Está en la página 1de 352

1

Aa

SUBSTANTIVU Letra A nia naran.


aas
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Neeb ho)
distnsia boot hosi rai ba leten.
abade ~ abadesa f.
SUBSTANTI VU Padre superir ka
ulun-boot mosteiru nian.
abadia
SUBSTANTIVU 1. Mosteiru ida neeb
abade mak ukun.
2. Konventu i da neeb
abadesa mak ukun.
abakate
SUBSTANTIVU Modo ida ho forma
teluk (hanesan mantolun boot)
ho kulit kr-matak; nia isin ms
kr-matak, mamar no iha mina
barak.
aban
ADVRBIU Loron ida-neeb tuir
ohin no ida neeb uluk-ba
bainrua.
aban-bainrua
SUBSTANTIVU Tempu oinmai.
SIN. futuru
NO T A : Espresaun a b a n
bainrua loron ida-neeb tuir
bainrua ita baibain hakerek
lah ifen.
abdomen
SUBSTANTIVU Parte isin nian neeb
hakohak kabun no organ sira
neeb haleu nia. SIN. kabun-
belar
abdominl ADJETIVU
abdominais
SUBSTANTIVU Ezerssiu fziku sira
atu hatoos mskulu sira
abdomen nian.
abertu ~ aberta f.
ADJETIVU (Ema) neeb prontu atu
loke nia neon ba ideia ka buat
foun.
SIN. neon-nakloke
abertura
SUBSTANTI VU 1. Atitude neeb
simu lailais ideia ka buat foun.
2. Serimnia ofisil hodi lakon
espozisaun, serbisu-fatin,
instituisaun ka empreza foun.
abes
SUBSTANTIVU 1. Letra ka sinl-
hakerek sira neeb ema uza
hodi hakerek dalen ida. SIN.
alfabetu
2. Matenek bziku.
abesedriu
SUBSTANTIVU Kartilla ka livru-eskola
hodi hanorin labarik sira atu
lee no hakerek.
abii
SUBSTANTIVU Ttulu hodi has feto
otas-boot, liuliu ba biin.
EZ. Ita b ona, abii, tanba rai atu
kalan ona!
abilidade
SUBSTANTIVU 1. Kapasidade atu
halo buat ruma.
abilita
VERBU F kapasidade. SIN. habele,
kapasita
abilitasaun
SUBSTANTI V U 1. Hahal ok f
kapasidade nian.
2. Surat ofisil neeb hatudu
ema ida nia kapasidade ba
s e r b i s u r u ma . SIN.
kualifikasaun
bitu
2
SUBSTANTI VU Monje, madre ka
padre nia farda ka hatais
baibain nian.
ab: haree av
abonu-famlia
SUBSTANTIVU Osan neeb governu
ka instituisaun haraik ba nia
funsionriu ka eis-funsionriu
atubele uza ba nia famlia.
Osan nee ketak fali hosi nia
salriu neeb nia simu
fulafulan.
EZ. Eis-funsionriu Portugl nian
oras nee simu sira-nia abonu-
famlia.
aborjene
SUBSTANTIVU 1. Ema kahorik ka rai-
nain.
2. Ema kahorik rai-Austrlia
nian.
abortadr ~ abortadeira f.
SUBSTANTIVU Kriminozu ida neeb
simu osan hodi oho labarik iha
oan-fatin inan nian.
abortu
SUBSTANTIVU Krime oho labarik iha
oan-fatin inan nian.
Abortu naturl katak hamonu
oan neeb seidauk moris tan
moras ka asidente ruma;
kaukau ka kaan-fuan mate iha
oan-fatin seidauk too loron. SIN.
hamonu-oan
abou
SUBSTANTIVU Ttulu hodi has mane
otas-boot, liuliu ba maun.
EZ. Abou, diak ka lae?
abrelata
SUBSTANTI VU Instrumentu ida
neeb ita uza hodi hakuak
kaleen tomak nia belak leten
atubele loke.
abreviatura
SUBSTANTI VU Forma badak hosi
liafuan ida, porezemplu Sr. =
Ser, nst = no seluseluk tan,
n.e. = nuudar ezemplu, SIN. =
sinnimu. SIN. lia-hadabak
abridr
SUBSTANTI VU Instrumentu ida
neeb ita uza hodi kait ba
botir nia matan atubele loke
sai nia.
Abrl (fulan-)
SUBSTANTIVU Fulan dahaat tinan
ida nian neeb tuir fulan-
Marsu no uluk-ba fulan-Maiu.
absolutamente
ADVRBIU 1. Tebetebes duni.
E Z . Ha k o t u n i d a - n e e
absolutamente injustu!
2. La bele iha dvida ida.
E Z . Ami l a bel e dehan
absolutamente katak Prezidente
sei la simu Ita-Boot aban.
absolutu ~ absoluta f.
ADJETIVU 1 . Neeb kompletu no
tomak, nuudar ezemplu ba
direitu no podr.
2. Neeb la iha kladik ka limite
ida. SIN. kladik-laek
EZ. Iha sistema-ukun autokrtiku
liurai soi podr absolutu no nia
lalika f ulun ba parlamentu ka
povu nia hakarak.
absolve
VERBU 1. (Juis) hesuk ka deklara
iha tribunl laran katak ema
duun ida la iha sala.
EZ. Tribunl absolve tiha ema nee
hosi daduuk sira hotu; tanba nee
la bele hadadur nia.
2. (Amlulik) hesuk ka deklara
iha konfesionl laran katak
ema penitente nia sala kasu ka
halakon tiha ona.
absolvisaun SUBSTANTIVU
absorve
3
VERBU (Substnsia ida) simu been
ruma hanesan hemu ka susu
tiha. SIN. haktolan
2. (arti figuradu) Simu ka tolan
influnsia ruma.
3. Hamate lian ka xoke ida.
SUBSTANTIVU Hahalok absorve nian.
SIN. absorsaun
abstinnsia
S U B S T A N T I V U La han ai-han
partikulr ida, baibain ba
motivu relijiozu, hanesan
sarani sira neeb la han naan
iha loron-sesta. SI N. luli han
naan
abuabu
SUBSTANTIVU Bee-musan kiik liu
iha r neeb dala ruma halo
ema susar atu haree liuliu iha
fatin aas bainhira malirin liu,
molok udan ka depoizde udan.
EZ. Karreta sira susar atu halai
makaas tanba abuabu taka rai.
ADJETIVU Kr neeb atu mutin
maib nakukun uitoan. SIN.
malahuk, sinzentu
abundnsia
SUBSTANTI VU Kual i dade ka
kondisaun buras. SIN. baburas
abut
SUBSTANTIVU 1. Parte ai-horis nian
neeb iha rai laran, ida neeb
simu ai-han no bee hosi rai atu
ai nee bele moris.
2. Ema ka famlia nia hun ka
beiala sira.
3. Problema ida nia hun ka
kauza.
abuza
VERBU Uza sala, liuliu direitu ka
podr neeb nia iha, nuudar
ezemplu podr neeb povu f
ba ministru no funsionriu sira.
EZ. Governu abuza podr neeb
povu f ba nia bainhira uza
fasilidade sira arbiru deit.
abuzu SUBSTANTIVU
adapta
VERBU Halo atu sai natoon ba buat
ruma. SIN. hadaran
EZ. Ita bele adapta livru ingls
nee ba eskola Timr hodi trads
ba lia-tetun.
adaptasaun SUBSTANTIVU
adaptavel
ADJETIVU Neeb ita bele adapta.
adeptu ~ adepta f.
SUBSTANTIVU 1. Ema ida neeb tuir
ema boot ruma.
2. Ema ida neeb gosta
tebetebes hateke ba desportu
ruma.
aderente
SUBSTANTIVU Ema neeb tuir ka f
an ba kauza ka partidu ruma.
SIN. maktuir
adeus
INTERJEISAUN Liafuan neeb ema
uza atu despede ka husik hela
ema ka fatin ruma hodi b fatin
seluk.
adezivu ~ adeziva f.
ADJETIVU Neeb belit. S I N .
makbelit
SUBSTANTI VU (adezivu) Plstiku
tahan ida ho imajen ka hakerek
neeb ema sira gosta taka ba
janela ka karreta.
adia
VERBU Tau ba loron seluk. SIN.
haloron
adiamentu SUBSTANTIVU
adianta
VERBU (Reljiu) lao lailais.
adisaun
SUBSTANTIVU 1. Buat ida tan neeb
ita tau. SIN. tatusik
2. Hahalok sura nmeru hotu-
hotu.
4
adisiona
VERBU Halo adisaun, sura nmeru
hotu-hotu.
adjetivu
SUBSTANTIVU Liafuan neeb hatoo
substantivu ka naran ida nia
kondisaun ka estadu, nuudar
ezemplu, furak, mean, aas,
manas, nst.
adjetivl ADJETIVU
administra
V E R B U Ukun no organi za
instituisaun ida, n.e. governu,
ministriu, empreza, dioseze
nst.
a d m i n i s t r a d r ~
administradora f.
SUBSTANTI VU Ema ida neeb
administra.
administrasaun
SUBSTANTIVU 1. Knaar administra
nian.
2. Ema- l ubun ne eb
administra.
admira
VERBU 1. Sai hakfodak tanba buat
labaibain ida.
E Z . Ami admira tebetebes
bainhira rona kona-ba nee.
2. Soi laran-hakfodak no
respeitu ba ema ka buat ida
tan ninia kualidade kaps
ruma; foti matan ba.
EZ. Hau admira ema nee nia
matenek.
admirasaun SUBSTANTIVU
admiradu ~ admirada f.
ADJETIVU Ne e b s e n t e
admirasaun.
admiravel
ADJETIVU 1. Neeb halo ema
admira.
2. Neeb kmanek ka kaps
loos.
admite
VERBU Simu faktu ka posibilidade
ruma.
EZ. Ita la bele admite argumentu
beik hanesan nee.
admisaun SUBSTANTIVU
adolexente
ADJETIVUSUBSTANTIVU (Kona-ba) ema
neeb las tan ona labarik
maib ms seidauk sai adultu.
SIN. foin-sae, joven
adolexnsia SUBSTANTIVU
adora
VERBU 1. Hanai ho laran tomak
buat ruma, liuliu lulik.
2. Hanai ho laran tomak ema
ka kl amar ruma, l i ul i u
maromak ida ka Nai Maromak.
EZ. Iha relijiaun sarani ita adora
Nai Maromak deit; anju no
santu sira ita hanai fali.
3. (fig.) Gosta tebetebes.
adolexnsia SUBSTANTIVU
adoravel
ADJETIVU Neeb ita bele adora.
SIN. adora-belek
adritiku ~ adritika f.
ADJETIVU Kona-ba Tasi Adritiku,
tasi-sikun boot ida iha rai-
Itlia, rai-Krosia no rai-Albnia
sira-nia leet.
adubu
SUBSTANTIVU Balada-teen ka manu-
teen neeb toos-nain sira uza
hodi habokur rai molok kuda.
SIN. rai-metan
adultriu
SUBSTANTI VU Relasaun seksun
entre ema kaben-nain seidauk
kaben ida no ema seluk neeb
las nia laen ka feen.
adlteru ~ adltera f.
SUBSTANTI VU Ema neeb halo
adultriu.
5
Adventu
SUBSTANTIVU Semana haat molok
atu tama Natl iha kalendriu
Kreda nian.
EZ. Iha tempu Adventu Ita tenke
buka atu husu perdaun ba malu
hodi prepara ba festa boot Natl.
advrbiu
SUBSTANTIVU Liafuan ida neeb
aumenta informasaun ruma
kona-ba verbu, adjetivu ka
advrbiu seluk hodi hatoo
oins, bainhira no iha neeb
maka buat ruma akontese.
EZ. Iha fraze Sira lao neineik
liafuan neineik mak advrbiu.
adverbil ADJETIVU
adversriu ~ adversriu
SUBSTANTI VU Ema neeb sakar
hasoru ita. SIN. maksakar
advogadu ~ advogada f.
SUBSTANTI VU Ema neeb iha
kualifikasaun atu f konsellu ba
ema sira kona-ba lei, selae atu
reprezent a ema, l i ul i u
mahalok-sala ka akuzadu, iha
tribunl.
areu ~ area f.
ADJETIVU r nian, kona-ba r ka
anin.
aeroportu
SUBSTANTIVU Aviaun tun-fatin besik
sidade, neeb iha fatin luan no
soi fasilidade barak.
Afeganistaun
SUBSTANTIVU Rai no estadu ida iha
zia Loromonu.
afegaun
ADJETIVU Rai-Afeganistaun nian.
SUBSTANTIVU Ema Afeganistaun.
afeisaun
S UBS T A NT I V U Sentimentu ka
hahalok domin nian, liuliu ba
ema seluk neeb ita gosta. SIN.
laran-maluk, kariu
afetuozu ~ afetuoza f.
ADJETIVU
afeta
VERBU Influensia ka muda ema ka
buat ruma. S I N . hamkona,
influensia
EZ. Funu nee afeta ema barak nia
moris, balu sai bulak tanba lakon
maluk no rikusoin.
afiadr
SUBSTANTI VU Aparellu ida hodi
hakroat lapis ho lmina iha
laran neeb kadi lapis nia
fatuk bainhira ita dulas lapis
nia kain.
afian
SUBSTANTIVU Ai-fuan papoila nia
been, neeb ema uza nuudar
droga narktika. SIN. piu
afinl
ADVRBIU 1. La hanesan ho buat
neeb hanoin.
EZ. Vestidu nee afinl la serve ba
.
frika (Rai-).
SUBSTANTIVU Kontinente boot ida
neeb tasi tolu haleu, maka:
Tasi Mediterrneu, Tasi-Boot
Atlntiku no Tasi-Boot ndiku.
afrikander
SUBSTANTIVU/ADJETIVU 1. (Kona-ba)
ema kulit-mutin ho beiala
olands neeb mahorik rai-
frika Sl nian.
2. (lia-afrikander) Variedade
hosi dalen olands neeb
koalia iha rai-frika Sl.
afrikanu ~ afrikana f.
ADJETIVU Rai-frika nian.
SUBSTANTIVU Ema frika.
afta
6
SUBSTANTIVU lsera neeb mosu
iha ema nia ibun laran,
hanesan kanek kiikoan ida.
ag
SUBSTANTIVU Letra H nia naran. SIN.
h
agnstiku ~ agnstika f.
SUBSTANTIVU/ADJETIVU ( Kona- ba)
ema neeb, maski la nega
katak Maromak iha, la fiar ba
revelasaun ida-neeb ita ema
simu hosi Maromak liuhosi
profeta, apstolu no evanjelista
sira, no tan nee lakohi halo
tuir Kreda nia hanorin ka f
ulun ba nia ukun.
agnostisizmu SUBSTANTIVU
agora
ADVRBIU Iha tempu nee duni. SIN.
oras nee
EZ. Oras hira ona agora? Agora
tuku tolu.
Agostu (fulan-)
SUBSTANTIVU Fulan daualuk tinan
nian, neeb uluk-ba fulan-
Setembru no tuir fulan-Jullu.
agresaun
SUBSTANTIVU 1. Violnsia fzika
hasoru ema ka rain ida. SIN.
atake, raratan
2. Atitude ka sentimentu funu
nian.
agradese
VERBU Hatudu ita-nia laran-
haksolok tan favr ruma neeb
ita simu; rekoese ema seluk
nia hahalok diak mai ita. SIN. f
neon
EZ. Ita agradese Nai Maromak
neeb f grasa barak mai ita.
agradesidu ~ agradesida f.
ADJETIVU Neeb hatene agradese,
neeb hatudu rekoesimentu,
gratidaun, obrigadu. SIN. gratu,
f-neon
agradesimentu SUBSTANTIVU;
SIN. gratidaun
agresivu ~ agresiva f.
ADJETIVU 1 . Neeb haliis ba
violnsia.
2. Neeb uza forsa demais.
agresividade SUBSTANTIVU
agresr ~ agresora f.
ADJETIVU Ema neeb ataka. SIN.
makratan, atakante, asaltante
agriaun
SUBSTANTIVU modo be moris iha
bee laran, dala barak ema uza
ba halo salada. Tein ka fila
halo modo ba han.
agrikultr ~ agrikultora f.
SUBSTANTIVU Ema neeb serbisu
halo toos ka halai natar. SIN.
toos-nain
agrikultura
SUBSTANTIVU 1. Toos no natar. SIN.
kuda-rai
2. Matenek ka sinsia kona-ba
kuda rai.
agrkola ADJETIVU
agronomia
SUBSTANTIVU Sinsia agrikultura
nian.
agrnomu ~ agrnoma f.
S U B S T A N T I V U Ema matenek
agronomia.
aguarrs
SUBSTANTIVU Lkidu neeb utiliza
ba hamoos tinta ka verns.
aguenta
VERBU Tolera ka tahan ho buat
todan ka xatu ruma. SIN.
suporta, atura
E Z . Enfermeiru neeb bali ain
kanek dehan ba ema moras nee:
Aguenta eh!
ahan
SUBSTANTIVU Koto-moruk.
7
ahi
SUBSTANTIVU 1. Lakan manas kinur
neeb mosu bainhira ita sunu
buat ruma.
2. Enerjia, eletrisidade.
ahi-adas
SUBSTANTI VU Ular ida neeb
nabilan iha rai-nakukun.
ahi-funan
SUBSTANTIVU 1. Ahi nia roman
neeb sai hosi ahi mai
hanesan fitun. E Z . Bainhira
soldadr sira solda besi ahi-funan
haksoit sai barak loos.
2. Moras ida neeb kona ema
nia kulit.
ahi-kadesan ms ahi-kudesan,
akudesan
SUBSTANTIVU Ai nia resin bainhira
ahi han tiha ona. SIN. ahi-uut,
ahi-rahun
ahi-klaak
SUBSTANTI VU Ai-rohan neeb
metan hotu ona maib ahi han
sei hela, seidauk mohu
hanesan ahi-latun.
ahi-kose
SUBSTANTI V U Ai-kesak ida ho
fsforu ka substnsia lakan-
belek seluk iha nia rohan,
neeb sai lakan bainhira ita
kose tiha ba kaixa ka knuuk nia
lolon-sorin neeb iha kilat-
rahun.
ahi-lakan
SUBSTANTIVU Roman manas kinur
neeb sai hosi ahi; gs haree-
belek.
ahi-latun
SUBSTANTIVU Ai-rohan neeb ahi
han tiha ona no metan hotu.
ahi-masa
SUBSTANTIVU Ai ida neeb ita sunu
nia rohan atu f naroman.
ahi-matan
SUBSTANTI VU Fatin tau ahi nian
hodi tein ka hamanas kuartu.
SIN. fornu
ahi-oan
SUBSTANTIVU Aparellu ida ho lilin ka
mina-rai neeb ita sunu atu f
naroman. SIN. lampu
ahi-rahun
SUBSTANTIVU Ai nia resin bainhira
ahi han tiha ona. SI N. ahi-
kadesan, ahi-kudesan, ahi-uut
ahi-suar
SUBSTANTIVU Musan kiikoan no
merin hanesan kalohan neeb
sae hosi ahi.
ahi-uut
SUBSTANTIVU Ai nia resin bainhira
ahi han tiha ona. SI N. ahi-
kadesan, ahi-rahun
ahu
SUBSTANTIVU Korl nia uut neeb
ema uza nuudar fertilizante,
atu halo simentu no ms atu
mama ho bua no malus.
ahuk
SUBSTANTIVU Kuak naruk no klarek
neeb toos-nain halo iha rai
atu soe fini ba laran.
ahu-ruin
SUBSTANTIVU Kutun-tasi nia knuan
ho kr oioin neeb natoos hodi
sai hanesan ruin. SIN. korl
ai ms a
INTERJEISAUN Hakilar hakfodak ka
moras nian.
ai-ameixieira
SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida
neeb f fuan ameixa.
ai-amendueira
SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida
neeb f amndua.
ai-ata
8
SUBSTANTIVU Ai-fuan espsie ida
neeb kabuar ho kulit tarak no
sabr midar furak.
Ai-ata nona = ai-nona
ai-aveleira
SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida
neeb f fuan aveln.
ai-babonuk
SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida ho
lolon boot kabuar.
NARAN BOTNIKU: Lagenaria
siceraria
ai-balun
SUBSTANTIVU 1. Mala neeb halo
hosi ai; uluk ema uza ai-balun
hodi haloot roupa ka sasn.
2. Ai-balun hodi haloot mate
molok lori ba hakoi. SIN.
kaixaun
ai-baria
SUBSTANTI VU Ai-nanik oin ida
neeb f fuan han-belek
hanesan pepinu.
ai-been
SUBSTANTIVU 1. Been neeb iha ai
nia laran.
2. Been ida neeb ema uza
hodi hakerek, pinta ka hakr.
SIN. tinta
ai-bubur
SUBSTANTIVU Ai ida neeb nia hun
kr-malahuk, tahan kabuar no
barakliu moris iha foho leten.
Bele uza nia isin maran hodi
tein, tunu paun, nst.
ai-daak
SUBSTANTIVU Ai ida ho sanak barak,
tahan toos no buras tebetebes,
neeb nia kulit serve ba
tempra tua-mutin no nia tahan
uza hodi tamun xourisu.
NARAN BOTNIKU: Schleichera
oleosa
ai-diik
SUBSTANTIVU Ai ida ho lolon tarak,
no funan kr-mean neeb
manu-fuik, liuliu kakoak, gosta
tebetebes susu.
NARAN BOTNIKU: Erythrina
ai-dila
SUBSTANTIVU Ai-hun ida hanesan
akadiru neeb f fuan boot
kr-kinur ho isin midar no been
barak.
NARAN BOTNIKU: Carica papaya
ai-dila fatuk ms ai-dila tukun
SUBSTANTIVU Ai-hun ida ho ai-tarak
neeb f fuan hanesan
sabraka.
NARAN BOTNIKU: Aegle marmelos
ai-dona
SUBSTANTIVU Ai neeb ita kaer iha
ita-nia liman atu haboon ka
baku ema ka balada.
ai-dudun
SUBSTANTIVU Tesidu mamar iha ai-
lolon nia laran.
ai-duir
SUBSTANTIVU Silindru halo hosi ai
ho kaer-fatin iha sorin-sorin,
neeb serve atu halo kabeer
masa.
S I N . r ol u past el ei r u
ai-farina
SUBSTANTIVU Ai-han ida neeb nia
isin naruk moris iha rai okos,
no nia tahan serve atu halo
modo.
ai-fuan
SUBSTANTIVU Produtu ai-hun nian,
bainain kabuar, ho been no
musan iha laran.
ai-fukar
VERBU Buat sira hanesan masin,
pimenta, duut-morin, liis, nst.
neeb tau ba hahn atubele
halo morin, midar ka iha gostu.
SIN. tempra, temperu
9
ai-habit
SUBSTANTIVU Ai rua kesi hamutuk
neeb ita bele uza hodi habit
sasn.
ai-hahoris
SUBSTANTIVU Ai-horis kiikoan ida
neeb foin moris hosi fini.
ai-hali
SUBSTANTIVU Ai-hun ida neeb iha
lolon boot tebetebes ho abut
barak sai, tahan barak, no ms
fuan neeb manu-fuik no niki
gosta han. Ai-hali nee parazita,
katak bele moris iha ai seluk
nia leten.
NARAN BOTNIKU: Ficus urostigma
ai-han
SUBSTANTI VU Ai-fuan, modo ka
naan neebe ema no balada
sira bele han, neeb sira-nia
isin presiza atubele moris
badadaun no hetan sade. SIN.
hahn, alimentu
ai-horis
SUBSTANTIVU Buat moris ida neeb
hah hosi fini kuda iha rai; fini
nee, naboot hodi hahoris abut,
kain, sanak no tahan. Ai-horis
balu f ms fuan. SIN. planta
ai-hun
SUBSTANTIVU 1. Ai-horis boot nia
parte kraik.
2. Fatin neeb ema hela ka
toba b. SIN. hakmahan-fatin
ai-kabelak
SUBSTANTIVU Ai tetuk no luan ida,
baibain kuadradu ka retngulu,
neeb ema kadoo hodi halo
uma ka movel ruma.
ai-kadiru: haree akadiru
ai-kakeu: haree kakeu
ai-kakokur
SUBSTANTIVU Besi-riin latar ida iha
eskada nia nian neeb ema
kaer hosi sae ka tun atu labele
monu. SIN. korrimaun
ai-kala
SUBSTANTIVU Ai-hun ida ho ai-funan
mutin neeb ema bele han. SIN.
ai-turi NARAN BOTNIKU:
Sesbania grandiflora
ai -kalesi : h a r e e kalesi
ai-kameli: haree kameli
ai-kamii: haree kamii
ai-kasi
SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida
neeb nia tahan hanesan ai-
samatuku fuik nian, maib
ninia funan mean.
NARAN BOTNIKU: Acacia
ai-kesak
SUBSTANTIVU Ai-rohan kiik ida koa
halo lotuk no naruk, hodi sukit
nehan. SI N. palitu, ai sukit-
nehan
ai-kladik
SUBSTANTIVU Ai-lolon boot no naruk
neeb ema tesi tiha ona hodi
hasai nia sanak sira. SI N. ai-
knotak
ai-knaar
SUBSTANTI VU Instrumentu ida
neeb halo hosi kesak, tua-
metan kulit ka plstiku neeb
uza atu hodi dasa ai-tahan
maran ka foer iha rai.
ai-knanoik
SUBSTANTIVU Haktuir ida neeb
ema inventa ka konta ba ema
seluk, liuliu haktuir tradisionl.
SIN. istria, kontu
ai-knotak
SUBSTANTIVU Ai-lolon boot no naruk
neeb ema tesi tiha ona hodi
hasai nia sanak sira. SI N. ai-
kladik
ai-kulit
10
SUBSTANTIVU Kulit neeb taka ai
nia isin.
ai-kusan
SUBSTANTI VU Ai ida neeb ema
prega ka hedi odamatan, meza
ka janela envezde pregu ka
besi-kusan.
ai-laknabit
SUBSTANTIVU Instrumentu kiik ida
ho hasan metl no kaer-fatin
rua neeb serve ba kuu hodi
foti buat kiik sira neeb metin
hela. SIN. besi-laknabit, ai-
kakuuk, pinsa
ai-laran
SUBSTANTIVU 1. Fatin luan boot ida
ho ai -hun barak mori s
hamutuk.
EZ. Baibain nakukun uitoan iha ai-
laran tanba ai-leten sira satan
loro-naroman.
2. Zona neeb la iha mahorik.
SIN. interir, foho
ai-lele
SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida
neeb f fuan ho materil
hanesan kabas iha laran.
NARAN BOTNIKU: Ceiba pentandra
ai-leten
SUBSTANTIVU Ai-hun nia parte leten
nian.
ai-lia
SUBSTANTIVU Ai-abut ida ho sente
morin no manas uitoan neeb
uza atu tempra hahn mo ms
atu prepara ai-moruk oioin.
NARAN BOTNIKU: Zinziber
ai-lolon
SUBSTANTI VU Parte ai-hun nian
entre ai-abut no ai-sorun.
EZ. Nehek iha ai-lolon barak loos.
ai-manas
SUBSTANTIVU 1. Ai-horis ida neeb
moris mesak ka ema kuda iha
kanteiru, fuan lotuk naruk,
sente manas bainhira ita tau
ba ibun, no kahur ho masin,
liis, nst.hodi halo budu.
2. Budu halo ho ai-manas.
ai-maran ms ai-mate
SUBSTANTI VU Ai-sanak neeb
maran ona no ema hili atu
sunu.
ai-metin
SUBSTANTIVU Kualkr ai-horis ida
neeb kraik no nia tahan barak
nia merin.
ai-morin
SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida
neebe nia ai morin tebetebes
no folin-boot. Ai-hun furak nee
uluk moris barak iha distritu
Same, Lospalos, Suai no
Bobonaru. SI N. kameli, ai-
kameli
NARAN BOTNIKU: Santalum
ai-moruk
SUBSTANTIVU Substnsia kmika
neeb ema hemu hodi kura nia
moras. SIN. medikamentu
ain
SUBSTANTIVU 1. Isin-balun kraik
nian neeb tulun ema ka
animl atu hamriik no lao.
2. Buat ida nia tatanek ka
suporte ho forma ain nian.
EZ. Meza nia ain ida tohar hela.
ain-aat
ADJETIVU Neeb presiza ho ai-
tonka atubele lao. SIN. kudeik
ai-nanik
SUBSTANTIVU Ai-horis ida neeb
sae dolar tuir ai, rai ka fatuk
leten. SIN. ai-talik
Ainaru
SUBSTANTIVU Vila no distritu ida iha
tasi-mane besik Same no
Maubisi.
11
ain-badak
ADJETIVU Neeb nia estatura
badak. LI AFUAN-SORUN: ain-aas;
SIN. mautuuk (m.), buituuk (f.)
ain-bisa
SUBSTANTIVU Sente katar makaas
iha ain laran neeb halo susar
atu lao, liuliu bainhira ita kleur
ona la book ain nee. SIN. ain-
kabisan, ain-naknei
ain-fatin
SUBSTANTIVU 1. Forma hanesan
lalatak neeb ain husik hela
iha rai bainhira sama no foti
fali. SIN. pegada
2. (arti tuan) Ida neeb ema
hatais ka tau ba ain atubele
proteje hosi objetu kroat sira.
SIN. sapatu
ain-kabisan
SUBSTANTIVU Sente katar makaas
iha ain laran neeb halo susar
atu lao, liuliu bainhira ita kleur
ona la book ain nee. SIN. ain-
bisa, ain-naknei
ain-kelen
SUBSTANTIVU Parte ain entre ain-
tuur no knotak.
ain-kloor
SUBSTANTIVU Ain-tuur nia kotuk-
laran.
ai-knotak
SUBSTANTIVU Ai-pedasuk boot no
naruk neeb tesi ka monu
latan hela iha rai.
ain-kabisan: haree ain-bisa
ain-kukun
SUBSTANTIVU Tahan mihis toos iha
ema ka balada nia ain-fuan
tutun.
ain-liras
SUBSTANTI VU Fukun kabuar ida
neeb tutan ain-lulur ba ain-
tanen liur. SIN. ain-tuban
ain-motur
SUBSTANTIVU Moras ida neeb halo
ema nia ain bubu sai boot liu
ain norml. S I N . ain-potis,
elefantaze
ain-naknei
SUBSTANTIVU Sente katar makaas
iha ain laran neeb halo susar
atu lao, liuliu bainhira ita kleur
ona la book ain nee. SIN. ain-
kabisan, ain-bisa
ai-nona
SUBSTANTIVU Ai-horis ida neeb f
fuan ho isin mutin no musan
metan, liuliu iha tempu-udan.
SIN. nona, ai-ata nona
ain-potis
SUBSTANTIVU Moras ida neeb halo
ema nia ain bubu sai boot liu
ain norml. SI N. ain-motur,
elefantaze
ain-tanan
SUBSTANTI VU Neeb la hatais
sapatu ka xinelus.
ain-tuban
SUBSTANTI VU Fukun kabuar ida
neeb tutan ain-lulur ba ain-
tanen liur. SIN. ain-liras
ain-tuur
SUBSTANTI VU Fukun iha ain iha
kidan no ain-tuban nia leet iha
ain-kloor nia kotuk. Ita hakleuk
ita-nia ain tuur atubele
hakneak ka tuku tuur.
ai-oan
SUBSTANTI VU Ai-musan neeb
monu ba rai nakfera moris sai
fali ai-horis kiikoan.
aipu
SUBSTANTIVU Tipu salsa ho kain
luan no naruk neeb ema kuda
hodi uza nuudar temperu oin
ida. SI N. salsa-boot, salsa
manu-kelen
12
ai-rahun
SUBSTANTIVU Ai neeb lahuk ona
ka ita kadoo nia uut barak.
ai-raruut
SUBSTANTIVU Ai-horis ida ho abut
neeb f bare han-belkek
hanesan ai-farina. SIN. labuta
NARAN BOTNI KU: M a r a n t a
arundinacea
ai-riin
SUBSTANTIVU 1. Ai-lolon ida neeb
ema hanuda iha rai hodi
hamriik.
2. Ai-lolon neeb tane hariin
ruma hanesan uma-kakuluk.
ai-saar
SUBSTANTIVU Instrumentu neeb
halo hosi kesak, tua-metan
kulit ka plstiku neeb uza atu
hodi dasa rai.
ai-sanak
SUBSTANTIVU Kain neeb moris sai
hosi ai-lolon ka ai-sorun neeb
tahan sira kaer b.
ai-sasiik
SUBSTANTI VU Jogu ida kona-ba
hanoin took buat neeb ita la
hatene maib ema seluk ruma
mak hatene.
EZ. Manu mantolun dala ida tolun
barak loos. Katak r lian dala ida
iha tasi-ibun hatn ema barak
loos.
aisberge
SUBSTANTIVU Foho jelu ida neeb
namlele iha tasi.
ai-selat
SUBSTANTIVU Buat ida neeb ita
hatama ka sokar ba fatin kloot
ida. SIN. ai-seti, kalsu
ai-seti
SUBSTANTIVU Buat ida neeb ita
hatama ka sokar ba fatin kloot
ida. SIN. ai-selat, kalsu
ai-suak
SUBSTANTIVU Besi ida be meik iha
nia tutun neeb ema kaer hodi
kee rai, liuliu atu kee fehuk,
ai-farina ka talas.
ai-sukit nehan
SUBSTANTIVU Ai-rohan kiik ida koa
halo lotuk no naruk, hodi sukit
nehan. SIN. palitu, ai-kesak
ai-suku
SUBSTANTIVU 1. Instrumentu ho
rohan meik tolu kadadak
neeb ema uza atu suku hodi
foti ai-han ka sasn seluk. SIN.
garfu
2. Ai-hun aas ida neeb f ai-
funan kinur neeb hakrobuk no
tabelen sai. SIN. ai-lalima
NARAN BOTNIKU: Cassia fistula
ai-sulu
SUBSTANTIVU Ai ida neeb ita sunu
nia rohan atu f naroman. SIN.
sasulu, ahi-masa
ai-tahan
SUBSTANTIVU 1. Parte matak no
tetuk ai nian, neeb moris sai
hosi sanak.
2. Modo-tahan.
3. Ema ida nia hahalok ka
modun oins nia hatoo ba ema
sira. SIN. maneira
EZ. Ema nee nia ai-tahan aat, tan
nee mak ami la konvida nia ba
festa.
ai-tali
SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida
neeb f bebak atu halo uma
nst.
NARAN BOTNIKU: Corypha utan
ai-talik
SUBSTANTIVU Ai-horis ida neeb
sae dolar tuir ai, rai ka fatuk
leten. SIN. ai-nanik
ai-tara
13
SUBSTANTIVU Fatin ida ho aparellu
hodi tara kondenadu ida too
mate. SIN. patbulu
ai-tarak
SUBSTANTIVU Pontu meik neeb
moris iha ai-kain balu, n.e. ai-
look no ai-funan roza, no bele
sona ita-nia ain, liman ka isin
hodi halo kanek.
ai-tatoan
SUBSTANTIVU Ai-tonka, baibain rua,
neeb ema ain-aat kaer iha
kalilin hodi tulun nia lao.
SIN. muleta
Ait: haree Hait
aitianu: haree haitianu
ai-tonka
SUBSTANTI VU Ai naruk no metin
neeb katuas-ferik ka ema
moras kaer no sadere b
atubele lao ka sae rai-lolon.
ai-tubun ms ai-tubuk
SUBSTANTIVU Ai-delun kabuar no
metin ida neeb moris iha ai-
sanak ka kain nia rohan no
kleur-kleur loke hosi sai funan.
ai-turi: haree turi
ai-tutun
SUBSTANTIVU Ai nia pontu leten liu.
ajnsia
SUBSTANTIVU Empreza ka governu
nia sanak ida neeb oferese
servisu oioin ba pbliku, n.e.
trata billete ba viajen, f karta-
kondusaun, surat ka lisensa
oioin.
ajente
SUBSTANTIVU Ema ida neeb trata
asuntu ka halo kontratu ho
empreza ka organizasaun ruma
nia naran.
Ajente sekretu nee mauhuu
ka espiaun.
ajuda
VERBU/SUBSTANTIVU Hahalok, ka halo
buat ruma neeb halo kmaan
ema seluk nia nahan ka knaar,
selae hasai nia hosi susar ka
laran-rua. SIN. tulun
EZ. Hau la komprende liafuan ida-
nee. Bele ajuda hau?
ajudadr
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb
gosta f ajuda.
ajuda-nain
SUBSTANTIVU Ema neeb ajuda.
SIN. maktulun, ajudante
ajudante
SUBSTANTIVU 1. Ema neeb ajuda.
SIN. maktulun, ajuda-nain
2. Ema-mane neeb serb
amlulik iha altr bainhira nia
reza misa.
ajusta
VERBU Muda ka hadia uitoan buat
ruma atu halo sai natoon ba
buat seluk.
ajuste SUBSTANTIVU
akaba
VERBU/SUBSTANTIVU Remata, halo
hotu, liuliu estudu sira.
akadmia
SUBSTANTIVU 1. Eskola aas ka
kol j i u ne eb bai bai n
espesializa iha dixiplina ida
deit, selae f formasaun ba
karreira ida.
E Z . Iha sidade boot nee iha
akademia oioin: mzika nian,
dansa nian, dezeu nian no
polsia nian.
2. Sosiedade sientfika, literria
ka artstika neeb f sai
publikasaun oioin. SIN. institutu
akadmiku ~ akadmika f.
ADJETIVU 1. Akademia nian.
2. Universidade nian.
14
3. Kona-ba haknokar sientfiku
ka peskiza neeb ema halao
iha universidade.
SUBSTANTI VU Ema eskola-boot
neeb hanorin no halao
peskiza oioin iha akadmia ka
universidade.
akadiru ms ai-kadiru
SUBSTANTIVU Tali-hun espsie ida
ho uzu basuk: ho ninia ai ema
sira halo uma, moblia,
instrumentu muzikl, biti,
taan, xapeu, surat-tahan nst.
Ninia been ema bele hemu ka
uza atu halo tua.
NARAN BOTNI KU: Borassus
flabellifer
akar
SUBSTANTIVU Ai-tali ka ai-rumbia
nia isin neeb baibain ema taa
atubele fase no han.
karu
SUBSTANTIVU Kutun ka insetu melek
ida hanesan katuma kiikoan
neeb ita la bele haree-hetan;
nia subar iha hatais, kapote no
kolxaun hodi halo ema mear
no matan-been suli.
akarisida
SUBSTANTI VU Ai-moruk atu oho
karu; baibain iha kaleen laran
aturega ba roupa ka kolxaun.
akesedr
SUBSTANTIVU Aparellu ida neeb
hamanas uma-laran bainhira
rai-malirin. SIN. mahanas
akesimentu SUBSTANTIVU
aklitu
SUBSTANTI VU 1. Ajudante misa
nian.
2. Orden menr iha ritu
romanu tradisionl, neeb
seminarista simu molok sai
subdikonu.
3. (fig.) Ema neeb tuir ema
boot ruma hanesan nia atan.
SIN. maktuir, lakaiu
akompaa
V E R BU Lao ho, lao tuir. SIN.
hamaluk
akonsella
VERBU F konsellu. SIN. haknoik
akonsellamentu SUBSTANTIVU
akonselladr ~ akonselladora
f.
SUBSTANTI VU Ema neeb f
konsellu, ms nuudar nia
serbisu baibain nian.
akontese
V E R B U Mosu kedas; mosu
derrepente. SIN. mosu, susede
EZ. Akontese asidente karreta
fakar ema iha subaun semana
kotuk; mate nain-rua, kanek
barak b ospitl.
akontesimentu SUBSTANTIVU ;
SIN. mamosuk, eventu
akorde
SUBSTANTIVU Grupu nota muzikl
neeb ema toka hamutuk, ka
koru hananu hamutuk.
akordeaun
SUBSTANTIVU Instrumentu-mzika
lori-belek ida ho tekladu no
botaun oioin.
akordeonista
SUBSTANTIVU Ema neeb toka
akordeaun. SI N. t o k a d r -
akor deaun, makt okak-
akordeaun
akordu
SUBSTANTIVU Hahalok hatn malu,
dehan nunee kona-ba buat
ruma. SIN. lia-kotun
EZ. Iha akordu ida entre Timr no
Indonzia kona-ba fronteira.
akrliku
15
SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Neeb halo
hosi) fulun sinttiku ka artifisil
ida neeb bele troka bibi-fulun
hodi halo faru-manas nst.
akrobasia
SUBSTANTIVU Jogu jinstiku oioin
neeb ema sira halo iha sirku
laran hodi habosok pbliku.
akrobtiku ~ akrobtika f.
ADJETIVU
akrobata
SUBSTANTIVU/ADJETIVU Ema i da
neeb halo akrobasia.
akuriu
SUBSTANTIVU Tanke halo hosi vidru
hodi rai ikan sira, liuliu ikan
furak sira neeb ema gosta
hateke b.
akumulasaun
SUBSTANTIVU Hahalok habou nian.
SIN. habou
akupuntura
SUBSTANTIVU Babalik ka tratamentu
mdiku iha neeb ema kura
moras hodi hatama daun mihis
uitoan ba pasiente nia kulit.
EZ. Lalika tauk akupuntura, tanba
babalik nee moras-laek.
akupunturista
SUBSTANTIVU Ema neeb halo
akunpuntura.
akstika
SUBSTANTIVU Estrutura kuartu ida
nian, neeb bele haboot ka
hakiik son sira neeb ita rona
iha laran.
akstiku ~ akstika f.
ADJETIVU Kona-ba son ka rona.
akuza
VERBU Dehan, lah prova metin,
katak ema ida halo sala ka
hahalok aat ruma. SIN. duu
akuzadr ~ akuzadora f.
SUBSTANTIVU Ema neeb akuza.
SIN. makduuk
akuzadu ~ akuzada f.
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb
hetan akuzasaun ka duun. SIN.
ema duun
akuzasaun SUBSTANTIVU; SIN. duun
akuzatriu ~ akuzatria f.
ADJETI VU Neeb akuza. SIN.
makduuk
alarme
SUBSTANTIVU 1. Sinl atu f-hatene
katak perigu ruma besik mai
ona. SIN. tuhin
E Z . Ohin loron iha alarme
eletrniku oin barak.
2. Laran-tauk ka nakdedar
kona-ba perigu ruma.
alarma SUBSTANTIVU
alarmante
ADJETIVU Neeb halo ita laran-
tauk ka nakdedar kona-ba
perigu ruma.
Alas (rai-)
SUBSTANTIVU Vila no subdistritu iha
tasi-mane, neeb pertense ba
distritu Same nian.
albans ~ albaneza f.
ADJETIVU Rai-Albnia nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Albnia.
2. (l i a-al bans) Dalen rai-
Albnia no rai-Kozovu nian.
Albnia (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no etadu kiik iha
Europa Lorosae.
albinu ~ albina f.
SUBSTANTIVU Ema neeb moris
kedas ho kulit mutin no matan-
fuan mean, nuudar defeitu
j ent i ku. S I N . rai-nain
(kolokializmu)
albinizmu SUBSTANTIVU
albumina
16
SUBSTANTIVU Parte mutin iha
mantolun nia laran. SIN.
mantolun-mutin
albun
SUBSTANTIVU Livru boot ida atu tau
fotografia, selus ka rekorte sira
neeb ita hakarak rai.
alega
VERBU Duu ka akuza lah prova
metin ida. SIN. haduu
alegasaun SUBSTANTIVU; SIN.
haduun
alegoria
SUBSTANTIVU Istria ida iha neeb
personajen no mamosuk sira
reprezenta ema no faktu sira
neeb hakerek-nain hakarak
subar.
alegriku ~ alegrika f.
ADJETIVU
alegre
ADJETIVU Neeb rame tan solok ka
satisfasaun ruma.
alegria SUBSTANTIVU
EZ. Iha alegria bainhira ema hotu
rona katak Timr hetan nia
independnsia.
aleijadu ~ aleijada f.
ADJETIVU Neeb iha defeitu fziku
ruma hanesan matan-aat,
liman-kleuk ka ain-kudeik,
liuliu hori kiik kedas. SIN. burun
aleijaun SUBSTANTIVU; SIN.
baburun
aleluia
SUBSTANTIVU Kantu litrjiku ida
neeb katak Hahii Nai
Maromak b.
Alemaa (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu boot
iha Europa Klarak.
alemaun
ADJETIVU Rai-Alemaa nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Alemaa.
2. (lia-alemaun) Dalen rai-
Alemaa nian, neeb lian
ofisil ms iha rai-ustria, rai-
Suisa no rai-Luxemburgu.
alerjia
SUBSTANTIVU Reasaun aat ka moras
neeb mosu kedas bainhira ita
han ai-hn ruma, horon ai-
funan balu, ka bainhira balada
ka insetu ruma tata ita.
alrjiku ~ alrjika f.
ADJETIVU
alfabetiza
VERBU Hanorin atu lee no hakerek.
alfabetizasaun SUBSTANTIVU;
SIN. literasia
alfabetizadu ~ alfabetizada f.
ADJETIVU Neeb aprende tiha ona
lee no hakerek.
alfabetu
SUBSTANTIVU Letra ka sinl-hakerek
sira neeb ema uza hodi
hakerek dalen ida. SIN. abes
EZ. Labarik sira hatene ona
alfabetu hosi letra A too Z.
alfabtiku ~ alfabtika f.
ADJETIVU
alfaiate
SUBSTANTI VU Ema-mane neeb
mann moris ho suku roupa ba
ema sira hatais. SIN. badain-
faru, badain-suku
alfndega
SUBSTANTI VU Repartisaun fiskl
governu nian iha ponte-kais ka
aeroportu nian neeb fihir
sasn sira neeb ema sira
hatama ba rain ida hodi faan.
alfandegriu ~ alfandegria f.
ADJETIVU
alfase
SUBSTANTI VU Modo-tahan ida
neeb uza liuliu halo salada.
alfazema
17
SUBSTANTIVU Ai-horis ida neeb f
funan kr-violeta no morin
tebetebes. Iha mina-morin
oioin halo hosi alfazema-funan.
NARAN BOTNIKU: Lavandula
alferes
SUBSTANTIVU Postu ida iha ezrsitu,
neeb uluk-ba tenente no tuir
aspirante.
alfinete
SUBSTANTIVU Arame-oan ida silu
kleuk ho tilun atu hakait
metin faru liuliu kabaia,
bainhira hakarak sai ba fatin
ruma.
alfinete-kabesa ms alfinete-
ulun
SUBSTANTI VU Daun kiik ida ho
pontu iha rohan ida ba ema
kaer.
algarizmu
SUBSTANTIVU Sinl ida-idak neeb
reprezenta nmeru sira. SIN.
numerl
E Z . Nmeru 36 hakerek ho
algarizmu 3 no 6.
algodaun
SUBSTANTIVU 1. Ai-horis ida neeb
f fuan ho rahun mahar no
mamar tebes iha laran,
hanesan ai-lele. SIN. kabas
2. Lahan halo hosi kabas-rahun
aliadu ~ aliada f.
ADJETIVU Ema neeb hamutuk ho
ita iha aliansa, tratadu, futu-lia
ka paktu. SIN. laka
EZ. Iha Funu Mundil Daruak rai-
Itlia no rai-Alemaa maka rai-
Japaun nia aliadu sira.
aliansa
SUBSTANTIVU 1. Lalibur ka uniaun
entre ema, klibur ka partidu
rua ka liu. SIN. moruk
2. Kadeli kaben nian.
libi
SUBSTANTIVU 1. Prova metin katak
ema ida neeb tribunl akuza
hela iha fatin seluk ho fatin iha
neeb krime nee akontese.
2. Justifikasaun ka pretestu
neeb halakon ema nia sala.
alikate
SUBSTANTIVU Instrumentu kiik ida
ho hasan metl no kaer-fatin
rua neeb serve ba kaer metin
besi ruma, liuliu pregu neeb
ita atu fokit sai. SIN. besi-habit
alimentu
NARAN Ai-fuan, modo ka naan
neebe ema no balada sira bele
han, neeb sira-nia isin
presi za at ubel e mori s
badadaun no hetan sade. SIN.
ai-han, hahn
alimentr ADJETIVU
alin (alin-mane ~ alin-feto)
SUBSTANTIVU Oan ida-neeb moris
tuir nia maun ka biin.
aliava
VERBU Suku hamutuk lailais no
ladn metin. SIN. soor
aliavu SUBSTANTIVU
ljebra
NARAN Matemtika sanak ida
neeb uza letra no smbolu
sira hodi hatoo kuantidade
sira no fafutuk oioin iha
kuantidade sira-nee.
aljbriku ~ aljbrika ADJETIVU
aljema
SUBSTANTI VU Argola metlika
neeb uza ba futu ema nia
liman bainhira polsia prende
tiha nia no atu lori ba kadeia.
SIN. taruku
alkansa
VERBU Konsege too ba (fatin ka
hahirak ida).
18
alkanse SUBSTANTIVU
alkaparra
SUBSTANTIVU Ai-horis ida neeb f
fuan kiikoan no meer hanesan
azeitona, neeb serve atu halo
budu ka tempra hahn, liuliu
naan tunu.
alkari
SUBSTANTIVU Kulit mate iha ema
nia ulun-kulit neeb nakloke
iha fuuk laran no halo ulun
katar. SIN. kaspa, kohu
alkatraun
SUBSTANTIVU Been kantl metan
ida, iis makaas, halo husi
matria orgnika, hanesan ai,
ahi-anar no mina-rai, neeb
uza hodi halo lurn kabeer no
metin.
E Z . Ho loro-manas, alkatraun
nabeen tiha iha estrada leten.
alkatroa
VERBU Nahe alkatraun iha lurn.
alkatruadu ~ alkatruada f.
ADJETIVU
alkaxofra
SUBSTANTIVU Modo espsie ida ho
tahan tarak no isin mamar.
alkol
SUBSTANTIVU 1. Lkidu kr-laek no
sunu-belek iha tua no serveja
nia laran neeb ema uza
nuudar kombustivel selae atu
hamoos. Alkol nee oho
mikrbiu barak, no ms bele
halo ema lanu.
2. Hemun lanuk.
alkliku ~ alklika f.
ADJETIVU 1. Alkol nian. SIN. lanuk
2. Neeb iha alkol. SIN. lanuk
SUBSTANTIVU Ema neeb toman
hemu tua-manas demais too la
bele para ona. SIN. lanu-teen,
maklanuk
alkolizmu
SUBSTANTI VU Abuzu hemu tua-
manas demais too la bele para
ona, kondisaun ida neeb
kleur-kleur estraga ema nia
sade hodi hamosu moras
oioin.
Alkoraun
SUBSTANTI VU Livru santu Izlaun
nian.
alkua
SUBSTANTIVU Naran neeb ita tau
ba ema ida tanba buat kmiku
ruma neeb ema nee halo ka
akontese ba nia; naran hodi
goza ema nee. SIN. naran-kiik,
naran-ruak, naran-sae
EZ. F alkua hanesan mautuuk,
regadr, nehan-elefante ba ita-
nia maluk sira ladn furak.
almirante
SUBSTANTIVU Ulun-boot maria-
funu nian, neeb ukun nasaun
nia armada ka r-lubun tomak.
almndega
SUBSTANTIVU Bola halo hosi naan-
rahun, tempra ho liis ka ai-
manas, no taka ho prepara ho
manu-tolun, faria, paun tunu
nia rahun nst. SIN. naan-kabuar
almosa
VERBU Han almosu, han loron-
sorin.
almosu
SUBSTANTIVU Hahn meiudia nian.
SIN. han-meiudia
EZ. Almosu prontu ona: mai ita
han!
aloja
VERBU F kuartu no toba-fatin ba
bainaka iha ita-nia uma ka iha
otl.
alojamentu SUBSTANTIVU
Alor (rai-)
19
SUBSTANTIVU Rai-kotun indonziu
ida iha Ataru nia rohan
loromonu. SIN. rai-Mouru, rai-
Ombai
EZ. Hosi Likis no Maubara ita
bele haree momoos rai-Alor nia
raat.
alorense
ADJETIVU Rai-Alor nian.
SUBSTANTIVU Ema Alor.
Alpes (Fohor-)
NARAN Foho-kadoek aas iha
Europa kl arak- l oromonu,
nakfati iha rai-Susa, ustria,
Eslovnia, Alemaa, Fransa no
Itlia Norte.
alpinu ~ alpina f. ADJETIVU
alta
VERBU/SUBSTANTIVU (Pasiente) sai
hosi ospitl. LIAFUAN-SORUN: baixa
altr
SUBSTANTIVU Meza oin ida ka fatin
aas iha neeb amlulik hasae
sakrifsiu ba Maromak.
altarmr ms altr-boot
SUBSTANTI VU Altr mahuluk iha
uma-kreda laran.
alterna
VERBU Troka malu. SIN. hakseluk
malu
alternnsia SUBSTANTIVU
alternativa
SUBSTANTIVU Buat ida neeb ita
bele hili ka halo envezde buat
seluk ruma.
E Z . Iha mundu nee ita iha
alternativa rua deit, maka moris
ka mate.
alternativu ~ alternativa f.
ADJETIVU
altifalante
SUBSTANTIVU Aparellu neeb muda
lian sira sai boot nuudar ita
haree iha rdiu ka gravadr.
EZ. Tau altofalante iha Igreja laran
atu aumenta padre sira-nia lian
atu sarani sira bele rona moos ka
rona diak liutn.
altitude
SUBST ANT I V U Foho ka aviaun
nakfati aas hira loos hosi rai.
altruista
SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Ema) neeb
f an ba tulun ema
altruizmu SUBSTANTIVU
altura
SUBSTANTIVU 1. Buat, animl ka
ema nia aas hosi hun ba too
tutun.
2. Dadook ka distnsia hosi rai
ba too leten.
EZ. Ita-nia altura kala metru ida ho
balu ba leten.
3. Perodu tempu nian. SIN. otas
EZ. Iha altura neeb, hau sei
kiik.
alu ms alun
SUBSTANTI VU Ai ka instrumentu
badak hanesan kanuru neeb
ita kaer hodi fai batar, hare ka
akar.
EZ. Feto nain-rua kaer alu hodi fai
akar.
aluga
VERBU 1. F buat ida, n.e. uma ka
karreta, ba ema ida neeb selu
ita, ba tempu determinadu
deit.
E Z . Hau aluga karreta ba
Lospalos selu dolar limanulu b-
mai.
2. Simu buat ida, n.e. uma ka
karreta, hosi ema ida neeb
ita selu, ba tempu determinadu
deit.
alugr SUBSTANTIVU
alumniu
SUBSTANTI VU Metl ida ho kr
hanesan osan-mutin, ladn
20
todan, mamar no diak atu
halori manas no eletrisidade.
alun: haree alu
alunu ~ aluna f.
SUBSTANTI VU 1. Estudante iha
eskola primria ka sekundria.
SIN. eskolante
2. Estudante privadu.
alusinasaun
SUBSTANTIVU Buat foun hanesan
mehi neeb ema haree-hetan
tanba moras hela ka foin hemu
droga makaas ruma.
alva
SUBSTANTI VU Paramentu naruk
hanesan batina mutin ida
neeb amlulik hatais iha
kazula okos bainhira atu reza
misa.
Iha parkia balu ajudante sira
hatais alva envezde batina ho
sobrepels.
alvu
SUBSTANTIVU 1. Fatin loloos neeb
ita hakarak kona bainhira sinar
ka halo pontaria molok tiru. SIN.
kona-fatin
2. Situasaun ida-neeb ita
hakarak too b, ka buat ida-
neeb ita hakarak hetan. SIN.
objetivu, kasinar, meta
am
SUBSTANTIVU Ttulu neeb ema f
ba nia inan. SIN. main, mamain,
mam
amadr ~ amadora
SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Ema) neeb
gosta tebetebes desportu ka
arte ruma maib las ema
profisionl.
amadorizmu SUBSTANTIVU
amadorstiku ~ amadorstika f.
ADJETIVU
aman
SUBSTANTIVU Ema-mane otas-boot
neeb bele hahoris oan.
LIAFUAN-SORUN: inan
aman-boot
SUBSTANTI VU Ita-nia aman nia
maun boot.
aman-hakiak
SUBSTANTIVU Ema-mane neeb foti
ema seluk nia oan ba hakiak,
halo hanesan nia oan.
aman-klaran
SUBSTANTIVU Aman nia maun ida
klaran nian be tuir kedas maun
boot.
amante
SUBSTANTI VU 1.Feto ida neeb
mane ida hadomi no halao
relasaun seksul ho nian,
maib las nia feen. SIN. feto-
nona, kamarua, feto-kait
2. Mane ida neeb feto ida
hadomi no halao relasaun
seksul ho nia, maib las nia
laen.
amantizada
SUBSTANTIVU Tempu hamutuk ho
ema ida neeb ita hadomi
maib las ita-nia kaben.
amarelu ~ amarela f.
ADJETIVU Kr loro-matan nian,
entre mutin no mean. SIN. kinur
amriku (lia-)
SUBSTANTIVU Dalen semtiku ida
neeb soi estatu ofisil iha rai-
Etipia.
Amazonas (Mota-)
SUBSTANTIVU Mota boot, naruk no
luan tebetebes iha rai-Brazl.
ambienta
VERBU Tau ka hatuur asaun istria
ka filme nian iha fatin ruma.
EZ. Filme foun nee Amerikanu
sira nak halo, maib ambienta
iha rai-Xina.
21
ambientalista
SUBSTANTIVU Ema neeb matenek
ambiente naturl ka meiu-
ambiente.
ambiente
SUBSTANTIVU 1. Buat hotu-hotu
neeb haleu ita, iha sosiedade
ka natureza.
2. Laleuk ka sirkunstnsia sira
iha ita-nia sorin-sorin. SI N.
atmosfera
2. Buat sira natureza nian
neeb haleu ema ka balada
sira, sira-nia horik fatin naturl.
3. Rain ida nia rikusoin naturl
tomak: bee, ai-horis, balada
nst. SIN. meiu-ambiente
ambientl ADJETIVU
ambguu ~ ambgua
ADJETIVU Neeb iha sentidu rua ka
liu; neeb susar atu hatene nia
arti loos. SIN. arti-ruak
EZ. Tan resposta nee ambguu,
ami la hatene se ema dehan
dehan lia-loos ka lae.
ambiguidade SUBSTANTIVU
ambisiozu ~ ambisioza f.
ADJETIVU/SUBSTANTIVU 1 . (Ema)
neeb hakarak loos hetan buat
ruma neeb nia la soi ka
seidauk konsege hetan.
2. (Ema) neeb kaan no buka
rikusoin ka podr atubele sai
forte liu ema seluseluk. SIN.
matan-karak
EZ. Buatamak nee ambisiozu
toos: nia hakarak buat hotu,
maib ikusmai la hetan buat ida.
ambisaun SUBSTANTIVU
E Z . Ana nia ambisaun atu sai
mestra.
ambispu ms amu-bispu
SUBSTANTIVU Amu-Papa nia saseluk
iha dioseze ida; mahukun
kreda rejionl nian. SIN. bispu
Ambon (rai-)
SUBSTANTIVU Illa kiik ida besik rai-
Seran iha zona Molukas,
neeb ohin loron Indonzia
mak ukun. Iha otas molok
Portugs sira tama, ema
Ambon barak mai horik iha rai-
Timr, no lia-tetun soi liafuan
ambons barak, n.e. aban,
meti, meda, nehan, kelen, tudik,
osan, kamarua.
ambons ~ amboneza f.
ADJETIVU Rai-Ambon nian.
SUBSTANTIVU Ema Ambon.
ambulnsia
SUBSTANTIVU Karreta boot neeb
lori ema moras sira ba ospitl,
baibain halai makaas loos ho
sirene iha leten neeb halo
tarutu.
EZ. Ambulnsia lori moras ida mai
hosi Aileu.
ambulatriu
SUBSTANTI VU Salaun boot iha
neeb ema moras sira hein atu
baixa iha ospitl selae atu simu
tratamentu ida.
ameasa
VERBU Promete halo aat ruma,
objetivu atu hatauk. SIN. tatera.
EZ. Hau ameasa asu siak neeb
ho ai ida.
ameixa
SUBSTANTIVU Ai-ameixieira nia fuan,
neeb kabuar ho kulit kr-
roxu, been barak no musan
boot iha laran.
amndua
SUBSTANTIVU Ai-amendueira nia
musan han-belek, neeb ema
uza hodi halo dose no
rebusadu oioin. SI N. kalesi-
malae
Amrika (rai-)
22
SUBSTANTIVU 1. Kontinente boboot
neeb nakdahe ba zona luan
tolu: Amrika Norte, Amrika
Klarak no Amrika Sl.
2. (arti populr) Estadu Naklibur
Sira Amrika Nian.
amerikaniza
VERBU Halo sai amerikanu.
amerikanizadu ~
amerikanizada f. ADJETIVU
amerikanizasaun SUBSTANTIVU
amerikanu ~ amerikana f.
ADJETIVU/SUBSTANTIVU 1. (Ema) hosi
kontinente Amrika (Norte,
Klarak ka Sl nian).
2. (Ema) hosi Estadu Naklibur
Sira Amrika Nian.
ami
PRONOME EMAK Hau ho nia; hau ho
sira (forma eskluziva: la inklui
).
EZ. Hau b Baukau ho Maubais.
Ami sae autokarru mutin
hamutuk.
amiantu
SUBSTANTIVU Materil malahuk ida
neeb serve atu halo buat
oioin be satan manas, liuliu
didin-tahan ba uma. SIN.
azbestu
ami-ata
PRONOME EMAK Forma haraik-an
hosi ami, neeb ema emprega
bainhira hasae lia ba ema boot
ruma, no ms bainhira reza.
amiba
SUBSTANTIVU Organizmu ka buat-
moris melek ka kiikoan liu
hotu, slula ida deit neeb
fahe an.
amigavel
ADJETIVU (Ema neeb halo an)
hanesan amigu ka belun. SIN.
beluk
amgdala
SUBSTANTIVU Kafuak mamar rua
iha ema nia kakorok laran,
nakfati loloos iha tatolan nia
kraik.
amigdalite
SUBSTANTIVU Moras amgdala nian.
amigu ~ amiga f.
SUBSTANTIVU Ema ida neeb ita
gosta, baibain koese kleur
ona, no haree malu didiak.
SIN. belun
ami-nia
PRONOME MAKSOIK Neeb ami mak
soi.
ami-nian
PRONOME MAKSOIK Neeb ami mak
soi. Maklalin ka variante nee
hanesan ho ami-nia, maib tuir
substantivu ida-neeb nia
refere b.
EZ. Ami la hatene sira-nia lian;
ami hatene ami-nian deit.
amistozu ~ amistoza f.
ADJETIVU (Hahalok ka atitude)
hanesan amigu ka belun nian.
SIN. beluk
amizade
SUBSTANTIVU Kondisaun sai ema
nia belun. SIN. babeluk
amlulik ms amu-lulik
SUBSTANTI VU Mane ida neeb
halao kultu relijiozu no hanorin
kona-ba Maromak.
SIN. nai-lulik, padre
amnzia
SUBSTANTIVU Moras haluha buat
hotu-hotu, liuliu tan trauma ka
xoke ruma.
amnziku ~ amnzika f.
ADJETIVU
amnistia
SUBSTANTIVU Perdua jerl ka kasu
sala ba ema ida ka ema-lubun
23
ida neeb tribunl ida kondena
tiha ona.
amnia
SUBSTANTIVU 1. Gs kr-laek ida ho
iis makaas tebetebes.
2. (amnia-been) Solusaun ida
halo hosi amnia no bee,
neeb ema uza nuudar buat-
hamoos.
amr
SUBSTANTIVU 1. Sentimentu diak,
mamar no furak ba ema ruma,
baibain ema seksu sorun nian.
SIN. domin
2. Ttulu kariozu neeb ema
f ba nia feen, laen ka amante.
amostra
SUBSTANTIVU 1. Ezemplu ida deit
hosi buat ida neeb iha barak,
liuliu objetu ida neeb ita bele
sosa.
2. Banati ba suku hatais.
EZ. Ho amostra feto sira bele suku
renda sai loos hanesan deit.
ampere
SUBSTANTIVU Unidade ka kahidak
bziku ba sasulik nia kbiit.
amplifikadr
SUBSTANTI VU Aparellu ida hodi
aumenta ema nia lian halo
boot ka makaas.
ampola
SUBSTANTI VU Lampu oin ida ho
forma kabuar ka teluk, halo
hosi vidru mihis, neeb ita liga
ba el tri ku-fati n atu f
naroman.
amu
SUBSTANTIVU 1.Ema ida neeb ema
seluk nia patraun ka xefe. SIN.
nain, patraun
2. Ttulu haraik-an neeb ita f
ba patraun, xefe ka amlulik.
amu-lulik: haree amlulik
an
PRONOME MALENOK Liafuan ida
neeb refere ba ema rasik ida
be koalia ka hakerek, selae ba
hahalok ida neeb kona nia
deit.
EZ. Nia koalia ba nia an duni;
Sira fase an ho bee no sabaun.
analfabetu ~ analfabeta f.
SUBSTANTIVU/ADJETIVU 1 . (Ema)
neeb seidauk hatene lee no
hakerek.
2. Ema neeb seidauk hetan
edukasaun forml.
analfabetizmu SUBSTANTIVU
analista
SUBSTANTIVU Ema neeb analiza
ka baibain halo anlize.
analiza
VERBU Haree didiak substnsia,
hakerek ka situasaun ida, hodi
lehat ka ezamina no aspetu
oioin atubele hatene nia
estrutura oins loos.
EZ. Mdiku sira analiza pasiente
nia raan uluk hodi haree moras
nee saida.
anlize SUBSTANTIVU
analjziku ~ analjzika f.
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ai -moruk)
neeb halakon moras.
anans ms ai-nans
SUBSTANTIVU Ai-fuan ida ho kulit no
tahan tarak neeb nia isin
morin no been barak. SIN. bora-
malae
analojia
S U B S T A N T I V U Tanesan ka
komparasaun ida neeb
hatudu katak buat rua hanesan
mal u tanba aspetu ka
karakterstika partikulr ruma.
anlogu ~ anloga f.
ADJETIVU
24
anar
SUBSTANTIVU Ai nia rohan neeb
hela bainhira ahi han tiha ona
no bele uza nuudar ahi-tunu
hodi lalar naan selae atu
estrika.
anarkia
SUBSTANTIVU Estadu ka kondisaun
bainhira ukun ka governu la
iha.
anrkiku ~ anrkika f.
ADJETIVU
anarkista
SUBSTANTIVU Ema ida neeb haliis
ba anarkia, ka hamosu anarkia,
ms nuudar objetivu poltiku.
anatomia
SUBSTANTI VU (Sinsia kona-ba)
estrutura isin nian.
anatmiku ~ anatmika f.
ADJETIVU
anauk
VERBU/ SUBSTANTIVU ( Ha h a l o k )
hakona inus ho inus hodi
hatudu domin ka afeisaun.
anaun
SUBSTANTIVU Ema ida neeb moris
mai badak-oan no la bele
naboot ba estatura norml tan
defeitu jentiku. SI N. mautuuk
(m.), buituuk (f.)
EZ. Mestra f kastigu ba alunu sira
neeb goza labarik anaun nee.
anaunserke
KONJUNSAUN Se la ...seidauk karik;
se seidauk ... karik.
E Z . Hau sei selu konta nee
anaunserke selu tiha ona.
andaime ms aldame
SUBSTANTIVU Hariin ka estrutura
neeb ema harii iha uma nia
oin atubele sae ba leten hodi
halo knaar ruma, n.e. halo
didin, hadia uma-kakuluk, ka
hamoos janela.
andr
SUBSTANTIVU Uma aas nia hein ka
nivel ida. SIN. klabis
Andes (Fohor-)
SUBSTANTI VU Foho-kadoek aas
t ebet ebes ne eb t ui r
kontinente Amrika Sl nia raat
loromonu.
andr
SUBSTANTIVU Ai-kabelak boot ida
neeb mane nain-haat ka liu
lori iha prosisaun, ho esttua
ida iha leten.
Andorra (rai-)
SUBST ANT I V U Rain no estadu
kiikoan ida iha Fohor-Pireneus,
entre rai-Fransa no rai-Espaa,
ho populasaun ida neeb
koalia katalaun.
andorranu ~ andorrana f.
ADJETIVU Rai-Andorra nian.
SUBSTANTIVU Ema Andorras.
anedota
SUBSTANTI VU Haktuir badak ida
kona-ba mamosuk kmiku ka
interesante ida.
anedtiku ~ anedtika f.
ADJETIVU
aneksa
VERBU 1. Hatutan dokumentu ka
fixeiru ida ba surat ka lia-tatoli.
2. (Nasaun ida) hadau nasaun
seluk nia territriu.
aneksasaun SUBSTANTIVU
anemia
SUBSTANTIVU Moras kuran raan, ka
raan menus hodi f sinl isin
kinur hotu. SIN. raan-mukit
anmiku ~ anmika f.
ADJETIVU
anestezia ms anestziku
SUBSTANTIVU Ai-moruk ida neeb
uza hodi sona ita-nia isin halo
matek, halakon moras ka
25
la sente moras durante
operasaun.
anfbiu ~ anfbia f.
SUBSTANTIVU/ADJETIVU ( Kona- ba)
animl ida neeb moris iha rai
no iha bee hotu, hanesan
manduku.
Angila (rai-)
SUBSTANTIVU Rai-kotun no estadu
kiikoan iha iha Tasi-Antillas.
angilanu ~ angilana f.
ADJETIVU Rai-Angila nian.
SUBSTANTIVU Ema Angila.
anglikanu ~ anglikana f.
SUBSTANTIVU/ADJETIVU ( Kona- ba)
kreda protestante neeb
relijiaun ofisil rai-Inglaterra no
Reinu Naklibur nian. Iha ms
anglikanu barak iha rai-
Austrlia, Zelndia Foun, frika
Sl , Kanad no Estadu
Naklibur Sira.
anglikanizmu SUBSTANTIVU
anglisiza
VERBU Halo atu sai ingls, ka
hanesan povu ingls ka nia
lian.
anglisizadu ~ anglisizada f.
ADJETIVU
anglisizasaun SUBSTANTIVU
anglisizmu
SUBSTANTIVU Liafuan ka espresaun
lia-ingls nian neeb tama ba
dalen seluk.
anglofilia
SUBSTANTIVU Gostu ka domin boot
ba kultura anglosaksnika ka
dalen ingls.
anglfilu ~ anglfila f.
ADJETIVU Kona-ba anglofilia.
SUBSTANTIVU/ADJETIVU Ema i da
neeb kona anglofilia.
anglofobia
SUBSTANTIVU diu ba hakribin ba
kultura anglosaksnika ka
dalen ingls.
anglfobu ~ anglfoba f.
ADJETIVU Kona-ba anglofobia.
SUBSTANTIVU/ADJETIVU Ema i da
neeb kona anglofobia.
anglomania
SUBSTANTI VU Gostu ka domin
ezaj er adu ba kul t ur a
anglosaksnika ka dalen ingls.
anglmanu ~ anglmana f.
ADJETIVU Kona-ba anglomania.
SUBSTANTIVU/ADJETIVU Ema i da
neeb kona anglofilia.
a n g l o s a k s n i k u ~
anglosaksnika f.
SUBSTANTIVU/ADJETIVU. 1 . (Kona-ba)
ema neeb koalia ingls
nuudar nia dalen-inan.
2. (Kona-ba) membru hosi
povu jermniku kulit-mutin
neeb lori lia-ingls ba rai-
Inglaterra hosi rai-Dinamarka
no rai-Alemaa norte iha
skulu dalimak liuhosi Kristu.
Angola (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
tasi-mane frika nian, besik
Tasi-Boot Atlntiku. Uluk
prov nsi a tasi -bal un rai -
Portugl nian.
angolanu ~ angolana f.
ADJETIVU Rai-Angola nian.
SUBSTANTIVU Ema Angola.
anima
VERBU F aten-barani, vontade ka
motivasaun ba ema ruma. SIN.
enkoraja
EZ. Treinadr hatene anima nia
jogadr sira atubele joga diak
liutn; Mzika nee anima ema
barak hodi halo sira dansa lapara.
nimu SUBSTANTIVU
2. Hamoris, haburas.
26
3. Halo atu sai hanesan ema ka
balada moris.
EZ. Filme nee anima ai-fuan sira,
halo sira koalia hanesan ita ema.
animadu ~ animada f.
ADJETIVU
animasaun SUBSTANTIVU
animl
SUBSTANTI VU Kriatura ka buat-
moris neeb barakliu soi ain
haat no la bele hanoin ka
koalia hanesan ema maib uza
instintu atubele hatene saida
mak diak no saida mak aat.
SIN. balada
ADJETIVU 1. Balada nian, kona-ba
balada.
2. Neeb las ai-horis ka buat
moris-laek hanesan fatuk;
kona-ba ema ka balada.
anin
SUBSTANTIVU 1. Elementu neeb
huu ai, duut no bee halo sira
nakdoko; r makaas neeb ita
sente maib la bele kaer ka
haree-hetan.
2. Iis neeb ema no balada
sira respira. SIN. r
anin-boot
SUBSTANTI VU Anin neeb huu
makaas hodi halo ai-hun sira
ms tohar, batar sira latan ka
toba ba rai.
anin-dadurus
SUBSTANTI VU Anin fuik neeb
nakdulas no ita bele haree-
hetan tanba foti rai-rahun
barak.
anin-fuik
SUBSTANTIVU 1. Anin boot no
makaas lahalimar neeb bele
estraga ai-hun, uma no r.
SIN. tufaun
2. Anin neeb baibain deit
maib halo ita-nia isin bubu
hotu, kafuak nee katak anin-
fuik maka kona.
anin-hirin
SUBSTANTIVU Anin kmaan ida.
anin-laek
ADJETIVU Iha neeb anin la huu.
SUBSTANTIVU Tempu hakmatek ka
kalma; anin la iha.
anin-teen
SUBSTANTI VU Balada tasik hosi
famlia selenteradu sira-nian,
ho isin mamar, tentkulu naruk
neeb moruk no bele tata.
Anin-teen sira baibain namlele
iha bee leten.
ans
SUBSTANTI VU Musan ida neeb
ema uza atu hamorin dose no
hemun oioin.
aniversriu
S U B S T A N T I V U 1. Fest a ka
selebrasaun tinan-tinan nian
hodi hanoin fali mamosuk
ruma, n.e. loron moris ka mate
nian.
2. Loron halo-tinan.
njelus
SUBSTANTI VU Orasaun ida ho
avemaria sia neeb sarani
katliku sira reza iha dadeer,
meiudia no rai-nakaras hodi
hanoi n f al i Kri stu Ni a
enkarnasaun.
anju
SUBSTANTIVU Klamar ida neeb
haree-labelek, isin-laek no soi
kbiit boot, neeb Maromak
kria atubele serb Nia no tulun
ita ema.
EZ. Anju ida maka mai f-hatene
ba Maria katak nia atu sai Jezs
nia inan.
anjliku ~ anjlika f.
ADJETIVU
27
anju-mahein
SUBSTANTI VU Anju ida-neeb
Maromak f ba ema ida-idak
atu hein nia no hasai nia hosi
perigu espiritul no fziku oioin.
anju-oan
SUBSTANTIVU 1. Anju kiik ida.
2. Kosok-oan ida neeb mate.
ankor ms nkora
SUBSTANTIVU Besi todan ida ho tali
rohan ida kesi ba nia no rohan
seluk fali kesi ba r, besi
neeb ema hamonu ba tasi-
kidun hodi kaer netik r atu
labele b-mai.
SIN. fatuk-saun
an
SUBSTANTI VU Ttulu hodi has
mane-oan.
anoi
SUBSTANTIVU Ttulu hodi has feto-
oan.
anomalia
SUBSTANTIVU Hahalok ka situasaun
ida neeb la tuir ka kontra
regra sira baibain nian.
anmalu ~ anmala f.
ADJETIVU
annimu ~ annima f.
ADJETIVU 1. (Ema) neeb la f nia
naran.
2. (Ema) neeb ita la hatene
nia naran, liuliu autr.
anonimatu SUBSTANTIVU
anoreksia
SUBSTANTI VU Moras ida neeb
halakon ema nia apetite ka
kaan atu han.
anorksiku ~ anorksika f.
ADJETIVU
anorml
ADJETIVU Neeb las norml.
LIAFUAN-SORUN: norml
anormalidade SUBSTANTIVU
anota
VERBU Halo nota (iha livru laran)
anotasaun SUBSTANTIVU
ansi
SUBSTANTIVU Hakarak loos atu b
lailais ka mai lailais. SIN. hobok
EZ. Hau hein ansi loos oras atu
bele hah fali vida foun iha Dili.
antagonizmu
SUBSTANTIVU Hanoin aat ka haliis
ba funu entre ema nain-rua.
Antrtida (rai-)
SUBSTANTIVU Kontinente malirin
tebetebes iha Polu Sl, neeb
taka nafatin ho jelu no ema ida
la bele horik b.
antrtiku ~ antrtika f.
ADJETIVU Rai-Antrtida nian.
SUBSTANTIVU Ema Antrtida.
Tasi-Boot Antrtiku, tasi ida-
neeb haleu rai-Antrtida.
antena
SUBSTANTIVU Lolon eltriku naruk
ida neeb uza atu kaer laloron
rdiu ka televizaun nian.
antes
ADVRBIU Iha tempu liu tiha ona;
nanis kedas. SIN. uluk
KONJUNSAUN Liafuan ida neeb
haktemik tempu bainhira buat
ruma seidauk mosu. SIN. molok,
antezde
EZ. Sira prepara jantr nee antes
ami too.
antianti
SUBSTANTIVU Brinku naruk neeb
feto sira tara iha tilun-tahan.
antibitiku ~ antibitika f.
