun lubun ida ka liu neeb astrnomu sira tada. SIN. fitun-libur konstitui VERBU 1. (tranzitivu) Forma hodi halibur elementu oioin. 2. (intranzitivu) Sai hanesan. EZ. Anal f abeti zmu konsti tui problema boot iha rain kiak sira. konstituisaun SUBSTANTI VU 1. Hahal ok ka rezultadu konstitui nian. 2. Ema ka balada nia hariin ka estadu fziku. 2. Nasaun i da ni a l ei fundamentl sira, neeb governu halo tuir hodi ukun rain. SIN. lei-inan EZ. Sidadaun hotu-hotu iha obrigasaun hatene konstituisaun. konstitusionl ADJETIVU konstrui VERBU 1. Harii (uma ka estrutura seluk). 2. Haheker ka kompoin. konstrusaun SUBSTANTIVU 1. Maneira konstrui uma, ponte ka projetu ida. 2. Uma, ponte ka projetu ida neeb ema harii. SIN. hariin konstrutr ~ konstrutora f. SUBSTANTIVU Ema neeb konstrui ka halao serbisu konstrusaun nian. konsuada SUBSTANTIVU Jantr neeb famlia sira han hamutuk iha kalan molok Natl. konsul ~ konsuleza f. S U B S T A N T I V U Ema ne eb reprezenta nasaun ida nia interese sira iha rain seluk, iha si dade ne eb l a i ha embaixada; embaixadr nia saseluk. EZ. Timor-Leste iha embaixadr iha Jakarta ho nia konsul sira iha Kupan no Bali. konsulr ADJETIVU konsuladu ADJETIVU Fatin neeb konsul halao serbisu b. konsulta VERBU/SUBSTANTIVU 1. (Hahalok) husu oioin ba matenek-nain ida kona-ba asuntu neeb ita ladn hatene. 2. (Hahalok) buka informasaun atu hatene buat ruma. ~ 333 3. (Hahalok) aprezenta an ba mdiku ka enfermeiru hodi buka-hatene kona-ba moras loloos mak kona ita. konsultadr ~ konsultadora SUBSTANTIVU Ema matenek-nain neeb f konsellu ka opiniaun ba ema seluk kona-ba asuntu ruma. konsultadoria SUBSTANTIVU Ema konsultadr nia knaar. konsulta-fatin ms konsultriu SUBSTANTI VU Fatin neeb ema moras b hodi konsulta mdiku. konsume VERBU Uza, han ka hemu hotu kedas buat neeb iha. SIN. hanahas konsumu ADJETIVU; SIN. hanahas konsumidr ~ konsumidora f. SUBSTANTIVU Ema neeb konsume. SIN. manahas EZ. Konsumidr eletrisidade nian tenke hatene poupa atu la selu makaas. konsumizmu SUBSTANTIVU Hola hodi uzu produtu komersil sira ho modun ezajeradu, katak too sosa sasn neeb ita afinl la presiza. konsumista ADJETIVU/SUBSTANTIVU konsumu SUBSTANTI VU Hahalok konsume nian. SIN. hanahas konta V E R B U 1. Hat et e t ui r akontesimentu ruma neeb mosu tiha ona. SIN. haktuir 2. Sukat hira loos mak iha, baibain hodi dehan sai nmeru sira. SIN. sura 3. (konta ho) Hein atu ema ida tulun ita. EZ. Hau sei konta ho -nia tulun atubele rezolve problema nee. SUBSTANTIVU 1. Baberak ka klkulu matemtiku ida. 2. Surat neeb f-hatene osan hira mak ita soi ka atu selu ba buat ida neeb ita foin hola ka sosa. 3. Atensaun neeb ita f ba buat ka ema ruma. SIN. laliduk, sentidu kontabilidade SUBSTANTIVU Kontabilista nia knaar. kontabilista SUBSTANTIVU Ema neeb prepara ka haree fali konta finanseira sira. kontadr ~ kontadora f. SUBSTANTIVU 1. Ema neeb konta istria. 2. (kontadr) Aparellu ida neeb sukat hahirak tempu, volume ka korrente nian. EZ. Ami-nia kontadr gs nian la funsiona, tan nee mak iha sala iha konta neeb ami foin simu hosi governu. kontajiozu ~ kontajioza f. ADJETIVU Neeb bele hadaet moras lailais ba ema seluk. SIN. madaet kontjiu SUBSTANTIVU Moras neeb daet b-mai. SIN. horas kontakilmetru SUBSTANTIVU Aparellu neeb rejista vel osi dade no nmeru kilmetru bainhira karreta halai. kontakta VERBU Tama ba komunikasaun ho ema, tatoli lia ba ema. 334 kontaktu SUBSTANTI VU Komunikasaun ka ligasaun entre ema ka buat rua. kontamina VERBU Hadaet moras tan buat foer, materil kmiku be perigozu ka radiasaun mak kona. kontaminasaun SUBSTANTIVU kontas SUBSTANTIVU (Ida hosi) vidru ka fatuk musan sira neeb hamutuk halo morteen ka tersu. kontein VERBU Soi buat ruma iha laran. SIN. hakohak EZ. Kaixa boot nee kontein livru barak. kontempla VERBU F hanoin ba buat ida ho tempu naruk. SIN. medita kontemplasaun SUBSTANTIVU k o n t e m p l a t i v u ~ kontemplativu f. ADJETIVU Neeb kontempla. k o n t e m p o r n e u ~ kontempornea f. ADJETIVU 1. Neeb mosu iha tempu hanesan. 2. Neeb mosu iha ita-nia tempu. kontente ADJETIVU Neeb sente laran- haksolok ka satisfasaun. SIN. ksolok kontentr SUBSTANTI VU Fatin hosi besi hanesan kaixa boot neeb bele tau sasn iha laran atubele haruka liuhosi rai, tasi ka ho komboiu. konterrneu ~ konterrnea f. ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb moris ka horik hamutuk ho ita i ha i t a- ni a r ai n. SIN. kompatriota kontesta VERBU Sakar ka opoin lia ruma. kontestasaun SUBSTANTIVU; SIN. sasakar kontestu SUBSTANTI VU Buat hotu neeb haleu buat, faktu ka mamosuk ida. SIN. laleuk kontedu SUBSTANTIVU Buat neeb iha laran. SIN. isin kontinnsia SUBSTANTIVU 1. Hadera an hosi relasaun seksul. SIN. kastidade 2. Kumprimentu militr hodi hasae liman loos too kabaas no halolo liman-fuan nia rohan ba reen-toos. E Z . Bainhira komandante liu, soldadu sira halo kontinnsia. kontinente SUBSTANTIVU Rai ida neeb luan tebetebes no baibain hakohak nasaun barak, hanesan frika ka zia. kontinentl ADJETIVU ADJETIVU Neeb hadera an hosi relasaun seksul. SIN. kastu kontinua VERBU B oin, la para, b nafatin. SIN. tuir kontinuasaun SUBSTANTIVU kontnuu ~ kontnua f. ADJETIVU