ADJETIVU/SUBSTANTIVU Neeb hatau
netik mikro-organizmu atubele
dezenvolve.
S U B S T A N T I V U (antibitiku)
Substnsia kmika ka ai-moruk
28
neeb hatau netik mikro-
organizmu atubele
EZ. Penisilina nee antibitiku ida
forte tebetebes.
antdotu
SUBSTANTIVU Ai-moruk ida neeb
iha kbiit atu halakon venenu
nia efeitu aat. SIN. ai-sorun
antfona
SUBSTANTIVU Verskulu ida neeb
sarani sira sani ka hananu
uluk-ba salmu ida-idak hosi
reza Ofsiu Divinu.
antigu ~ antiga f.
ADJETIVU 1. Neeb nia otas tuan
tebetebes.
2. Neeb moris ka eziste tinan
barabarak liub, no ohin ita la
hetan ona. SIN. lakin
Antgua (rai-)
SUBSTANTIVU Rai-kotun no estadu
kiikoan iha iha Tasi-Antillas.
antiguanu ~ antiguana f.
ADJETIVU Rai-Antgua nian.
SUBSTANTIVU Ema Antgua.
antiguidade
SUBSTANTIVU 1. Tempu ka otas
tinan rihun rua ka liu liub. SIN.
bain-lakin
2. Buat tuan ruma, liuliu movel
ka pesa-arte.
antikonsesaun
SUBSTANTIVU Prtika ka mtodu atu
hanetik labarik atu nanaran ka
hetan forma iha oan-fatin inan
nian. SIN. kontrasesaun
antikonsesionl
ADJETIVU Kona-ba antikonsesaun.
SUBSTANTIVU Ai-moruk ka aparellu
i da ne e b hamos u
a n t i k o n s e s a u n . SIN.
kontrasetivu
antillanu ~ antillana f.
ADJETIVU Rai-Antillas nian.
SUBSTANTIVU Ema Antillas.
Antillas (rai-)
SUBSTANTIVU Nusa-lubun boot iha
Amrika Klarak nia sorin
lorosae, nakfahe ba Nusar-
Antillas Boot no Nusar-Antillas
Kiik. Zona nee Tasi-Antillas
(Tasi Karaba) mak haleu.
antlope (rusa-)
SUBSTANTI VU Rusa espsie ida
neeb horik iha rai-frika.
antipatia
SUBSTANTIVU Laran-aat neeb ita
sente ba buat ka ema neeb
ita la gosta.
antiptiku ~ antiptika f.
ADJETIVU (Ema ka buat) neeb ita
la gosta tanba laran-aat, loko-
an ka xatu.
antisemita
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb
hakribi Judeu sira.
antisemitizmu SUBSTANTIVU
antisptiku ~ antisptika f.
ADJETIVU Neeb oho mikrbiu sira
neeb bele halo ema moras no
hanetik sira-nia naburas.
SUBSTANTIVU (antisptiku) Lkidu ka
ai-moruk neeb ita tau ba
kanek ka fatin foer hodi
kombate infesaun oioin.
antolojia
SUBSTANTIVU (Livru neeb) trexu
literriu (liuliu poezia) klutuk
ka kolesaun ida.
antnimu
SUBSTANTIVU Liafuan ida ho arti
sorun ka kontrriu. SIN. liafuan-
sorun
antra
S U B S T A NT I V U Buat-karan ka
prezente neeb famlia noivu
nian f ba famlia noiva nian
loron rua uluk-ba festa-kaben.
29
antroplogu ~ antroploga f.
S U B S T A N T I V U Ema matenek
antropolojia.
antropolojia
SUBSTANTIVU Sinsia kona-ba ema
sira-nia sosiedade tradisionl,
lisan no kostume oioin.
antropoljiku ~ antroplojika f.
ADJETIVU
anul
ADJETIVU Tinan-tinan nian SIN. tinak
anula
VERBU Hasai tiha; halakon buat
nia kbiit ka validade. SIN. kasu
anulasaun SUBSTANTIVU
Anunsiasaun
SUBSTANTIVU Festa loron 25 Marsu
nian iha kalendriu litrjiku,
neeb selebra lia-foun ida
neeb Anju Gabril hatoo ba
Maria Santsima kona-ba atu
sai Mesias Nia inan.
annsiu
SUBSTANTIVU 1. Lia neeb ita f
sai, liuliu ba pbliku.
2. Lia-tatoli neeb ita publika
iha jornl laran, ka liuhosi
rdiu ka televizaun.
anxova (ikan-)
SUBSTANTI VU Ikan espsie ida
neeb kiik, lotuk no meer
loos, populr nuudar ikan-lata.
ap
SUBSTANTIVU Ttulu familir hodi
has ita-nia aman. SI N. pap,
pai
apaga
VERBU Halakon buat neeb ita
hakerek, hatui ka grava tiha
ona.
apagadr
SUBSTANTIVU Borraxa ka hena atu
apaga hakerek.
apaixonadu ~ apaixonada f.
ADJETIVU Neeb iha paixaun;
neeb hatudu paixaun.
apaizana
ADVRBIU Ho roupa sivl ka baibain
nian.
ADJETIVU Neeb hatais sivl.
aparadr
SUBSTANTI VU Armriu kraik ida
neeb uza hodi rai bikan no
sasn seluk ba meza iha sala-
jantr.
aparellu
SUBSTANTIVU Instrumentu natoon
ba ati vi dade ruma. SIN.
utensliu
aparnsia
SUBSTANTIVU Ida neeb mosu iha
ita-nia oin, forma sensivel; buat
ka ema nia aspetu liur nian.
SIN. kamosuk
EZ. Maski Mateus nia aparnsia
kalma, nia afinl ema nervozu-
aat.
aparente
ADJETIVU (Buat) neeb aparese
deit, sein ita hatene se loos ka
lae.
E Z . Tr i bunl sei hal o
i n v e s t i ga s a u n k o n a - ba
komersiante nee nia falnsia
aparente.
aparentemente ADVRBIU
aparese
VERBU Hah mosu mai ka sai mai
liur. SIN. tadu, mosu
EZ. Ninia ulun aparese maib isin-
lolon ita la haree.
aparisaun
SUBSTANTIVU 1. Hahalok aparese ka
tadu nian. SIN. tataduk
2. Ema ka buat sobrenaturl
neeb mosu ba ema ruma.
30
EZ. Bibi-atan nain-tolu hetan
aparisaun Ita Nai-Feto nian iha
Ftima, Portugl, iha tinan 1917.
apartadu
SUBSTANTIVU Kaixa kiik iha didin-
lolon ho xave neeb uma-
korreiu aluga ba ema ka klibur
ida atu simu sira-nia korreiu
iha laran. SIN. kaixa postl
apatia
SUBSTANTIVU 1. Hahalok sente la
iha enerjia, isin-maten no la iha
reasaun ba buat sira neeb
akontese.
2. Kondisaun la liga ka
importa, biar importante, no
sai baruk-teen, nunka hakarak
halo buat ida.
aptiku ~ aptika f.
ADJETIVU
apelasaun
SUBSTANTI VU Hahalok husu ba
tribunl atu haree fali sentensa
ruma neeb hamonu tiha ona
ba sala-nain ida.
apelidu
SUBSTANTIVU Naran neeb ema
ida-idak simu hosi nia famlia
no baibain tau iha kotuk. SIN.
naran-famlia, naran-dikin
EZ. Jaime Soares (Soares nee
Jaime nia apelidu).
apndise
SUBSTANTIVU 1. Katesik ka seksaun
iha livru nia rohan neeb f
informasaun liutn ka hatoo
dokumentu ruma.
2. Tubu kiik ho ibun taka
neeb moris sai hosi ema nia
laran-metan.
apendisite
SUBSTANTI VU Moras ida neeb
mosu bainhira ema nia
apndise kona infesaun.
aperitivu
SUBSTANTI VU Hemun alkliku
neeb ema look ba bainaka
molok han meiudia ka kalan,
atu loke apetite.
aperta
VERBU Hanehan too fatin la iha
ona.
apetite
SUBSTANTIVU Ema nia hakarak atu
han ai-han neeb diak; ema
nia gostu ba han.
apetitozu ~ apetitoza f.
ADJETIVU
apezarde
PREPOZISAUN Maski iha..., maski
iha problema kona-ba...
E Z . Sira konsege mai Dili
apezarde anin-fuik no bee-sae.
apkola
ADJETIVU Kona-ba apikultura.
SUBSTANTIVU Ema neeb hakiak
bani. SIN. makiak-bani
apikultura
SUBSTANTIVU Knaar hakiak bani.
apita
VERBU 1. Huu apitu.
2. Hanehan karreta nia apitu
atu f sinl.
apitu
S U B S T A NT I V U 1. Instrumentu
kiikoan hanesan kafui, halo
hosi besi-asu, neeb ema huu
atu dada ema seluk ka asu nia
atensaun.
2. Aparellu karreta nian neeb
halo tarutu makaas atu dada
ema sira-nia atensaun.
aplaude
VERBU Basa liman hodi hahii ka
foti ema ida, liuliu artista ka
desportista.
EZ. Ema hotu aplaude artista nee
tanba nia hananu kaps loos.
31
aplauzu SUBSTANTIVU; SIN. basa-
liman
aplika
VERBU Tau nuudar remdiu ka
sasukat neeb serve. SIN.
hasera
EZ. Ita bele aplika prinspiu nee
ba problema sira neeb ita
seidauk rezolve.
aplikasaun SUBSTANTIVU; SIN.
haseran
Apodeti
SUBSTANTIVU 1. Sigla ba ttulu
portugs Associao Popular
Democrtica Timorense, neeb
partidu poltiku ida-neeb, iha
tinan 1974 no 1975, haliis ba
integrasaun ho Repblika
Indonzia.
2. Membru hosi partidu nee.
apoia
VERBU F apoiu.
apoiu
SUBSTANTIVU Tulun neeb ita f ba
ema ruma atu halao knaar
ruma, selae atu tahan ho susar
ruma.
apoia SUBSTANTIVU
apoiante
SUBSTANTIVU Ema neeb f apoiu.
aplise (-seguru)
SUBSTANTIVU Dokumentu ka surat
neeb ita simu bainhira hola
kontratu seguru nian.
aponta
VERBU 1. See kilat.
2. Hatudu ho liman-fuan.
aportugezadu ~ aportugezada
f.
ADJETIVU 1. Neeb sai tiha ona
hanesan Portugs sira, tuir
sira-nia kostume sira no ms
koalia sira-nia lian.
2. (Dalen) neeb hetan tiha
ona influnsia makaas hosi lia-
portugs.
apstata
SUBSTANTIVU Ema neeb soe hela
nia relijiaun atu hakohak
relijiaun seluk.
apostata
VERBU Soe hela ita-nia relijiaun
atu hakohak ida seluk.
apostazia SUBSTANTIVU
apostoladu
SUBSTANTIVU Knaar ka atividade
ruma kona-ba halekar fiar
sarani.
apstolu
SUBSTANTIVU Ida hosi eskolante
nain sanulu-resin-rua Jezs
Kristu nian neeb Nia hili atu
halekar fiar sarani ba mundu
tomak.
apostliku ~ apostlika f.
ADJETIVU
apstrofu
SUBSTANTI VU Tadak-hakerek ho
forma hanesan vrgula tau iha
leten (). Iha lia-tetun apstrofu
nee kapa-tatolan nia sinl
neeb mosu iha liafuan
hanesan sae, too, diak.
aprende
VERBU Buka-hatene kona-ba buat
ruma hodi halo tuir ema ida
neeb hatene ona, selae hodi
estuda, lee livru, halo kursu
nst. SIN. lota
EZ. Ema moris nunka para atu
aprende.
aprends ms badain-
aprends
SUBSTANTIVU Ema neeb foin hah
aprende knaar ka ofsiu ruma.
SIN. badain-maklotak
E Z . Badain-mestre haruka nia
aprends atu hadia torneira nee.
32
aprendizajen
SUBSTANTIVU 1. Hahalok ka
atividade aprende nian. SIN.
lalotak
2. Treinu ka formasaun neeb
aprends ida simu iha serbisu-
fatin hodi halo tuir badain ida.
apresia
VERBU 1. F folin ba buat ruma
neeb ema halo. SIN. koet
2. Husu ka buka-hatene buat
ida nia folin. SIN. hadasin
apresiasaun SUBSTANTIVU ;
SIN. (1) kakoet; (2) hadasin
aprezenta
VERBU 1. Lori mai ka hatudu buat
ruma ba ema seluk atu haree;
hatada buat ruma. SIN. hatoo
E Z . Hau aprezenta hau nia
kumprimentus ba bainaka sira.
2. Lori ema ruma atu hasoru
malu ba dala uluk ho ema ida
neeb nia seidauk koese.
aprezentasaun SUBSTANTIVU ;
SIN. hatoon
a p r e z e n t a d r ~
aprezentadora f.
SUBSTANTI VU 1. Ema neeb
aprezenta. SIN. matook
2. Ema neeb aprezenta
programa rdiu ka televizaun
nian.
apropriadu ~ apropriada f.
ADJETIVU Neeb natoon ka serve
ba situasaun ka kazu partikulr
ida.
EZ. Ita tenke hili ttulu apropriadu
ba livru foun.
aprova
VERBU Simu atubele halao loloos.
EZ. Parlamentu seidauk aprova lei
kona-ba funsionamentu pbliku.
aprovasaun SUBSTANTIVU
aproveita
VERBU 1. Uza hodi hetan kadiak
ka vantajen hosi buat ruma;
hasai proveitu; lukra ho buat
ruma.
EZ. Diak liu imi aproveita tempu
livre hotu-hotu ba estuda.
2. (ho sentidu negativu) Hetan
vantajen ka lukru hosi ema
seluk nia esforsu ka serbisu atu
ita lalika hakaas an. SIN.
esplora
aproveitamentu SUBSTANTIVU
aptidaun
SUBSTANTIVU 1. Kapasidade ka jeitu
atu halo buat ida.
1. Kapasidade atu aprende
lailais.
r
SUBSTANTIVU 1. Kakahur ka mistura
hosi oksijniu no gs sira seluk
neeb tama-sai hosi inus no
ibun bainhira ita dada iis ka
ida neeb forma atmosfera rai
nian. SIN. anin
2. Aparnsia, aspetu.
3. Vlvula iha karreta nia motr
neeb kontrola anin neeb
tama ba laran. ka gs neeb
iha roda karreta ka motr nia
laran.
arabi ms rabe
ADJETIVU 1. Rai-Arbia nian.
2. Neeb koalia lia-arabi.
SUBSTANTIVU 1. Ema Arbia.
2. Ema neeb koalia arabi
nuudar nia dalen-inan maski
las ema Arbia.
3. (lia-arabi) Dalen rai-Arbia
nian, neeb Izlaun mak
halekar ba Lorosae Klarak
besik tomak, ba frika Norte
no ms (iha Otas Klarak) ba
rai-Sislia, rai-Malta, rai-Espaa
no rai-Portugl hotu. Maski lia-
arabi la koalia ona iha rai-
Portugl, lia-portugs sei iha
33
liafuan barak neeb mai hosi
lia-arabi nee, no sira barak
tama ms ba lia-tetun, nuudar
ezemplu al f ase, azei tona,
tmara, sapatu, refein, meskita,
alfndega. Li afuan arabi
seluseluk tama ba lia-tetun
liuhosi lia-malaiu, n.e. kaben,
ukun, sarani.
Arbia (rai-)
SUBSTANTIVU Pennsula boot ida iha
zia Loromonu.
Arbia Saudita mak estadu
boot liu iha zona nee.
Arafura (Tasi-)
SUBSTANTIVU Tasi luan ida iha rai-
Timr, rai-Austrlia, no rai-Gin
Foun nia leet.
aramaiku ~ aramaika f.
SUBSTANTIVU (lia-aramaiku) Dalen
semtiku ida, nakmaluk ho lia-
ebreu no lia-arabi, neeb
horiuluk koalia iha rai-Sria,
r ai - Pal est i na no r ai -
Mezopotmia (Irake ohin nian)
maib neeb ohin loron ema
sarani uitoan deit koalia iha
rai-Irake nia parte norte no
ms iha knua tolu besik
Damasku iha rai-Sria.
Lia-siraku nee Ita Nai Jezs
Kristu Nia lian-inan. SI N. lia-
siraku
ADJETIVU Kona-ba lia-aramaiku.
SIN. siraku
arame
SUBSTANTIVU 1. Fiu-besi.
EZ. Gerrilleiru nee nia limafuan
kotu tanba uluk ema kesi ho
arame.
2. Liafuan neeb tempu uluk
ema uza atu dehan telefone.
arbiru
ADJETIVU/ADVRBIU Naranaran deit
ka la tuir regra ida be loos.
E Z . Ladn diak bainhira ema
koalia arbiru, la iha hun ho
rohan.
arbitra
VERBU Tesi lia; halo arbitrajen.
arbitrajen
SUBSTANTIVU 1. Hahalok tesi lia
kona-ba asuntu ruma.
2. Hahalok kontrola ka tau
matan ba jogu ruma iha
kampu.
arbitrriu ~ arbitrria f.
ADJETIVU Neeb la bazeia ba
planu ka sistema ida, neeb
ema hili naran deit.
arbitrariedade SUBSTANTIVU
rbitru
SUBSTANTIVU 1. Ema neeb tesi lia
ka halo arbitrajen. SIN. tesi-lia
nain
2. Ema neeb kontrola jogu
hodi tuir regra hotu neeb iha.
arboriza
VERBU Kuda ai-hun, alas ka ai-
laran iha rai ida neeb maran
no ai la iha ka ladn iha. SIN.
hahalas
arborizasaun
SUBSTANTIVU Hahalok hahalas nian.
SIN. hahalas
ardzia (fatuk-)
SUBSTANTIVU 1. Fatuk kr-metan
ida neeb nakfera lailais ba
dalas mihis no serve ba halo
uma-kakuluk ka atu halo
kuadru-metan neeb mestre
sira hakerek iha laran hodi
hanorin alunu sira.
2. Fatuk-ardzia dalas ida iha
kuadru ai nia laran neeb
alunu sira ulukliu uza hodi
hakerek iha leten. hanesan
rea
34
SUBSTANTIVU 1. Rai balun ida. SIN.
rai-balun, zona
2. Atividade ka asuntu partikulr
ida.
EZ. Hau-nia alin halo estudu oioin
iha rea botnika.
arena
SUBSTANTIVU Fatin pbliku ida ba
desportu ka komsiu neeb
ema barabarak bele tama b.
argamasa
SUBSTANTIVU Simentu kahur rai-
henek, bee, hodi kaer fatuk. SIN.
simentu-masa
argola
SUBSTANTIVU 1. Leun ida halo hosi
besi, plstiku ka masa.
2. Besi leun neeb ema monta
i ha kabel ak i ha kampu
basketebl nian.
argolia
SUBSTANTIVU Brinku hodi hafutar
tilun.
argumenta
VERBU Haksesuk ka diskute malu
hodi defende ideia ida ka buka
lia-loos.
argumentasaun SUBSTANTIVU
argumentu
SUBSTANTIVU Razaun sira neeb
ema hatoo atu hatudu se
hahesuk ka afirmasaun ida loos
ka lae, se tuir ljika ka lae.
EZ.Susar atu hatn ba kolega nee
nia argumentu, neeb ljiku
tebetebes.
ria
SUBSTANTIVU Kantiga ida ba lian
ida deit iha pera laran.
aristokrasia
SUBSTANTIVU 1. Governu iha neeb
ema diak no matenek liu hotu
mak ukun.
2. Klase dato ka nobre sira-
nian.
3. Dato sira neeb ukun rain
ida.
aristokrtiku ~ aristokrtika f.
ADJETIVU
aristokrata
ADJETIVU 1. Ema ida neeb
pertense ba aristokrasia. SIN.
dato
2. Ema neeb ketak ho ema
seluk ho nia kbiit, valr, mritu
iha rea ruma.
EZ. Amlia Rodrigues aristokrata
fadu nian loos.
aritmtika
SUBSTANTIVU Sinsia neeb estuda
nmeru sira no sira-nia lalaok.
aristokrtiku ~ aristokrtika f.
ADJETIVU
Arjlia (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
frika Norte.
arjelinu ~ arjelina f.
ADJETIVU Rai-Arjlia nian.
SUBSTANTIVU Ema Arjlia.
Arjentina (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
Amrika Sl.
arjentinu ~ arjentina f.
ADJETIVU Rai-Arjentina nian.
SUBSTANTIVU Ema Arjentina.
arjila
SUBSTANTIVU Tahu neeb ema uza
hodi halo kusi, xikra, bikan nst.
SIN. rai-mean
arkada
SUBSTANTIVU Arku latar ka fileira
rua rabat malu.
arkaiku ~ arkaika f.
ADJETIVU Neeb tuan no baibain
ema la uza ona, maski sei bele
serve ba uzu ruma.
arkazmu
35
SUBSTANTIVU Karakter ka feisaun
arkaiku.
arkanju
SUBSTANTIVU Anju mahuluk, neeb
makaas liu anju baibain sira.
arkelogu ~ arkeloga f.
SUBSTANTIVU Ema matenek
arkeolojia.
arkeolojia
SUBSTANTIVU Sinsia neeb estuda
kona-ba kultura no sivilizasaun
lakin ka antigu neeb kleur
ona lakon maib bele hatene
liuhosi sasouk ka eskavasaun
atu kee sai sasn tuan
hanesan uma-sobun, bikan,
xikra, surik nst.
arkeoljiku ~ arkeoljika f.
ADJETIVU
arkidioseze
SUBSTANTIVU Dioseze mahuluk ka
prinsipl, neeb arsebispu ida
mak ukun.
arkidiosezanu ~ arkidosezana
f. ADJETIVU
arkiplagu
SUBSTANTIVU Rai-kotun ka illa lubun
ida. SIN. nusa-lubun
EZ. Rai-Timr halo parte Nusa-
Lubun Malaiu.
arkitetu ~ arkiteta f.
SUBSTANTIVU Ema matenek arkitetura
neeb dezea uma no hariin
oioin.
arkitetura
SUBSTANTIVU Arte kona-ba dezea
uma no hariin oioin.
arkitetniku ~ arkitetnika f.
ADJETIVU
arkiva
VERBU Tau ka rai iha arkiva.
arkivamentu SUBSTANTIVU
arkivista
SUBSTANTI VU Ema neeb hola
konta arkivu.
arkivu
SUBSTANTIVU 1. Fatin hodi haloot
dokumentu oioin.
2. Dokumentu sira neeb ema
rai hamutuk, baibain kona-ba
asuntu ida (bele uma tomak ka
armriu deit).
arkiva VERBU
arku
SUBSTANTIVU Hariin ka estrutura
ida ho tutun leuk no fatuk-riin
rua sorin-sorin. SIN. kleun
arkuiris
SUBSTANTIVU Kleun ka arku ho kr
oioin neeb dala ruma mosu
iha kalohan leten bainhira udan
tiha. SIN. baur
arma
SUBSTANTIVU Buat ida neeb ema
uza atu hakanek ka oho ema
seluk, liuliu iha funu laran;
tarak no kroat ka kilat.
VERBU F arma ba.
armadilla
SUBSTANTI VU Ai-lulun ka rede
neeb ema hatuur ka tara atu
kaer balada fuik hanesan leki,
bibi-rusa, manu-fuik, laho, nst.
SIN. lasu, sula
2. Lasu neeb inimigu sira tau
iha dalan atubele oho funu-
balun sira ka atu kaer sira.
armamentu
SUBSTANTIVU 1. Hahalok f arma ba
ema atu uza.
2. Arma oioin, liuliu funu nian.
armriu
SUBSTANTIVU Fatin hosi ai, plstiku,
vidru ka besi neeb ema uza
atu rai ka haloot roupa, bikan
ka sasn seluseluk iha laran.
armazein
36
SUBSTANTIVU Uma luan boot ida ho
fatin atu rai besi, ai, simentu,
kilat, ka merkadorias atu faan.
armistsiu
SUBSTANTI VU Akordu ka lia-ida
kona-ba hapara funu.
Armnia (rai-)
SUBST ANT I V U Rain no estadu
kiikoan iha iha zia Loromonu.
armniu ~ armnia f.
ADJETIVU Rai-Armnia nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Armnia.
2. (lia-armniu) Dalren rai-
Armnia nian.
E Z . Iha Funu Mundil Dahuluk
povu armniu sai vtima ba
jenosdiu ida neeb governu
turku mak halao.
armonia
SUBSTANTIVU Simu malu ho lian
kaps loos, lian ida ka neon-
laran simu malu hodi moris iha
hakmatek nia laran.
aromoniza VERBU
armonizasaun SUBSTANTIVU
aroma
SUBSTANTIVU Iis diak hahn nian.
aromatiza
VERBU Tempra hahn iha fbrika
ka loja molok faan ba pbliku.
aromatizadu ~ aromatizada f.
ADJETIVU
aromatizasaun SUBSTANTIVU
arpa
SUBSTANTIVU Instrumentu muzikl
ho forma triangulr no talin
barak neeb ema kebit hodi
toka.
arraaseu
SUBSTANTI VU Edifsiu ho andr
tetek malu barabarak neeb
harii iha sidade boot sira. SIN.
makoir-lalehan
arranja
VERBU 1. Tau halodidiak iha fatin
sira. SIN. haklatar, arruma
EZ. Arranja ai-funan roza iha jarra
vidru ida.
2. Prepara halodidiak ema
ruma nia hatais halo kabeer,
sui fuuk kabeer nst..
arranju SUBSTANTIVU; SIN. haklatar
arraska
VERBU 1. Hetan susar.
2. La iha buat ida neeb ita
presiza. SIN. kuran
E Z . Iha zona neeb ema sira
arraska bee.
arrasta ms rasta
VERBU Lori ka dada tuir kotuk ho
liman. SIN. dasa
arrastadeira
SUBSTANTIVU 1. Fatin ida ba moras
todan sira uza ba tee ka mii iha
kama.
2. Automovel kiik neeb lao
hakdasak ka rabat hela ba rai.
arredores
SUBSTANTIVU Zona haleu fatin ida,
liuliu haleu uma, knua, vila ka
sidade. SIN. sorisorin
arrepende
VERBU Hakarak atu fila ba dalan
loos liutiha sala. SIN. hanoin-
hikas
arrependidu ~ arrependida f.
ADJETIVU (Ema sala-nain) neeb
hakarak fila ba dalan loos, soe
tiha buat aat uluk nian. SIN.
hanoin-hikas
arrependimentu SUBSTANTIVU
arrogante
ADJETIVU Neeb hatudu ka foti an
nuudar ema makaas ka
matenek ida. SIN. foti-an, hiit-
an, matan-aas
arrognsia SUBSTANTIVU
arrota
37
VERBU Hasai gs hosi estmagu
liuhosi ibun ho tarutu, bainhira
ema bosu demais ka sente
laran-sae. SIN. hamseru
arrotu SUBSTANTIVU;
SIN. hamserun
arruma
VERBU Tau sasn hamutuk iha
fatin ida.
arrumasaun SUBSTANTIVU
arsebispu
SUBSTANTIVU Ambispu mahuluk;
bispu neeb ukun arkidioseze
ka provnsia Kreda nian.
arsenl
SUBSTANTI VU Fatin ba rai kilat,
kilat-musan, morteiru no
materil seluseluk funu nian.
arsniku
SUBSTANTIVU Venenu makaas ida,
neeb oho balada ka ema hodi
halo sira terus ladiak.
arte
SUBSTANTI VU 1. Atividade halo
sasn furak ho liman, n.e.
retratu ka esttua.
2. Sasn furak ka lotuk neeb
halo ho liman.
3. Jeitu boot hodi halo buat
ruma, n.e. arte tein nian.
Arte furak sira nee naran
jerl neeb ita f ba atividade
hanesan literatura, mzika,
drama, pintura no eskultura.
NOTA: Keta konfunde liafuan
rua neeb nia signifikadu
lahanesan, mak arte no arti.
artefaktu
SUBSTANTIVU Objetu arte nian, buat
ida neeb ema halo ho arte.
SIN. liman-fatin
artria
SUBSTANTIVU Uat boot ka mahuluk
iha isin laran neeb hasuli
raan. SIN. raan-uat, raan-abut
arteril ADJETIVU
arti
SUBSTANTIVU (Liafuan) katak saida,
hakarak hatete saida. SI N.
signifikadu
EZ. Liafuan ingls nee nia arti
saida?
NOTA: Keta konfunde liafuan
rua neeb nia signifikadu
lahanesan, mak arte no arti.
artifisil
ADJETIVU 1. Neeb las naturl.
2. Neeb ema mak halo.
artifisialidade SUBSTANTIVU
artigu
SUBSTANTIVU 1. Objetu ida deit,
buat partikulr ida.
2. Hakerek naruk ida iha jornl,
revista ka livru nia laran.
3. Ukun-fuan nia katesik ka
seksaun ida.
rtiku ~ rtika f.
ADJETIVU Kona-ba Polu Norte.
Tasi rtiku, tasi ida-neeb
haleu Polu Norte.
artillaria
S UBS T A NT I V U Kilat boot sira,
hanesan kaaun no morteiru,
neeb forsa militr ka maria
mak uza iha funu .
artista
SUBSTANTIVU 1. Ema neeb halo
arte.
2. Ema neeb halo pintura. SIN.
pintr
3. Ema neeb hananu, dansa
ka halo drama iha teatru,
sinema ka televizaun.
artstiku ~ artstika f.
ADJETIVU
artrite
38
SUBSTANTI VU Moras ruin-fukun
bubu.
artrtiku ~ artrtika f.
ADJETIVU
Aruba (rai-)
SUBSTANTIVU Rai-kotun no estadu
kiikoan iha iha Tasi-Antillas.
arubanu ~ arubana f.
ADJETIVU Rai-Aruba nian.
SUBSTANTIVU Ema Aruba.
asafraun
SUBSTANTIVU 1. Ai-funan espsie
ida ho ptala kinur.
2. Ai-funan nee nia uut kinur,
neeb ema uza atu hakr no
tempra hahean, liuliu etu. SIN.
kunir
asalta
VERBU 1. Ataka ema ka fatin ida
lah nain hatene ka biban
prepara an. SIN. ratan
2. Selok ema nia uma ka
hakarak ka tama tekiteki nain
la hatene.
asaltante
SUBSTANTIVU Ema neeb asalta.
S I N . atakante, asaltante,
agresr, makratan
asaltu
SUBSTANTI VU Hahalok asalta ka
ratan.
asasina
VERBU Oho ema ruma, liuliu ema-
boot ka ema naran-boot.
asasniu SUBSTANTIVU
asasnu ~ asasina f.
SUBSTANTIVU Ema ida neeb oho
ema seluk ho intensaun rasik
ka haruka ema seluk mak oho.
SIN. mahohok, ohodr
ADJETIVU Neeb asasina. SIN.
liman-raan, liman-mean
asaun
SUBSTANTIVU 1. Babook ka
movimentu fziku ida.
2. Hahalok neeb ita halao ba
motivu partikulr ida, ka ho
objetivu partikulr.
3. Osan neeb ema investe ba
kompaia ida atubele hetan
lukru kadavs ka ikusmai. SIN.
sahin
asdiu
SUBSTANTI VU Hakole ka haterus
ema ida hodi buka obriga nia
atu halo buat ruma neeb nia
lakohi halo.
Asdiu seksul mak haterus
seksul neeb ema ida halo,
liuliu mane halo hasoru feto.
asegura
VERBU F serteza kona-ba buat
ruma. SIN. hatebes, garante
EZ. Ami bele asegura katak sasn
sira-nee sei too iha neeb.
aseleradr
SUBSTANTIVU Pedl iha parte liman
karuk volante okos neeb
kondutr sama atu halo karreta
halai makaas. SIN. malais
asembleia
SUBSTANTIVU 1. Ema barak halibur
malu liuliu iha eskola, kuartl
ka uma-kreda. SIN. lalibur
2. Konsellu boot governu nian.
asentu
1
SUBSTANTIVU 1. Maneira koalia
dalen ida. SIN. lalakun
E Z . Sr. Jacques koalia tetun
asentu franss tanba nia ema
Fransa.
2. (iha lingustika) Lian nia forsa
neeb ita f ba vogl iha slaba
ida dada liu duk vogl iha
slaba seluseluk.
3. Tadak-hakerek neeb uza
ati hatudu katak letra ida nia
lalakar ka pronnsia seluk ka la
hanesan baibain. Hodi hakerek
lia-tetun ita uza asentu agudu
39
atu hatudu asentuasaun
irregulr, n.e. iha liafuan kaf
no kmara.
4. Forsa ka importnsia neeb
ita f ba buat ruma hodi koalia
ka hakerek.
asentu
2
SUBSTANTIVU Fatin atubele tuur.
SIN. tuur-fatin
asesaun
S UBS T A NT I V U Sentidu ka arti
partikulr ida bainhira liafuan
ida soi arti oioin. Nuudar
ezemplu liafuan lalehan iha
asetasaun rua, ida mak espasu
tomak iha rai nia leten, ida
seluk maka Maromak Nia hela-
fatin. Arti rua nee la hanesan
deit. Iha disionriu ida-nee
liafuan sira-nia asesaun oioin
ami marka ho nmeru 1., 2.,
3., nst.
asesivel
ADJETIVU Neeb bele too b ka
hetan lailais. SI N. too-belek,
alkansavel
EZ. Aldeia sira hotu iha Timor-
Leste oras nee asesivel tanba
ema b-mai ho fasil.
asesibilidade SUBSTANTIVU
asesr ~ asesora f.
SUBSTANTI VU Ema neeb ajuda
instituisaun ka eskritriu ida ho
n i n i a ma t e n e k n o
espesializasaun tknika iha
matria ruma neeb nia
domina. SIN. konsultadr
asfaltu
SUBSTANTIVU Breu metan halo hosi
petrleu neeb uza atu taka
dalan ka halimar-fatin.
asidente
SUBSTANTIVU Buat neeb mosu
lah planu ka derrepente deit.
SIN. dezgrasa, azr
EZ. Karreta xoke malu nee
asidente, katak la iha intensaun
maib akontese duni.
asidentl ADJETIVU
sidu
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Substnsia)
neeb siin hanesan derok-been
ka tua-siik. SIN. buat-siin
asids SUBSTANTIVU
asimila
VERBU Halo sai hanesan.
EZ. Ema neeb mai hosi liur
tenke asimila an ba ita-nia
kultura.
asimilasaun SUBSTANTIVU
asina
VERBU Tau naran iha surat-tahan
ka dokumentu ruma nuudar
kompromisu.
Asina revista ida katak asina
surat no f osan atubele simu
revista nia nmeru ida-idak
bainhira publika tiha.
Asi na surat, espresaun
eufemstika, katak b sentina-
boot.
asinatura SUBSTANTIVU
asionista
SUBSTANTIVU Ema ida neeb soi
sahin ka asaun komersil.
asistente
SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Ema) neeb
tulun ka sirin. SIN. maksirin
asistnsia SUBSTANTIVU
asor (ai-)
SUBSTANTIVU Ai-horis neeb ema
Timr balun gosta kuda iha
uma oin, iha fuan kiik maib
midar, labarik sira gosta kuu
atu han ka manu-fuik sira gosta
han nia. Iha espsie rua, maka
ai asor-metan (Eugenia aquea)
no ai asor-mutin (Eugenia
jambos).
40
Asores (rai-, Nusar-)
SUBSTANTIVU Nusa-lubun kiik iha
Tasi-Boot Atlntiku, neeb
provnsia Portugl nian.
asorianu ~ asoriana f.
ADJETIVU Rai-Asores nian.
SUBSTANTIVU Ema Asores.
asosiasaun
SUBSTANTIVU Ema barak buka malu
ka halibur hamutuk iha fatin
ida atu halao atividade oioin
ka atu proteje interese sira
neeb sira fahe lisuk. SIN.
k l i b u r , s o s i e d a d e ,
organizasaun
aspas
S UBS T A NT I V U Tadak ka sinl
hanesan vrgula rua nakfilak
neeb tau iha leten uluk-ba no
tuir liafuan, baibain ho sinl ()
no hafoin ().
EZ. Maukinta dehan: Halai, halai,
inimigu mai daudaun.
aspetu
SUBSTANTI VU 1 . Kamosuk ka
aparnsia liur nian.
EZ. Ema nee nia aspetu diak
loos.
2. Parte hosi buat ruma, ho
sentidu abstratu.
EZ. Problema nee iha aspetu
barak.
aspirante
SUBSTANTIVU Ema neeb foin tama
orden relijioza ka militr no
ulun-boot sira seidauk simu
nuudar membru.
aspirantadu
SUBSTANTIVU Aspirante nia tempu
koko vokasaun nian ka estjiu.
aspirasaun
SUBSTANTIVU Meta ka alvu neeb
ita hakarak atu too b.
aspirina
SUBSTANTIVU Ai-moruk baibain nian
neeb ema hemu atu halakon
moras kmaan oioin.
asterisku
SUBSTANTIVU Smbolu (*) neeb
uza iha hakerek no imprime.
asteroide
SUBSTANTIVU Bola fatuk sira ida
neeb nakdulas haleu Loro
iha rbita entre planeta Marte
no Jpiter nia klaran. SIN.
planeta-oan
astrlogu ~ astrloga f.
SUBSTANTIVU Ema matenek
astronomia.
astrolojia
SUBSTANTIVU Estudu kona-ba oins
maka fitun no planeta sira-nia
halain iha lalehan hamkona ita
ema nia moris, hodi f rahun
diak ka aat.
2. Mtodu siik futuru hodi
lehat fitun sira-nia halain.
EZ. Sientista, liuliu astrnomu
sira, haree astrolojia nuudar
superstisaun, las sinsia tuir
loos.
astroljiku ~ astroljika f.
ADJETIVU
astronauta
SUBSTANTIVU Ema ida neeb sae
fogetaun hodi halo viajen iha
espasu-liur.
astronomia
SUBSTANTI VU Estudu sientfiku
kona-ba fitun sira no planeta
sira.
astronmiku ~ astronmika f.
ADJETIVU
astrnomu ~ astrnoma f.
SUBSTANTIVU Ema matenek
astronomia.
asu
SUBSTANTIVU 1. Balada maksusuk
ida neeb ema hakiak ka
41
hamaus atu hein uma ka lori
ba soro.
2. Lia-tolok ba ema laran-foer
neeb ita hakribi.
asuain ms asubain
SUBSTANTIVU 1. Ema ida neeb
luta iha funu laran. SIN. funu-
nain
2. Ema neeb luta ba
libertasaun povu nian.
3. Ema aten-barani loos. SIN.
eroi
NOTA: Iha tetun-terik liafuan
nee iha forma seluk, maka
asuwain
asu-hein
SUBSTANTIVU Asu siak neeb hein
ema nia uma ka sasn. SIN.
asu-guarda, asu-mahein
asu-kutun
SUBSTANTIVU Kutun kiikoan neeb
belit ba balada nia fulun
atubele susu nia raan, hodi
halo balada nee sente isin-
katar. SIN. mela
EZ. Asu no busa barak iha asu-
kutun.
asuliar
SUBSTANTI VU Ema ida neeb
serbisu iha fatin pbliku, toos,
natar ka iha plantasaun ruma.
SIN. serbisu-nain, traballadr
Asunsaun
S UB S T A NT I V U Festa loron 1.5
Agostu nian, neeb tinan-tinan
f-hanoin fali kona-ba Nai
Maromak foti Ita-Nai Feto isin
ho klamar sae ba lalehan
liutiha nia mate.
asuntu
SUBSTANTI VU Lia ka problema
neeb ita trata, baberak ka
konsidera.
EZ. Ami sei halibur malu atu trata
asuntu familir oioin.
asu-oan
SUBSTANTIVU 1. Asu neeb foin
moris.
2. Asu kiik.
ata
SUBSTANTIVU Hakerek kona-ba buat
hotu neeb ema koalia ka
trata i ha reuni aun ka
konfernsia ida nia laran.
Atabae (rai-)
SUBSTANTIVU Vila no subdistritu
Bobonaru nian entre Maliana
ho Atsabe ni a kl aran.
Populasaun sira koalia dalen
kemak no bunak.
ataka
VERBU 1. Uza violnsia hasoru
ema atu hakanek ka oho nia.
SIN. ratan
2. Kritika makaas ema ruma
tanba hanoin ruma.
3. (Iha desportu) avansa ba oin
atu hatama golu ka buka
pontu.
atake SUBSTANTIVU; SIN. raratan
Atambua (rai-)
SUBSTANTIVU Vila dalen-tetun Timr
Loromonu nian, neeb nakfati
besik rai-ketan ho Timor-Leste.
atan-hau ms ata-hau
SUBSTANTI VU Ttulu haraik-an
neeb ema uza atu troka
pronome emak hau bainhira
koalia ho ema boot ida, liuliu
membru hosi kleru, no ms
bainhira reza.
EZ. Amu bispu, atan-hau mai atu
konfesa.
atadu
SUBSTANTIVU Barata oin ida neeb
kiik.
ataurense
ADJETIVU Rai-Ataru nian.
SUBSTANTIVU Ema Ataru.
42
Ataru (rai-)
SUBSTANTIVU Rai-kotun kiik Timor-
Leste nian ida iha tasi-feto
neeb nakfati iha sidade Dili
nia oin no rai-Alor no rai-Wetar
sira-nia leet.
at
ADVRBIU Liafuan ida neeb ita
uza hodi haktemik hahalok ida
neeb halo ita hakfodak ka
sente hirus.
EZ. Hau la fiar nia at bele baku
fali nia aman!
PREPOZISAUN Too. (Uza deit iha
espresaun balu neeb ita dada
hosi lia-portugs, n.e. a t
aman, atelogu)
atezmu
SUBSTANTIVU Doutrina ka filozofia
neeb la simu katak Maromak
iha duni.
aten
SUBSTANTIVU Organ boot ida ita-nia
isin laran, besik fuan, neeb
hamoos ita-nia raan no tulun
estmagu atu dijere hahn.
aten-barani
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Kualidade) la
tauk buat ida. SIN. aten-boot
aten-book
SUBSTANTIVU Organ kaduak ida iha
hirus-matan laran neeb ema
no balada sira presiza atubele
dada iis. SIN. bobon, pulmaun
atende
VERBU Hakbesik atu tulun. SI N.
sirin
aten-moras
ADJETIVU Neeb rai kuna no buka
atu vinga an. SIN. vingadr
aten-raak
SUBSTANTIVU Organ ida iha ita-nia
isin laran, besik estmagu,
ne'eb husik ita-nia raan iha
kondisaun diak. SIN. ook
atensaun
SUBSTANTIVU See tilun, tau matan
ka loke neon ba buat ruma.
atensiozu ~ atensioza f.
ADJETIVU Neeb f atensaun boot
ba ema seluk nia dignidade ka
nesesidade. SIN. laran-murak
atentadu
SUBSTANTIVU Atake fziku ba ema
ida, ho kasinar ka intensaun
atu oho nia.
ateu ~ ateia f.
ADJETIVU 1. Neeb nega Nai
Maromak.
2. Atezmu nian, kona-ba
atezmu.
SUBSTANTIVU Ema neeb lakohi fiar
ba Maromak ka f ulun ba Nia
ukun.
atis
SUBSTANTI VU Instrumentu ida
neeb ema uza atu soru tais.
atitude
SUBSTANTIVU Maneira hanoin kona-
ba buat ruma ka ema ruma,
neeb hamkona ms ita-nia
komportamentu.
EZ. Ema sira neeb iha atitude
arrogante ka egosta diak liu sira
la sai doutr, padre, profesr ka
ministru.
atitudinl ADJETIVU
atividade
SUBSTANTIVU 1. Buat oioin neeb
ita halao hodi kona objetivu
ruma.
E Z . Ami-nia parkia halao
atividade barak atu f tulun ba
famlia kiak sira.
2. Hahalok barak neeb ema-
lubun ida halao hamutuk.
EZ. Baibain iha atividade barak iha
merkadu munisipl.
43
atlntiku ~ atlntika f.
ADJETIVU Kona-ba Oseanu ka Tasi-
Boot Atlntiku, neeb nakfati
iha kontinente Amrika, Europa
no frika sira-nia leet.
atlas
SUBSTANTIVU Livru ho mapa barak.
atleta
SUBSTANTIVU 1. Ema neeb halai
taru ho ema seluk iha kampu-
desportu. SIN. atletista
2. Ema is in-forte ida neeb
haliis ba desportu.
3. Ema neeb pratika ezerssiu
fziku hanesan halai, haksoit,
tuda ai ka besi, nst.
atltiku ~ atltika f.
ADJETIVU
atletizmu
S U B S T A N T I V U Ati vi dade ka
kualidade atltika.
atmiku ~ atmika f.
ADJETIVU 1. tomu nian.
2. Kona-ba kbiit boot neeb
sai hosi tomu sira neeb
nakfahe.
tomu
SUBSTANTIVU Baluk kiik liu hotu iha
elementu neeb bele hola
parte iha reasaun kmika.
atmosfera
SUBSTANTIVU 1. r no gs sira
neeb haleu planeta ida.
2. Laleuk ka sirkunstnsia sira
iha ita-nia sorin-sorin. SI N.
ambiente
atraente
ADJETIVU Neeb atrai.
atrai
VERBU Dada, liuliu tan nia fafurak.
atrasaun SUBSTANTIVU
atrapalla
VERBU Hanetik ema hodi hali nia
sai nervus.
atraza
VERBU 1. Lao neineik.
2. Halo lao neineik; halo atu
too tarde.
atrazu SUBSTANTIVU
atrazadu ~ atrazada f.
ADJETIVU (Ema ka sosiedade)
neeb ninia mamaek ka
dezenvolvimentu la too nivel
baibain nian; neeb hela iha
kotuk nafatin no la halo
progresu ida.
EZ. Maski ema foho balu atrazadu
uitoan kona-ba edukasaun no
teknolojia, sira-nia domin ba
Maromak no sira-nia devosaun ba
famlia dala barak boot liu ema
sidade sira-nian.
atrs
SUBSTANTIVU Feto ida neeb atr.
SIN. atr-feto
atrosidade
SUBSTANTIVU Krime boot, violentu
no krul lahalimar, liuliu oho
ema-lubun ida.
Atsabe (rai-)
SUBSTANTIVU Vila no subdistritu
Ermera nian, ho populasaun
neeb koalia kemak.
atu
KONJUNSAUN Liafuan ida neeb
hatoo objetivu partikulr ida.
SIN. hodi, para
EZ. Hau b buka kaneta ida atu
hakerek surat ida.
MATADAK VERBL Liafuan ida neeb
hatudu buat neeb mak ita
hakarak halo, ka iha intensaun
atu halo. SIN. ba
EZ. Ami atu sosa karreta foun.
atu
SUBSTANTIVU 1. Hahalok ida.
2. Ukun-fuan ofisil ida.
44
atul
ADJETIVU Daudaun nian. SIN.
daudauk
atualiza
VERBU 1. Halo buat ruma atu sai
modernu, hodi tau tan
informasaun, aumenta rekursu
sira ka hasae teknolojia.
2. F informasaun foun ba ema
ida; f-hatene kona-ba laleuk
ka situasaun daudaun nian.
atualizadu ~ atualizada f.
ADJETIVU
atualizasaun SUBSTANTIVU
atualmente
ADVRBIU Daudaun nee.
atubele
KONJUNSAUN Liafuan ida neeb
hatoo objetivu partikulr ida.
E Z . Ami serbisu atubele hetan
osan.
atuhalonuus
ADVRBIU Oins, sai saida loos.
EZ. halo buat nee
atuhalonuus loos?
atuhodi: haree atu
atn (ikan-)
SUBSTANTIVU Ikan tasik espsie ida
neeb boot no iha isin barak;
populr iha mundu tomak
nuudar ikan-lata.
atura
VERBU Tahan ho buat aat ruma.
SIN. aguenta
atus
NUMERL Sanulu dala sanulu, n.e.
atus ida, atus rua, atus sia.
Atx (rai-)
ADJETIVU Rejiaun ida iha rai-
Sumatra nia rohan nordueste,
ho populasaun musulmana
neeb kleur ona buka atu
haketak an hosi Repblika
Indonzia.
atxens ~ atxeneza f.
ADJETIVU Rai-Atx nian.
SUBSTANTIVU Ema Atx.
au
SUBSTANTIVU Ai-horis tropikl neeb
aas ho kulit toos no lolon kabuar
neeb kuak.
au-betun
SUBSTANTIVU Au espsie ida neeb
boot.
Audian
SUBSTANTIVU Bairru ida iha sidade
Dili.
audiovizul
ADJETIVU Neeb ita bele rona ms
haree.
auditriu
SUBSTANTIVU 1. Kehan ka salaun
boot, ho ekipamentu akstiku,
neeb ema uza ba halo
konfernsia, palestra pblika,
nst.
2. Ema sira neeb b tuir
konfernsia, serimnia pblika
ka konsertu.
audivel
ADJETIVU Neeb ita bele rona. SIN.
rona-belek
au-funan
SUBSTANTIVU 1. Au nia funan.
2. Virus ida neeb f isin-
manas hodi halo pontu mean
barak atu mosu iha ema nia
kulit. SIN. au-melan, sarampu
aula
SUBSTANTIVU 1. Kehan ka sala
eskola nian neeb ema uza atu
f lisan ba klase.
EZ. Mestre seidauk tama ba aula.
2. Lisaun neeb estudante no
mestre sira halao iha kehan-
klase.
EZ. Ohin iha aula ka lae?
45
au-laku
SUBSTANTIVU Tipu au ida hanesan
fafulu neeb nia lolon ka kulit
kr-kastau ka kr-metan.
au-melan
SUBSTANTIVU 1. Au nia funan.
2. Virus ida neeb f isin-
manas hodi halo pontu mean
barak atu mosu iha ema nia
kulit. SIN. au-funan, sarampu
aumenta
VERBU Tau tan, haboot nmeru;
habarak.
EZ. Problema nee aumenta ba
beibeik ka boot liutn.
aumentu SUBSTANTIVU
EZ. Aumentu iha salriu bele halo
ema serbisu badinas liutn.
aupsuke
KONJUNSAUN Liafuan neeb ita uza
hodi kontrasta hahalok ka
situasaun rua.
E Z . Hau gosta tintu aupsuke
hau-nia maun gosta serveja.
auskulta
VERBU (Mdiku) rona ema miras
nia fuan-tuku ho estetoskpiu
neeb nia tau iha pasiente nia
hirus-matan.
Austrlia (rai-)
SUBSTANTIVU Rain, kontinente no
estadu ida besik rai-Timr nia
sorin sl.
australianu ~ australiana f.
ADJETIVU Rai-Austrlia nian.
SUBSTANTIVU Ema Austrlia.
ustria (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
Europa Klarak.
austraku ~ austraka f.
ADJETIVU Rai-ustria nian.
SUBSTANTIVU Ema ustria.
autntiku ~ autntika f.
ADJETIVU Neeb bele prova loloos,
katak las falsu.
EZ. Sertifikadu ida-nee autntiku
duni.
autentisidade SUBSTANTIVU
autobiografia
SUBSTANTI VU Haktuir ka relatu
neeb ema ida hakerek kona-
ba nia moris rasik. LIAFUAN-SORUN:
biografia
EZ. Molok mate, ami-nia profesr
hakerek nia autobiografia.
autobiogrfiku ~ autobiogrfika
f. ADJETIVU
autodefeza
SUBSTANTIVU Hahalok defende ka
sori ita-nia an.
autodixiplina
SUBSTANTI VU Kapasidade atu
dixiplina ita-nia an ka kontrola
ita-nia sentimentu bo haliis
naturl sira.
autodomniu
SUBSTANTIVU Kapasidade atu ukun
ita-nia an.
auto-eskola
SUBSTANTI VU Eskola ida neeb
hanorin ema sira atu kaer
karreta.
autokarru
SUBSTANTIVU Karreta boot, naruk
no taka tomak neeb ema sae
atu b hosi fatin ida ba fatin
seluk. SIN. maxibombu
autoklizmu
SUBSTANTIVU Tanke ida iha sentina
nia leten neeb enxe bee hodi
tebe foer sai moos bainhira ita
hanehan botaun ka dada
korrente liutiha soe bee kiik ka
boot.
automtiku ~ automtika f.
46
ADJETIVU Neeb halo serbisu
mesak la presiza ema nia
tulun.
LIAFUAN-SORUN: manul
EZ. Reljiu automtiku diak liu
reljiu neeb uza pilla.
automovel
ADJETIVU Neeb bele book nia an.
SUBSTANTIVU Vekulu ida neeb
bele book nia an. SIN. karreta
autonomia
SUBSTANTI V U 1. Li sensa ba
populasaun territriu ida nian
atu iha nia governu lokl
mesak iha asuntu balu no la
depende tomak ba governu
sentrl.
2. Kondisaun hamriik mesak, la
presiza ema seluk nia tulun ka
sasirin.
autnomu ~ autnoma f. ADJETIVU
autpsia
SUBSTANTI VU Lalehat ka ezame
neeb doutr halo ba mate ida
nia isin hodi haree oins ema
nee mate.
autr ~ autora f.
SUBSTANTIVU 1. Ema neeb mesak
halo buat ruma. SIN. mahalok
2. Ema neeb prods obra
literria, artstika ka sientfika.
autoridade
SUBSTANTIVU Kbiit no direitu atu
ukun, manda ka halo ema
seluk halo tuir ita.
EZ. Polsia iha autoridade atu kaer
ema neeb lanu no estraga ema
seluk nia sasn.
autoriza
VERBU F autoridade ka lisensa.
autorizasaun SUBSTANTIVU
auzente
ADJETIVU Neeb sai tiha ba fatin
ruma ba tempu balu. SIN.
haktulak
auznsia SUBSTANTIVU
Ava: haree Hawai
avaianu: haree hawaianu
avalia
VERBU Haree atubele siik buat ida
nia folin loloos. SIN. hadasin
avaliasaun SUBSTANTIVU;
SIN. hadasin
Avana
SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai-
Kuba nian.
avansa
VERBU 1. Lao ba oin.
2. Sai diak liutn, halo
progresu.
E Z . Sinsia teknoljika avansa
makaas loos ona.
avansu SUBSTANTIVU
aveia
SUBSTANTIVU Serel ida neeb f
hahn diak ba ema no serve
atu halo sasoro, sopa no papa
ba beb; aveia nee f ms ba
kuda sira han.
aveln
SUBSTANTIVU Ns ka musan boot
hosi ai-aveleira, ho kr asu-
aten, neeb serve atu halo
dose no rebusadu oioin.
avemaria
SUBSTANTIVU Orasaun badak ba
Maromak Nia Inan Maria
Santsima, neeb sarani
katliku no ortodoksu sira reza
beibeik.
avenida
SUBSTANTIVU Lurn luan no loos iha
sidade nia laran, baibain ho ai-
hun iha ninin sorin-sorin ka
kuda ai iha klaran.
47
aventl
SUBSTANTIVU Hena neeb kesi iha
knotak atu satan foer, neeb
tau tan ba roupa seluk, halo ho
hena, kulit ka plstiku.
aventura
SUBSTANTI VU Esperinsia ida
neeb labaibain maib halo ita
haksolok tanba furak ka
i nteresante l i ul i u, l i ul i u
bainhira akontese iha fatin ka
rain seluk.
EZ. Tiu Toms gosta konta nia
aventura sira iha rai-Java.
averigua
VERBU 1. Buka atu hatene loloos
ka tenta hetan informasaun
k o n a - b a f a k t u k a
akontesimentu ruma. SIN.
verifika
EZ. Hau la hatene maib hau sei
averigua.
2. Halo investigasaun. SIN.
haknokar
E Z . Polsia averigua uma hira
maka envolve iha kazu nee.
averiguasaun SUBSTANTIVU
aviadr ~ aviadora f.
SUBSTANTIVU Ema ida be kaer ka
hasemo aviaun. SIN. pilotu
aviasaun
SUBSTANTIVU 1. Sinsia no tknika
kona-ba hasemo aviaun.
2. Sistema-transporte neeb
uza kasemok, katak aviaun ka
elikpteru.
aviaun
SUBSTANTIVU Vekulu neeb soi
motr, liras no ikun atubele
semo ka halo navegasaun
nuudar meiu ba transporte.
SIN. kasemok
aviza
VERBU 1. F-hatene ka f sai kona-
ba buat ruma. SIN. hatada
EZ. Universidade aviza ba alunu
sira atu partisipa iha limpeza
jerl.
2.F-hatene nanis ka kona-ba
perigu ruma. SIN. kein
EZ. Polsia foin aviza ami kona-ba
naok-teen sira.
avizu SUBSTANTIVU; SIN. hatadan;
kakein
EZ. Governu horisehik f sai avizu
kona-ba limpeza jerl iha Dili
laran; Diak liu imi la liu hosi
Komoro tanba rdiu foin f avizu
ida kona-ba bee-sae iha zona
neeb.
av-feto
SUBSTANTIVU 1. Ita-nia aman ka
inan nia inan fali.
2. Feto otas tuan.
av-mane
SUBSTANTIVU 1. Ita-nia aman ka
inan nia aman fali.
2. Mane otas tuan.
avn
SUBSTANTIVU Ita-nia aman-inan nia
aman ka inan fali. SIN. bein
avontade
ADVRBIU Neeb livre tuir ita-nia
hakarak; lalika moe.
EZ. Tuur, han, hemu b avontade,
keta moe.
avu
SUBSTANTIVU Doit portugs tuan ida
neeb uluk halai iha Timr
Lorosae, vale sentavu ida.
axadrezadu ~ axadrezada f.
ADJETIVU Neeb iha kuadradu kiik
ho kr oioin hanesan tabuleiru
xadrs nian.
Axensaun
SUBSTANTIVU (Festa kona-ba) Ita
Nai Jezs Kristu hiit an ka
sae ba lalehan, neeb sarani
sira selebra iha kinta ida-
48
neeb loron haatnulu liutiha
Domingus-Pskua.
azr
SUBSTANTIVU Mamosuk aat ida. SIN.
dezastre, asidente, dezgrasa
E Z . Horisehik mosu azr ida,
labarik ida tiru fali nia alin hodi
halo nia alin nee mate.
azbestu
SUBSTANTIVU Materil malahuk ida
neeb serve atu halo buat
oioin be satan manas, liuliu
didin-tahan ba uma. SIN.
amiantu
zia (rai-)
SUBSTANTIVU Kontinente boot ida
neeb tutan malu ho rai-
Europa iha sorin loromonu.
EZ. Ema ruma dehan katak rai-
Timr halo parte zia Sudeste;
maski nunee uluk Portugs sira
haree Timr nuudar rai Osenia
nian.
azitiku ~ azitika f.
ADJETIVU Rai-zia nian.
SUBSTANTIVU Ema zia.
azilu
SUBSTANTIVU Fatin iha neeb ema
ruma halai b atu subar tan
perigu ka persegisaun. SIN.
kmahan, subar-fatin
azma
SUBSTANTIVU Moras ida neeb halo
ema dada iis arraska. SIN.
moras-busa, suhuk
azmtiku ~ azmtika f.
ADJETIVU Kona-ba azma, azma
nian.
SUBSTANTI VU Ema neeb sofre
azma. iis. SIN. suhuk-nain
azl
SUBSTANTIVU Kr ida neeb
hanesan tasi ka lalehan. SIN.
biru
azuleju
SUBSTANTIVU Tella-hafunan neeb
nahe iha rai ka dala ruma ms
iha didin ho kr oioin.
49
Bb
ba
PREPOZISAUN 1. Liafuan neeb
hatudu fatin neeb ema ka
buat ruma lao ka lori b.
EZ. Ami haruka nia ba merkadu.
2. Liafuan neeb hatudu s
maka simu.
EZ. Ida-nee f ba Ita-Boot.
3. Liafuan neeb hatudu
tempu hira.
EZ. Ami halo ezame ba oras rua
nia laran.
4. Liafuan neeb hatudu
fafutuk ka ligasaun ruma.
E Z . Dili maka Timor-Leste nia
sentru ba governu.
KONJUNSAUN Liafuan neeb hatudu
hahalok ida-neeb atu halo
ona. SIN. atu
EZ. Nia hamriik ba loke janela
tanba manas demais.
b
VERBU Lao, halai, semo ka halo
viajen ba fatin ruma.
EZ. Sira b loja.
ADVRBIU Hosi fatin nee; hosi
tempu nee.
EZ. Sira-nia uma iha mota-sorin
b.
Bele ms hatudu diresaun ka
situasaun iha konstrusaun
makait ka relativu ida ho
n e e b hodi hamriik iha
orasaun nia rohan.
EZ. Fatin neeb sira hela b.
MATADAK IMPERATIVU Liafuan nee
tuir verbu ka hamriik iha fraze
nia rohan hodi hametin
hadenin ka komandu ida.
EZ. Hemu b!
Baagia
SUBSTANTIVU Vila no subdistritu
Baukau nian, iha Foho-
Matebian nia hun, neeb nia
mahorik sira koalia lia-
makasae no lia-naueti.
baar
ADJETIVU (Ai-fuan) neeb siin
uitoan, halo ira sente ibun ho
nanl hanesan mahar, liuliu
bainhira seidauk tasak.
baba
1
SUBSTANTIVU Instrumentu muzikl
ida neeb iha kulit taka nia
kabelak sorin deit ka sorin rua
atu ema bele baku ka dere hodi
hamosu son.
SIN. tambr
E Z . Bainhira prezidente ka
primeiru ministru b vizita naran
fatin ida, moradr sira dere baba
ba simu.
baba
2
SUBSTANTIVU Ttulu hodi has aman
ho domin ka kariu. SIN. babai,
pap, papai
baba
3
SUBSTANTIVU Ema ho raan
Timr ho Xina kahur malu ka
kahur malu ho raan Indonzia.
babaar
SUBSTANTIVU Kualidade baar.
babadak
SUBSTANTIVU Kualidade badak.
baba-dook
SUBSTANTIVU Baba kiik neeb uza
ba bidu iha festa tradisionl.
Feto sira basa baba-dook,
mane sira kesi tais, klees, tau
ka kesi bibi-fulun iha ain,
kaebauk iha ulun, kaer surik
hodi bidu iha baba-dook oin.
babahat
SUBSTANTIVU Hahalok bahat nian.
50
2. Instrumentu meik neeb
ema uza atu bahat.
babai
SUBSTANTIVU Ttulu hodi has aman
ho domin ka kariu. SIN. baba,
pap, papai
babak
VERBU 1. Koalia sabraut hanesan
beb. SIN. sabak
2. Koalia demais. SIN. rega
babakuk
SUBSTANTIVU Hahalok baku nian.
babalas
SUBSTANTIVU Hahalok ka fuan balas
nian. SIN. kompensasaun
babalik
SUBSTANTIVU Hahalok bali nian.
baban
VERBU Hena pedasuk ida neeb
serve atu taka kuak iha hena
seluk, liuliu roupa.
babanit
SUBSTANTIVU Hahalok banit nian.
babaruk
SUBSTANTIVU Kualidade baruk.
babasi
ADJETIVU Kr-malahuk naroman.
babasuk
SUBSTANTI VU Nmeru boot ka
barabarak.
babebar
SUBSTANTI VU 1. Hahalok bebar
nian.
2. Kukulai, borboleta.
babebeik
ADVRBIU La para iha fatin ida, lao
hela deit.
EZ. Loron ba loron fali, kalan ida
hotu kalan seluk mai fali hanesan
nee babebeik.
babedok
SUBSTANTIVU Hahalok bedok nian.
babeer
SUBSTANTIVU Manu-fulun lotuk latar
ida ho forma hanesan sasuit,
neeb hamriik iha manu nia
ulun, baibain furak ka kr-
barak. SIN. manu-daren
babehuk
SUBSTANTIVU Hahalok behu nian.
babeik
SUBSTANTIVU Kualidade beik.
babelak
SUBSTANTIVU Kualidade belak.
babelar
SUBSTANTIVU 1. Kualidade belar.
2. Rai ka fatin belar.
babelek
SUBSTANTIVU 1. Kualidade belek.
2. Buat ida neeb bele mosu
ka akontese. SIN. posibilidade
3. Kondisaun bele halo buat
ruma. SIN. kapasidade
babelen: haree babeer
babelit
SUBSTANTIVU Kualidade ka hahalok
belit nian.
babeluk
SUBSTANTIVU Hahalok ka kualidade
belun ida nian. SIN. amizade
babesik
SUBSTANTIVU Tatuur ka situasaun
besik.
babetek ms babetik
SUBSTANTIVU Kualidade betik.
babeur
VERBU/SUBSTANTIVU (Hahalok) koko
ema hodi buka atu dada nia ba
aat . S I N . t ent a (verbu);
tentasaun (substantivu)
EZ. Bainhira Jezs b iha foho
tutun, diabu babeur Nia dehan :
halo took fatuk nee sai
paun?
babiban
51
SUBSTANTIVU Leet atu halo buat
ruma. SIN. oportunidade, leet
EZ. Bainhira ema serbisu todan,
babiban atu b hariis tasi ladn
barak.
babiduk
SUBSTANTIVU Hahalok ka atividade
bidu nian.
EZ. Ami-nia eskola hanorin ms
babiduk.
babier
SUBSTANTIVU 1. Hahalok bier nian.
2. Osan, rai ka sasn neeb
ema ida bier ba ema seluk.
SIN. legadu, kabier
babobar
SUBSTANTIVU Hahalok bobar nian.
baboek
SUBSTANTIVU Hahalok boe nian.
babokar
SUBSTANTIVU Kualidade bokar.
babokon
SUBSTANTIVU Kualidade bokon.
babokur
SUBSTANTIVU Kualidade bokur.
babones
SUBSTANTIVU Koalia ho bones ka
irniku; soe-lia. SIN. lia-bones,
ironia
babonuk
SUBSTANTIVU 1. Bubuk ida iha
kabun nia oin neeb mosu
bainhira tee-mutin balun ida
sai kedas hosi nia fatin. SIN.
rnia
2. Haree ai-babonuk.
babook
SUBSTANTIVU Hahalok book nian.
SIN. movimentu, dadukak
baboot
SUBSTANTIVU 1. Kualidade boot.
2. Buat ida nia boot oins. SIN.
tamau
baboras
SUBSTANTIVU 1. Kadiuk espsie ida
neeb horik iha tahu laran.
NARAN SIENTFIKU: Scylla serrata
2. Fisur neeb mosu iha ema
nia kakorok ka oin. SIN.
baboras-doku, karbnkulu
baboras-klean
SUBSTANTIVU Moras todan kona-ba
slula sira iha isin laran
hamosu bubun barak neeb
naburas no naklekar b-mai.
SIN. kankru
baborus
SUBSTANTI VU Hahalok ka efeitu
borus nian. SIN. perfurasaun
babosan
SUBSTANTIVU Kualidade bosan.
baboton
SUBSTANTIVU Ulun-fatuk nia tutun.
SIN. fuhur
EZ. Kosok-oan sira-nia baboton sei
mamar.
babuar
SUBSTANTIVU Modo boot kabuar
ida, ho kulit matak no isin
kinurka kr-sabraka.
babubur: haree bubuk
babuinu (leki~)
SUBSTANTIVU Lekirauk espsie boot
ida rai-frika no rai-Arbia
nian, ho inur hanesan asu nian.
babuku
SUBSTANTIVU 1. Ular ida hanesan
kudaku lah uman, pertense ba
klase molusku, neeb lao-
namdoras ba oin hodi koko rai
ho nia dikur rua.
2. (iha dialetu balu) = kudaku
3. Ema neeb lao neineik ka
baruk-teen uitoan.
babula
SUBSTANTIVU Kumu halo namkurut.
babulan SUBSTANTIVU
52
babulak
SUBSTANTIVU 1. Kual i dade ka
hahalok bulak.
2. Moras kakutak nian.
baburas
SUBSTANTI VU Kual i dade ka
kondi saun bur as. SIN.
abundnsia
baburek
SUBSTANTIVU Kualidade bure.
baburit
SUBSTANTIVU 1. Hahalok burit nian.
2. Instrumentu ida neeb burit
ka tuda sai bee ka lkidu seluk,
n.e. ai-moruk neeb ema atu
sona ba isin laran. SIN. seringa
babutar
SUBSTANTIVU Hahalok butar nian.
babuur
SUBSTANTIVU Parte ulun iha tilun no
matan nia leet. SIN. tilun-hun,
kikir
bada
VERBU Hanoin took, liuliu kona-ba
hahirak ka kuantidade. SIN.
kalkula, baberak
EZ. Bada took osan ba uma nee
hira.
badan SUBSTANTIVU; SIN. klkulu
badadaun
ADVRBIU Nafatin hela deit,
kontinua nafatin.
EZ. Labarik nee boot no matenek
badadaun.
badain
SUBSTANTIVU Ema matenek ofsiu
ruma, n.e. badain-fatuk,
badain-ai, badain-besi nst.
EZ. Ema tesi fuuk nee badain-fuuk
ka barbeiru.
ADJETIVU Neeb soi jeitu ka
matenek ba halo knaar ruma.
badain-ai
SUBSTANTI VU Ema neeb halo
sasn hosi ai, n.e. mobiliriu,
uma, r nst. SIN. karpinteiru
badain-besi
SUBSTANTI VU Ema neeb halo
sasn hodi besi , l i ul i u
instrumentu sira.
badain-faru
SUBSTANTI VU Ema-mane neeb
mann moris ho suku roupa ba
ema sira hatais. SIN. alfaiate,
badain-suku
badain-sapatu
SUBSTANTI VU Ema neeb halo
sapatu foun ka hadia sapatu
aat sira. SIN. sapateiru
badain-suku
SUBSTANTI VU Ema neeb suku
roupa oioin tuir ema nia
hakaran. SIN. alfaiate, badain-
faru
badak
ADJETIVU 1 Neeb las naruk.
2 Neeb las aas. SIN. kraik
3 Neeb las klean. SIN.
klarek
badame
VERBU F ps ba malu, simu malu
ho fuan ho laran, lakohi funu
ona. SIN. madamek
badame-nain
SUBSTANTIVU Ema neeb hadame
ka f dame ba ema seluk. SIN.
madamek
ADJETIVU Neeb hakarak moris iha
dame.
badan
SUBSTANTI VU Bada dala ida. SIN.
klkulu
badi
SUBSTANTIVU 1. Kriis ida neeb tuu
hanesan surik maib kiik fali.
2. Kanuru suru-rai kiik ida
neeb ema uza atu hamoos rai
53
hodi hasai duut-alin. SIN.
enxada
badidin
ADJETIVU Forma ida ho lidun haat.
SIN. kuadradu
badinas
ADJETIVU Neeb halo serbisu lais
no barak. SIN. serbisudr;
LIAFUAN-SORUN: baruk-teen
EZ. Ema badinas maluk sira gosta
no hahii.
S UBS T ANT I V U Kualidade halo
serbisu lais no barak.
badut
SUBSTANTIVU 1. Ai-kamiin.
2. Lilin.
bagajen
SUBSTANTI VU 1. Fatin hanesan
pasta, mala, kaixa no kaixote
neeb ita hiit ka tula bainhira
lao rai ka halo viajen. SIN.
nahan
E Z . Tula bagajen boot sira ba
aviaun, maib sira kmaan nee
hiit deit iha liman.
2. Fatin atu tula sasn b iha
karreta ni a kotuk. SIN.
portabagajen
bagajen-liman
SUBSTANTIVU Sasn neeb ita lori
deit ho liman ka tara iha kbaas
bainhira ita sae aviaun.
SIN. nahan-hiit
Bagdade
SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai-
Irake.
Bahamas (rai-, Nusar-)
SUBSTANTIVU Nusa-lubun no estadu
iha Tasi-Antillas.
bahamianu ~ bahamiana f.
ADJETIVU Rai-Bahamas nian.
SUBSTANTIVU Ema Bahamas.
bahan
SUBSTANTIVU Ai-riin latar ida neeb
ema halo haleu fatin ruma,
liuliu haleu toos atu satan
balada sira hodi estraga sasn.
SIN. lutu
bahat
VERBU Koa-koa ai ka fatuk, liuliu
atu halo figura ka esttua ida.
bahen
ADJETIVU Neeb otas-tuan. SIN.
kbahen
bai
SUBSTANTIVU Ttulu hodi has ita-
nia aman. SIN. pai, papai, pap
baibain
ADJ ETI VU/ADVRBI U 1. Ne eb
hanesan loroloron nian, las
buat foun ida ka foin mosu. SIN.
norml
EZ. Ema baibain katak las
estrau ka la mai hosi liur;
Sira baibain la atraza hanesan
nee.
2. Neeb las urjente, lalika
ansi.
baikenu
SUBSTANTIVU 1. (lia-baikenu) Rai-
Oekusi nia lian, neeb lia-
dawan nia dialetu ida.
2. Ema Oekusi.
bailadu
SUBSTANTIVU Bidun ka dansa lotuk
oin ida neeb makbiduk
profisionl sira halao nuudar
arte, baibain hodi hatoo istria
ruma, ho mzika furak neeb
orkestra mak toka.hakarak
hateten.
bailarinu ~ bailarina f.
SUBSTANTIVU Ema neeb bidu ka
dansa i ha bai l adu. SIN.
makbiduk-bailadu
baile
54
SUBSTANTIVU Festa boot no furak
atubele dansa, ho mzika
Europa nian no ema sira hatais
ho forml.
E Z . Malae-mutin sira maka
hatama baile mai rai-Timr; uluk
iha bidu deit.
bailoro
SUBSTANTIVU Tempu ka poka loro-
manas nian bainhira udan para
ona, hosikedas fulan-Maiu ba
fulan-Novembru iha tasi-feto,
no hosi fulan-Agostu ba fulan-
Novembru iha tasi-mane.
bain
ADJETIVU/ADVRBIU Barak liu ka
barak loos. SI N. barabarak,
basuk
bain
SUBSTANTIVU 1. Buat neebee ita
ema sukat ho minutu, oras,
loron, kalan, semana, fulan,
tinan no skulu. SIN. tempu
2. Oras ruanulu-resin-haat,
loron no kalan hamutuk hosi
rai-naroma too rai-naroma.
baa
SUBSTANTIVU Hikar ida neeb ita
suku iha hena nia ninin . SIN.
lita
bainaka
SUBSTANTIVU Ema neeb mai ita-
nia uma ka mai hosi raiseluk,
baibain ema neeb ita
konvida. SIN. konvidadu
EZ. Ohin bainaka sira hosi rai-
Indonzia mai iha Parlamentu.
bain-bain haree baibain
bainhaat
ADVRBIU Loron haat liutiha ohin.
bainhira
ADV RBI U/ KONJ UNSAUN Liafuan
neeb hatoo ka husu kona-ba
tempu ida neeb buat ruma
mosu.
EZ. Bainhira mak mai?
Ami han barak bainhira ami
hamlaha.
NOTA: Keta uza maklalin
wainhira hodi hakerek Tetun
Ofisil, tanba forma nee
pertense ba tetun-terik no
tetun bbliku-litrjiku deit.
bainhitu
ADVRBIU Loron hitu liutiha ohin.
bainlima
ADVRBIU Loron lima liutiha ohin.
bainneen
ADVRBIU Loron neen liutiha ohin.
bain
SUBSTANTIVU Ttulu hodi has liurai-
oan sira ka klosan matenek-oan
sira.Uza ms ba labarik-mane
no mane-klosan sira.
bainrua
ADVRBIU Loron ida-neeb tuir
aban.
baintolu
ADVRBIU Loron tolu liutiha ohin.
baioneta
SUBSTANTIVU Besi-tahan kroat ida
neeb soldadu sira tutan ba
kilan nia tutun hodi uza atu
sona.
bairru
SUBSTANTIVU Zona ida iha sidade
ka vila nia laran neeb ema
barak hel a b; zona
rezidensil.
baixa
VERBU (Ema moras) tama ba
ospitl hodi hela iha neeb atu
enfermeiru no doutr sira bele
tau matan ba nia.
baixu
55
SUBSTANTI VU Lian emak neeb
hananu kraik liu hotu. LIAFUAN-
SORUN: sopranu
ADJETIVU Neeb baibain brutu no
maledukadu. SIN. oin-kabobir
baka (karau-)
SUBSTANTI VU Karau espsie ida
hosi rai-Europa, kiik kiu karau
Timr nian. SIN. karau-malae
baka
VERBU Fera ai-lolon ho baliu, liuliu
atubele hamonu ai-hun.
bakamoru (ai-)
SUBSTANTIVU Ai-hun tpiku Timr
nian neeb moruk no bele
hemu atu hasoru malria.
NARAN BOTNIKU: Strychnos
ligustrina
bakallau (ikan-)
SUBSTANTIVU Ikan neeb moris iha
tasi malirin emisfriu norte
nian, ninia isin meer.Uza liuliu
ba tein. Ema portugs sira
gosta liu.
NARAN SIENTFIKU: Gadus morrhua
bakat (ai-)
NARAN Ai-hun espsie ida neeb
moris iha tasi-ninin ho tahan
tebar no abut barak, ema dala
barak ms kuda atu satan tasi-
been ka laloran boot sira.
NARAN BOTNIKU: Rhizophora
mangle
baki
SUBSTANTIVU Fatuk ka bloku neeb
ema hada aas iha lurn-ninin
atu satan karreta, selae iha
mota-ninin atu satan bee
neeb suli.
EZ. Dala barak klosan sira tuur iha
baki leten hodi toka viola.
baktria
SUBSTANTIVU Organizmu ka buat
melek no haree-labelek neeb
moris iha bee rai, ka r laran,
selae iha ai-horis, balada ka
ema nia isin nuudar parazita,
dala barak hamosu moras
oioin.
bakterianu ~ bakteriana f.
ADJETIVU
baku
VERBU Tuku ho makaas no fila-
fila.
bakun SUBSTANTIVU
bala
SUBSTANTIVU Kilat-musan, kilat-
fuan.
balada
SUBSTANTIVU Buat-moris neeb
barakliu soi ain haat no la bele
hanoin ka koalia hanesan ema
maib uza instintu atubele
hatene saida mak diak no
saida mak aat. SIN. animl
balada-hakiak.
SUBSTANTIVU Balada neeb ema
hakiak iha uma, porezemplu
asu, fahi, karau, nst.
balanda
ADJETIVU Rai-Olanda nian. SIN.
olands
SUBSTANTIVU 1. Ema Olanda.
2. (lia-balanda) Dalen jermniku
rai-Olanda no rai-Bljika nian;
uluk ms lian kolonil iha rai-
Indonzia. SIN. lia-olands
balans
SUBSTANTIVU Ai-kabelak naruk ida
neeb prega ba hariin besi
nuudar halimar-fatin ba
labarik sira. Labarik ida tuur
iha ai-kabelak nia rohan ida,
ida iha rohan seluk hodi
hamutuk boi tun-sae.
balansu
SUBSTANTIVU Haktuir ka relatriu
kona-ba konta sira, liuliu loja
ka empreza ninian.
56
balas
VERBU Selu fali, f fali (buat
neeb ita deve ba ema seluk).
SIN. kompensa
balaun
SUBSTANTIVU Bola halo hosi borraxa
mihis neeb ema baibain huu
ka enxe ho r atu halo sai boot.
balde
SUBSTANTIVU Fatin tau kuru ka tau
bee nian, baibain halo hosi
kaleen ka plstiku. SIN. knaban
bale: haree vale
baleet
ADVRBIU Haleet malu. SIN. naleet
baleia
SUBSTANTI VU Balada maksusuk
boboot ida ho forma ikan nian
neeb horik iha tasi.
bali
VERBU Tau matan ba ema moras
hodi f tratamentu oioin atu
nia bele hetan isin-diak filafali.
Balib (rai-)
SUBSTANTIVU Vila no subdistritu
Bobonaru nian neeb nia
populasaun koalia lia-tetun
belu, lia-bekais no lia-kemak.
balidi (ai-)
SUBSTANTIVU Ai-fuan kinur ida, ho
been barak no musan neeb
forma ilas fitun nian bainhira
ita tesi ba rua.
NARAN BOTNIKU: Averrhoa
carambola
Balidi ms naran neeb ema
f ba bairru ida iha sidade Dili.
balidin: haree badidin
baliran
SUBSTANTIVU Substnsia kr-kinur
ida neeb f sai iis makaas no
aat loos bainhira ita sunu tiha.
SIN. enxofre
baliu
SUBSTANTIVU Buat kroat neeb
ema uza atu fera ai. Besi-
tahan ida iha kuak ba hatama
ai-rohan ida neeb serve
nuudar kaer-fatin. SIN. maxadu
baliza
SUBSTANTIVU 1. Ai-riin ka lia ida
neeb fahe rai rua.
2. (desportu) Iha tebe-bola,
fatin neeb ema ida hein b
atu bola labele tama iha rede
laran.
Balkns (rai~)
SUBSTANTI VU Rejiaun luan iha
Europa Sudeste ne eb
hak ohak r ai - Bul gr i a,
Masednia, Albnia, Srvia,
Bznia, Krosia no rai-
Romnia.
balkaun
SUBSTANTIVU 1. Meza iha loja laran
neeb ita hakbesik b bainhira
atu sosa buat ruma. Loja-nain
hamriik iha balkaun nee nia
kotuk hodi serb ita.
2. Fatin aas iha teatru laran ho
kadeira barak ba pbliku tuur.
baloisu
SUBSTANTIVU Hariin-halimar iha ho
tuur-fatin kesi ba korrente
naruk rua neeb labarik sira
tuur b hodi doko b doko no
tun-sae fila-fila. SIN. boiboi,
boiala
balsa
SUBSTANTIVU R suku hamutuk,
halo hosi ai ka au.
bltiku ~ bltiku
57
ADJETIVU Kona-ba Tasi Bltiku,
neeb nakfati iha Europa
nordeste.
balu
ADJETIVU/PRONOME Balun ka parte
ida hosi grupu ida,
EZ.Ema barabarak b tuir ezame,
balu deit mak liu;
Hau foin simu surat balu hosi
proku.
baluk
SUBSTANTIVU Sorin hosi tatomak
ida. SIN. pedasuk.
EZ. Bolu diak neeb hau han
baluk ida.
balun
SUBSTANTIVU 1. Sorin hosi buat ida.
SIN. parte
EZ. bele lori balun ida deit.
2. Ida hosi baluk rua neeb
hanesan deit no forma
katomak ida. SIN. metade
EZ. Tuku tolu ho balun, entre tuku
tolu ba tuku haat.
ADJETIVU/PRONOME = balu
balxaun ms balixaun
SUBSTANTIVU Budu ida halo hosi
boek. Hetan barak iha distritu
Manatutu.
b-mai
ADVRBIU Tun-sae; iha nee no iha
neeb.
EZ. Moras daet ba-ma, hosi ema
ida ba fali ema seluk.
banati
SUBSTANTIVU 1. Ezemplu diak ida
ba ita tuir atu halo ka aprende
buat ruma. S I N . modelu,
padraun
EZ. Ukun-nain neeb diak bele
sai banati ba nia povu sira.
2. Balada (ka ema) neeb ita
uza atu dada balada (ka ema)
ida, n.e. karau-inan atu dada
karau-aman neeb ita hakarak
oho. SIN. banit
VERBU Halo tuir ho loloos. SIN.
kopia
banda
SUBSTANTIVU Hena, surat-tahan ka
plstiku tiras ka rohan ida. SIN.
faixa
banda
SUBSTANTIVU 1. Ema-lubun aat. SIN.
meo-lubun
2. Konjuntu ida neeb toka
mzika ba dansa, desfile ka
prosisaun.
Banda (rai-, Nusar-)
SUBSTANTIVU Nusa-lubun kiik ida
iha rai-Molukas, entre rai-Timr
no rai-Seran nia leet.
Banda (tasi-)
SUBSTANTI VU Tasi ida iha rai-
Molukas no rai-Timr nia leet.
bandalete
SUBSTANTIVU Sasuit ida neeb feto
sira tau iha fuuk nuudar
enfeite.
bandans ~ bandaneza f.
ADJETIVU Rai-Banda nian.
SUBSTANTIVU Ema Banda.
bandeira
SUBSTANTI VU Smbolu nasaun,
organizasaun ka instituisaun
ida nian, baibain hena-rohan
ida.
EZ. Timor-Leste nia bandeira iha
kr mean, kinur no metan, no
ms fitun mutin iha klaran.
bandeja
SUBSTANTIVU Bikan belar boot ida
neeb uza hodi look hahn. SIN.
tatanen
bandidu ~ bandida f.
SUBSTANTIVU Ema malandru neeb
baibain hasoru lei no orden.
58
bandoln
SUBSTANTI VU Instrumentu-mzika
atu hanesan viola, maib
kabuar liu, neeb ema toka
hodi kebit nia tali kaduak haat.
bandu
VERBU Hatoo katak ita la bele
halo buat ruma. SIN. hakahik
EZ. Lisan tradisional Timr bandu
ema atu kuu nuu arbiru deit.
bandun SUBSTANTIVU
baeira
SUBSTANTI VU Tanke hariis-fatin
neeb baibain ema bele tuur
ka toba iha laran bainhira
hariis.
bangasl
SUBSTANTIVU Uma-oan neeb ema
halo atu rai sasn, selae
nuudar tuur-fatin bainhira ema
kaben ka iha mate. SIN. klobor
Bangladexe (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu kiik
ida iha zia Sl neeb
territriu nordeste rai-ndia
nian mak haleu.
b a n g l a d e x i a n u ~
bangladexiana f.
ADJETIVU Rai-Bangladexe nian.
SUBSTANTIVU Ema Bangladexe.
bani
SUBSTANTI VU Kutun ka insetu
semok ida neeb siak no bele
tata ema, maib bainhira
hobur barak halo ms been ida
neeb midar, no ms lilin.
EZ. Ema balu uza bani nia been
hodi prepara ai-moruk xarope ba
moras-mear.
bani-been
SUBSTANTIVU Been ida neeb bani
haliur.
banin (banin-mane ~ banin-
feto)
SUBSTANTIVU Ita-nia laen ka feen
ninia aman-inan.
bani-uma ms bani-uman
SUBSTANTIVU Uma neeb bani sira
halo iha ai-kuak ka fatuk-kuak.
banit
VERBU Dada liuhosi habosok
balada ka ema ida neeb ita
hakarak kaer.
SUBSTANTI VU Balada (ka ema)
neeb ita uza atu dada balada
(ka ema) ida, n.e. karau-inan
atu dada karau-aman neeb
ita hakarak oho.
SIN. banati
bankada
SUBSTANTI VU Tuur-fatin latar ka
fileira ida, liuliu deputadu sira-
nian iha parlamentu laran.
bankriu ~ bankria f.
ADJETIVU Banku nian, kona-ba
banku.
SUBSTANTIVU Ema neeb serbisu
iha banku.
bankete
SUBSTANTIVU Han-hemu kaps hodi
selebra okaziaun ruma.
Bankoke
SUBSTANTI VU Sidade-kapitl rai-
Tailndia nian.
banku
SUBSTANTIVU 1. Tuur-fatin simples
no toos.
2. Empreza ida neeb hola
konta ema sira-nia osan.
bau
SUBSTANTIVU Hariis hodi fase an iha
bee laran ka iha xuveiru okos.
bapa
SUBSTANTIVU Ema indonziu; mane
indonziu (baibain termu
zombaria nian).
br
59
SUBSTANTI VU Uma hemu-fatin.,
neeb serb hemun lanuk.
barabarak ms barak-barak
ADJETIVU Neeb susar atu sura
tanba barak liu. SI N. basuk,
bain
barak
ADJETIVU Neeb iha hahirak ka
kuantidade boot.
LIAFUAN-SORUN: uitoan
barakliu
ADJETIVU/ADVRBIU Parte boot liu
hotu. SIN. maioria
EZ. Ema barakliu la gosta hemu ai-
moruk.
NOTA: Keta konfunde liafuan
nee ho katuir barak liu, katak
barak loos, barak tebes.
barak-barak: haree barabarak
barani
ADJETIVU/SUBSTANTIVU/VERBU
1. (Atitude/neeb) la tauk atu
halo buat ruma.
EZ. Hau la barani atu b neeb;
Ema neeb barani liu mate ms
lais.
2. Neeb iha neon no laran atu
halao buat ruma neeb halo
ita tauk. SIN. aten-barani, aten-
boot, korajozu
barata
SUBSTANTIVU Kutun ka insetu kiik
ida neeb baibain moris iha
fatin foer, porezemplu iha
hariis-fatin, kanu-kuak, nst.
SIN. ehas
EZ. Barata nee kutun ida neeb
ita ema hakribi tanba aat no foer.
baratu ~ barata f.
ADJETIVU Neeb ita bele sosa
tanba nia folin la aas.
SIN. folin-kmaan
baraun ~ baroneza f.
SUBSTANTIVU Dato neeb kaer grau
kraik liu hotu iha aristokrasia
Europa nian.
Barbadus (rai-)
SUBSTANTIVU Illa no estadu kiikoan
ida iha Tasi-Antillas.
barbadense
ADJETIVU Rai-Barbadus nian.
SUBSTANTIVU Ema Barbadus.
barbaridade
SUBSTANTIVU 1. Kondisaun ka
hahalok brbaru.
2. Liafuan beik. SI N. lia-beik,
azneira, disparate
barbarizmu
SUBSTANTIVU 1. Kondisaun ka
hahalok brbaru.
2. Liafuan ida neeb ema uza
sala tanba la hatene nia arti
loos, liuliu tan konfuzaun ho
liafuan oin-hanesan ka atu
hanesan hosi lian raiseluk.
EZ. Uza verbu suporta bainhira
ita hakarak hatete apoia nee
barbarizmu.
brbaru ~ brbara f.
ADJETIVU/SUBSTANTIVU 1 . (Ema)
neeb matenek no kultura la
iha, no haliis ba hakribi ka
halo aat sasn sira neeb nia
la bele apresia ka komprende.
2. (Ema) neeb krul no
violentu.
barbeiru
SUBSTANTIVU Ema-mane neeb koir
kliente sira-nia hasan-rahun no
tesi sira-nia fuuk.
Barbuda (rai-)
SUBSTANTIVU Illa no estadu kiikoan
ida iha Tasi-Antillas.
barbudanu ~ barbudana f.
ADJETIVU Rai-Barbuda nian.
SUBSTANTIVU Ema Barbuda.
bare
60
SUBSTANTIVU Ai-uut ida neeb uza
atu hametin buat tahan mihis
sira, liuliu hena, nst. SIN. goma
Barein (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu kiik
iha rai-Arbia nia raat lorosae.
baremita
ADJETIVU Rai-Barein nian.
SUBSTANTIVU Ema Barein.
baria: haree ai-baria
Bariki (rai-)
S U B S T A N T I V U Vila no postu
admi ni st r at i vu konsel l u
Manatutu nian.
bartonu ~ bartona f.
ADJETIVU/ SUBSTANTIVU (Kona-ba) lian
manek entre tenr no baixu
neeb baibain hananu ladn
aas, ladn kraik.
barlake ms barlaki
SUBSTANTI VU Kaben tradisionl
neeb envolve f folin ba feto
tuir kostume Timr nian.
Baibain famlia mane nian lori
karau, kuda, tais no belak no
famlia feto nian f fali fahi,
tais no morteen.
barona (ikan-)
SUBSTANTI VU Ikan-tasi oin ida
neeb ema barak gosta han
tan nia naan diak.
baroneza: haree baraun
barra
SUBSTANTIVU Metl lolon naruk ida.
SIN. besi-kain
barrajen
SUBSTANTIVU Fatuk-hadan ka fai-
hadan hodi satan netik bee ka
rai. SIN. batak
barraka
SUBSTANTIVU Uma-oan iha toos
neeb taka ho duut ka ai-
tahan.
barreira
SUBSTANTIVU 1 Ai-satan neeb ema
halo atu hanetik ema ka balada
hodi tama.
2 Iha desportu, barreira katak
sai-atan neeb ema tau atu
atleta ida bele halai ka haksoit
liu hodi halai too rohan.
barrikada
SUBSTANTIVU Ai-satan neeb ema
(liuliu polsia ka militr sira)
tau atu taka dalan ba ema ka
karreta sira neeb hakarak liu.
barrl
SUBSTANTI VU Fatin kabuar boot
halo hosi ao ka kaleen,
hanesan bidn, atu ema bele
tau lkidu oioin b, n.e. mina-
rai, tua, serveja nst.
barroku ~ barroka f.
ADJETIVU Kona-ba estilu arte,
mzika no arkitetura nian
neeb haliis ba hafutar barak
no naburas iha rai-Europa iha
skulu da-17.
barudi
SUBSTANTIVU Tipu paun ida neeb
ema tau fore-rai iha laran.
baruk
ADJETIVU 1. Neeb sente katak
forsa la iha atu halao atividade
ka knaar ruma. SIN. isin-todan
2. Neeb lakohi rona ka lakohi
haree. SIN. ulun-toos
3. Neeb lakon ona pasinsia,
la bele aguenta ona. SIN. fartu
EZ. Ami baruk ho sira-nia hakilar
tun-sae.
baruk-teen
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Neeb) tuur
mak barak, halo serbisu uitoan
deit. LIAFUAN-SORUN: badinas
barullu
SUBSTANTI VU 1. Son ka lian
makaas neeb ema, balada,
61
mkina ka sasn halo hodi halo
tilun moras. SIN. tarutu
2. Istori-malu, baku-malu ka
tiru-malu.
bas
ADV RBI U/ KONJ UNSAUN Liafuan
neeb ita uza bainhira buka
razaun ba hahalok ruma. SIN.
tanbas, tans
EZ. Bainhira ema ruma baku malu,
polsia ba husu: Imi baku malu
bas?
basa
VERBU Foti liman tau ba ema
seluk nia hasan ho makaas;
Baku ho liman-tanen.
Basa liman katak baku liman
ka aplaude hodi f parabns ka
hahii ema ruma.
Nuudar termu-respeitu, basa
tais katak b kotuk, b
kazadebau ka hariis-fatin.
basan SUBSTANTIVU
basar
SUBSTANTI VU Faan-fatin neeb
ema oioin lori sira-nia sasn
mai atu ema seluk bele fihir,
negoseia no sosa. SIN. merkadu
basia
SUBSTANTIVU Tipu manko boot ida
neeb serve ba fase roupa ka
bikan kiik sira.
basketebl ms basket (forma
populr)
SUBSTANTIVU Jogu ida ho bola boot
ida neeb jogadr sira buka
atu soe tama ba saku-rede ho
kuak neeb tabelen hela iha
besi-riin.
basketebolista
SUBSTANTI VU Ema neeb joga
basketebl . S I N . jogadr-
basketebl
basku ~ baska f.
ADJETIVU Rai-Euskadi nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Euskadi.
2. (lia-basku) Dalen rai-Euskadi
nian, neeb koalia iha zona
Fohor-Pireneus nian iha rai-
Fransa no rai-Espaa.
E Z . Lia-basku maka Saun
Fransisku Xavir nia dalen-inan.
basta
VERBU Presiza deit...
E Z . Basta asina surat ida-nee
atubele sai membru.
KONJUNSAUN Ho kondisaun katak...
EZ. Basta ema sira-neeb la tama
klaran, ami prontu atu serbisu
lisuk.
bastardu ~ bastarda f.
S UB S T A NT I V U ( makt ol ok) Ema
neeb nia inan-aman seidauk
kaben bainhira nia moris.
basuk
ADJETIVU/ADVRBIU Barak loos. SIN.
barabarak, bain
bata
SUBSTANTIVU 1. Lilin bloku ida.
2. Ai-han neeb ema-r ka
soldadu simu hodi moris.
3. Ai-han sahin ida neeb
governu f ba sidadaun sira iha
tempu funu ka emerjnsia nian.
SIN. rasaun
batak
SUBSTANTIVU atuk-hadan ba satan
netik bee, mota ka laloran-tasi
atu labele sobu natar ka toos.
SIN. barrajen
batalla
SUBSTANTIVU Baku-malu ka tiru-
malu ida deit, liuliu iha funu
laran.
batallaun
SUBSTANTIVU Forsa militr lubun
boot ida neeb baibain
hamutuk soldadu 800 too
1000.
62
E Z . Batallaun ida mai tun iha
Baukau.
batane
SUBSTANTIVU Hakmahan-fatin halo
ho lona boot neeb taka
kuadru ai-riin ka besi-riin. SIN.
tenda
batar
SUBSTANTIVU Ai-horis serel oin ida
ho musan boot belit iha kain
nia rohan ka fulin, neeb f
hahn diak no ema baibain
kuda iha tempu udan.
batar-fulin.
SUBSTANTIVU Isin ho koos no kulit
neeb sai hosi batar nia lolon,
ho musan barak iha laran.
bateria
SUBSTANTIVU 1. Buat neeb ema
uza atubele f forsa eltriku
hodi halakan, hamoris motr
ruma.
2. Sasn kiik sira dapur nian.
batina
SUBSTANTIVU 1. Amu padre sira-nia
hatais naruk ka farda, hanesan
faru neeb tun ba ain-tuban.
Batina nee iha botaun barak
iha oin no baibain kr-mutin
iha rai-Timr, maib kr-metan
iha Portugl no rain malirin
seluseluk.
E Z . Importante tebetebes ba
padre sira hatais batina bainhira
sira sai ba liur atu ema hotu bele
hatene katak sira reprezenta Ita
Nai Jezs Kristu.
2. Madre nia bitu ka farda
neeb hatais hamutuk ho veu.
batizmu
SUBSTANTIVU Sakramentu ida uluk
iha Igreja Katlika no kreda
sarani seluseluk iha neeb
padre ka patr fui bee ba ulun
ka hatama ba bee hodi dehan:
hau sarani hodi Padre, hodi
Fillu no hodi Espritu Santu
si r a- ni a nar an, amen.
Sakramentu nee halakon sala
orijinl iha ema nia klamar no
f grasa santifikante.
batizml ADJETIVU
batn
SUBSTANTIVU Kosmtiku mean ka
kr seluk neeb feto sira kose
ba ibun-tutun nia kulit.
batrei
SUBSTANTIVU Metl nabeen neeb
uza atu hatutan arame ka
metl-tahan rua. SIN. solda
Batugad (rai-)
SUBSTANTI VU Suku iha distritu
Bobonaru besik rai-ketan ho
Indonzia. Mahorik sira koalia
tetun-belu.
Baukau (rai-)
SUBSTANTIVU Sidade daruak Timr
Lorosae nian no ms distritu
ho populasaun ida neeb
koalia makasae, kawaimina no
ohin loron ms tetun. Baukau
ms sentru ba dioseze ida
neeb hakohak di stri tu
Lautein, Vikeke no Manatutu,
harii iha fulan-Janeiru tinan
1997.
baunilla
SUBSTANTI VU Ai talik ida neeb
dolar sai ba ai-lolon no f fuan
be serve atu halo mina-morin,
biskoit, rebusadu no hahn
seluseluk tan.
baur
1
VERBU Bobar ema atu monu tuir
ita-nia hakarak. S I N . l ohi,
habosok
baur
2
SUBSTANTIVU Kleun ka arku ho kr
oioin neeb dala ruma mosu
63
iha kalohan leten bainhira udan
tiha. SIN. arkuiris
bauxite
SUBSTANTI VU Minerl rai nian
neeb serve atu halo alumniu.
bazaltu (fatuk-)
SUBSTANTIVU Fatuk ahik kr-biru
ida.
Bazartete (rai-)
S U B S T A N T I V U Vila no postu
administrativu distritu Likis
nian, ho populasaun neeb
koal i a l i a mambae no
tokodede.
baze
SUBSTANTIVU Parte kraik neeb
tane parte leten iha hariin,
hanoin ka sistema ida. SIN. hun
bziku ~ bzika
ADJETIVU Baze nian, hun nian;
neeb serve nuudar baze ka
hun. SIN. fundamentl
be
PRONOME MAKAIT Neeb.
EZ. Doutr be diak seidauk fila
hosi rai-Olanda.
KONJUNSAUN No.
EZ. Be sira seluk iha neeb loos?
b
SUBSTANTIVU Letra Bb nia naran.
beatifika
VERBU Foti ba beatu ka beata.
beatifikasaun SUBSTANTIVU
beatu ~ beata f.
SUBSTANTIVU (Ttulu ba) matebian
ida neeb Kreda atu foti ba
santu ka santa, maib seidauk
kanoniza tiha tanba milagre
ruma (nuudar prova metin ba
ema nee nia santidade) sei
falta.
bebak
SUBSTANTIVU Ai-tali nia tahan-kain,
neeb uza atu halo didin uma
nian. SIN. tali-kelen, palapa
bebar
VERBU Book fila-fila buat ruma b-
mai ka tun-sae, liuliu liras,
matan-fulun ka bandeira.
Bebar matan katak piska
matan.
beb
SUBSTANTIVU Labarik nurak neeb
kiikoan tanba seidauk halo
tinan tolu. SIN. kosok-oan
bebida
SUBSTANTI VU Lkidu neeb ita
hemu. SIN. hemun
bedok
VERBU Sai hosi dalan, sees ba
sorin-sorin.
bee
SUBSTANTIVU 1. Lkidu moos no iis-
laek neeb la monu hosi
kalohan mai hanesan udan,
tuirmai suli hosi mota tama ba
bee-lihun, kolan no tasi, no
ikusliu nasuar iha loron-manas
hodi sae fila ba lalehan. Buat-
moris hotu-hotu presiza bee
atubele moris. Aleinde hemu,
ita ema uza bee atu fase,
hamoos no halo sasn oioin,
n.e. ai-han, hemun no mina-
morin.
2. Fatin ka rea luan ida
nakonu ho bee, n.e. kolan,
mota, tasi, nst.
bee-dalan
SUBSTANTIVU Bee nia halai-fatin,
ema mak halo ka bee mak kee
bainhira udan-been halai halo
rai kuak.
bee-hamutin
SUBSTANTIVU Ai-moruk ida neeb
hamutin roupa foer. SIN. lixvia
64
beek
ADJETIVU Neeb kahur ho bee ka
suli hanesan bee.
Ibun-beek katak ema neeb
koalia barak.
bee-lihun
SUBSTANTI VU Bee neeb halai
hamutuk ba rai-kuak boot ida
hanesan kolan.
bee-matan
SUBSTANTI VU 1. Rai-kuak hosi
neeb bee suli sai.
EZ. Ami b kuru bee iha bee-
matan besik ami-nia uma.
2. Kuak neeb ema kee iha
fatin ida atu ema bele hetan
bee hodi kuru. SIN. posu
bee-mosun: haree bee-ulun
been
SUBSTANTIVU Bee ida-neeb sai
hosi ai-hun, ai-fuan ka isin-
lolon, baibain iis, la hanesan
bee baibain nian. SIN. lkidu
E Z . Anans nia been morin
lahalimar.
bee-nain
SUBSTANTIVU 1. Insetu ida ho liras
naruk no kr barak neeb
baibain hela besik bee. SIN.
libelia
2. Labadain oin ida ho ain
naruk no mihis tebetebes
neeb horik besik bee.
bee-sarani
SUBSTANTIVU Bee neeb amlulik
ida benze tiha ona, no ms uza
iha sakramentu batizmu.
bee-sae
SUBSTANTI VU Bee neeb sae
makaas no suli ba fatin-fatin
hodi halo ema bele mout. SIN.
bee-taka, saserek, lalubur,
inundasaun, rai-nabeen
bee-taka
SUBSTANTI VU Bee neeb sae
makaas no suli ba fatin-fatin
hodi halo ema bele mout. SIN.
bee-sae, saserek, lalubur
bee-tisak ms bee-tudak
SUBSTANTIVU Bee neeb monu tun
hosi fatuk ka foho-lolon. SIN.
kaskata
bee-tatolan: haree bee-ulun
bee-ulun
SUBSTANTIVU Kuak ho bee neeb
sai hosi rai.
behu
VERBU Baku ho forsa, liuliu batar.
beiala
SUBSTANTI VU Ema sira neeb
moris tempu uluk liu no husik
hela nia istria hosi jerasaun
ba jerasaun. Avn hosi avn ka
avn sira-nia aman-inan. S I N .
bizavn
EZ. Ita-nia beiala sira fiar iha
uma-lulik molok kristianizmu
tama.
beibeik
ADVRBIU Dala barak; fila-fila.
EZ. Koalia beibeik too nia rona.
beik
ADJETIVU 1. Neeb baibain la
hatene buat ida tanba ladn
matenek hosi natureza. SIN.
faak
2. Neeb seidauk eskola,
seidauk biban dezenvolve nia
matenek naturl l i uhosi
edukasaun diak. SIN. laeskola,
ignorante
3. Neeb la hanoin molok halo
buat ruma no tan nee sala
beibeik. SIN. hanoin-laek
beik-teen
SUBSTANTIVU Ema beik.
65
bein
SUBSTANTIVU Ita-nia aman ka inan
nia aman ka inan. SIN. avn
ADJETIVU Neeb boot.
bein-oan ms bei-oan
SUBSTANTIVU : Aman nia oan-feto
ka mane nia oan.
EZ. Hau-nia oan-feto nia oan hau
bolu bei-oan.
Beirute
SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai-
Lbanu nian.
beis
ADJETIVU Neeb las dook. SIN.
besik.
bekais (lia-)
S U B S T A N T I V U Li an kahori k
subdistritu Leohitu nian, besik
Balib. Lia-bekais nee dalen
austronziku ida, atu hanesan
tetun. SIN. welaun
Bekora
SUBSTANTIVU Bairru ida iha Dili nia
sorin lorosae.
bekuk ms bekun
ADJETIVU (Inan) neeb susubeen
maran.
belak
SUBSTANTIVU Buat metl hanesan
medalla boot ida, neeb tuir
lisan Timr nian, feto f ba
mane hodi f-hanoin kona-ba
sira-nia domin. Iha belak osan-
mean no belak osan-mutin.
ADJETIVU = belar
belar
ADJETIVU Neeb tetuk no naknahe
b-mai. SIN. kabelak
VERBU Sai belar. SIN. nabelar
Espresaun Keta belar ba rai
sira-nee hotu katak keta
hadau ka okupa rai sira-nee.
bele
VERBU 1. Soi kapasidade atu halo
buat ruma.
EZ. Hau bele tula imi ba Tibar.
2. Iha posibilidade kona-ba
buat ruma mosu ka akontese.
EZ. Katuas nee bele mate se la
para fuma.
3. Hetan lisensa atu halo buat
ruma.
EZ. Hau bele uza lapis nee?
Belein
SUBSTANTIVU 1. Vila iha rai-Judeia
(ohin rai-Palestina ka rai-Izral)
iha neeb Ita Nai Jezs moris.
2. Sidade ida iha rai-Brazl.
belek
ADJETIVU Neeb bele mosu ka
akontese. SIN. posivel
belga
ADJETIVU Rai-Bljika nian.
SUBSTANTIVU Ema Bljika.
Belgradu
SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai-
Srvia nian.
belit
VERBU Kaer malu metin ho buat
ida, sai metin tiha ba buat ida.
EZ. Hena belit ba kanek.
ADJETIVU Neeb kaer malu metin.
EZ. Goma nee substnsia ida
neeb belit loos.
belixe
SUBSTANTIVU Kama ka toba-fatin
tetek malu.
Belize (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
Amrika Klarak.
belizense
ADJETIVU Rai-Belize nian.
SUBSTANTIVU Ema Belize.
Bljika (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
Europa Loromonu.
66
belo
VERBU 1. Hasai nanl hodi kose ba
buat ida. SIN. lambe
EZ. Asu belo nia kanek too diak.
2. (arti figuradu) Gaba bosok.
beluk
ADJETIVU 1. (Ema neeb halo an)
hanesan belun. SIN. amigavel
2. (Ati tude ka hahal ok)
hanesan belun nian. S I N .
amistozu
belun
SUBSTANTIVU Ema ida neeb ita
gosta, baibain koese kleur
ona, no haree malu didiak.
SIN. amigu
EZ. Profesr nee hau-nia belun
diak.
Belus (rai-)
SUBSTANTIVU Territriu mahuluk
Timor-Leste nian, la hakohak
rai-Oekusi. (Naran nee ema
Oekusi sira mak uza beibeik).
Ema Belus, sidadaun Timor-
Leste nian neeb las ema
Oekusi.
beml
SUBSTANTIVU Tadak ka sinl mzika
nian (= b) katak nota ida-
neeb tuir tenke tun meiutn
ida. LIAFUAN-SORUN: sustenidu
beneditinu ~ beneditina f.
SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Monj e ka
madre) orden Saun Bentu nian.
benefisiriu ~ benefisiria f.
SUBSTANTIVU Ema neeb hetan
kadiak ka simu buat diak
ruma hosi benfeitr; ema
neeb hetan ajuda hosi ema
seluk.
benefsiu
SUBSTANTI VU Diak neeb ema
simu, liuliu hosi ema seluk
neeb laran-luak no tulun
saugati. SIN. kadiak
EZ. Oan-kiak sira hetan benefsiu
barak hosi benfeitr liur ka laran.
benfeitr ~ benfeitora f.
SUBSTANTI VU Ema neeb tulun
saugati ema seluk.
EZ. Estudante balu hetan ajuda
hosi benfeitr sira.
Benn (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
frika Loromonu.
benins ~ benineza f.
ADJETIVU Rai-Benn nian.
SUBSTANTIVU Ema Benn.
bensa ms f-bensa
VERBU Husu ba Maromak halo
santu ka f rahun-diak ba buat
ka ema ida. SIN. benze
SUBSTANTIVU = bensan
bensan
SUBSTANTI VU Hahalok ka efeitu
bensa nian.
EZ. Sakramentu Orden f kbiit ba
amlulik atu haraik Maromak Nia
bensan ba ema, balada no sasn.
Husu bensan katak rei katuas
ka ferik sira-nia liman hodi
husu rahun-diak.
benvindu ~ benvinda f.
ADJETIVU Ida neeb too mai ho
isin diak tuir ita hotu nia
hakarak; ema neeb ita simu
ho solok no alegria tanba ita
gosta nia. SIN. tabe mai
EZ. Benvindu! Ami haksolok tebes
ho Ita-Boot sira-nia prezensa.
benze
VERBU Husu ba Maromak halo
santu ka f rahun-diak ba buat
ka ema ida. SI N. bensa, f-
bensa
beran
SUBSTANTIVU Kbiit ka forsa boot.
ADJETIVU/ADVRBIU Barak tebes, sura
la bele.
67
bere-feto
SUBSTANTIVU (maktolok) Ema-mane,
liuliu mane-oan, neeb halo an
hanesan feto. SIN. migelitu
bereliku
SUBSTANTIVU 1. Manu-fuik kiikoan
ida neeb tuur lametin,
haksoit b-mai deit iha ai-leten
ka iha rai.
2. (arti figuradu) Ema ida neeb
tuur lametin, lao b-mai deit.
VERBU Lao b-mai deit, hanesan
manu-bereliku.
Keta bereliku resik katak keta
sai bibi-ain demais.
bere-manek
SUBSTANTIVU (maktolok) Ema-feto,
liuliu feto-oan, neeb halo an
hanesan mane. SIN. biin-mane
berinjela
SUBSTANTIVU Ai-horis neeb nia
fuan balu teluk, balu fali
kabuar ho kr balu matak, balu
roxu hodi halo modo ba han.
SIN. karuuk
berleki
VERBU Sente neon-sala tanba buat
ida ne'eb ita hakarak la
akontese ka ita la konsege
hetan; sente frustrasaun.
berlekin
SUBSTANTI VU Kondisaun berleki
n i a n . S I N . frustrasaun
Berln
SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai-
Alemaa nian.
berlindes
SUBSTANTIVU Bola vidru kiikoan
neeb labarik sira uza hodi
halimar.
Bermudas (rai-)
SUBSTANTIVU Nusa-lubun kiik no
estadu ida iha Tasi Atlntiku
Norte, besik Estadu Naklibur
Sira Amrika Nian.
bermudense
ADJETIVU Rai-Bermudas nian.
SUBSTANTIVU Ema Bermudas.
bero
SUBSTANTIVU R kiik halo ho ai
neeb uza liuliu ba tiha ikan
iha tasi laran. Ema hean r
nee ho ai ka bele uza motr.
bero-liman
SUBSTANTIVU Ai-riin iha bero nia
sorin-sorin neeb tulun bero
nee atu namlele.
bersu
SUBSTANTIVU Kosok-oan nia toba-
fatin. SIN. kama-huur
besi
SUBSTANTIVU 1. Metl ida neeb
toos no forte tebetebes, serve
ba halo uma, ponte, nst.
2. Kain halo hosi besi.
3. Instrumentu ba serbisu
limak oioin. SIN. ferramenta
besi-asu
SUBSTANTIVU Metl ida neeb halo
hosi besi, maib toos no forte
liu besi baibain.
besi-habit
SUBSTANTIVU Instrumentu kiik ida
ho hasan metl no kaer-fatin
rua neeb serve ba kaer metin
besi ruma, liuliu pregu neeb
ita atu fokit sai. SIN. alikate
besik
ADJETIVU Neeb las dook.
besi-kalsu
SUBSTANTIVU Aparellu taka metin
nian neeb ita la bele loke lah
xave. SIN. fexadura
besi-kusan ms besi-kusa
SUBSTANTI VU Besi-oan ho tutun
meik neeb baibain uza ba
68
prega buat ruma, envezde tali.
SIN. pregu
besi-laknabit
SUBSTANTIVU Instrumentu kiik ida
ho hasan metl no kaer-fatin
rua neeb serve ba kuu hodi
foti buat kiik sira neeb metin
hela. SI N. ai-laknabit, ai-
kakuuk, pinsa
besi-meak
ADJETIVU/SUBSTANTIVU Substnsia
tarak kameak neeb mosu iha
besi ka besi-asu neeb bee ka
oksijniu mak kona. SIN.
ferrujen
besir
SUBSTANTI VU PLURL Besi si r a,
instrumentu sira neeb ema
uza ba knaar limak ruma.
besi-riin
SUBSTANTIVU Besi halo ba ai-riin.
besi-teen
SUBSTANTIVU Besi nia rahun ka uut.
besta
ADJETIVU Neeb beik-teen.
besteira
SUBSTANTIVU Lia ka hahalok beik.
SIN. azneira
Betanu (rai-)
SUBSTANTIVU Reinu Same nian iha
zona tasi-mane Timr Lorosae
nian.
betaun
SUBSTANTIVU Materil ba halo didin
ka paseiu neeb ema prepara
hodi kahur malu simentu,
fatuk-rahun no bee.
betek ms betik
ADJETIVU 1 . Neeb isin-bokar no
ain-badak.
2. Neeb biln hela, neeb
sente konfuzaun.
beterraba
SUBSTANTIVU Modo kabuar, kr-
mean no midar ida neeb
moris iha rai laran.
EZ. Iha rain balu ema sira halo
masin-midar hosi beterraba
tanba tohu la iha.
betok
VERBU/SUBSTANTIVU (Halo) kluak ka
kuak klarek iha buat nia
kabelak.
betoneira
SUBSTANTIVU Karreta ida ho silindru
boot iha leten neeb nakdulas
hodi kahur betaun.
betume
SUBSTANTIVU 1. Masa neeb ema
uza atu hakonu kuak iha didin
ka taka ba karreta nia isin-lolon
neeb nakbetok. SIN. damer
2. Matria hanesan asfaltu,
halo hosi breu, ahu no
elementu seluseluk, neeb uza
atu taka lurn ka didin.
biar
KONJUNSAUN Liafuan nee hatama
orasaun t emi kona- ba
situasaun neeb la hanesan ita
hanoin ka hein. SI N. maski,
embora, mzmuke
EZ. Biar nia riku, nia susar atu
tulun ema kiak sira.
biban
VERBU Hetan leet ka tempu atu
hal o buat ruma, i ha
oportunidade ka xanse atu halo
buat ruma.
EZ. Ami la biban atu b tanba iha
buat barak atu halo iha uma.
bibern
SUBSTANTIVU Beb nia hemu-fatin,
ho susubeen artifisil iha
laran.SIN. susubeen-fatin.
EZ. Diak liu ba kosok-an f-susu
duk f-han ho bibern.
bibi
69
SUBSTANTIVU Balada maksusuk ho
dikur no ain-haat, neeb ema
hakiak. SIN. bibi-timur
bibi-ain
SUBSTANTIVU 1. Bibi nia ain.
2. Besi-riin todan neeb ema
uza nuudar ai-suak ka atu
selok odamatan, janela nst.
3. (arti figuradu) Ema neeb
lao demais, tuur lametin, la
gosta hela iha uma.
bibi-atan
SUBSTANTIVU Ema neeb hein bibi.
SIN. pastr
Bibi-Dikur
SUBSTANTIVU Fitun-lubun ida neeb
horiuluk ema sira haree
hanesan bibi ida ho dikur;
signu dasanuluk zodaku nian
(Capricornus).
bibi-fulun
SUBSTANTIVU Fulun neeb hasai
hosi bibi nia kulit hodi halo
xapeu ka hatais balu. Timr
oan sira kesi iha ain hodi bidu
bainhira festa, tebedai.
bibi-malae
SUBSTANTIVU Bibi espsie ida, isin-
boot liu bibi-timur, neeb ema
hakiak tanba nia fulun furak no
bele han nia isin.
bibi-oan
SUBSTANTI VU Bibi ida nia oan
neeb sei kiik.
bibi-timur ms bibi-timr
SUBSTANTIVU Bibi rai-nain ka bibi
Timr nian.
Bblia
SUBSTANTIVU Livru santu fiar sarani
nian, neeb hatoo Maromak
Nia haloken ka revelasaun ba
ita ema no nakfahe ba katesik
boot rua, Testamentu Tuan no
Testamentu Foun.
bbliku ~ bblika f.
ADJETIVU
bibliadr
SUBSTANTIVU 1. Ema ida neeb
hadomi Bblia maib hakribi
tradisaun Kreda Katlika nian.
2. (maktolok) Ema protestante.
bibliografia
SUBSTANTIVU Lista ida neeb f
ttulu ba livru no artigu oioin
kona-ba asuntu ruma.
bibliogrfiku ~ bibliogrfika
f. ADJETIVU
bibligrafu ~ bibilgrafa f.
SUBSTANTI VU Ema neeb halo
bibliografia ida.
biblioteka
SUBSTANTIVU 1. Uma, kean ka
kuartu ho livru barabarak
neeb ema sira b atu lee,
konsulta ka lori-empresta.
E Z . Ami-nia suku seidauk soi
biblioteka ba populasaun tomak
uza; iha deit biblioteka kiikoan
iha eskola laran.
2. Hariin umak ka estante atu
tau livru oioin, maib ida-idak
iha nia fatin.
bibliotekriu ~ bibliotekria f.
ADJETIVU Biblioteka nian, kona-ba
biblioteka.
SUBSTANTI VU Ema ida neeb
serbisu iha biblioteka laran
hodi tau matan no haloot no
kataloga livru sira.
Bidau
SUBSTANTIVU Bairru ida sidade Dili
nia sorin lorosae.
bidauk (ai-)
SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida
hanesan bakat.
NARAN BOTNIKU: Strychnos
ligustrina
bidiin
70
SUBSTANTIVU Lilin-oan nia fatin. SIN.
kastisl, lilin-fatin
bidn
SUBSTANTIVU Fatin silndriku neeb
ema baibain tau bee, mina-rai
ka lkidu seluseluk b; baibain
hakohak litru atus ida.
bidu
VERBU 1. Book an tuir mzika,
liuliu iha festa. SIN. dansa
2. Halao dansa tradisionl.
SUBSTANTIVU 1. Hahalok dansa ka
bidu dala ida. SIN. bidun
2. Dansa tradisionl neeb
uluk feto sira basa baba-dook,
mane sira bidu iha sira-nia oin.
bidun
SUBSTANTI VU Hahalok dansa ka
bidu dala ida.
Bielorsia (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
Europa lorosae.
bielorusu ~ bielorusa f.
ADJETIVU Rai-Bielorsia nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Bielorsia.
2. (lia-bielorusu) Dalen eslviku
rai-Bielorsia nian.
bier
VERBU Halolo osan, rai ka sasn
ba ema sel uk l i uhosi
testamentu. SIN. lega
bigamia
SUBSTANTIVU Krime kaben filafali
bainhira ita sei kaben hela,
katak ita-nia laen ka feen
seidauk mate. SIN. kaben-ruak
bgamu ~ bgama f.
SUBSTANTIVU Ema ida neeb halo
krime bigamia.
biin-mane
SUBSTANTIVU (maktolok) Ema-feto,
liuliu feto-oan, neeb halo an
hanesan mane. SIN. bere-manek
bikan
SUBSTANTIVU 1. Hahn tau-fatin
neeb ema uza bainhira han.
EZ. Main atu suru hahn iha bikan.
2. (arti figuradu) Feto neeb
nakar. SIN. feto-aat
EZ. Lalika besik feto neeb tanba
nia nee bikan ida: ema hotu
hatene.
bikarbonatu
SUBSTANTI VU Masin neeb iha
diksidu-karbonu dala rua.
bikini
SUBSTANTIVU Fatudebau feto nian
ho pesa rua.
biln
ADJETIVU Neeb hanoin la hetan,
murn tiha tan hakfodak.
EZ. Hau biln tiha, nuus mak
labarik nee moras derrepente!
bilinge
ADJETIVU Neeb uza lian rua. SIN.
dal en- r uak; LIAFUAN-SORUN:
monolinge, dalen-idak
EZ. Timoroan barak bilinge tanba
sira koalia lian rua, tetun no
portugs la lian seluk ruma;
australianu barakliu monolinge
fali, hatene lia-ingls deit.
bilinguizmu SUBSTANTIVU
billr
SUBSTANTIVU Jogu oin ida neeb
uza ai-lolon mihis ida hodi kaer
no tuu bola-oan sira ba nia
kuak neeb iha meza nia lidun
haat.
billete
SUBSTANTIVU 1. Kartaun simples no
badak.
2. Surat- tahan, bai bai n
kiikoan, neeb ema hola hodi
tama sinema, teatru, sae
autokarru, komboi u ka
aviauun, selae atu loke rifa ka
lotaria.
71
3. Kartaun vizita nian.
billete-identidade
SUBSTANTIVU Dokumentu ofisil, ho
fotografia neeb hatudu ema
ida s loos, f prova ba polsia
ka ema seluk kona-ba ninia
identidade.
billeteira
SUBSTANTIVU Faan-billete fatin.
binkulu
SUBSTANTIVU kulo ho lente neeb
ema bele regula atu haree ba
dook.
bints
SUBSTANTI VU Osan-rahun neeb
baibain ema uza atu f fila ba
maksosak. SIN. troku
Espresaun La iha bints ida
katak la iha osan ida.
biografia
SUBSTANTI VU Haktuir ka istria
kona-ba ema ida nia vida ka
moris.
E Z . Madre Jlia okupadu loos
hakerek santa ida nia biografia.
biogrfiku ~ biogrfika f.
ADJETIVU
bilogu ~ biloga f.
SUBSTANTIVU Ema matenek biolojia.
biolojia
SUBSTANTIVU Estudu kona-ba buat-
moris sira.
bioljiku ~ bioljika f.
ADJETIVU
birak
SUBSTANTIVU Metl kinur malahuk
ida neeb halo ho riti no
kaleen. SIN. bronze
birmans ~ birmaneza f.
ADJETIVU Rai-Birmnia nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Birmnia.
2. (lia-birmans) Dalen eslviku
rai-Birmnia nian.
Birmnia (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
zia Sudeste. SIN. Myanmar
biru (kr-)
ADJETI VU /SUBSTANTI VU Kr-azl
nakukun.
SUBSTANTIVU = birun
birun ms biru
SUBSTANTIVU Ai-meta ida halo hosi
fatuk-biru, neeb ema balu fiar
no hatais iha kakorok atu sai
haree-labelek, nunee inimigu
la bele tiru ka oho sira.
birus (manu-)
SUBSTANTIVU Loriku espsie ida ho
fulun azl no ibun kr-kinur.
bisa-han
SUBSTANTIVU Sente katar makaas
iha ain laran neeb halo susar
atu lao, liuliu bainhira ita kleur
ona la book ain nee. SIN. ain-
bisa, ain-naknei
biseps
SUBSTANTI VU Mskulu boot iha
liman leten. SIN. lalinu-kabun
bisestu ~ bisesta f.
ADJETIVU Kona-ba fulan-Fevereiru
ho loron ruanulu-resin-sia, las
ruanulu-resin-ualu hanesan
baibain.
EZ. Kada tinan dahaat nee tinan
bisestu, katak fulan-Fevereiru iha
loron 29.
bisibisi
VERBU Koalia ba tilun ka koalia
ho lian kiik deit atu ema ida
deit mak bele rona, ema seluk
labele rona fali.
bisikleta
SUBSTANTIVU Meiu-transporte ida
neeb la iha motr, soi deit
roda rua no pedl sorisorin ba
ema hean hodi lao.
.
biskate
72
SUBSTANTIVU Serbisu loron-sorin
deit.
biskoit ms biskoitu
SUBSTANTIVU Hahn kiik midar,
halo ho trigu, mantolun no
masi n- mi dar ka masi n,
hanesan bolu toos. SIN. bolaxa
bisole: haree buisole
bispu
SUBSTANTIVU Amlulik ida neeb
Amu-Papa ka patriarka foti ba
episkopadu, atu ukun dioseze
ida. SIN. ambispu
bistur
SUBSTANTI VU Babahat kiik ida
neeb sirurjiaun uza bainhira
halao operasaun.
biti
SUBSTANTI VU Lulun neeb ema
nahe iha rai ka hadak leten
hodi tuur ka toba b.
bixa
SUBSTANTIVU Hahalok nadodon ka
forma tuituir malu, ida tuir ida
nia kotuk bainhira hein ka atu
simu buat ruma.
EZ. Ema sira neeb halo bixa iha
banku nia oin halerik tanba kleur
lahalimar.
bixu
SUBSTANTI VU Ani ml ki i koan
neeb dolar iha rai. SIN. ular
bizantinu ~ bizantina f.
ADJETIVU Konstantinopla
(Biznsiu) nian; kona-ba
Impriu Romanu Lorosae,
neeb tahan hosikedas skulu
da-4 lK too skulu da-15.
EZ. Sarani ortodoksu no greku-
katliku sira selebra misa tuir ritu
bizantinu, las tuir ritu romanu
hanesan iha rai-Timr.
bizavn
SUBSTANTIVU 1. Ita-nia aman sira-
nia avn.
2. Avn sira-nia inan-aman, ka
ema sira neeb moris tempu
uluk liu no husik hela nia
istria hosi dalas ba dalas. SIN.
beiala
blasfmia
SUBSTANTIVU Hatete aat Maromak
ka santu, ka temi leet buat
neeb santu ka lulik.
EZ. Temi Ita Nai Jezs Kristu Nia
naran hodi hatoo ita-nia
hakfodak ka hirus nee blasfmia
no hahalok aat lahalimar.
blindajen
ADJETIVU Besi-asu tahan ida
neeb taka ba karreta atu
satan kilat-fuan.
blindadu ~ blindada f.
ADJETIVU
bloku
SUBSTANTI VU 1. Fatuk kuadradu
neeb ema halo hosi simentu,
rai-henek no fatuk-rahun
atubel e uza hodi hal o
konstrusaun sira. SIN. tijolu
2. Kualkr buat ida neeb iha
lidun haat.
3. Aliansa ka grupu poltiku.
bluza
SUBSTANTIVU Faru lotuk feto nian,
ho botaun iha gola.
boatu
SUBSTANTIVU Lia ida neeb ema
lori kona-ba ema seluk nia
hahalok ka situasaun neeb
foin mosu.
SIN. lia-anin, rumr, iis
EZ. Ema balu hatete katak milsia
sira tama ona iha Maliana, tiru
ema mate barak, maib nee
boatu deit; lalika rona.
bobar
VERBU 1. Haleu fila-fila.
73
EZ. Labarik sira kaer lensu ida
bobar iha liman ka halo haleu
liman.
2. Koalia laloos maib buka
atu tau ema seluk ba susar.
EZ. Ema bobar malu tan hadau
malu toos.
3. Hatete lia bosok ka falsu. SIN.
lohi
EZ. Ema nee bobar nia maluk too
tama kadeia.
bobardr ms bobar-teen
SUBSTANTIVU 1. Ema neeb la
koalia loloos maib bosok atu
f susar ba ema seluk.
2. Labarik neeb lao b-mai
maib la b loos uma ka
eskola.
bobok
ADJETIVU Bobon ka aten-book nian.
SIN. pulmonr
bobon
SUBSTANTIVU Organ kaduak ida iha
hirus-matan laran neeb ema
no balada sira presiza atubele
dada i i s. S I N . aten-book,
pulmaun
Bobonaru (rai-)
SUBSTANTIVU Vila no distritu ida iha
zona loromonu Timr Lorosae
nian ho populasaun neeb
makdalek bunak no kemak.
boboot
ADJETIVU Neeb boot liu baibain,
boot lahalimar. SIN. enorme
EZ. Bainhira ita b merkadu hola
fehuk ka tomate baibain ita hili
sira boboot.
SUBSTANTIVU Ema importante ka
naran-boot.
bobu
SUBSTANTIVU 1. Ema ida halo jestu
kmiku oioin hodi halo ema
sira hamnasa, nuudar nia
serbisu baibain nian. SIN.
pallasu
2. (figuradu) Ema ida neeb
halo an lah dignidade.
3. Mskara ida neeb ema
hatais iha karnavl.
boe
VERBU (Klamar) duni hodi hatauk.
EZ. Matebian sira bele boe ema
aat sira.
boek
SUBSTANTIVU Balada krustseu kiik
ida neeb horik iha bee laran,
hela iha fatuk-kuak, liuliu iha
mota no tasi.
boi
VERBU Doko b-mai; dudu ba oin
dudu ba kotuk.
boiala ms boiboi
SUBSTANTIVU Hariin-halimar ida ho
tuur-fatin kesi ba korrente
naruk rua neeb labarik sira
tuur b hodi doko b doko no
tun-sae fila-fila. SIN. baloisu
boikota
VERBU Hakotu hodi lakohi iha
relasaun ida ho ema, grupu ka
empreza ruma nuudar forma
protestu nian.
EZ. Populasaun boikota ona loja
neeb tanba ema hotu baruk ho
loja-nain neeb sempre faan
karu no lakohi hatn folin, maski
kliente barakliu ema kiak rabat
rai.
boikotajen SUBSTANTIVU
boina
SUBSTANTIVU Xapeu oin ida neeb
mamar no la iha tahan.
E Z . Militr balu hatais boina
mean.
bokar
ADJETIVU Neeb iha isin boot.
bokon
74
ADJETIVU Neeb bee ka been ruma
kona.
EZ. Fase faru bokon, hafoin habai
ba loron atu maran lailais.
bokse
SUBSTANTIVU (Ema-mane nain-rua)
tuku malu iha ringe ka rede
laran hanesan futu manu.
Baibain boksista sira uza luvas
boot iha liman. SIN. tuku-malu
boksista ms bokseur
SUBSTANTI VU Ema-mane neeb
pratika desportu bokse. SI N.
tukudr
bokur
ADJETIVU 1. Neeb nia isin boot no
mamar tanba soi mina barak.
2. Neeb buras ka f fuan
barak.
bola
SUBSTANTIVU Objetu (liuliu halimar
nian) neeb kabuar no bele
duir b-mai. SIN. ai-kabuar
EZ. Globu mundu nian kabuar
hanesan bola.
bolaxa
SUBSTANTIVU Hahn kiik midar ka
meer, halo ho trigu, mantolun
no masin-midar ka masin,
hanesan bolu toos.
bolbu
SUBSTANTIVU Ai-horis balu nia hun,
ho forma hanesan liis, neeb
moris iha rai laran hodi dudu
abut ba kraik no kain ka tahan
ba leten.
boleia
SUBSTANTIVU Tula kolega ka ema
ruma ho saugati deit iha
karreta.
EZ. Kolega neeb husu boleia ba
Taibesi.
boletn
SUBSTANTIVU 1. Informasaun liuliu
hakerek neeb autoridade sira
hatoo ba pbliku kona-ba lia
ruma. SIN. relatriu
EZ. Boletin-sade nee dokumentu
neeb hakerek informasaun
kona-ba ema ida nia moras oioin
no babalik neeb sira bele hetan
iha ospitl.
2. Revista ida neeb f sai
informasaun oioin, liuliu
semana-semana ka fulan-fulan.
Bolvia (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
Amrika Sl.
bolivianu ~ boliviana f.
ADJETIVU Rai-Bolvia nian.
SUBSTANTIVU Ema Birmnia.
bolla
SUBSTANTI VU Bee-kafuak i da
neeb sae hosi furin.
bolon
SUBSTANTIVU Ahi ka bee musan kiik
tebes neeb barak mak
hamutuk iha r, dala barak ita
haree hanesan abuabu ka
kalohan. SIN. suar
bolsa
SUBSTANTI VU 1. Fatin halo hosi
hena ka kulit atu tau sasn. SIN.
kohe
2. Knalus ka saku kulit iha ema
ka balada nia isin nakonu ho
bee, ms ida iha feto nia isin
neeb hakohak beb.
bolsa-estudu
SUBSTANTIVU Tulun neeb ema,
liuliu estudante sira, hetan hosi
instituisaun ruma atubele b
estuda iha liur ka laran ho
osan hosi instituisaun nee.
bolsu
SUBSTANTI VU Faru ka kalsa nia
parte iha oin ka kotuk neeb
75
baibain ema tau osan ka
karteira.
bolu
VERBU 1. F sinl ho lian hodi halo
ema neeb ita hakarak mai
besik ita.
2. Has ema ruma hodi dehan
nia naran.
bolun SUBSTANTIVU
bolu
SUBSTANTIVU Dose neeb halo hosi
trigu, manteiga, mantolun,
masi n-mi dar, i ngredi ente
seluseluk, hafoin tunu iha
fornu.
bomba
SUBSTANTI VU 1 . Fuan neeb
nakonu ho materil esplozivu
ho ema halo atubele hafera ka
harahun buat ruma.
2. Aparellu neeb ema uza atu
hatama r ka xupa bee sai mai.
VERBU 1. Hafera ka harahun fatin
ka ema ho esplozaun. SIN.
bombardeia
2. Ataka ema ruma hodi baku
ka tuku too dolar.
bombardeiu SUBSTANTIVU
bombadr
S U B S T A N T I V U Kri mi nozu ka
terrorista ida neeb kuda ka
hamonu bomba.
Bomban
SUBSTANTIVU Sidade boot iha rai-
ndia nia raat loromonu, la
dook hosi Goa.
bombardeia
VERBU 1. Hafera ka harahun fatin
ka ema ho esplozaun. SIN.
bomba
bombardeiru (aviaun-)
SUBSTANTIVU Aviaun oin ida neeb
hamonu bomba sira.
bombeiru
S UBS T A NT I V U Ema profisionl
neeb hamate ahi bainhira ahi
han uma ka ha rai, bele ms
bainhira mosu dezastre ruma.
bondia
I NTERJEI SAUN Espresaun neeb
ema uza atu has malu iha
dadeer. SIN. loron diak
bon
SUBSTANTI VU Xapeu mamar no
tetuk baibain ho tutun neeb
bubu uitoan.
boneka
SUBSTANTIVU 1. Figura ema, animl
ka karreta nian, halo hosi ai ka
plstiku neeb labarik sira uza
atu halimar. SIN. brinkedu
EZ.Loja-nain tau boneka iha loja
hanesan ezemplu ba maksosak
sira.
2. Figura feto-oan ka beb nian
neeb labarik-feto sira uza atu
halimar.
3. (arti figuradu) Ema kbiit-laek
ida neeb ema seluseluk
aproveita liuliu iha kontestu
poltiku.
bones
ADJETIVU Soe-lia nian. SIN. irniku
Haree ms lia-bones
bonitu ~ bonita f.
ADJETIVU (Ema) neeb nia oin
furak. SIN. oin-diak
bonkar
VERBU Sobu hodi halo sabraut
tiha; kaer soe b-mai ka halo
namkari.
bonko
ADJETIVU/ SUBSTANTIVU (Ema) neeb
kotuk-laran kleuk no bubu
uitoan. SIN. fusuk, korkunda
bonoite
I NTERJEI SAUN Espresaun neeb
ema uza atu has malu
76
bainhira too oras kalan no
ms atu despede ba toba. SIN.
kalan diak
bonproveitu
INTERJEISAUN Kumprimentu neeb
ema hatoo ba malu bainhira
hah han hamutuk. SIN. tabe
han!
book
VERBU 1. Muda buat ruma nia
tatuur ka pozisaun. SIN. haduka
2. Halo ema ruma atu lakon
pasinsia.
3. Tuu-bosok ka bolu-halimar.
SIN. goza
EZ. Mane oan sira book feto
bainhira liu hosi sira-nia oin.
Nuudar espresaun idiomtika
book an katak muda b muda
mai.
boot
ADJETIVU 1 . Neeb nia tamau
las kiik.
2. Neeb importante.
3. Neeb katuas ka soi
autoridade.
bora (ai-)
SUBSTANTI VU 1. Ai-horis fuik ida
neeb f fuan hanesan anans.
2. Salurik neeb ema halo
hodi homan ai-tahan bora nian.
borboleta
SUBSTANTIVU Kutun ka insetu ho
liras boot no kr- oioion neeb
semo b-mai hosi ai-funan ba
seluk hodi buka ai-han midar.
SIN. kukulai, kopukopu
bordadu
SUBSTANTIVU (Knaar halo) dezeu
mafutar ka dekorativu neeb
feto sira suku iha hena nia
ninin.
bornl
SUBSTANTIVU 1. Fatin suku ho hena
atu tau batar, foos, bua-malus
ba mama ka sasn seluseluk.
2. Mane nia roupa interir.
Borneu (rai-)
SUBSTANTIVU 1. Nusa boot nakfati
iha rai-Malaia, rai-Java no rai-
Selebes sira-nia leet, neeb
nakfahe ba zona poltika tolu:
rai-Sab no rai-Saravake,
neeb Repblika Malzia mak
ukun, rai-Kalimantan, neeb
provnsia Indonzia nian, no
rai-Brunei. rai-Indonzia, rai-
Malzia no rai-Brunei mak
ukun.
2. Rai-kotun nee nia mahorik
ida.
ADJETIVU Rai-Kalimantan, rai-
Brunei, rai-Sab ka rai-
Saravake nian.
boron
VERBU/ADVRBIU 1. (Ho sistema)
faan merkadorias barak ba
ema seluk, liuliu kontratu-nain
ka loja-nain, atu faan fali.
Hola boron katak hol a
merkadorias ka sasn barak
kedas atu faan fali.
2. F kontratu ba ema seluk
atu halao serbisu ruma neeb
ita labele ka lakohi halo. SIN.
subkontrata
borraxa
SUBSTANTIVU 1. Substnsia halo
hosi lateks ka ai-borraxa nia
been neeb mamar no bele
dada naruk.
2. Objetu ida halo hosi borraxa,
n.e. borraxa bee-manas.
3. Borraxa-tahan neeb ita uza
atu apaga hakerek ho lapis iha
surat-tahan.
borus
77
VERBU Sona ka tuu hodi halo
kroat nia tutun mosu fali iha
sorin-balun.
Haree borus katak bele siik
kona-ba ema ruma ka hatene
buat barak kona-ba kazu ruma.
bosan
ADJETIVU Neeb tuan no mihis ona
tanba ita kleur ona uza ka
hatais.
bosok
VERBU Halo ema seluk fiar buat
ruma neeb la loos, liuliu ho
motivu aat. SI N. lohi, butar,
bobar
ADJETIVU Neeb laloos no ms
aat. SIN. falsu
bosok-teen
SUBSTANTIVU Ema neeb toman
koalia bosok.
bosu
VERBU Han ka hemu too la sente
hamlaha ka hamrook tan.
EZ. Asuliar sira han too bosu,
hafoin b toba iha uma-toos.
botnika
SUBSTANTIVU Sinsia kona-ba ai-
horis sira.
botniku ~ botnika f.
ADJETIVU Kona-ba botnika.
S U B S T A N T I V U Ema matenek
botnika.
botarde
INTERJEISAUN Espresaun neeb
ema uza atu has malu iha
lokraik.
botas
SUBSTANTI VU 1. Sapatu naruk
neeb ema uza atu satan udan
ka tahu.
2. Sapatu neeb militr sira
uza.
botaun
SUBSTANTIVU Musan kiik neeb
ema uza atu prega faru ka
kalsa.
2. Hanehan-fatin kiik iha
aparellu ka mkina nia lolon
neeb ita hanehan atu hamoris
mekanizmu.
botaundepuu
SUBSTANTIVU Botaun rua neeb
tutan malu hodi hametin faru-
liman nia fukun.
bote
SUBSTANTIVU Raga oin ida neeb
ema homan hosi tali-tahan ka
au neeb baibain feto sira lori
ka tara iha kotuk.
botir
SUBSTANTIVU Fatin silndriku ba tau
bee, tua no been sira seluk
neeb halo hosi vidru, tahu ka
kaleen.
Botsuana (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
rai-frika nia balun sl.
botsuanu ~ botsuana f.
ADJETIVU Rai-Botsuana nian.
SUBSTANTIVU Ema Botsuana.
botubotu
VERBU 1. Koalia ho lian kiik. SIN.
bisibisi
2. Halerik ho lian kiik deit. SIN.
murmura
bou
VERBU Tau hamutuk too barak iha
fatin ida deit. S I N . habou,
habutuk, akumula
SUBSTANTIVU Sasn neeb ita bou
tiha iha fatin ida. SIN. butuk
boulin
SUBSTANTIVU Jogu ida iha neeb
ema duir bola boot metan ida
iha rai hodi hakona ba botir
mutin sira neeb hamriik-
namkadak. SIN. lalolit
78
boun
SUBSTANTIVU Liafuan neeb alin
uza hodi haktemik ka has oan-
mane ida-neeb uluk iha uma-
laran. SIN. maun; LIAFUAN-SORUN:
alin-mane; biin
boviajen
I NTERJEI SAUN Kumprimentu ida
hodi hatoo ba ema ida neeb
lao ba rai dook ita-nia
esperansa atu nia bele soi
viajen diak. SIN. haree dalan!
EZ. Ita sei hasoru malu fali tinan
oin: boviajen!
Bznia (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
Europa sudeste.
boznaku ~ boznaka f.
ADJETIVU Rai-Bznia nian.
SUBSTANTIVU Ema Bznia.
bravu! ~ brava! f.
I NTERJEI SAUN Espresaun neeb
ema uza atu hatoo aten-boot
ka gaba ema ida ba buat diak
neeb ema nee halo.
SIN. vale!
EZ. Bainhira jogadr ida hatama
tiha golu, ema hotu basa liman
dehan bravu!
Brazil (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu boot
liu hotu iha Amrika Sl neeb
tempu uluk halo parte Portugl
nia impriu. Ninia lian ofisial
portugs. Rai-Brazl nee
membru CPLP (Klibur Rain
Sira ho Dalen Ofisil Portugs)
ida.
brazileiru ~ brazileira f.
ADJETIVU Rai-Brazl nian.
SUBSTANTIVU Ema Brazl.
Brazlia
SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai-
Brazl nian.
Bretaa (rai-)
SUBSTANTIVU Rain ida iha Europa
loromonu neeb halo parte rai-
Fransa maib soi nia kultura
rasik.
Bretaa-Boot (rai ~)
SUBSTANTI VU Nusa boot ida iha
Europa nordueste neeb
nakfahe ba nasaun haat, maka
rai-Inglaterra, rai-Kornualla,
rai-Gales no rai-Esksia.
bretaun
ADJETIVU Rai-Bretaa nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Bretaa.
2. (lia-bretaun) Dalen sltiku rai-
Bretaa nian.
breu
SUBSTANTIVU Been metan kantl
hal o hosi al katraun ka
terebentina neeb natoos
bainhira malirin tiha no serve
atu taka kuak iha ai-kabelak,
r-lolon nst.
briga
VERBU/SUBSTANTIVU Haksesuk too
baku malu.
brigada
SUBSTANTI VU Ema-lubun neeb
halao knaar ida deit, liuliu iha
kontestu militr.
brigadeiru
SUBSTANTIVU 1. Ema neeb halao
brigada ida.
2. Diviza militr iha jenerl nia
leten no iha koronl nia kraik.
brinda
VERBU Hasae kopu iha jantr ka
festa hodi hemu ba ema ruma
nia rahun-diak.
brinde SUBSTANTIVU;
SIN. hasae-kopu
brinkedu
79
SUBSTANTIVU 1. Buat ba halimar
neeb ema f ba labarik. SIN.
boneka, ai-halimar
2. Buat ida neeb las orijinl
ka falsu.
brinku ms brinkus
SUBSTANTI VU Buat ba feto sira
enfeita an neeb baibain tau
ka tara iha tilun.
britniku ~ britnika f.
ADJETIVU Rai Bretaa-Boot nian ka
Reinu Naklibur nian.
SUBSTANTIVU Ema rai Bretaa-Boot
nian ka Reinu Naklibur nian.
britas
SUBSTANTIVU Fatuk-musan bokar
iha tasi-ibun ka ida neeb
mkina mak harahun.
ADJETIVU (Ema) neeb karak-
teen no susar hasai osan. SIN.
teen-toos
bronkite
SUBSTANTI VU Moras ida neeb
mosu bainhira tubu sira be lori
r ba aten-book naktiba ka sai
netik tanba nakonu ho karat,
hodi hamosu mear.
bronze
SUBSTANTIVU Metl kinur malahuk
ida neeb halo ho riti no
kaleen. SIN. birak
Brunei (rai-)
SUBSTANTIVU Rain kiik no sultanatu
ida iha rai-Borneu.
brunenu ~ brunena f.
ADJETIVU Rai-Brunei nian.
SUBSTANTIVU Ema Brunei.
brutu ~ bruta f.
ADJETIVU 1. Neeb koalia ka halo
an ho modun ka maneira
neeb aat no lah respeitu.
2. Neeb halo buat ruma ho
hanoin-laek, la importa kona-ba
perigu neeb iha ka efeitu aat.
SUBSTANTIVU Ema beik, modun-aat
no violentu.
Bruxelas
SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai-
Bljika nian, no ms kapitl
Kl i bur Europa ( Uni aun
Europeia) ninian.
bua
SUBSTANTIVU Fuan neeb iha isin
neeb ema baibain uza atu
mama ho malus no ahu hodi
halo kabeen sai mean.
bua-hun
SUBSTANTI VU Ai-horis hun ida
neeb aas no f bua barak.
NARAN BOTNIKU: Areca
buan
SUBSTANTI VU Ema, liuliu feto,
neeb soi kbiit mjiku no bele
uza kbiit nee ba diak ka aat.
buapala
SUBSTANTIVU Musan toos no morin
ai-pala nian, neeb uza hodi
tempra hahn no ms nuudar
ai-moruk. SIN. nozmoskada
buat
SUBSTANTIVU Ida neeb ita bele
haree, rona, kaer ka hanoin b
neeb las ema, balada ka ai-
horis. SIN. objetu
buatamak ms buataman
SUBSTANTIVU Espresaun neeb ita
uza atu temi mane ruma
neeb ita la hatene nia naran
ka lakohi temi naran. SIN. tipu
E Z . Buatamak nee intelijente
lahalimar.
buatinak ms buatinan
SUBSTANTIVU Espresaun neeb uza
atu temi feto ruma neeb ita la
hatene nia naran ka lakohi temi
naran.
EZ. Buatinak nee halai hanesan
rusa fuik.
80
buat-karan
SUBSTANTIVU Buat ida neeb ita f
saugati ba ema seluk atu halo
nia haksolok. SIN. prezente
buat-moris
SUBSTANTI VU Kualkr buat ida
neeb moris no mate, n.e. ai-
horis, balada ka ema. SI N.
kriatura
buat-siin
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Substnsia)
neeb siin hanesan derok-been
ka tua-siik. SIN. sidu
buat-sou
SUBSTANTIVU Substnia tonat no
mate neeb forma fatuk nia
lolon. SIN. minerl
bubrutu
ADJETIVU Neeb oin-buis ka hirus-
teen.
bubu
VERBU/ADJETIVU (Neeb) sai boot
tanba kanek ka bainhira r ka
bee enxe.
EZ. Liutiha monu hosi bisikleta,
hau-nia ain tomak bubu.
bubuk
1
ADJETIVU Neeb bubu.
bubuk
2
SUBSTANTIVU Kutun ka insetu
hanesan dihi maib boot liu.
SIN. babubur
bubun
SUBSTANTIVU Buat ida neeb bubu,
liuliu kulit. SIN. tumr
bubur (ai-)
SUBSTANTI VU 1 Ai-horis hun hosi
espsie eukaliptu, ho ai-tahan
neeb morin uitoan. Iha rai-
Timr ita hetan ai bubur-metan
(= ai-ruu) no ai bubur-mutin.
Budapeste
SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai-
Ungria nian.
budista
ADJETIVU/SUBSTANTIVU Ema neeb
fiar no tuir hanorin relijiozu
neeb Gautama Buda, ema
ndia ida, f iha skulu dalimak
molok Kristu.
budizmu SUBSTANTIVU
budu ms budun
SUBSTANTIVU Ai-tahan ka ai-fuan
neeb ema konserva iha tua-
siik ka masin-been.
ADJETIVU (Isin) neeb la hariis
ba tempu naruk hodi halo iis
ladiak.
EZ. keta budu -nia isin hanesan
nee tanba bele halo toba
ladiak.
bufa
VERBU Kasu lia ba ema seluk;
hatete sai.
bufa-nain ms bufu ~ bufa f.
SUBSTANTIVU Ema neeb buka atu
f informasaun ba ema seluk
kona-ba ema ruma. SIN.
informadr
buibere
SUBSTANTIVU 1. Feto simples no
laeskola.
2 . Liafuan neeb ema uza
durante rezistnsia ba feto
timr sira.
buis
ADJETIVU 1 . (Balada) neeb la
maus, neeb bele hakanek
ema bainhira husik hela deit.
SIN. fuik
EZ. Fahi-fuik no rusa ita konsidera
hanesan balada buis.
2. (Ema) neeb siak ka hirus-
teen.
buisole
SUBSTANTIVU Ai-meta ka ai-moruk
aat neeb ema fiar no uza atu
81
halo aat ema seluk. SIN.
maninga
buituuk
SUBSTANTI VU Feto neeb ain-
badak.
buka
VERBU 1. Hakaas an atu hetan,
tenta atu hetan.
2. Hakaas an atu hatene.
Buka lia katak b book uluk
ema hosi hamosu diskrdia.
bukaliadr
SUBSTANTIVU Ema neeb nia maluk
sira tuur nonook, nia b sadik,
koalia provoka ka inventa lia
too istori malu.
Bukareste
SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai-
Romnia nian.
bulak
ADJETIVU Neeb lakon tiha ona
kapasidade atu hanoin norml,
neeb nia kakutak moras.
EZ. Koitadu neeb bulak onaL nia
koalia naranaran, lao iha lurn
tun-sae, hatais roupa foer no
naklees, la hariis.
buldozer
S U B S T A N T I V U Mki na f or t e
tebetebes hanesan karreta ho
kanuru ida iha oin, neeb
prepara terrenu ba harii uma
ka halo lurn, hodi book, foti
no hatetuk rai ka hafera uma
aat sira. SIN. karreta-maksouk
bulelu
VERBU. 1. Sente la iha forsa no la
hatene tuir an, hanesan atu
monu ba rai.
EZ. Ema balu sente oin-bulelu,
bainhira sae karreta hodi lao rai
dook.
2. Oin-halai ka haree rai la
moos bainhira hemu tua ka ai
moruk lanu.
bulelun SUBSTANTIVU
Bulgria (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
Europa sudeste.
blgaru ~ blgara f.
ADJETIVU Rai-Bulgria nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Bulgria.
2. (lia-blgaru) Dalen eslviku
rai-Bulgria nian.
buli
SUBSTANTIVU Fatin ida hanesan
botir lah matan atu rai x ka
kaf neeb foin halo, ka tua.
bunak (lia-)
SUBSTANTIVU Dalen papua distritu
Bobonaru nian.
buras
ADJETIVU 1. Neeb nafunan no sai
boot b-mai.
EZ. Tau rai-metan ba ai ka modo,
tahan sira naklekar ba-mai.
2. Neeb nia isin barak, f
fuan diak.
3. Neeb barak no nunka
mukit ka falta. SIN. abundante
bure
ADJETIVU Ho makerek ka pontu
kr-oioin.
burgs ~ burgeza f.
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb
pertense ba klase mdia iha
sosiedade nia laran. SIN. klase-
klarak
burit
VERBU Tuda sai, rega sai.
burgezia
SUBSTANTIVU Klase sosil neeb
halibur ema profisionl no riku
sira neeb las liurai ka dato.
82
Burkina (rai-) ms Burkina
Faso
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
frika Klarak.
burkins ~ burkineza f.
ADJETIVU Rai-Burkina nian.
SUBSTANTIVU Ema Burkina.
burokrasia
S U B S T A N T I V U 1 . S i s t e m a
administrativu neeb hakohak
funsionriu no eskritriu barak.
2. Sistema-ukun neeb f kbiit
boot ba funsionriu sira.
EZ. Susar ba prezidente ka liurai
ukun rain ida bainhira burokrasia
mak soi podr tomak;
Alunu sira hakarak b estuda ba
liur lailais, maib burokrasia lao
kleur no surat sira tenke liu hosi
funsionriu barak nia asinatura.
burokrtiku ~ burokrtika f.
ADJETIVU
burokrata
SUBSTANTIVU Ema neeb serbisu
iha burokrasia.
burokratiza
VERBU Halo atu sai hanesan
burokrasia ida.
burokratizasaun SUBSTANTIVU
burru (kuda-)
SUBSTANTI VU 1. Balada hanesan
kuda maib kiik liu, ho tilun-
tahan naruk.
2. Ema beik, estpidu.
burun
ADJETIVU Neeb iha defeitu fziku
ruma hanesan matan-aat,
liman-kleuk ka ain-kudeik,
liuliu hori kiik kedas. SIN.
aleijadu
VERBU Hetan defeitu fziku ida.
Burund (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu kiik
ida iha rai-frika nia balun sl.
burundins ~ burundineza f.
ADJETIVU Rai-Burund nian.
SUBSTANTIVU Ema Burund.
busa
SUBSTANTIVU Balada maksusuk ain-
haat ho fulun mamar neeb
nameo. Iha espsie boot, fuik
no siak hanesan leaun no
tigre, no ms espsie umak
neeb ema hakiak atubele
duni no oho laho.
busa-aman
SUBSTANTIVU Ida neeb f oan ba
busa-inan.
busa-inan
SUBSTANTIVU Ida neeb hahoris
busa-oan.
busak
ADJETIVU 1 . Kona-ba busa, busa
nian.