Neeb kontinua. SIN. nafatik, mahetok kontra-ataka VERBU Ataka fali. kontra-atake SUBSTANTIVU 335 kontrabaixu SUBSTANTIVU Instrumentu tali boot liu violonselu, neeb ema hamriik hodi toka. kontrabandista SUBSTANTI VU Ema neeb halo kontrabandu. kontrabandu SUBSTANTI VU Hahalok hakat liu fronteira hodi hatama ba nasaun seluk sasn neeb ita la soi dokumentu ida no la selu taxa b, liuliu sasn bandu ka naok. kontrads VERBU Koalia la hanesan ho buat neeb hatete uluk ona, halo hahesuk sorun. EZ. Ema nee sempre kontrads an: ohin koalia hanesan nee, aban fali seluk. kontradisaun SUBSTANTIVU kontraditriu ~ kontraditria f. ADJETIVU kontrriu ~ kontrria f. ADJETIVU Neeb hasoru. SIN. sorun kontrasta VERBU 1. Tanesan ka kompara buat rua neeb la hanesan. E Z . Mestre kontrasta ninia estudante nia hakerek ho klase ida seluk. 2. Tau rabat malu buat rua neeb la hanesan ka sala malu. kontraste SUBSTANTIVU kontratu SUBSTANTIVU 1. Akordu legl entre ema nain-rua ka grupu rua kona-ba lia ruma, n.e. kaben, harii uma, faan sasn. 2. Atividade sosa no faan filafali hodi hetan lukru. SIN. komrsiu kontrata VERBU kontratu-nain SUBSTANTI VU Ema neeb halo kontratu ka halao atividade komersil ruma; sosa no faan filafali hodi hetan lukru. kontravein VERBU Neeb lao hasoru ka harau. kontravensaun SUBSTANTIVU; SIN. haraun kontribui VERBU F tulun ka buat ruma ba knaar ka atividade ida neeb ema seluk mak hah. kontribuisaun ms kontributu SUBSTANTIVU EZ. Timoroan hotu-hotu f sira-nia kontribuisaun iha funu ba ukun- rasik an. kontribuinte SUBSTANTIVU 1. Ema neeb selu kontribuisaun ho osan. 2. Ema neeb tinan-tinan selu impostu ba governu. kontrola VERBU 1. Halo ema seluk nia hahalok, atividade ka serbisu lao tuir ita-nia hakarak. 2. Uza kbiit ka podr legl atu hakladik ka limita atividade ruma. 3. Haree filafali atubele hatene se buat ruma vale ka lae, selae se loos ka lae. kontrole SUBSTANTIVU kontrovrsia S U B S T A N T I V U Opi ni aun no sentimentu makaas no sala malu neeb mosu derrepente tan hahalok ruma. E Z . Jornalista nee nia artigu neeb ataka governu hamosu kontrovrsia boot iha nasaun tomak. kontroversu ~ kontraversa f. 336 ADJETIVU Neeb bele hamosu kontrovrsia. kontu SUBSTANTIVU Istria badak konta hosi ibun ba ibun ka hakerek, liuliu ida ba labarik sira. SIN. ai- knanoik konu ADJETIVU Forma tuan hosi liafuan nakonu. konvalexensa SUBSTANTI VU Tempu iha neeb ema moras hah hetan isin- diak filafali, maib tan nia isin sei fraku hela, tenke kontinua deskansa. konvalexente SUBSTANTIVU Ema neeb liu hosi konvalexensa. konveksu ~ konveksa f. ADJETIVU Neeb nia parte liur kabuar. SI N. kliduk; LI AFUAN- SORUN: kluak, knkavu konveniente ADJETIVU Neeb kona loos, presta ka hatn ba ita-nia nesesidade daudaun nian. konveninsia SUBSTANTIVU konvein VERBU konvensaun SUBSTANTIVU 1. Akordu ka lia-ida entre grupu oioin. konvensionl ADJETIVU 2. Sorumutu ho debate oioin neeb ema organiza hamutuk iha fatin ida deit. SIN. konfernsia konvense VERBU Uza razaun metin ka argumentu ljiku hodi halo ema seluk tuir ita-nia hanoin. SIN. hafiar konventu SUBSTANTIVU Madre ka frade sira- nia horik-fatin. konversa VERBU/SUBSTANTIVU ( Ha h a l o k ) koalia ho ema seluk kona-ba buat ruma. SIN. kompara lia konversaun SUBSTANTIVU 1. Hahalok konverte nian. 2. Hahalok sai hosi relijiaun ida hodi tama ba relijiaun seluk. 3. Muda hosi estadu sala nian ba grasa, ba dalan loos. konverte VERBU 1. Halo buat ida sai fali buat seluk ka serve ba objetivu seluk. SIN. hafila 2. Sai hosi fiar ka relijiaun ida tama fali ba relijiaun seluk. EZ. Nia konverte ba katolisizmu tanba nia hakarak tuir Kristu Nia hanorin. konvertidu ~ konvertida f. SUBSTANTIVU Ema neeb fila an ba tama relijiaun ida tuir nia fiar loos. konvida VERBU Husu ema ruma b fatin ida atu tuir festa ka serimnia ruma. SIN. tene konvidadu ~ konvidada f. SUBST ANT I V U Ema neeb ita konvida. SIN. bainaka konviksaun SUBSTANTIVU Buat ida neeb ita fiar ho laran-metin, neeb ita la laran-rua kona-b. SIN. hafiar konvinsente ADJETIVU Neeb iha kbiit atu konvense ita, atu halo ita muda ita-nia hanoin. E Z . Investigadr neeb nia r ezul t adu peski za ni an konvinsente tebetebes. 337 konvulsaun SUBSTANTIVU Doko an ho makaas tan moras ruma. n.e. bibi- maten. konxinsia SUBSTANTI VU 1. Estadu hadeer nian, la dukur, nunee bele hatene saida mak akontese. SIN. sentidu 2. Fakuldade ka kbiit neon nian neeb halo ita hatene hahalok neeb mak diak no neeb mak aat; sentidu morl nia hun. 3. Sentidu responsabilidade nian, neeb dada ita ba halo ita-nia devr. konxiensializa V E RBU 1. Tulun ema forma konxi nsi a kona-ba buat imortante ruma hodi f prinspiu morl no informasaun oioin. E Z . Aman- i nan t enke konxiensializa joven sira kona-ba hadook an hosi droga. konxiensuializasaun SUBSTANTIVU konxiensiozu ~ konxiensioza f. ADJETIVU Neeb kuidadu tebes bainhira halao knaar ida. konxiente ADJETIVU 1. Neeb hadeer, la dukur ona, nunee bele hatene saida mak akontese. SIN. sentidu 2. Neeb hatene ona kona-ba buat partikulr ida, la haliis ba haluha. 