2. Hanesan busa. SIN. felinu
busa-oan
SUBSTANTIVU Busa-inan no aman
sira-nia oan.
bsola
SUBSTANTIVU Instrumentu ho oin
hanesan reljiu no daun
magntiku ida neeb hatudu
norte l ol oos ka norte
magntiku.
butanu
SUBSTANTIVU Gs ida neeb bele
sunu lakan makaas no uza
nuudar karburante.
butar
VERBU Halo ema seluk fiar buat
ruma neeb la loos, liuliu ho
motivu aat. SIN. lohi, bosok
Butaun (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu kiik
ida iha rai-zia Sl, iha rai-
ndia no rai-Tibete sira-nia leet.
butans ~ butaneza f.
83
ADJETIVU Rai-Butaun nian.
SUBSTANTIVU Ema Butaun.
butons ~ butoneza f.
ADJETIVU Rai-Butn nian.
SUBSTANTIVU Ema Butn.
buti
VERBU Tau liman rua haleu buat
ida hodi hanehan ka kumu. SIN.
aperta
buti-liman
SUBSTANTIVU Enfeite ida neeb buti
ema nia liman. S I N. kelu,
pulseira
Butn (rai-)
SUBSTANTI VU Illa naruk iha rai-
Selebes nia rohan sudeste.
butuk
SUBSTANTI VU Sasn barak loos
neeb tau hamutuk iha fatin
ida deit. SIN. bou
EZ. Iha koto butuk ida iha meza
neeb.
V E R B U Ema ka buat barak
hamutuk iha fatin ida. SIN.
nabutuk, nabou
EZ. Keta b butuk hamutuk iha
kuartu neeb, fatin la iha.
buu
SUBSTANTIVU SUBSTANTIVU Foos kahur
ho nuu-santan neeb tein iha
ai-tali tahan nia laran. SIN.
katupa
84
Dd
daan
VERBU Tein ho bee barak atu
hamamar hahn toos atubele
han. EZ. : daan naan,daan
fehuk, daan ai-farina.
daak: haree ai-daak
dada
VERBU Halo buat hakbesik mai,
liuliu ho forsa isin nian.
dadaan
SUBSTANTIVU Hahalok daan nian.
dadadak
SUBSTANTIVU 1. Hahalok dada nian.
2. Forsa ida neeb dada. SIN.
atrasaun
dadaet
SUBSTANTIVU Hahalok daet nian.
SIN. kontjiu
dadakak
SUBSTANTIVU Hahalok daka nian.
SIN. hahein, guarda
dadalak
SUBSTANTIVU 1. Bee-dalan.
2. Mota-oan.
dadalek
SUBSTANTIVU 1. Hahalok dale ka
koalia nian.
2. Maneira koalia, oins mak
ita uza dalen ka lian ida. SIN.
linguajen
dadaran
SUBSTANTIVU Hahalok daran nian.
dadeer
SUBSTANTIVU 1. Hahalok deer nian.
2. Tempu loron nian hosi rai-
naroman too meiudia.
dadehan
SUBSTANTIVU Hahalok dehan nian.
dadinuk
SUBSTANTIVU Hahalok ka atitude
dinu nian.
dadobakasa
SUBSTANTIVU Kutun boot ida kr-
matak ho isin lotuk no ain rua
oin nian naruk tebetebes. SIN.
louvadeus
NARAN SIENTFIKU: Mantis
dadodok
SUBSTANTIVU 1. Hahalok dodok
nian.
2. Kualidade dodok.
dadois
SUBSTANTIVU Hahalok dois nian.
dadokok
SUBSTANTIVU Hahalok doko nian.
dadolar
SUBSTANTIVU Hahalok dolar nian.
dadoor
SUBSTANTIVU Kualidade door.
dadolik ms dadolin
SUBSTANTI VU Ai -knananuk ka
poezia tuan ka tradisionl.
dadu
SUBSTANTIVU Kubu kiik ida, ho
nmeru iha nia sorin neen ida-
idak, neeb ema uza hodi
joga.
dadua (lia-)
SUBSTANTIVU Dialetu Ataru nian
neeb emar Ilimanu no
Beheda koalia.
daduduk
SUBSTANTIVU Hahalok dudu nian.
dadukur
SUBSTANTIVU Hahalok dukur nian.
dadulas
SUBSTANTIVU Hahalok dulas nian.
dadulur 1. Hahalok dulur nian.
85
2. Hahalok ka atitude dulur
nian. SIN. babeluk, amizade
dadur
SUBSTANTIVU 1. Fatin metin ida atu
rai ema ida, liuliu ema aat ka
kriminozu ida, atu nia la bele
halai tiha; kastigu-fatin. SIN.
kadeia, prizaun
2. Ema neeb hela iha dadur
laran (ema dadur).
VERBU Hatama ba dadur (=
hadadur), selae hela iha dadur
laran.
EZ. Mane nee dadur hela tanba
oho feto ida.
daet
VERBU (Moras) kona ema ka
balada.
E Z . Iha rai-Timr manas-denge
daet b-mai.
d a d a e t SUBST ANT I V U; SI N.
kontaminasaun
dagad
SUBSTANTIVU/ADJETIVU Naran neeb
ema dalen-makasae sira f ba
povu fataluku no ba sira-nia
lian. SIN. fataluku
dahaat
ADJETIVU MAHIRAK Ba dala haat: ida
be mai haat iha nadodon ka
lubun ida.
EZ. Hau foin lee autr nee nia
livru dahaat: furak tebetebes!
dahaatnuluk
ADJETIVU MAHIRAK Ba dala haatnulu:
ida be haatnulu iha nadodon ka
lubun ida.
dahikus
ADJETIVU MAHIRAK Neeb ida ikus liu
iha kadoek ka srie ida. LIAFUAN-
SORUN: dahuluk
dahituk
ADJETIVU MAHIRAK Ba dala hitu: ida
be hitu iha nadodon ka lubun
ida.
E Z . Estrema Unsaun nee
sakramentu dahituk.
dahitunuluk
ADJETIVU MAHIRAK Ba dala hitunulu:
ida be hitu iha nadodon ka
lubun ida.
EZ. Hau-nia avn sira foin selebra
sira-nia aniversriu dahitunuluk
kaben nian.
dahuluk
ADJETIVU MAHIRAK Neeb ida uluk
iha kadoek ka srie ida. SIN.
primeiru; LIAFUAN-SORUN: dahikus
dai
SUBSTANTI VU Hena ida halo ho
lahan barak soru namkait ba
malu no ms leet barak.
SIN. rede
daia
SUBSTANTIVU Feto ida neeb tulun
feto seluk neeb atu tuur ahi.
SIN. parteira
daka
VERBU Hein hodi tau matan ba.
SIN. guarda
dala
SUBSTANTIVU Tempu ida ka liu.
EZ. Sira pinta uma dala rua.
dalan
SUBSTANTIVU 1. Fatin hodi lao,
lao-fatin.
2. Estrada, lurn.
3. Maneira, modu atu halo buat
ruma.
dalan-inan
SUBSTANTIVU Dalan ka estrada boot
neeb hatutan vila rua.
dalan-ninin
SUBSTANTI VU Ninin dalan nian,
dalan nia sorin. SIN. estrada-
ninin
86
dalan-sorin
SUBSTANTI VU Sorin dalan nian,
dalan nia sorin. SIN. estrada-
sorin
dalan-sorun
SUBSTANTIVU Fatin ida neeb dalan
rua tutan malu.
dalan-tesik
SUBSTANTIVU Dalan ida badak liu
dalan baibain nian, neeb ema
sira tuir atu too lailais iha fatin
ruma. SIN. dalan-korta, dalan-
terik
dalas
SUBSTANTIVU 1. Balun ida neeb
latan iha balun seluk nia leten.
SIN. kamada
EZ. Praia nee rai-henek dalas ida
iha tasi-ibun nia leten; Iha rain
malirin hanesan Inglaterra ema
barak hatais kazaku ho bibi-fulan
dalas mahar iha laran; Hada fatuk
dalas rua atu tahan rai.
2. Jerasaun, oan-lubun.
EZ. Timoroan sira defende sira-nia
rain doben dalas ba dalas, otas
ba otas.
dale
VERBU Koalia, hatete.
dalen
SUBSTANTI VU Maneira koalia
neeb pertense ba povu ida, no
povu seluseluk baibain la
komprende. SIN. lian, lngua
EZ. Lia-tetun nee dalen riku ida,
ho liafuan mai hosi dalen oioin.
dalen-ruak
ADJETIVU Neeb uza dalen rua.
SIN. bilinge
dalimak
ADJETIVU MAHIRAK Ba dala lima:
ida be mai lima iha nadodon ka
lubun ida.
EZ. Hau vota ba kandidatu
dalimak nee.
dalimanuluk
ADJETIVU MAHIRAK Ba dala limanulu:
ida be mai dalimanulu iha
nadodon ka lubun ida.
E Z . Rai-Hawai nee Estadu
Nakl i bur Si r a- ni a est adu
dalimanuluk.
daltniku, daltonizmu: haree
delek-kr
damasku
SUBSTANTIVU Ai-fuan raiseluk ida,
kiik, kr-sabraka klaru (kr-
damasku) ho musan boot iha
l aran, hanesan amei xa.
Damasku sira moris iha ai-
damaskeira.
EZ. Ema Austrlia sira gosta
tebetebes marmelada damasku
nian.
dame
SUBSTANTIVU Buat ho ema hotu-
hotu hakmatek hela; kalma;
funu la iha. SIN. ps
EZ. Ita ema husu ba Maromak
haruka dame mai ita-nia rain.
damer
SUBSTANTIVU Masa neeb ema uza
atu hakonu kuak iha didin ka
taka ba karreta nia isin-lolon
neeb nakbetok. SIN. betume
daneen
ADJETIVU MAHIRAK Ba dala neen: ida
be mai neen iha nadodon ka
lubun ida.
EZ. Mateus nee sira-nia oan
daneen.
daneenuluk
ADJETIVU MAHIRAK Ba dala neenulu:
ida be mai neenulu iha
nadodon ka lubun ida.
dansa
VERBU Book an tuir mzika, liuliu
iha festa. SIN. bidu
87
SUBSTANTI VU Hahalok dansa ka
bidu nian; bidu oin ida.
dansarinu ~ dansarina f.
SUBSTANTIVU Ema ida neeb dansa
nu udar prof i saun. SIN.
makbidur (-mane, -feto)
danu
SUBSTANTIVU Hahalok ka efeitu halo
aat. SIN. estragu, hahaat
E Z . Okupasan Indonzia nian
hakiak danu barak iha ita-nia rain.
Dao (rai-)
SUBSTANTIVU Rai-kotun kiikoan ida,
nakfati besik rai-Rote nia
rohan; nee Timr nia balun
ikus liu hotu iha loromonu.
Ema Dao horiuluk mai hosi rai-
Savu, iha loromonu b.
dapur
SUBSTANTI VU Kuartu iha neeb
ema sira rai, tein no prepara
hahn. SIN. tein-fatin
daran
VERBU Tau ka hatuur ho kuidadu,
hodi hatn buat ida nia rohan
rua iha rai ka kabelak leten.
daruak
ADJETIVU MAHIRAK Ba dala rua: ida
be mai rua iha nadodon ka
lubun ida. SIN. segundu
EZ. Ita Nai Jezs Kristu nee ema
daruak Santsima Trindade nian.
daruanuluk
ADJETIVU MAHIRAK Ba dala ruanulu:
ida be mai ruanulu iha
nadodon ka lubun ida.
E Z . Skulu daruanuluk foin
ramata; skulu daruanulu-resin-
idak foin hah ona.
dasa
VERBU Dada ka dudu ho ai-saar
ka ai-knaar sasn iha rai hela,
liuliu rai-rahun ka foer.
dasin
SUBSTANTI VU Besi ida atu tetu
sasn. SIN. balansa
data
SUBSTANTIVU Loloos loron ida.
E Z . Data ohin loron sia fulan-
Setembru nian; Sira muda data
enkontru nian ba fulan-Fevereiru.
VERBU Hakerek data iha surat ka
dokumentu seluk.
EZ. Surat nee hau seidauk data.
datilografa
VERBU Hakerek ho mkina hakerek
nian ka komputadr.
datilgrafu ~ datilgrafa
SUBSTANTI VU Ema ida neeb
hakerek ho mkina hakerek
nian ka komputadr.
datilografia
SUBSTANTIVU Hakerek ho mkina
hakerek nian ka komputadr.
E Z . Hau-nia biin hasai kursu
datolografia nian atubele hetan
serbisu nuudar sekretria.
dato
S U B S T A N T I V U Ema boot iha
sosiedade tradisionl, maib la
boot hanesan liurai. SIN. nobre,
fidalgu
datok ADJETIVU
dato-laken
SUBSTANTI VU Komunidade ema
dato sira-nian. SIN. aristokrasia,
nobreza
datoluk
ADJETIVU MAHIRAK Ba dala toluk: ida
be mai tolu iha nadodon ka
lubun ida. SIN. terseiru
EZ. Espritu Santu nee ema
datoluk Santsima Trindade nian.
datolunuluk
ADJETIVU MAHIRAK Ba dala tolunulu:
ida be mai tolunulu iha
nadodon ka lubun ida.
88
EZ. Iha Nia tinan datolunuluk mak
Ita Nai hah Nia misaun iha rai.
daudaun ms daudauk
ADVRBIU/MATADAK VERBL Oras nee
deit.
daun
SUBSTANTIVU Besi kiik, naruk no
mihis loos atu suku selae sona
ho ai-moruk.
daun-kuak
SUBSTANTIVU Kuak daun nian, daun
nia kuak
dawan (lia-dawan)
SUBSTANTIVU Dalen austronziku
i da ne eb ema Ti mr
Loromonu barakliu koalia; lia-
baikenu (dalen rai-Oekusi nian)
nee lia-dawan nia dialetu ida.
debun ms debu
SUBSTANTIVU Bee-lihun ida, liuliu
boot no lian maib ladn
klean.
dedl
SUBSTANTIVU Besi hanesan xapeu
kiik ida halo ho metl ka
plstiku neeb ema tau iha
l i maf uan bai nhi ra suku
daudaun, atu daun labele sona
nia.
dedet ms DDT
SUBSTANTIVU Ai-moruk duni susuk
be forte loos.
dedika
VERBU 1. F ita-nia tempu ka jeitu
ba hahalok ruma. SIN. haklulik
EZ. Hau-nia tiun kleur ona dedika
an ba knaar nee.
2. F-hatene katak knaar ida
ita halo ba ema ida neeb ita
hadomi tebetebes.
EZ. Andr dedika nia livru foun ba
nia inan.
dedikasaun SUBSTANTIVU
dedikadu ~ dedikada f. ADJETIVU
dedikatria
SUBSTANTIVU Dedikasaun hakerek,
liuliu iha livru laran. SIN. lia-
hakluluk
deer
V E R B U F sai naroman. SIN.
nabilan
defeitu
SUBSTANTIVU Ema ka buat ida nia
aat naturl ida. SIN. kamerik
EZ. Komputadr nee iha defeitu
barak; Maria bele iha defeitu
barak, maib nia la karak-teen
hanesan nia biin.
defeituozu ~ defeituoza f.
ADJETIVU
defende
VERBU Hamahan ka proteje hosi
aat ka perigu. SIN. sori
defensivu ~ defensiva f.
ADJETIVU/SUBSTANTIVU Neeb
defende. SIN. maksorik
defensr ~ defensora f.
SUBSTANTI VU Ema ne eb
defende. SIN. maksorik
defeza
SUBSTANTIVU Hahalok defende nian.
SIN. sasorik
dehan
VERBU Loke ibun hodi halo ema
seluk rona ita-nia liafuan;
hatoo ba ema seluk ita-nia
hanoin ka informasaun ruma
hodi uza liafuan. SIN. hatete,
haak, katak
deit
89
ADVRBIU Liafuan ida atu hatudu
buat ida, las fali buat rua ka
liu, ka buat seluk. SIN. s
EZ. Hau sosa kaneta ida deit.
dkada
S U B S T A N T I V U Ti nan sanul u
hamutuk.
EZ. Iha dkada 70 nian susar no
funu boot iha rai-Timr.
deklara
VERBU Hatete sai ba ema hotu-
hotu. SIN. haklorek
EZ. Iha tinan 1975 Fretiln deklara
T i m r L o r o s a e n i a
independnsia.
deklarasaun SUBSTANTIVU; SIN.
haklorek
dekreta
VERBU Hasai no hametin ukun-
fuan ka lei ruma atu ema bele
moris no halo tuir. SIN. haruka
EZ. Governu dekreta katak
sidadaun sira bele iha pasaporte
ida deit.
dekretu
SUBSTANTIVU Orden hosi governu.
SIN. ukun-fuan
delek ms matan-delek
ADJETIVU La bele haree.
delek-kr
ADJETIVU/SUBSTANTIVU La bele haree
kr sira. SI N. daltniku ~
daltnika f. ( a d j . ) , daltonizmu
(subst.)
delikadu ~ delikada f.
ADJETIVU 1. Neeb mihis ka fraku.
SIN. lotuk
2. Modun-diak, haraik-an,
nonook. EZ. Ema hotu-hotu gosta
foin-sae nee tanba delikadu no
haraik-an. LIAFUAN-SORUN:
indelikadu
delikadeza SUBSTANTIVU; SIN. lalotuk
delinkunsia
SUBSTANTIVU Ema delinkuente nia
hahalok.
delinkuente
SUBSTANTIVU Ema ida neeb halo
delitu, ema ida neeb lakohi
halo tuir lei. SIN. malandru
delitu
SUBSTANTIVU Sala aat liu neeb
ema ruma halo ho intensaun.
SIN. krime
EZ. Abortu, katak oho oan seidauk
moris, nee delitu boot.
demais
ADVRBIU Nmeru boot liu presiza
ka boot liu ita hakarak. SI N.
resik, resikliu
EZ. Estudante sira koalia demais;
diak liu sira rona atubele
aprende.
demokrasia
SUBSTANTIVU 1. Ukun ida neeb
husik ema sira hili governu ida-
neeb sira hakarak tuir
votasaun.
2. Ukun ida neeb f leet ba
ema sira atu dehan sai sira-nia
hanoin kona-ba poltika.
demokrtiku ~ demokrtika f.
ADJETIVU
demokratiza
VERBU Halo sai demokrtiku.
demokratizasaun SUBSTANTIVU
demonstrasaun
SUBSTANTIVU Hahalok hatudu nian,
liuliu hatudu oins mak besi ka
mkina ruma funsiona. SI N.
hatudun
d e m o n s t r a t i v u ~
demonstrativa f.
ADJETIVU Neeb hatudu. SIN.
matuduk
dentl
ADJETIVU Nehan nian. SIN. nehak
90
dentista
SUBSTANTIVU Mdiku ka doutr ida
neeb bali ema sira-nia nehan
moras.
SIN. doutr-nehan
departamentu
SUBSTANTIVU Instituisaun ka loja
nia balun ida. SIN. katesik
E Z . Universidade ida iha
departamentu barak, hanorin
materia oioin.
departamentl ADJETIVU
depende
VERBU 1. Kesi hela ho buat seluk;
iha ligasaun ho buat seluk. SIN.
haknoa
E Z . Loke eskola foun nee
depende hosi lisensa governu
nian.
2. Tenke kesi hela ho buat
seluk atubele moris tuir.
E Z . Timr Lorosae nia futuru
depende hosi Timoroan sira-nia
esforsu no sakrifsiu.
dependnsia SUBSTANTIVU; SIN.
haknoan
depois
ADVRBIU Tempu neeb tuir. SIN.
hafoin, liutiha, tuirfalimai
deporta
VERBU Duni sai hosi rain. SIN.
halemo
EZ. Governu atu deporta malae
hotu-hotu neeb la iha vistu.
deportasaun SUBSTANTIVU ; SIN.
halemon
deportadu ~ deportada f.
SUBSTANTI VU Ema ida neeb
governu deporta ba rain seluk.
EZ. Iha tempu Portugl nia ukun,
malae-mutin balu neeb hela iha
Timr nee deportadu.
depozita
VERBU Tau iha fatin ruma; hatama
EZ. depozita osan hira iha
banku?
depzitu SUBSTANTIVU
depresaun
SUBSTANTIVU 1. Bainhira ema ruma
laran-kraik todan, la bele ms
halo buat ida tan sente
hanesan nee.
2. Fatin ida neeb r nia
presaun kraik hela, nunee
udan bele tau.
3. Fatin kraik iha rai, hanesan
kuak, maib luan no klarek. SIN.
kabetok
depresivu ~ depresiva f .
ADJETIVU
deprime
VERBU 1. Haraik. 2. Halo laran-
kraik. EZ. Rahun-aat bele deprime
ema sira, halo sira ms sai bulak.
deprimente
ADJETIVU Neeb halo ema sai
laran-kraik.
deprimidu ~ deprimida f.
ADJETIVU Neeb sofre depresaun.
deputadu ~ deputada f.
S U B S T A N T I V U Parl amentu ka
asembl ei a l ej i zl ati va ni a
membru ida.
dere
VERBU Tuku ho liman-humur.
dermatolojia
SUBSTANTI VU Matenek kona-ba
kulit.
dermatolojista
SUBSTANTIVU Mdiku ida neeb
bali ema sira-nia kulit moras.
derok
SUBSTANTIVU Ai-fuan kinur ida ho
been siin.
derok-been
SUBSTANTI VU Ai-fuan derok nia
been.
91
derok-hun
SUBSTANTIVU Ai-hun neeb f fuan
derok.
derok-lotuk: haree sabraka-
lotuk
derok-masin
SUBSTANTIVU Derok oin ida ho kulit
modok.
derrapa
VERBU Namdoras iha rai leten
bainhira lakon tiha kontrole.
EZ. Karreta naha nian derrapa sai
hosi estrada. SIN. patina
derrepente
ADVRBIU Mosu ema ida la hein.
SIN. tekitekir
desente
ADJETIVU Neeb tuir moralidade,
hakribi hahalok aat.
EZ. Ema desente sira la naok, la
tolok ms ema seluk. LI AFUAN-
SORUN: indesente
desnsia SUBSTANTIVU
desfavr
SUBSTANTIVU 1. Sai hosi ema ruma
nia favr; 2. Atitude la hatudu
favr, tanba la gosta ka hakribi.
EZ. Ema sira dehan katak ministru
nee lakon nia kargu tan
prezidente nia desfavr.
desfavoravel
ADJETIVU 1. Neeb la hatudu
favr, neeb la haliis b.
2. neeb hanetik ka hasusar
buat seluk.
E Z . Anal f abeti zmu nee
desfavoravel ba progresu sosil
iha ita-nia rain.
deside
VERBU Tesi lia, halo desizaun.
SIN. hakotu
EZ. Ami seidauk deside se atu
sosa kamioneta ka lae.
desizaun SUBSTANTIVU; SIN. lia-
kotu, hakotun
deskafeinadu ~ deskafeinada
f.
ADJETIVU Neeb droga kafena la
iha.
EZ. Ema balu gosta liu hemu kaf
deskafeinadu iha kalan, tanba
kafena bele halo sira la dukur.
deskansa
VERBU Hakmatek, para lao ka
serbisu.
deskansu SUBSTANTIVU
deskarga
SUBSTANTIVU Eletrisidade nia kbiit
makaas no tekitekir nian.
EZ. Eletrisista mate tiha bainhira
simu deskarga hosi fiu namkotu
nee.
deskobre
VERBU Hetan kedas.
EZ. Ema r sira neeb sira hosi
rai-Portugl iha skulu dasanulu-
resin-limak deskobre rain foun
oioin; Sientista ida-neeb maka
deskobre eletrisidade?
deskobrimentu SUBSTANTIVU
deskoesidu ~ deskoesida f.
ADJETIVU Neeb ema ida la
koese, neeb ema ida la
hatene.
SUBSTANTIVU Ema-foun
E Z . Nia simu karta ida hosi
deskoesidu ida.
deskonfiadu ~ deskonfiada f.
ADJETIVU Ladn fiar-metin ba ema
seluk.
E Z . I t a- ni a popul asaun
deskonfiadu hela ho militr
indonziu sira tan sira-nia
hahalok aat iha ita-nia rain.
deskonfiansa SUBSTANTIVU
deskonfortavel
92
ADJETIVU La konfortavel, las fatin
diak atu hela b.
EZ. Ami la gosta hela iha otl nee
t anba t oba- f at i n s i r a
deskonfortavel.
LIAFUAN-SORUK: konfortavel
deskonfortu SUBSTANTIVU
deskonjela
VERBU Hasai hosi jeleira buat
ruma toos hela tan malirin liu
atu nia bele namamar fali ka
nabeen iha liur.
EZ. Tenke deskonjela boek sira
molok atu tein tiha.
deskonjeladu ~ deskonjelada f.
ADJETIVU
deskontu
SUBSTANTIVU Hamenus folin dala
ida. EZ. Loja-nain nee f ami
deskontu porsentu lima.
deskreve
VERBU Haktuir loloos ema ka buat
nia feitiu sira.
E Z . Livru furak nee deskreve
balada sira neeb moris iha rai-
Austrlia; Polsia husu nia atu
deskreve ema-mane neeb ataka
nia iha lurn.
deskrisaun SUBSTANTIVU
deskulpa
VERBU Lakohi duun, f perdua ba.
SUBSTANTIVU Hahalok lakohi duun
nian, perdua.
EZ. Hau husu deskulpa tanba
inkomoda Ita-Boot.
despede
VERBU Kumprimenta ema ruma
neeb atu b ona; hatete
adeus.
EZ. Hau ohin b aeroportu atu
despede hau-nia kolega.
despedida SUBSTANTIVU
desperdisa
VERBU Fakar ka halakon leet buat
ruma. SIN. hakfakar
desperdsiu
SUBSTANTI VU Hahalok hakfakar
nian. SIN. hakfakar
despertadr
SUBSTANTI VU Mkina kiik ida
neeb lian kedas atu fanun
ema dukur hela.
SIN. (oras-) makfanun
desportivu ~ desportiva f.
ADJETIVU 1. Kona-ba desportu.
2. Ema neeb haliis ba
desportu.
EZ. Hau-nia maun Fernandu nee
ema desportivu liu.
desportu
SUBSTANTI VU Jogu ida hanesan
tebe-bola, tenis no seluseluk
tan.
despreza
VERBU La hadomi, la respeita.
SIN. hakribi
EZ. Ema hotu-hotu despreza ema
nee tanba naok-teen.
desterra
VERBU Obriga ema ruma atu b
hela iha raiseluk; la husik nia
fila ba nia rain rasik.
EZ. Horiuluk governu portugs
desterra ema sira neeb funu
hasoru nia mai rai-Timr.
desterru SUBSTANTIVU
destinatriu ~ destinatria f.
SUBSTANTI VU Ema neeb (atu)
simu karta ida, ninia naran no
diresaun mosu iha envelope
karta nian. SIN. maksimuk
LIAFUAN-SORUK: remetente
destinu
SUBSTANTIVU 1. Too-fatin.
EZ. Bali mak aviaun neeb nia
destinu.
2. Ema ka buat nia rahun diak
ka aat.
93
EZ. Ita hanoin kona-ba ita-nia
labarik sira-nia destinu.
destrui
VERBU Sobu hotu, harahun.
destruisaun SUBSTANTIVU
destruidr ~ destruidora f.
ms destrutivu ~ destrutiva
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema ka
buat) neeb destrui.
SIN. maksobuk
detalle
SUBSTANTIVU 1. Informasaun ida
kona-ba buat ka ema.
EZ. Ami seidauk bele f detalle
kona-ba desgrasa nee.
2. Buat nia feitiu ka elementu
ida.
EZ. Hau laran-rua kona-ba detalle
ida iha sira-nia relatriu.
detalladu ~ detallada f. ADJETIVU
detein
VERBU Taka netik iha fatin ruma,
la husik sai. SIN. hasohan
detetive
SUBSTANTI VU Ema polsia ida
neeb buka hatene s mak
halo krime ida.
detidu ~ detida f.
SUBSTANTI VU 1. Ema ida neeb
dadur hela, sei hein hatn iha
tribunl.
2. Ema neeb autoridade sira
la husik sai ba uma liur tan
razaun seguransa nian.
SIN. ema sohan
deut
VERBU 1. Kumu ho liman fila-fila.
2. Buti halo rahun.
EZ. Main deut masa hodi halo
paun; Mane-oan nain-rua deut
malu iha ema hotu-hotu nia oin.
deve
VERBU Tenke selu; seidauk selu
tiha.
EZ. Nia deve dolar atus ba nia
kolega.
devr
SUBSTANTIVU Ida neeb ema ruma
tenke halo.
EZ. Ita ema nia devr ida nee selu
ema sira neeb serbisu mai ita.
deverdekaza
SUBSTANTIVU Estudu (liuliu lee no
hakerek) neeb alunu sira
tenke halo iha uma loroloron
bainhira sai tiha hosi eskola.
dezafia
VERBU Hakarak koko ema ida ka
buat ruma. SIN. sadik, hataru
EZ. Soldadu sira tiru ba ema nain-
tolu neeb dezafia sira-nia
orden.
dezafiu
SUBSTANTIVU 1. Hahalok sadik nian.
SIN. Sasadik
2. Tarefa neeb parese susar
atu halo.
EZ. Hanorin jerasaun foun nee
dezafiu boot ba ita-nia governu.
dezagrada
VERBU Halo ema ladn kontente
EZ. Labarik nakar-teen nia hahalok
dezagrada madre sira.
dezagradu SUBSTANTIVU
EZ. Nia la kumprimenta hau hodi
hatudu ninia dezagradu.
dezagradavel
ADJETIVU Neeb ita ladn gosta;
ladn diak.
E Z . Haloos estudante sira-nia
ezame si r a ne e knaar
dezagradavel ba mestre sira.
dezanima
VERBU Halo ema lakon neon.
EZ. Mateus dezanima hela tanba
la liu ezame.
94
deznimu SUBSTANTIVU
dezanimadr ~ dezanimadora
f.
ADJETIVU Neeb halo ema lakon
neon.
EZ. Problema nee dezanimadr
tebetebes ba profesr sira.
dezaparesidu ~ dezaparesida
f.
SUBSTANTIVU Ema ida neeb lakon
tiha iha rain neeb polsia ka
tropa hadau ema sira neeb
barani atu kritika governu. SIN.
ema muli
EZ. Ambispu sei selebra misa ida
ba dezaparesidu hotu-hotu Timr
Lorosae nian.
dezaprova
VERBU 1. La f aprovasaun, la f
lisensa
EZ. Komit dezaprova tiha ona
ami-nia planu.
2. Kritika tanba ita la gosta ka
la simu.
E Z . Hau dezaprova sira-nia
hahalok.
dezaprovasaun SUBSTANTIVU
dezarma
VERBU Hasai ema nia tarak, kroat
ka kilat.
dezarmadu ~ dezarmada f.
ADJETIVU
dezarmamentu SUBSTANTIVU
dezarraska ms dezenraska
VERBU Sai hosi susar ka problema
ruma; konsege halo buat ida
neeb uluk susar.
LIAFUAN-SORUN: arraska
dezastre
SUBSTANTIVU Buat aat liu neeb
mosu kedas. SIN. azr, asidente,
dezgrasa
dezastrozu ~ dezastroza f.
ADJETIVU
dezekilibradu ~ dezekilibrada
f.
ADJETIVU 1. Ekilbriu la iha
SIN. tatoan-laek
2. Neeb hanoin ka halo an la
tuir razaun.
E Z . Tan feto nee nia hahalok
dezekilibradu, ema balu hanoin
katak nia bulak.
Dezembru (fulan-Dezembru)
SUBSTANTIVU Fulan dasanulu-resin-
ruak tinan nian; fulan-Natl.
d e z e m p r e g a d u ~
dezempregada f.
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb
empregu ka serbisu la iha.
dezempregu SUBSTANTIVU
EZ. Iha ita-nia rain dezempregu
nee problema sosil boot liu
hotu.
dezea
VERBU 1. Tui ho lapis hodi halo
ilas ka imajen.
2. Halo planu ba buat ida.
E Z . Arkitetu portugs ida mak
dezea embaixadr nia uma.
dezeu SUBSTANTIVU; SIN. hatuin
dezentope
VERBU Loke buat ida, liuliu kanu,
neeb tiba hela.
dezenraska: haree dezarraska
dezenvolve
V E R B U 1. (intranzitivu) Moris
nabokar too boot ka tasak. SIN.
mae
2. (tranzitivu) Halo sai boot ka
tasak, liuliu planu, projetu ka
indstria. SIN. hamae
EZ. Planu atu dezenvolve turizmu
iha ita-nia rain seidauk metin.
dezenvolvimentu SUBSTANTIVU; SIN.
hamaen
dezerda
95
VERBU Hasai liman-rohan nain ka
erdei ru hosi ema ni a
testamentu.
EZ. Katuas nee dezerda nia oan
ikus tanba nia hamoe tiha familia.
dezerdasaun SUBSTANTIVU
dezespera
VERBU Lakon neon.
dezesperadu ~ dezesperada f.
ADJETIVU
dezesperu SUBSTANTIVU;
SIN. laran-tun
dezgostu
SUBSTANTIVU Baruk hela ho buat
ruma.
SIN. Dezagradu
E Z . Hau sente dezgostu boot
bainhira rona kona-ba ema aat
nee nia hahalok.
dezigul
ADJETIVU La igul; la hanesan,
liuliu kona-ba ema nia direitu
sira. SIN. lafetuk
dezigualdade SUBSTANTIVU
E Z . Iha pas ho dezigualdade
sosil boot, iha deit ema riku no
ema kiak.
dezigualdade SUBSTANTIVU
dezilude
VERBU Halo ita-nia laran nakraik,
liuliu bainhira ita la konsege
buat ruma neeb ita kleur ona
hein.
deziluzaun SUBSTANTIVU
dezinfeta
VERBU Hamoos ho ai-moruk forte
ida neeb oho mikrbiu.
dezinfetante
S U B S T A N T I V U Ai -moruk hodi
dezinfeta.
EZ. Diak liu ita rega dezinfetante
iha kuartu nee atu moras ida
labele daet.
dezintegra an
VERBU Naksobu hotu, narahun
hotu.
dezintegrasaun SUBSTANTIVU
E Z . Seidauk Konsulta Populr
governu indonziu tauk katak
T i m r L o r o s a e n i a
independnsia bele lori ba
dezi nt egr asaun Repbl i ka
Indonzia nian.
dezlel
ADJETIVU La fiar-metin.
EZ. Sekretriu dezlel nee trai fali
nia patraun maski ema nee
laran-diak ho nia.
dezlealdade SUBSTANTIVU
dezliga
VERBU Tau telefone fali ba nia
fatin atu tesi ligasaun.
EZ. Keta dezliga! Main atu koalia
ho !
dezloka
VERBU Book hosi fatin ida ba fatin
seluk. SIN. duka
EZ. Jenerl haruka ami dezloka
tropa sira ba fronteira.
dezlokamentu SUBSTANTIVU; SIN.
dakukak
dezmilitariza
VERBU Hasai tropa sira hosi rain
ida, liuliu bainhira iha tropa
demais.
EZ. Iha Okupasaun nia laran susar
barak tanba governu indonziu
lakohi dezmilitariza Timr
Lorosae.
dezmilitarizasaun SUBSTANTIVU
dezmoraliza
VERBU Halo ema lakon aten-boot,
neeb dezmoraliza.
EZ. Iha funu laran ita-nia funu-
balun sira buka atu dezmoraliza
ita ho tranzmisaun-rdiu oioin.
dezmoralizadu~ dezmoralizada
ADJETIVU
96
d e z m o r a l i z a d r ~
dezmoralizadora f.
ADJETIVU Neeb halo ema lakon
aten-boot.
EZ. Koalia nafatin kona-ba moras
no mate nee dezmoralizadr
tebetebes ba populasaun.
deznutrisaun
SUBSTANTIVU Moras tan ema nia ai-
han la too, ka aat. SIN. hahn-
mukit, subnutrisaun
EZ. Iha rain barak labarik sira terus
deznutrisaun.
dezobedese
VERBU Lakohi halo tuir ema ruma
nia hakaran ka orden.
E Z . Adaun no Eva dezobedese
Maromak hodi han ai-fuan neeb
Nia bandu nanis.
dezobediente ADJETIVU
dezobedinsia SUBSTANTIVU
dezodorizante
SUBSTANTIVU Ai-morin neeb ema
sira kose ka rega ba nia kulit
atu labele iis.
EZ. Ema barak kose dezodorizante
iha kalilin.
dezordeiru ~ dezordeira f.
SUBSTANTIVU Ema hahalok aat liu,
estraga ema seluk nia ps.
SIN. bandidu, malandru, lafaek
rai-maran
dezorden
SUBSTANTIVU Buat hotu-hotu sai
hosi nia fatin, buat hotu
sabraut.
SIN. runguranga, porkaria
d e z o r g a n i z a d u ~
dezorganizada f.
ADJETIVU Orden la iha, runguranga
hela.
EZ. Tanba partidu poltiku nee
dezorganizadu hela, ninia
kandidatu sira la mann kadeira
ida iha eleisaun.
d e z r e s p e i t o z u ~
dezrespeitoza f.
ADJETIVU Neeb la hatudu
respeitu, la haraik an. SIN.
respeitu-laek
EZ. Iha rain riku barak ema foin-
sae sira dezrespeitozu ho katuas
sira.
dezrespeitu SUBSTANTIVU
dezvaloriza
VERBU Taka matan ba buat ka
ema ida nia folin. SIN. hakribi,
hebai
EZ. Ita sei satan influnsia hosi
raiseluk neeb buka atu
dezvaloriza povu Timr nia lisan
sira.
LIAFUAN-SORUN: valoriza, koet
dezvalorizasaun SUBSTANTIVU
dezvalorizadu ~ dezvalorizada
f. ADJETIVU
dezvantajen
SUBSTANTI VU Buat ida neeb
hamosu susar ruma.
EZ. La soi karreta iha Timr nee
dezvantajen boot ba ema sira
neebe atu lao rai.
dezvantajozu ~ dezvantajoza
ADJETIVU
dezvia
VERBU 1. Halo atu bees, halo atu
sai hosi nia dalan baibain nian.
SIN. habees, habedok
2. Naok fundus ka osan boot
hodi hadalan fali ba fatin seluk.
SIN. habedok
dezviu
SUBSTANTI VU Buat ida neeb
SUBSTANTIVU Hahalok dezvia nian.
diabetes
SUBSTANTI VU Moras ida neeb
mosu bainhira ema nia raan
iha masin-midar resikliu.
SIN. mii-midar
diabtiku ~ diabtika f. ADJETIVU
97
diabiu
SUBSTANTIVU 1. Diabu kiikoan. SIN.
diabu-oan
2. Labarik nakar-teen.
diabu
SUBSTANTIVU Anju ka espritu aat
neeb hasoru Maromak Nia
hakaran no buka nafatin atu
dada ema sira ba aat no ikusliu
ba infernu rohan-laek.
SIN. demniu, malaikat
diabliku ~ diablika f. ADJETIVU
diagnostika
VERBU 1. Fihir didiak ema nia isin
atu hatene moras ida-neeb
maka kona nia.
2. Hanoin didiak kona-ba
susar ruma atubele hatene nia
hun.
diagnoze SUBSTANTIVU
diagnstiku ~ diagnstika f.
ADJETIVU
diagrama
SUBSTANTIVU Hatuin ka dezeu ida
neeb hatudu ka esplika kona-
ba buat ruma.
diak
ADJETIVU 1. Neeb ita gosta.
2. Metin, forte.
3. Util, serve.
dikonu
SUBSTANTIVU Seminarista neeb
simu tiha diakonatu.
diakonatu
SUBSTANTIVU Hakat ba saserdsiu
neeb f ba ema-mane ida
podr atu sarani, atu lee
evanjellu no haklaken; maski
nunee dikonu seidauk bele
selebra misa ka f-konfesa ema
sira.
dialetu
SUBSTANTIVU Lian neeb koalia iha
zona ida, las dalen ketak,
maib hanesan dalen-inan nia
oan ida.
EZ. Timr Lorosae iha dialetu
tolunulu ka liu, maib dalen
sanulu-resin-neen deit.
dialetl ADJETIVU
dilogu
SUBSTANTI VU Ema nain-rua ka
ema-lubun rua sira-nia koalia
ho malu, liuliu iha livru ka filme
diamante
SUBSTANTIVU Fatuk murak ida, toos
tebetebes no lakan, halo ho
karbonu puru. SIN. fatuk-lakan
diriu
SUBSTANTIVU 1. Livru iha neeb
ema hakerek buat sira neeb
nia halo tiha ona iha loron ida
nia laran.
2. Jornl neeb mosu
loroloron.
didiak ms diak-diak
ADJETIVU, ADVRBIU 1. Diak loos,
diak tebetebes.
2. h a l o d i d i a k ,
kompletamente.
didin
SUBSTANTIVU Hariin ka estrutura
ida, halo ho fatuk ka bloku
barak, neeb fahe uma ba
kuartu oioin. SIN. parede
VERBU Halo didin, tau didin ba.
EZ. Ami didin uma nee ho hae.
didin-lolon
SUBSTANTIVU Didin nia lolon.
dieta
SUBSTANTIVU 1. Ai-han hotu neeb
ema ida han loroloron.
2. Programa kona-ba han
uitoan deit neeb ema bokur
halo tuir bainhira hakarak sai
krekas.
VERBU Halo dieta.
EZ. Tan hau dieta, hau la bele
han bolu ka rebusadu.
98
diferente
ADJETIVU La hanesan, oin-seluk,
oin-ketak.
diferensa SUBSTANTIVU
difikuldade
SUBSTANTIVU Buat neeb difisil.
SIN. susar
difisil
SUBSTANTIVU 1. Toos atu halo, la
fasil. SIN. susar
2. Ulun-toos, lakohi halo tuir
ema seluk nia hakaran.
difteria
SUBSTANTI VU Moras ida neeb
kona kakorok-laran, hamosu
mear-tasak barak.
dignidade
SUBSTANTI VU 1. Lal a ok ka
kompor t ament u ne eb
neineik, kalma no sriu.
SIN. Oin-moos
2. Respeitu neeb ema ida
sente ba nia an.
dignu ~ digna f.
ADJETIVU 1. Neeb komporta an
ho dignidade, hanesan dato.
SIN. nobre, datok
2. Neeb soi ka merese.
SIN. so i k, meresedr ~
meresedora f.
dgrafu
SUBSTANTI VU Sinl ka tadak-
hakerek neeb reprezenta son
ida deit ho smbolu rua,
hanesan ll iha lia-tetun ka lh iha
lia-portugs.
dihi
SUBSTANTIVU Insetu siak ida ho
makerek kinur no metan iha
nia isin-lolon; bele tata no halo
aat ema sira.
dijere
VERBU 1. Dulas hahn iha kabun
laran.
2. Estuda no hanoin kona-ba
buat ruma foun (liuliu surat ka
artigu) atubele kompriende
diak liu.
EZ. Hau lee tiha ona artigu nee,
maib hau seidauk dijere tiha.
dijestaun SUBSTANTIVU
dijestiva ~ dijestiva f. ADJETIVU
dika
SUBSTANTI VU Liafuan ka buat
ne eb hal o i t a bel e
kompriende kona-ba buat
ruma, liuliu bainhira ita siik
hela. SIN. indsiu, pista
EZ. Se sira la f dika ida, susar
duni atu siik.
dikin
SUBSTANTIVU Ai nia balun kiik no
mihis ida neeb foin hah
moris hosi ai nia fini, kain ka
sanak.
dikur
SUBSTANTIVU Pontu toos rua neeb
moris sai hosi animal balu nia
ulun (liuliu karau, bibi no rusa).
dila: haree ai-dila
dilema
SUBSTANTIVU Problema difisil ida
neeb hatudu solusaun rua
deit, ita la hatene atu hili ida-
neeb loos tanba solusaun rua
hotu bele aat.
Dili
SUBSTANTIVU Sidade neeb Timr
Lorosae nia kapitl, horikedas
tinan 1769.
EZ. Iha tinan 1769 Portugs sira
muda rai-Timr nia kapitl hosi
Lifau ba Dili.
99
dilijnsia
SUBSTANTIVU 1. Favr ka servisu
buka informasaun kona-ba
buat ruma. SI N. peskiza,
haknokar
2. Knaar atu hetan ka konsege
buat ruma neeb presiza.
3. Hahalok badinas.
Diloor
SUBSTANTIVU Suku iha zona tasi-
mane Timr nian.
diman
SUBSTANTIVU Kroat hanesan daun
boot no naruk ida neeb uza
iha funu.
Dinamarka (rai-)
SUBSTANTIVU Nasaun ida iha parte
norte kontinente Europa nian.
dinamarks ~ dinamarkeza f.
ADJETIVU Rai-Dinamarka nian.
SUBSTANTIVU Ema, mahorik ka lian
rai-Dinamarka nian.
dinamita
VERBU Halo rebenta ho dinamite
EZ. Militr sira dinamita tiha uma
neeb.
dinamite
SUBSTANTIVU Substnsia ida neeb
bel e rebenta hodi hal o
esplozaun boot, bele ms sobu
hotu sasn neeb besik hela.
dinosauru
SUBSTANTIVU Animl ida neeb
moris iha rai tinan rihun ba
rihun liub, hanesan lafaek
boboot.
dinu
VERBU La gosta, lakohi ema ka
buat ida. SIN. odi, hakribi
dioseze
SUBSTANTIVU Kreda nia provnsia
ida neeb ambispu ida ukun.
EZ. Timr Lorosae ohin loron iha
dioseze rua: Dili nian no Baukau
nian.
diosezanu ~ diosezana f.
ADJETIVU
diploma
S U B S T A N T I V U Surat ne eb
universidade ka koljiu ida f
ba estudante ida hodi hatudu
katak nia tuir tiha ona too
rohan kursu ida.
diplomadu ~ diplomada f.
SUBSTANTIVU Ema neeb mann
tiha ona diploma.
diplomasia
SUBSTANTIVU 1. Jeitu ba halao
relasaun entre nasaun rua;
diplomata nia knaar.
2. Jeitu ba trata ho ema sira
hodi la ofende ka hahirus sira.
EZ. Diplomasia nee jeitu susar
atu domina tanba ema diplomata
la bele hatudu nia sentimentu
bainhira trata daudaun ho ema
seluk.
diplomtiku ~ diplomtika f.
ADJETIVU
diplomata
SUBSTANTIVU 1. Badain diplomasia
nian, liuliu ema ida neeb
serbisu iha embaixada ka
konsuladu.
2. (makribik) Ema neeb halo
an hanesan nia diak no
matenek liu ema seluk.
direitu
SUBSTANTIVU 1. Buat neeb lei
husik ita halo ka soi.
EZ. Iha demokrasia, boot hotu-
hotu iha direitu ba vota.
2. Hanorin kona-ba lei.
EZ. Andr halo kursu direitu iha
uni versi dade at ubel e sai
advogadu.
diresaun
100
SUBSTANTIVU 1. Fatin neeb ita lao
hasoru b. SIN. halolon
EZ. Sira b diresaun neeb?
2. Diretr nia kargu ka serbisu.
SIN. hahesik
3. Orden ka hanorin kona-ba
halo buat ruma.
SIN. orientasaun
diretr ~ diretora f.
SUBSTANTIVU Ema neeb halao
knaar-lisuk ka empreza ida,
liuliu eskola, fbrika ka
repartisaun.
SIN. mahesik
diretu ~ direta f.
ADJETIVU Neeb b fatin ruma tuir
dalan loos deit, selae tuir
dalan badak liu hotu.
EZ. Seidauk iha sasemok diretu ba
Sdnei hosi Dili: tenke troka
aviaun iha Darwin.
dirije
VERBU 1. Halao. SIN. hesi
EZ. S mak dirije fbrika nee?
2. Tau iha diresaun be diak.
SIN. halolo
disidente
SUBSTANTI VU Ema ida neeb
hanoi n kona- ba buat
importante ida la hanesan
governu, kreda ka ema
barakliu.
EZ. Disidente sira neeb lakohi
atu ita-nia povu ukun rasik an b
hela tiha ona iha Indonzia.
disidnsia SUBSTANTIVU
disionriu
SUBSTANTIVU Livru hanesan ida-
nee, neeb f liafuan rihun-
rahun iha orden alfabtika, ho
liafuan ida-idak nia signifikadu.
diskete
S U B S T A N T I V U Plstiku-tahan
kuadradu ida ho fixeiru iha
laran neeb ema sira hatama
ba komputadr atubele loke
fixeiru nee hodi haree iha
ekrn.
diskrdia
SUBSTANTIVU Bainhira ema sira la
hatn malu ka istori malu.
diskoteka
SUBSTANTI VU 1. Disku-mzika
kolesaun ida.
2. Loja neeb faan disku-
mzika.
3. Lokl ka fatin ida neeb
ema sira (liuliu foin-sae) b
atu rona mzika sai hosi disku,
dansa no hemu.
diskretu ~ diskreta f.
ADJETIVU (Ema) neeb kuidadu
hodi koalia ho ema seluk,
tanba tauk dehan sai buat
ruma neeb bele book ka halo
nia hirus. SIN. taes-lia
diskrisaun SUBSTANTIVU
diskrimina
VERBU 1. Haketak buat ida hosi
buat seluseluk.
2. Trata ema ida la hanesan
ema seluk, liuliu tuir motivu
injustu.
E Z . Iha rain balu governu
diskrimina hasoru ema neeb nia
rasa, lian ka relijiaun la hanesan
ema barakliu.
diskriminasaun SUBSTANTIVU
d i s k r i m i n a t r i u ~
diskriminatria f. ADJETIVU
disku
SUBSTANTIVU 1. Tahan ida iha
neeb mzika, imajen ka
hakerek grava tiha ona.
2. Tahan kabuar no todan ida
neeb ema sira tiha nuudar
desportu.
3. Tahan kabuar iha telefone
tuan nia oin ho kuak ba
101
nmeru ida-idak neeb ita
marka hodi dere arame.
disku-kompaktu
SUBSTANTIVU Besi-tahan kabuar ida
iha neeb mzika, hakerek ka
imajen grava tiha ona. SIN. sed
disku-toos
SUBSTANTIVU Fatin iha komputadr
nia laran hodi rai fixeiru hotu-
hotu.
diskursu
SUBSTANTIVU Koalia iha ema barak
nia oin kona-ba lia ruma neeb
importante.
diskute
VERBU Koalia ka haksesuk kona-
ba buat ruma. SIN. tetu lia
diskusaun SUBSTANTIVU;
SIN. soru-mutu
disparate
SUBSTANTIVU Koalia mamuk neeb
la f sentidu ka importnsia
ruma; koalia naranaran deit.
SIN. lia-beik, besteira
disponivel
ADJETIVU 1. (Buat ka ema) neeb
bele hetan lasusar. SIN. hola-
belek
2. (Ema) neeb prontu atu
simu ka tulun ema seluseluk.
disponibilidade SUBSTANTIVU
disputa
SUBSTANTIVU/VERBU Haksesuk ka
briga boot.
distnsia
SUBSTANTIVU Dook hira loos hosi
fatin ida. SIN. dadook
EZ. Susar atu lao rai iha Austrlia
tan distnsia boot iha sidade boot
sira-nia leet.
distribui
VERBU Fahe ba ema oioin.
distribuisaun SUBSTANTIVU
distribuidr ~ distribuidora f.
SUBSTANTI VU 1. Komersi ante
neeb fahe sasn ba loja barak
atu faan.
2. (distribuidr) Mkina ida
neeb fahe sasn kiik oioin
(rebusadu, sigarru, osan no
seluseluk tan) bainhira ema ida
hatama doit ida ka kartaun.
4. (distribuidora) Sosiedade
komersil ida neeb fahe
sasn ba loja barak atu faan.
distritu
SUBSTANTIVU Nasaun nia balun ida
n e e b m s z o n a
administrativa governu nian.
EZ. Rai Timr Lorosae hakohak
distritu barak: ida iha loromonu
liub nee Oekusi nian; ida iha
lorosae liub nee Lospalos nian.
distritl ADJETIVU
distrbiu
SUBSTANTIVU Runguranga no tarutu
boot neeb ema halo atu
halakon dame. SIN. habuur
EZ. Molok Konsulta Populr hah
iha tinan 1999 iha distrbiu
barak iha Dili no vila oioin.
ditadr ~ ditadora f.
SUBSTANTIVU Ukun-nain ida neeb
soi podr tomak iha nia rain,
no bai bai n hanehan
populasaun.
EZ. Ditadr sira hakribi ema sira
neeb luta tan demokrasia.
ditadu
SUBSTANTIVU 1. Testu neeb ema
ida lee neineik ho lian boot atu
ema seluk bele hakerek.
EZ. Mestre f beibeik ditadu ba
klase atu alunu sira bele aprende
ortografia loloos.
2. Liafuan balu neeb hatete
baibain kona-ba ita ema nia
vida. SIN. provrbiu, kadehan
102
EZ. Lalika konvida asu horon
ruin nee ditadu Timr nian.
ditadura
SUBSTANTIVU Ditadr nia ukun.
ditongu
SUBSTANTI VU Son ida neeb
hakohak vogl rua iha liafuan
balu mai hosi lia-portugs,
hanesan ei iha liafuan jeitu ka
ou iha liafuan roupa.
diuk baibain tilun-diuk
ADJETIVU (ema) neeb la bele rona
selae rona aat.
divn
SUBSTANTIVU Kadeira-baruk naruk
oin ida ho fatin ba ema nain-
rua ka tolu, neeb baibain uza
iha saladevizita. SIN. sof
diversidade
SUBSTANTIVU 1. Kualidade ka
feisaun oioin hamutuk.
2. Kualidade lahanesan.
diverte
VERBU Halo ema kontente no
hamnasa; habosok.
divertimentu, diversaun
SUBSTANTIVU
divertidu ~ divertida f.
ADJETIVU 1. Neeb diverte.
2. Kmiku.
divide
VERBU Fahe ba balun rua ka liu
divizaun SUBSTANTIVU
divindade
S U B S T A N T I V U 1. Kualidade
maromak nian; 2. maromak
ida.
divinu ~ divina f.
ADJETIVU 1. Maromak nian, kona-
ba Naromak; 2 . Mai hosi
Maromak.
EZ. Kreda Katlika nee divinu
tanba Maromak, las ema deit,
maka harii.
divizivel
ADJETIVU Neeb ita bele fahe. SIN.
fahe-belek
LIAFUAN-SORUN: indivizivel
divizibilidade SUBSTANTIVU
divorsia
VERBU (kaben-nain rua) soe malu
divrsiu SUBSTANTIVU; SIN. soe-
malu
EZ. Divrsiu nee problema sosil
boot tanba halo labarik barak
terus.
divorsiadu ~ diviorsiada f.
ADJETIVU Ema neeb soe malu
ona ho nia kaben.
dixiplina
SUBSTANTIVU 1. Hahalok tuir regra
oioin.
EZ. Povu Timr hatudu dixiplina
boot bainhira b hili-vota iha
eleisaun.
2. Jeitu hodi komporta an ka
serbisu ho orden no badinas.
EZ. Labarik sira presiza domin no
kariu, maib ms dixiplina.
3. Kursu-estudu iha eskola ka
universidade. SIN. matria
VERBU F-kastigu ema neeb la
halo tuir regra sira ka hahalok-
aat.
dixiplinadu ~ dixiplinada f.
ADJETIVU Neeb hatudu ka tuir
dixiplina.
dizenteria
SUBSTANTIVU Moras haliur bee-boot
ho raan no been iha laran. SIN.
tee-raan, modan
doben
ADJETIVU Neeb ita hadomi
tebetebes.
EZ. Timr ita-nia rain doben.
dobra
103
VERBU Muda filme ida hodi troka
dilogu neeb iha ho dilogu
foun iha lian seluk.
EZ. Presiza dobra filme japons
nee ba lia-tetun atu pbliku bele
komprende.
dobradu ~ dobrada f. ADJETIVU
EZ. gosta liu filme raiseluk ho
subttulu ka dobradu?
dobrajen SUBSTANTIVU
dobradisa
SUBSTANTIVU Besi ida ho tahan rua
no eixu ida neeb tutan
odamatan ka janela ba kuadru.
dodok
VERBU 1. Naksobu no narahun tan
aat tiha ona (liuliu hahn, ai no
mate-isin).
2. Mamar tebetebes.
dogma
SUBSTANTIVU Hanoin ka hanorin
neeb ema ka instituisaun
ruma (liuliu Kreda) hatn ho
nia autoridade rasik ba ema
sira.
EZ. Doutrina kona-ba Santsima
Trindade nee dogma fiar sarani
nian, katak ema neeb la fiar b
las sarani tuir loos.
dogmtiku ~ dogmtika f.
ADJETIVU
dohan
SUBSTANTIVU Uat forte ida neeb
tutan samen ka mskulu ba
ruin. SIN. samen-talin
dohan-musan
SUBSTANTIVU Bubuk ida iha kalilin
laran ka kelen-leet.
dois
VERBU Iis aat neeb ita horon
bainhira hahn, ai ka isin-mate
dodok ona, no ms bainhira
animl ka ema nia isin foer
hela.
doit
SUBSTANTIVU Osan-besi ida.
doko
VERBU Book buat ruma b-mai ka
tun-sae ho beran.
dokumentriu
SUBSTANTIVU Filme ka programa-
televizaun kona-ba ema ka
akontesimentu ruma.
dokumentu
SUBSTANTIVU Surat ida neeb f
sasin ka testemuu kona-ba
buat ruma.
dokumenta VERBU
dolar
VERBU Dada an ba oin rabat rai.
EZ. Lafaek no samea nee animl
rua neeb lao dolar.
dolar
SUBSTANTIVU Osan rain dalen-ingls
oioin nia osan (hanesan
Singapura, Estadus Naklibur
Si ra, Kanad, Austrl i a,
Zelndia Foun). Daudaun nee
osan amerikanu uza iha Timr
Lorosae ms too oras neeb
ita hetan ita-nia osan rasik.
EZ. Dolar ida hakohak sntimu
atus ida.
dolen
SUBSTANTIVU Been kantl iha ruin
laran.
domstiku ~ domstika f.
ADJETIVU 1. Uma nian. SIN. umak
2. Ita-nia nasaun nian, las
nasaun seluk nian.
EZ. Sasemok domstiku deit sai
hosi aeroportu kiik nee; ema sira
neeb atu sae sasemok
internasionl tenke b Komoro.
domin
SUBSTANTI VU Hakarak no gosta
tebetebes buat ka ema ruma.
SIN. hadomin
104
EZ. Inan nia domin ba nia oan
forte liu domin umanu hotu-hotu.
domina
VERBU 1. Ukun tomak buat ka
ema ruma.
EZ. Hosi tinan 1976 too 1999
Indonzia mak domina ita-nia
rain.
2. Hatene didiak jeitu ida ka
lian ida.
EZ. Malae nee domina ona lia-
tetun, maib nia seidauk domina
lia-portugs.
domniu SUBSTANTIVU
domingu ms loron-domingu
SUBSTANTIVU 1. Loron uluk semana
nian.
2. (dialetl) loron hitu, semana.
Domingu-Pskua ms Pskua
SUBSTANTIVU Domingu iha neeb
sarani sira selebra Ita Nai
Jezs Kristu Nia moris-hikas.
Domingu-Ramus
SUBSTANTI VU Domingu dahikus
Kuarezma nian; loron dahuluk
Semana Santa nian.
Domnika (rai-)
SUBSTANTI VU Rai-kotun no ms
nasaun ida iha Tasi-Antillas.
dominikense
ADJETIVU Rai-Domnika nian.
SUBSTANTIVU Ema ka mahorik rai-
Domnika nian.
domniu
SUBSTANTIVU 1. Ukun.
2. Jeitu ka matenek.
don
SUBSTANTIVU Jeitu neeb Maromak
f ba ema ida ba halo buat
ruma. SIN. talentu
Don
SUBSTANTIVU/TTULU Tratamentu ba
liurai, dato ka ambispu; liufuan
nee mai hosi ttulu portugs
Dom.
EZ. Don Mateus, Don Boaventura.
Dona
SUBSTANTIVU/TTULU Tratamentu ba
nai-feto kaben ida, ita tau iha
naran-sarani nia oin.
EZ. Dona Maria, Dona Ana
dona: haree ai-dona
dook
ADVRBIU/ADJETIVU La besik, (fatin)
neeb presiza tempu barak
atu too b.
doon
SUBSTANTIVU Perodu ida bainhira
lakon famlia uma-laran ida,
sira neeb sei moris hatais
hena metan hodi hanoin
beibeik matebian nee. SIN. lutu
door
ADVRBI U/ADJETI VU Neeb foer
tebetebes.
doos
SUBSTANTIVU Fatin atu tau sasn
oioin iha laran. SIN. kaixa
doras
ADJETIVU 1. Neeb namdoras.
2. (Liafuan) ne'eb nia vogl
dadan ka prinsipl mosu iha
slaba rabat ida be ikus nian
(slaba antepenltima). SIN.
proparokstonu
EZ. Mdiku, vlidu, eltriku,
agrkola, poltika hotu-hotu
liafuan doras.
dormitriu
SUBSTANTIVU Kuartu boot ho kama
barak iha koljiu, seminriu ka
ospitl. SIN. kehan-toba
dose
SUBSTANTIVU 1. Hahn ida halo ho
farina, manu-tolun, manteiga
no masin-midar, hanesan paun
midar.
105
2. Kualkr rebusadu ida.
dosente
SUBSTANTIVU Ema neeb hanorin
iha eskola ka universidade. SIN.
profesr, manorin
dosi
SUBSTANTIVU Dokumentu lubun ida
kona-ba lia ida deit. SIN. pasta
dotik: haree ai-dotik
doutr ~ doutora f.
SUBSTANTIVU 1. Ema neeb simu
tiha ona diploma aas liu hotu
iha fakuldade universidade
nian.
2. Ema badain bali ema moras.
SIN. mdiku/mdika
doutoradu ~ doutorada f.
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb
halo tiha ona doutoramentu.
doutoramentu
SUBSTANTIVU Diploma aas liu hotu
neeb estudante ida bele simu
iha universidade.
doutrina
SUBSTANTIVU 1. Hanorin ida, liuliu
kona-ba relijiaun, filozofia ka
poltika.
2. Aula kona-ba fiar sarani,
liuliu ba labarik sira.
doze
SUBSTANTIVU Ai-moruk hira loos
ema moras presiza hemu iha
dala ida atubele hetan isin-
diak.
EZ. Ai-moruk nee Ita sei hemu
doze lima iha loron ida.
drama
SUBSTANTIVU 1. Istria ida neeb
ema ruma hakerek atu ema
sira bele reprezenta iha teatru.
SIN. pesa-teatru
2. Pesa-teatru kona-ba buat
sriu, las atu halo ema sira
hamnasa deit.
LIAFUAN-SORUN: komdia
3. Situasaun grave ida.
E Z . Drama boot ida mosu
horisehik bainhira malandru
nain-rua tama ba banku ko kilat.
dramtiku ~ dramtika ADJETIVU
dramaturgu ~ dramaturga f.
SUBSTANTIVU Ema neeb hakerek
drama.
droga
SUBSTANTI VU 1. Ai-moruk atu
hamate ka satan moras.
2. Ai-moruk todan neeb ema
balu hemu, fuma ka sona ba an
atubele sente kontente ka isin-
lais liu. Droga barak liu
perigozu tebetebes, governu no
polsia ms bandu.
VERBU F droga.
EZ. Atubele opera karau-aman
nee, veterinriu droga uluk tiha.
drogadu ~ drogada f.
SUBSTANTIVU Ema ida neeb kona
vsiu droga nian; katak tan
depende droga ona sai bulak
se la konsege hetan droga
liutn beibeik.
dudu
VERBU Book buat ruma ba oin.
duir
VERBU Book buat kabuar ruma
tuir rai ba oin, ba kotuk selae
ba sorin.
duka
VERBU Book an.
dukan, dadukak SUBSTANTIVU;
SIN. movimentu
dukadu
SUBSTANTIVU Zona neeb duka ida
mak ukun.
duke ~ dukeza f.
SUBSTANTI VU Dato iha rain balu
Europa Loromonu nian.
duk
106
ADVRBIU Liafuan ida neeb ita
uza hodi kompara hahalok rua.
EZ. Hau gosta liu hela iha Likis
duk iha Dili.
dukur
VERBU Deskansa hodi taka matan
too lakon konxinsia, liuliu
hodi latan. SIN. toba
dulas
VERBU Halo buat ruma atu fila
beibeik.
EZ. Main tau modo iha sanan,
dulas hotu-hotu ho kanuru boot.
dulur
V E RBU 1. Sai maluk ba. S I N .
hakmaluk
EZ. Diak liu imi la dulur ho labarik
nakar nee tanba nia bele dada
imi ba aat.
2. Konta ema nia vida, lori lia.
SUBSTANTIVU 1. Maluk, belun.
2. Hahalok dulur nian. SIN.
dadulur
duni
VERBU Dudu ba oin selae ba liur
ho kbiit.
EZ. Hau duni asu foer nee ba
liur.
duni
ADVRBIU Tuir loloos.
EZ. Buat neeb sira konta foun
duni.
dunitn
PREPOZISAUN Atu tulun ema ruma,
selae atu halo buat ruma mosu
mai.
E Z . Nia halo sakrifsiu barak
dunitn nia familia.
duplu ~ dupla f.
ADJETIVU Ho dalas ka balun rua
hanesan deit. SIN. kaduak
EZ. Kilat nee iha kanu duplu.
durante
PREPOZISAUN Iha tempu ruma nia
laran. SIN. natoon
EZ. Durante Funu Mundil Daruak
Japons sira okupa rai-Timr
besik tomak.
durubasa
SUBSTANTI VU Ema ida neeb
koalia dalen rua, badain atu
trads liafuan ba lian seluk
bainhira ema sira neeb
hasoru malu sira-nia lian
lahanesan. SIN. intrprete
E Z . Ema foin-sae sira neeb
estuda dalen sira bele hetan
serbisu nuudar durubasa.
VERBU Halo knaar durubasa nian.
duruhui
SUBSTANTIVU 1. Ema fuik horiuluk
nian neeb han ema seluk nia
naan (kriminozu ka funu-balun
neeb oho tiha) nuudar lisan.
SIN. kanibl, antropfagu
EZ. Molok atu sai sarani, ema
Batak sira no ms ema rai-Fij
nian duruhui.
2. Ema fuik neeb mosu iha ai-
knanoik, hatauk ita tanba nia
lemo rai, buka daudaun ema
seluk atu han.
duu
VERBU Dehan, lah prova metin,
katak ema ida halo sala ka
hahalok aat ruma; f sala. SIN.
akuza
daduuk SUBSTANTI VU; SI N.
akuzasaun
makduuk ADJETIVU; SIN. akuzatriu
duun
ADJETIVU Neeb ema duu ka
akuza tiha ona. SIN. akuzadu
duut
SUBSTANTI VU Ai badak no mihis
neeb moris hodi taka rai.
duut-morin
107
SUBSTANTIVU Ai oioin be morin
(hanesan ruku, salsa, agriaun)
neeb ita ema uza atu fukar ka
enfeita hahn.
duvida
VERBU Laran-rua hela.
EZ. Keta duvida atu husu hau-nia
tulun.
dvida SUBSTANTIVU
EZ. Diretr dehan sai nia dvida
sira kona-ba faktu balu iha
relatriu nee.
dzia
SUBSTANTIVU Buat sanulu-resin-rua
hamutuk.
EZ. Mana b loja hodi sosa manu-
tolun dzia ida.
108
Ee

SUBSTANTIVU Letra E nia naran.


EANS
ABREVIATURA = Emiratu Arabi
Naklibur Sira
edifsiu
SUBSTANTI VU Fatin ka uma ida
neeb ema uza hanesan
serbisu-fatin ka hela-fatin.
SIN. uma, hariin
Edimburgu
SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai-
Esksia nian.
edisaun
SUBSTANTIVU 1. Manuskritu ida
neeb ema fila tiha ona ba
livru.
2. Livru ida nia ezemplr hotu-
hotu neeb imprime tiha iha
dala ida.
edita
VERBU 1. Fila manuskritu ida ba
livru.
EZ. Molok Ita-Boot imprime testu
nee, tenke f ba ema neeb iha
kapasidade atu edita testu nee
tomak.
2. Imprime livru hodi halekar
ba pbliku. SIN. publika
editr ~ editora f.
SUBSTANTI VU Ema neeb edita
livru.
editoril
ADJETIVU Kona-ba edisaun.
SUBSTANTIVU Artigu iha jornl
neeb hatudu diretr nia
hanoin kona-ba buat ruma.
editu
SUBSTANTI VU Ukun-fuan neeb
governu f sai. SIN. dekretu
ditu
SUBSTANTI VU Orden ida neeb
tribunl f sai liuhosi annsiu
hakerek.
NOTA: Keta konfunde liafuan
rua ditu no editu.
edonista
SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Ema) neeb
i nterese ba prazr no
divertimentu deit.
edonizmu SUBSTANTIVU
eduka
VERBU 1. Hanorin modun-diak ba
ema ruma, liuliu ba labarik.
2. Hasae ema ida nia matenek
kona-ba dixiplina ruma.
edukadu ~ edukada f.
ADJETIVU 1. Neeb matenek tanba
simu tiha ona edukasaun.
2. Neeb modun di ak,
delikadu, haraik an.
edukasaun
SUBSTANTIVU 1. Hanorin no estudu
hamutuk.
2. Modun-diak, delikadeza.
EZ. Edukasaun importante ba
nasaun nia dezenvolvimentu.
edukasionl
ADJETIVU Kona-ba edukasaun,
edukasaun nian.
edukativu ~ edukativa f.
ADJETIVU 1. Neeb hanorin buat
util.
2. Kona-ba edukasaun. SIN.
edukasionl
eepa!
INTERJEISAUN Espresaun ida neeb
ema baibain uza atu hatudu
laran-hakfodak tanba haluha ka
rona buat ruma ba dala uluk.
E Z . Eepa! Loloos hau hasoru
malu ho nia ohin dadeer.
109
efeitu
SUBSTANTIVU Letra F nia naran.
efeitu
SUBSTANTI VU 1 . Mudansa ka
reasaun neeb buat ruma
hamosu.
EZ. Fuma sigarru bele f efeitu aat
ba ita-nia sade.
2. Impresaun jerl neeb ema
ka buat ruma hamosu.
EZ. Prinseza nia vizita halo efeitu
boot iha distritu tomak.
efiks
ADJETIVU 1. Neeb halo ka f
efeitu.
2. Neeb too ka hetan
rezultadu neeb loloos.
2. Neeb iha kapasidade atu
halao buat ruma ho didiak la
presiza lakon tempu no enerjia.
EZ. Ita-nia nasaun presiza governu
neeb matenek, badinas no
efiks.
efiksia SUBSTANTIVU
egosta
ADJETIVU Neeb hanoin, tau
matan ka f interese liu ba nia
an duk ba ema seluk.
EZ. Ema neeb egosta sei la
hetan maluk barak.
egozmu SUBSTANTIVU
eh
KONJUNSAUN Liafuan tetun-terik
nian neeb Ita dala balu hetan
iha testu relijiozu ho arti
hanesan ka.
ehas
SUBSTANTIVU Insetu kiik neeb
halai iha rai leten no ema
hakribi tanba moris iha fatin
foer. SIN. barata
ei!
INTERJEISAUN Liafuan neeb ita
dehan sai atu bolu ema ruma
nia atensaun maib ho ton
makaas uitoan.
EZ. Ei! Labarik sira, keta halimar
iha dalan.
eis-
PREFIKSU Uluk nian, n.e. ei s-
prezidente, eis-ministru
eixu
SUBSTANTIVU Besi-riin neeb tutan
roda rua iha karreta.
ejpsiu ~ ejpsia f.
ADJETIVU Rai-Ejitu nian.
SUBSTANTIVU Ema Ejitu.
Ejitu (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
frika Nordeste ho kultura
neeb tuan lahalimar.
eker
SUBSTANTIVU Kontas halo hosi ahu-
ruin. SIN. morteen
ekilibradu ~ ekilibrada f.
ADJETIVU 1. Neeb naktoan, iha
ekilbriu, la atu monu ona.
2. (Ema) neeb hanoin ka
komporta an ho juizu.
SIN. hanoin-norml
ekilbriu
SUBSTANTIVU 1. Kondisaun bainhira
buat ida hamriik hela, la monu
ida. SIN. tatoan.
2. Hanoin sentidu hodi sukat
buat hotu-hotu hanesan.
ekipa
SUBSTANTIVU 1. Jogadr lubun ida.
2. Badain lubun ida neeb
halao knaar ruma.
VERBU F buat hotu neeb
presiza atubele halo knaar
ruma.
EZ. Atu sira bele buka r-sobun
iha tasi-kidun neeb klean,
governu ekipa polsia ho roupa
luku nian.
ekivalente
110
ADJETIVU Hanesan deit kona-ba
folin, valr ka tamau.
SUBSTANTIVU Buat neeb nia valr
ka uzu hanesan buat ida seluk
nian.
ekivalnsia SUBSTANTIVU
eklipse
SUBSTANTIVU 1 . Mamosuk ka
fenmenu iha lalehan bainhira
fulan ka fitun liu hosi Rai, Loro
ka fitun seluk nia oin, no iha
momentu nee duni hanetik
fitun nia naroman tomak.
Eklipse loro nian ita bolu naran
ms loro-mate, fulan-kalobas
ka fulan-naraan.
2. Situasaun bainhira buat ida
taka ka subar buat seluk.
ekolojia
SUBSTANTIVU Relasaun entre buat
moris sira no sira-nia ambiente
ka horik-fatin.
2. Estudu kona-ba relasaun
nee.
ekoljiku ~ ekoljika f.
SUBSTANTIVU
ekolojista
S U B S T A N T I V U Ema matenek
ekolojia.
ekonomia
SUBSTANTIVU 1. Sistema kona-ba
halo no faan sasn atu halo
osan.
2. Estudu kona-ba sistema
nee.
3. Poupa osan hodi gasta
uitoan deit.
4. Osan neeb Ita poupa tiha
ona.
ekonmiku ~ ekonmika f.
ADJETIVU 1. Kona-ba ekonomia,
ekonomia nian.
2. Neeb gasta uitoan no
haliis ba poupa osan.
ekonomista
SUBSTANTIVU 1. Ema ida neeb
estuda ekonomia.
2. Matenek-nain ekonomia.
ekoturizmu
SUBSTANTI VU Turizmu neeb,
maski indstria, buka atu la
estraga rain ida nia meiu-
ambiente.
ekrn
SUBSTANTI VU Kabelak mutin ka
malahuk vertikl tetuk ida
neeb uza atu hamosu imajen
ho televizaun ka komputadr.
EZ. Ekrn televizaun nian iha
tamau oioin, balu polegada 1.5,
1.5 no balu boot liu.
eksgonu
SUBSTANTIVU Forma ida ho lidun
neen. SIN. lidun-neen
eksagonl ADJETIVU
ektare
SUBSTANTIVU Sasukat ida kona-ba
rai ka toos neeb vale are
sanulu.
ekuadr
SUBSTANTIVU 1. Lia imajinria ida
haleu mundu, iha klaran loloos
entre Polu Norte no Polu Sl.
2. (rai-Ekuadr) Rain no estadu
iha parte norueste Amrika Sl
nian.
ekuatorianu ~ ekuatoriana f.
ADJETIVU Rai-Ekuadr nian.
SUBSTANTIVU Ema Ekuadr.
ekumenista
SUBSTANTIVU Ema ida neeb tuir
ekumenizmu.
ekumenizmu
SUBSTANTIVU Movimentu ka filozofia
neeb buka atu halibur kreda
sarani hotu-hotu.
ekumniku ~ ekumnika f.
ADJETIVU
elstiku ~ elstika f.
111
ADJETIVU Neeb bele naklolo sai
naruk, badak ka belar.
SUBSTANTIVU (elstiku) Materil hosi
borraxa neeb bele sai naruk,
badak ka belar bainhira dada
tiha, hafoin bele fila ba nia
forma foufoun nian.
ele
SUBSTANTIVU Letra L nia naran.
elefante
SUBSTANTIVU Animl maksusuk rai-
maran nian neeb boot liu
hotu, ho ain haat, inur-kain
naruk, nehan rua naruk
hanesan dikur no tilun-tahan
belar boot. Elefante sira moris
iha rai-frika nia balun, rai-
ndia, rai-Birmnia no rai-
Tailndia. SIN. odas
elefantaze (moras-)
SUBSTANTIVU Moras ida neeb halo
ema nia ain bubu sai boot liu
ain norml. SIN. ain-potis, ain-
motur
elegnsia
SUBSTANTI VU Iha kondisaun ka
karakterstiku elegante, furak
ka bele dada/atria ema seluk
nia atensaun.
elegante
ADJETIVU 1. (Roupa ka objetu-arte)
neeb lotuk ka furak.
2. (Ema) neeb hatais ho
gostu.
EZ. Ema hotu gosta feto ka mane
neeb elegante.
3. (Estilu) neeb furak tanba
hatudu gostu diak. SIN. kalotuk
elegnsia SUBSTANTIVU
eleisaun
SUBSTANTIVU Hahalok ema halibur
malu hodi vota ba ema ida atu
reprezenta sira iha komisaun,
konsellu ka governu.
eleitr ~ eleitora
SUBSTANTIVU Ema neeb eleje ka
hili liuhosi votasaun. SIN.
mahilik, votante
eleitoradu
ADJETIVU Eleitr hotu-hotu. SI N.
mahilik-laken
eleitorl
ADJETIVU Kona-ba eleisaun. SIN.
mahilik
eleje
VERBU Hili liuhosi votasaun.
EZ. Ema hotu-hotu iha direitu atu
eleje ninia reprezentante ba
Asembleia Repblika nian.
elementu
SUBSTANTIVU 1. Buat ida nia baluk
kiik ida.
2. Isin-balun ka membru.
3. Horik-fatin ka ambiente
naturl.
elementr
ADJETIVU 1. Bziku, fundamentl,
hun nain.
2. Neeb foin hah.
EZ. Atu aprende lia-ingls didiak,
Ita tenke liuhosi klase elementr.
elenku
SUBSTANTIVU Lista ho autr hotu-
hotu neeb mosu iha pesa-
teatru nia laran.
EZ. Iha filme nia rohan, ita haree
elenku.
eltriku ~ eltrika f.
ADJETIVU Neeb hamosu ka uza
eletrisidade.
SUBSTANTI VU (eltriku) Autokarru
oin ida neeb lao iha karrl
leten iha lurn; nia kakuluk
kesi ba fiu eltriku neeb
tabelen iha leten.
E Z . Sidade Lizboa iha eltriku
barak atu tula ema sira, maib
Dili seidauk iha.
eltriku-fatin
112
SUBSTANTIVU Kuak neeb ita tuu
fiu eletrisidade nian b atu
korrente bele lao tuir. SI N.
tomada
eletrisidade
SUBSTANTIVU Enerjia neeb mosu
bainhira delak partikula sira
dada malu no duni malu filafila
hodi halo forsa makaas neeb
f naroman no manas, no ms
halao mkina sira.
eletrisista
SUBSTANTIVU Badain ida neeb
monta no hadia sasn eltriku,
liuliu ahi eltriku.
eletrokuta
VERBU Oho ho sasulik eltriku.
eletrokusaun SUBSTANTIVU
eletrniku ~ eletrnika
ADJETIVU (Mkina) neeb iha laran
tranzistr neeb kontrola
sasulik eltriku.
SUBSTANTIVU (eletrnika) Sinsia no
teknolokia kona-ba sirkuitu no
aparellu eletrniku sira.
elevadr
SUBSTANTIVU Mkina ida hanesan
kaixa tutan metin ho tali-besi
boot neeb serve atu tula ema
no sasn tun-sae iha uma aas
ho andr barak.
EZ. Tanba kole lahalimar, ami hili
atu uza elevadr sae ba andr
leten.
elikpteru
SUBSTANTIVU Aviaun ain ida ho lise
ka tahan nakdulas envezde
liras; tahan nakdulas sira-nee
husik elikpteru sae loos ba
leten las sae haliis hanesan
aviaun ho liras.
elimina
VERBU 1. Hasai tiha hosi fatin
ida.SIN. haliur
2. Duni sai hosi fatin ida.
3. Halakon tiha atu la bele iha
tan. SIN. halakon
eliminasaun SUBSTANTIVU
eliminatria
SUBSTANTIVU Prova iha desportu
ida atu hasai kompetidr fraku
sira hodi hili sira neeb maka
forte liu ba kompetisaun ikus
nian.
elipse
SUBSTANTIVU 1. Forma ovl regulr
ida, hanesan leun srkulu
haree hosi lidun ida.
2. Parte klauza ka fraze ida
neeb bele halakon tiha tanba
lah parte nee ms ita bele
komprende nia nafatin ka siik
ida neeb tuir. Elipse nee ita
reprezenta ho pontu tolu ka liu
tuir malu (...)
E Z . Malandru nee deside atu
naok banku. Loron ida, nia tama
banku nee ho kilat...
elptiku ~ elptika f. ADJETIVU
lise
SUBSTANTIVU Mekanizmu ida ho
tahan tolu ka liu neeb
nakdulas hodi haduni aviaun ka
r. SIN. madunik
lite
SUBSTANTI VU Sira neeb jeitu,
matenek ka riku liu ema
seluseluk.
elle
SUBSTANTIVU Letra LL nia naran. SIN.
ele-kaduak
Elsalvadr (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
Amrika Klarak. S I N . rai-
Salvadr
Elsnkia
SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai-
Finlndia nian.
ema
113
SUBSTANTIVU Mane, feto ka labarik.
ema-lubun
SUBSTANTIVU Grupu boot ka ema
barak halibur malu hela.
EZ. Ema-lubun prepara hela atu
halo manifestasaun hasoru
violnsia domstika.
emar
SUBSTANTIVU 1. (tetun-terik) Ema
sira. (Horiuluk iha lia-tetun
substantivu balu marka forma
plurl ho sufiksu -r, n.e., besi ~
besir besi sira, asu ~ asur asu
sira).
2. Ema sira neeb atu serb
ema seluk ka kriadu.
3. Ema sira neeb tuir ema
seluk, hanesan fiar ka haree
ema nee hanesan matadalan
ba sira.
embaixada
SUBSTANTIVU 1. Embaixadr no nia
pesol sira-nia servisu-fatin.
2. Embaixadr nia uma ka
hela-fatin.
embaixadr ~ embaixadora f.
SUBSTANTI VU Ema ne eb
reprezenta nia governu iha rain
seluk ida.
E Z . Embaixadr dahuluk RDTL
nian ba Repblika Indonzia mak
Sr. Alindo Maral.
embalajen
SUBSTANTIVU Falun mahar neeb
taka buat ida be ita haruka tuir
korreiu.
emblema
SUBSTANTIVU 1. Ilas ka imajen
simbliku.
2. Tadak besi ka plstiku
neeb ema sira tau iha sira-nia
hatais atu identifika an.
emblemtiku ~ emblemtika f.
ADJETIVU
emboot
SUBSTANTIVU 1. Nai-ulun ka ulun-
boot.
2. Ema neeb ukun provnsia
ka kolnia ida. SIN. governadr
embora
K O NJ UNS A UN Liafuan neeb
hatama orasaun temi kona-ba
situasaun neeb la hanesan ita
hanoin ka hein. SIN. maski, biar,
mzmuke
INTERJEISAUN Sai hosi nee!
emboskada
SUBSTANTIVU Subar an hodi hein
ema ruma atubele ataka nia
bainhira liu. SIN. asu-terin
E Z . Gerri l l ei ru si ra hal o
emboskada ba inimigu sira
neeb hakarak liu hosi dalan
nee.
embraiajen ms embriajen
SUBSTANTI VU Pedl iha karreta
laran neeb kondutr sama-
hanehan atu muda mudansa
karreta nian.
embriaun
SUBSTANTIVU Ema ka animl neeb
foin hetan forma moris
badadaun iha inan nia oan-
fatin. SIN. laloir
embrionriu ~ embrionria f.
ADJETIVU
eme
SUBSTANTIVU Letra M nia naran.
emerjnsia
SUBSTANTIVU Situasaun grave ka
manas l ahal i mar neeb
hakaas ita atu hetan dalan
hodi rezolve ka hadia tiha
lailais, liuliu salva ema ruma
iha perigu hela. SIN. krize
E Z . Bainhira Timr hetan
independnsia, faze emerjnsia
boot liu mak oins atubele f ai-
han ba populasaun tomak neeb
barak liu mate-hamlaha.
114
emigra
VERBU Husik Ita-nia rain atu b
hela metin iha rain seluk.
LIAFUAN-SORUN: imigra, solat
emigrasaun SUBSTANTIVU
emigradu ~ emigrada f.
ADJETIVU Ema neeb kleur ona
husik nia rai-inan hodi b hela
metin iha rain seluk.
emigrante
SUBSTANTI VU Ema neeb husik
hela nia rain atu b hela metin
iha rain seluk. LIAFUAN-SORUN:
imigrante, maksolat
EZ. Emigrante timoroan sira barak
liu hela iha rai-Portugl no
Austrlia.
emr
SUBSTANTIVU Emboot, xefe ka
mahukun rabe.
emiratense
ADJETIVU Mahorik Emiratu Arabi
Naklibur Sira nian
SUBSTANTIVU Mahorik Emiratu Arabi
Naklibur Sira nian
emiratu
SUBSTANTIVU Estadu kiik neeb
emr ida mak ukun.
Emiratu Arabi Naklibur Sira
SUBSTANTIVU Rain no estadu iha rai-
Arbia nia sorin lorosae, iha
Tasi-Sikun Prsia nia ninin.
emisaun
SUBSTANTIVU Programa ka annsiu
neeb mosu ka f sai iha rdiu
ka televizaun.
emisfriu
SUBSTANTIVU 1. Esfera nia balun.
SIN. esfera-balun
2. Globu ka planeta-Rai nia
balun ida tuir fafahek ka
divizaun halo ho lia ekuadr
ka meridianu ninian.
EZ. Rai-Timr no rai-Austrlia
nakfati iha Emisfriu Sl; rai-
Portugl no rai-Makau nakfati fali
iha Emisfriu Norte.
3. Ida hosi kakutak nia balun
rua.
emisfriku ~ emisfrika
ADJETIVU
emisora
SUBSTANTIVU Fatin neeb emite ka
f sai programa rdiu ka
televizaun nian.
emite
VERBU Tatoli liafuan (no imajen)
liuhosi r atu makronak-rdiu
no maktekek-televizaun sira
bele kapta ka simu.
emorrajia
SUBSTANTIVU Raan suli sai barak
hosi uat. SIN. raan-sulin
emorroidas
SUBSTANTIVU Moras kona-ba uat
sira iha kidun laran bubu no
kadavs naraan. SIN. kidun-
mean
emosaun
SUBSTANTIVU 1. Laran tuku-tuku,
book an.
2. Senti mentu maka as,
hanesan domin ka tauk.
EZ. Ema neeb haree filme triste
ida too tanis, ida-nee katak nia
tuir filme nee ho nia emosaun
tomak.
emosionl
ADJETIVU 1. Kona-ba emosaun,
emosaun nian.
E Z . Labarik nee iha problema
emosionl oioin, tan nee mak nia
nakar beibeik.
2. Ho emosaun, ho sentimentu
makaas.
E Z . Kole leet halo protestu
emosionl bainhira boot sira
lakohi rona.
115
emosionante
ADJETIVU Neeb halo ita-nia fuan
tuku-tuku.
EZ. Jogu horisehik nian emosiante
lahalimar.
emotivu ~ emotiva f.
ADJETIVU Neeb halo ema atu
sente emosaun makaas.
EZ. Jornl nee hakerek beibeik
artigu emotivu atu halo ema sira
sente hirus.
empada
SUBSTANTIVU Naan, modo ka ai-
fuan tein iha masa laran.
empate
SUBSTANTI VU/VERBU ( H e t a n )
rezultadu hanesan deit iha
jogu ruma. Ekipa rua empate
malu katak ema ida la mann.
empea
VERBU Halo promesa ida ho laran-
hakmatek; f an ba knaar ka
kauza ruma.
empeu SUBSTANTIVU
empeadu ~ empeada ADJETIVU
empriku ~ emprika f.
ADJETIVU Las bazeia ba teoria
maib ba esperinsia ka
realidade be iha.
E Z . Dadus empriku nee
importante bainhira hakerek
kona-ba sinsia naturl.
empirizmu SUBSTANTIVU
emprega
VERBU 1. F knaar ka serbisu ba
ema ruma.
EZ. Kompaia nee emprega ema
timoroan barak duk ema liur.
2. Uza buat ida hodi halo
serbisu ruma.
empregradu ~ empregada f.
ADJETIVU Ema neeb simu serbisu
husi ema, i nsti tui saun,
organizasaun ka fatin ruma.
SUBSTANTIVU Ema neeb halao
serbisu neeb patraun f ba
nia atu halo.
empregu
SUBSTANTIVU 1. Knaar ka serbisu
baibain nian atu mann moris.
LIAFUAN-SORUN: dezempregu
2. Dalan ka modu hodi uza
buat ruma.
empresta
VERBU Husu buat ruma hosi ema
seluk ho promesa atu f ka
selu filafali bainhira bele.
EZ. Livru neeb ita empresta hosi
biblioteka tenke f filafali tanba
nia loron too ona.
SUBSTANTI VU Buat neeb ema
empresta. SIN. emprstimu
empreza
SUBSTANTIVU 1. Fila-liman ida, liuliu
loja.
2. Kompaia ka sosiedade
komersil.
3. Projetu ka knaar ruma
neeb presiza j eitu ka
matenek, selae envolve risku ka
difikuldade.
E Z . Timr presiza empreza
nasionl barak atubele halakon
dezempregu.
emprezaril ADJETIVU
emprezriu ~ emprezria f.
SUBSTANTIVU Ema neeb halao
empreza komersil ida.
enderesa
VERBU Hatoo ba fatin ida loloos
neeb ema ruma hela ka
serbisu b.
EZ. Karta ba hau-nia kolega nee
la too tanba hau enderesa sala.
enderesu
SUBSTANTIVU 1. Fatin neeb Ita
hakarak atu lia-tatoli, karta ka
sasn too b. SIN. diresaun
116
E Z . Hau atu hakerek hau-nia
enderesu iha billete nee.
2. Fatin nee nia naran, neeb
hakerek iha envelope ka pakote
molok atu haruka b.
3. Ema nia hela-fatin. SIN.
morada
Endoensas
S UBS T A NT I V U Serimnia sira
Semana Santa nian, liuliu iha
Kinta Santa.
enejige ms NGO
SUBSTANTIVU Akrnimu neeb
reprezenta espresaun lia-ingls
nian N o n - G o v e r n m e n t
Organization, k a t a k
Organizasaun Las Governu
Nian; ms OLGN
enerjia
SUBSTANTIVU 1. Kbiit makaas hosi
ahi, bee, anin ka ema nia isin
ka klamar.
EZ. Jogadr sira tenke deskansa
atu hetan enerjia ba jogu tuirmai.
2. Forsa hosi eletrisidade ka
bee neeb halao mkina ida.
enrjiku ~ enrjika f.
SUBSTANTIVU Neeb iha enerjia
barak. SIN. isin-lais
enfatiza
VERBU F nfaze ka importnsia
boot ba buat ruma. SIN. halosu,
friza
2
nfaze
SUBSTANTI VU 1. Maneira-koalia
neeb ezajeradu, hodi hasae
lian no uza liafuan boot.
2. Importnsia boot neeb ita
f ba buat ruma hodi koalia.
SIN. halosun
enftiku ~ enftika f. ADJETIVU
enfeita
VERBU Tau ai-funan, dezeu,
i maj en, hena, tai s ka
dekorasaun seluk atu fatin ka
ema ruma bele sai furak liutn.
SIN. hafunan, hafutar
EZ. Sira enfeita tenda ho ai-funan
mesak furak deit atu halo
bainaka sira haksolok.
enfeite
SUBSTANTIVU 1. Hahalok enfeita
nian.
2. Buat neeb enfeita.
SI N. hafutar, dekorasaun,
ornamentu
enfermaria
SUBSTANTI VU Edifsiu ka fatin
neeb ema uza no serbisu b
atu kura moras ka kanek
neeb las todan; fatin atu f
tulun-dahuluk molok lori ba
ospitl.
enfermeiru ~ enfermeira f.
SUBSTANTIVU Ema neeb serbisu
iha enfermaria ka ospitl hodi
bali ema moras sira.
enfn
ADVRBIU Liafuan neeb ita uza
hodi hatoo ita-nia konkluzaun
ka hanoin ikus nian kona-ba
situasaun ka lia ruma.
EZ. Enfn, nia halo buat nee mai
hau tan laran-moras deit!
enfoke
SUBSTANTIVU Nuun ka maneira atu
hakbesik ba lia ka problema
ruma. (Liafuan nee han malu
ho anglisizmu approach neeb
ema balu uza ona).
EZ. Sr. Andr nia enfoke ba asuntu
nee interesante loos.
enfrenta
VERBU Lao hasoru.
E Z . Hetan tiha independnsia,
Timr enfrenta susar barak, maski
nunee povu labele hakiduk.
engajadu ~ engajada
117
ADJETIVU Neeb iha engajamentu
ba kauza r uma. SIN.
komprometidu
E Z . Ita hotu engajadu ba
programa edukasionl neeb
governu foin hasemo.
engajamentu
SUBSTANTI VU Interese boot no
laran-metin ba kauza ka
projetu ruma. SIN. kompromisu
engoma
VERBU Tau goma ba hena ka
hatais atu halo sai metin;
hametin ho goma.
engomadura SUBSTANTIVU
engomadu ~ engomada f.
ADJETIVU Neeb metin hela tanba
goma.
engrasadu ~ engrasada f.
ADJETIVU Neeb halo ita hamnasa.
SIN. kmiku.
EZ. Filme nee engrasadu tebes
hodi halo ema hotu hamnasa.
engraxa
VERBU Tau graxa hodi halo sai
nabilan, liuliu sapatu. SIN.
halakan
engrenajen
SUBSTANTI VU Mekanizmu ida
karreta ka motosikleta nian
neeb haboot no hamenus
roda sira-nia kbiit; la bele
hapara fali roda hanesan
travaun.
enjearia
SUBSTANTIVU Matenek ka sinsia
kona-ba halo dezea ba halo
mkina boot oioin, no ms
planu ba halo estrada no
ponte.
enjeeiru ~ enjeeira f.
S UB S T A NT I V U Matenek- na i n
enjearia.
enkaderna
VERBU Habit no hametin surat-
tahan butuk ida ho goma, selae
suku hamutuk atu sai hanesan
livru ida. SIN. sohe
EZ. Estudante universitriu tenke
enkaderna sira-nia teze molok
entrega ba biblioteka.
enkadernasaun SUBSTANTIVU;
SIN. sasohek
enkadernadu ~ enkadernada f.
ADJETIVU
e n k a d e r n a d r ~
enkadernadra f.
S U B S T A N T I V U Ema ne eb
enkaderna livru sira. SIN.
maksohek-livru
enkanta
VERBU Dada ema nia fuan ka halo
nia fuan monu tan buat ka ema
ruma nia furak. SIN. habanit
enkantadr ~ enkantadora f.
ADJETIVU 1. Neeb enkanta ka
dada ema nia fuan. SIN.
mabanit, faxinante
2. Neeb furak atumate,
hanesan iha mehi deit.
enkantu
SUBSTANTIVU Kualidade bele atrai
ka bele dada tanba furak. SIN.
habanit, faxniu
enkarna
VERBU 1. (Halo atu klamar) hetan
isin.
EZ. Maromak enkarna katak nia
nakfilak ba ema atu soi ita ema
hosi sala Adaun no Eva ninian.
2. F forma materil ba.
enkarnasaun SUBSTANTIVU
enkarregadu ~ enkarregada f.
ADJETIVU Neeb iha kargu, devr;
neeb simu responsabiliade
ba buat ruma.
SUBSTANTI VU Ema neeb kaer
knaar ida.
118
EZ. Sr. Alves mak enkarregadu ba
projetu nee.
enklave
SUBSTANTI VU Rai ka territriu
nasaun ida nian neeb rai
independente, nasaun ka
estadu ketak ida nia territriu
haleu nia.
E Z . Repblika Timor-Leste soi
enklave ida iha Timr Loromonu,
maka rai-Oekusi.
enkontru
S UBS T A NT I V U 1. Halibur-malu
atubele tetu lia, diskute no halo
desizaun.
2. Hasoru-malu ho ema seluk
dala ida.
EZ. Ami hanoin-hetan ami-nia
enkontru ho Ser Embaixadr.
enkoraja
VERBU F aten-boot ka aten-barani
ba ema ruma atubele b oin.
SIN. anima
E Z . Hau hakarak enkoraja
estudante sira atu estuda no
serbisu makaas, tanba nunee
deit mak sira bele hetan susesu.
enkorajamentu SUBSTANTIVU
enkuantu
KONJUNSAUN 1. Iha oras neeb;
(akontesimentu seluk lao
daudaun)
EZ. Ami hamoos hariis-fatin
enkuantu nia hamoos dapur.
2. Tuir razaun neeb. SIN. tan,
komu, falis
EZ. Enkuantu ita la gosta lee, diak
liu ita la tama universidade.
enorme
ADJETIVU Neeb boot lahalimar;
neeb nia tamau ka sasukat
neeb naruk ka boot liu.
SIN. boboot, sukat-labelek
ensaiu
SUBSTANTIVU 1 . Prti ka ka
preparasaun ba buat neeb
atu hatoo iha oinmai, liuliu
pesa-teatru ka konsertu.
2. Prova, liuliu sintifiku.
3. Hakerek badak ida kona-ba
lia ka asuntu ruma, liuliu atu
ema hatoo nia opiniaun rasik.
ENSAN
ABREVIATURA = Estadu Naklibur
Sira Amrika Nian
ensena
VERBU Hesi ka dirije atividade
palku nian; tau iha sena pesa-
teatru ka konsertu.
ensenasaun SUBSTANTIVU
ensenadr ~ ensenadora f.
SUBSTANTIVU Ema neeb ensena
pesa-teatru ka konsertu.
ensiklopdia
SUBSTANTIVU Livru klibur ida neeb
f-hatene kona-ba asuntu oin-
oin basuk.
ensiklopdiku ~ ensiklopdika f.
ADJETIVU
ensinu
SUBSTANTIVU Hahalok hanorin nian
iha instituisaun hanesan
eskola, koljiu ka universidade.
SIN.
hanorin forml
entaun
ADVRBIU Liafuan neeb ita uza
hodi refere ba buat neeb foin
hatete daudaun. SIN. needuni,
nunee, tan nee, neebe,
portantu
E Z . Beb dukur ona, entaun
hatoba nia iha kama.
entomlogu ~ entomloga f.
S U B S T A N T I V U Ema matenek
entomolojia.
entomolojia
119
SUBSTANTIVU Sanak sinsia zoolojia
nian neeb estuda kutun ka
insetu sira.
entomoljiku ~ entomoljika f.
ADJETIVU
entrada
SUBSTANTIVU 1. Tama-fatin.
2. Selun ida seluk. SIN. sinl,
depzitu
3. Nota neeb f loloos
bainhira atu hah hananu.
EZ. Bainhira entrada sala, mzika
tomak sei sala.
4. Pratu ida uluk iha jantr
boot ida, neeb serb bainhira
bainaka sira han tiha kaidani.
entre
PREPOZISAUN Iha buat rua nia leet.
E Z . I t a pr esi za hal a o
rekonsiliasaun entre Timr no
Indonzia.
entrega
VERBU F, lolo ba. SIN. saran
EZ. Nasaun Naklibur Sira entrega
podr ba Repblika Demokrtika
Timor-Leste iha loron 20 fulan-
Maiu 2002.
SUBSTANTIVU Hahalok entrega nian.
SIN. sasaran
entretantu
ADVRBI U Bainhira buat ida
akontese hela.
E Z . Ana f ot i sobr emeza,
entretantu Mena halo kaf.
entrevista
SUBSTANTIVU 1. Hahalok entrevista
nian.
2. Enkontru ida iha neeb
patraun ka xefe ida husu ba
ema mahusuk ka rekente ida
pergunta barak atu hatene
loloos se nia serve ba servisu
ka kargu neeb nia hakarak.
VERBU Husu oioin ba ema ida,
halo pergunta oioin kona-ba
asuntu partikulr ida.
E Z . Jornalista sira buka atu
entrevista ami-nia xefe.
e n t r e v i s t a d r ~
entrevistadora f.
SUBSTANTIVU Ema neeb entrevista
ema seluk.
entrevistadu ~ entrevistada f.
ADJETIVU Ema neeb patraun,
maknokar ka jornalista ida
entrevista.
Entrudu
SUBSTANTI VU Tempu mol ok
Kuarezma hah, loron tolu
uluk-ba Loron-Kuarta Kadesan
Nian (Kuarta Sinzas Nian),
neeb katliku sira selebra ho
festa no halimar oioin. SIN.
Karnavl
entuziasta
ADJ ETI V U Ne eb haksol ok
tebetebes halo buat ruma;
neeb iha hakarak makaas.
SIN. laran-manas
EZ. Foin-sae sira entuziasta tebes
kona-ba konsertu neeb kantadr
ambons nee atu f iha
Manatutu.
SUBSTANTIVU Ema neeb gosta liu
knaar ruma ka atividade ruma
liuliu desportu, arte ka mzika.
entuziazmu
SUBSTANTIVU Laran-manas liu ba
buat ka atividade ruma.
envelope
SUBSTANTIVU Surat nia fatin halo ho
surat-tahan hikas neeb uza
atu haruka karta ka dokumentu
liuhosi korrreiu.
envs
ADVRBIU Envezde halo nunee.
EZ. Hau haruka labarik sira fila ba
uma; envs sira b pasiar iha
tasi-ibun.
envezde
120
PREPOZISAUN Iha (buat ka ema ida)
nia fatin; hodi troka buat seluk.
EZ. Hau la hatene tans mak nia
hemu susubeen envezde kaf
moruk neeb nia mam prepara
tiha ona.
envolve
VERBU 1. Presiza, ezije.
EZ. Sai mdiku envolve estudu
barak.
2. Halo buat ka ema ruma
tama ba lia; halo ema atu tama
klaran. SIN. haklahat
E Z . Tan sira envolve hau iha
prosesu nee, hau ms tenke
hatn iha tribunl.
envolvimentu SUBSTANTIVU
enxada
SUBSTANTIVU Besi toos nian ho ai
naruk no besi-tahan kiik
kuadradu hanesan tilun. Besi
nee ita uza hodi hamoos duut
fuik no fila rai. SIN. badi
enxakeka
SUBSTANTIVU Ulun-moras todan ida
neeb halo ema sente ms
bulelu, no susar loos atu
hamate.
enxofre
SUBSTANTIVU Substnsia kr-kinur
ida neeb f sai iis makaas no
aat loos bainhira ita sunu tiha.
SIN. baliran
enxovl
SUBSTANTIVU Roupa no sasn util
oioin neeb famlia prepara
hodi f ba noiva atu kaben ona,
selae ba beb neeb atu
moris.
epatite
SUBSTANTI VU Moras ida neeb
kona aten, halo nia bubu. SIN.
moras-aten
epena ms kepena
ADVRBIU Liafuan neeb ita uza
atu espresa laran-triste kona-
ba buat ruma ladiak neeb
mosu ka situasaun susar.
EZ. Epena nia la bele hetan
serbisu, tanba nia ema jeitu no
badinas lahalimar.
INTERJEISAUN Triste duni!
epidemia
SUBSTANTIVU Moras aat ida neeb
mosu kedas iha zona ka rain
ida, naklekar lailais hodi daet
ba ema rihun ba rihun. SIN.
horas
EZ. Moras-denge sai epidemia
boot ida iha Timr, liuliu iha
tempu udan.
Epifania
SUBSTANTI VU Festa neeb ema
sarani sira selebra iha loron 6
fulan-Janeiru nian hodi hanoin
fali liurai nain-tolu husi
lorosae neeb b vizita kosok-
oan Jezs iha Belein. Festa
nee halo parte siklu litrjiku
Natl nian.
piku ~ pika f.
ADJETIVU 1. Neeb haktuir ho
dadolin ka versu, no ms ho
estilu furak no kafutar, kona-ba
asuain ida nia hahalok sira.
2. (Hahalok) neeb barani ka
kmanek, hanesan asuaiin
ninian.
EZ. Mundu tomak foti matan ba
povu Timr nia luta pika atu
ukun rasik-an.
episkopadu
SUBSTANTIVU Kargu ambispu nian
neeb f ba amlulik ida liuhosi
ritu konsagrasaun.
episkopl
ADJETIVU Bisbu nian, ambispu
nian.
epstola
121
SUBSTANTIVU 1. Surat ka karta,
liuliu sira neeb Saun Paulu
no nia apstulu-maluk hakerek
ba sarani-lubun oioin bainhira
Ita Nai Jezs Kristu lakleur
ona sae ba lalehan.
2. Iha misa tradisionl, leitura
(baibain hosi Testamentu
Foun) neeb ita rona molok
aml ul i k ka di konu l ee
evanjellu bolu ms naran
epstola.
epistolr
ADJETIVU Kona-ba karta ka surat.
epizdiu
SUBSTANTI VU 1. Mamosuk ka
akont esi ment u i da. SIN.
insidente
2. Programa ida deit iha istria
ida neeb hatoo liuhosi rdiu
ka televizaun hosi parte ida ba
parte seluk; epizdiu sira-nia
kontinuasaun tutan beibeik
hosi loron ida ba loron seluk
too istria hotu.
poka
SUBSTANTIVU Bain ka tempu naruk
uitoan. SIN. perodu, otas
EZ. Iha poka kolonil, Portugl
ukun rain oioin iha zia hanesan
Goa, Makau, Malaka, Ambon no
Flores, aleinde Timr.
epopeia
SUBSTANTIVU Poema piku.
eptgonu
SUBSTANTIVU Forma ida ho lidun
hitu. SIN. lidun-hituk
eptagonl ADJETIVU
eransa
S U B S T A N T I V U Osan, sasn,
propriedade ka buat seluk
neeb ema erda hosi ema
seluk, baibain aman, inan ka
parente, neeb mate. SI N.
liman-rohan
erbisida
ADJETIVU Neeb hamate duut-
alin.
SUBSTANTIVU Ai-moruk hodi hamate
duut-alin.
erbvoru ~ erbvora
ADJETIVU Neeb baibain han
duut.
SUBSTANTI VU Animl ida neeb
baibain han duit, ka han duut
deit. SIN. mahn-duut
erda
VERBU Simu osan ka rikusoin hosi
ema neeb mate tiha ona,
baibain ita-nia aman, inan ka
parente seluk. SIN. simu rohan-
liman.
EZ. Labarik nee erda tiha dolar
rihun tolu hosi nia av neeb
mate loron hirak liub iha
Austrlia.
ereditriu ~ ereditria f.
ADJETIVU Neeb aman-inan halolo
ba oan sira, hosi dalas ba
dalas.
EZ. Moras nee ereditriu tanba
pasa hosi aman ka inan ba
labarik ida.
ereje
SUBSTANTIVU Ema ida neeb haliis
ba fiar bosok kona-ba relijiaun.
eremita
SUBSTANTIVU Ema ida neeb horik
mesamesak, liuliu atu reza no
halo sasidak ka meditasaun.
eremitriu
SUBSTANTIVU Eremita nia hela-fatin.
erezia
SUBSTANTIVU Fiar bosok kona-ba
relijiaun.
EZ. Ema ida neeb simu erezia
lakon nia komuaun ho kreda
Katliku.
ertiku ~ ertika f.
122
ADJETIVU 1. Kona-ba ereje ka erezia;
2. (Hanoin) neeb nega hanorin
Kreda nian.
eritreu ~ eritreia f.
ADJETIVU Rai-Eritreia nian.
SUBSTANTIVU Ema Eritreia.
Eritreia (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
frika Nordeste.
Erivn
SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai-
Armnia nian.
Ermera
SUBSTANTIVU Suku no subdistritu
ida iha parte loromonu nian
neeb iha kaf barak.
rnia
SUBSTANTIVU Bubuk ida iha kabun
nia oin neeb mosu bainhira
tee-mutin balun ida sai kedas
hosi nia fatin. SIN. babonuk
eroi ~ erona f.
SUBSTANTIVU Ema neeb iha aten-
barani hodi defende ema seluk
ka nia nasaun ka halo diak
buat ruma iha funu ka susar
boot nia laran. SIN. asuain
EZ. Timr iha eroi barak maib
balu deit mak ema hatene nia
naran.
eroiku ~ eroika f. ADJETIVU
erona
SUBSTANTIVU Feto neeb asuain.
SIN. asuain-feto
erona
SUBSTANTIVU Droga makaas no
perigozu loos neeb halo hosi
morfina.
erozmu
SUBSTANTIVU Hahalok eroi nian.
ertiku ~ ertika f.
ADJETIVU Kona-ba domin fziku.
erotizmu SUBSTANTIVU
erozaun
SUBSTANTIVU Aat neeb anin ka
bee, iha tempu naruk liu nia
laran, hodi kose fatuk beibeik
too hamenus nia kabelak, ka
halo rai-lolon sira monu. SIN.
sasodak
E Z . Iha tempu udan, mosu
erozaun iha parte barak hodi
hakotu dalan no komunikasaun.
erozivu ~ eroziva f.
ADJETIVU Neeb hamosu erozaun.
SIN. maksodak
erre
SUBSTANTIVU Letra R nia naran.
erre-kaduak
SUBSTANTIVU Letra RR nia naran.
erudisaun
SUBSTANTIVU Matenek-boot kona-ba
dixiplina ruma.
eruditu ~ erudita f.
ADJETIVU Neeb hatene barak no
klean tanba halo tiha ona
estudu barak, liuliu iha
universidade. SI N. eskola-boot,
matenek-boot
ervilla
SUBSTANTIVU Ai-horis han-belek ida
hanesan ai-tunis neeb f
kakun ho musan kiik latar ida
iha laran.
ese
SUBSTANTIVU Letra S nia naran.
esnsia
SUBSTANTIVU 1. Buat ida nia hun,
parte importante liu.
EZ. Problema ida-nee nia esnsia
mak ema tenke rona malu atu la
bele mosu konfuzaun.
2. Mina hosi ai-fuan ka modo,
neeb uza atu hafurak hahn
ka atu halo mina-morin ka ai-
moruk.
esensil
123
ADJETIVU 1. Hun nian. SIN. bziku,
fundamentl
2. Neeb presiza tebes duni.
EZ. Bee esensil ba ita ema nia
moris.
esfera
SUBSTANTIVU 1. Forma ka haheuk
jeomtriku hanesan bola,
neeb nia pontu liur hotu-hotu
dook hanesan hosi nia klaran.
2. Espasu ka leet luan iha
lalehan, neeb ema sira haree
hanesan leun ka srkulu boot
ida.
3. rea ba atividade ruma.
EZ. Madre Jlia kleur ona serbisu
iha esfera katekeze nian.
esfriku ~ esfrika f. ADJETIVU
esforsu
SUBSTANTIVU 1. Kbiit isin ka neon
nian neeb presiza atu halo
buat ruma, liuliu buat susar.
2. Hahalok tenta atu halo buat
ruma.
EZ. Hau-nia esforsu atu nani too
iha rohan neeb halo hau kole
lahalimar.
eskada
SUBSTANTIVU 1. Besi ho ai-riin rua
naruk ho ai-riin kiik barak
tutan sira atu ema bele sae ba
uma-kakuluk ka ai-leten. SIN.
odan
2. Sama-fatin hada malu, halo
hosi fatuk, bloku ka simentu
neeb ema sama hodi sae ba
leten.
eskadaria
SUBSTANTIVU Eskada-lubun rua ka
liu hamutuk, ho teten ka
patamr neeb tutan sira.
eskada-teten
S UBS T A NT I V U Sama-fatin iha
eskada-lubun nia leten iha
odamatan nia oin ka serve ba
ema neeb sae ka tun
deskansa b. SIN. patamr
eskala
SUBSTANTIVU 1. Nivel ka sasukat
atu sukat sasn nia boot.
2. Fatin ida iha neeb r-ahi
ka aviaun para tempu uitoan.
eskandaliza
VERBU Halo ka hamosu situasaun
ida neeb halo ema hakfodak
no lakon morl, liuliu bainhira
ema boot hamoe komunidade
ho hahalok aat neeb ema ida
la hein.
eskandalozu ~ eskandaloza f.
ADJETIVU Neeb eskandaliza ka f
eskndalu.
EZ. Korrupsaun iha ministriu sira
buat eskandalozu tebetebes.
eskndalu
SUBSTANTIVU 1. Hahalok imorl
ruma neeb eskandaliza ema.
EZ. Mosu eskndalu boot ida iha
serbisu-fatin tanba xefe neeb
naok osan barak, hafoin sai hosi
rain.
2. Hirus ka lakon-neon neeb
ema sente tan eskndalu ruma.
Eskandinvia (rai-)
SUBSTANTIVU Zona iha Europa Norte
neeb hakohak rai-Susia, rai-
Noruega, rai-Dinamarka, illa
rai-Izlndia no Nusar Faro.
eskandinavu ~ eskandinava f.
ADJETIVU Rai-Eskandinvia nian.
SUBSTANTIVU Ema Eskandinvia.
eskaniu
SUBSTANTI VU Armriu kiikoan
dalas ida, la iha matan iha
neeb empregadu sira b foti
sira-nia korreiu ka rekadu
oioin.
eskape
124
SUBSTANTIVU Kuak iha kanu neeb
halo gs sai hosi karreta,
motosikleta ka kamioneta nia
motr.
eskasu ~ eskasa f.
ADJETIVU Neeb ita kuran tanba la
iha barak. SIN. mukit
eskass S U B S T A N T I V U ; SIN.
mamukit
eskeletu
SUBSTANTIVU 1. Ema ka balada ida
nia ruin hotu hamutuk, neeb
taka ho naan bainhira moris.
2. Ema ka balada mate nia ruin-
lubun neeb no ketak tiha hosi
isin maib seidauk naksobu.
SIN. ruin-maran, mate-ruin
eskeltiku ~ eskeltika f .
ADJETIVU
eskema
SUBSTANTI VU Planu hakerek ba
projetu ruma. SIN. ezbosu
eskemtiku ~ eskemtika f.
ADJETIVU Neeb hanesan eskema
deit, seidauk kompletu.
eskerda
SUBSTANTIVU Grupu poltiku karuk
nian neeb buka atu muda
sosiedade lailais, hebai no
hakribi ms kostume tuan sira;
grupu progresista.
EZ. Partidu progresista hetan
naran eskerda ba dala uluk
durante Revolusaun Franseza,
bainhira deputadu progresista
sira tuur iha sorin karuk
Asembleia Nasionl nian, no
konservadr sira tuur iha sorin
kuana.
eskerdista
ADJETIVU (Ema) neeb tuir ka
haliis ba eskerda iha poltika.
SIN. progresista
esk
SUBSTANTIVU 1. Ai, besi ka plstiku
riin rua naruk neeb kesi hela
ho botas atu ema bele lao
namdoras iha neve leten.
2. Desportu halai ho esk nian.
eskia
VERBU 1. Halai-namdoras ho esk.
2. Pratika desportu esk nian.
eskiadr ~ eskiadora f.
SUBSTANTIVU Ema neeb eskia.
eskilu
SUBSTANTIVU Balada mahohik kiik
rai-Europa no rai-Amrika
Norte nian, neeb hela iha ai-
leten, hanesan meda Timr,
maib isin-lais.
eskim
SUBSTANTIVU/ADJETIVU 1. (Kona-ba)
ema kahorik ka rai-nain rai-
Gronelndia nian no rai-Kanad
no rai-Alaska parte norte nian,
neeb horik iha zona malirin
lahalimar besik Polu Norte no
harii uma ho jelu. SIN. inuit
2. (lia-eskim) Povu eskim ka
inuit nia dalen.
eskina
SUBSTANTIVU Lurn nia sikun.
eskizitu ~ eskizita f.
ADJETIVU Neeb la halo an
hanesan ema norml; la
baibain nian kona-ba han,
hatais ka koalia.
eskizitise SUBSTANTIVU
esklarese
VERBU F-hatene ka hatoo kona-
ba buat ida neeb Ita seidauk
komprende. SI N. hakl ake,
esplika
EZ. Poltiku sira tenke esklarese ba
povu tanbas mak sira halakon
jogu manu-futu.
esklaresimentu SUBSTANTIVU;
SIN. haklaken, esplikasaun
125
eskleroze
SUBSTANTIVU Kondisaun mdika
kona-ba tesidu sira isin nian sai
toos.
Eskleroze mltipla ne e
moras todan ida neeb
estraga ema nia sistema
nervozu sentrl.
esklui
VERBU Hasai ba liur, la hatama.
EZ. Treinadr esklui tiha Ameu
hosi ekipa tanba nia fuma la para.
eskluzaun SUBSTANTIVU
eskluzivu
ADJETIVU 1. Neeb esklui.
2. (Klube ka klibur) neeb ba
ema espesfiku, hanesan ba
mane deit no feto la bele tama
ka kontrriu.
E Z . Festa nee eskluzivu tanba
veteranu sira deit maka bele
tama.
eskluzividade SUBSTANTIVU
eskoadoiru
SUBSTANTIVU Kanu ka bee-dalan
neeb husik bee foer suli sai
hosi pia, baeira ka valeta. SIN.
suli-fatin
eskola
SUBSTANTIVU Instituisaun neeb
ema b atu buka matenek,
liuliu matenek elementr.
VERBU Halo estudu forml, hetan
edukasaun.
ADJETIVU Neeb hetan tiha ona
edukasaun forml.
eskola-boot
ADJETIVU Neeb hetan edukasaun
dalan leten nian.
SUBSTANTI VU Edukasaun dalan
l eten ni an, bai bai n i ha
universidade.
eskolante
SUBSTANTIVU 1. Ema neeb eskola
ka tuir prosesu edukasaun
nian.
SIN. alunu
2. Ema neeb fiar ba ema ida
hodi tui r ni a hanesan
matadalan ida. SIN. dixpulu
EZ. Ema buka Jezs ho Nia
eskolante sira atu oho.
eskolr
ADJETIVU 1. Eskola nian.
2. Kona-ba eskola no nia
prosesu sira.
EZ. Estudante sira tenke selu kaixa
eskolr atubele kontinua sira-nia
estudu.
eskolaridade
SUBSTANTIVU Tempu ka perodu
tomak aprende nian iha eskola.
EZ. Iha rai-Portugl eskolaridade
obriga tahan tinan sia, tahan fali
tinan sanulu-resin-ida iha rai-
Austrlia.
eskolariza
VERBU Halao edukasaun ba ema,
liuliu labarik, iha eskola laran.
eskolarizadu ~ eskolarizada f.
ADJETIVU
eskolarizasaun SUBSTANTIVU
eskolta
VERBU Akompaa ka hamaluk ema
ruma hodi hein ka proteje nia.
SIN. hasoman
EZ. Polsia eskolta bainaka sira-
nee too Lospalos.
SUBSTANTIVU 1. Hahalok akompaa
ka hamaluk nian. SIN. hasoman
2. Ema ida neeb hamaluk
ema seluk, baibain hodi hein
ka proteje nia. SIN. masoman
eskomuaun
SUBSTANTIVU Hahalok eskomunga
nian.
eskomunga
126
VERBU Hamonu kastigu kreda nian
neeb bandu ema atu simu
sakramentu sira; tau ema ruma
ba liur unidade ka komuaun
kreda nian.
eskomungadu ~ eskomungada
f. ADJETIVU/SUBSTANTIVU
eskopu
SUBSTANTIVU Ida neeb Ita hakarak
atu too b ka hetan.
SIN. objetivu, alvu
eskova
SUBSTANTIVU Objetu kiik ida liuliu
hosi plstiku neeb uza atu
kose no hamoos foer.
eskova-nehan
SUBST ANT I V U Objetu ida hosi
plstiku neeb Ita uza atu
kose foer sira iha nehan leet
atubele sai moos fali, liuliu
bainhira han hotu tiha.
E Z . Hamoos nehan dala rua
loroloron importante atubele
hadook moras ular-nehan ka
krie.
eskravatura
SUBSTANTIVU Komrsiu kona-ba
sosa no fa;an ema sira nuudar
atan.
EZ. Maski Kreda Katlika kondena
tiha eskravatura, Portugs sira
halao komrsiu aat nee too
skulu dasanulu-resin-siak.
eskravidaun
SUBSTANTIVU Kondisaun halo ema
sai atan, trata nia hanesan
atan ka obriga nia atu serbisu
makaas ba patraun ida lah
direitu ida atu hetan selun ka
liberdade. SIN. hahatan
eskrita
SUBSTANTI VU Buat ida neeb
hakerek ka imprime tiha ona.
SIN. hakerek
eskritr ~ eskritora f.
SUBSTANTIVU Ema neeb hakerek
livru ka testu ruma. SIN.
hakerek-nain
eskritriu
SUBSTANTIVU Fatin neeb ema uza
atu halao servisu ida. SIN.
serbisu-fatin
EZ. Primeiru Ministru nia eskritriu
iha Palsiu Governu nian.
eskritura
SUBSTANTIVU 1. Hakerek neeb
diak, legl, iha kbiit lei nian.
2. Hakerek neeb lulik
hanesan Sagrada Eskritura.
eskrpulu
SUBSTANTIVU Atitude halo buat hotu
ho kuidadu boot tanba tauk
sala.
EZ. Ema ulun-aat lah eskrpulu
deit maka bele naok kiak sira.
eskrupulozu ~ eskrupuloza f.
ADJETIVU
eskuadra
SUBSTANTI VU Ema sira neeb
serbisu hamutuk hodi halao
r-ahi ka hasemo aviaun.
E Z . Eskuadra r-ahi funu hosi
Amrika oras nee iha hela dalan
ba rai-Irake.
eskudu
SUBSTANTIVU Osan tradisionl rai-
Portugl nian neeb euro
maka troka iha tinan 2002.
Eskudu nee uza ms iha rai-
Timr uluk-ba tinan 1976.
eskultr ~ eskultora f.
SUBSTANTIVU Ema neeb bahat ka
halo esttua hosi fatuk, ai ka
tahu. SIN. makbahat
eskultura
SUBSTANTIVU 1. Atividade bahat
esttua esttua hosi fatuk, ai
ka tahu. SIN. babahat
2. Esttua ida neeb ema
ruma bahat. SIN. kabahat
127
eskursaun
SUBSTANTIVU Viajen badak ida,
baibain iha loron ida nia laran;
lao halimar buka anin.
EZ. Depois serbisu tiha loron
tomak, ami halo eskursaun ba
Aileu.
eskursionista
SUBSTANTIVU Ema neeb halo
eskursaun.
eskuteiru ~ eskuteira f.
SUBSTANTI VU Labarik ka joven
ne eb hol a parte i ha
movimentu eskutizmu nian.
eskutizmu
S U B S T A N T I V U Organi zasaun
internasionl ida neeb halibur
labarik no foin-sae sira hodi
hanorin ba sira valr diak no
jeitu prtiku oioin, dala barak
liuhosi eskursaun ba foho.
eslavu ~ eslava f.
SUBSTANTI VU/ADJETI VU (Kona-ba)
povu oioin iha Europa Lorosae
neeb koalia dalen neeb
pertense ba grupu eslviku,
maka Rusu, Ukrani anu,
Bielorusu, Polaku, Sorbiu,
Xeku, Eslovaku, Eslovenu,
Kroata, Srviu, Masedniu no
Blgaru sira.
eslviku ~ eslvika f. ADJETIVU
Eslovkia (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
Europa Klarak.
eslovaku ~ eslovaka f.
ADJETIVU Rai-Eslovkia nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Eslovkia.
2. (l i a-esl ovaku) Dalen rai-
Eslovkia nian.
Eslovnia (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
Europa Klarak-Sl.
eslovaku ~ eslovaka f.
ADJETIVU Rai-Eslovnia nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Eslovnia.
2. (lia-eslovenu) Dalen rai-
Eslovnia nian.
Espaa (rai-)
SUBSTANTIVU Rai no estadu ida iha
Europa loromonu neeb iha
rai-ketan ho Portugl. Ninia
povu maioria koalia lia-espal
maski iha ms lia-katalaun,
galegu.
espal ~ espaola f.
ADJETIVU 1. Rai-Espaa nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Espaa.
2. (l i a-espal ) Dalen rai-
Espaa nian. SIN. lia-kastellanu
espaola
ADJETIVU Neeb kona-ba espal.
espargete
SUBSTANTIVU Tipu hahn hosi rai-
Itlia hanesan xaum pedasuk
naruk mihis.
espargu
SUBSTANTIVU Planta leguminoza ida
ho forma hanesan diman kiik
neeb ema bele daan hodi
han.
espasu
SUBSTANTIVU Fatin mamuk atu
tama bea, selae atu ka hatama
buat ruma b.
EZ. Sei iha espasu natoon ba ema
ida.
espedisaun
SUBSTANTIVU Viajen neebee ema
prepara ba objetivu espesil
r u ma , l i u l i u a t u
haloesplorasaun.
EZ. Espedisaun ba Polu-Norte atu
estuda kona-ba rai nia klima
hatoo risku oioin tanba jelu
neeb sei mahar no anin boot.
espera
128
V E R B U Hein hodi hakarak
tebetebes atu buat ruma mosu.
SIN. tamein
esperansa SUBSTANTIVU
EZ. Iha tinan 1975 timoroan sira
iha esperansa katak rai-Timr sei
hetan independnsia loron ida,
no ikusmai hetan duni.
esperinsia
SUBSTANTIVU 1. Liafuan jerl ba
buat hotu neeb Ita halo tiha
ona ka akontese tiha ona ba
ita.
2. Knaar ka atividade iha
tempu balu nia laran.
E Z . Ninia esperinsia nuudar
gerrilleiru tulun nia atu sai
membru F-FDTL.
3. Kokon ka teste sientfiku
neeb ema halo ho intensaun
atu hetan, deskobre ka inventa
buat ruma. SIN. esperimentu
esperiente
ADJETIVU Neeb hetan ka iha
esperinsia ona.
E Z . Atubele harii ponte foun
presiza hetan enjeeiru ida
neeb esperiente tebetebes.
esperimentl
ADJETIVU 1. Kona-ba esperimentu.
2. Nuudar esperimentu.
esperimentu
S UBS T ANT I V U Kokon ka teste
sientfiku neeb ema halo ho
intensaun atu hetan, deskobre
ka inventa buat ruma.
E Z . Farmasutiku sira halo
esperimentu barak ho ai-moruk
foun ida molok faan ba pbliku.
espertu ~ esperta f.
ADJETIVU Neeb iha kapasidade
atu hanoin lailais no ho
matenek. SIN. ulun-mamar
espesil
ADJETIVU Neeb las baibain
nian, norml ka naranaran
deit.
EZ. Jaime iha talentu espesil ba
desportu.
espesialista
SUBSTANTIVU Ema neeb matenek-
boot no iha esperinsia luan
iha rea sientfika ruma. SIN.
peritu
EZ. Ita presiza mdiku espesialista
sira atu ajuda kura moras oioin
iha Timr.
espsie
SUBSTANTI VU Laken ka grupu
naturl, liuliu kona-ba ai-horis
balada ka ema.
EZ. Ita-nia rain iha ai-funan no
manu-fuik espsie basuk.
espesfiku ~ espesfika f.
ADJETIVU Loloos kona-ba buat ida.
LIAFUAN-SORUN: jerl
espetakulr
ADJETIVU Neeb halo impresaun
makaas bainhira ita hateke b.
E Z . Rai-ilas iha zona Ilimanu
espetakulr tebetebes.
espetkulu
SUBSTANTIVU 1. Lalaok ida neeb
atr ka kantadr ida hatudu ba
pbliku, liuliu pesa-teatru ka
konsertu.
2. Fenmenu naturl neeb
halo impresaun makaas ba
ema sira neeb hateke b.
espiaun
SUBSTANTIVU Ema neeb haruka ba
fatin ida atu rekolle ka foti
subasubar informasaun kona-
ba ema, klibur, tropa ka
nasaun ida. SIN. mauhuu
E Z . Povu Timr tomak tenke
serbisu hamutuk atu labele f
fatin ba espiaun sira tama.
espinafre
129
SUBSTANTI VU Modo espsie ida
hanesan kankun, ho tahan
matak neeb belar. SIN.
kankun-malae
espingarda
SUBSTANTIVU Kilat neeb iha kanu
naruk atu uza liuliu hodi tiru
balada sira.
E Z . Atubele b kasa iha foho
presiza espingarda diak.
espionajen
SUBSTANTIVU Hahalok espiaun nian.
espritu
SUBSTANTIVU 1. Parte hosi ita ema
neeb las fziku ka isin nian,
namkait fali ho Ita-Boot nia
hanoin no sentimentu laran
nian. SIN. klamar
2. Kriatura neeb soi klamar
deit, la soi isin. SIN. huun
Espritu Santu
SUBSTANTI VU Pesoa datol uk
Santsima Trindade nian. SIN.
Huun Lulik
espiritul
ADJETIVU Kona-ba espritu; espritu
nian.
espiritualidade SUBSTANTIVU
esplika
VERBU Hatoo ho momoos no
nei nei k atu ema bel e
komprende di di ak. SIN.
haklake, esklarese
esplikasaun SUBSTANTIVU;
SIN. haklaken, esklaresimentu
esplikativu ~ esplikativa f.
ADJETIVU Neeb esplika. SI N.
maklakek
esplsitu ~ esplsita f.
ADJETIVU Neeb klaru, momoos, la
halo laran-ruak.
EZ. Instrusaun nee esplsitu
tebes, halo ema hatene saida
mak sira tenke halo.
esplisits SUBSTANTIVU
esplora
VERBU 1. Lao haleu fatin ka rai
ruma hodi deskobre ka buka-
hatene kona-ba buat ruma.
EZ. Prezidente sei b liur atu
esplora took rarosan ho nasaun
sira neeb prontu atu tulun ita-
nia rain.
2. Aproveita, baibain ho
intensaun aat, ema nia sasn,
rikusoin ka serbisu.
EZ. Ema aat nee sai riku hodi
esplora kiak sira.
3. Uza ka emprega rekursu
naturl ida hanesan besi ka ai.
EZ. Governu atu planu foun atu
espl ora ai -kamel i nuudar
indstria nasionl.
esplorasaun SUBSTANTIVU
esploradr ~ esploradora f.
ADJETIVU Neeb aproveita ka
esplora (ho motivu aat).
SUBSTANTIVU Ema neeb esplora.
esploratriu ~ esploratria f.
ADJETIVU Neeb esplora ka lao
haleu hodi buka.
esplozaun
SUBSTANTIVU Enerjia neeb nakfera
ka violentu no derrepente,
rebenta hanesan bomba ida.
SIN. haferan
esplozivu ~ esploziva f.
ADJETIVU 1. Iha kapasidade atu
nakfera.
2. Neeb rebenta derrepente
hodi halo tarutu makaas.
SUBSTANTI VU Substnsia ka ida
neeb ema monta ka halo atu
nakfera ka rebenta.
E Z . Terrorista sira neeb lori
esplozivu polsia konsege kaer
tiha.
espoleta
130
SUBSTANTIVU 1. Instrumentu ida iha
fixa eltrika nia laran ho fiu
neeb bele nabeen bainhira
ligasaun ruma sala, hakotu
korrente eletrisidade nian.
2. Tali naruk ida kesi ba tipu
bomba simples ida neeb ema
halakan atubele soe hodi
hafera buat ruma.
esponja
SUBSTANTIVU 1. Animl tasi nian ho
forma hanesan ai-funan, neeb
belit ba fatuk iha bee okos.
SIN. meti-funan
2. Substnsia kmaan halo hosi
borraxa neeb bele xupa bele
no serve ba ema uza atu fase
ka hamoos buat ruma.
espontneu ~ espontnea f.
ADJETIVU Neeb la mosu ka la
halo ho hanoin uluk; neeb
mosu, ka ita halo, derrepente
deit.
2. (Ema) neeb neon-lataka,
koalia lailais no la subar nia
hanoin.
EZ. Manifestasaun boot iha Dili
horisehik hah nuudar reasaun
espontnea ba governu nia
annsiu kona-ba hasae impostu
sira.
espordiku ~ espordika f.
ADJETIVU Neeb la mosu ka
akontese beibeik. SI N. raru,
kirik
esporta
VERBU Haruka sasn ba liur hodi
faan iha nasaun seluk. LIAFUAN-
SORUN: importa
esportadr ~ esportadora f.
ADJETIVU /SUBSTANTIVU (Ema) neeb
esporta.
esportasaun
SUBSTANTIVU 1. Hahalok esporta
sasn.
2. Sasn ka produtu neeb
ema esporta.
espozidr ~ espozidora f.
SUBSTANTIVU Ema ida, liuliu artista,
neeb hatoo nia obra sira ba
pbliku iha espozisaun ida.
espozisaun
SUBSTANTIVU Festa ida atu hatoo
ba pbliku produsaun artstika,
industril ka agrkola.
espresa
VERBU Hatoo ba ema seluk ita-nia
hanoin, planu ka buat ruma
neeb ita sente. SIN. esprime
EZ. Lola espresa nia sentimentu
ba nia maluk sira kona-ba nia
noivu Atoi.
espresaun
SUBSTANTIVU 1. Hahalok espresa
nian.
2. Grupu-liafuan ho arti
idiomtiku, n.e. faan matan =
hateke deit, la f tulun ida.
espresivu ~ espresiva f.
ADJETIVU Neeb espresa didiak
nia sentimentu sira.
espresividade SUBSTANTIVU
espresu ~ espresa f.
ADJETIVU 1. (Liafuan) neeb ita
hatoo ba ema seluk ho
momoos atu labele laran-rua.
2. Lailais liu, tanba urjente.
EZ. Ita sei haruka pakote nee ho
espresu atu kolega iha Baukau
belesimu tiha aban.
esprime
VERBU Hatoo ba ema seluk ita-nia
hanoin, planu ka buat ruma
neeb ita sente. SIN. espresa
estabelese
VERBU 1. Hari i ka hah
organizasaun ka sistema ruma.
2. Buka-hatene loloos; prova
katak buat ruma loos.
131
EZ. Tenke estabelese sistema selu
propina nian iha eskola sira
neeb governu loke.
estabelesimentu
SUBSTANTIVU 1. Hahalok estabelese
nian.
2. Hariin, organizaasaun ka
empr eza ne eb ema
estabelese.
estabilidade
SUBSTANTIVU Kondisaun estavel ka
metin.
EZ. Bainhira dezempregu boot no
povu terus, estabilidade rai-Timr
nian sei iha perigu.
estabiliza
VERBU Halo atu metin nafatin; f
estabilidade nafatin.
E Z . Banku Nasionl presiza
estabiliza lailais situasaun manas
daudaun nian kona-ba inflasaun.
estadia
SUBSTANTI VU Tempu badak ida
neeb ita hela iha fatin ruma.
SIN. hahelak
EZ. Bispu nia estadia iha Roma
latoo loron rua.
estdiu
SUBSTANTIVU Fatin boot no luan ida
neeb ema uza atu joga ka
hal o ati vi dade desportu
seluseluk iha laran.
EZ. Estdiu Munisipl Dili oras
nee nia kondisaun ladiak
atubele simu adeptu barak.
estadu
SUBSTANTIVU 1.Buat ka ema ruma
oins deit, nia laleuk ka
kondisaun oins loos.
EZ. Ami hakfodak bainhira ami
haree estadu uma nian.
2. Rain ka nasaun ho nia
governu rasik.
EZ. Singapura estadu kiik ida iha
zia Sudeste.
2. Provnsia ho nia governu ka
parlamentu rasik.
EZ. Rai-Austrlia nakfahe ba
estadu neen no territriu rua.
ADJETIVU Kous ka isin-rua hela.
Est adu Nakl i bur Si ra
(Amrika Nian) ms ENSAN
SUBST ANT I V U Nasaun ida iha
kontinente Amrika neeb iha
estadu 50 no territoriu balu
tan; rain ida-nee maka soi
kbiit ekonmiku no poltiku
neeb makaas liu hotu iha
mundu ohin nian. SIN. Estadus
Unidus (Amrika Nian)
estadunidense
ADJETIVU Kona-ba Estadu Naklibur
Sira Amrika Nian. SINNIMU
POPULR: amerikanu
estafeta
SUBSTANTIVU Ema ida neeb lori
hodi entrega lia-tatoli, liuliu iha
kontestu militr. SIN. manu-ain
estajiriu ~ estajiria f.
SUBSTANTI VU Ema neeb halo
estjiu.
estjiu
SUBSTANTIVU Lalaok koko nian ba
ema neeb seidauk sai
membru permanente hosi
empreza ka instituisaun ida.
EZ. Atu sai pesol iha kompaia
ida, imi presiza tuir estjiu
durante fulan tolu nia laran.
estalaktite
SUBSTANTIVU Fatuk-ahu riin naruk
no toos ida neeb tabele hosi
rai-fatuk nia kakuluk-laran. SIN.
huta
estaleiru
SUBSTANTIVU Ofisina boot ida iha
tasi-ibun hodi halo r-ahi.
estante
132
SUBSTANTIVU Armriu nakloke
hanesan iha biblioteka neeb
ema uza atu tau livru b.
estasaun
SUBSTANTIVU 1. Fatin ida neeb
ema hein atu sae komboiu ka
autokarru.
2. Kompaia rdiu ka televizaun
nian. SIN. emisora
3. Para-fatin atu sidak no reza
iha viasakra.
4. Perodu tinan nian ho nia
karakterstika klimtika rasik,
n.e, manas, malirin ka natoon.
EZ. Tasi-feto rai-Timr nian iha
estasaun rua deit, maka bailoro
no udan-boot; zona tasi-mane
nian soi ida tan, maka rai-loor, no
Portugl (hanesan Europa tomak)
nia estasaun haat, maka
primavera, veraun, outonu no
invernu.
estasiona
VERBU Para karreta, motr ka
komboiu iha ninia fatin ka fatin
seluk.
EZ. Bainhira Ita b Lesidere, diak
liu estasiona karreta iha banku
ANZ nia sorin.
estasionamentu
SUBSTANTIVU 1. Hahalok estasiona
karreta nian.
2. Para-fatin ba karreta ka
motosikleta.
E Z . Di l i sei dauk i ha
estasionamentu be diak tanba
karreta sira para arbiru deit.
estatl
ADJETIVU Neeb pertense ba
estadu; estadu nian. LIAFUAN-
SORUN: privadu
esttika
SUBSTANTIVU Tarutu neeb hanetik
ka estraga programa rdiu
nian, neeb eletrisidade iha r
mak hamosu.
estatstika
SUBSTANTIVU Faktu sira neeb
hetan liuhosi analiza dadus
hirak neeb iha no hatoo ho
sifra ka nmeru sira.
estatstiku ~ estatstika f.
ADJETIVU
EZ. Faktu estatstiku hatudu katak
iha tinan 2.000, timoroan sira
60% seidauk hatene lee no
hakerek..
esttua
SUBSTANTIVU Kabahat ka eskultura
kona-ba ema ka animl ida.
estatueta
SUBSTANTIVU Esttua kiikoan.
estatutu
SUBSTANTIVU 1. Lei ka regulamentu
ofisil kona-ba organizasaun ka
klibur ida nia lalaok.
EZ. Bainhira instituisaun ida nia
estatutu seidauk loos, pesol sira
serbisu lah laran.
2. Ema ka buat nia fatin iha
sosiedade ka ierarkia.
EZ. Lia-tetun ohin soi estatutu
nuudar dalen ofisil iha Timr
Lorosae, maib seidauk iha
Timr Loromonu.
estavel
ADJETIVU Neeb tuur iha nia fatin
loloos, la nakdoko. SIN. metin
EZ. Situasaun iha Timr oras nee
estavel liu duk tinan 2000.
estengrafu ~estengrafa f.
S U B S T A N T I V U Ema matenek
estenografia.
estenografia
SUBSTANTIVU Sistema hodi hakerek
lailais, liuhosi tadak, sinl no
abreviatura oioin, liafuan sira
neeb ema seluk koalia
daudaun.
esteretipu
133
SUBSTANTIVU Ideia ka konseitu ida
neeb ladn loos maib ema
barakliu fiar b.
EZ. Tuir esteretipu ema eskoss
hotu-hotu karak-teen no ema
polaku hotu-hotu lanu-teen.
estereotipadu ~ estereotipada
f. ADJETIVU
esteriliza
VERBU 1. Halo buat ruma sai moos
didiak, hodi halakon mikrbiu
no foer hotu-hotu neeb iha.
2. Halao tratamentu mdiku
ba feto ka balada-inan atu la
bele halo oan tan. SIN. hakiuk
esterilizasaun SUBSTANTIVU
esterir
ADJETIVU Liur nian. LIAFUAN-SORUN:
interir, larak.
SUBSTANTIVU Parte liur nian.
LIAFUAN-SORUN: interir, laran.
esteroide
SUBSTANTIVU Ai-moruk katetek ka
kompostu, artifisil ka naturl,
neeb halo hosi esterl no
serve atu habokar ema moras
ka fraku nia mskulu sira.
EZ. Klibur desportivu barak bandu
atleta sira atu uza esteroide
tanba droga nee bele estraga
sira-nia isin.
estetoskpiu
SUBSTANTI VU Instrumentu ida
neeb doutr uza atu rona
pasiente sira-nia fuan no nia
tuku; i nstrumentu ne e
hanesan sanak rua tau ba tilun
no talin naruk ida neeb tau
ba pasiente nia kabun ka fuan
atu koko.
estigma
SUBSTANTIVU 1. Tadak ka marka iha
ema nia kulit; horiuluk iha rain
balu ukun-nain sira haruka f
marka nee ba kriminozu no
atan sira ho besi manas ida,
atu hamoe ka identifika sira.
2. Fama aat ka naran-foer
kona-ba buat ruma.
3. Tadak sira neeb mosu iha
santu no santa ruma nia isin,
hodi reprezenta kanek sira
neeb besi-kusan sira halo iha
Ita Nai Jezs Kristu Nia futar
liman, ain no sorin bainhira
ema hedi Nia ba krs.
estigmatizadu ~ estigmatizada
f. ADJETIVU/SUBSTANTIVU
estilstika
SUBSTANTIVU Estudu ka hanorin
kona-ba estilu literriu, katak
oins atu hakerek ho estilu
neeb furak no elegante.
estilu
SUBSTANTIVU 1. Ema nia jeitu ka
maneira ida hodi hatais,
koalia, hakerek, hananu ka
halo arte ruma.
EZ. Hau gosta tebetebes artista
finlands nee nia estilu.
estilstiku ~ estilstika f.
ADJETIVU
estilu
SUBSTANTI VU Ema nia jeitu ka
Serimnia tradisionl iha lisan
animista neeb komunidade
halao bainhira ema ruma
mate, hodi oho balada ida,
liuliu karau, nuudar sakrifsiu
ba matebian. SIN. mutun, ukur
estimula
VERBU Book ka loke ema nia
sentidu, memria ka neon.
SIN. hakdeet
EZ. Atu estimula labarik sira-nia
kakutak, diak liu f livru oioin ba
sira lee.
estimulante
ADJETIVU Neeb estimula.
estmulu
134
SUBSTANTIVU 1. Hahalok estimula
nian. SIN. hakdeet
2. Buat neeb estimula.
estofa
VERBU Hakonu sof ka kadeira-
baruk ho estofu.
estofadr
SUBSTANTIVU Ema neeb hadia
sof no kadeira-baruk sira hodi
tau estofu.
estofu
SUBSTANTIVU Materil-tahan mahar
no mamar, baibain kabas ka
borraxa, neeb uza atu hakonu
xumasu, sof ka kadeira-baruk.
Estokolmu
SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai-
Susia nian.
estmagu
SUBSTANTIVU Orgaun iha ema no
balada nia laran neeb simu
hodi dulas ai-han neeb tolan.
SIN. kabun-laran
Estnia (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
Europa Nordeste.
estniu ~ estnia f.
ADJETIVU Rai-Estnia nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Estnia.
2. (lia-estniu) Dalen rai-Estnia
nian.
estorsaun
SUBSTANTIVU Hahalok kriminl hodi
buka atu hetan osan liuhosi
ameasa, forsa, violnsia ka
xantajen.
estorsivu ~ estorsiva f. ADJETIVU
estorsionriu ~
estorsionria f.
SUBSTANTIVU Ema ida neeb halo
estorsaun.
estra
ADJETIVU Liutn ida baibain,
presiza ka espera duni.
estrada
SUBSTANTIVU 1. Fatin neeb iha
kota, vila ka knua sira ho uma
iha sorisorin. SIN. lurn
2. Dalan neeb boot no luan
iha sidade ka entre sidade sira.
SIN. dalan-inan
estradu
SUBSTANTIVU Estrutura loos neeb
ema hamriik b bainhira hatoo
diskursu ka hananu ba ema-
lubun boot. SIN. tribuna
estraga
VERBU 1. Halo sai aat tiha; buka
atu sobu. SIN. hahaat
Estraga feto katak violenta
ka ataka nia ho seksul.
estragu
SUBSTANTIVU 1. Hahalok estraga
nian.
2. Rezultadu hosi estraga.
EZ. Se imi halo aat ema nia sasn,
imi tenke selu fali ba estragu sira
neeb imi hamosu.
estranjeiru ~ estranjeira f.
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) hosi rai-
liur. SIN. malae, raiseluk
estraordinrias ms
oras estraordinrias
SUBSTANTI VU Serbisu liu oras
baibain.
EZ . Atubele ramata knaar nee
l ai l ai s, ha u tenke hal o
estraordinrias loroloron.
e s t r a o r d i n r i u ~
estraordinria f.
ADJETIVU Labaibain liu, seluk liu
kedas.
EZ. Akontesimentu estraordinriu
ida bainhira futebolista ida
hatama golu lima iha jogu ida.
estratjia
135
SUBSTANTI VU Planu ho detalle
barak atu hetan buat ruma
neeb ita hakarak ka kuran,
liuliu iha funu laran. SIN.
kneras.
E Z . Gerrilleiru sira prepara
estratjia ida atu halo emboskada
ba funu-balun.
estratjiku ~ estratjika f.
ADJETIVU
EZ. Presiza planu estratjiku ida
be diak atu dezenvolve ekonomia
rai-Timr nian.
estravagante
ADJETIVU 1. (Ema) neeb gosta
fakar osan atu hetan sasn
diak neeb nia la presiza.
2. (Buat) neeb furak maib
karu loos no ita afinl la
presiza.
3. Ezajeradu, neeb liu
sasukat baibain nian.
E Z . Hahalok estravagante mak
banhira ema nia vensimentu kiik
maib festa semana-semana.
estravagnsia SUBSTANTIVU
estreia
SUBSTANTI VU 1. Dala dahuluk
neeb ita halo ka uza buat
ruma.
2. Dala dahuluk neeb pesa-
teatru, filme, atr ka jogadr
mosu ba pbliku.
EZ. Futebolista Cristiano Ronalado
halo nia estreia ho Klube
Manchester United iha poka
2003/2004 nian.
estrela-sinema
SUBSTANTIVU Atr ka atrs neeb
mosu iha filme barak hodi
hetan naran-boot. SIN. fitun-
sinema
E Z . Matebian Bruce Lee nee
estrela-sinema xins ida neeb
mosu iha filme barak kona-ba
konf.
estremista
SUBSTANTI VU 1. (Ema) neeb
ezajera hodi haliisa ba hanoin
ka hahal ok estremu ka
fantiku.
2. Ema neeb sempre halo
reasaun makaas no haliis ba
vi ol nsi a kontra l ei ka
sosiedade.
E Z . Ema neeb hakarak atu
estraga estabilidade no ps iha
povu nia leet ita bele konsidera
nuudar estremista.
estremizmu SUBSTANTIVU
estremu ~ estrema f.
ADJETIVU Neeb makaas ka
manas l i u, ne eb i ha
intensidade boot tebes.
EZ. Buatamak neeb membru
hosi partidu direita estrema nian.
2. Ne eb ezaj era. SIN.
ezajeradu
SUBSTANTIVU Sasukat aas liu hotu;
pontu dook liu hotu.
EZ. Ema hanoin-norml sees hosi
estremu sira bainhira nia tetu lia
ruma.
estremidade SUBSTANTIVU
estresante
ADJETIVU (Situasaun) neeb halo
ita sente nervus no laran-todan.
estrese
SUBSTANTIVU Laran-susar no nervus
neeb ita sente tan situasaun
todan ka tensaun makaas.
EZ. Ema neeb serbisu barak
hetan ms estrese boot.
estrika
SUBSTANTIVU Instrumentu neeb
ema uza atu halo kabeer roupa
ka hatais, balu uza ahi-anar no
balu fali uza ka simu manas
hosi besi ho korrente
eletrisidade nian. SIN. besi -
estrika
136
VERBU 1. Halo kabeer hatais hodi
dada no hanehan estrika ba
hatais nia leten.
EZ. Keta haluha estrika tiha hau-
nia roupa molok ahi mate.
2. Sama ka xoke.
E Z . Ohin dadeer autokarru ida
estrika tiha motr metan ida iha
Palsiu nia oin.
estrofe
SUBSTANTI VU Lia haat ka neen
hamutuk iha poezia ida nia
laran. SIN. dadolin
estrondu ms estrundu
ADJETIVU Neeb halo lian makaas.
SUBSTANTI VU Lian ida neeb
makaas, hanesan parede
monu ka bomba nakfera. SIN.
tarutu.
EZ. Keta halo estrondu tanba iha
enkontru importante iha sorin.
estrutura
SUBSTANTIVU 1. Maneira ka oins
buat ruma ema harii, halo ka
organiza.
2. Uma ka edifsiu ida neeb
ema harii tiha ona. SIN. hariin
VERBU F estrutura ba, harii.
estruturl ADJETIVU
estuda
VERBU Gasta tempu hodi aprende
kona-ba buat ruma partikulr.
E Z . Hau-nia maun estuda
makaas lia-ingls atubele tama
universidade iha rai-Austrlia.
estudante
SUBSTANTIVU Ema neeb estuda.
estudantl
ADJETIVU Kona-ba estudante sira.
E Z . Universidade hotu-hotu iha
ninia organizasaun estudantl atu
reitr no profesr sira bele rona
estudante sira-nia aspirasaun
sira.
estdiu
SUBSTANTIVU 1. Artista nia serbisu-
fatin.
2. Fatin ida atu grava mzika
ka halo filme.
estudu
SUBSTANTIVU 1. Hahalok estuda
nian.
EZ. Nia estudu sira sei remata
tinan oinmai bainhira nia
kompleta ninia teze.
2. Livru ka artigu ida neeb
ema hakerek liutiha estuda
barak kona-ba asuntu ruma.
EZ. Profesr Alves halo publika
tiha ona interesante ida kona-ba
kontratu ai-kameli nian iha otas
kolonil.
estufa
SUBSTANTIVU Bangasl ka klobor,
halo hosi vidru, neeb serve,
liuliu iha rain sira ho klima
malirin, atu kultiva ai-horis
oioin neeb presiza loro-
naroman barak.
etapa
SUBSTANTIVU Faze ka tempu ida
deit iha buat ruma nia lalaok
ka dezenvolvimentu.
EZ. Iha etapa dahuluk ita sei
prepara fatin; iha etapa tuirmai
ita harii uma.
eternidade
SUBSTANTI VU Kondisaun la iha
rohan nian ka kontinua ba
nafatin nian.
EZ. Mate tiha, ita ema sei tama ba
eternidade hodi hetan rekompensa
ka kastigu konforme ita-nia hahalok
iha rai.
eternu ~ eterna f.
ADJETIVU Neeb la iha rohan. SIN.
rohan-laek
E Z . Maromak Nia domin nee
eternu.
eteroseksul
137
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb
sente hakaran fziku ba seksu
be kontrriu ka lahanesan,
porezemplu mane neeb
hakarak feto no kontrriu.
LIAFUAN-SORUN: omoseksul
eteroseksualidade SUBSTANTIVU
tika
ADJETIVU Sinsia moralidade nian.
2. Regra sira neeb ema
profisionl sira halo tuir.
tika
SUBSTANTIVU Sinsia morl nian.
tiku ~ tika f. ADJETIVU
etope
ADJETIVU Rai-Etipia nian.
SUBSTANTIVU Ema Etipia.
Etipia (rai-)
SUBSTANTIVU Rai ka estadu ida iha
frika Nordeste.
etnia
SUBSTANTIVU Povu ida ho nia dalen,
lisan no kultura rasik, maski
las nasaun independente ida.
SIN. grupu tniku
EZ. Timr Lorosae iha etnia oioin
maib sira hotu forma nasaun ida
deit.
tniku ~ tnika f. ADJETIVU
etnosntriku ~ etnosntrika f.
ADJETIVU Neeb haliis ba ema nia
etnia ka povu rasik, tetu buat
hotu hosi nia povu nia
pontudevista.
etnosentrizmu SUBSTANTIVU
etu
SUBSTANTI VU Hahn hosi foos
neeb tein tiha ona.
eufemizmu
SUBSTANTIVU Koalia ka espresaun
ida neeb uza liafuan diak ka
pozitivu hodi refere ba buat ida
neeb aat ka ladn diak.
eufemstiku ~ eufemstika f.
ADJETIVU
eukaliptu
SUBSTANTIVU Ai-hun aas neeb nia
tahan serve ba hal;o ai-moruk
no mina. Iha eukaliptu espsie
barak iha rai-Timr no rai-
Austrlia. SIN. ai-bubur
Eukaristia
SUBSTANTIVU Sakramentu Kreda
Katlika nian iha neeb
nakfilak ba Jezs Kristu Nia
futar isin no raan. SI N. Santa
Komuaun
eukarstiku ~ eukarstika f.
ADJETIVU
euro
SUBSTANTIVU Osan ofisil Uniaun
Europeia (Klibur-Europa) nian.
Europa (rai-)
SUBSTANTIVU Kontinente boot ho
nasaun barabarak, tutan ba
kontinente zia iha sorin
l or osa e, ne eb Tasi
Mediterrneu mak haketak hosi
kontinente frika.
europeu ~ europeia f.
ADJETIVU Europa nian.
EZ. Komisaun Europeia nia sede
iha Bruxelas.
SUBSTANTIVU 1. Ema Europa. SI N.
malae-mutin
EZ. Europeu sira mosu mai iha
rai-Timr ba dala uluk iha skulu
dasanalulu-resin-neen nia hun.
Euskadi (rai-)
SUBSTANTIVU Povu basku nia rain-
inan, neeb nakfati iha Foho-
Pireneus nia sorin rua,
territriu nakfahe ba rai-
Espaa no rai-Fransa.
eutanzia
SUBSTANTI VU Oho, tan motivu
sadia ka kasian nian, ema ida
neeb moras todan no parese
138
ona katak la bele hetan isin-
diak filafali. Kreda Katlika
hanorin katak hahalok ida-nee
sempre krime boot, no governu
barakliu trata doutr ka ema
neeb halao ka enkoraja
eutanzi a ne e nu udar
kriminozu.
evanjliku ~ evanjlika f.