3. Neeb haliis ba halo nia devr. SIN. responsavel koopera VERBU F liman hodi tulun lisuk iha programa ka atividade ruma, liuliu ida neeb grupu ida mak halao. SIN. haklisuk EZ. Toos-nain sira koopera iha knaar boot harii eskola foun. kooperasaun SUBSTANTIVU kooperativu ~ kooperativa f. ADJETIVU Neeb koopera ka haklisuk; neeb tulun malu, f liman ba malu. SIN. maklisuk EZ. Serbisu kooperativu bele tulun ita remata lalais knaar sira-nee hotu. SUBSTANTIVU (kooperativa) Kontratu- nain lubun ida neeb tau hamutuk sira-nia osan-inan no rikusoin hodi haburas sira ida- idak nia empreza. koos SUBSTANTIVU Tahan neeb taka ai- funan molok nakloke. kopas SUBSTANTIVU Ida hosi smbolu haat jogu-karta nian, ho forma hanesan ema nia fuan. Kopeaga SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai- Dinamarka nian. kopia VERBU 1. Hakerek ka dezea fali tuir banati ida. SIN. reprods 2. Halo barak liuhosi surat ka imajen hodi uza mkina fotokopiadora. EZ. Halo favr kopia konvite nee tahan sanulu. 2. Tuir loloos ema seluk nia hahalok ka knaar baibain hosi motivu nehativu (n.e. baruk- teen). SIN. hasara kpia SUBSTANTIVU Buat neeb ita kopia, baibain surat, pjina ka imajen. N O T A : Keta konf unde substantivu kpia ho verbu kopia. kopiadr ~ kopiadora f. SUBSTANTIVU 1. Ema neeb kopia. 338 2. (kopiadora) Mkina neeb halo kpia. kopirraite S UB S T A NT I V U Direitu neeb mahalok ka autr ida tau ba buat neeb nia hakerek, haheker, pinta, nst. ho smbolu . Lei kopirraite bandu ema seluk atu kopia ka imprime obra ida lah lisensa hosi autr. kopta SUBSTANTIVU 1. Ema kahorik ka rai- nain rai-Ejitu nian, neeb sei tuir fiar sarani. 2. (lia-kopta) Dalen kopta sira- nian, neeb la koalia ona maib sei iza nuudar lian litrjiku. ADJETIVU Kona-ba ema kopta sira. kopu SUBSTANTIVU Hemu-fatin, baibain halo hosi vidru ka plstiku, neeb ema uza ba hemun malirin hanesan bee, limonada, serveja, tua nst. LIAFUAN-SORUN: xikra EZ. Hau hemu bee kopu ida, tua kopu ida. kopukopu SUBSTANTIVU Kutun kiik ho liras kr-oioin hodi semo liuliu hosi ai-funan ida ba ai-funan seluk hodi susu ai-funan been be midar. SIN. kukulai, borboleta kr SUBSTANTIVU Buat ida nia kamosuk ka aparnsia neeb naroman mak halo ita haree iha nia isin, n.e. mutin, mean, azl, modok, kinur. Bainhira naroman la iha, ita la bele haree kr ida. EZ. Hau gosta kr-mean tanba hatudu aten-barani. kora SUBSTANTIVU Paktu ka lia neeb ema nain-rua tau bainhira sira hemu raan. SIN. moruk, hemu- raan kora VERBU Utiliza kakorak hodi tesi ai. korl 1 ADJETIVU Koru nian; kona-ba hananu iha koru. korl SUBSTANTIVU Kutun-tasi nia knuan ho kr oioin neeb natoos hodi sai hanesan ruin. SIN. ahu-ruin korante SUBSTANTIVU Ajente kmiku ka substnsia neeb f kr, liuliu ba hahn. korderoza: haree kr-roza kore VERBU 1. Husik tiha buat neeb kesi metin ho tali. EZ. Kore bibi hodi husik tiha b toos laran. 2. Haketak buat neeb hamutuk hela, metin hela, kesi hela. Koreia (rai-) SUBSTANTI VU Rain ida iha zia nordeste, neeb ohin loron nakfahe ba estadu rua, Koreia Norte no Koreia Sl. koreanu ~ koreana f. ADJETIVU Rai-Koreia nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Koreia. 2. (lia-koreanu) Dalen rai-Koreia nian. kore-metan SUBSTANTIVU Hahalok hasai metan ka lutu neeb tau ona ba tinan ida depoizde ema ida mate, liuliu membru famlia nian ida. EZ. Matebian nia kore-metan ita dada ba tinan oin. 339 koreografia SUBSTANTIVU Arte kona-ba planeia no hanorin dansa. koreogrfiku ~ koreogrfika f. ADJETIVU koregrafu ~ koregrafa f. S U B S T A N T I V U Ema matenek koreografia. koretu SUBSTANTIVU Estradu ka fatin aas ba konjuntu, banda ka orkestra toka mzika iha leten. korista SUBSTANTIVU Ema neeb hananu iha koru, membru koru nian. kr-kaf ms kr-kastau S U B S T A NT I V U Kr akar-been nakukun, kr hanesan kaf. korkora SUBSTANTIVU R-laan tradisionl. korkunda ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb nia kotuk kleuk. SI N. bonko, fusuk kr-laranja SUBSTANTIVU/ADJETIVU ( Ho) kr neeb entre kinur no mean, hanesan sabraka nia kulit. SIN. kr-sabraka kormentadu ~ kormentada f. ADJETIVU Neeb isin-matek. SIN. paralizadu korne-ingls SUBSTANTIVU Instrumentu muzikl anin nian hanesan trombeta maib ho forma kabuar. kornl ms kornel SUBSTANTIVU Ttulu tuan ba liurai ka dato Timr. koroa SUBSTANTI VU Buat hafutar nian neeb ema tau iha ulun, liuliu liurai-mane ka liurai-feto. SIN. leu-ulun EZ. Ilas furak nee hatudu Ita Nai Feto Maria ho koroa osan-mean iha nia futar ulun. koronl SUBSTANTIVU Ofisil militr nian ho diviza neeb Diviza militr iha tenente-koronl nia leten no iha brigadeiru nia kraik. EZ. Komandante Lere Anan Timr simu diviza nuudar koronl iha F- FDTL. korporl ms korpreu ADJETIVU Isin nian, kona-ba isin. SIN. isik EZ. Kastigu korporl kadavs serve atu halo labarik nakar sira halo tuir mestre maib ms lalika ezajera hodi uza naran deit. SUBSTANTI VU Hena mutin ida neeb amlulik tau iha altr hodi hatuur klise no stia sagrada iha leten. korpu SUBSTANTIVU Ema-lubun ka grupu kiik ida neeb serbisu hamutuk hodi halao knaar espesil ida. Korpudedeus SUBSTANTI VU Festa Santsimu Sakramentu nian, selebra ho misa no prosisaun iha loron- ki nt a depoi zde oi t ava Pentekostes nian. korredr SUBSTANTIVU 1. Leet naruk no kloot neeb tutan kuartu sira ba malu iha uma ida nia laran. 2. Leet naruk no kloot neeb fahe tuur-fatin sira iha uma- kreda, aula-eskola, teatru, autokarru ka aviaun nia laran. 3. Kuda-halai. korreia 340 SUBSTANTIVU Tiras borraxa, hena ka plstiku neeb uza iha mkina oioin. korreia-ventuia SUBSTANTIVU Talin iha karreta laran neeb nakdulas lailais hodi halirin radiadr bainhira motr lao. korreiu SUBSTANTIVU 1. Servisu nasionl kona-ba simu, hafahe no lori ba hela-fatin ka serbisu-fatin surat no falun sira neeb ema sira haruka ba malu iha rai-laran no ms ba ka hosi tasi-balun. 2. Surat no falun sira neeb uma-korreiu hatoo mai ita. EZ. Korreiu seidauk too mai. korreius SUBSTANTIVU Korreiu sanak ida, uma korreiu nian. SIN. uma- korreiu EZ. Hau b korreius atu haruka karta nee ba hau-nia alin-feto iha Kanad. korrente SUBSTANTIVU 1. Besi-talin halo hosi arame roharohan neeb leu halo kait malu. SIN. henu 2. Naran buat ida neeb suli- nadodon, n.e. forsa enerjia eltrika nian ka forsa bee nian neeb bele hamout ema, liuliu iha tasi. SIN. sasulik korresaun SUBSTANTIVU 1. Hahalok halo loos buat ka hahalok ida neeb sala. SIN. haloos 2. Hahalok troka sala ida ho liafuan ka buat neeb loos. SIN. hasoin korresponde V E R B U Iha relasaun ho, sai hanesan ho, han malu ho. E Z . Uma nee ni a f ol i n korresponde ho osan nee ka lae? korrespondnsia S U B S T A N T I V U 1. Hahal ok korresponde nian. SIN. malu- malu 2. Hahalok haruka surat ba malu ka surat neeb hakerek atu haruka. EZ. Hau halo korrespondnsia ho feto-oan ida iha Austrlia. 3. Buat neeb korresponde ka han malu ho buat seluk, soi fafutuk besik ho buat seluk. E Z . Iha korrespondnsia entre matenek no modun-diak. korrespondente ADJETIVU Neeb korresponde, neeb han malu ho buat seluk. SUBSTANTIVU Ema neeb hatoo reportajen ruma iha revista, televizaun ka rdiu. korretu ~ korreta f. ADJETIVU Neeb loos, la iha sala ida. SIN. soik, lasala korrije V E RBU 1. Halo loos buat ka hahalok ida neeb sala. SIN. haloos 2. Troka sala ida ho liafuan ka buat neeb loos. SIN. hasoi korrimaun SUBSTANTIVU Besi-riin latar ida iha eskada nia nian neeb ema kaer hosi sae ka tun atu labele monu. SIN. ai-kakokur korrompe VERBU Halo sai korruptu. SI N. hakroek kr-roxu ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ho) kr entre violeta no mean. korruptivel 341 ADJETIVU Neeb bele sai korruptu. SIN. hakroek-belek korruptu ~ korrupta f. ADJETIVU (Ema ka hahalok) neeb lah onestidade no uza sala podr neeb iha atu hetan osan ka kadiak ruma. SI N. laran-kroek E Z . Ulun-boot neeb korruptu bele sai riku derrepente deit. korrupsaun SUBSTANTIVU kr-roza ms korderoza SUBSTANTI VU/ADJETI VU (Ho) kr neeb mean kamutis hanesan ai-funan roza. kr-saburaka ms kr-sabraka SUBSTANTIVU/ADJETIVU ( Ho) kr neeb entre kinur no mean, hanesan sabraka nia kulit. SIN. kr-laranja Krsega (rai-) SUBSTANTIVU Rai-kotun boot ida iha Tasi Mediterrneu, rabat rai- Itlia maib halo parte Repblika Fransa. korsu ~ korsa f. ADJETIVU Rai-Krsega nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Krsega. 2. (lia-korsu) Dialetu italianu rai-Krsega nian. korte SUBSTANTIVU 1. Liurai nia horik- fatin. SIN. palsiu 2. Dato sira neeb liurai nia maktuir sira no baibain hela iha liurai nia horik-fatin. SIN. lutu-hun korts ~ korteza f. ADJETIVU Neeb hatudu hahalok hanesan ema edukadu, modun- diak, respeitozu, hahalok diak iha ema hotu nia oin. SIN. sara- lia, delikadu kortezia SUBSTANTIVU kortina SUBSTANTIVU Hena tara iha janela ka odamatan hodi satan netik loron no ema labele haree tama ba laran. kr-turkeza SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Ho) kr azul naroman hanesan fatuk- turkeza. koru S UBS T A NT I V U Ema-lubun ida hananu hamutuk ho son ida deit ka barak. kosar VERBU Been meer neeb sai hosi ita-nia kulit bainhira rai manas no bainhira ita hakaas an ka sente laran-nakali. kose VERBU Tau objetu ida iha buat seluk nia kabelak, hafoin dudu ka duka b-mai hodi hanehan. kosok ADJETIVU Neeb seidauk tuan, seidauk iha forsa, sei nurak hela, liuliu ema. kosok-oan SUBSTANTIVU Labarik nurak neeb kiikoan tanba seidauk halo tinan tolu. SIN. beb kosta SUBSTANTIVU Tasi-ibun no rai rabat nia. SIN. raat Kosta Marfn (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha frika loromonu. kostamarfinense ADJETIVU Rai-Kosta Marfn nian. SUBSTANTIVU Ema Kosta Marfn. Kostarrika (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha Amrika Klarak. kostarrikeu ~ kostarrikea f. 342 ADJETIVU Rai-Kostarrika nian. SUBSTANTIVU Ema Kostarrika. kosteleta SUBSTANTIVU Katesik hosi karau, fahi ka bibi nia knosen-ruin ho naan hamutuk nuudar hahn. E Z . Kosteleta naan-fahi midar tebetebes bainhira tunu tiha. kostumadu ~ kostumada f. ADJETIVU Neeb toman ona. kostume SUBSTANTIVU Buat ida neeb ema ka grupu halo beibeik. SIN. lisan kostura SUBSTANTIVU 1. Hahalok no ofsiu suku hatais hodi uza kabas no daun. 2. Lia neeb ita halo ho kabas ka algodaun hodi suku hamutuk hena-rohan rua. SIN. nainoor kota SUBSTANTIVU 1. Baki aas haleu vila ida hodi satan raratan ka atake hosi funu-balun. SIN. fortaleza 2. Vila boot neeb be soi uma- mutin, loja no eskritriu basuk, karreta no ema barak mak hela b. SIN. sidade kotak ADJETIVU Kota ka sidade