ADJETIVU 1. Evanjellu nian.
2. (Fiar ka kreda) neeb
bazeia ba Evanjellu maib la
rekoese autoridade Kreda
Katlika ka Kreda Ortodoksa
ninian. SIN. protestante
evanjelista
SUBSTANTIVU Ema neeb hakerek
evanjellu, autr evanjellu nian.
evanjeliza
VERBU 1. Hanor i n kona- ba
Evanjellu.
2. Konverte ba fiar sarani.
evanjelizasaun SUBSTANTIVU
evanjellu
SUBSTANTI VU 1. Li vru i ha
Testamentu Foun neeb
haktuir kona-ba Jezs Kristu
Nia moris no hanorin sira. Iha
evanjellu haat, maka Saun
Mateus, Saun Markus, Saun
Lukas no Saun Juaun ninian.
2. (Evanjellu) Hanorin relijiozu,
liuliu kona-ba Ita Nai Jezs
Kristu no fiar sarani.
evapora
VERBU Hasai suar ka gs, liuliu
bee neeb ema nono hela ka
bee-udan neeb loro nia
manas hamaran hela. SIN.
nasuar
evaporasaun SUBSTANTIVU
eventu
SUBSTANTIVU Buat neeb mosu ka
akontese. SIN. akontesimentu,
mamosuk
eventul
ADJETIVU Neeb bele akontese.
SIN. belek, posivel
eventualmente ADVRBIU
Evereste (Foho-)
SUBSTANTIVU Foho ida-neeb nia
tutun aas liu hotu iha kadoek
Himalaia neeb haketak rai-
Nepl no rai-Tibete.
EZ. Mane neozelands ida, naran
Sir Edmund Hillary, mak ema
dahuluk neeb sae ba Foho-
Evereste nia tutun, iha tinan
1953.
evidente
ADJETIVU 1. Neeb mosu ba ema
hotu; neeb ema hotu bele
haree. SIN. malorek
2. Lasusar atu haree ka
komprende.
evidnsia ADVRBIU
evita
SUBSTANTIVU 1. Sees hosi (buat ka
ema ruma).
EZ. Ita tenke evita fuma tanba
bele halo ita moras tan nikotina
neeb iha sigarru.
2. Hadook ka sees hosi (buat
aat). SIN. hasees
EZ. Ema katuas sira bele hasees
moras barak hodi halo eserzsiu
f zi ku r uma l or on- l or on,
porezemplu b pasiar.
evitasaun SUBSTANTIVU;
SIN. sasees
evitavel
ADJETIVU Neeb sei bele sees hosi
ka hasees. SIN. hasees-belek
EZ. Moras-kankru evitavel se ita la
fuma sigarru.
evolui
VERBU Nakfila ka muda an neineik
hodi sai forma seluk ida.
139
EZ. Lia-latn evolui iha tinan rihun
ida nia laran hodi nakfila ba lia-
portugs.
evolusaun SUBSTANTIVU
exelnsia
SUBSTANTIVU 1. Kualidade exelente
ka kaps liu.
2. Ttulu neeb ita f ba ema
importante.
EZ. Exelnsia Sr. Prezidente sei
hatoo liafuan ruma ba estudante
sira.
exelente
ADJETIVU Neeb diak tebetebes
ka kmanek, liuliu kona-ba
kualidade. SIN. kmanek-bain
E Z . Nia estuda makaas, nia
rezultadu ms exelente hodi halo
aman-inan haksolok liu.
exesaun
SUBSTANTIVU Ema ka buat ruma
neeb la inklui iha hahesuk ka
regra jerl ruma.
EZ. Ema hotu tenke selu taxa,
maib alfndega sei f exesaun
ba diplomata sira.
exesionl ADJETIVU
exetu
PREPOZISAUN 1. La inklui, la sura
hotu, la kona.
2. Maib las...
EZ. Ema hotu selu taxa exetu
diplomata sira.
EZ.
ABREVIATURA = ezemplu
ezajera
VERBU 1. Trata ka haree buat ruma
diak, aat ka boot liu duk
real i dade hatudu, l i ul i u
bainhira koalia ka hakerek. SIN.
haboot resik
2. (Ema) neeb hanoin sabraut
tanba la tetu ka sukat nuudar
presiza.
ezajeru SUBSTANTIVU
EZ. Hau la fiar Ameu tanba buat
neeb nia dehan ezajeru deit.
ezajeradu ~ ezajerada ADJETIVU
ezame
SUBSTANTIVU 1. Hahalok ezamina
nian. SIN. lalehat
2. Prova ba estudante sira iha
eskola ka universidade.
ezamina
VERBU Fihir kleur buat ka ema ida
atu tetu nia kualidade. SIN.
lehat
ezaminadr ~ ezaminadora f.
SUBSTANTIVU Ema neeb ezamina.
SIN. maklehat
ezaminandu ~ ezaminanda f.
SUBSTANTIVU Ema neeb atu tuir
ezame.
ezatidaun
SUBSTANTI VU Kondisaun loloos
nian. SIN. loloos.
EZ. Bainhira membru polsia nian
ida aprende tiru alvu, ezatidaun
importante liu atu hili nia sai
polsia espesil.
ezatu ~ ezata f.
ADJETIVU Neeb loos liu, la iha
sala ida. SIN. loloos
ezatamente ADVRBIU
ezaustaun
VERBU 1. Hahalok ka kondisaun
nahas nian. SIN. nanahas
2. Kondisaun kole todan nian.
ezbosu
SUBSTANTIVU 1. Hatuin ka dezeu
dahuluk ba knaar ka projetu
ruma.
2. Planu jerl ba projetu foun.
ezekuta
VERBU 1. Halao buat neeb ulun-
boot haruta ita atu halo.
EZ. Ezekuta governadr nia orden
sira maka papl polsia nian.
140
2. Oho ema ida neeb simu
kastigu-mate hosi tribunl.
ezekusaun SUBSTANTIVU
ezekutivu ~ ezekutiva f.
ADJETIVU Neeb ezekuta ka halao.
SUBSTANTIVU Ema neeb hesi ka
dirije empreza boot ida ho
patraun ka properietriu nia
naran.
ezemplr
SUBSTANTIVU 1. Modelu atu halo
tuir. SIN. banati
2. Kpia ka reprodusaun hosi
obra orijinl ida, liuliu livru.
EZ. Estudante finalista presiza
hatama teze ezemplr lima ba
Universidade Nacional.
ADJETIVU Neeb hanesan ezemplu
ba ema hotu tuir; kaps,
kmanek.
ezemplu
SUBSTANTIVU 1. Buat ka ema ida
neeb reprezenta grupu
tomak; membru tpiku hosi
grupu.
2. Modelu atu halo tuir. SIN.
banati
Espresaun nuudar ezemplu
ita atu f ezemplu kona-ba
buat ruma neeb Ita koalia ka
temi b atu halo ideia ida klaru
liu.
ezerse
VERBU 1. Pratika ka halao
profisaun ruma.
2. Halao direitu no devr
neeb iha.
EZ. Sidadaun tomak ezerse nia
direitu poltiku hodi tuir eleisaun.
ezerssiu
SUBSTANTIVU 1. Hakaas an ka
esforsu partikulr ida atubele
dezenvolve kapasidade ruma.
E Z . Hanesan atleta sira halo
ezerssiu fziku barak hodi
habokar sira-nia isin, estudante
sira tenke halo ezerssiu mentl
oioin atu loke sira-nia neon no
haburas sira-nia kakutak.
2. Programa-treinu ba isin-
lolon.
ezrsitu
SUBSTANTIVU Forsa militr estadu
ka nasaun ida nian. SIN. tropa-
laken
EZ. F-FDTL mak ezrsitu RDTL
nian.
ezgrima
SUBSTANTI VU Desportu hakfaik
malu ka funu ho surik nian.
ezgrimista
SUBSTANTI VU Ema neeb halo
desportu ezgrima.
ezije
VERBU Husu makaas atu ema bele
tuir ita-nia hakarak ka atu ita
bele hetan buat neeb ita
husu. SIN. sisi
EZ. Estudante sira ezije atu reitr-
universidade hatn propina.
ezijente
ADJETI VU Neeb ezije. S I N .
maksisik, sisidr (pejorativu)
ezijnsia
SUBSTANTIVU 1.Hahalok ezije nian.
SIN. sasisik
2. Buat neeb ema ezije.
EZ. Oras nee reitoria sei tetu hela
estudante sira-nia ezijnsia.
ezila
VERBU Duni sai (ema) hosi nia rain
hodi obriga nia atu horik iha
rain seluk. SIN. desterra
E Z . Iha otas kolonil, governu
portugs ezila disidente poltiku
barak mai Timr.
eziladu ~ ezilada f.
ADJETIVU/ SUBSTANTIVU (Ema) neeb
hetan kastigu ezliu nian.
141
ezliu
SUBSTANTIVU Kastigu kona-ba duni
sai (ema) hosi nia rain hodi
obriga nia atu horik iha rain
seluk. SIN. desterru
eziste
VERBU Iha duni, sai ona realidade,
las mehi deit.
EZ. Ita ema hatene liuhosi ita-nia
konxinsia no fiar katak Maromak
eziste.
ezistnsia SUBSTANTIVU
ezistente ADJETIVU
ezita
VERBU Hanoin ka hakarak neeb
atu halo ka la halo. SIN. laran-
rua, tataba
EZ. Estudante sira keta ezita husu
nia mestre bainhira sira la hatene
iha klase.
ezitasaun SUBSTANTIVU;
SIN. tataban, laran-rua
ezitante SUBSTANTIVU;
SIN. tatabak, laran-ruak
zitu
SUBSTANTIVU Rezultadu ka fuan
diak hosi buat neeb ita halo.
SIN. susesu
ezmeralda
SUBSTANTI VU Fatuk-murak kr-
matak nabilan.
ezmola
SUBSTANTI VU Saugati ka osan
neeb ema laran-luak f ba
ema kiak, selae ba kreda.
EZ. Aman-inan hanorin labarik sira
atu f ezmola bainhira sira sei
kiik.
VERBU F ezmola (ba).
ezmola-nain
SUBSTANTI VU Ema neeb husu
ezmola.
zodu
SUBSTANTI VU 1. Hahalok ema
barabarak ka populasaun
tomak sai tiha hosi nia rain,
baibain tan susar boot ruma.
2. (zodu) Livru iha Testamentu
Tuan Bblia nian neeb haktuir
kona-ba povu Izral sai hosi
rai-Ejitu.
EZ. zodu boot ida ba Kupaun
bainhira militr indonziu sira
hatauk Timoroan sira liutiha
independentista sira mann tiha
referendu iha fulan-Setembru
tinan 1999.
ezfagu
SUBSTANTIVU Talin iha kakorok
laran neeb lori hahn neeb
ita tolan tun ba kabun-laran.
SIN. kakorok-talin, tatolan
ezorsista
SUBSTANTIVU 1. Nai-lulik neeb
halao ezorsizmu.
2. (Iha Kreda Katl i ka
tradisionl) orden menr sira
ida, neeb seminarista simu
molok sai subdikonu.
ezorsizmu
SUBSTANTIVU Kanaar ka serimnia
Kreda Katlika neeb amlulik
ida, hetan tiha lisensa hosi
ambispu, reza atu duni sai
diabu hosi ema ida nia isin.
eztiku ~ eztika f.
ADJETIVU Neeb oioin no la
hanesan baibain, liuliu buat
furak hosi tasi-balun.
EZ. Se vizita jardn zooljiku iha
kapitl, ita bele haree balada
eztiku oioin hanesan elefante,
jirafa, babirusa no kangur.
ezotizmu SUBSTANTIVU
142
Ff
faak
ADJETIVU/ SUBSTANTIVU (Ema) neeb
ladn aprende tanba susar atu
komprende. SIN. beik
E Z . Labarik nee faak nafatin
maski hau hanorin nia filafila.
faan
VERBU F buat ruma hodi simu fali
osan; husik ema ida simu buat
ruma neeb nia selu ho osan.
Faan matan katak lakon
tempu hodi haree buat neeb
akontese, ka liu b liu mai atu
halo haksolok deit.
fabrika
VERBU Prods ka halo sasn ho
mkina ruma.
E Z . Kompaia Uma-Roofing
fabrika zinku ba uma-kakuluk.
fbrika
SUBSTANTIVU 1. Uma ka uma-lubun
iha neeb ema sira halo sasn
barak atu faan.
2. Hahalok fabrika ka halo buat
ruma. EZ. Governu tenke loke
fbrika semente iha Timr atu
nunee nia folin bele baratu.
fabrikante
SUBSTANTIVU Ema neeb fabrika ka
prods sasn, liuliu iha fbrika.
fadista
SUBSTANTIVU Ema ida neeb kanta
fadu. SIN. mananuk-fadu
fadu
SUBSTANTI VU Kantiga triste ida
neeb ema portugs sira gosta
hananu ho gitarra. Iha fadu oin
rua: Lizboa nian no Kombra
nian.
fafaan
SUBSTANTIVU Hahalok ka atividade
faan nian.
fafahek
SUBSTANTIVU Hahalok fahe nian.
fafanik SUBSTANTIVU Hahalok ka
moras fani beibeik.
fafasek
SUBSTANTIVU Hahalok fase nian.
fafekit
SUBSTANTIVU Hahalok fekit nian.
fafiruk
SUBSTANTIVU Tali-matan kesi ba ai
badak ida neeb serve atu firu
ka tuda fatuk, liuliu atu oho
manu-fuik. SIN. tali-firun
fafoat
SUBSTANTIVU Tali neeb nia rohan
iha fukun no baibain ema uza
atu kaer ka kesi balada.
SIN. lasu
fafokek
SUBSTANTIVU Hahalok foke nian.
faforek
SUBSTANTIVU Hahalok fore nian.
fafuik
SUBSTANTIVU 1. Hahalok toka kafui
ka flauta. 2. Flauta tradisionl
hosi au neeb baibain bibi-
atan sira huu. SIN. kafui
fafulu
SUBSTANTIVU Au neeb lotuk maib
toos; au naruk neeb ema uza
nuudar kilat atubele hatama
nia oan tuir kuak hodi huu
bainhira kasa balada.
fafurak
SUBSTANTIVU 1. Kualidade furak.
SIN. beleza
2. Gostu, sente (ai-han nian).
143
faha
VERBU Kous iha liman laran ka
iha hitin. SIN. hakous.
fahe
VERBU 1. Haketak tiha buat ida ba
parte rua ka liu.
EZ. Jezs fahe paun no tua ba Nia
eskolante sira bainhira han-kalan
ikus nian.
2. Hadook tiha ema ka animl
neeb baibain hamutuk iha
grupu ka famlia.
EZ. Funu maka fahe Timoroan sira
hodi halo balun hela iha nasaun
seluk.
fahi
SUBSTANTIVU Balada maksusuk ain-
haat, ikun nakdulas neeb nia
isin f mina barak; balada
neeb baibain Timoroan sira
hakiak.
fahi-aman
SUBSTANTIVU Fahi ho seksu aman.
fahi-inan
SUBSTANTIVU 1. Fahi ho seksu inan.
2. (kolokil) Feto neeb imorl.
SIN. feto-aat
fahi-luhan
SUBSTANTIVU Fatin neeb ema uza
atu hakiak fahi ka tau fahi.
fahi-mina ms mina-fahi
SUBSTANTIVU Mina neeb mai hosi
naan-fahi.
fahi-oan
SUBSTANTI VU Fahi nia oan, bele
aman ka inan.
faho
VERBU Hamoos rai hodi fokit
duut. SIN. hafaho
fai
VERBU 1. Tidin ho ai ka besi ida
atu halo sai rahun ka toos.
EZ. Feto sira fai hare hodi hananu.
2. Hatama buat ida neeb nia
tutun kroat ba kuak ka buat
mamar ida. SIN. sona
EZ. Nia kadi tiha tudik nee, hafoin
fai ba karau nee nia kabun.
fai-malu
SUBSTANTIVU 1. Hahalok fai malu
nian, katak buat rua fai oin
hasoru malu. SIN. xoke
E Z . Fai-malu entre karreta rua
horisehik halo ema nain-rua
mate iha fatin.
2. Buat kroat rua neeb ema
kaer hodi fai hasoru malu,
porezemplu tudik ka diman.
faixa
SUBSTANTI VU 1. Rai, parte ka
pedasuk ida neeb naruk. SIN.
foit
2. Hena ida neeb ema kesi
haleu kabun ka isin.
3. Hena neeb ita uza atu liga
hal eu rui n si ra neeb
naksalak.
SIN. ligadura
fakar
VERBU Husik been ka lkidu monu
ka suli ba rai, porezemplu bee,
tinta, raan nst.
Fakar osan katak gasta osan
arbiru deit.
faks ms faksmile
SUBSTANTIVU Mkina ida neeb
ema uza ho lia no nmeru
hanesan telefone nian atu simu
no haruka dokumentu ida hosi
ka ba fatin seluk; baibain
dokumentu neeb tama sei
imprime iha surat-tahan neeb
tau iha mkina nee nia laran.
faksaun
SUBSTANTIVU Ema-lubun ho motivu
poltiku ruma.
EZ. Faksaun komunista iha partidu
sosialista nia laran buka atu halo
governu hakbesik liu ba rai-Xina.
144
faktu
SUBSTANTIVU Informasaun neeb
loloos deit; buat ida neeb
mosu tiha duni, katak tuir
realidade.
EZ. Baleia moris iha tasi nee faktu
ida, las istria bosok ida.
fakuldade
SUBSTANTIVU 1. Kbiit ka jeitu atu
halo, sente ka hanoin.
E Z . Ferik sira lakon fakuldade
razaun nian, sai filafali hanesan
kosok-oan.
2. Katesik ka seksaun iha
universidade nia laran neeb
espesializa iha aprende ka
hanorin ruma, no nakfahe ba
departamentu oioin.
E Z . Governu hanoin atu loke
f ak ul dade- medi s i na i ha
Universidade Nasionl.
3. Pesol neeb hanorin iha
universidade ruma.
E Z . Fakuldade sira sei halao
enkontru ida kona-ba metodolojia
hanorin nian.
fakultativu
ADJETIVU Neeb bele hili. SIN. hili-
belek
LIAFUAN SORUN obrigatriu, hili-
labelek
EZ. Matria Morl no tika sei
trata nuudar obrigatriu maib
Poltika no Matemtika nuudar
fakultativu deit.
falabaratizmu
S U B S T A N T I V U Hahalok ema
falabaratu nian; halo beibeik
promesa mamuk.
falabaratu ms koalia-baratu
SUBSTANTIVU Ema neeb koalia
deit, promete barak maib la
halo buat ida.
falnsia
SUBSTANTIVU Kondisaun bainhira
ema ka komrsiu ida osan-laek,
la bele fila liman ona.
SIN. bankarrota
fali
ADVRBIU 1. Dala ida tan.
EZ. Hau sei harii fali uma nee
iha loron tolu, Jezs dehan.
2. Fila b; fila mai.
EZ. Kristu sei mai fali iha loron
ikus.
3. Pelukontrriu, maib: ita
uza liafuan nee hodi temi
kona-ba hahalok ruma neeb
ita la hein ka halo ita hakfodak.
EZ. Mateus sempre husu osan,
maib nia fakar fali osan tomak
neeb nia simu.
falidu ~ falida f.
ADJETIVU Neeb osan-laek hela
tan falnsia (tan bankarrota).
falis
KONJUNSAUN Tan, tanba, enkuantu,
komu.
EZ. Falis nia la iha pasaporte, nia
la bele halo viajen ba rai-liur.
Falkland (Nusar-, rai-) ms
Falklndia
SUBSTANTIVU Nusa-lubun kiik ida
iha Tasi Atlntiku Sl, besik
rai-Arjentina. SIN. Malvinas
falklands ~ falklandeza f.
ADJETIVU Rai-Falkland nian.
SUBSTANTIVU Ema rai-Falkland.
falla
V E R B U La hetan susesu, la
konsege. SIN. suri
EZ. Jogadr Jarde falla penaltu ida
bainhira ekipa Sporting joga
hasoru Benfica.
falsriu ~ falsria f.
SUBSTANTI VU Ema neeb halo
dokumentu, osan, pintura nst.
mesak falsu deit.
145
falsifika
VERBU Halo sai falsu. SIN. hafalsu
falsifikasaun SUBSTANTIVU
falsu
ADJETIVU Las loos, laloos, bosok.
falsidade SUBSTANTIVU
falsifika VERBU
falta
VERBU Kuran, la iha. SIN. mukit
E Z . Ami falta matria kona-ba
rezistnsia hosi tinan 1975 too
1999.
SUBSTANTIVU 1. Kondisaun kuran
ka la iha. SIN. mukit
EZ. Tanba falta ai-han, labarik sira
moras no mate.
2. (Kondisaun) la mosu.
E Z . Estudante neeb iha falta
barak la bele tuir ezame.
3. Sala neeb halao iha atividade
ruma. SIN. haktulak
EZ. Tanba falta neeb guardarede
halo, rbitru f penaltu ida.
faluk
ADJETIVU Neeb laen ka feen
mate hela tiha.
Feto-faluk katak feto ka feen
ida neeb mak nia laen mate
hela nia.
falun
SUBSTANTIVU Pakote ka buat ida
neeb tau iha kaixa eh plstiku
nia laran.
VERBU Taka buat ruma ho surat-
tahan, plstiku ka hena.
EZ. Keta haluha falun tiha prenda
nee molok b festa.
falur (manu-)
SUBSTANTIVU Manu-fuik espsie ida
neeb iha fulun malahuk. SIN.
pombu
famlia
SUBSTANTIVU 1. Grupu hosi ema
neeb iha fafutuk ka relasaun
raan hanesan aman-inan no
oan sira.
2. Ema sira neeb sei iha
relasaun raan ho ita maski
las hosi aman-inan ida,
maib sei parente.
familir
ADJETIVU Kona-ba famlia, famlia
nian.
EZ. Tan nee problema familir,
ema lalika mete hotu.
SUBSTANTIVU Maluk; ida neeb sei
iha relasaun raan ka parentesku.
fantiku ~ fantika f.
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb
makaas liu iha ninia apoiu ba
kauza ida, too hakribi ema
seluseluk neeb la hanoin
hanesan.
2. Entuziazmu ka laran-manas
ezaj eradu ba ati vi dade
partikulr ruma.
fanatizmu
SUBSTANTIVU Hahalok ka atitude
ema fantiku ninian.
EZ. Fanatizmu ba relijiaun neeb
i t a t ui r bel e hamosu
fundamentalizmu.
fani
VERBU Hasai anin ka r hosi inus
lahakarak no derrepente deit,
bai bai n ms ho tarutu
makaas.
fanin SUBSTANTIVU Fani dala ida.
fantstiku ~ fantstika f.
ADJETIVU 1. Neeb halo ema susar
atu fiar tanba mehi ka
i m a j i n r i u d e i t .
2. Neeb diak tebes no f
solok boot.
EZ. Jogu horisehik fantstiku duni
tanba jogadr mesak diak no
matenek.
3. Neeb estremamente boot
iha kuantidade ka forma.
146
EZ. Nia salriu fulafulan fantstiku
tebes tanba nia bele sosa-kotu
karreta ida.
fantazia
SUBSTANTIVU Istria ka situasaun
ida neeb mosu hanesan mehi
iha ema ida nia imajinasaun.
EZ. Ninia fantazia halo nia ida-
idak hamnasa hanesan ema
bulak.
fanun
VERBU 1. Halo ema hadeer tiha,
liuliu book ka bolu atu hadeer.
2. Halo hamriik ka hamoris
buat ida neeb toba ka matek
hela.
farda
SUBSTANTI VU Roupa ka hatais
neeb hanesan deit iha grupu,
instituisaun ka organizasaun
ida nia laran, porezemplu farda
militr nian. SIN. uniforme
faria
SUBSTANTIVU Uut hosi trigu nia isin,
neeb serve atu halo paun.
farmasutiku ~ farmasutika f.
ADJETIVU Kona- ba farmsi a,
farmsia nian; kona-ba ai-
moruk komersil.
SUBSTANTIVU Ema neeb prepara
ka faan ai-moruk, liuliu ai-
moruk komersil.
farmsia
SUBSTANTIVU 1. Knaar prepara ai-
moruk, l i ul i u ai - moruk
komersil.
2. Fatin iha neeb ema faan
ai-moruk.
farl
SUBSTANTIVU Uma kabuar no aas
hanesan torre iha tasi-ibun
neeb iha ahi-oan iha nia tutun
atubele hatudu dalan ka f
sinl ba r neeb atu tama iha
ponte-kais.
Bairru ida Dili nian, iha tasi-
ibun, iha ms naran Farl.
faroln
SUBSTANTIVU Ahi-oan karreta nian,
liuliu ahi-oan travaun nian, iha
karreta kotuk.
farrapu
SUBSTANTI VU 1. Hena aat ida
neeb uza atu hamoos ka kose
sasn. SIN. hena-aat
2. Roupa aat neeb ema kiak
ida hatais.
faru
SUBSTANTIVU Hatais neeb ema
uza atu taka isin-lolon parte
leten nian. SIN. kamiza
faru-liman
SUBSTANTIVU Parte ida hosi hena-
hatais ka kamiza neeb taka
liman.
faru-manas
SUBSTANTIVU Roupa mahar parte
isin leten nian neeb hatais
liuliu atu tahan malirin.
fase
VERBU 1. Hamoos buat ruma ho
hena no sabaun, xamp, nst.
2. Hamoos isin ho sabaun no
bee.
fafasek SUBSTANTIVU
fasen
SUBSTANTIVU Hahalok fase dala ida.
ADJETIVU Neeb ema fase tiha
ona.
fasil
ADJETIVU Neeb halao lasusar;
neeb ema bele halo lasusar.
fasilidade
SUBSTANTIVU Uma, ekipamentu ka
servisu ruma neeb f ba ita
atu halao atividade partikulr
ida.
147
fasilita
VERBU 1. Halo sai fasil, loke dalan
ba atividade ruma. SIN. habele
EZ. Osan nee hosi rai-Japaun sei
fasilita ami-nia programa foun.
2. F ka prepara buat ruma atu
ema bele halao atividade
partikulr ida. SIN. haf
EZ. Governu fasilita eskola sira ho
biblioteka diak ida atu estudante
sira bele lee.
fasilitasaun SUBSTANTIVU
fatl
ADJETIVU 1. Neeb halo ema
mate, liuliu asidente.
2. Neeb iha rezultadu aat,
neeb f rahun-aat.
EZ. Nia halo sala fatl ida tanba
hamonu avansadu eki pa
adversriu nian iha rea penaltu.
fatalidade
SUBSTANTIVU Mate neeb akontese
tanba asidente ka violnsia
ruma.
fatalista
SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Ema) neeb
fiar ba rahun ka sorte deit, la
fiar ka ladn fiar katak Nai
Maromak mak ukun no halao
ita-ema nia moris.
fatalizmu SUBSTANTIVU
fataluku (lia-)
SUBSTANTIVU Lian ida hosi sira haat
dalen papua sira (hamutuk ho
makasae, makalero, bunak)
neeb ema sira koalia iha rai-
Lospalos.
Ftima
SUBSTANTIVU Fatin-peregrinasaun
iha rai-Portugl iha neeb Ita
Nai-Feto Maria Santsima
mosu tiha ba labarik nain-tolu
iha tinan 1917. Ita baibain f
ba Maromak Nia Inan ttulu
Ita-Nai Feto Ftima Nian ka
Nossa Senhora de Ftima (ho lia-
portugs).
fatin
SUBSTANTIVU 1. Rai, rea, leet ka
hariin ruma.
2. Tatuur ka pozisaun ida
neeb buat ka buat ruma hela.
3. Kadeira neeb f ba ema
ida, liuliu iha teatru, sinema,
sala ka uma-kreda.
4. Ema nia tatuur ka pozisaun
iha instituisaun ruma nia laran.
fatr
SUBSTANTIVU 1. Buat neeb bele
hamosu situasaun ida; buat
neeb bele hamkona ka afeta
rezultadu ida.
EZ. Rai-rahun mak fatr boot ida
ba ema moras mehar.
2. T e r mu i d a - i d a
multiplikasaun nian (iha
matemtika)
fatu-makaku
SUBSTANTIVU Hena-tahan mesak ida
neeb ema hatais atu proteje
nia ropa sira seluk bainhira
serbisu; baibain hatais iha
roupa sira seluk nia leten.
fatu-pr
SUBSTANTIVU Hatais neeb faru ho
kalsa ka saia pr.
fatudebau
SUBSTANTI VU Roupa laran nian
neeb feto sira hatais hanesan
kalsa badak bainhira hariis. SIN.
fatu-hariis
fatuk
SUBSTANTIVU Isin toos no mahar
neeb iha rai no bele uza ba
harii uma no sasn seluk.
fatuk-biru
S UB S T A NT I V U Fatuk kr-azl
nakukun ida (sulfatu riti nian)
neeb ema sira uza hodi halo
birun.
148
fatuk-inan
SUBSTANTIVU 1. Fatuk boot mesak
ida.
2. Fatuk ida uluk neeb ema
hatuur iha rai bainhira hah
harii uma ida.
fatuk-kuak
SUBSTANTI VU Kuak boot iha rai-
lolon ka iha rai okos.
Fatumean
SUBSTANTIVU Subdistritu ida iha
distritu Suai.
fatura
SUBSTANTIVU 1. Nota kona-ba valr
ka folin hosi sasn sira neeb
ita faan ka sosa.
2. Surat neeb obriga ema atu
selu buat ruma neeb foin
sosa.
VERBU Halo nota kona-ba sasn
neeb ita faan.
fau (ai-)
SUBSTANTIVU Ai-hun badak neeb
f ai-fuan boot.
NARAN BOTNIKU: Hibiscus tiliaceus
fauna
SUBSTANTI VU Balada ka animl
hotu-hotu neeb moris iha
rejiaun ida ka iha otas ida.
SIN. balada-libur
favr
SUBSTANTIVU 1. Buat neeb ita
halo atu tulun ema seluk,
hahalok maktulun.
EZ. Bele halo favr ida foti hela
pasta nee?
2. Atitude haliis ba ema ruma,
ka ba buat ruma.
favoravel
ADJETIVU Neeb bele tulun ka f
kadiak ka benefsiu ho dalan
ruma.
EZ. Prezidente nia prezensa sai
favoravel tebes tanba bele halo
ema hotu hakmatek.
favorese
VERBU 1. Trata ho favr.
2. F prefernsia ba ema ka
buat ida; gosta liu ka trata
diak liu ema ka buat seluk.
SIN. haliis ba
E Z . Sira favorese serbisu-grupu
atubele hotu lailais.
favoritizmu
SUBSTANTI VU Hahalok haliis ba
ema ida ho modu injustu.
E Z . Andreia hananu furak liu
maib Marta mak mann prmiu
tan favoritizmu.
favoritu ~ favorita f.
ADJETIVU/SUBSTANTIVU 1 . Ema ka
buat neeb Ita gosta liu.
2. Animl ka ema neeb ita
espera atu mann iha halai-
taru ka kompetisaun ida.
EZ. Tinan ida-nee ekipa Portugl
nian maka favoritu iha Kopa
Europa.
faxina
VERBU Mann ema nia atensaun,
interese ka domin ho ita-nia
kualidade ruma, n.e. isin-furak,
intelijnsia, koalia kmiku nst.
SIN. habanit, enkanta
faxinante
ADJETIVU 1. Neeb enkanta ka
dada ema nia fuan. SIN.
mabanit, enkantadr
2. Neeb furak atumate,
hanesan iha mehi deit.
faxniu
SUBSTANTIVU Hahalok habanit nian.
SIN. habanit, enkantu
faxista
ADJETIVU Kona- ba f axi zmu,
faxizmu nian.
149
SUBSTANTIVU Ema neeb tuir ka
fiar ba faxizmu.
faxizmu
SUBSTANTIVU 1. Rejime poltiku,
nasionalista no autoritriu
neeb Benito Mussolini mak
harii iha Itlia (1922-1945).
2. Kualkr rejime poltiku
ne eb nasi onal i sta no
autoritriu demais.
faze
SUBSTANTI VU Hakat ka perodu
partikulr ida iha buat ida nia
dezenvolvimentu.
EZ. Bainhira Timoroan sira mann
tiha iha referendu 1999, faze
tuirmai mak halo konstituisaun no
forma governu tranzitriu.
fazenda
S U B S T A NT I V U 1. Nat ar ka
plantasaun luan no boot.
SIN. prdiu
2. Hena.
febre
S U B S T A N T I V U Moras neeb
organizmu ruma hamosu hodi
halo temperatura isin nian atu
sae no pulsu atu lao lais liu.
SIN. isin-manas, isin-malirin
febredufenu ms febredusfenus
SUBSTANTIVU Moras alrjiku neeb
halo ema fani beibeik.
federl
ADJETIVU Kona-ba sistema poltiku
ida ho governu sentrl neeb
kontrola estadu sira grupu ida,
maib estadu ida-idak soi nia
podr no autoridade rasik.
EZ. Estadu Naklibur Sira Amrika
Nian tuir sistema governu federl
ho estadu hamutuk limanulu.
federalizmu SUBSTANTIVU
federalista ADJETIVU/SUBSTANTIVU
federasaun
SUBSTANTIVU Aliansa entre povu rua
ka liu. SIN. klibur, asosiasaun
Federasaun Rusa
SUBSTANTIVU Hahidak poltiku ida,
neeb hakohak rai-Rsia
tomak hamutuk ho rejiaun
autnomu oioin Europa no zia
nian ho populasaun las rusu.
feen
SUBSTANTIVU Feto neeb mane ida
kaben ho ka hola nuudar nia
kaben.
fehan
SUBSTANTIVU Rai-tetuk luan.
Ita f ms naran prpriu
Fehan ba zona tasi-mane iha
rai-Timr Lorosae.
fehuk
SUBSTANTIVU 1. Modo ida ho isin
mutin, mean ka malahuk
neeb moris iha rai laran.
2. (kolokil) Ema neeb beik ka
la hatene buat ida.
fehuk-midar
SUBSTANTIVU Fehuk neeb nia isin
midar; baibain ema daan ka
sona ho mina.
fehuk-ropa
SUBSTANTIVU Fehuk ida ho isin
mutin neeb horiuluk moris
deit iha rai-Amrika Sl maib
ohin loron kultiva iha mundu
tomak.
feitu
ADJETIVU Neeb prontu ona atu
uza kedas. Nuudar ezemplu
roupa neeb feitu katak roupa
neeb fbrika halo atu ema
bele hatais; la presiza suku.
fekit
VERBU 1. Uza liman-fuan hodi buti
hafoin husik, hanesan fekit
berlindus musan.
150
2. Uza liman-fuan sira atu kose
ba viola hodi halo tarutu.
3. Fuan tuku hanesan bainhira
ita hakfodak ka tauk.
4. (ms SUBSTANTIVU) Uza ai-moruk
ka ai-abut hafoin harohan ho
intensaun halo aat ema ruma.
felizmente
ADVRBIU Ho sorte; tan sorte.
EZ. Felizmente nia mosu bainhira
hau susar atu hadia karreta aat
ida-nee.
feltru
SUBSTANTIVU Hena mahar ida
neeb halo hodi buti hamutuk
kabas-lahan badak barak.
femininu ~ feminina f.
ADJETIVU Kona-ba feto, feto nian.
SIN. inak, fetok
LIAFUAN-SORUN: amak, manek
fenmenu
SUBSTANTI VU Buat neeb iha ka
mosu, liuliu buat neeb foun ka
seluk liu haree hosi pontudevista
sientfiku; nuudar ezemplu rai-
nakdoko, tasi-nakdoko (tsunami),
fitun-suar ka movimentu sosil
foun.
fenomenl ADJETIVU
fera
VERBU 1. Fahe ho kbiit buat ida
tomak ba parte rua ka liu,
hanesan mantolun, nst.
2. Estraga makaas.
3. Hasai feto-raan ida nia
virjindade.
feriadu
SUBSTANTIVU Deskansu hosi knaar
oioin ba ema hotu.
EZ. Feriadu Pskua nian sei hah
iha fulan-Abrl.
Feriadu boot katak feriadu
neeb lori tempu naruk.
frias
SUBSTANTIVU Tempu livre hosi
atividade sira baibain nian tuir
orriu serbisu-fatin ka eskola
nian ruma.
EZ. Estudante sira sei halao frias
tanba sira remata ona ezame
finl.
ferik
ADJETIVU Feto neeb sai otas
tanba moris kleur ona, baibain
fuuk bele mutin no kulit
namkurut ona.
fermentu
SUBSTANTIVU Tipu kulat ida neeb
uza atu kahur ho trigu hodi
halo paun ka dose, selae atu
halo serveja.
fermentu-rahun
SUBSTANTI VU Kulat-uut atu halo
paun, dose ka serveja.
ferramenta
SUBSTANTIVU Instrumentu ka besi
ba arte ka ofsiu ruma.
ferrujen
ADJETIVU/SUBSTANTIVU Substnsia
tarak kameak neeb mosu iha
besi ka besi-asu neeb bee ka
oksijniu mak kona. SIN. besi-
meak
fertil
ADJETIVU 1. Neeb bele f fuan ka
oan barak. SIN. bokur; LIAFUAN-
SORUN: kiuk
2. (Feto) neeb hahoris oan
barak.
SUBSTANTIVU fertilidade
fertiliza
VERBU Halo sai fertil. SIN. habokur
fertilizante
ADJETIVU 1. Ai-moruk kmiku
neeb bele halo rai sai fertil.
2. Rai-metan, estrume.
festa
151
SUBSTANTIVU Halibur-malu ka loron
espesil atu selebra buat diak
ruma.
festa-nain
SUBSTANTIVU Ema neeb halo festa
hodi konvida ema seluk atu
han-hemu, liulu iha nia uma
rasik.
festivl
SUBSTANTI VU Festa pblika ho
espetkulu oioin, liuliu hananu
nian.
feto
SUBSTANTIVU Ema neeb pertense
ba seksu ida-neeb bele kous
hodi iha oan.
LIAFUAN-SORUN: mane
feto-aat
SUBSTANTIVU Feto ida neeb halao
relasaun seksul ho mane
neeb las nia kaben. SIN.
feto-bikan, feto-manas, feto-
nona
feto-bikan: haree feto-aat
feto-faluk
SUBSTANTIVU Feto ka feen neeb
nia laen mate hela tiha.
EZ. Feto-faluk barak tenke hetan
tulun hosi governu tanba sira-nia
laen mate durante rezistnsia
nuudar asuain.
feto-foun
SUBSTANTIVU Oan-mane nia feen.
LIAFUAN-SORUN: banin-feto
fetok
ADJETIVU 1. Feto nian, kona-ba
feto, neeb pertense ba seksu
ida neeb bele iha oan. SIN.
inak
2. (Mane) neeb halo an
hanesan feto.
feto-kait
SUBSTANTIVU Feto ida neeb mane
ida hadomi no halao relasaun
seksul ho nia, maib las nia
feen. SIN. amante, feto-nona,
kamarua, kait
feto-klosan
SUBSTANTIVU Feto neeb seidauk
kaben. SIN. feto-raan
feto-lurn
SUBSTANTI VU Feto neeb simu
osan hodi entrega nia an ba
mane sira nuudar objetu
seksul. SIN. prostituta
feto-manas: haree feto-aat
feton
SUBSTANTIVU Mane ida nia alin-feto
ka prima.
feto-nona
SUBSTANTIVU 1. Feto ida neeb
mane ida hadomi no halao
relasaun seksul ho nia, maib
las nia feen. SI N. amante,
kamarua, feto-kait, kait
2. Feto neeb simu osan hodi
entrega nia an ba mane sira
nuudar objetu seksul. SIN.
feto-lurn, prostituta
feto-oan
SUBSTANTI VU Feto neeb tinan
natoon hela ka sei kiik.
EZ. Feto-oan nain-rua simu no
tara ai-funan ba liurai nia kakorok.
feto-raan
SUBSTANTIVU Feto neeb sei klosan
no seidauk kaben. SIN. virjen
E Z . Feto-raan no mane-klosan
barak mak gosta b festa.
feto uma-laran
SUBSTANTIVU Feto neeb serbisu
ba umakain ka famlia ida.
fetosaa
SUBSTANTIVU Famlia feto nian ka
noiva nian.
152
EZ. Fetosaa sira lori fahi bainhira
b mate-uma hosi famlia mane
nian.
Fevereiru (fulan-)
SUBSTANTIVU Fulan daruak tinan
nian neeb tuir Janeiru no
uluk-ba Marsu.
fexu-eklr
SUBSTANTIVU Korrente neeb suku
hamutuk ho hena, kulit ka
plstiku neeb baibain ema
tau iha faru, kalsa ka botas.
fiadr
SUBSTANTI VU Ema ka grupu ida
neeb f apoiu liuliu osan ka
matria ruma atu ida neeb
hetan tulun nee bele uza hodi
avansa ba oin.
fiambre
SUBSTANTI VU Naan-fahi neeb
baibain hasai hosi fahi nia
kelen.
fiansa
SUBSTANTI VU Osan neeb ema
duun ka akuzadu (ka nia
famlia ka kolega) selu ba
tribunl atu lalika dadur too
nia prosesu hah. SIN. osan-
hametin
fiar
VERBU 1. Hanoin katak buat ruma
loos duni.
EZ. Hau fiar Kristu nuudar hau-
nia maksoin.
2. Hanoin katak buat neeb
ema ruma dehan nee loos.
EZ. Ami ladn fiar buat neeb sira
dehan.
SUBSTANTIVU 1. Hanoin metin kona-
ba buat ruma, liuliu katak buat
nee loos.
2. Prinspiu sira neeb forma
sistema relijiaun ka moralidade
nian.
3. Hahalok rona no halo tuir
buat neeb ema ida dehan ka
haruka.
fiar-laek
ADJETIVU/SUBSTANTIVU 1. (Neeb) la
iha fiar.
2. (Neeb) la tuir relijiaun ida.
EZ. Bainhira komunista sira ukun
rai-Rsia, ema barak maka fiar-
laek.
fiar-fraku
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Kual i dade
ema) neeb beik uitoan tanba
fiar buat hotu neeb ema
seluk dehan, maski bele laloos.
SIN. krdulu
fiar-metin
ADJETI VU/SUBSTANTI VU ( Ne eb)
hakruuk hodi halo tuir buat
neeb ema ida haruka atu
halo; neeb depende ba ema
seluk.
fiar-nain
ADJETIVU Neeb iha fiar.
SUBSTANTI VU Ema neeb fiar
sistema relijiaun ida.
fibra
SUBSTANTIVU 1. Lahan mihis iha ai
nia laran (n.e. tali-metan) selae
iha fulun laran, neeb uza atu
halo hena-hatais no sasn
seluseluk.
2. Parte hosi planta ida neeb
ita bele han maib la bele
dijere fibra nee tulun ai-han
atu liu lailais hosi kabun-laran
no tee-oan.
fibradevidru
SUBSTANTIVU Vidru neeb toos no
tahan hasoru nakfera.
figu
SUBSTANTI VU Ai-fuan mamar no
midar ho isin kr-roza neeb
nakonu ho musan kiik.
153
figura
SUBSTANTIVU 1. Isin-lolon nia ilas,
imajen ka forma liur nian;
2. Ema ka buat nia feisaun ka
karakt er st i ka si ra. SIN.
personalidade; 3. Ema
importante. SIN. personalidade;
4. Smbolu ka sinl. SIN. tadak;
5. Dezeu ka ilustrasaun. SIN.
hatuin
figuraun
SUBSTANTIVU 1. Ema importante ka
naran-boot; 2. (pejorativu) ema
boot neeb gosta loko an.
fihir
VERBU 1. Haree didiak. SIN. lehat,
ezamina
2. Hili depoizde haree didiak.
EZ. Povu tenke fihir didiak s mak
bele sai sira-nia ulun-boot.
3. Hateke maran ba ema ka
buat ida.
fiksaun
SUBSTANTIVU Istria kona-ba ema
ka akontesimentu ida neeb
imajinriu deit.
fiktivu ~ fiktiva f. ADJETIVU
fila
VERBU 1. Muda diresaun, halao
ba sorin, ba leten, ba kraik nst.
2. Kedok (hahn ruma) iha taxu
laran atu labele motuk ka
maran tiha.
3. Lao fali ba fatin uluk nian.
buat belak ida hosi kraik ba
fila
SUBSTANTIVU Lia, latar.
EZ. Sira forma iha fila rua.
filafali
ADVRBIU Dala ida tan. S I N .
filahikas
EZ. Ami halo filafali uma nee
tanba nia kondisaun ladn diak
ona.
filan
SUBSTANTIVU Hahalok fila dala ida.
ADJETIVU Neeb ema fila tiha ona.
Filipinas (rai-)
SUBSTANTIVU Nusa-lubun no nasaun
ida iha zia Sudeste.
filipinu ~ filipina f.
ADJETIVU Rai-Filipinas nian, kona-
ba rai-Filipinas.
Lia-filipinu nee naran neeb
governu Filipinas f ba lia-
tagalu.
SUBSTANTIVU Ema Filipinas.
Fillu
SUBSTANTIVU Oan-Mane, hodi refere
deit ba Jezs Kristu nuudar
Maromak Nia Oan.
EZ. Hodi Padre, hodi Fillu, hodi
Espritu Santu Sira naran.
filma
VERBU Hasai filme ho kmara ka
mkina filme nian.
E Z . Turista sira gosta filma
serimnia oioin neeb sira tuir
iha rai-Timr.
filme
SUBSTANTIVU Imajen moris tuituir
malu neeb hatudu iha
televizaun ka sinema, hodi
hatoo istria ka dokumentriu.
EZ . Tinan-tinan governu hatudu
filme ida kona-ba Masakre Santa
Krs neeb akontese iha loron
12 fulan-Novembru 1991.
filozofia
SUBSTANTIVU 1. Matenek kona-ba
prinspiu jerl sira iha ita ema
nia hanoin. Filozofia nee
matenek naturl ema sira-nian,
las matenek sobrenaturl
neeb Maromak deit mak
haraik ba ita ema.
2. Prinspiu sira kona-ba moris
neeb ema ida halo tuir.
154
E Z . Seminarista sira estuda
filozofia iha seminiru.
filzofu ~ filzofa f.
SUBSTANTIVU 1. Ema peritu iha rea
filozofia.
EZ. Ema matenek sira konsidera
Skrates nuudar filzofu boot
ida.
2. Ema neeb hanoin ho klean
kona-ba mundu no moris.
filtra
VERBU Halo been, substnsia
seluk, naroman ka son ida liu
hosi filtru.
filtru
SUBSTANTI VU Instrumentu ida
hanesan tataes neeb husik
substnsia balu liu, no taes
fali substnsia seluseluk. SIN.
kataes
EZ. Karreta balun iha filtru atubele
filtra mina neeb enxe ba tanke
karreta nian.
finl
ADJETIVU Ikus nian. SIN. dahikus
EZ. Ezame finl sei halao iha
fulan-Maiu.
SUBSTANTIVU 1. Atu be dahikus iha
reprezentasaun teatru nian.
2. (desportu) Jogu dahikus.
finansa
SUBSTANTIVU 1. Osan neeb uza
hodi halo ka selu buat ida.
2. Knaar ka atividade habarak
osan nian, liuhosi empresta no
investimentu.
finanseiru ~ finanseira f.
ADJETIVU Finansas nian, kona-ba
osan.
SUBSTANTI VU Ema ida neeb
matenek finansas no ms
hatene habarak osan.
finansia
V E RBU F osan ba knaar ka
projetu ruma.
EZ . Governu Japons maka sei
finansia reabilitasaun uma
Fakuldade-Enjearia nian.
fini
SUBSTANTIVU Musan ka parte ida
hosi planta ida neeb uza hodi
kuda ai-horis foun ida.
EZ. Ita presiza buka batar-musan
diak nuudar fini atu kuda iha
tempu udan.
finje
VERBU Habosok hodi halo hanesan
buat ruma loos ka tebes
bainhira buat nee afinl la
nunee. SIN. hakfudik.
EZ. Tan kolega nee baruk-teen,
nia finje moras atu bele deskansa
iha uma.
Finlndia (rai-)
SUBSTANTIVU Rain ida iha Europa
Norte.
finlands ~ finlandeza f.
ADJETIVU Rai-Finlndia nian; hosi
rai-Finlndia.
SUBSTANTIVU Ema Finlndia.
finta
SUBSTANTI VU Hahalok ida atu
habosok deit. SI N. lohin,
lalohik, babutar
VERBU Habosok, liuliu atu halo
ema susar tuir ita.
EZ. Maradona jogadr ida neeb
finta makaas tanba nee susar
atu ema hadau bola hosi nia ain.
firaku
SUBSTANTI V U Ema hosi parte
lorosae Timr nian, makdalek
f at al uku, makasae ka
kawaimina (kairui, waimaa,
midiki, naueti).
Li af uan ne e mai hosi
espresaun makasae fi raku ita
maluk.
fiskl
155
ADJETIVU 1. Fisku nian, kona-ba
fisku.
2. Kona-ba finansas, finansas
nian. SIN. finanseiru
EZ. Ita-nia tinan fiskl hah iha
fulan-Jullu.
SUBSTANTIVU Supervizr ka ofisil
alfndega nian.
fiskaliza
VERBU Halao funsaun fiskl nian;
super vi zi ona ka hal o
inspesaun.
E Z . Governu mak f i skal i za
ekonomia rai-Timr nian.
fisku
S U B S T A N T I V U Parte hosi
administrasaun pblika neeb
kobra impostu sira hosi
populasaun.
fisur
SUBSTANTIVU Musan bubu neeb
mosu iha kulit, nakonu ho
raan-mutin bainhira tasak.
fita
SUBSTANTIVU Hena ka surat-tahan
neeb uza atu hametin ka
nuudar dekorasaun.
Halo fita katak dada lia ka
hamaus ema ruma ho
intensaun atu atrai ema nee.
fita-kola
SUBSTANTIVU Plstiku-tahan mihis
ho goma neeb ema uza atu
hametin buat ruma selae atu
tutan surat-tahan ruma.
.
fita mtrika
SUBSTANTIVU Fita ida neeb ema
uza atu sukat sasn nia naruk,
liuliu hena no moblia.
EZ. Hau-nia am uza fita mtrika
atu sukat ami-nia roupa bainhira
nia suku.
fitar
SUBSTANTIVU Kanek-fatin neeb iha
isin.
fitun
SUBSTANTIVU 1. Bola ahi boboot
neeb f naroman no ita bele
haree i ha l al ehan-kal an.
Loromatan neeb ita haree iha
lalehan-loron afinl fitun ida.
2 . Forma ida ho pontu lima,
hanesan fitun nabilan.
3. Atr, mziku ka jogadr
diak ida ho naran-boot. SIN.
estrela
E Z . Carmen Miranda, atrs ida
neeb moris iha Portugl no hela
kleur iha rai-Brazl, sai ms fitun-
sinema iha Hollywood.
fitun-libur
SUBSTANTIVU Fitun lubun ida ka liu
neeb astrnomu sira tada.
SIN. konstelasaun
fiu
SUBSTANTIVU Tali mihis ida, dala
barak hosi arame ka plstiku.
Fiu eltriku uza atu korrente
eletrisidade nian bele liu.
fivela
SUBSTANTI VU Besi ida neeb
hametin iha tali ka futu-kabun
nia rohan.
fixa
SUBSTANTIVU 1. Forma ida atu ita
bele prenxe. SIN. formulriu,
surat
2. Kartaun.
fixeiru
SUBSTANTIVU 1. Gaveta ka kaixa
neeb ema uza atu rai fixa
sira.
2. Dokumentu ida neeb
haruka liuhosi surat ka korreiu
eletrniku.
fziku ~ fzika f.
ADJETIVU Kona-ba isin ka buat
materil neeb ita bele kaer.
156
EZ. Ema tenke halo ezerssiu fziku
tanba ida-nee importante ba
sade.
SUBSTANTIVU Ema nia isin-lolon.
EZ. Filipe nia fziku kaps loos,
hanesan atleta ninian.
fzika
SUBSTANTI VU Estudu sientfiku
kona-ba forsa naturl sira,
porezemplu manas, naroman,
son no eletrisidade.
flamengu ~ flamenga f.
ADJETIVU Rai-Flandres nian, kona-
ba rai-Flandres.
SUBSTANTIVU Ema Flandres.
flamingu (manu-)
SUBSTANTIVU Manu ain-naruk ida
rai -fri ka ni an, hanesan
maliboo, ho fulun kr-roza no
mutin.
Flandres (rai-)
SUBSTANTIVU Rai-Bljika nia parte
norte, ho populasaun neeb
koalia lia-olands.
flanela
SUBSTANTIVU Hena-algodaun mahar
oin ida, hanesan bibi-fulun.
flauta
SUBSTANTIVU Instrumentu muzikl
anin nian, halo hosi besi-asu,
neeb ema kaer iha parte
sorisorin no tau iha ibun hodi
huu. SIN. kafui-malae
flx
SUBSTANTIVU Naroman lais neeb
mkina fotogrfika halo molok
atu hasai retratu.
fleksivel
ADJETIVU Neeb fasil atu adapta
ba situasaun ka kondisaun
foun ida.
EZ. Ita tenke fleksivel, selae susar
atu komprende ema seluk.
fleksibilidade SUBSTANTIVU
flora
SUBSTANTIVU Konjuntu planta ka ai-
horis sira neeb moris iha rai-
rohan ka rejiaun ida. SIN. ai-
funan libur
florl
ADJETIVU Ai-funan nian, kona-ba ai-
funan. SIN. funak
floreanu ~ floreana f.
ADJETIVU Rai-Flores nian, kona-ba
rai-Flores.
SUBSTANTIVU Ema Flores.
EZ. Floreanu sira barakliu katliku
no sira-nia rain horiuluk Portugs
sira mak ukun, hanesan rai-
Timr.
Flores (rai-)
SUBSTANTI VU Illa ida Repblika
Indonzia nian horik entre rai-
Sumbawa no rai-Timr.
florikultura
SUBSTANTIVU Serbisu ka indstria
kuda no kultiva ai-funan atu
faan.
florista
SUBSTANTIVU 1. Ema neeb kuda
no faan ai-funan.
2. Loja neeb faan ai-funan.
f
VERBU 1. Lolo ka entrega buat ida
ba ema seluk.
2. Baku ho liman ka arma
ruma.
3. Husik, f lisensa.
f-agradese
V E R B U Hatoo obrigadu ka
agradesimentu. SIN. f neon
EZ. Estudante sira f-agradese
mestre neeb hanorin sira ba
tinan sanulu ona.
foat
VERBU Kesi ho tali hanesan lasu
hodi halo metin.
f-bandu
157
VERBU Hanetik atu labele halo ka
uza. SIN. bandu
EZ. Governu f-bandu kriminozu
sira atu tama rai-Timr.
f-empresta
VERBU F ba ema ida buat ida
neeb nia bele uza maib
tenke f filafali iha loron ida.
EZ. Banku f-empresta osan ba
komersiante sira neeb hakarak
loke kioske.
foer
ADJETIVU 1. Neeb la moos tanba
iha marka, hanesan taho, rai-
rahun, nst. SIN. door
EZ. Molok han etu, ita tenke fase
ita-nia liman neeb foer.
LIAFUAN-SORUN: moos
2. (Hahalok ka atitude) neeb
las diak, laiha onestidade.
SIN. imorl
EZ. Keta hili sira neeb foer ba
governu tanba korrupsaun bele
sai buras.
SUBSTANTIVU Buat neeb la moos
no la diak ba ema nia sade.
fogaun
SUBSTANTIVU Aparellu dapur nian
neeb ita uza hodi tein, lao
ho eletrisidade, mina-rai ka
gs.
fogetaun
SUBSTANTIVU Vekulu boboot ida ho
forma hanesan tubu ho tutun
meik neeb gs manas
hasemo hodi tuda sae ba
lalehan.
fogete
SUBSTANTI VU Ahi artifisil ida
hanesan painxn neeb ema
tiru no baibain nakfera iha
lalehan. Fogete bele uza
nuusar sinl, no ms iha festa.
Fogete-festa sira halo naroman
furak ho kr oioin.
f-han
VERBU 1. Lolo ka fornese ai-han
atu ema ka balada sira bele
han.
E Z . Governu tenke f-han
populasaun tanba foos la too.
2. Hatama ai-han ba ema seluk
nia ibun laran, liuliu labarik
kiik ka ema-moras.
EZ. Inan sira tenke f-han sira-nia
beb ho ai-han neeb diak.
f-hanoin
VERBU Boot ka sadik ema ida nia
memria atu nia bele hanoin-
hetan.
EZ. Kr-metan f-hanoin lutu.
f-haree
VERBU Hatudu ba ema barak ka
pbliku.
EZ. Feira Luzfona f-haree livru
oioin hosi nasaun dalen-portugs
sira.
f-hariis
VERBU Fase ema ida nia isin
tomak ho bee atubele sai
moos, liuliu beb no labarik
sira.
EZ. Inan sira f-hariis sira-nia beb
ho bee morna.
f-hatene
VERBU Hatoo ka informa atu ema
seluk bele hatene ms.
EZ. Governu f-hatene populasaun
atu keta soe foer iha mota laran.
f-hemu
VERBU 1. Lolo ka fornese bee ba
ema ka balada.
EZ. Bibi-atan neeb diak maka
ida neeb buka bee-matan atu
f-hemu nia balada sira.
2. F tua ka hemun alkliku
neeb bele halo ema ida sai
lanu.
EZ. Keta f-hemu demais tiu Xiku
tanba nia bele sai lanu.
158
foho
SUBSTANTIVU 1. Rai ka laletek ida
neeb aas liu.
EZ. Foho neeb aas liu hotu iha
Timr Lorosae maka Ramelau.
2. Zona neeb liur no dook
hosi sidade, zona rurl. SIN.
interir, ai-laran
EZ. Modo sira baratu liu iha foho
duk iha sidade.
Foho-
PREFIKSU Liafuan matadak neeb
forma foho ida nia naran,
hamriik uluik-ba substantivu
eptetu ida, n.e. Foho-Ramelau,
Foho-Evereste. Bainhira ita
haktemik foho-kadoek ida, ita
uza fali prefiksu Fohor-.
foho-kadoek
SUBSTANTI VU Foho barak rabat
malu hodi forma latar ka lia
ida.
foho-leet
SUBSTANTIVU Rai-tetuk kloot ka luan
iha foho rua nia leet; baibain
iha mota ka mota-oan neeb
suli iha klaran.
fohor
SUBSTANTI VU Plurl tuan hosi
substantivu foho, katak foho
sira.
Fohor-
PREFIKSU Liafuan matadak neeb
forma foho-kadoek ida nia
naran, hamri i k ul uk- ba
substantivu eptetu ida, n.e.
Fohor-Pireneus, Fohor-Alpes,
Foho-Andes.
Fohoreen
SUBSTANTIVU Zona no subdistritu
besik Suai iha parte loromonu
rai-Timr Lorosae nian.
foho-tutun
SUBSTANTIVU Fatin aas liu iha foho
ida nia leten.
fohorai
SUBSTANTI VU Samea ida neeb
bele oho balada sira seluk ho
maneira bobar ka leu nia isin
hadulas balada neeb nia oho
too balada nee la bele dada
iis hodi mate.
foin
ADVRBIU Tempu uitoan deit liub,
seidauk kleur.
EZ. Ami foin koalia ho ema
neeb uluk halo mobiliriu ba
ami-nia oan sira.
foin-sae
SUBSTANTI VU Ema tinan natoon
hela, neeb seidauk kaben. SIN.
joven, adolexente
EZ. Foin-sae sira barak mak gosta
liu festa duk serbisu.
foit
SUBSTANTIVU Hena-hafunan naruk
ida, dala barak ho ilas ka
dezeu. SIN. listra
foka
1
VERBU Halo sai foku, f atensaun
makaas ba buat ka ema ruma.
foka
2
SUBSTANTIVU Balada maksusuk ida
hanesan asu fulun-laek neeb
gosta luku tasi no horik iha rai
sira ho klima malirin.
fokar
SUBSTANTIVU Bubu-oan ho been
neeb mosu iha isin tanba ahi
han ka manas.
VERBU Sai bubu ho been. SIN.
nakfokar
foke
1
VERBU (Loro-matan ka ai-hun
neeb anin huu) tun, hakruuk
ka beok ba rai.
foke
2
SUBSTANTIVU Bero-liman kiik ho
forma diman nian.
159
fokit
VERBU 1. Hasai buat ida hosi nia
fatin ho beran.
E Z . Nia fokit ai-kaixote neeb
jardieiru sira kuda iha jardn
laran.
2. Sai ka arranka.
EZ. Ami fokit tuku ualu hosi Aileu
no too iha Same tuku sanulu
kalan.
f-konfesa
VERBU (Amlulik) rona ema sarani
hatete sai nia sala sira iha
sakramentu penitnsia nian,
hafoin f absolvisaun.
foku
SUBSTANTI VU Pontu ka sentru
prinsipl neeb ema hotu
haree.
EZ. Masakre Santa Cruz sai foku
ba matekek-televizaun iha mundu
tomak.
f-laran
ADJETIVU Neeb fiar, tuir ka
hakruuk ho laran tomak.
EZ. Nai hahii kriadu nee tanba
ema f-laran tebetebes.
SUBSTANTIVU Hahalok hakruuk no
fiar ho laran tomak.
EZ. F-laran no f-neon ba funu
importante tebes atu kontinua
rezistnsia.
f-liman
SUBSTANTIVU 1. Hahalok f liman
ba malu. SIN. tulun, ajuda
2. H a d a me - ma l u k a
rekonsiliasaun.
folin
SUBSTANTIVU Osan hira loos mak
ita tenke selu atu sosa ka hola
buat ida. SIN. presu
EZ. Kaf nia folin tun tanba kaf
musan barak liu.
VERBU Vale osan hira loos, kusta
hira loos.
EZ. Xapeu nee folin hira, sentavu
50 ka 60?
folin-aas
ADJETIVU Presu neeb boot, halo
ema susar atu sosa. SIN. karu,
karun
EZ. Ohin loron mina-rai folin-aas
tanba ema barak mak hakarak
sosa hodi tein.
folin-boot
ADJETIVU 1. Neeb nia valr diak.
EZ. Monumentu antigu sira folin-
boot tebes tanba sira hatudu
istria rain nian.
2. Neeb presu aas ka karun.
SIN. folin-aas
EZ. Billete aviaun nian sai folin-
boot tanba ema barak mak halo
viajen.
folin-kmaan ms folin-kraik
ADJETIVU Neeb iha folin natoon
deit ka la karun. SIN. baratu
folin-laek
ADJETIVU 1 . Neeb la vale buat
ida, la iha valr, la serve.
EZ. Mkina ida-nee folin-laek
tanba la lao.
2. (Ema) neeb la iha
dignidade tanba laran-foer.
EZ. Naok-teen sira sai folin-laek
tanba sira-nia hahalok la diak.
folin-todan
ADJETIVU Karun tebes. SIN. folin-
aas
EZ. Povu barak terus tanba foos
sai folin-todan hodi halo ema
sosa la bele.
folklore
SUBSTANTI VU Povu ida nia ai-
knanoik no fiar tradisionl
hotu-hotu.
E Z . Istria Bee-Matan Loihunu
halo parte folkore Timr.
folletu
160
SUBSTANTIVU Surat-tahan imprime
ho liafuan balun atu influensia
ema nia hanoin, hahalok ka
atitude.
E Z . Durante kampaa poltika,
organizadr sira fahe folletu ba
partisipante sira.
f-malisan
VERBU Haraik rahun-aat ba ema
ida atu nia nia bele hetan
susar.
EZ. Inan-aman sira f-malisan ba
sira-nia oan neeb lakohi simu
sira.
f-mimu
VERBU/SUNSTANTIVU ( Ha h a l o k )
hakiak sala labarik hodi f buat
hotu neeb nia nee hakarak,
halo nia sai maa tanba ita tuir
deit nia hakarak.
EZ. Keta f-mimu oan sira tanba
sira bele sai baruk-teen bainhira
sira boot.
fonema
SUBSTANTIVU Unidade-son bziku
iha dalen ida, neeb hamutuk
forma liafuaun ida. Hodi
rekoese fonema sira ita bele
haketak ka distinge liafuan ida
hosi liafuan seluk.
EZ. Letra s ho x fonema rua
ketak iha liafuan sira s no x.
fonmiku ~ fonmika f.
ADJETIVU Fonema nian, kona-ba
fonema. LIAFUAN-SORUN: fontiku
E Z . Sistema-ortografia lia-tetun
nian tuir prinspiu fonmiku las
fontiku.
f-neon
ADJETIVU Ne e b ha t o o
agradesimentu ho laran. SIN.
agradesidu, gratu
SUBST ANT I V U Hahalok hatoo
agradesimentu ho laran.
fones-rona
SUBSTANTIVU Aparellu neeb uza
hodi tau ba tilun atubele rona
mesak kasete, sed ka filme,
selae atu rona ho diak.
fontika
SUBSTANTIVU Sinsia kona-ba son
sira neeb ita rona iha lian
ema nian.
fontiku ~ fontika f.
ADJETIVU Kona-ba ka tuir son
liafuan sira-nian.
fonolojia
SUBSTANTIVU Sinsia kona-ba son
elementr sira neeb forma
dalen ida.
E Z . Estudante sira aprende
fonolojia hanesan dixiplina ida
iha Departamentu Lia-Portugs.
fonte
SUBSTANTIVU 1. Bee-matan.
2. Kualkr hun ida, liuliu hun
informasaun nian (lia-hun).
E Z . Molok publika nia notsia,
jornalista sira presiza husu ideia
hosi fonte oioin atu konfirma nia
opiniaun.
foos
SUBSTANTIVU Musan mutin ka mean
neeb hasai hosi hare.
foradelei
SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Ema ida)
neeb sosiedade konsidera
nuudar kriminozu tanba la tuir
lei.
EZ. Governu indonziu uluk
konsidera fretiln sira nuudar
foradelei.
fore
SUBSTANTIVU Musan neeb midar
ho mina barak iha nia kulit.
VERBU Loke hodi dulas.
fore-mungu
SUBSTANTI VU Musan kr-matak
neeb baibain ema uza hodi
halo modo ka sopa.
161
NARAN BOTNIKU: Phaseolus aureus
fore-rai
SUBSTANTIVU Musan kiikoan sira
neeb iha kulit krutuk no
moris iha rai laran.
fore-tali
SUBSTANTI VU Fore neeb nia
musan moris iha nia talin
naruk. Dala barak liu ema uza
atu halo modo.
fore-xikote
SUBSTANTIVU Tipu fore ida neeb
nia musan hela iha talin naruk.
Baibain ema uza atu halo
modo
forma
SUBSTANTIVU Buat ida nia kamosuk
ka aparnsia liur nian, nia
lolon ka feisaun oins loos.
EZ. Forma ekrn komputadr nian
hanesan televizaun ida.
VERBU 1. Halo tuir ilas, banati ka
modelu ida.
EZ. Oleiru forma tiha xikra furak
ida ho tahu.
2. Harii, halibur.
formadu ~ formada f.
SUBSTANTIVU Ema ida neeb hetan
ona sertidaun ofisil ida katak
nia remata estudu universitriu
sira.
EZ. Antnio nee formadu ida hosi
universidade rai-Mosambike.
forml
ADJETIVU 1. Tuir forma.
2. Tuir hahalok be loloos no
sriu, la hanesan baibain.
EZ. Diak liu Ita tau gravata tanba
enkontru nee forml.
3. Ofisil, governu nian.
EZ. Sei iha enkontru forml ida
entre Primeiru-Ministru ho
Prezidente atu koalia kona-ba
oins rezolve kazu korrupsaun iha
governu nia laran.
formandu ~ formanda f.
SUBSTANTIVU Estudante ida neeb
seidauk halo hotu nia estudu
sira.
formasaun
SUBSTANTIVU 1. Hahalok forma ka
halo buat ruma.
2. Dalan ka mtodu partikulr
atu forma buat ida.
3. Dalan hodi f matenek, jeitu
no esperinsia neeb ema ida
presiza atubele halao serbisu
partikulr ida.
E Z . Mestre sira sei hetan
formasaun hanorin lia-tetun nian
molok sira b kampu.
formata
VERBU 1. Prepara tuir formatu ida.
EZ. Bainhira edita tiha testu nee,
eskritr sei formata nia testu
tomak atubele imprime.
2. (komputadr) Prepara diskete
ida atu uza, neeb apaga
fixeiru sira seluk.
formatasaun SUBSTANTIVU
formatu
SUBSTANTIVU Maneira arranja ka
aprezenta dokumentu ka testu
ida.
formatura
SUBSTANTIVU 1. Hamriik ka tuur tuir
orden iha serimnia ida, liuliu
serimnia militr.
E Z . I ha f ormatura nee,
komandante sira sei hamriik iha
oin klaran loloos.
2. Ramata estudu universitriu
sira.
3. Serimnia f diploma ba
estudante sira neeb foin
het an f or masaun i ha
universidade.
Formoza (rai-)
SUBSTANTI VU Nusa boot ida iha
besik rai-Xina neeb nia
kapitl Taip. Maski nia estadu
162
independende ho nia governu
rasik, Repblika Populr Xina
konsidera nia nuudar provnsia
klebak ka rebelde ida. SIN.
Taiwn
formozanu ~ formozana f.
ADJETIVU Rai-Formoza nian, kona-
ba rai-Formoza.
SUBSTANTI VU Ema Formoza. SIN.
taiwans ~ taiwaneza
frmula
SUBSTANTIVU 1. Letra, nmeru ka
smbolu grupu ida neeb
reprezenta regra matemtika
ka sientfika.
2. Lista ka reseita neeb f-
hatene kuantidade hira loos
hosi substnsia oioin neeb
bele hamosu substnsia ida
seluk, bainhira kahur tiha
hamutuk, liuliu iha kmika.
formulriu
SUBSTANTIVU 1. Frmula lubun ida.
2. Dokumentu surat-tahan ida
neeb ema presiza prenxe atu
halo buat ida.
EZ. Estudante sira neeb hakarak
tuir atividade ida, presiza prenxe
formulriu.
fornese
VERBU Haraik buat ruma atu ema
neeb simu tiha bele uza
bainhira presiza. SIN. haf.
EZ. Departamentu Agrikultura sei
fornese fini ba sira neeb
hakarak kuda batar.
fornesimentu SUBSTANTIVU
fornesedr ~ fornesedora f.
SUBSTANTIVU
fornu
SUBSTANTIVU Fatin neeb ema uza
atu tein ai-han b, liuliu tunu
dose, ikan, nst. SIN. ahi-matan.
EZ. Keta haluha tau ahi ba fornu
atu paun bele tasak lailais.
forru
SUBSTANTIVU Hena ida tan neeb
ema suku iha bolsa, kazaku ka
saku laran hodi halo metin
hena, atu kabas la sai ka la
lees.
SIN. knabir.
EZ. Tenke tau forru ba neras sira
selae sira naklees lailais.
VERBU Tau forru. SIN. hanabir
forsa
SUBSTANTIVU 1. Kbiit naturl.
EZ. Ita ema bele hamosu enerjia
ho forsa mskulu sira-nian, selae
hosi forsa loro, ahi, anin ka bee
nian.
2. Podr neeb iha.
3. Ema-lubun ho kbiit ka
autoridade hosi governu ka
ezrsitu, liuliu atu halao knaar
espesil ruma.
E Z . Governu atu haruka forsa
militr ida atu ronda zona-
fronteira.
fortaleza
SUBSTANTIVU Hariin ka uma ida ho
baki aas no mahar neeb ema
harii atu satan atake hosi
inimigu. SIN. kota.
forte
ADJETIVU/ADVRBIU 1. Neeb soi
forsa fziku ka morl. SIN.
makaas
EZ. Boksista nee nia tuku forte
duni hodi halo nia inimigu monu.
Tua-sabu nee forte tebetebes
tanba bainhira hau horon, halo
hau lanu.
2. Metin tebetebes, la tohar.
EZ. Ai-kabelak neeb sei la tohar
tanba forte.
2. Neeb bele tahan kleur ka
aguenta tratamentutodan.
EZ. Labarik nee forte tebes tanba
maski ema baku no tebe nia
maib nia la tanis.
163
3. Neeb aten-barani, la lakon
neon.
EZ. Nia forte duni maski foufoun
nia atu lakon salasala.
fose
SUBSTANTIVU Ai naruk no mihis ida
neeb baibain ema uza atu
hean bero.
VERBU Hean bero ho fose (baibain
ida deit).
fosfatu
SUBSTANTIVU Masin neeb sai hosi
sidu fosfriku.
f-soku
VERBU Tuku ho liman-fuan neeb
kumu hamutuk.
EZ. Boksista ida f-soku makaas
hodi halo nia adversriu monu ba
rai.
f-susu
VERBU/SUBSTANTIVU (Hahalok) f
susubeen hosi inan nia susun
ba beb atu susu.
EZ. Inan sira tenke f-susu nafatin
sira-nia oan too fulan sanulu-
resin rua.
fotan
SUBSTANTIVU Duut boot ida neeb
f fulin ho musan neeb serve
atu f-han balada sira. SIN. tora
NARAN BOTNIKU: Setaria italica
f-terus
VERBU/SUBSTANTIVU (Hahalok) halo
terus nian. SIN. haterus
EZ. Oan sira keta f-terus inan-
aman sira tanba sira ferik no
katuas ona.
foti
VERBU 1. Hiit ka hasae.
EZ. Hau foti livru nee hodi tau iha
meza leten.
Foti telefone katak kaer hodi
see ba tilun atu koalia.
Foti matan ba katak hatudu
admirasaun ba ema ida tanba
buat ida nee nia iha ka halo.
2. Hahii, gaba.
3. F ka hatudu interese atu
tulun.
foti-an
ADJETIVU Neeb halo an ka iha
arrognsia. SIN. arrogante
EZ. Nia sai foti-an tanba deit ema
iha nia sorisorin la eskola boot.
SUBSTANTIVU Hahalok foti-an nian.
SIN. arrognsia.
foti-matan
SUBSTANTIVU Atitude foti matan ka
admira nian. SIN. admirasaun
foti-oin
ADJETIVU/SUBSTANTIVU Neeb sente
kontente tan buat ida neeb
nia iha ka hetan. SIN. foti-ulun,
orgullu
EZ. Hau sente foti-oin ba prmiu
neeb hau hetan.
fotografa
VERBU Hasai ema ida nia retratu
ho mkina-fotografia.
fotografia ms fotu (kolokil)
SUBSTANTIVU Ilas iha surat-tahan
neeb fotgrafu ida hasai ho
mkina no dezenvolve hodi
fase pelkula.
fotgrafu ~ fotgrafa f.
SUBSTANTI VU Ema neeb iha
serbisu ka pasatempu atu
hasai fotografia.
fotokopia
V E R B U Hal o ka habarak
dokumentu ida nia kpia
l i uhosi mki na- f otokpi a
eletrniku ka fotogrfiku.
fotokpia
SUBSTANTIVU Dokumentu ida nia
kpia, halo ho fotokopiadora.
fotokopiadora
164
SUBSTANTIVU Mkina neeb halo
fotokpia liuhosi prosesu
fotogrfiku. SI N. mkina-
fotokpia
fotu: haree fotografia
f-tulun
VERBU Tulun ka ajuda ema ruma
hodi halo kmaan nia moris.
EZ. Ami mai atu f-tulun imi.
foun
ADJETIVU Neeb foin mosu, halo,
ka hetan.
EZ. Sira iha informasaun foun ida
atu hatoo ba ita.
foufoun
ADVRBIU Hosi hun kedas; bainhira
hah.
E Z . Bainhira ami sura foufoun
osan nee la too atu selu ema
hotu.
ADJETIVU Uluk ka hun nian. SIN.
orijinl
frade
SUBSTANTIVU Amlulik ka irmaun
neeb pertense ba orden
relijioza ida neeb f an ba
haklaken evanjellu no halo
misionasaun iha fatin oioin, la
hela iha mosteiru deit hanesan
monje.
EZ. Frade dominikanu sira maka
lori fiar sarani no kultura
portugeza mai rai-Timr skulu
lima liub.
frade-libur
SUBSTANTIVU Orden relijioza ba
frade sira.
frakeza
SUBSTANTI VU 1. Hahalok kuran
kbiit, ka forsa la too.
2. Buat neeb ladn diak iha
buat ka ema nia laran. SIN.
defeitu, kamerik
EZ . Ita hotu iha frakeza ruma,
tanba nee norml ba ita ema atu
halo sala.
fraku
ADJETIVU Neeb la iha kbiit, ka nia
forsa la too.
EZ. Av sira bainhira ferik-katuas
ona, sira sai fraku.
fraldas ms fralda
SUBSTANTIVU Hena ka surat-tahan
mahar ida neeb bobar haleu
beb nia kidun atubele tahan
foer.
frambueza
SUBSTANTIVU Ai-fuan mean mamar
kiikoan ida neeb moris iha
ai-laran.
franja
SUBSTANTIVU 1 Fuuk neeb tabele
iha reen-toos.
2 Dekorasaun iha hena ka objetu
sira seluk nia ninin.
frankamente
ADVRBIU Atu dehan loloos
(espresaun ida neeb ita
baibain uza hodi f sai ita-nia
hanoin kona-ba buat ruma).
EZ. Frankamente hau la konkorda
ho sira-nia planu foun nee.
franku
ADJETIVU Neeb koalia la taka.
EZ. Krtiku sira ema neeb franku
tanba sira koalia lasubar.
franku-kanadianu ~ franku-
kanadiana f.