nian. SIN. urbanu koto SUBSTANTIVU Modo ida hanesan fore ho musan naruk no bokar liu fore baibain. SIN. ahan kotu VERBU Tohar-fahe tiha ba rua. kotun ADJETIVU kotuk SUBSTANTIVU 1. Parte ida neeb sorun ka kontrriu ba oin. 2. Parte isin nian iha kabaas no knotak nia leet. 3. Tempu neeb liu tiha ona. SIN. pasadu EZ. Hodi haree ba kotuk ita hanoin filafali buat neeb ita halo. kotukb ADJETIVU (Tempu ka eventu) neeb liu tiha ona. SIN. pasadu kotuk-ruin SUBSTANTIVU Ruin boot neeb iha ema ka balada nia kotuk. SIN. takruik kous VERBU 1. Kaer labarik ho liman hodi tau iha ita-nia hitin, knotak ka sorin atu hamaus atu, hakmatek ka hatoba nia. 2. (arti figuradu, eufemstiku) Hetan oan, hetan isin rua. SIN. nanaran kouve SUBSTANTIVU Modo-tahan hanesan repollu maib ladn kabuar no mnia kain naruk. kozieiru ~ kozieira f. SUBSTANTIVU Ema neeb prepara hahn ka tein hahn. SIN. maktein kozmtiku ~ kozmtika f. ADJETIVU Kona-ba hafutar ema nia isin. SUBSTANTI VU Substnsia sira hanesan badaak, p, batn, nst. neeb ema, liuliu feto sira, uza atu hafutar sira-nia oin ka isin. Kozovu (rai-) SUBSTANTIVU Rain ida iha Europa sudeste ho popul asaun albaneza neeb rai-Srvia mak ukun. kozovr ADJETIVU Rai-Kozovu nian. SUBSTANTIVU Ema Kozovu Marfn. kraik 343 ADJETIVU Neeb iha okos, tun. SUBSTANTIVU Fatin neeb tun liu ba okos ka klean liu. kraviu SUBSTANTIVU Ai-funan tubun hosi ai-asor espsie ida rai-Molukas nian (Eugenia caryophyllata) ho forma hanesan besi-kusan kiik neeb ema uza hodi tempra naan no hahn seluseluk. Serve ms ba bali no hakalma nehan-moras. kreda SUBSTANTIVU 1. Klibur boot ka organizasaun hodi halekar fiar sarani tuir tradisaun partikulr ida. SIN. igreja EZ. Iha kreda oioin, maib sira balu deit iha komuaun ho Kreda Katlika. 2. Uma-kreda ka fatin neeb sarani sira b atu reza, rona misa no halao ritu seluseluk. kredak ADJETIVU Kreda ni an. SIN. eklezistiku, eklezil kredibilidade SUBSTANTI VU 1. Kualidade fiar- belek. 2. Hahalok neeb loos no ema bele tau fiar-metin b. E Z . Ukun-nain sira neeb korruptu hatudu katak sira la iha kredibilidade. krditu SUBSTANTIVU 1. Sistema ida neeb f leet ba ema atu hola sasn no selu tiha tempu balu depois. 2. Hahalok neeb loos no halo ema seluk gaba ka hanai ita. krekas ADJETIVU (Ema ka balada) neeb lakon nia todan, isin la iha. EZ. Nia sai krekas tan la han. kremasaun SUBSTANTIVU Hahalok sunu isin- mate nian. S I N . hadesan, insinerasaun EZ. Sarani sira hakribi kremasaun tanba kostume nee hasoru hanorin moris-hias isin nian. krematriu SUBSTANTIVU Fatin ba sunu isin- mate sira. kreme SUBSTANTIVU Substnsia hanesan been mahar neeb ema bele kose ba sira-nia kulit atu hamate moras, satan anin-aat, loro-manas, nst. kria VERBU 1. Halo buat ida moris. SIN. hahoris, hakiak EZ. Maromak mak kria buat hotu. 2. Halo buat ka situasaun ida mosu. SIN. hamosu kriadr ~ kriadora f. SUBSTANTIVU Ida neeb kria. SIN. makiak kriadu ~ kriadu f. SUBSTANTIVU Ema neeb serbisu ba famlia ida. SIN. mane uma- laran ~ feto uma-laran kriasaun SUBSTANTIVU Hahalok hakiak nian. kriatura SUBSTANTIVU Ema, balada ka buat ida neeb Maromak mak halo. SIN. buat-moris Kribas (rai-) SUBSTANTIVU Vila no subdistritu Manatutu nian neeb nakfati entre Manatutu no Laklubar. kribu ms kribut SUBSTANTIVU Fuuk neeb babula an ho naturl. SIN. fuuk-kadeli kriik 344 ADJRTIVU Neeb nia pozisaun hanesan hamriik hela. SIN. vertikl; LIAFUAN-SORUN: orizontl, kalatan krime SUBSTANTIVU Hahalok neeb sakar ka hasoru lei tanba halo aat ema seluk nia direitu. kriminl ADJETIVU kriminalidade SUBSTANTIVU Problema kona-ba krime sai barak iha fatin ka tempu ida. kriminozu ~ kriminoza f. SUBSTANTI VU Ema neeb halo krime. krioulu ~ krioula f. ADJETIVU Kona-ba kultura ka dalen neeb mosu mai hosi kontaktu entre malae-mutin no ema kahorik ka rai-nain sira iha rai- zia, frika ka Amrika. SUBSTANTIVU 1. Ema neeb moris iha rain ka sosiedade ho kultura krioula. 2. Dalen ida neeb mosu mai bainhira povu kahorik ida iha rai-zia, frika ka Amrika aprende lian ida rai-Europa nian, baibain dalen kolonil hanesan portugs, espal, franss ka i ngl s, hodi simplifika nia estrutura no halao mudansa seluseluk tan. 3. Dalen ida ho estrutura hanesan dalen krioulu, maski nia hun las lian ida Europa nian. EZ. Linguista sira klasifika tetun- Dili nuudar dalen krioulu ida. kristl SUBSTANTI VU 1 . F a t u k - mu t i n hanesan kuartzu neeb nabi l an no haree- borus hanesan vidru. 2. Vidru lotuk oin ida neeb uza atu halo hemu-fatin, buat- hafutar nst. kristaun ADJETIVU/SUBSTANTIVU 1. Kona-ba Ita Nai Jezs Kristu ka Nia hanorin. 2. (Ema) neeb tuir ka fiar ba Jezs Kristu ka Nia hanorin. SIN. sarani kristianizmu SUBSTANTIVU Sistema-fiar bazeia ba Jezs Kristu Nia hanorin. Kristu (Jezs ~) SUBSTANTIVU Nai Maromak Nia Oan neeb moris mai nuudar ema-mane iha rai-Palestina tinan rihun rua liub atubele f salvasaun ka moris rohan-laek ba ema hotu-hotu neeb simu Nia hanorin. kritriu SUBSTANTIVU Sasukat hodi tetu ka julga lia ruma. kritika VERBU 1. Hatoo opiniaun ka juizu negativu kona-ba buat ka ema ida, tan sala ka hahalok aat ruma, selae tanba deit ita la gosta nia. SI N. dehan aat, hatete aat, hasei 2. Tetu ka avalia tuir banati ka kritriu rasionl ka ljiku. EZ. Hau-nia kolega husu ami atu kritika artigu neeb nia foin hakerek. krtika SUBSTANTIVU 1. Hahalok kritika nian. SIN. hasein 2. Koalia ka hakerek ida neeb kritika. NOTA: Keta konfunde verbu kritika ho substantivu krtiku. Fraze tuirmai nee kontrasta liafuan rua nee: Artigu ida 345 neeb hau foin lee kritika makaas krtika ida neeb Sr. Mendes hakerek kona-ba Sr. Costa nia romanse foun nee. krtiku ~ krtika f. ADJETIVU 1. Neeb kritika, neeb halo krtika. 2. (Lia ka situasaun) neeb sriu, grave ka importante tebetebes. SUBSTANTIVU Ema neeb kritika ho anlize ljika. EZ. Ema matenek deit mak bele sai krtiku diak kona-ba arte ka literatura; ema beik nia krtika dala barak la vale buat ida. krize SUBSTANTI VU Situasaun neeb susar no perigozu lahalimar. EZ. Krize mina nian iha 2005 halo sasn nia folin sae makaas. Krosia (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu ida Europa sudeste. kroata ADJETIVU Rai-Krosia nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Krosia. 2. (lia-kroata) Dalen eslviku rai-Krosia nian. kroat ADJETIVU Neeb tarak no bele hakanek ka hamate bainhira la utiliza ho kuidadu, porezemplu tudik, katana, kilat, nst. SIN. m e i k ; LIAFUAN-SORUN: munuk, lakroat krobuk ADJETIVU Neeb moris halibur malu barak hamutuk, hanesan hudi-sasuit. SUBSTANTIVU Buat lubun ida neeb halibur malu barak hamutuk. E Z . Anin-fuik halo nuu krobuk neeb monu ba rai. kroek ADJETIVU 1. Neeb dodok no dois ona. 2. Neeb nia laran dodok. SIN. korruptu kronmetru SUBSTANTIVU Aparellu neeb serve atu sukat ho loloos tempu nia leet no baibain uza iha desportu. krul ADJETIVU Neeb laran aat liu, neeb trata ema seluk ka balada ho hahalok makaas, la importa kona-ba ema nia diak, dala ruma ms bele oho ema; laran-aat too gosta halo ema seluk terus. SIN. laran-asu EZ . Husik labarik sira hamlaha hela la f hahn ba sira nee hahalok krul tebetebes. krueldade SUBSTANTIVU krs SUBSTANTIVU 1. Ai-baluk rua neeb taka atravesa malu, ida harii loos ka vertikl no ida seluk harii tesik ka orizontl neeb baibain ema tau iha rate. 2. Figura ida neeb aprezenta Jezs Kristu. 3. (arti figuradu) Terus ka todan neeb ita hetan iha ita-nia moris. krusifika VERBU Oho ema hodi tara ka prega tiha iha krs hanesan kastigu tan nia sala. krusifikasaun SUBSTANTIVU krusifiksu SUBSTANTI VU Figura krs nian neeb hatudu ms Jezs Kristu Nia isin; ema sarani tara iha kakorok, no ms tara iha didin iha uma-kreda, kapela ka kuartu. krusta 346 SUBSTANTIVU Dalas toos no mahar neeb taka planeta Rai. krutuk ADJETIVU Neeb nia iha fuuk- kadeli ka kribu barak. SIN. mulatuk EZ. Labarik neeb nia fuuk krutuk. kruzadr (r-) SUBSTANTIVU R-ahi boot neeb lori ema barak hodi b vizita fatin-fatin. kruzeiru SUBSTANTIVU 1. Krs boot neeb hamriik iha semitriu ka fatin pbliku ruma. 2. Viajen iha r hodi b vizita fatin-fatin. SIN. haklaan 3. Osan tuan rai-Brazl nian, neeb rel maka troka. ksolok ADJETIVU Neeb laran-kontente ka haksolok. SUBSTANTIVU Estadu haksolok nian. SIN. solok kuadradu ~ kuadrada f. ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Hariin ka forma) neeb iha lidun haat no sorin haat neeb nia naruk no luan hanesan. SIN. badidin kuadrngulu SUBSTANTIVU Forma ida ho lidun haat. SIN. lidun-haat kuadru SUBSTANTIVU 1. Retratu ida neeb ema pinta. 2. Kuadradu ai, plstika ka besi neeb ita hatama retratu b. 3. Hakerek-fatin kr-metan ka mutin neeb uza js ka markadr. E Z . Labarik sira hakerek iha kuadru. 4. Dezeu ida neeb hatudu planu ka klkulu ruma. SIN. tabela kuadru-annsiu SUBSTANTIVU Kuadru ba hakerek ka taka notsia no mensajen oioin ba pesol ka pbliku lee. kuadru-metan SUBSTANTI VU Kuadru-hakerek eskola nian ho kabelak kr- metan. kuadru-mutin SUBSTANTIVU Kuadru-hakerek iha eskola ka serbisu-fatin ho kabelak kr-mutin. kuak SUBSTANTIVU Kleet neeb nakloke iha rai ka fatin balu tanba ema kee ka iha nanis ona. ADJETIVU Neeb iha kleet; (hena) neeb naklees no presiza atu suku tiha fali. kualidade SUBSTANTIVU 1. Ema ka buat ida oins loos. 2. Ema ka buat nia feisaun ka karakterstika diak. kualifika VERBU 1. Hatudu buat ka ema nia kualidade. 2. F direitu atu halo buat ruma. 3. (intranzitivu) Liu ezame neeb presiza atu halao knaar partikulr ida. kualifikadu ~ kualifikada f. ADJETIVU kualifikasaun SUBSTANTIVU 1. Hahalok kualifika nian. 2. Direitu atu halo buat ruma ka halao knaar, neeb autoridade ruma maka f no hatebes. SIN. abilitasaun kualitativu ~ kualitativa f. ADJETIVU Kona-ba kualidade. 347 kualkr ADJETIVU Neeb ita hili tuir buat neeb iha. SIN. naran ... ida EZ. Kualkr ema ida bele halo serbisu ida-nee. kuana ADJETIVU Ne eb i ha sori n kontrriu ba ita ema nia fuan; halolon ka diresaun neeb sorun ba karuk. SIN. loos; LIAFUAN-SORUN: karuk EZ. Ita Nai Jezs Kristu tuur iha Aman Nia sorin kuana. kuanan SUBSTANTIVU Liman ka halolon loos. SIN. liman-loos, direita kuandu ADVRBIU/KONJUNSAUN Liafuan hodi husu kona-ba tempu ida-neeb buat ida akontese ka sei akontese. SIN. bainhira EZ. Kuandu mak mai? (adv.); Hau hetan nia bainhira ami b igreja. (konj.) kuantia SUBSTANTIVU Totl husi nmeru sira be ita soma ka sura hamutuk; osan hira loos. kuantidade SUBSTANTIVU Sasn ka ema hira loos. SIN. hahirak kuantifika VERBU Hatudu ka kalkula hira. SIN. hahira kuantitativu ~ kuantitativa f. ADJETIVU Kona-ba kuantidade. SIN. mahirak kuarentena SUBSTANTIVU 1. Fatin hodi tau sasn, ema ka balada ruma neeb iha moras atu la bele daet ba sira seluk. 