ADJETIVU/SUBSTANTIVU ( Kona- ba)
ema dalen-franss rai-Kanad
nian. Ema franku-kanadianu
barakliu horik iha provnsia
Kebeke no Esksia Foun (rai-
Akdia).
Fransa (rai-)
165
SUBSTANTI VU Rain boot ida iha
Europa Loromonu ho kapitl
Pars.
franss ~ franseza f.
ADJETIVU Rai-Fransa nian, kona-ba
rai-Fransa.
SUBSTANTIVU Ema Fransa.
fransiskanu ~ fransiskana f.
ADJETIVU (Kreda Katlika) Kona-ba
frade-libur ka orden Saun
Fransisku hosi Ass nian neeb
f an liu ba moris kiak.
SUBSTANTIVU Membru orden Saun
Fransisku hosi Ass nian.
frasaun
SUBSTANTI VU 1. Iha aritmtika,
parte ida deit hosi hahirak ka
kuantidade tomak.
2. Hahirak ka kuantidade
kiikoan hosi naran buat ida.
SIN. kotun.
fraternidade
SUBSTANTIVU 1. Fafutuk ka relasaun
entre maun-alin sira.
2. Relasaun entre grupu rua ka
liu.
E Z . Timoroan tenke hametin
fraternidade nuudar hakat ida ba
unidade nasionl.
3. Domin ba ema seluseluk.
fraternu
ADJETIVU Maun-alin nian, kona-ba
maun-alin. SIN. maun-alik
fratura
SUBSTANTIVU Tohar ka nakfera ida
neeb akontese ba buat ruma,
liuliu ruin. SIN. tatohar.
EZ. Nia tenke b hasai raiu-xs
atubele hatene se iha fratura
ruma bainhira monu.
fraze
SUBSTANTIVU 1. Liafuan lubun ida
neeb bele hamriik mesak no
nakfahe ba orasaun ida ka liu.
EZ. Atu hakerek diak, ema tenke
hatene oins forma fraze ida.
2. Modu partikulr atu hatoo
hanoin ida. SIN. espresaun
Frei
SUBSTANTIVU
Ttulu ba frade ka irmaun, n.e.
Frei Matias, Frei Jaime.
frente
SUBSTANTIVU 1. Klibur hosi partidu
ka grupu poltiku rua ka liu
neeb hakarak luta hamutuk
ba objetivu ida deit.
2. Zona neeb fahe r-masa
rua ho temperatura ka
umidade lahanesan.
fresku ~ freska f.
ADJETIVU 1. Neeb malirin uitoan.
SIN. namata
EZ. r fresku halo ita hetan isin-
diak.
2. Diak tanba sei matak ka
foin halo. LIAFUAN-SORUN: miis,
siin
EZ. Bolu nee sei fresku.
SUBSTANTIVU 1. r ka tempu neeb
fresku.
2. Modu pinta nian ho kr
oioin, baibain iha argamasa be
sei bokon nia leten.
freskura SUBSTANTIVU
Fretiln (akrnimu ba naran
portugs Frente Revolucionria
de Timor Leste Independente)
SUBSTANTIVU 1. Partidu ida neeb
mosu iha tinan 1974 hodi luta
kontra kolonializmu.
2. (nuudar substantivu komn:
fretiln) Ema Fretiln.
freun
SUBSTANTIVU Tali neeb kesi haleu
kuda nia kakorok no ibun atu
kavaleiru bele kontrola bainhira
kuda nee lao ka halai.
friksaun
166
SUBSTANTI VU 1. Forsa neeb
hapara sasan hosi movimentu
livre bainhira sira kose malu.
SIN. kakosek
2. Haksesuk-malu ka laiha lia-
ida entre ema neeb envolve
iha kazu ruma.
EZ . Bainhira friksaun mosu iha
partidu ida nia laran, bele fahe
nia apoiante sira.
friza
1
SUBSTANTIVU/VERBU (F) penteadu
ida neeb hela metin maski ita
f ase f uuk depoi s. SIN.
permanente (subst.)
friza
2
VERBU F nfaze ka importnsia
boot ba buat ruma. SIN. halosu,
enfatiza
froas
SUBSTANTIVU Hena neeb ita uza
atu taka xumasu. SIN. kluni-
knuan
fronteira
SUBSTANTIVU Lia ida neeb fahe
zona ka nasaun rua. SIN. rai-
ketan.
EZ. Polsia sira kontrola fronteira
atu sasn ilegl sira la bele tama
Timr Lorosae.
frota
SUBSTANTIVU 1. R sira neeb
hamutuk sai armada ida. SIN.
r-lubun.
EZ. Bainhira funu INTEFET tama
Timr iha tinan 1999, governu
Australinu haruka frota ida atu
kontrola tasi-mane no tasi-feto.
2. Empreza komersil nia r
sira, karreta sira ka kamiaun
sira.
frustra
VERBU 1. Hanetik ema ida hosi
buat neeb nia hakarak no
halo nia neon-sala; halo atu
berleki SIN. habekan
E Z . Tempu-udan nee frustra
adeptu sira barak tanba sira la
konsege haree jogu.
2. Halo atu la bele akontese.
frustradu ~ frustrada f.
ADJETIVU Kondisaun ema ida nian
hodi sente neon-sala tanba
buat neeb hanetik ka prevene
nia hosi nia hakarak.
EZ. Durante okupasaun, joven
barak mak sai frustradu tanba la
iha liberdade.
frustrante
ADJETIVU Neeb halo neon-sala
tanba hanetik ka prevene buat
ida atu akontese. SIN. mabekan
EZ. Frustrante tebetebes ba
estudante sira bainhira sira la
pasa ezame, maski estuda
makaas nanis.
frustrasaun
SUBSTANTIVU Hahalok sente neon-
sala tanba iha buat ida neeb
hanetik ita-nia hakarak. SIN.
habekan, berlekin
E Z . Dezempregu iha Timr sai
hanesan frustrasaun boot ida ba
nasaun.
fruteiru ~ fruteira f.
SUBSTANTIVU Mane neeb faan ai-
fuan sira. SIN. makfaan ai-fuan
fuan
SUBSTANTIVU 1. Ida neeb ema ka
buat ida hamosu, baibain tuir
lalaok ka prosesu naturl.
2. (ai-fuan) Parte han-belek
neeb ai ida halo, mosu iha ai-
sanak nia rohan, ho fini iha
laran.
3. Organ ema nian besik hirus-
matan neeb bomba raan ba
isin tomak.
4. Parte neeb klaran ka hun
ba buat ida.
167
fuan-tuku ms fuan-tukun
SUBSTANTIVU 1. Fuan nia baku
neeb bele lais ka neineik
hanesan baibain.
2. Sente laran-nakali, ka laran-
manas.
fuhuk
SUBSTANTIVU Insetu kiikoan neeb
estraga no han ai-han sira
hanesan batar, foos, nst.
ADJETIVU Neeb sai dodok no aat
tanba insetu han tiha.
fui
VERBU TRANZITIVU 1. Tau bee ka buat
been ida ba botir, kaleen,
jerikn, nst. SIN. salin
EZ. Andr sai lanu laoras deit
tanba nia fui tua barak ba nia
kopu.
2. Habokon ho buat neeb
been, porezemplu rega ai-
funan iha vazu.
fui
VERBU INTRANZITIVU 1. Halo tarutu ho
apitu, kafui ka flauta.
2. Hotar, uza liafuan foer.
SUBSTANTIVU Kafui. SIN. ai-fui
fuik
ADJETIVU Neeb la hakmatek ka
susar atubele kontrola tanba la
maus.
LIAFUAN-SORUN: maus
Fuiloro
S U B S T A N T I V U Vila ida besik
Lospalos iha distritu Lautein.
fukar
VERBU Hamorin ho buat sira
hanesan masin, pimenta, duut-
morin, liis, nst. neeb tau ba
hahn atubele halo morin,
midar ka iha gostu. SIN. tempra
fukun
SUBSTANTIVU 1. Tali ka fita nia
rohan, kesi hamutuk atu
hametin buat ruma.
2. Parte hosi ita-nia liman ka
ain ho ruin rua hasoru malu.
EZ. Nia tuku hau ho nia liman-
fukun.
3. Parte hosi ai neeb sanak
atu moris b.
fulafulan ms fulan-fulan
ADVRBIU Kada fulan
ADJETIVU Neeb akontese fulan
ida dala ida.
EZ. Nia fulafulan b simu osan iha
banku.
fulan
SUBSTANTIVU 1. Satlite ka isin-
lolon boboot kabuar ida neeb
nakdulas haleu planeta ida,
liuliu ida neeb nakdulas
haleu Rai.
2. Tempu neeb fulan lori hodi
nakdulas haleu planeta Rai,
bele loron 31, 30, 29 ka 28.
3. Raan neeb fulan-fulan suli
sai hosi feto nia oan-fatin, no
baibain halo nia sente laran-
sae. Nee sinl katak feto nee
bele iha oan. SIN. fulan-sona,
menstruasaun
fulan-naroman
SUBSTANTIVU Naroman neeb mai
hosi fulan, liuliu bainhira nia
nakonu tomak.
EZ. Ema barak gosta tuur iha tasi-
ibun bainhira fulan-naroman too.
fulan-nurak
SUBSTANTIVU Fulan neeb foin
hah atu mosu iha lalehan;
seidauk fulan-balun.
fulan-sona
SUBSTANTIVU Perodu neeb feto
adultu sira hetan sira-nia fulan
ka menstruasaun.
fulan-tomak
168
SUBSTANTIVU Fulan neeb nakonu
hodi halo naroman makaas.
fulanu ~ fulana f.
SUBSTANTI VU (pejorativu) Naran
jerl ida neeb ita bele f ba
ema ida bainhira ita la hatene
nia naran loloos, ms bainhira
ita lakohi f sai ema nee nia
naran.
EZ. La importa saida loos mak
fulanu hateten.
fulun
SUBSTANTIVU Fuuk neeb moris iha
ema ka balada sira-nia isin.
fuma
VERBU/SUBSTANTIVU ( Ha h a l o k )
hatama tabaku-lulun ba ibun
hodi husik nia suar sai hosi
ibun ka inus.
EZ. Fuma nee bitu ida neeb
bele estraga sade.
fumadr ~ fumadora f.
SUBSTANTI VU Ema neeb fuma
beibeik ka lapara.
funak
ADJETIVU 1. Ai-funan nian, kona-ba
ai-funan.
2. Ho kr ka hafunan barak. SIN
reborebon.
funan
SUBSTANTIVU (ai-funan) Parte furak
no dala barak morin hosi ai-
horis neeb moris iha kain nia
tutun ka iha ai-sanak nia rohan.
Ai-funan nee halo ho ptala
(funan-tahan) iha parte liur,
estame (funan-utin) no pstilu
(tolun-fatin) iha laran.
2. Produtu; haree ms osan-
funan
ADJETIVU Neeb kulapur taka ona.
funda
VERBU Harii ka estabelese grupu,
organizasaun ka instituisaun
ida.
EZ. Klibur RENETIL funda iha tinan
1980 resin liub atu halibur
estudante timoroan sira hodi
hasoru invazaun indonzia.
fundadr ~ fundadora f.
SUBSTANTIVU Ema neeb harii
grupu, organi zasaun ka
instituisaun ida.
E Z . Don Bosco mak fundadr
orden saleziana nian.
fundamentl
ADJETIVU Importante tanba buat
ruma nia hun. SIN. bziku,
esensil
EZ. Labarik sira ms iha direitu
fundamentl hanesan moris,
sade diak, nst.
fundasaun
SUBSTANTIVU 1. Buat ida nia hun.
2. Hahalok funda ka harii nian.
SIN. hariin
3. Organizasaun neeb ema
sira harii ba objetivu partikulr
ida.
EZ. Fundasaun Alola harii iha
tinan 2003.
fundus
S U B S T A N T I V U Hahi rak ka
kuantidade osan neeb ema
sira rekolle atu uza ba objetivu
ida.
EZ. Bainhira rai-hamlaha, governu
sei hasai fundus espesil ida atu
tulun nia povu
funerl
SUBSTANTIVU Serimnia atu hakoi
ema ne eb mate (i ha
tradisaun sarani), ka sunu nia
isin (iha tradisaun las sarani).
EZ. Funerl ba soldadu sira neeb
mate iha funu sei hah ho
formatura militr.
funerriu ~ funerria f. ADJETIVU
fungu
169
SUBSTANTIVU Ai-horis ida hanesan
tutukeu lah tahan ka funan
neeb hetan ai-han hodi belit
ka tabele ba ai ka organizmu
seluk neeb mate ona ka sei
moris.
SIN. kulat
funl
SUBSTANTIVU Tubu nakloke hanesan
kuhus ka kone ida, halo hosi
plstiku, kaleen ka ai neeb
uza atu fui tuir buat neeb
been, porezemplu bee, mina,
nst.
funsaun
SUBSTANTIVU 1. Knaar ofisil.
E Z . Funsionriu governu nian
tenke hatene sira-nia funsaun
atubele halao serbisu loroloron
nian.
2. Buat ida nia uzu ka lalaok
baibain nian.
EZ. Fuan nia funsaun mak atu
bomba raan ba isin tomak.
funsiona
VERBU Lao ba oin.
EZ. Atu tribunl funsiona didiak,
jus no defensr sira tenke hatene
lei loloos.
funsionriu ~ funsionria f.
SUBSTANTIVU Empregadu pbliku;
ema neeb serbi su ba
governu.
EZ. Funsionriu sira tenke tama
serbisu hah tuku 08:00 too tuku
17:00.
funu
SUBSTANTIVU 1. Baku-malu entre
nasaun, estadu ka grupu sira,
liuliu bainhira uza kilat no ema
barak maka mate no terus.
2. Kompetisaun entre ema ka
grupu atu mann buat ida
maski la envolve kilat.
funu-balun
SUBSTANTIVU Ema neeb ita-nia
inimigu iha funu laran.
EZ. Jezs dehan: Hadomi imi-nia
funu-balun sira.
funuk
ADJETIVU Funu nian, kona-ba funu.
SIN. marsil
funu-maluk
SUBSTANTIVU 1. Soldadu neeb ita-
nia maluk iha funu. SIN.
kamarada
2. (dialetl = funu-balun) Ema
neeb ita-nia inimigu iha funu
laran.
furak
ADJETIVU 1. Neeb sente diak,
mi dar ka i ha gost u,
porezemplu hahn.
2. (Ema) neeb oin diak ka
bonita/bonitu.
3. Neeb diak, hakmatek ka
kalma, porezemplu situasaun
ka tempu.
SUBSTANTIVU 1. Hahn nia sente ka
gostu. SIN. fafurak, beleza
2. Karakter ka sasuuk furak
EZ. Feto nee nia furak halo mane
barak mak hakarak hola nia.
furin
SUBSTANTIVU Musamusan ka bee-
kafuak iha lkidu ida nia leten,
porezemplu bainhira loke
kaleen serveja nian, furin sei
mosu makaas ka tuda sai.
SIN. dahan
furril
SUBSTANTI VU Ema-mane neeb
too ona ba postu militr ida
neeb iha grau-sarjentu nia
kraik.
fusin
SUBSTANTIVU Organ iha ema no
balada nia isin neeb halo
substnsia kmika ba isin atu
170
uza, ka ajuda atu halakon
produtu foer sira iha isin laran
(n.e. kosar-been, susubeen).
SIN. glndula
fusik ADJETIVU; SIN. glandulr
fusuk
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb
kotuk-laran kleuk no bubu
uitoan. SIN. bonko
futar
SUBSTANTIVU 1. Liafuan onorfiku
ida neeb uza hodi refere ba
parte ida iha liurai ka ema boot
nia isin.
EZ. Ita-Boot nia futar liman.
2. Buat - haf unan. S I N .
ornamentu, dekorasaun
futebl
SUBSTANTIVU Jogu tebe-bola nian.
futebolista
SUBSTANTIVU Ema neeb hatene no
joga futebl, ms nuudar
profisaun.
futi
SUBSTANTIVU Isin kabuar kiikoan
ida neeb moris iha ema ida
nia oin ka liman tanba kona
virus ruma. SIN. manu-raan
futu
VERBU Kesi-haleu, kesi-hadulas.
EZ. Soldadu sira futu tiha ema
dadur nee ho tali naruk ida.
Futu lia katak kombina
subasubar ho ema seluk atu
halo buat ruma be aat.
EZ. Jdas futu lia ho ema-aat sira
atu b kaer Jezs.
futu-kabun
SUBSTANTIVU Talin belar ida hosi
kulit ka hena neeb ema uza
atu tahan kalsa ka saia hodi
kesi haleu kanotak.
SIN. sintu
futu-laran
SUBSTANTI VU Hena mutin mihis
neeb ema kesi haleu parte
isin neeb kanek.
SIN. ligadura.
futu-lia
SUBSTANTIVU Planu segredu neeb
ema ka grupu ida halo. SIN.
konspirasaun
E Z . Hau konsidera futu-lia no
atake subasubar hanesan hahalok
ema tauk-teen nian.
futu-manu
SUBSTANTIVU Jogu iha neeb ema
soran manu hodi futu.
futun
SUBSTANTIVU Buat sira neeb kesi
hamutuk ho tali ka borraxa,
porezempl u f ehuk- tahan,
lakeru-dikin, nst.
futuru
ADJETIVU Neeb seidauk mosu ka
akontese, depoizde tempu
daudaun nee.
SUBSTANTIVU 1. Tempu atu mai,
perodu depoizde prezente.
SIN. aban-bainrua
2. Ema sira neeb ita hein atu
l oron ruma bel e l eba
responsabilidade ba buat
ruma.
EZ. Joven sira mak futuru nasaun
nee nian.
futus
SUBSTANTIVU/VERBU Imprime dezeu
sira iha hena nia leten ho
mtodu tradisionl pinta nian.
fuuk
SUBSTANTIVU Fulun neeb moris
iha ulun-fatuk leten.
fuuk-dalis: haree fuuk-sasin
fuuk-mean
ADJETIVU Fuuk neeb kr-mean.
SIN. fuuk-balanda.
fuuk-mulatuk
171
ADJETIVU Fuuk neeb nakdulas
kiikoan.
fuuk-sasin
SUBSTANTIVU Fuuk naruk neeb
kesi tiha ona. SIN. fuuk-dalis
fuza
SUBSTANTIVU Nota muzikl neeb
vale semnima kaualuk ida ka
semikolxeia balun ida. Nia
tadak maka nee:
r
fuzivel
SUBSTANTIVU Fiu metliku neeb
aplika ba sirkuitu eltriku atu
teri netik ka interrompe
si rkui t u ne e bai nhi ra
intensidade korrente nian sai
makaas demais.
172
Gg
gaba
VERBU 1. Hanai ema ida tanba
buat diak neeb nia halo. SIN.
hahii
EZ. Bainhira Andr hatama tiha
golu, ema hotu gaba nia.
2. Koalia furak hodi ezajera
kona-ba ema ida nia kualidade
diak sira atu hasolok ka
hamaus nia. SIN. foti
EZ. Soldadu nee gaba loos ninia
kapitaun iha jenerl nia oin.
gaba an
VERBU Koalia hodi foti nia an.
EZ. Malandru nee gaba an, hafoin
tuku tiha nia maluk ida seluk too
inus raan.
gaba-an, ms gabasola
ADJEKTIVU Neeb gosta foti an ka
hahii an.
EZ. Hau la gosta ema neeb
gabasola tanba dala barakliu sira
bosok-teen.
SUBSTANTIVU Hahalok foti an nian.
Gabaun (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
frika Klarak.
gabons ~ gaboneza
ADJETIVU Rai-Gabaun nian.
SUBSTANTIVU Ema Gabaun.
gabardina
SUBSTANTIVU Kazaku ida neeb
ema hatais atu proteje ka satan
nia an hosi udan.
galiku
SUBSTANTI VU (lia-galiku) Dal en
sltiku neeb iha variedade
rua, rai-Esksia nian no rai-
Irlanda nian.
ADJETIVU Lia-galiku nian.
gaiola
SUBSTANTIVU Fatin kiik ida halo
hosi rede, kaixa ka au neeb
uza atu rai manu ka animl
fuik iha laran, hanesan loriku,
kakatua, lakateu, laku, nst.
gaita ms gaitadeboka
SUBSTANTIVU Instrumentu-mzika
ida neeb uza iis ibun atu halo
tarutu ka toka SIN. gaitadeboka
galksia
SUBSTANTIVU Konstelasaun ka fitun-
l ubun barak hakrobuk
hamutuk. SIN. fitun-libur
galaun
SUBSTANTIVU 1. Hena pedasuk ida
ne eb uza at u hal o
dekorasaun ba kortina, nst.
2. Faixa hena funan neeb uza
nuudar sinl ba ema nia postu
iha sistema militr.
galegu ~ galega
ADJETIVU Rai-Galiza nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Galiza.
2. (lia-galegu) Dalen rai-Galiza
nian, neeb lia-portugs nia
variedade ida.
Gales (rai-)
SUBSTANTIVU Rain ida iha Reinu
Naklibur Bretaa Boot nia
parte loromonuk.
gals ~ galeza
ADJETIVU Rai-Gales nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Gales.
2. (lia-gals) Dalen sltiku rai-
Gales nian.
Glia (rai-)
SUBSTANTIVU Rejiaun tuan iha rai-
Europa neeb nia rea
maizumenus han malu ho rai-
Fransa no rai-Bljika ohin nian.
173
Iha otas antigu Glia nasaun
sltika ida, maib hafoin, tanba
funu oioin, sai parte impriu
romanu nian, no lia-latn ms
tama.
Galileia (rai-)
SUBSTANTI VU Rejiaun iha parte
norte rai-Palestina nian, iha
neeb Nai Jezs moris no lao
haklake Nia hanorin.
galileu ~ galileia f.
ADJETIVU Rai-Galileia nian.
SUBSTANTIVU Ema Galileia.
galisizmu
SUBSTANTIVU Liafuan ka espresaun
ida neeb nia hun iha lia-
franss, n.e. bibern, balans,
glas, xapeu, xantajen.
Galiza (rai-)
S UBS T ANT I V U Rejiaun ida iha
Espaa norueste, besik rai-
Portugl ho lian no kultura
hanesan Portugl nian.
galolen
SUBSTANTIVU 1. (lia-galolen)
Dalen ida neeb mahorik sira
Manatutu, Lakloo no Laleia
nian koalia.
2. Makdalek lia-galolen nian.
SIN. look
galoxa
SUBSTANTI VU Sapatu halo hosi
borraxa neeb ema hatais
bainhira udan tau atu ain sira
labele bokon.
gama
SUBSTANTIVU 1. Sasn latar ka srie
ida.
E Z . Loja neeb faan sapatu
gama boot.
2. Leet entre nota aas liu no
nota kraik liu hotu neeb
kant adr ni a l i an ka
instrumentu muzikl bele too
b.
gama (ikan-)
SUBSTANTIVU Ikan-tasi espsie ida
neeb boot no siak tebes, ho
nehan kroat. SIN. tubaraun, uu
Gmbia (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
frika Loromonu.
gambianu ~ gambiana
ADJETIVU Rai-Gmbia nian.
SUBSTANTIVU Ema Gmbia.
Gana (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
frika Loromonu.
gans ~ ganeza
ADJETIVU Rai-Gana nian.
SUBSTANTIVU Ema Gana.
ganga
SUBSTANTIVU Hena forte ida neeb
uza hodi halo kalsa-serbisu no
roupa seluk neeb tuir moda.
Ganjes (Mota-)
SUBSTANTIVU Mota naruk tebes ida
neeb hah iha Foho-Himalaia
no suli liuhosi rai-Bangladexe
no rai-ndia.
gangrena
SUBSTANTI VU Kanek iha isin. SIN.
fafolok.
gansu
SUBSTANTIVU Manu-gansu, manu
ida neeb hanesan rade ho
kakorok naruk.
ganxu
SUBSTANTI VU Metl ka plstiku
naruk pedasuk ida ho tutun
kleuk ida neeb uza atu kait
sasn ka buat ruma. SIN. kail
garajen
SUBSTANTIVU 1. Fatin ida neeb
baibain ema uza atu hapara no
rai sira-nia karreta ka motr
iha laran.
174
2. Ofisina hodi hadia karreta
sira.
garajista
SUBSTANTIVU Ema neeb halao
ofisina-garajen ka serbisu iha
laran.
garante
VERBU F promesa ka lia-loos atu
halo buat ruma.
garantia
SUBSTANTIVU Promesa ka lia-loos
atu halo buat ruma. SIN.
kompromisu
garfu
SUBSTANTIVU Besi kiik ho lolon
naruk no tutun tarak tolu
neeb ema uza atu sukit ai-
han bainhira han, selae atu
sukit foer. SIN. ai-sasukuk, ai-
suku
gargn
SUBSTANTIVU Sanan, bele eltriku
ka las, neeb ema uza atu
nono bee.
garnl ms granl
ADJETIVU Hahirak ka kuantidade
barak hosi merkadoria ruma
neeb fbrika baibain faan ba
loja-nain. SIN. boron
ADVRBIU Ho boron deit.
garoupa (ikan-)
SUBSTANTIVU Ikan-tasi espsie ida
neeb nia isin gostun tebes
bainhira tunu ka daan.
NARAN SIENTFIKU Plectopomus
maculatus
garotu
SUBSTANTIVU 1. Hemun ida halo
hosi susubeen manas kahur ho
kaf.
2. Labarik-oan, bele ms ida
nakar uitoan.
garraiu ~ garraia f.
SUBSTANTIVU Ema inesperiente ka
kauk ida.
garridu ~ garrida f.
ADJETIVU Neeb l a hatudu
respeitu maib ho maneira
halo haksolok tanba afinl ema
simptiku.
gs
SUBSTANTIVU r ka anin oin ida,
baibain ho iis makaas, neeb
ema sunu nuudar enerjia atu
hamanas no tein.
gs-luun ms gs-matabeen
SUBSTANTI VU Gs neeb halo
hamoras matan no hamosu
matabeen.
EZ. Polsia tiru ho gs-matabeen
ba sira neeb tuda fatuk.
gasta
VERBU Uza osan hodi selu buat
ruma.
gastadr
SUBSTANTIVU Ema ida neeb fakar
osan.
gastrenterite (moras-)
SUBSTANTI VU Moras ida neeb
i nf l amasaun ka bubu
simultneu iha tesidu mukozu
estmagu no tee-oan nian.
gstriku ~ gstrika f.
ADJETIVU Kona-ba estmagu ka
kabun laran.
gastronomia
SUBSTANTI VU Matenek kona-ba
hahn no tatein diak.
gastronmiku ~ gastronmika
f. ADJETIVU
gastrnomu ~ gastrnoma f.
SUBSTANTI VU 1. Ema matenek
gastronomia.
2. (arti figuradu) Ema ida neeb
gosta tebetebes hahn neeb
diak ka lotuk.
175
gastu
SUBSTANTIVU Osan neeb gasta
hodi selu buat ruma.
gatillu
SUBSTANTIVU Pesa kiikoan iha kilat
hanesan xave neeb ita buti ka
dada atu tiru ka halo kilat
tarutu. SIN. karleti
gaveta
SUBSTANTIVU Kaixa tetuk ida neeb
parte hosi armriu ka meza;
ema bele loke ka dudu tama
atu tau sasn iha laran.
gaze
S UBS T A NT I V U Hena mihis no
transparente.
gazeia
SUBSTANTIVU Oho ho gs.
gazela
SUBSTANTIVU Animl afrikanu no
azitiku ida neeb atu hanesan
bibi-rusa.
gazeta
SUBSTANTIVU Jornl ka revista ida.
gazolina
SUBSTANTIVU Lkidu ida hanesan
mina-rai neeb ita uza atu
halo karreta ka motr lao.
SINNIMU POPULR: mina
gerrilleiru ~ gerrilleira f.
SUBSTANTIVU Ema ka funu-nain
ne eb bai bai n hal o
emboskada ba nia funu-balun;
dala barakliu gerrilleiru sira
uza arma kmaan, hanesan kilat
ka bomba iha sira-nia atake.
giadr
SUBSTANTIVU Besi-riin kleuk ida,
tutan ba motr nia oin, neeb
ema kaer atu hafila ka muda
diresaun; volante bisikleta ka
motr nian.
Giana (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
Amrika Sl ho lia-ingls
nuudar dalen ofisil.
gians ~ gianeza
ADJETIVU Rai-Giana nian.
SUBSTANTIVU Ema Giana.
Giana Franseza (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
Amrika Sl ho lia-franss
nuudar dalen ofisil.
gians franss ~ gians
franseza
ADJETIVU Rai-Giana Franseza nian.
SUBSTANTIVU Ema Giana Franseza
nian.
giaun
SUBSTANTI VU Testu neeb ema
presiza sani ka halo tuir
bainhira halo filmajen, drama,
teatru, nst.
gillotina
SUBSTANTI VU 1. Aparellu ida ho
tahan kroat neeb uza atu tesi
ema kondenadu ida nia ulun.
2. Instrumentu ida ho tahan
kroat neeb uza atu tesi
surat-tahan.
gindaste
SUBSTANTI VU Mkina aas loos
neeb bele muda ka foti sasn
todan. SIN. grua
Gin (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
frika Loromonu ho lia-franss
nuudar dalen ofisil.
gineense
ADJETIVU Rai-Gin nian.
SUBSTANTIVU Ema Gin.
Gin-Bisau (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
rai-frika Loromonu neeb
uluk kolnia Portugs sira-nian;
oras nee nia ms membru
176
CPLP (klibur nasaun sira ho
dalen ofisil portugs) nian ida.
gineense
ADJETIVU Rai-Gin-Bisau nian.
SUBSTANTIVU Ema Gin-Bisau.
Gin Ekuatoril (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
frika Klarak ho lia-espaol
nuudar dalen ofisil.
gineense
ADJETIVU Rai-Gin Ekuatoril nian.
SUBSTANTIVU Ema Gin Ekuatoril.
Gin Foun (rai-)
SUBSTANTI VU Rain boot ida iha
Tasi-Boot Pasfiku nia ninin
neeb nakfahe ba zona poltika
rua, maka Papua-Gin Foun iha
lorosae (estadu independente
ida) no provnsia Papua
Repblika Indonzia nian. Povu
Timr nia beiala barak
horiuluk mai hosi rai-Gin Foun
no linguista sira klasifika lian
bunak, makasae, makalero no
fatuluku nuudar dalen papua.
SIN. rai-Papua
gitarra
S UBS T A NT I V U 1. Instrumentu-
mzika rai-Portugl nian, ho
tali neeb ema kebit atu halo
tarutu.
2. Tipu viola ida neeb mziku
liga ba eletrisidade atubele
toka; viola eltrika.
gitarrista
SUBSTANTIVU Mziku ida neeb
toka gitarra.
gix
SUBSTANTIVU Janela kiikoan ida
neeb ema hamriik iha nia
kotuk hodi faan billete ka f
i nformasaun i ha teatru,
estdiu, estasaun-komboiu,
aeroportu, nst.
glndula
SUBSTANTIVU Organ iha ema no
balada nia isin neeb halo
substnsia kmika ba isin atu
uza, ka ajuda atu halakon
produtu foer sira iha isin laran
(n.e. kosar-been, susubeen).
SIN. fusin
glandulr ADJETIVU; SIN. fusik
glas
SUBSTANTIVU Dalas mihis halo ho
masin-midar nst. neeb ita tau
iha bolu ka biskoitu nia leten.
glasil
ADJETIVU Neeb malirin too
nahisi sai jelu.
glasir
SUBSTANTIVU Jelu mota ida
neeb mosu iha foho aas no
book an neineik tebes ba
kraik.
glaukoma (moras-)
SUBSTANTIVU Moras todan iha
matan-fuan laran neeb dala
ruma halo ema sai matan-
delek.
Glenu
SUBSTANTIVU 1. Mota ida iha parte
loromonuk Timr Lorosae
nian.
2. Vila ida iha Ermera nia kraik,
besik Mota-Glenu.
globl
ADJETIVU Iha rai-klaran tomak; ba
rai-klaran tomak; mundu
tomak nian.
globaliza
VERBU Dezenvolve ka haburas
iha rai-klaran tomak.
globalizasaun SUBSTANTIVU
globalizadu ~ globalizada f.
ADJETIVU
globu
177
SUBSTANTI VU 1. Forma kabuar
hanesan bola.
2. Modelu kabuar ida neeb
reprezenta planeta Rai.
glbulu
SUBSTANTIVU Slula kiik ida iha
raan laran.
glria
SUBSTANTIVU Hahiin ka louvr no
fama boot neeb ema simu
tan susesu ruma, selae tan nia
hahalok ka kualidade kmanek
ida.
EZ. Se atleta ida mann medalla
iha Jogu-Olmpiku sira, nia
nasaun ms sei hetan naran no
glria; Iha misa ita ema f glria
ba Nai Maromak.
gloriozu ~ glorioza f. ADJETIVU
glosriu
SUBSTANTIVU Lista alfabtika ho
l i a f u a n t k n i k u k a
espesializadu sira neeb mosu
iha testu ka livru ida, hamutuk
ho sira-nia signifikadu.
gloza
SUBST ANT I V U Esplikasaun ka
tradusaun ida kona-ba liafuan
ida tkniku ka espesialisadu
iha testu ida.
Goa (rai-)
SUBSTANTIVU Rejiaun ida iha rai-
ndia parte sudueste neeb
uluk Portugs sira mak ukun.
gos ~ goeza f.
ADJETIVU Goa nian.
SUBSTANTIVU Ema Goa.
E Z . Iha Gos barak ho raan
portugs maib ladn barak ona
sira neeb koalia portugs.
goiabas
SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida
neeb f fuan boot midar ho
musamusan kiik iha nia laran.
gola
SUBSTANTIVU Parte hosi faru haleu
kakorok neeb baibain ita
hikar fila.
EZ. Padre balu bandu joven sira
neeb la hatais faru ho gola atu
b misa.
golfe
SUBSTANTIVU Desportu oin ida iha
neeb joga-nain sira baku
bola kiikoan ba dook ho ai-
tonka ida ho kasinar atu
hatama bola nee ba rai-kuak
kiikoan nia laran.
golfista
SUBSTANTIVU Ema ida neeb joga
golfe.
golpedestadu ms golpe
SUBSTANTIVU Revolusaun ida kontra
ukun-nain sira atu hamonu
sira-nia governu; golpe bele
mai hosi ema sivl maib
baibain militr sira mak halo.
EZ. Golpedestadu iha rai-Portugl
iha loron 25 fulan-Abrl 1975
loke dalan ba kolnia portugeza
sira ukun rasik an.
golu
SUBSTANTIVU Pontu neeb ekipa ka
grupu ida mann bainhira
hatama bola iha adversriu nia
baliza.
EZ. Brazl mann Alemaa ho golu
rua iha finl Kopa Mundil 2002
nian.
goma
SUBSTANTIVU Substnsia been ka
bokon neeb ema uza atu kola
surat-tahan. SIN. ritan
gorila (leki-)
SUBSTANTIVU 1. Lekirauk boot no
makaas liu.
2. (arti figuradu) Mane isin-boot
no muskulozu ida neeb hein
178
ema importante ka hasai ema
bukaliadr hosi br, klube nst.
gorjeta
SUBSTANTIVU Osan resik neeb ita
f ba ema seluk tan serbisu
ruma neeb nia halo ba ita.
SIN. selu-kole
EZ. Iha Amrika baibain bainaka
f gorjeta ba ema sira neeb
ser b bai naka ne e i ha
restaurante, hiit nia sasn iha
otl ka tula iha taksi.
gosta
VERBU Hatudu laran-hakarak ba
buat ida. SIN. hakarak
EZ. Hau-nia feen gosta han haas
bainhira nia isin-rua.
gostu ms gostun
ADJETIVU Neeb furak, diak ka
midar.
EZ. Kulu-tunu nee gostun loos.
SUBSTANTIVU 1. Hahalok gosta buat
ruma.
EZ. Jaime nia gostu ho nia alin
ninian lahanesan.
2. Hahn nia furak, diak ka
midar. SIN. sabr
EZ. Goiabas nia gostu la hanesan
ho saburaka nian.
governa
VERBU Ukun fatin, instituisaun ka
rain ho nia infraestrutura
tomak.
governadr ~ governadora f.
SUBSTANTIVU Ema neeb hetan
hosi governu nasi onl
autoridade atu ukun iha
provnsia ida. SIN. emboot
governu
SUBSTANTIVU 1. Knaar ukun rain ka
instituisaun ida.
2. Ema-lubun neeb ukun rain
ka instituisaun ida.
E Z . Governu Timr nian tenke
hal akon kor r upsaun no
nepotizmu.
governamentl ADJETIVU
goza
VERBU 1. Haksolok ho situasaun
neeb iha, hanesan moris,
festa ka konsertu.
EZ. Joven sira goza sira-nia moris
hodi hemu tua too lanu.
2. Halo kmiku ba ema seluk
atu halo pouka nia.
EZ. Paul sai hirus tiha tanba Ameu
goza nia demais.
3. Aproveita, hetan kadiak ka
benefsiu hosi.
EZ. Hau-nia av-feto giza sade
diak.
gozu SUBSTANTIVU
grade
SUBSTANTI VU 1 . Besi-riin sira
neeb taka janela ida atu ema
la bele tama ka sai.
2. Kaixa neeb uza hodi haloot
no tula botir barak.
graduadu ~ graduada f.
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema)
neeb hetan tiha ona grau
militr ka akadmiku.
gradul
ADJETIVU Akontese ka mosu
neineik ba perodu naruk ida.
EZ. Abui moras todan, oras nee
nia atu diak ona maib gradul
tanba presiza konsulta no hemu
ai-moruk beibeik ba fulan hirak
nia laran.
graduasaun
SUBSTANTIVU Kondidsaun sai
graduadu nian.
grafia
SUBSTANTI VU 1. Orden hakerek
liafuan ida ho letra sira neeb
loloos.
2. Modu hakerek nian.
179
EZ. Liafuan portugs aco iha
grafia ao iha rai-Brazl.
grfiku ~ grfika f.
ADJETIVU 1. Kona-ba hakerek.
2. Neeb deskreve didiak,
hanesan ilas ka imajen.
SUBSTANTIVU (grfiku) Kuadru ka
di agrama neeb hatoo
informasaun kona-ba nmeru
ka sifra sira; reprezentasaun
grfika.
grama
SUBSTANTIVU Unidade ka kahidak
mtriku neeb vale karihun ida
hosi kilograma ida.
gramtiku ~ gramtika f.
SUBSTANTI VU 1. Ema matenek
gramtika.
2. Ema neeb hakerek kona-ba
lian ida nia regra gramatikl
sira.
3. (gramtika) Regra sira kona-
ba dalen ida nia estrutura.
gramatikl ADJETIVU
grampu
SUBSTANTIVU Besi ida neeb habit
buat ida hodi kaer metin.
granada
SUBSTANTIVU Bomba kiikoan ida
neeb iha esplozivu ka gs-
matabeen neeb ema bele
tuda ka tiru sai.
Granada (rai-)
SUBSTANTIVU Rai-kotun no estadu
kiik ida iha Tasi-Antillas.
granadinu ~ granadina f.
ADJETIVU Rai-Granada nian.
SUBSTANTIVU Ema Granada.
granitu
SUBSTANTIVU Fatuk isin-toos oin ida
ne eb serve atu hal o
konstrusaun no dalan.
grasa
SUBSTANTIVU 1. Ema ka Maromak
nia favr.
2. Tulun hosi Maromak.
3. Kualidade furak ka maneira
el egante i ha j estu ka
movimentu ida.
EZ. Feto-oan sira dansa ho grasa.
4. Hahalok neeb hatudu
laran-diak, laran-haksolok no
la hakanek ema.
EZ. Labarik nee iha grasa tanba
nia halo ema barak laran-
haksolok.
5. Kar akt er kmi ku,
kapasidade atu halo ema sira
hamnasa.
grasiozu ~ grasioza f. ADJETIVU
grasas
S U B S T A N T I V U Obr i gadu,
agradesimentu.
EZ. Grasas ba Maromak ema ida la
mate iha dezastre neeb.
grasasadeus!
I NT E RJ E I S AUN 1. Grasa ba
Maromak!
2. Espresaun neeb ita hatoo
bainhira ema ruma fani.
gratu ~ grata f.
ADJETIVU Neeb sente agradesidu
ka f neon.
gratidaun SUBSTANTIVU
EZ. Bainhira estudante sira remata
sira-nia estudu, sira f prezente
ida ba mestre atu hatudu sira-nia
gratidaun.
gratis
ADJETIVU Neeb saugati deit ka
lalika selu. SI N. gratuitu ~
gratuita f., saugati, laselu
EZ. Hosi tinan 2000 too 2002,
Ospitl Nasionl f tratamentu
gratis ba pasiente hotu.
gratuitu haree gratis
grau
180
SUBSTANTIVU 1. Kahidak ka unidade
sasukat nian ba temperatura,
sikun, lonjitude ka latitude.
Baibain hakerek ho sinl
depois nmeru, n.e. 360
2. Nivel ka hakat iha eskala
ida.
3. Ttulu ka kualifikasaun
ne eb akademi a ka
universidade haraik ba nia
estudante neeb ramata
kursu.
grava
VERBU Hatama mzika, lian ka
informasaun iha kasete ka sed
ruma atu ita bele rona filafali
ka refere b iha loron seluk.
gravasaun SUBSTANTIVU
gravadr
SUBSTANTIVU Aparellu eletrniku ida
ho kasete ka sed iha laran
neeb ita bele uza atu grava
mzika ka lian.
gravata
SUBSTANTIVU Hena naruk pedasuk
ida neeb ema-mane sira uza
atu kesi iha gola nia okos ho
fukun ida; iha kultura balu ema
hatais gravata liuliu iha
situasaun neeb forml.
grave
ADJETIVU Neeb sriu ka todan,
n.e. moras ka situasaun urjente
ruma.
EZ. Labarik neeb horisehik hetan
dezastre, oras nee nia kondisaun
grave hela.
gravidade
SUBSTANTIVU 1. Situasaun neeb
sriu ka todan.
2. (fzika) Kbiit neeb dada
buat hotu ba kraik, n.e.
bainhira fui bee iha kopu laran,
bee tun ba okos tanba
gravidade dada tiha.
gravura
SUBSTANTIVU 1. Dezeu ka pintura
ida neeb ema koa iha
kabelak slidu ida, hanesan iha
ai ka simentu bokon.
2. Ilustrasaun ida neeb serve
atu hatoo hanoin ida ho
momoos.
graxa
SUBSTANTIVU Substnsia bokon kr
oioin neeb ema uza atu
halakan sasn halo hosi kulit,
n.e. sapatu, futu-kabun, pasta,
nst.
VERBU Tau ka kose substnsia
nee ba sapatu, futu-kabun,
nst.
EZ. Keta haluha graxa lai pap nia
sapatu molok nia hatais ba festa.
gregu ~ grega f.
ADJETIVU Rai-Grsia nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Grsia.
2. (lia-gregu) Dalen rai-Grsia
nian.
greku-katliku ~ greku-
katlika f.
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb
pertense ba kreda ortodoksa
ida iha Europa Lorosae ka
Lorosae Klarak neeb naklibur
ho Kreda Romana; katliku
orientl
greku-romanu ~ greku-
romana f.
ADJETIVU Neeb pertense ba
Gregu no Romanu sira, n.e.
estilu-arkitetura.
Luta greku-romana katak stilu
luta ka riba-malu nian iha
neeb lutadr sira bele kaer
adversriu nia isin iha nia
knotak leten deit.
Grsia (rai-)
181
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
Europa Sudeste ho kultura
tuan tebetebes.
greve
SUBSTANTIVU Hahalok para lisuk
serbisu tanba patraun empreza
nian ka governu la simu
serbisu-nain sira-nia hahusuk
ka ezijnsia.
EZ. Traballadr sira iha kompaia
Kaf Timr sei halao greve ida
tanba patraun seidauk hasae
sira-nia salriu iha tinan lima nia
laran.
grevista
SUBSTANTIVU Ema ida neeb halo
greve.
grilu
SUBSTANTIVU Insetu kiik ida neeb
halo lian makaas liuliu
bainhira rai-nakaras no ms
iha kalan. SIN. kela
EZ. Tempu uluk Timoroan, liuliu
Xins timoroan balu, gosta futu
grilu.
gripe
SUBSTANTIVU Moras isin-manas ida
neeb bele daet lailais, liuliu
iha tempu malirin.
Gronelndia (rai-)
SUBSTANTIVU Nusa boot tebes ida
neeb territriu autnomu rai-
Dinamarka nian no nakfati iha
Tasi-Boot rtiku iha rai-Knada
nia sorin nordeste
gronelands ~ gronelandeza
f.
ADJETIVU Rai-Gronelndia nian.
SUBSTANTIVU Ema Gronelndia.
groseiru ~ groseira f.
ADJETIVU Neeb l a hatudu
respeitu. SIN.
maledukadu ~ maledukada f.,
brutu ~ bruta f.
groseria
SUBSTANTIVU Hahalok neeb la
hatudu respeitu ba ema seluk.
grotesku ~ groteska f.
ADJETIVU Neeb haree ka parese
absurdu, anorml ka kmiku.
grou (manu-)
SUBSTANTIVU Manu ain-aas hanesan
maliboo, ho knoruk no ibun-
tutun naruk neeb hela besik
mota ka bee-dalan seluk.
grua
SUBSTANTIVU Mkina aas loos
neeb bele hiit hodi haduka
sasn todan. SIN. gindaste
grupu
SUBSTANTIVU Lubun ida hamutuk.
SIN. lubuk
EZ. Ami haree ema grupu boot ida
baku malu iha tasi-ibun.
Guadalupe (rai-)
SUBSTANTIVU Rai-kotun kiik ida iha
Tasi-Antillas neeb rai-Fransa
sei ukun nuudar departamentu
tasi-balun nian.
guadalupinu ~ guadalupina f.
ADJETIVU Rai-Guadalupe nian.
SUBSTANTIVU Ema Guadalupe.
Guame (rai-)
SUBSTANTIVU Nusa kiik ida neeb
territriu autnomu Estadu
Naklibur Sira Amrika Nian no
nakfati iha Tasi-Boot Pasfiku
Norte.
guams ~ guameza f.
ADJETIVU Rai-Guame nian.
SUBSTANTIVU Ema Guame.
guarda
SUBSTANTIVU Ema neeb proteje
fatin ida ka matan-moris atu
buat ruma la akontese ba ema
ka buat neeb nia hein. SIN.
mahein, makdakak
182
EZ. Eskritriu sira presiza guarda,
liuliu iha oras kalan nian.
VERBU Tau matan ka hein.
E Z . Ema-seguransa sira tenke
guarda didiak propriedade
governu nian.
guarda-trnzitu
SUBSTANTI VU Ema neeb tau
matan ba movimentu trnzitu
nian atu la bele akontese
asidente ruma; polsia mak
baibain halao knaar nee.
guardafatu
SUBSTANTI VU Armriu aas ida
neeb atu tara hatais sira iha
laran.
guardakosta
SUBSTANTI VU Ema neeb nia
serbisu mak tau matan ba ema
seluk, liuliu ema importante
ida. SINNIMU KOLOKIL: gorila
guardakosteira
SUBSTANTIVU R-motr armadu
ida ka lubun ida neeb ronda
tasi haleu rain ida atu hanetik
kontrabandu. SIN. r-ronda
guardalousa
SUBSTANTIVU Armriu neeb ita
uza atu rai lousa iha laran.
guardanapu
SUBSTANTIVU Hena ka surat-tahan
neeb uza iha meza atu
hamoos ema nia ibun ka liman
bainhira han hela; serve ms
atu satan ai-han restu neeb
monu atu labele hafoer ita-nia
roupa.
guardarede
SUBSTANTI VU Ema neeb hein
baliza iha futebl atu ekipa
sorun la bele hatama golu.
guardasl
SUBSTANTI VU 1. Sombrelu ida
neeb ema lori atu satan loro-
manas. S I N . sombria,
guardaxuva
2. Xapeu ida neeb ema hatais
atu satan loro-manas. SIN.
xapeu-loro
guardaxuva
SUBSTANTIVU 1. Aparellu ida neeb
bele hikar no uza atu satan
udan. Timoroan sira uluk soi
guardaxuva tradisionl ho
naran salurik neeb halo hosi
ai-kadiru ka tali-tahan. SIN.
sombrelu, salurik
2. Sombrelu ida neeb ema
uza atu satan loro nia manas.
SIN. sombria
guarnisaun
SUBSTANTIVU 1. Soldadu-lubun ida
neeb hela iha fatin ka sidade
ida atu tau matan ba fatin nee.
2. Soldadu sira-nia hela-fatin.
SIN. kuartl
Guatemala (rai-)
SUBSTANTIVU Rai no estadu ida iha
Amrika Klarak.
guatemalteku ~ guatemalteka
f.
ADJETIVU Rai-Guatemala nian.
SUBSTANTIVU Ema Guatemala.
guturl
ADJETIVU Kakorok nian, tatolan
nian, liuliu lian ka tarutu.
183
Hh
h
SUBSTANTIVU Letra H nia naran. SIN.
ag
haas
SUBSTANTIVU Ai-hun aas ida neeb
f fuan kinur, midar loos no
been barak.
NARAN BOTNIKU: Mangifera indica
haat
NUMERL Nmeru ida-neeb tuir
tolu no uluk-ba lima, hakerek
ka marka ho sinl 4 (algarizmu
indu-rabe) ka IV (algarizmu
romanu).
haatnulu
NUMERL Nmeru ida-neeb tuir
tolunulu-resin-sia no uluk-ba
haatnulu-resin-ida, hakerek ka
marka ho sinl 40 (algarizmu
indu-rabe) ka XL (algarizmu
romanu).
EZ. Nia oras nee tinan haatnulu
ona.
hababan
VERBU Tau baban, taka kuak iha
hena ho hena-rohan ida.
SUBSTANTI VU Hahalok hababan
nian.
habadak
VERBU Halo sai badak.
EZ. Atu habadak diskursu nee,
hau sei hatoo deit pontu
importante sira.
SUBSTANTIVU Hahalok ka efeitu
habadak nian. SIN. abreviatura
habai
VERBU Tau iha loron atu sai manas
ka maran.
EZ. Turista sira gosta habai an iha
tasi-ibun.
habain
SUBSTANTIVU Hahalok habain nian.
habali
VERBU 1. Bali ka trata tomak hotu
moras ruma.
2. (arti figuradu) Rezolve
(problema ida) ho tratamentu
natoon ruma. SIN. remedeia
habali-belek
ADJETIVU Neeb ita bele habali.
SIN. remediavel
habalin
SUBSTANTI VU Hahalok, dalan ka
fuan habali nian. SIN. remdiu
habalu
VERBU Fahe ba parte rua
ketaketak.
EZ. Sira habalu tiha paun nee
molok f ba labarik sira.
habalun
SUBSTANTIVU Hahalok habalu nian.
habanati
VERBU Prepara, forma ka halo tuir
banati. SIN. modela
habandu
VERBU Bandu nuudar lei ofisil,
bandu iha rain tomak. SI N.
proskreve
habandun
SUBSTANTI VU Hahalok habandu
nian. SIN. proskrisaun
ADJETIVU Neeb governu ka
autoridade ruma habandu tiha
ona.
habanit
VERBU Mann ema nia atensaun,
interese ka domin ho ita-nia
kualidade ruma, n.e. isin-furak,
intelijnsia, koalia kmiku nst.
SIN. enkanta, faxina
184
SUBSTANTIVU Hahalok habanit nian.
SIN. enkantu, faxniu
habarak
VERBU Halo sai barak. SIN.
multiplika
SUBSTANTIVU Hahalok nian. SI N.
multiplikasaun
habarani
VERBU F aten-barani, neon-boot,
motivasaun ka korajen ba ema
ida.
EZ. Ita tenke habarani labarik sira
atu hatoo hahusuk kona-ba buat
sira neeb susar.
habaruk
VERBU Halo sai baruk.
EZ. Feriadu barak bele habaruk
ema.
SUBSTANTIVU Hahalok habaruk nian.
habasar
VERBU Hamriik ka hela ema barak
rabat malu hanesan iha basar
ka merkadu.
EZ. Sira lao-habasar iha lurn.
habasuk
V E R B U Halo sai basuk ka
barabarak.
SUBSTANTI VU Hahalok habasuk
nian.
habatak
VERBU Hadalan bee tama ba batak
ida.
SUBSTANTIVU Hahalok habatak nian.
habau
VERBU 1. Halo sai dodok.
2. Halo sai aat liu, halo pir.
SIN. piora
habaun
SUBSTANTIVU Hahalok habau nian.
SIN. (2) piora
habedok
VERBU 1. Halo atu bedok, halo atu
sai hosi nia dalan baibain nian.
SIN. habees
2. Naok fundus ka osan boot
hodi hadalan fali ba fatin seluk.
SIN. dezvia
SUBSTANTI VU Hahalok habedok
nian.
SIN. (1) habees; (2) dezviu
habee ms habeen
VERBU Halo sai nabeen.
habeer
VERBU Halo sai kabeer ka nabilan,
porezemplu kose rai ho lilin ka
hamoos sapatu.
SUBSTANTIVU Hahalok habeer nian.
habeik
VERBU 1. Halo sai beik.
2. Halo ka trata hanesan beik.
EZ. Keta habeik labarik sira tanba
hahalok nee bele hamoe sira.
SUBSTANTIVU Hahalok habeik nian.
habekan
VERBU 1 . Halo sai bekan ka
mamuk. SIN. hamamuk
2. (arti figuradu) Halo atu la
konsege, halo atu la hetan
susesu ka rezultadu diak. SIN.
frustra
SUBSTANTI VU Hahalok habekan
nian.
S I N . (1) hamamuk; (2)
frustrasaun
habelak
VERBU Halo sai belak ka kabelak.
SUBSTANTIVU Hahalok habelak nian.
habelar
VERBU Halo sai belar.
SUBSTANTIVU Hahalok habelar nian.
habele
V E R B U 1. Halo posivel. S I N .
posibilita
2. Halo atu ema ida hetan
abilidade ka kapasidade hodi
halo buat ruma. SIN. kapasita,
abilita
EZ. Edukasaun habele joven sira
atu hetan serbisu diak.
185
habelen
SUBSTANTIVU Hahalok habele nian.
habelit
VERBU Halo atu belit, halo sai
belit.
SUBSTANTIVU Hahalok habelit
nian.
habelu
VERBU Halo sai belun.
EZ. Nia gosta habelu ema neeb
nia foin hasoru.
habesik
VERBU Halo sai besik; halo atu
hakbesik, f leet atubele
hakbesik.
EZ. Ita tenke habesik meza nee ba
ida seluk atu labele iha espasu
barak.
habetek ms habetik
VERBU 1. Halo sai betek.
2. (arti figuradu: habetek neon)
Halo biln, halo atu sente
konfuzaun. SIN. konfunde
SUBSTANTIVU Hahalok habetek nian.
SIN. (2) konfuzaun
habiban
VERBU Halo atu biban, f leet ka
oportunidade ba. SIN. haleet
EZ. Isin-kole habiban sala barak.
habidu
VERBU Habosok ema ida hodi halo
nia halo tuir ita-nia planu aat
ruma, hanesan halo boneka ida
dansa. SIN. manipula
EZ. Iha tinan 1999 governu
indonziu habidu Timoroan barak
atu halo sira apoia kauza
autonomia nian.
habidun
SUBSTANTIVU Hahalok habetek nian.
SIN. manipulasaun
habiit
VERBU 1. F kbiit ka forsa.
EZ. Vitamina sira habiit ema nia
isin hodi f enerjia.
2. F kbiit ka autoridade atu
halo buat ruma.
EZ. Governu habiit fiskl sira atu
prende ema sira neeb buka atu
hatama droga ilegl mai ita-nia
rain.
SUBSTANTIVU Hahalok habiit nian.
habit
SUBSTANTIVU 1. Buat neeb ita uza
atu hametin sasn hanesan
roupa ka surat-tahan.
2. Sipu espsie ida neeb bele
loke no taka an.
VERBU 1. Hanehan too hametin.
2. Hametin sasn hanesan
roupa ka surat-tahan ba buat
ida.
habokar
VERBU Halo sai bokar.
SUBSTANTIVU Hahalok habokar nian.
habokon ms haboko
VERBU Halo sai bokon.
EZ. Molok kose meza, diak liu
haboko lai hena iha bee.
SUBSTANTIVU (habokon) Hahalok
habokon nian.
habokur
VERBU 1. Halo sai bokur.
2.Halo (rai) sai bokur hodi tau
estrume. SIN. fertiliza
SUBSTANTIVU Hahalok habokur
nian.
SIN. (2) fertilizasaun
habook
VERBU Halo atu book an ka duka,
hamos u dadukak ka
movimentu. SIN. ativa, motiva
SUBSTANTIVU Hahalok habook nian.
SIN. ativasaun, motivasaun
haboot
VERBU Halo sai boot. SIN. aumenta
SUBSTANTIVU 1. Hahalok haboot
nian.
186
2. Efeitu haboot nian. S I N.
aumentu
habosan
VERBU 1. Halo sai bosan.
2. Hatais too bosan ka sai tuan
tiha.
EZ. Sira habosan roupa nee tanba
sira hatais beibeik hodi halimar
iha udan-been.
SUBSTANTIVU Hahalok habosan
nian.
habosok
VERBU 1. Halo sai bosok. SIN.
hafalsu
2. Hatoo lia-bosok. SIN. bosok
3. Hateten laloos hodi dezvia
atensaun.
4. Hamaus labarik ho liafuan
mamar hodi halo dukur.
E Z . Aman-inan sira baibain
habosok sira-nia oan atu toba
sedu.
SUBSTANTIVU Hahalok habosok
nian.
habou
VERBU Tau ka hada hamutuk sai
aas tiha, halo sai bou ida.
EZ. Sira habou fatuk iha dalan atu
ema bele sosa.
habou
SUBSTANTIVU Hahalok habou nian.
SIN. akumulasaun
habuan
VERBU 1. Uza liafuan hodi
hamulak atu buat aat ruma
akontese ba ema ida.
EZ. Feto nee buan duni tanba nia
hakarak habuan katuas neeb la
gosta nia.
2. (arti figuradu) Halo ema atu
hanoin nafatin kona-ba buat
ruma too sai bulak. SIN. obseka
SUBSTANTIVU Hahalok habuan nian.
SIN. (2) obsesaun
E Z . Buatamak nee nia hanoin
kona-ba sai riku no naran-boot sai
hanesan habuan ida.
ADJETIVU Neeb ema ruma ka
buat ruma habuan tiha ona. SIN.
(2) obsekadu
habuar
VERBU Halo sai kabuar.
SUBSTANTIVU Hahalok
habuar nian.
habubu
VERBU 1. Halo sai bubu.
EZ. Nia mak habubu hau-nia ulun
tanba tuku makaas liu.
2. Haboot hodi huu ba laran ka
hatama r.
habubu-belek
ADJETIVU Neeb ita bele habubu.
SIN. insuflavel
E Z . Kama borraxa ida-nee
habubu-belek hanesan balaun.
habubun
SUBSTANTIVU Hahalok habubu nian.
habulak
VERBU Halo sai bulak.
SUBSTANTIVU Hahalok halo
bulak nian.
habun (lia-)
SUBSTANTIVU Dalen austronziku
ida, atu hanesan lia-tetun
maib ho arkazmu balu,
neeb ema koalia iha rai-
Kribas no Bariki.
haburas
VERBU 1. Halo sai buras.
EZ. Udan neeb monu loroloron
haburas rai nee.
2. (arti figuradu) Halo sai riku.
SIN. hariku
3. (arti figuradu) Halo atu lao
ba oin ka sai diak liu. SIN.
dezenvolve
SUBSTANTIVU Hahalok haburas nian.
SIN. (3) dezenvolvimentu
187
habuur
VERBU Book halo lahakmatek. SIN.
hakmerak
2. (arti figuradu) inkomoda
SUBSTANTIVU Hahalok habuur nian.
SIN. distrbiu, hakmerak
hada
VERBU Tau buat ida iha buat seluk
ida nia leten halodidiak too
aas.
EZ. Sira hada fatuk haleu sira-nia
kintl.
hadadi
VERBU 1. Rai osan hodi la fakar ka
gasta. SIN. poupa
2. Rai ka tau matan ba buat
ruma neeb ita gosta no lakohi
lakon.
hadadin
SUBSTANTIVU Hahalok hadadi nian.
SIN. (1) poupansa
hadaet
VERBU Halo atu (moras) daet. SIN.
tranzmite
EZ. Lalar no susuk hadaet moras
barak.
hadak
SUBSTANTIVU Fatin kabelak hosi au
ho ain haat neeb baibain ema
uza atu tuur ka toba iha leten;
dalaruma ms uza atu habai ka
tau sasn iha leten.
hadalan
VERBU Haruka ka halo lao tuir
dalan. SIN. kanaliza
SUBSTANTIVU Hahalok hadalan nian.
SIN. kanalizasaun
hadame
VERBU 1. F dame ka ps.
2. Halo atu simu malu filafali.
hadamen
SUBSTANTIVU Hahalok hadame nian.
hadaran
VERBU 1. Daran ho kuidadu, tau ka
hatuur iha fatin loloos.
2. Halo atu sai natoon ba buat
ruma. SIN. adapta
EZ. Ita bele hadaran livru ingls
nee ba eskola Timr hodi trads
ba lia-tetun.
SUBSTANTIVU Hahalok hadaran nian.
SIN. (2) adaptasaun
hadat
SUBSTANTI VU Lei lisan nian, lei
tradisionl.
hadata
VERBU Tau data, liuliu iha
dokumentui ida. SIN. data
hadatan
SUBSTANTIVU Hahalok hadata nian.
SIN. datasaun
hadato
VERBU Foti ba dato. SIN. nobilita
hadatok
VERBU Halo sai datok, halo sai
hanesan dato.
hadaton
SUBSTANTIVU Hahalok hadato nian.
SIN. nobilitasaun
hadau
VERBU 1. Hasai tiha hosi ema ida
buat neeb ninian.
2. Kaer hodi hela ho buat
neeb las ita nian. SIN. okupa
EZ. Durante funu ema barak hadau
ema seluk nia uma no rikusoin
sira seluk.
hadan
ADJETIVU Neeb ita hada tiha ona.
SUBSTANTIVU 1. Hada dala ida.
2. Buat neeb ita hada tiha
ona.
hadaun
SUBSTANTIVU Hahalok hadau nian.
SIN. okupasaun, sekuestru
hadedar
188
VERBU 1. Halo nakdedar.
2. Halo tauk ladiak. SIN.
terroriza
SUBSTANTIVU Hahalok hadedar nian.
hadeer
VERBU 1. Loke matan depoizde
deskansa ka toba tiha.
2. Sai hosi toba-fatin ka kuartu
depoizde toba tiha.
hadele ms hadelek
VERBU 1. Halo matan sai delek ba
nafatin, halo atu la bele haree
ona.
EZ. Iha moras balu neeb bele
hadelek ema.
2. Halo matan sai aat ba
tempu balu deit.
EZ. Ahi neeb lakan makaas bele
hadelek hau.
SUBSTANTIVU (hadelek) Hahalok
hadelek nian.
hadeni
V E R B U F orden. S I N . haruka,
komanda
hadera
VERBU Hasai buat ruma neeb ita
soi ka presiza, liuliu hahn ka
bee. SIN. priva
Hadera an katak la han ka
hemu, baibain tan motivu
relijiozu ka mdiku ruma.
hadera-an
ADJETIVU Neeb hadera an, neeb
la han ka la hemu.
SUBSTANTIVU Hahalok la han ka la
hemu nian. SI N. abstinnsia;
jejn
E Z . Ema barak halo hadera-an
nuudar preparasaun ba Pskua.
haderan
SUBSTANTIVU Hahalok hadera nian.
SIN. privasaun
hadesan
VERBU 1. Sunu tomak hotu hodi
halo sai ahi-kadesan deit.
2. Sunu isin-mate envezde
hakoi iha rai.
E Z . Budista sira hadesan ema
mate; sarani sira hakoi fali.
SUBSTANTI VU Hahalok hadesan
ni an. S I N . insinerasaun,
kremasaun
hadesi
VERBU 1. (Buat todan) tuur ka
latan iha leten.
2. Hanehan, ms ho sentidu
morl. SIN. oprime
hadesin
SUBSTANTIVU Hahalok hadesi nian.
SIN. (2) opresaun
hadia
VERBU 1. Halo sai prontu. SI N.
prepara, haprontu
EZ. Ema sei hadia fatin nee atu
simu bainaka hosi rai-liur.
2. Halo buat neeb aat sai
diak filafali. SIN. repara, hasoi
EZ. Hau buka ema atu hadia ami-
nia televizaun.
hadiak
VERBU Halo sai diak liu duk
baibain.
E Z . Populasaun tomak tenke
serbisu hamutuk atu hadia ita-
nia rain neeb daudaun nee iha
problema barak.
SUBSTANTIVU Hahalok hadiak nian.
hadian
1
VERBU 1. Halo sai dian.
2. (hadian rai) Hamoos no kuda
rai. SIN. kultiva
SUBSTANTIVU Hahalok hadian nian.
SIN. (1) hamaus; (2) kultivasaun
hadian
2
SUBSTANTIVU Hahalok hadia nian.
SIN. reparasaun, hasoin
hadiu
VERBU Hateke metimetin ba ema
ka buat ida. SIN. fihir
189
hadiun
SUBSTANTIVU Hahalok hadiu nian.
SIN. fafihir
hadole
VERBU 1. Halo atu lao ba oin,
hadook b; haruka b.
2. (hadol e l i a) Haruka
mensajen, tatoli lia. SIN.
komunika
hadolen
SUBSTANTI VU 1. Hahalok hadole
nian.
2. Hahalok hadole lia nian. SIN.
komunikasaun
hadomi
VERBU Sente domin ba ema ka
buat ida.
EZ. Atu la iha funu, ita ema tenke
hadomi malu.
hadomin
SUBSTANTIVU Hahalok hadomi nian.
SIN. domin
hadook
VERBU Tau iha fatin neeb dook;
haruka ba fatin dook. LIAFUAN-
SORUN: habesik
EZ. Kuidadu ho botir nee, diak liu
hadook tiha hosi labarik sira.
SUBSTANTIVU Hahalok hadook nian.
hadoor
VERBU 1. Halo sai door ka foer.
2. Hafoer meiu-ambiente,
liuliu bee ka r. SIN. polui
SUBSTANTIVU Hahalok hadoor nian.
SIN. poluisaun
hadudu
VERBU 1. Dudu ba oin.
2. Book ema ida atu halo buat
ruma.
E Z . Hau tauk koalia iha
sorumutu nee, maib hau-nia
kolega hadudu hau atu hatoo
hau-nia opiniaun.
3. Halo atu lao ba oin. SIN.
avansa, promove
4. Buka atu halo ema simu
buat ruma neeb ita gosta ka
hakarak faan. SIN. promove
hadudun
SUBSTANTIVU Hahalok hadudu nian.
SIN. (3,4) promosaun
haduka
VERBU Haseluk ka muda ba fatin
seluk. SIN. dezloka
hadukan
SUBSTANTIVU Hahalok haduka nian.
S I N . dezlokamentu,
dezlokasaun
hadulas
VERBU 1. Halo hodi lao haleu
buat ida.
2. Taka fatin hotu atu ema la
bele sai ka la husik sai.
EZ. Polsia hadulas tiha uma
neeb naok-teen nee hela b.
SUBSTANTIVU Hahalok hadulas nian.
A D V R B I U / P R E P O Z I S A U N H o
movimentu leuk ka sirkulr.
SIN. haleu
EZ. Sira duni naok-teen nee
hadulas foho.
haduni
VERBU Duni ba oin.
hadunin
SUBSTANTIVU Hahalok haduni nian.
SIN. propulsaun
haduu
VERBU Duu ka akuza lah prova
metin ida. SIN. alega
haduun
SUBSTANTIVU Hahalok hadulas nian.
SIN. alegasaun
hae
SUBSTANTIVU Duut espsie ida
neeb aas, ho tahan toos
neeb baibain ema uza atu
taka no didin uma.
hae
190
MATADAK KONTRASTIVU (iha tetun-terik
tasi-mane nian) Nee ida neeb.
SIN. maka, mak
EZ. Sira hae rona hau = Sira
maka rona hau.
hafahe
VERBU 1. Tau ketaketak tiha.
EZ. Funu tinan 1975 hafahe ema
barak.
2. Fahe sasn hodi f ba ema
ida-idak buat neeb ninian. SIN.
distribui
3. Hatama ba grupu ka
kategoria oioin. SIN. klasifika
hafahen
SUBSTANTIVU Hahalok hafahe nian.
S I N . (2) distribuisaun; (3)
klasifikasaun
hafalsu
VERBU Halo sai falsu. SIN. falsifika
hafalsun
SUBSTANTIVU Hahalok hafalsu nian.
SIN. falsifikasaun
hafanun
VERBU 1. Fanun ka book atu
hamosu reasaun ruma. SIN.
estimula
2. (arti figuradu) Halo sai buras.
SIN. haburas
SUBSTANTIVU Hahalok hafanun nian.
SIN. (1) estmulu
hafee ms hafeen
VERBU Hola feto ida sai hanesan
feen maib la tuir prosesu
hafolin-feto ka barlake.
SUBSTANTI VU (haf een) Hahal ok
hafee nian.
hafera
VERBU Halo sai nakfera ka rebenta
buat ida neeb tomak.
haferan
SUBSTANTIVU Hahalok hafera nian.
hafetu
VERBU Tebe ka halimar ho ain.
EZ. Ami futu manu rua atu sira
bele hafetu malu.
hafetu-malu
SUBSTANTIVU Jogu tebe-malu entre
manu neeb ema futu no buka
tebe kona ida seluk nia oin.
hafiar
VERBU Halo atu fiar, hamaus ema
neeb la fiar. SIN. konvense
EZ. Mestre hafiar hau katak hau
bele pasa ezame nee se hau
estuda makaas.
SUBSTANTIVU Hahalok ka efeitu
hafiar nian. SIN. konviksaun
hafila
VERBU 1. Halo atu fila, haruka fila
ba fati n dahul uk ni an,
porezemplu surat neeb la
too ka enderesu laloos.
2. Dulas hodi fila.
EZ. Mane ira hafila tiha karreta
neeb monu atu kondutr bele
sai.
hafilan
SUBSTANTIVU Hahalok hafila nian.
haf
VERBU F ka haruka ba fatin ida
buat neeb ema presiza, n.e.
ai-han, materil atu harii uma
nst. SIN. fornese
hafoin
ADVRBIU Iha tempu neeb tuir,
liutiha nee. SIN. tuirmai
E Z . Hau sei asina surat
importante nee, hafoin hau
dehan ba imi saida mak imi tenke
halo.
hafoli ms hafolin
VERBU 1. Hakotu folin.
EZ. Lalika hafolin resik sasn sira-
nee tanba ema sei la bele sosa.
2. Hakotu folin ba feto neeb
ita atu hola.
191
EZ. Hafoli feto molok atu hola nia
nee lisan tradisionl povu Timr
nian.
SUBSTANTI VU (hafolin) Hahal ok
hafoli nian.
hadasin
VERBU 1. Tau iha dasin atu tetu.
2. Husu ka buka-hatene buat
ida nia folin loloos. SIN. avalia
SUBSTANTIVU Hahalok hadasin nian.
SIN. avaliasaun
hafakar: haree fakar
hafodak
VERBU Halo atu hakfodak. SIN.
haridak
hafn
SUBSTANTIVU 1. Hahalok haf nian.
2. Buat neeb ita haf.
SIN. fornesimentu
haforsa ms haforte
VERBU Halo sai forte. SIN. hametin
EZ. Ita sei haforsa ita-nia unidade
atubele harii dame no justisa.
haforu
VERBU Husik atu sai hosi kakesik,
hadadur, obrigasaun ka kanetik
ruma, kore tiha hosi buat ida
neeb kaer hela ita, halo sai
livre. SIN. liberta
EZ. Timoroan mak haforu sira-nia
an rasik hosi kolonialista sira.
libertasaun SUBSTANTIVU;
SIN. haforun
haforun
SUBSTANTIVU Hahalok haforu nian.
SIN. libertasaun
hafoti
VERBU Foti ka hiit ba leten.
hafoun
VERBU 1. Halo foun filafali buat
ida.
2. Hadia buat neeb tuan ka
aat ona.
3. Halo filafali. SI N. haktenik,
repete
EZ. Governu rua nee foin hafoun
sira-nia akordu atu hasees
konflitu no funu.
SUBSTANTIVU Hahalok hafoun nian.
SIN. (1,2) renovasaun
hafreun
VERBU 1. Tau freun.
2. (arti figuradu) Hanetik ka
hapara.
SUBSTANTIVU Hahalok hafreun nian.
hafuda
VERBU F ba ema fuda ka aluga.
SIN. f-aluga
hafudan
SUBSTANTIVU Hahalok hafuda nian.
hafuhu
VERBU 1. Haree subasubar atu
hatene loloos saida mak
akontese.
EZ. Inimigu sira haruka sira-nia
ema atu hafuhu ami-nia atividade
sira; Iha rain balu polsia hafuhu
ema sira-nia telefone iha uma.
2. Subar hodi haree hosi fatin
ida.
EZ. Labarik sira hafuhu turista sira
neeb hariis hela iha pixina.
hafuhun
SUBSTANTIVU Hahalok hafuhu nian.
SIN. espionajen
hafuik ms hafui
VERBU Halo sai fuik.
EZ. Asu sira neeb hafuik an no
hela iha ai-laran sai siak
lahalimar.
hafukun ms hafuku
VERBU Prepara ka halo fukun,
nuudar ezemplu iha tali, fiu ka
kabas.
SUBSTANTI VU ( haf ukun) Hahalok
hafukun nian.
hafunan
192
VERBU Tau buat neeb funafunan
atu sai furak liutn. SIN. hafutar,
dekora
EZ. Bainhira ema riku sira prenda,
sira hafunan kadeli ho murak.
SUBSTANTIVU Hahalok hafunan nian.
SIN. hafutar, dekorasaun
hafutar
VERBU 1. Halo sai nobre ka liuraik.
SIN. nobilita
E Z . Harohan ho laran-moos
hafutar ita ema nia klamar.
2. Tau buat neeb funafunan
atu sai furak liutn. SIN.
hafunan, dekora
3. Hamoos hodi la iha tan foer.
SUBSTANTIVU Hahalok hafutar nian.
SIN. (2) dekorasaun
hahaas
VERBU Halo aas ka foti atu sai aas
tiha.
SUBSTANTIVU Hahalok hahaas nian.
hahaat
VERBU Halo aat. SIN. estraga
SUBSTANTIVU Hahalok hahaat nian.
SIN. halo-aat, estragu
hahabut
VERBU Tau abut; kuda hosi abut
kedas.
EZ.. Reza loroloron hahabut grasa
no matebek iha ita ema nia
klaran.
SUBSTANTIVU Hahalok hahabut nian.
hahaek
VERBU/SUBSTANTI VU ( Hahal ok )
hamnasa ho lian makaas no
naruk.
E Z . Labarik toman-aat neeb
hahaek beibeik.
hahakat
SUBSTANTIVU Hahalok hakat nian.
hahalas
VERBU Kuda ai-hun, alas ka ai-
laran iha rai ida neeb maran
no ai la iha ka ladn iha. SIN.
arboriza
SUBSTANTIVU Hahalok hahalas nian.
SIN. arborizasaun
hahalik
VERBU Halo sai halik. SIN. komplika
SUBSTANTI VU 1. Hahalok hahalik
nian. SIN. komplikasaun
2. Kualidade halik. S I N.
kompleksidade
hahalok
SUBSTANTIVU 1. Buat neeb ita
halo. SIN. asaun
E Z . -nia hahalok nee sei
hamosu problema barak.
2. Oins mak ita halo an. SIN.
komportamentu
E Z . Labarik sira neeb iha
hahalok diak mak sira neeb
hakarak rona aman-inan.
hahalok-aat
ADJETIVU Neeb iha hahalok la
diak ka la tuir moris baibain
nian.
EZ. Pesol neeb hahalok-aat la
serve atu hetan promosaun.
SUBST ANT I V U Kar akt er ka
komportamentu aat.
hahalok-diak
ADJETIVU Neeb iha hahalok diak
ka tuir moris baibain nian.
SUBST ANT I V U Kar akt er ka
komportamentu diak.
hahn
SUBSTANTIVU Buat sira neeb ema,
animl ka buat-moris bele han
atu hetan nafatin isin-diak no
la mate. SIN. ai-han, alimentu
EZ. Ita-nia maluk barak mak terus
tanba hahn la iha.
hahanak
SUBSTANTIVU Hahalok hana nian.
hahata
VERBU Halo atu sai atan; hasai
ema nia faforuk ka liberdade.
193
EZ.. Diabu buka nafatin atu hahata
ita ema hodi dada ita ba aat.
hahatan
SUBSTANTIVU 1. Hahalok hahata
nian.
2. Estadu ka kondisaun. SIN.
eskravidaun
hahean
SUBSTANTIVU Hahalok hean nian.
hahein
SUBSTANTIVU Hahalok ka tempu
hein nian.
haheker
VERBU 1. Tuu musan ka kontas ba
tali hodi halo eker ka morteen.
2. (arti figuradu) Tau hamutuk
buat oioin tuir orden be diak;
atu forma tatomak ida. SIN.
kompoin
SUBSTANTIVU Hahalok haheker nian.
SIN. kompozisaun
hahelak
SUBSTANTIVU Hahalok ka tempu
hela nian. SIN. estadia
hahelik
SUBSTANTIVU Hahalok heli nian.
hahemuk
SUBSTANTIVU 1. Hahalok hemu nian.