2. Fatin tau sasn neeb hasai hosi importadr ka esportadr tanba la iha dokumentu ida, liuliu iha alfndega. kuarezma SUBSTANTIVU Loron haatnulu neeb hah iha Kuarta-Feira Sinza too Domingu-Pskua, tempu penitnsia ba sarani sira. kuarta (loron-) SUBSTANTIVU Loron dahaat semana nian, tuir loron-tersa no uluk-ba loron-kinta. SIN. kuarta-feira kuartl SUBSTANTIVU Hela-fatin ba militr ka tropa sira. kuartl-jenerl SUBSTANTIVU Serbisu-fatin sentrl ba organizasaun ida, nuudar ezemplu militr ka polsia. . kuartu SUBSTANTIVU 1. Fatin ho didin haat iha uma laran. SIN. kehan 2. Ida hosi balun haat neeb hamutuk forma lolon ida deit. SIN. kahaat ADJETIVU (kuartu ~ kuarta f.) Ba dala haat. SIN. dahaat kuaze ADVRBIU Neeb besik tebes atu. SIN. kurakuran EZ. Nia kole atumate tanba lao kuaze oras tolu nia laran. Kuba (rai-) SUBSTANTIVU Rai-kotun no estadu ida iha Tasi-Antillas. kubanu ~ kubana f. ADJETIVU Rai-Kuba nian. SUBSTANTIVU Ema Kuba. kubu SUBSTANTIVU Forma slidua ho oin kuadradu neen ne eb hanesan. kuda 348 SUBSTANTIVU Balada boot ain-haat ho ikun neeb baibain ema uza hodi sae ka tula naha. kuda VERBU Kee rai-kuak hodi tau fini ruma hanesan batar, hudi-oan, ai-farina kain, nst. atubele moris. kuda-aman SUBSTANTIVU 1. Kuda amak. LIAFUAN- SORUN: kuda-inan 2. (arti figuradu) Mane beik- teen, maledukadu no arbiru. kuda-freun SUBSTANTIVU Tali ida neeb tau ba kuda nia ibun laran hodi hesi ka hakaas nia bainhira ema sae. kuda-hetin SUBSTANTIVU Tali hodi futu kuda nia isin-lolon atubele hatuur selan iha nia kotuk. kuda-inan SUBSTANTIVU 1. Kuda inak, neeb hahoris oan. 2. (arti figuradu) Feto neeb beik-teen, maledukadu no arbiru. kudaku SUBSTANTI VU Animl molusku neeb nia isin moris iha knuuk laran ida, dolar iha rai ka belit iha fatuk sira; barakliu moris iha rai malirin sira ka rai neeb iha bee. SIN. karakl kuda-luhan SUBSTANTIVU Uma kuda nian, fatin hodi sulan kuda sira. kuda-rai SUBSTANTIVU Matenek ka sinsia kona-ba kuda ai-horis neeb ita ema uza nuudar hahn. SIN. agrikultura kuda-talin SUBSTANTIVU Tali hodi kesi kuda. kudei VERBU Lao ain tun-sae, ka ain sorin badak sorin naruk tanba ain nee tohar moras, fraku ka foin monu. kudeik ADJETIVU Neeb lao-kudei. SIN. ain-aat kuekas SUBSTANTIVU Roupa-laran mane nian. kuhus SUBSTANTIVU 1. Forma ka lolon dimensaun-toluk ho hun leuk no tutun meik. SIN. kone 2. Instrumentu ida ho forma kone nian, halo hosi tali-tahan homan, neeb serve atu kukus ka taes. kuidadu ~ kuidada f. ADJETIVU/SUBSTANTIVU ( Hahal ok) neeb halo ho didiak atu sees hosi perigu, terus, moras, nst. SIN. matan-moris kuidadu-laek ADJETIVU 1. Neeb la iha kuidadu, la haree, husik hela. 2. Neeb naranaran halo tuir ema nia hakarak. kuit SUBSTANTIVU 1. Balada molusku ho tentkulu ka liman ualu neeb moris iha tasi laran. SIN. kurita 2. Moras neeb daet b-mai, liuliu ida neeb kona karau sira. SIN. horas, peste 3. (arti figuradu) Buat neeb haterus ka xateia ema hotu- hotu. SIN. praga kuit-oan SUBSTANTIVU 1. Kuit ka kurita nia oan. 2. (arti figuradu) Labarik nakar. 349 kukulai SUBSTANTIVU Kutun kiik ho liras kr-oioin hodi semo liuliu hosi ai-funan ida ba ai-funan seluk hodi susu ai-funan been be mi d a r . S I N . borboleta, kopukopu, babebar kukulai-kalan SUBSTANTIVU Kukulai ka borboleta ida neeb kr-malahuk no ahi- naroman dada iha kalan. SIN. maripoza kukun (liman-~, ain-~) SUBSTANTIVU Tahan mihis toos iha ema ka balada nia liman-fuan ka ain-fuan tutun. kukur SUBSTANTI VU Tarutu makaas neeb ema rona hosi kalohan depoizde rai-lakan. SI N. rai- tarutu kulan (manu-) SUBSTANTIVU Manu nia estmagu ka kabun-laran. kulapur SUBSTANTIVU 1. Kulat ka fungu kr- malahuk neeb moris iha ai- han siin ka tuan. SIN. utur 2. Ai-han balun hanesan ai- farina ka fehuk neeb ema habai maran hafoin hoban ba bee atu sai mamar molok han. 3. (arti figuradu) Ema neeb tuan no la soi atu halo buat ida tanba forsa ka kbiit la iha. kulat SUBSTANTIVU Fungu ka ai-horis lah tahan ka funan neeb hetan ai- han hodi belit ka tabele ba ai ka organizmu seluk neeb mate ona ka sei moris. Iha variedade balu neeb ita ema bele han; variedade seluseluk moruk fali. SIN. tutukeu kulinriu ~ kulinria f. ADJETIVU Kona-ba tein. kulit SUBSTANTI VU Dalas hosi tesidu orgniku neeb taka ema, balada ka objetu ruma husi nia isin liur. kulpa SUBSTANTIVU Buat ida neeb ema ida halo laloos no nia tenke s i mu nu udar ni ni a responsabilidade SIN. sala. EZ. -nia kulpa bainhira xefe hasai hosi serbisu tanba baruk-teen. kulpabilidade SUBSTANTI VU Kondisaun hetan kulpa nian. kulpadu ~ kulpada f. ADJETIVU Neeb halo tiha ona krime hodi sai responsavel ba hahalok nee. SIN. sala-nain kultiva VERBU 1. Fila rai atu halo toos no kuda fini. 2. Dezenvolve neineik no ho kuidadu. SIN. haburas E Z . Andr halo jinstika tanba gosta kultiva ninia isin; Mateus lee fali atu kultiva ninia neon. kulu SUBSTANTIVU Ai-fuan boot kabuar neeb nia isin mutin f hahn barak. SIN. kulu-tunu, kulu-uhi NARAN BOTNIKU: Artocarpus altilis, artocarpus incisa kulu-jaka ms kulu-naka SUBSTANTI VU Ai-fuan neeb nia fuan boot, kulit mahar no taratarak. NARAN BOTNI KU: Artocarpus heterophyllus kulu-lobas ms kulu-modo, kulu-timur SUBSTANTIVU Kulu neeb nia fuan kiik, nia kulit tarak naranaruk, 350 iha musan iha laran, la morin no bele han hanesan modo deit. Artocarpus camansi kumbili SUBSTANTIVU Ai-talik neeb nia isin ita han hanesan ai-han baibain nian, nani iha rai no dolar sae ai-leten sira; nia tarak kroat no nia isin iha rai okos. NARAN BOTNIKU: Dioscorea aculenta kmplise SUBSTANTI VU Ema neeb hola parte iha haraun ka krime be ida seluk halo. SIN. sala-maluk kumplisidade SUBSTANTI VU Hahalok ka sala kmplise nian. SIN. sala-lisuk kumpre VERBU Halao menon ka orden ida. SIN. halo tuir kumprimenta VERBU Has ema seluk ho liafuan diak hodi hatudu ita-nia laran- maluk ka respeitu. SIN. hatabe kumprimentu SUBSTANTIVU 1. Hahlok kumpre nian. 2. Hahalok kumprimenta nian. SIN. hataben 3. Liafuan sira neeb ita uza hodi kumprimenta. kumu VERBU 1. Buti ho liman, dudu atu sai dodok ka halo isin sai mamar. SIN. deut 2. Halo masajen. kuna SUBSTANTIVU/VERBU Laran-hirus no hanoin todan neeb ita rai hasoru ema ida neeb halo aat ruma mai ita. SIN. diu EZ. Sira kuna malu maski foufoun mesak kolega deit. kuada SUBSTANTIVU Laen ka feen nia biin ka alin-feto. kunadr SUBSTANTIVU/VERBU (Ema) neeb rai kuna. kuadu SUBSTANTI VU Laen ka feen nia maun ka alin-mane. kunir SUBSTANTIVU Ai-horis ida neeb nia isin iha rai laran hanesan ai-lia no baibain uza hanesan temperu ida ba modo. SIN. kunir NARAN BOTNIKU: Curcuma longa Kupan SUBSTANTIVU Sidade-kapitl Timr Loromonu nian iha rai- Indonzia. kupaun SUBSTANTIVU Nota kiikoan neeb ema uza hodi balas ka rekompensa osan ka sasn ruma neeb la selu kedas ho osan. kura VERBU Halo babalik ka tratamentu mdiku; f ai-moruk atu f isin- diak fali ba ema neeb hetan moras. kurakuran ADVRBIU Besik atu. SIN. kuaze EZ. Kurakuran iha ema rihun lima neeb partisipa iha kampaa nee. kuran ADVRBIU Neeb sei presiza tan atubele hatomak ka kompleta. SIN. menus EZ. Iha dolar sanulu, la liu la kuran. 351 VERBU La soi buat ruma neeb serve ka importante. SIN. presiza EZ. Nia kuran hahn no hatais tanba la iha osan. Kurdistaun (rai-) SUBSTANTIVU Rain ida neeb nia territriu nakfahe ba rai-Turkia, rai-Irake no rai-Iraun. kurdu ~ kurda f. ADJETIVU Rai-Kurdistaun nian. SUBSTANTIVU 1. Ema Kurdistaun. 2. (lia-kurdu) Dal en rai - Kurdistaun nian. kuriozidade SUBSTANTIVU 1. Kondisaun hakarak hatene ka hetan informasaun. SI N. hakarak-hatene; hakarak- haree 2. Obj et u i da ne eb interesante, liuliu objetu tuan. kuriozu ~ kurioza f. ADJETIVU 1. (Ema) neeb hakarak hatene ka haree, hakarak hetan i nformasaun. SI N. hakarak- hatene; hakarak-haree 2. Neeb eskizitu, halo ita admira uitoan. kursa VERBU Halao kursu ruma iha universidade. kursu SUBSTANTIVU 1. Movimentu halai nian. SIN. halain 2. Fatin hosi neeb ema ka buat ida halai. SIN. halai-fatin 3. Tempu neeb liu ka halai. 4. Aula sira neeb f ba alunu hodi hanorin matria ka dixiplina ruma. 5. Moras haliur bee-boot ho raan no been iha laran. SIN. tee- raan, dizenteria VERBU Hetan ka sofre tee-raan. kurte VERBU 1. Halo koiru hodi hoban karau ka balada seluk nia kulit iha bee ho sidu tniku ka kmiku seluseluk, hafoin habai iha loron-matan hodi halo kulit nee sai metan-mean. 2. Diverte, goza. ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Buat) neeb ema gosta loos. EZ. Festa nee kurte ida. kuru V E R B U Tau ka enxe bee ba garrafaun, botir, knaban, balde ka fatin seluk. EZ. Hau lori au-doran ba kuru bee iha torneira. kurulau SUBSTANTIVU Tumr ka bubun ida iha kulit ho been iha laran no dala balu ms musan toos ida iha klaran. SIN. kistu kurut ADJETIVU/ SUBSTANTIVU (Kulit) lulun an hamutuk tiha tanba tuan ka maran ona., kulit namkurut. kusa VERBU Hanetik tiha, kaer metin ho buat kroat ida. kusan SUBSTANTIVU Ai sabir halo kroat hodi prega ka hedi ai-kabelak sira halo metin didiak. kusi SUBSTANTIVU Fatin ida atu hanesan ho garrafaun maib nia ibun luan no halo hosi rai. kusta V E R B U 1. Hetan susar ka difikuldade. E Z . Ami kusta atu rezolve problema matemtiku ida-nee. 2. Ho folin hira. EZ. Faru nee kusta hira? kustu 352 SUBSTANTIVU Osan neeb ita gasta hodi hola buat ruma. kuta VERBU 1. Kose ai-been ba ema nia kulit tuir lisan, n.e. bainhira asuain sira atu b funu. 2. Kose mina-sarani ba ema nia isin hodi f sakramentu kristaun. kutan SUBSTANTIVU 1. Kuta dala ida. 2. Hahalok kuta nian. Kutan Ikus SUBSTANTI VU Sakramentu ida- neeb amlulik f ba ema neeb atu mate ona hodi kose mina ba nia isin. SIN. mina- sarani kutun SUBSTANTI VU Animl kiik sira neeb dolar, haksoit ka semo, n.e. nehek, lalaek, lalar, susuk nst. SIN. insetu kuu VERBU 1. Foti ho liman-kukun. 2. Hasai ai-fuan ka funan ho liman-fuan. EZ. Labarik sira gosta kuu haas maski sei okir hela. kuus SUBSTANTIVU Inus-teen. Kuwait (rai-) SUBSTANTIVU Rain no estadu kiik ida iha Lorosae Klarak, nakfati iha Tasi-Sikun Prsiku nia raat. kuwaitianu ~ kuwaitiana f. ADJETIVU Rai-Kuwait nian. SUBSTANTIVU Ema Kuwait.