2. Lkidu neeb ita hemu. SIN.
hemun, bebida
hahesik
SUBSTANTIVU Hahalok hesi nian. SIN.
diresaun
hahesuk
SUBSTANTIVU Hahalok hesuk nian.
SIN. afirmasaun, deklarasaun
hahetok
SUBSTANTIVU Hahalok hetok nian.
SIN. persistnsia
haheuk
VERBU 1. Halo atu heuk ka haleuk
an.
2. F forma ba.
EZ.. Artista haheuk figura lafaek
nian ho jesu.
SUBSTANTIVU 1. Hahalok heuk nian.
2. Hahalok haheuk nian.
hahida
VERBU 1. Halo sai ida deit. SIN.
unifika
E Z . Hahida partidu barak iha
governu ida nia laran bele ajuda
rezolve tensaun poltika.
2. Hatama knananuk ida ba ai-
knanoik ida neeb ema haktuir
hela. SIN. hahidar
hahidak
SUBSTANTIVU Kondisaun sai ka hela
ida deit, la ketaketak ona.
SIN. unidade
E Z . Timr hetan independnsia
tanba hahidak neeb makaas
liu.
hahidan
SUBSTANTIVU Hahalok hahida nian.
SIN. (1) unifikasaun
hahidar: haree hahida
hahii
VERBU Koalia diak kona-ba ema
ida hodi foti nia. SI N. gaba,
louva
EZ. Ita presiza hatene hahii ema
bainhira sira halo buat diak.
hahii-bosok
VERBU/SUBSTANTIVU (Hahalok) gaba
ho laran-makerek.
hahiin
SUBSTANTIVU Hahalok hahii nian.
SIN. louvr
Hahiin Divinu nee orasaun
sira neeb amlulik sira tenke
reza loroloron aleinde santa
misa, nakfahe ba matinas,
laudes, vsperas, kompletas
nst.
hahikar
SUBSTANTIVU Hahalok hikar nian.
194
hahikuk
SUBSTANTIVU Hahalok hiku nian.
hahilas
VERBU 1. Halo buat ida ka ema ida
nia ilas ka imajen.
2. Haree took, n.e. iha mehi.
SIN. imajina
SUBSTANTIVU Hahalok hahilas nian.
SIN. (2) imajinasaun
hahilik
SUBSTANTIVU Hahalok hili nian. SIN.
eleisaun
hahira
VERBU Hatudu ka kalkula hira. SIN.
kuantifika
hahirak
SUBSTANTIVU Sasn ka ema hira
loos. SIN. kuantidade
hahirus
VERBU Halo atu sai hirus.
hahoa ms hahoan
VERBU Hahoris balada oan ida.
SUBSTANTI VU (hahoan) Hahalok
hahoa nian.
hahobok
VERBU Halo atu hobok ka ansi.
hahodik
SUBSTANTIVU Hahalok hodi nian. SIN.
lalorik
hahoek
SUBSTANTIVU Hahalok hoe nian. SIN.
tateek
hahohok
SUBSTANTIVU Hahalok oho nian. SIN.
asasniu
hahoin
VERBU 1. Dudu ba oin; halo atu
lao ba oin. SIN. avansa
2. Hatoo ideia ka planu ruma.
SIN. propoin, sujere
EZ. Nia hahoin atu ami hamaluk
nia ba estdiu.
SUBSTANTIVU Hanoin ida neeb ita
hahoin. SIN. proposta, sujestaun
hahoir
SUBSTANTIVU Hahalok hoir nian. SIN.
salvasaun
hahois
VERBU 1. Sisi matak buat ruma
neeb ita hakarak.
2. Aproveita ema seluk atu
hetan buat ruma neeb ita
kaan. SIN. esplora
SUBSTANTIVU Hahalok hahois nian.
SIN. estorsaun
hahokos
VERBU Hela ka nakfati iha okos.
hahokuk
SUBSTANTIVU Hahalok hoku nian.
haholak
SUBSTANTIVU Hahalok hola nian.
hahoman
SUBSTANTIVU Hahalok homan nian.
hahopuk
SUBSTANTIVU Hahalok hopu nian.
SIN. galope
hahoris
VERBU 1. Tuur ahi ba ema ka
balada.
2. Hamosu ka kria.
SUBSTANTIVU Hahalok hahoris nian.
hahotas
VERBU Haketak fatin ka tempu ho
leet ida. SIN. haleet
SUBSTANTI VU Hahalok ka efeitu
hahotas nian. SIN. intervalu
hah
VERBU Halao parte dahuluk, halo
badadaun. SIN. komesa
EZ. Sira foin hah harii kapela foun
ida iha tasi-ibun.
hahuhik
SUBSTANTIVU Hahalok hihi nian. SIN.
rekrutamentu
hahukun
195
VERBU Hamonu kastigu ba ema
ida krime neeb nia halo. SIN.
kondena
SUBSTANTIVU Hahalok hahukun
nian.
SIN. kondenasaun
hahn
VERBU Hatuur buat nia hun,
komesa harii ka tau baze. SIN.
funda
SUBSTANTIVU Hahalok hahn nian.
SIN. fundasaun
hahurat
VERBU 1. Siik hodi fihir urat.
2. (arti luan) Siik kona-ba lia
ruma, ka kona-ba futuru. SIN.
profetiza
SUBSTANTIVU Hahalok hahurat nian.
SIN. profesia, sasiik
hahusar
VERBU Halibur-haloot iha fatin ida
deit. SIN. konsentra
SUBSTANTIVU Hahalok hahusar nian.
SIN. konsentrasaun
hahusik
SUBSTANTIVU Hahalok husik nian.
hahusuk
SUBSTANTIVU 1. Hahalok husu nian.
2. Liafuan husu nian. SIN. lia-
husu, pergunta
3. Buat neeb ita hatoo ho
intensaun atu hetan fali nia
hatn. SIN. pedidu
EZ. Ami iha hahusuk balu atu
hatoo ba diretr kona-ba asuntu
oioin.
hai
SUBSTANTIVU Ikan espsie ida ho
isin mihis no belar no ikun
naruk no moruk. SIN. ikan-pari
NARAN SIENTFIKU: Dasyatis
Hait (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
Tasi-Antillas.
haitianu ~ haitiana f.
ADJETIVU Rai-Hait nian.
SUBSTANTIVU Ema Hait.
hakaas
VERBU 1. Uza forsa hodi hametin
uat sira atu halao atividade
ida.
2. Uza forsa morl ka podr
atu halo ema ida halo buat
ruma. SIN. obriga
EZ. Soldadu sira hakaas ami atu
f hahn ba sira maski ami
hamlaha.
Hakaas an katak halo esforsu.
SUBSTANTIVU Hahalok hakaas nian.
SIN. obrigasaun
hakaat
VERBU 1. Hatete aat, dehan aat.
2. Tolok ho liafuan aat.
SUBSTANTIVU Hahalok hakaat nian.
SIN. (1) kalnia, hatete-aat
hakahik
VERBU Hanetik ka hapara ho
liafuan. SIN. bandu
SUBSTANTIVU Hahalok hakahik nian.
SIN. bandun
hakaik: haree hakait
hakail
VERBU 1. Kait ho kail.
2. Soe kail ba tasi ka bee-lihun
ho iska atu ikan bele han.
EZ. Sira gosta hakail ikan iha tasi.
SUBSTANTIVU Hahalok hakail nian.
hakait
VERBU Hola nuudar kamarua ka
feto-kait.
SUBSTANTIVU Hahalok hakait nian.
SIN. konkubinatu
hakait ms hakaik
VERBU 1. Bobar ka haleu fila-fila
too metin.
2. Kait didiak, halo korrente.
3. Hatama ba fafutuk ka
relasaun ho. SIN. relasiona
196
EZ. Favr ida hakait tiha tali nia
rohan ba pregu nee.
hakalma
VERBU Halo sai kalma, halo
hakmatek. SIN. hamatek
hakalman
SUBSTANTIVU Hahalok hakalma
nian.
ADJETIVU Neeb ita hakalma tiha
ona.
hakane ms hakanek
VERBU 1. Hamosu kanek, halo aat
fziku ruma.
EZ. Kuidadu! bele hakanek an
ho botir neeb.
2. (arti figuradu) Halo atu sente
laran-kanek. SIN. ofende
SUBSTANTI VU (hakanek) Hahalok
hakanek nian. SIN. (2) ofensa
hakarak
VERBU Hatudu laran-prontu,
laletak ka interese ba buat
ruma, ka atu halo buat ruma.
EZ. Ita hakarak serbisu hamutuk
atu hametin kooperasaun.
SUBSTANTIVU 1. Hahalok hakarak
nian.
2. Buat neeb ita hakarak. SIN.
hakaran
hakarak-hatene
ADJETIVU Neeb iha hakarak
makaas atu hatene kona-ba
buat ida. SIN. kuriozu
EZ. Ema hakarak-hatene deit mak
bele sai matenek.
SUBSTANTIVU Hakarak makaas atu
hatene buat i da. S I N .
kuriozidade
hakarak-haree
VERBU Neeb hakarak makaas
atu haree buat ida. SIN. kuriozu
SUBSTANTIVU Hakarak makaas atu
haree buat ida. SIN. kuriozu
hakaran
SUBSTANTIVU 1. Sentimentu ka kbiit
hakaran nian.
EZ. Ita ema sei hakruuk ba Nai
Maromak Nia hakaran.
2. Buat neeb ita hakarak
akontese.
Hakaran foruk katak faforuk ka
liberdade neeb Maromak f ba
ita ema atu hili buat neeb ita
hakarak, maski bele buat aat. SIN.
livre-arbtriu
hakat
VERBU Foti ain hodi lao ba oin.
EZ. Nia hakat dala lima atubele
too iha meza neeb.
SUBSTANTIVU 1. Hakat dala ida.
2. (arti figuradu) Buat neeb
ema ida hola atu halao buat
ida. SIN. pasu
EZ. Iha hakat tolu bainhira tein
etu: 1. hili foos; 2. fase foos no 3.
tau foos ba sanan.
hakbasar
VERBU 1. Faan iha fatin barak
liuhosi sistema komersil
modernu. SIN. komersializa
EZ. Ami atu habasar produtu foun
nee iha rai-Austrlia.
2. (arti negativu) Halo ema ida
atu f an ba ema seluk
aproveita, liuliu ho dalan
seksul. SIN. prostituta
EZ. Iha tempu funu nian feto balu
hakbasar an atubele mann
moris.
SUBSTANTIVU Hahalok ka atividade
habasar ni an. S I N . (2)
komersializasaun
hakbata
VERBU F nuudar bata ka rasaun.
SIN. rasiona
hakbatan
SUBSTANTIVU Hahalok hakbata nian.
LIAFUAN-SORUN: rasionamentu
hakbaur
197
VERBU Halo sai kabaur. S I N.
ibridiza
SUBSTANTIVU Hahalok hakbaur nian.
LIAFUAN-SORUN: ibridizasaun
hakbesik
VERBU 1. Hakat ba besik.
2. Mai besik.
EZ. Nia hakbesik ami atu rona ami-
nia koalia.
SUBSTANTI VU Hahalok hakbesik
nian.
hakbiban
VERBU 1. Uza hodi hetan kadiak
ka vantajen hosi buat ruma;
hasai proveitu; lukra ho buat
ruma. SIN. aproveita
EZ. Diak liu imi hakbiban tempu
livre hotu-hotu ba estuda.
2. (ho sentidu negativu) Hetan
vantajen ka lukru hosi ema
seluk nia esforsu ka serbisu atu
ita lalika hakaas an. SIN.
esplora
SUBSTANTI VU Hahalok hakbiban
nian.
hakbokon
VERBU Habokon uitoan deit.
SUBSTANTI VU Hahalok hakbokon
nian.
hakbones
VERBU 1. Soe lia.
2. Koalia ho ironia. SIN. ironiza
SUBSTANTI VU Hahalok hakbiban
nian.
hakbuan
VERBU Halo an hanesan ema
buan.
SUBSTANTI VU Hahalok hakbuan
nian.
hakdaek
VERBU Halo sai kadaek ka tuir
fatin. SIN. arruma
SUBSTANTI VU Hahalok hakdaek
nian. LIAFUAN-SORUN: arrumasaun
hakdalan
VERBU Tuir dalan ba too-fatin,
halo viajen; lemo rai. SIN. viaja
SUBSTANTI VU Hahalok hakdalan
nian. LIAFUAN-SORUN: viajen
hakdalan-lulik
SUBSTANTIVU Hakdalan ka viajen ba
fatin santu ida atu harohan ka
halo penitnsia. LIAFUAN-SORUN:
peregrinasaun
E Z . Tinan kotuk ami halo
hakdalan-lulik ida ba Ftima iha
rai-Portugl.
hakdauk
VERBU Tama ho beran ba fatin
ruma hodi estraga ka naok
sasn.
SUBSTANTI VU Hahalok hakdauk
nian. SIN. inkursaun
hakdook ms hakdoo
VERBU 1. Sees an ba dook.
2. Dada an fila hodi halo
distnsia ida hosi ema seluk ka
buat ida.
SUBSTANTI VU Hahalok hakdook
nian.
hakerek
VERBU Kaer lapis, lapizeira ka
kaneta, selae uza mkina
hakerek ni an hanesan
komputadr hodi tui ka marka
letra sira iha surat-tahan, ekrn
ka buat ida nia leten.
EZ. Jornalista sira hakerek buat
barak kona-ba problema Kleet
Timr nian.
SUBSTANTIVU 1. Tuin ka risku
neeb reprezenta letra oioin
neeb ema halo iha surat-
tahan ka buat ida nia leten
atubele f arti ka sentidu ida.
2. Informasaun ruma neeb ita
hatoo liuhosi hakerek, n.e.
surat, lista, artigu, livru nst.
hakerek-nain
SUBSTANTI VU 1. Ema neeb
hakerek.
198
2. Ema neeb hili hakerek
nuudar nia moris ka profisaun.
SIN. eskritr
3. Ema neeb hakerek tiha ona
livru ida ka oioin. SIN. autr
haketak ms haketa
VERBU 1. Tau sees hosi malu, tau
ketaketak tiha.
2. Hafahe tiha.
3. Hadook kosok-oan hosi
susun bainhira bele han ona.
EZ. Inan barak haketa sira-nia oan
bainhira too fulan neen.
SUBSTANTIVU Hahalok ka estadu
haketatk nian. SIN. separasaun
haketan
SUBSTANTIVU Hahalok ka estadu
haketak nian.
SIN. haketak, separasaun
hakfakar
VERBU Fakar ka halakon leet buat
ruma. LIAFUAN-SORUN: desperdisa
SUBSTANTI VU Hahalok hakfakar
nian. SIN. desperdsiu
hakfiar
VERBU 1. F ka tau fiar iha ema
ida. SIN. konfia
EZ. Hau hakfiar knaar nee ba
atu halao durante hau-nia viajen
ba rai-liur
2. Sente laran-metin (ba). SIN.
konfia
EZ. Ami hakfiar advogadu nee
tanba ema laran-moos.
SUBSTANTIVU Hahalok hakfiar nian.
SIN. konfiansa, laran-metin
hakfihir
VERBU Haree filafali buat ruma
neeb halo ka hakerek tiha
ona atu nunee la bele iha sala;
hadia filafali atu sai loos liu.
S I N . haree fali, haree-lehat,
revee
SUBSTANTIVU Hahalok hakfihir nian.
SIN. revizaun
hakfodak
VERBU 1. Haksoit uitoan ka hetan
xoke kiik tan buat ida neeb
mosu derrepente deit. SIN.
hakridak
2. Sente laran-lafiar tanba
eventu ida, loke ibun hela tan
buat foun ka labaibain ruma.
SIN. admira
EZ. Nia hakfodak tanba haree
karreta xoke motr ida.
SUBSTANTIVU Hahalok hakfodak
ni an. S I N . (1) xoke; (2)
admirasaun
hakfoer
VERBU Halo aat ka estraga buat
ida neeb moos ka santu. SIN.
profana
EZ. Ema sira neeb hakfoer fatin
lulik hanesan uma-kreda ka rate
soi kastigu boot lahalimar.
SUBSTANTIVU Hahalok hakfoer nian.
SIN. profanasaun
hakfoli ms hakfolik
VERBU Bobar hena liuliu tais-mane
haleu knotak too kelen-hun,
hafoin hikar kruzada hosi
kelen-leet.
EZ. Tempu uluk avn sira gosta liu
hakfoli maib agora ema gosta liu
hatais roupa.
SUBSTANTIVU Hahalok hakfoli nian.
hakfoun
VERBU Hatama buat ka elementu
foun ruma, haseluk ka muda
sasn tuan ka baibain nian. SIN.
inova
EZ. Ambispu suspende tiha ona
amlulik ida neeb hatama
hakfoun oioin ba liturjia lah
lisensa hosi Roma.
SUBSTANTIVU Hahalok hakfoun nian.
SIN. inovasaun
hakfudik
VERBU Halo an hanesan la hatene,
la haree ka la sente tiha.
199
SIN. finje.
EZ. Sira lalika hakfudik katak sira
moras tanba hau hatene sira
lakohi serbisu.
SUBSTANTIVU Hahalok ka efeitu
hakfudik nian. SIN. fiksaun
hakfuik
VERBU/SUBSTANTIVU (Halo) lian hosi
ibun-tutun neeb halo kloot
hodi husik anin sai, nuudar
ezemplu bainhira bolu animl
ka ema ida.
EZ . Hakfuik ema nee hahalok
ladiak ida.
hakiak
VERBU 1. Tau matan hodi haree
too boot ba hanesan ita-nia
oan ka nain rasik.
EZ. Famlia Soares nee hakiak
Duarte bainhira nia sei kiik hela.
2. Tau matan ba balada sira
neeb iha uma hosi sira moris
too boot.
SUBSTANTIVU Hahalok hakiak nian.
hakiduk
VERBU 1. Hakat ba kotuk.
2. Dada an. SIN. retira
EZ. Forsa inimigu nian hakiduk
tiha tanba la hatene atu b loos
neeb iha ai-laran fuik.
SUBSTANTIVU Hahalok hakiduk nian.
SIN. (2) retirada
hakiik
VERBU 1. Halo sai kiik tiha.
EZ. Sira hakiik tiha livru nee nia
tamau.
2. Halo sai menus. SIN.
hamenus, diminui
EZ. Keta hakiik nia hakarak atu
kontra adversriu neeb iha isin
bokar.
SUBSTANTIVU Hahalok hakiik nian.
SIN. (2) hamenus, diminuisaun
hakilar
VERBU/SUBSTANTIVU (Hasai) lian
makaas hodi bolu atu ema
bele rona.
EZ. Nia hakilar tanba haree lafaek
toba hela iha dalan klaran.
hakiuk
VERBU Halo sai kiuk ka la bele
kous; la bele iha jerasaun. SIN.
esteriliza
SUBSTANTIVU Hahalok hakiuk nian.
SIN. esterilizasaun
haklaan
VERBU Lao tasi, halo viajen ho r.
EZ. Malae-mutin sira haklaan mai
Timr iha skulu da-16 hodi ai-
kameli.
SUBSTANTIVU 1. Hahalok haklaan
nian.
2. Viajen ho r. SIN. kruzeiru
haklaek
VERBU Dehan lae, heli lia. SIN. nega
EZ. Ministru haklaek katak governu
atu hasai taxa nee.
SUBSTANTIVU Hahalok haklaek nian.
SIN. negasaun
haklahat
VERBU Halo buat ka ema ruma
tama ba asuntu; halo ema atu
tama klaran. S I N . envolve,
implika
EZ. Tan sira haklahat hau iha
prosesu nee, hau ms tenke
hatn iha tribunl.
SUBSTANTIVU Hahalok haklahat
nian.
SIN. envolvimentu, implikasaun
haklake
VERBU 1. Hatoo ho momoos no
nei nei k atu ema bel e
komprende didiak. SIN. esplika,
esklarese
2. Hatoo esplikasaun kona-ba
evanjellu ka lia-loos relijiozu ba
ema fiar la tuir, liuliu iha uma-
kreda. SIN. prega
2
200
EZ. Malae-mutin sira mai Timr
tinan 450 liub atu haklake fiar
sarani.
haklaken
SUBSTANTIVU 1. Hahalok haklake
ni an. SI N. es pl i kas aun,
esklaresimentu
2. Hahalok haklake kona-ba
fiar. SIN. pregasaun
3. Liafuan sira ka testu haklake
relijiozu nian. SI N. sermaun,
omilia
haklalin
VERBU Troka malu.
SUBSTANTIVU Hahalok haklalin nian.
haklamar
VERBU Hanoin klean kona-ba buat
ruma. SIN. medita
SUBSTANTIVU Hahalok haklamar
nian. SIN. meditasaun
haklaran
VERBU Tama klaran.
SUBSTANTIVU Hahalok tama klaran
ni an. S I N . tama-klaran,
mediasaun
haklatar
VERBU Tau iha orden, halatar ka
hakadak tuir orden ka ljika.
SIN. arranja, organiza
SUBSTANTIVU Hahalok haklatar nian.
SIN. (2) arranju, organizasaun
haklees
VERBU Lees tun-sae, lees tomak
hotu.
EZ. Lafaek siak neeb haklees
tiha ema ida neeb b hariis
besik nia horik-fatin.
SUBSTANTIVU Hahalok haklees nian.
hakleet
VERBU Hela ka nakfati iha fatin rua
ka iha okaziaun rua nia leet.
haklerek
V E R B U Husi k hel a, husi k
mesamesak. SIN. abandona
SUBSTANTIVU Hahalok haklerek
nian.
SIN. abandonu
haklete
VERBU 1. Hela ka nakfati iha leten.
2. Sae ba leten.
hakleu
VERBU 1. Haleuk an.
2. (arti figuradu) La bele serbisu
ona tanba isin-fraku ka moras.
hakleuk
VERBU 1. Lao haleu.
2. Halo kleuk. SIN. haleuk
3. (Feto) sente moras bainhira
atu tuur ahi.
SUBSTANTIVU Hahalok ka estadu
hakleu nian.
hakleun
SUBSTANTIVU Hahalok ka estadu
hakleu nian.
haklibur
VERBU Halibur malu, mai hamutuk
iha fatin ida.
SUBSTANTIVU Hahalok haklolok
nian.
haklisuk
VERBU Halo ka serbisu lisuk.
SUBSTANTIVU Hahalok haklisuk nian.
SIN. parseria
hakliur
VERBU Hela ka nakfati iha liur.
haklolok
VERBU F lia loos, f esperansa, f
fiar katak sei halo tuir loloos
duni. SIN. promete, garante
SUBSTANTIVU Hahalok haklolok
nian. SIN. promesa, garantia
hakloot
VERBU Halo sai kloot.
SUBSTANTIVU Hahalok hakloot nian.
201
haklorek
VERBU Hesuk ka dehan sai, la
buka atu taka ka subar. SIN.
deklara, profesa
EZ. Ami-nia kolega foin haklorek
katak nia lakohi sai kandidatu ba
eleisaun.
SUBSTANTIVU Hahalok haklorek
ni an. S I N . deklarasaun,
profisaun
haklubuk
VERBU Halo aat ka estraga hodi
lubu ka tesi sai isin-balun ida.
SIN. mutila
SUBSTANTIVU Hahalok haklubuk
nian. SIN. mutilasaun
haklulik
VERBU F tomak ba. SIN. dedika
EZ. Ambispu haklulik tiha kapela
foun nee ba Santa Katarina;
Sarani sira haklulik loron-
domi ngu ba harohan no
deskansa.
SUBSTANTIVU Hahalok haklulik nian.
SIN. dedikasaun
hakmaan
VERBU 1. Sente i si n-kmaan
depoizde moras.
2. Simu atu halo buat ruma.
EZ. Hau hakmaan atu lao ho imi.
3. Halo sai kmaan. SIN. hamaan
SUBSTANTIVU Hahalok hakmaan
nian.
hakmahan ms hakmaha
VERBU Hela ka deskansa ka hela
ba tempu badak deit bainhira
halo viajen ka halai hosi perigu
ruma.
SUBSTANTIVU 1. Hahalok hakmahan
nian.
2. Fatin hakmahan nian. SIN.
hakmahan-fatin, azilu
hakmahan-fatin
SUBSTANTIVU Fatin hakmahan nian.
SIN. azilu
hakmaluk
VERBU Sai maluk ba. SIN. dulur
EZ. Diak liu imi la hakmaluk ho
labarik nakar nee tanba nia bele
dada imi ba aat.
SUBSTANTIVU Hahalok hakmaluk
nian. SIN. dadulur, asosiasaun
hakmatek
VERBU 1. Hela metin ho kalma ka
iha dame, la book an.
2. Hela nonook; la halo kauza.
E Z . Maski situasaun aat, sira
hakmatek hela.
ADJETIVU Neeb hakmatek. SIN.
kalma, sosegadu
SUBSTANTIVU 1. Hahalok hakmatek
nian. SIN. kalma
2. Estadu hakmatek nian. SIN.
kalma, dame, ps
hakmeak
VERBU Halo sai kr-meak ka
kameak. SIN. hameak
hakmerak
VERBU 1. Halo sai kmerak, book
halo lahakmatek. SIN. habuur
2. (arti figuradu) inkomoda
SUBSTANTIVU Hahalok hakmerak
nian. SIN. distrbiu, habuur
hakmulik
VERBU La hatama ka la inklui. SIN.
omite
EZ. Komisaun hakmulik tiha
Simaun nia naran iha lista, tanba
nee nia hirus loos.
SUBSTANTIVU Hahalok hakmulik
nian. SIN. omisaun
hakmumu ms hakmumuk
VERBU Fase ibun ka kakorok ho
bee ka lkidu neeb tau iha
ibun laran no halo tarutu
hanesan bee nafurin maib la
tolan.
SUBSTANTIVU Hahalok hakmumu
nian.
hakmutis
202
VERBU Halo sai kamutis.
SUBSTANTIVU Hahalok hakmutis
nian.
haknasak
VERBU Halo knasak; halo ema
kontente no hamnasa. SIN.
diverte
SUBSTANTIVU Hahalok ka atividade
h a k n a s a k n i a n . SIN.
divertimentu
hakneak ms haknean
SUBSTANTIVU Hahalok hakneak
nian.
VERBU Tuku tuur ka silu ain hodi
hatuur isin-lolon too ain-tuur
kona rai.
SUBSTANTIVU Hahalok hakneak
nian.
haknesan
V E RBU Halo sai hanesan. SIN.
asimila
EZ. Iha tempu kolonil Portugs
sira hakaas an atu haknesan
kultura Timr ba sira-nia kultura.
SUBSTANTIVU Hahalok ka programa
haknesan nian. SIN. asimilasaun
haknoa
VERBU 1. Sadere ba.
2. (arti figuradu) Kesi hela ba
buat ruma ka ema ruma tanba
la bele hamriik mesak. SIN.
depende
EZ. Ami haknoa ba apoiu governu
nian atubele halao ami-nia
projetu.
haknoak
ADJETIVU Neeb haknoa. SIN.
dependente
haknoan
SUBSTANTIVU Hahalok haknoa nian.
SIN. (2) dependnsia
haknoan-laek
SUBSTANTIVU Kualidade lahaknoak.
SIN. independnsia
haknoik
VERBU F konsellu. SIN. akonsella
SUBSTANTIVU Konsellu.
hakoak: haree hakohak
hakohak
VERBU/SUBSTANTIVU (Hahalok) tau
liman haleu ema ida hodi kaer
nia rabat ba ita-nia isin. SI N.
hafula
E Z . Labarik neeb atu monu:
lailais, hakohak nia metimetin!
hakoi
VERBU 1. Tau mate-isin iha rai-
kuak, hafoin taka ho rai. SIN.
taman
EZ. Sira hakoi tiha sira-nia aman
iha Baukau.
2. Subar buat ida iha rai laran.
E Z . Sira hakoi osan-mean atu
inimigu la bele foti.
hakoin
SUBSTANTIVU Hahalok hakoi nian.
SIN. hakoi-mate, enterru
ADJETIVU Neeb ema hakoi tiha
ona.
hakole
VERBU 1. Halo sai kole.
EZ. Se haruka ema nee sobu
filafali tenda nee, sei hakole
deit nia.
2. Book too hirus ka la bele
deskansa. SIN. xateia
hakolen
SUBSTANTIVU Hahalok hakole nian.
hakonu
VERBU Halo sai nakonu. SIN. enxe
hakonun
SUBSTANTIVU Hahalok hakonu nian.
hakore
VERBU Halo atu namkore, halo atu
la metin ona. SIN. relaxa
E Z . Bainhira sosiedade hakore
dixiplina, ema barak fila ba aat.
203
hakoren
SUBSTANTIVU Hahalok hakore nian.
LIAFUAN-SORUN: relaxamentu
hakotu
VERBU 1. Hapara ka teri netik buat
ida neeb lao daudaun.
EZ. Funu hakotu ami-nia relasaun
ho kolega indonziu sira.
2. Selu hotu, nuudar ezemplu
konta, tusan, nst.
3. Kotu lia, halo desizaun. SIN.
deside
EZ. Sira hakotu atu fila ba sira-
nia rain.
hakotun
SUBSTANTIVU 1. Hahalok hakotu
nian.
2. Lia neeb ita hakotu tiha
ona. SIN. desizaun, lia-kotun
hakribi ms hakribit
VERBU La gosta ka odi makaas
tanba foer, dois, laran-dodok
nst.
EZ. Doutr sira la hakribit ema-
moras maski kanek makaas no
foer.
SUBSTANTIVU (hakribit) Hahalok ka
atitude hakribi nian.
hakribin
SUBSTANTIVU Hahalok hakribi nian.
hakridak
VERBU Haksoit uitoan ka hetan
xoke kiik tan buat ida neeb
mosu derrepente deit. SIN.
hakfodak
SUBSTANTIVU Hahalok hakridak
nian.
hakroat
VERBU Halo sai kroat. SIN. haroat
SUBSTANTIVU Hahalok hakroat nian.
hakrobuk
VERBU Hal i bur mal u barak
hamutuk, sai krobuk.
EZ. Uvas-fuan moris hakrobuk.
SUBSTANTIVU Hahalok hakrobuk
nian.
hakruuk
VERBU Silu ita-nia isin-lolon tanba
atu hiit buat ida ka lao iha
buat badak ida nia okos.
EZ. Ema aas tenke hakruuk
bainhira tama uma atu nia ulun la
kona odamatan-kain.
SUBSTANTIVU Hahalok hakruuk
nian.
haksahik
VERBU 1. Hetan sahin ka balun
ida.
2. Fahe lisuk.
SUBSTANTIVU Hahalok haksahik
nian.
haksalak
VERBU 1. Haree sala, komprende
sala. SIN. konfunde
2. Halo ain ka liman-ruin sai
naksalak. SIN. dezloka
SUBSTANTIVU Hahalok haksalak
nian.
S I N . (1) k o n f u z a u n ; (2)
dezlokamentu
haksesudr
ADJETIVU Neeb haksesuk lailais
ka hamosu haksesuk.
EZ. Ema neeb haksesudr sei la
hetan maluk barak.
SUBSTANTI VU Ema neeb gosta
haksesuk.
haksesuk
VERBU/SUBSTANTIVU 1. (Hahalok) tetu
lia kona-ba buat ruma. SI N.
diskute
2. Diskute la para no buka atu
mann ka buka loos deit. SIN.
halolon lia
haksiak
VERBU 1. Hatoo liafuan ho
makaas no hirus, liuliu ba ema
ida neeb halo sala ka aat
ruma.
204
2. Hakilar hodi siak. SIN. tarata
SUBSTANTIVU Hahalok haksiak nian.
haksoit
VERBU/SUBSTANTIVU (Hahalok) hiit
ain hodi dudu an ba oin la kona
rai.
EZ. Taibere haksoit atu kuu haas
maib la konsege.
haksolok
ADJETIVU 1. Neeb nakonu ho
solok. SIN. ksolok
2. Neeb sente satisfeitu. SIN.
kontente
VERBU Sente solok ka satisfasaun.
EZ. Labarik sira haksolok tanba
hetan prezente Natl nian hosi
aman-inan.
SUBSTANTIVU Hahalok haksolok
nian.
haksumik
VERBU Subar an, lakohi hatudu
oin.
EZ. Estudante balu haksumi an atu
mestre la bolu sira ba kuadru.
SUBSTANTIVU Hahalok haksumik
nian. SIN. sasubar
haktamak
VERBU Tama klaran ka mete
bainhira ita la halo parte iha
buat ida.
EZ. Bertu haktamak deit maski
problema nee las ninian.
SUBSTANTIVU Hahalok haktamak
nian. SIN. interfernsia
haktanis
VERBU Sente tan situasaun ladn
diak ka aat ruma. SIN. lamenta
SUBSTANTIVU Hahalok haktanisnian.
SIN. lamentu
haktebes
VERBU 1. Hatebes didiak.
2. Haklake ka esplika ho
momoos liafuan ida nia arti ka
buat ida nia limite sira. SIN.
define
EZ. S mak bele haktebes liafuan
nee nia arti?
SUBSTANTIVU Hahalok haktebes
nian. SIN. definisaun
haktenik
VERBU Dehan ka halo filafali tan.
SIN. repete
EZ. Favr ida bele haktenik
nmeru nee atu hau bele
hakerek tiha.
SUBSTANTIVU Hahalok haktenik
nian. SIN. repetisaun
ADVRBIU Halo filafali deit ka
repete.
EZ. Nia husu haktenik tanba nia
susar atu komprende esplikasaun
nee.
hakterus
VERBU Tahan ho, pasinsia ho,
aguenta. SIN. tolera
ADJETIVU Neeb hakterus ka
aguenta. SIN. pasiente
SUBSTANTIVU Hahalok hakterus
nian.
SIN. pasinsia, tolerasaun
haktolan
VERBU (Substnsia ida) simu been
ruma hanesan hemu ka susu
tiha. SIN. absorve
2. (arti figuradu) Simu ka tolan
influnsia ruma.
SUBSTANTI VU Hahalok haktolan
nian. SIN. absorsaun
haktuas
VERBU (Katuas, juis nst.) tuur iha
oin hodi tesi lia ruma ka tuir
serimnia. SIN. prezide
EZ. Juis ida-neeb mak haktuas
iha prosesu nee?
SUBSTANTIVU Hahalok haktuas nian.
SIN. prezidnsia
haktuir
VERBU Hatoo halo tuir buat
neeb ita rona ka ema ruma
dehan. SIN. konta
205
EZ. Sira haktuir buat neeb xefe
hatete tiha ba sira.
SUBSTANTIVU Hahalok haktuir nian.
PREPOZISAUN Hodi halo tuir. SIN.
konforme
haktulak
VERBU Sai tiha ba fatin ruma hodi
hela dook ba tempu balu.
ADJETIVU Neeb haktulak. SIN.
auzente
SUBSTANTIVU Hahalok ka estadu
haktulak nian. SIN. auznsia
hakusuk
VERBU 1. Husu didiak.
2. Husu-l i ti k hodi buka
informasaun ka loke lia-loos.
SIN. interroga
EZ. Polsia seidauk hakusuk sasin-
nain sira.
SUBSTANTIVU Hahalok hakusuk
nian. SIN. interrogatriu
halai
VERBU 1. Hakat lailais no makaas.
2. Sees ka hakdook lailais hosi
fatin ruma. SIN. teku
3. (arti figuradu) Sees hosi
responsabilidade ida.
EZ. Nia halai hosi uma tanba nia
ap baku nia loroloron.
halain
SUBSTANTIVU 1. Hahalok halai nian.
2. Distnsia ka diresaun halai
nian. SIN. kursu
halais
VERBU Halo atu lailais, halo sai
lais.
SIN. aselera
E Z . Imi tenke halais imi-nia
serbisu tanba oras atu besik too
ona.
SUBSTANTIVU Hahalok halais nian.
SIN. aselerasaun
halai-taru
SUBSTANTIVU/VERBU ( Hal ai i ha)
kompetisaun ida atu determina
s mak lais liu.
EZ. Ema gosta halai-taru kuda iha
rai-Suai.
halakon
VERBU 1. Halo atu lakon ka la iha
ona.
2. Halo atu sai mohu.
E Z . Ami halakon nehek ho ai-
moruk atu la bele hobur masin-
midar.
3. Hasai ka kasu (ukun-fuan ka
lei). SIN. abole
4. Halo aat tiha. SIN. estraga
5. Soe leet buat ida neeb
serve ka fol i n-boot. SIN.
hakfakar, desperdisa
6. La aproveita didiak,
por ezempl u t empu ka
oportunidade ida.
SUBSTANTIVU Hahalok ka efeitu
halakon nian.
halanu
VERBU 1. Halo sai lanu tanba
hemu tua.
2. Halo sai lanu tanba hemu ai-
moruk.
halanun
SUBSTANTIVU Hahalok ka efeitu
hal anu ni an. S I N . (2)
intoksikasaun
halao
VERBU 1. Lao tuir.
EZ. Asuain sira halao liurai nee.
2. Halo buat ruma atu lao ka
funsiona.
EZ. S mak halao projetu nee?
3. Halo atu lao ba oin ka halo
progresu. SIN. promove, avansa
EZ. Halao povu nia kadiak maka
governu nia knaar mahuluk.
4. Husik tempu liu hodi halo
buat ruma.
206
EZ. Sarani sira halao kuarezma
hodi hadera an no halo
penitnsia.
halaon
SUBSTANTIVU Hahalok halao nian.
SIN. (2) ezekusaun, realizasaun;
(3) promosaun
halarek
VERBU 1. Halo sai klarek.
2. Kee sai balun ida.
3. (arti figuradu) Hasai balun
ida.
EZ. Ho dolar atus rua nee ami
bele halarek ami-nia tusan.
SUBSTANTIVU Hahalok halarek nian.
halatar
VERBU Tau iha latar ka lia. SIN.
hakadak
SUBSTANTIVU Hahalok halatar nian.
SIN. hakadak
haleet
VERBU 1. Haketak fatin ka tempu
ho leet ida.
2. Rezerva ka husik hela tempu
ruma.
EZ. tenke haleet hela loron ida
atubele serbisu iha uma.
3. F leet ka oportunidade ba.
SIN. habiban
SUBSTANTIVU Hahalok haleet nian.
halekar
VERBU 1. Husik nakloke, n.e. biti
ka kolxaun ida.
2. Kari ba fatifatin.
3. Hatoo avizu, annsiu,
programa ka atividade ida ba
fatifatin.
SUBSTANTIVU Hahalok halekar nian.
SIN. (3) difuzaun
halele
VERBU 1. Halo atu namlele.
2. Duni sai.
halelen
SUBSTANTIVU Hahalok halele nian.
halelir
VERBU Hatudu laran-susar no
hanoin ba susar neeb
akontese, porezemplu mate.
SIN. lamenta, haktanis
SUBSTANTIVU Hahalok halelir nian.
SIN. lamentu
halena
VERBU Fila hodi hatoba ka hatuur
loloos fali, nuudar ezemplu
kopu, liman, nst.
haleno
VERBU Hatudu buat ida, hanesan
iha lalenok. SIN. reflete
E Z . Uma-lulik haleno ita-nia
kultura no fiar loloos.
halenon
SUBSTANTIVU Hahalok haleno nian.
SIN. reflesaun
halerik
VERBU/SUBSTANTIVU (Hahalok) dada
iis hodi hatudu laran-baruk atu
halao buat ida.
2. (Hahalok) hatoo ita-nia
laran-baruk, dehan katak ita la
kontente.
EZ. Ema neeb halerik demais sei
susar atu serbisu hamutuk iha
grupu.
halerikdr
SUBSTANTIVU Ema neeb halerik
lailais ka beibeik.
haletak
VERBU Halo atu hanoin ka hakarak
hatene kona-ba buat ruma. SIN.
interesa, preokupa
haleu
VERBU 1. B, mai ka hela iha sorin
hotu-hotu.
2. Halo leun ka srkulu ida atu
buat ruma hela iha laran ka la
bele sai, taka iha sorisorin
hotu.
EZ. Milsia sira haleu uma-kreda
no buka atu oho refujiadu sira.
207
ADVRBIU Ho movimentu leuk ka
sirkulr. SIN. haleu
PREPOZISAUN Iha sorisorin hotu.
E Z . Labarik sira hananu haleu
meza.
haleun
SUBSTANTI VU 1. Hahalok haleu
nian.
2. Fatin hotu-hotu neeb
haleur
VERBU 1. Halo sai kleur.
2. Dada oras atubele kleur tan.
EZ. Bainhira ekipa ida nia pontu
liu ona, jogadr sira buka haleur
hodi pasa bola iha deit sira-nia
rea.
SUBSTANTIVU Hahalok haleur nian.
SIN. atrazu
hali
VERBU 1. Dulas haleu.
2. Dulas bainhira homan buat
ida hosi akadiru, tali-tahan,
nst.
SUBSTANTIVU Ai-hun tahan kiik
neeb dala barak liu iha hun
boot no abut tabele iha nia hun
ka sanak sira. Ema balu han
hali nia dikin neeb bele halo
ms ba modo.
NARAN BOTNIKU: Ficus benjamina
halibur
VERBU Lori hodi tau ka rai
hamutuk.
E Z . Proku halibur sarani sira
atubele kumprimentu ambispu.
SUBSTANTIVU Hahalok halibur nian.
SIN. reuniaun
halihu ms halihun
VERBU Halo atu nalihun.
SUBSTANTIVU (halihun) Hahalok
halihu nian.
haliis
VERBU 1. Sadere ka tun ba sorin
ida; hamriik kleuk ka loloos.
SIN. nakliis
EZ. Tanba rai nee haliis makaas,
karreta neeb liu bele baku-fila.
2. Hakbesik baibain ba hahalok
ruma.
EZ. Mestre nee haliis ba tarata
alunu sira bainhira sira la
komprende.
SUBSTANTIVU Hahalok ka kondisaun
haliis nian. SI N. inklinasaun,
tendnsia, nakliis
halik
ADJETIVU 1. Neeb ita hali tiha
ona.
2. Neeb susar atu komprende
ka trata tanba iha elementu ka
aspetu barak. SIN. kompleksu,
komplikadu
halimar
VERBU 1. Halao atividade neeb
las sriu maib atu haksolok
deit; halao pasatempu ida.
2. Halao desportu ruma. SIN.
joga
3. Hela no la halo buat ida
sriu.
EZ. Tempu uluk, feto sira halimar
deit iha uma maib agora sira
ms bele sai funsionriu iha fatin
barak.
SUBSTANTIVU Hahalok halimar nian.
SIN. (2,3) jogu
haliras
VERBU F hanoin ka ideia ba ema
atu halo buat foun ruma, liuliu
obra artstika. SIN. inspira
EZ. Rai-ilas furak rai-Timr haliras
artista barak.
SUBSTANTIVU Hahalok hamehi nian.
SIN. inspirasaun
haliri
VERBU 1. = halirin
2. Halo atu sente kmodu.
3. Halo festa hodi hanoin hikas
okaziaun espesil ruma neeb
akontese tempu uluk. SIN.
selebra, festeja
208
halirin
VERBU Halo sai malirin ka fresku.
SUBSTANTI VU 1. Hahalok halirin
nian.
2. Hahalok haliri nian. SIN.
festa, selebrasaun
haliur
VERBU 1. Hasai ba liur. SIN.
elimina
EZ. Sira haliur ema nain-haat
hosi kandidatu nain-hitu neeb
sei simu bolsa-estudu.
2. Soe foer neeb iha kabun
laran liuhosi kidun. SIN. tee
SUBSTANTIVU Hahalok haliur nian.
SIN. eliminasaun
halo
VERBU 1. Halao ka hamosu buat
ida.
2. Harii estrutura ida, n.e.
ponte, uma, nst.
3. Hotu (tempu ruma).
EZ. Lakleur halo tinan ida ba ita-
nia independnsia.
halo-aat
ADJETIVU Neeb halo ka hamosu
aat.
SUBSTANTIVU Hahalok halo aat ka
estraga nian. SIN. hahaat
halodidiak
ADVRBIU Ho modu didiak.
EZ. Botir vidru nee, favr Ita falun
dididiak.
haloke
VERBU 1. Loke buat ida neeb
kleur ona taka ka subar hela.
SIN. deskobre
2. F sai informasaun ida
neeb kleur ona subar. SIN.
revela
haloken
SUBSTANTIVU Hahalok haloke nian
ka buat neeb ita haloke. SIN.
deskoberta; revelasaun
Li vru Hal oken Ni an (ka
Apokalipse) nee livru dahikus
iha Bblia nia naran.
haloko
V E R B U F sai no halekar
informasaun kona-ba buat ida
nia kualidade diak ka folin
boot. SIN. promove
halokon SUBSTANTIVU; SIN.
promosaun
halolo
VERBU 1. Tau loos, lolo ba oin.
2. Hatoo, halo atu ema simu.
3. (arti figuradu) F ka husik ba
jerasaun ka dalas foun.
EZ. Ita hadomi lisan sira neeb
beiala sira halolo mai ita.
halolon
1
SUBSTANTIVU 1. Hahalok halolo
nian.
2. Fatin neeb ita halolo buat
ruma b. SIN. diresaun
EZ. Sira halai ba halolon tasi ka
foho nian?
halolon
2
VERBU (halolon lia) Buka l i a,
haksesuk malu ho.
SUBSTANTIVU Hahalok halolon nian.
halonuus
ADVRBIU Liafuan ida neeb ita
uza hodi husu esplikasaun ka
maneira. SIN. oins
EZ. Halonuus mak bele halai
hosi inimigu sira-nee?
haloos
VERBU 1. Dada loloos, n.e. tali ida.
2. Hadia buat ida neeb sala
ka la loos. SIN. korrije, hasoi
EZ. Sira haloos tiha ona ezbosu
neeb ami atu hatama aban.
SUBSTANTIVU Hahalok haloos nian.
SIN. (2) korresaun, hasoin
haloot
VERBU 1. Halo sai kloot tiha. SIN.
hakloot
209
2. Rai ka tau halodidiak,
porezemplu roupa ka sasn.
3. Prepara sasn atu lori hodi
hatama ba pasta, mala nst.
SUBSTANTIVU Hahalok haloot nian.
halorek
V E RBU Halo atu sai klaru ka
malorek, hatudu ho momoos,
la subar; hasai dvida ka laran-
rua. SIN. klarifika
E Z . Ami husu ba ministra atu
klarifika uitoan situasaun halik
nee.
SUBSTANTIVU Hahalok halorek nian.
SIN. klarifikasaun
halosu
VERBU 1. Halo atu naklosu sai.
2. (arti figuradu) F nfaze ka
importnsia boot ba buat
ruma. SIN. enfatiza, friza
2
halosun
SUBSTANTIVU Hahalok haklalir nian.
SIN. (2) nfaze
halo-tinan
SUBSTANTIVU Selebrasaun ba tinan.
SIN. aniversriu
haluan ms haluak
VERBU Halo sai luan tiha.
E Z . Soldadu japons sira mak
ajuda haluan dalan iha zona rai-
klaran nian.
SUBSTANTIVU Hahalok haluan nian.
haluha
VERBU La hanoin-hetan buat ida ka
ida neeb akontese.
EZ. Keta haluha hatama roupa iha
uma bainhira udan atu sira la
bokon.
haluli
VERBU 1. Hatoo katak ema la bele
halo buat ruma. SI N. bandu,
hakahik
EZ. Sira haluli ema neeb hakarak
ba halo toos iha ai-laran.
2. La han ka hemu tan motivu
relijiozu.
EZ. Iha kuarezma ita haluli naan.
3. Bandu hodi la hakbesik mai
ita, hapara fafutuk ka relasaun
ho.
EZ. Famlia Ornai no Belo haluli
malu tanba hirus malu kleur ona.
halulik
VERBU Halo sai lulik. SIN. santifika
SUBSTANTIVU Hahalok halulik nian.
SIN. santifikasaun
halulin
SUBSTANTIVU Hahalok haluli nian.
SIN. proibisaun, tab
hamaan
VERBU 1. Halo sai kmaan.
2. Hiit hodi adora.
EZ. Sarani sira hamaan Nai
Maromak iha prosisaun.
hamae
VERBU Halo atu mae ka sai boot.
SIN. haburas, dezenvolve
EZ. Governu iha planu atu hamae
indstria foun oioin iha rai-
Baukau.
hamaen
SUBSTANTIVU Hahalok ka efeitu
h a ma e n i a n . SIN.
dezenvolvimentu
hamahan
VERBU 1. F mahon, taka ho
mahon hodi satan manas ka
naroman.
fatin mahon hodi hela b.
2. F fatin ba ema hela ka
deskansa b. SIN. aloja
SUBSTANTIVU Hahalok hamahan
nian.
hamaluk
VERBU Lao ho, lao tuir. SIN.
akompaa
SUBSTANTIVU Hahalok hamaluk nian
hamamar
210
VERBU 1. Halo sai mamar.
2. Halo sai hakmatek bainhira
ema ida nervozu ka hirus hela.
3. Halo sai ladn forte ka
makaas.
EZ. Diak liu Ita hamamar artigu
nee atu labele ofende ema ida.
SUBSTANTIVU Hahalok hamamar
nian.
hamamuk
VERBU 1. Halo mamuk tiha, hasai
buat nia isin.
E Z . Ami hamamuk kaixa nee
tanba sei rai livru sira iha laran.
2. Husik hela-fatin.
EZ. Governu husu atu populasaun
hamamuk tiha uma sira neeb.
SUBSTANTI VU Hahalok hamamuk
nian.
hamanas
VERBU 1. Halo sai manas.
EZ. Sira hamanas bee atu f-hariis
beb.
2. (arti figuradu) Halo atu
situasaun sai sriu ka grave.
E Z . Militr sira-nia hahalok
hamanas situasaun iha vila
neeb.
SUBSTANTI VU Hahalok hamanas
nian.
hamaran ms hamara
VERBU Halo sai maran.
SUBSTANTI VU Hahalok hamaran
nian.
hamatak ms hamata
VERBU 1. Halo sai matak.
EZ. Udan hamatak rai iha fulan-
Dezembru.
2. (hamatak) Koalia laloos atu
ema seluk bele fiar hodi tuir.
Hamatak lia katak lohi ema
hodi la kumpre promesa ida
neeb ita halo tiha ona.
hamate
VERBU 1. Halo mate.
2. Hapara mkina ida neeb
lao.
3. Halakon (ahi).
EZ. Bombeiru sira fui bee hodi
hamate ahi-lakan iha toos
neeb.
hamatek
VERBU 1. Halo sai hakmatek tiha.
SIN. hakalma
EZ. Xefe ida tenke hatene hamatek
ninia pesol neeb sai nervozu.
2. Halo sai nonook tiha.
SUBSTANTI VU Hahalok hamatek
nian.
hamaten
SUBSTANTIVU Hahalok hamate nian.
hamaus
VERBU 1. Halo sai maus.
E Z . Hau-nia maluk hatene
hamaus balada fuik sira.
2. Uza liman hodi kose ka saar
ba ema ida nia isin ho neineik
no ho afeisaun. SIN. hameak
3. Habosok atubele hakmatek
ka toba, liuliu labarik.
4. F liafuan midar ba ema atu
halo nia tuir ita-nia hakarak no
fiar katak buat neeb ita
dehan nee loos. SIN. persuade
SUBSTANTIVU Hahalok hamaus nian.
SIN. (4) persuazaun
hamea: haree hamean
hameak
1
VERBU Hamaus hodi liman kose ka
saar ba isin-lolon liuliu ba
labarik sira. SIN. hamaus
EZ. Aman-inan sira gosta hameak
beb sira atu bele toba lailais.
SUBSTANTIVU Hahalok hameak nian.
hameak
2
VERBU 1. Hamosu besi-meak, taka
ho besi-meak.
EZ. Anin-tasi bele hameak besi.
2. Halo sai kr-meak ka
kameak. SIN. hakmeak
211
SUBSTANTIVU Hahalok hameak nian.
hamean ms hamea
VERBU Halo sai mean.
Hamean liman kat ak halao
violnsia hodi oho.
SUBSTANTIVU (hamean) Hahalok
hamean nian.
hameer
VERBU Halo sai meer hodi tau
maSIN.
SUBSTANTIVU Hahalok hameer nian.
hamehi
VERBU Haree took buat ruma. SIN.
imajina
hamehin
SUBSTANTIVU 1. Hahalok hamehi
nian. SIN. imajinasaun
2. Buat neeb ita hamehi ka
imajina maib la eziste. SIN.
iluzaun
hameik
VERBU Halo sai meik ka tutun
kroat.
EZ. Estudante sira hameik sira-nia
lapis atubele dezea didiak.
SUBSTANTIVU Hahalok hameik nian.
hameke
VERBU 1. Hateke ba, fihir didiak.
2. Kontrola ka tau matan ba
sira neeb serbisu iha fatin
ruma. SIN. superviziona
hameken
SUBSTANTIVU Hahalok hameke nian.
SIN. supervizaun
hameno
VERBU 1. Husu ka f instrusaun ba
ema atu halo buat ruma mai
ita.
2. F konsellu diak ka
importante ida ba ema ruma.
SIN. rekomenda
EZ. Doutr hameno nia atu han
barak.
3. Tatoli liafuan ka lia-menon
kona-ba lia importante ruma.
EZ. Favr ida hameno Maria atu
koalia ho Laura tanba lia nee
urjente uitoan.
4. Haruka tuir, liuliu sasn. SIN.
enkomenda
EZ. Hau-nia biin hameno sapatu
hosi Austrlia.
5. Husu atu prepara ka lori mai
ita buat ida neeb ita presiza.
SIN. rezerva
EZ. Ami hameno kuartu ida iha
otl ba ema nain-tolu; Ita
hameno tiha ona taksi ka
seidauk?
hamenon
SUBSTANTIVU Hahalok hameno nian.
SIN. (2) rekomendasaun; (4)
enkomenda; (5) rezerva
hamenus
VERBU Halo sai menus, uitoan ka
kuran. SIN. reds
E Z . Tanba ita serbisu oras 50
semana ida, diak liu ita hamenus
ba oras 40 deit.
SUBSTANTIVU Hahalok hameno nian.
SIN. redusaun
hamerak
VERBU Halo sai merak.
EZ. Susar atu buka buat ida iha
bee-lihun neeb labarik sira
hariis b no hamerak tiha.
SUBSTANTI VU Hahalok hamerak
nian.
hametan
VERBU Halo sai metan.
SUBSTANTI VU Hahalok hametan
nian.
hametin ms hameti
VERBU 1. Halo sai metin.
2. Halo atu hamriik loloos.
E Z . Ita tenke hametin unidade
nasionl atubele alkansa ho
dezenvolvimentu.
212
SUBSTANTI VU (hameti n) Hahalok
hametin nian.
hamidar
VERBU 1. Halo sai midar.
EZ. Ita hamidar hahn hodi tau
masin-midar.
2. Halo atu iha gostu, n.e. ai-
han neeb presiza masin no
buat selu tan.
SUBSTANTI VU Hahalok hamidar
nian.
hamihis
VERBU 1. Halo sai mihis.
2. Halo sai fraku ka lakon
forsa.
E Z . Invazr sira la konsege
hamihis ami-nia morl atu funu
hasoru sira.
3. Halo sai kabeer, nuudar
ezemplu ai ka besi neeb ema
tuku.
SUBSTANTIVU Hahalok hamihis nian.
hamiis
VERBU 1. Halo gostu lakon.
2. Hamenus buat aat ruma
(n.e. venenu ka mjika) nia
forsa.
SUBSTANTIVU Hahalok hamiis nian.
hamkadak
VERBU Halao ka haloos tuir regra
ka banati. SIN. regula
SUBSTANTIVU Hahalok hamkadak
nian. SIN. regulasaun
hamkona
VERBU Kona buat ida ka ema ida
hodi halo nia sai seluk uitoan
ka muda nia hahalok. SIN.
influensia, afeta
hamkonan
SUBSTANTIVU Hahalok hamkona
nian. SIN. influnsia
hamlaha
VERBU La iha ai-han, kuran hahn.
SUBSTANTIVU Hakarak atu han.
EZ. Populasaun mate barak iha
tinan 1975 tanba hamlaha.
hamnasa
VERBU/SUBSTANTI VU 1. (Hahalok)
halo tarutu neeb hatudu
laran-haksolok ka kontente ho
liafuan ka buat kmiku ruma.
2. (Hahalok) hatudu oin midar,
maib la halo tarutu ida.
E Z . Sira hamnasa tanba sira
mann iha jogu nee.
hamnasadr
SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Ema) neeb
hamnasa beibeik ka gosta
hamnasa. SIN. komikudr
hamoe
VERBU 1. Halo ema ida hetan ka
sente moe.
EZ. Estudante sira-nia hahalok aat
iha pbliku hamoe mestre sira.
2. Goza atu halo ema moe.
3. Hasai ema i da ni a
dignidade, hatn ho laran-aat,
halo trosa ka zombaria. SIN.
umilla
EZ. Soldadu romanu sira hamoe
Jezs hodi tau ai-tarak ba Nia
ulun.
hamoen
SUBSTANTIVU Hahalok hamoe nian.
SIN. (3) umillasaun
hamolik ms hamoli
VERBU 1. Halo sai molik.
2. Hamoos fatin ida hodi hasai
buat sira neeb iha laran.
EZ. Toos-nain sira sei hamolik rai
neeb molok kuda batar.
SUBSTANTI VU (hamol i k) Hahalok
hamolik nian.
hamonu
VERBU 1. Halo atu monu.
EZ. Keta hamonu botir nee tanba
bele nakfera.
2. F kastigu ka penl legl ba
ema ida.
213
EZ. Tribunl bele hamonu kastigu-
mate ba ema liman-raan.
hamonun
SUBSTANTIVU Hahalok hamonu nian.
hamonu-oan
SUBSTANTIVU Hahahlok hamonu
oan neeb seidauk moris no
mate iha kaukau ka oan-fatin
tan moras ka asidente ruma.
SINNIMU SIENTFIKU abortu naturl
hamoos
VERBU 1. Halo sai moos, hasai
foer.
2. Fase ka kose sai moos.
3. Lere toos atu hodi kuda ai-
horis.
SUBSTANTIVU Hahalok hamoos nian.
hamoos-ain
SUBSTANTIVU Biti kiik ida neeb ita
baibain hatuur iha odamatan
oin ba ema kose sira-nia ain-
tanen ka sapatu b atu labele
hafoer uma bainhira tama.
hamoos-nain
SUBSTANTIVU Ema neeb hamoos.
hamoras
VERBU Halo sai moras.
hamore
VERBU Halo atu lakon kr ka forsa
neineik-neineik; halo kr atu
more ka mohu.
hamoren
SUBSTANTIVU Hahalok hamore nian.
hamorin
VERBU Halo sai morin.
EZ. Feto sira gosta tau mina-morin
atu hamorin sira-nia isin-lolon.
SUBSTANTI VU Hahalok hamorin
nian.
hamoris
VERBU 1. Halo moris, n.e. ahi,
mkina, nst.
2. Halo atu lais.
EZ. Ami hamoris jogu atu halo
ekipa adversriu sai kole.
3. Halo haksolok ka rame.
E Z . Mzika neeb diak bele
hamoris festa.
hamoruk ms hamoru
VERBU 1. Halo sai moruk.
2. Tau venenu. SIN. hamorun
3. Halo bee ka r sai foer hotu.
SIN. polui, hadoor
SUBSTANTIVU (hamoruk) Hahalok
hamorin nian.
hamorun
VERBU 1. Halo sai morun, tau
venenu. SIN. haraso
2. Hahaat ka estraga ho
venenu.
SUBSTANTI VU Hahalok hamorun
nian.
SIN. intoksikasaun
hamosu
VERBU 1. Halo atu mosu.
2. Hatoo ka hatudu buat foun
ruma. SIN. kauza, kria
E Z . Ema balu hakarak hamosu
konflitu atu hanetik progresu
sosil.
3. Halo liuhosi hakat oioin. SIN.
prods, realiza
4. Halo liuhosi hakat oioin,
hafoin habarak tiha atubele
hafahe ka faan. SIN. prods
5. Imprime jornl ka livru atu
hafahe ka faan ba pbliku. SIN.
publika
hamosun
SUBSTANTIVU Hahalok hamosu nian.
S I N . (2) kr i asaun; (3)
produsaun, realizasaun; (4)
produsaun; (5) publikasaun
hamout
VERBU Halo atu tun ba bee okos
too mota-kidun ka tasi-kidun.
EZ. Malandru sira hamout vtima
mate-isin iha mota atu ema la
bele hatene katak sira mak oho.
214
SUBSTANTIVU Hahalok hamout nian.
hamriik
VERBU 1. Husik ain rua iha rai ho
pozisaun loloos; hela riik.
EZ. Sira hamriik iha baki leten atu
haree saida mak akontese iha
kampu laran.
2. Prepara an atu halo lisuk.
EZ. Povu hamriik tomak atu
manifesta hasoru governu nia
hahalok aat.
SUBSTANTIVU Hahalok ka pozisaun
hamriik nian.
hamrook
VERBU/SUBSTANTI VU (Kondisaun)
sente hakarak atu hemu.
hamseru
VERBU Halo tarutu makaas tanba
r hosi estmagu sai ho forsa
liuhosi kakorok-talin. SIN. arrota
EZ. Ema balun hamseru depoizde
han tiha, neeb kultura balu
konsidera malkriadu.
hamserun
SUBSTANTI VU Hahalok hamseru
nian; hamseru dala ida. SIN.
arrotu
hamsuhu
VERBU Dada iis lailais no makaas
liuhosi ibun.
EZ. Atleta sira hamsuhu tanba sira
foin halai kilmetru sanulu.
hamsuhun
SUBSTANTI VU Hahalok hamsuhu
nian.
hamtauk
VERBU 1. Tauk uitoan ka hakfodak
ho ema ka buat ida neeb
boot, forte ka diak liu ita.
EZ. Ita ema hamtauk Maromak
tanba nia mak halo buat hotu.
2. Hat udu respei t u ka
konsiderasaun ba ema ida ka
buat ida. SIN. respeita, hanai
EZ. Povu tomak hamtauk liurai
nee.
SUBSTANTI VU Hahalok hamtauk
nian. SIN. (2) respeitu, hanain
hamulak
VERBU 1. Hatoo liafuan lulik ba
beiala sira atu haraik rahun-
diak ka tulun ba ita.
E Z . Iha tempu uluk, molok b
funu, katuas sira hamulak atu
ema la hetan susar.
2. Husu Nai Maromak Nia
tulun. SIN. harohan, reza
SUBSTANTIVU Hahalok ka liafuan
hamulak nian. SIN. (2) harohan,
orasaun
hamutin
VERBU 1. Halo sai mutin.
2. Pinta ho tinta mutin.
3. Halo sai kamutis tanba tau
iha loron ka fase beibeik.
SUBSTANTIVU Hahalok hamutin nian.
hamutuk
VERBU Halibur malu.
ADVRBIU Sai ida deit ka la
ketaketak.
E Z . Refujiadu sira hotu sulan
hamutuk iha uma-kreda.
han
VERBU 1. Tau ai-han iha ibun,
hafoin nata no tolan.
2. Bele koa.
EZ. Tudik nee la han maski kadi
tiha ona.
hana
VERBU 1. Tuda kasoek ka misil ho
arma. SIN. tiru
2. Tiru rama-isin ho rama.
hanahas
VERBU Halo atu nahas, han ka uza
tomak. SIN. konsume
SUBSTANTI VU Hahalok hanahas
nian. SIN. konsumu
hanai
215
VERBU 1. Has ema ida neeb
boot ka Maromak nuudar
nai.
2. Serb ema ida hanesan nia
ita-nia nain.
3. Hatudu respeitu ba. SI N.
hamtauk, respeita
hanain
SUBSTANTIVU Hahalok hanai nian.
SIN. respeitu, onra
hanaran
VERBU F naran ba.
E Z . Ami hanaran ami-nia oan-
mane Natalsiu tanba moris iha
tempu Natl nian.
SUBSTANTIVU Hahalok hanaran nian.
hanaruk
VERBU Halo sai naruk. LI AFUAN-
SORUN: habadak
EZ. Ita tenke hanaruk tan saia nee
tanba nia badak liu.
SUBSTANTIVU Hahalok hanaruk nian.
han-dadeer
SUBSTANTIVU Ai-han neeb ita han
iha dadeer. SIN. matabixu
handr
ADJETIVU Neeb gosta han barak.
SUBSTANTIVU 1. Ema neeb han
barak.
2. Ema neeb hakarak han
diak deit.
hanehan ms haneha
VERBU 1. Uza buat ida atu tau ba
buat seluk nia leten hodi halo
todan.
EZ. Atu halo mkina lao tenke
hanehan botaun kiik ida-nee.
2. Halo opresaun ba ema,
grupu ka nasaun ida hodi hasai
nia liberdade. S I N . oprime,
persege
EZ. Rain riku sira lalika hanehan
nasaun kiik sira ho tusan.
SUBSTANTIVU (hanehan) Hahalok
hanehan nian. SI N. opresaun,
persegisaun
hanek
SUBSTANTIVU 1. Bikan halo hosi ai.
2. Serimnia animista nian
neeb matebian nia bikan
falun tiha ho biti hamutuk ho
sasn seluseluk matebian nian,
hafoin soe tiha.
haneras
VERBU Falun iha hena ka neras,
liuliu kosok-oan ka labarik sira.
SUBSTANTIVU Hahalok haneras nian.
haneruk
VERBU Hamanas isin hodi tuur ka
hamriik besik ahi.
E Z . Iha rai-malirin, ema barak
gosta haneruk ahi iha dadeer-
saan.
SUBSTANTIVU Hahalok haneruk nian.
han-fatin
SUBSTANTIVU 1. Fatin ida hodi tau
ai-han ba balada sira.
2. Kuartu neeb ema uza atu
han b. SIN. kehan-han
EZ. Han-fatin atuhodi han, las
atuhodi toba.
hani
VERBU 1. Kesi ho tali nia rohan.
2. (Meda) bobar ikun haleu ai-
sanak.
SUBSTANTIVU Sula ka lasu oin ida,
halo ho tali ida, neeb ema
uza atu kaer manu-fuik.
hanini
VERBU Halo sai meik ka tutun
kroat. SIN. hameik, hakroat
haninin
SUBSTANTIVU Hahalok hanini nian.
haninu
VERBU 1. Hateke ba sorin-sorin,
hodi haree sai da mak
akontese.
216
2. Hateke ba buat ruma ka
ema ruma iha tempu balu nia
laran. SIN. observa
haninun
SUBSTANTIVU Hahalok haninu nian.
SIN. (2) observasaun
han-kalan
SUBSTANTIVU Han iha tempu kalan.
SIN. jantr
han-meiudia
SUBSTANTIVU Hahn meiudia nian.
SIN. almosu
hanoin
VERBU 1. Uza kakutak hodi tetu
ideia ka problema ida.
2. Iha hareen ka opiniaun kona-
ba buat ruma.
SI N. Hau gosta proposta nee,
maib Ita-Boot hanoin oins
loos?
3. Sente laran-susar ba ema
ida. SIN. sadia
4. Iha ideia kona-ba ema ka
buat ida neeb iha ka
akontese tempu uluk. SI N.
hanoin-hetan
hanoin-hetan
VERBU Konsege hanoin buat
neeb mosu ka akontese tiha
ona; hanoin fali buat neeb
akontese iha tempu uluk.
EZ. Katuas balu sei hanoin-hetan
oins Japons sira hamonu
bomba iha Dili.
hanoin-hias ms hanoin-hikas
VERBU 1. Sente laran-kraik kona-
ba buat aat ruma neeb ita
halo tiha ona.
2. Hakarak atu fila ba dalan
loos liutiha sala. SIN. arrepende
hanoin-kloot
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Mentalidade)
neeb baibain haree buat sira
hosi aspetu ka parte ida deit.
SIN. neon-taka
EZ. Ema nee hanoin-kloot hela,
no kritika buat hotu neeb nia
bele la komprende.
hanoin-laek
ADJETIVU Neeb la hanoin molok
halo buat ruma no tan nee
sala beibeik. SIN. beik
hanoin-luan
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Mentalidade)
neeb baibain haree buat sira
hosi aspetu ka parte hotu-hotu.
hanook
VERBU Halo sai nonook, bandu atu
koalia.
EZ. Aman-inan sira iha tendnsia
atu hanook labarik sira bainhira
labarik sira husu.
SUBSTANTIVU Hahalok hanook nian.
hanorin
VERBU Halolon ka hatoo matenek,
informasaun ka jeitu ida.
EZ. Mestre neeb hanorin ami lia-
ingls nee ema neozelands.
SUBSTANTIVU 1. Hahalok hanorin
nian.
2. Hanoin neeb f ka hatoo
ba ema ida nuudar matenek.
SIN. doutrina
hanurak
VERBU 1. Halo sai nurak.
2. Halo sai hanesan foun fali.
SUBSTANTIVU Hahalok hanurak nian.
hanuus: haree halonuus
hapara
VERBU 1. Halo atu para, halo
hamriik metin iha fatin, halo
atu la bele book an tan.
EZ. Naok-teen sira hapara karreta
hodi tau ai-hun boot ida iha
dalan.
2. Halo atu labele akontese
tan.
E Z . Ita tenke hapara violnsia
domstika tanba nee hahalok
aat.
217
haprontu
VERBU Halo sai prontu. S I N.
prepara, hadia
haprontun
SUBSTANTI VU Hahalok ka efeitu
hapr ont un ni an. S I N .
reparasaun, hadian
haraan
VERBU 1. Halo raan sai ka suli.
2. Lees kulit. SIN. hakanek
Haraan matan katak la toba
kalan tomak.
harabat
VERBU Tau besik malu ka rabat
malu.
EZ. Favr harabat tiha meza nee
ba didin.
SUBSTANTIVU Hahalok harabat nian.
harahun ms harahu
VERBU Halo sai rahun ka ba
pedasuk.
EZ. Nia harahun botir nee hodi
kaer no tuda ba fatuk.
SUBSTANTIVU (harahun) Hahalok
harahun nian.
haraik
VERBU 1. Hatn ba rai; halo atu
hakruuk.
Haraik an katak komporta an
hodi hatudu respeitu ba ema
seluk.
EZ. Joven nee haraik an maski nia
hosi famlia boot no riku.
2. F bai nhi ra l a i ha
obrigasaun ida au f (baibain
refere ba Maromak, ema boot,
governu nst.).
EZ. Maromak haraik nia grasa ba
ema neeb serbisu leet ba kiak
sira; Governu Xins haraik osan
ba governu Timr nian hamutuk
dolar millaun sanulu.
haraik-an
ADJETIVU Neeb haraik an. SIN.
umilde; LIAFUAN-SORUN: foti-an
SUBSTANTI VU Hahalok neeb
hatudu respeitu. SIN. umildade
EZ. Haraik-an nee karakterstika
ida neeb poltiku no ukun-nain
sira tenke iha.
harame
VERBU 1. Halo sai rame.
EZ. Klosan sira mak bele harame
festa ida tanba sira iha enerjia atu
dansa lapara.
2. Halo sai moris, f enerjia.
SIN. hamoris
haramen
SUBSTANTIVU Hahalok harame nian.
haraso
VERBU F morun ka venenu atu
halo moras ka oho. SI N. f-
venenu
harason
SUBSTANTIVU Hahalok haraso nian.
SIN. intoksikasaun
hare
SUBSTANTIVU Duut espsie ida
neeb f musan kiik ho isin
mutin, no baibain ema fai ka
dulas atubele hetan nia isin
neeb tein ba etu ka sasoro.
EZ. Ita ema kuda hare iha natar
tanba ai-horis nee presiza bee
atubele moris.
NARAN BOTNIKU: Oryza sativa
haree
VERBU 1. Hetan ka hatene hodi
uza ita-nia matan. SIN. haree-
hetan
2. Iha opiniaun partikulr ida
buat ida. SIN. konsidera
E Z . Timoroan sira haree lia-
portugs, lia-ingls no lia-malaiu
nuudar dalen tolu neeb serve
tebetebes.
3. Tau matan ba. SIN. lidu
4. Hadasin ka tetun didiak
buat ida nia valr. SIN. lehat,
ezamina
218
5. Hanoin took kona-ba buat
ruma. SIN. haree took, hamehi,
imajina
SUBSTANTIVU (ms hareen) Hanoin,
ideia ka portudevista ema ka
grupu ida nian.
EZ. Tuir ami-nia haree, baku-malu
no sokar-lia nee bele hanetik
unidade.
haree-badak
ADJETIVU 1. Neeb tan nia matan
aat uitoan haree salabu buat
sira neeb la besik. SIN. kalabu,
mope; LIAFUAN-SORUN: haree-
dook, prezbita
2. (arti figuradu) Neeb la tetu
buat sira neeb bele mosu
aban-bainrua ka la halo
previzaun.
SUBSTANTIVU Kondisaun, nakliis ka
atitude neeb haree-badak.
haree-borus
ADJETIVU 1. (Ema) neeb bele
haree too borus.
2. (Ema) neeb bele haree ka
siik buat sira neeb la mosu.
SIN. klarividente
3. (Buat) neeb tan mihis, ita
bele haree buat neeb hela iha
nia kotuk. SIN. transparente
SUBSTANTIVU Hahalok haree borus
nian; babelek ka kapasidade
atu haree borus.
haree-dook
ADJETIVU 1. Neeb tan nia matan
aat uitoan haree salabu buat
sira neeb besik, haree
momoos fali buat sira neeb
dook hela. SIN. prezbita; LIAFUAN-
SORUN: haree-badak, mope
2. (arti figuradu) Neeb bele
haree ka tetu didiak buat sira
neeb bele akontese ohin no
aban-bainrua.
SUBSTANTIVU Kondisaun, nakliis ka
atitude neeb haree-dook.
E Z . Rejeita tusan hosi nasaun
seluk sai ona estratjia haree-
dook ida atu hasees jerasaun ikus
hosi susar no todan.
haree-hetan
VERBU 1. Haree tiha buat ida hosi
dook.
EZ. Hau haree-hetan r-funu ida
iha tasi klaran.
2. Haree derrepente bainhira
ita espera atu hetan.
E Z . Bainhira hau b merkadu,
hau haree-hetan Laura lao hela
ho ema seluk.
hareen
SUBSTANTIVU 1. Hahalok haree nian.
SIN. vizaun
2. Oins mak ita haree ka
konsi dera l i a ruma. SIN.
opiniaun, perspetiva
E Z . Tuir komisaun nia hareen,
ema nee sei la bele sai membru
polsia nian.
hare-fatin
SUBSTANTIVU Fatin atu rai hare. SIN.
hoka
harekas
VERBU Halo sai krekas. S I N.
hakrekas
haridak
VERBU Halo atu hakridak. SI N.
hakfodak
harii
VERBU 1. Halo sai riik, halo atu
hamriik.
2. Halo hodi tetek baluk ida-
idak.
SIN. Ema Lospalos ida mak harii
uma neeb.
3. Hamosu instituisaun ka
organizasaun ruma.
EZ. Governu atu harii ministriu
foun ida.
hariin
219
SUBSTANTIVU 1. Hahalok ka knaar
harii nian. SIN. konstrusaun
2. Buat neeb ita harii. SIN.
estrutura, edifsiu
hariku
VERBU Halo sai riku. SIN. hasoik
EZ. Keta naok atu hariku -nia an.
harikun
SUBSTANTI VU 1. Hahalok hariku
nian. SIN. hasoik
2. Efeitu hariku nian.
EZ. Edukasaaun diak ida lori
harikun barak ba ema nia neon no
klamar.
haroat
VERBU Halo sai kroat. SIN. hakroat
SUBSTANTIVU Hahalok haroat nian.
haroe
VERBU 1. Halo sai kroek ka dodok.
2. Halo atu sai laran-dodok. SIN.
korrompe
SUBSTANTIVU Hahalok haroe nian.
SIN. (2) korrupsaun
harohan
VERBU 1. Koalia ba Maromak hodi
hatoo agradesimentu no
hanai Nia. SIN. reza
2. Koalia ba Maromak atu
perdua ka kasu sala neeb ita
iha.
3. Husu Maromak atu haraik
Nia tulun ka grasa.
EZ. Sarani sira sei harohan
kalakalan molok toba.
SUBSTANTIVU Hahalok harohan nian.
haroma
VERBU Halo naroman ka foka buat
ida atu ita bele haree momoos.
haroman
SUBSTANTIVU Hahalok haroma nian.
haroo
VERBU 1. F ka tau bee atu hemu.
2. Husik bee b ka habokon
atubele moris nafatin. SIN.
irriga
haroon
SUBSTANTIVU Hahalok haroo nian.
SIN. irrigasaun
haruka
VERBU 1. Hatoo buat ida ba ema
seluk atu lori ba ema ruma.
2. Hatoo buat ida ba ema
seluk atu halo, f orden atu
halao. SIN. komanda, hadeni
EZ. Sira haruka ami hamoos fatin
nee atu halo kampu futebl nian.
harukan
SUBSTANTIVU Hahalok haruka nian.
SIN. (2) orden, komandu, lia-
hadeni
haruka-nain
SUBSTANTIVU Ema neeb haruka.
SIN.
(2) komandante, madenik
hasaan
VERBU Lori ka hiit iha kabaas
leten.
E Z . Keta obriga labarik sira
hasaan foos tanba sira bele hetan
moras.
SUBSTANTIVU Hahalok hasaan nian.
hasae
VERBU 1. Foti hodi halo sae.
E Z . Si ra hasae kopu ba
kompetisaun neeb sira mann.
2. F ho respeitu. SIN. oferese
EZ. Ami hasae buat-karan nee ba
Ita-Boot nuudar sinl ami-nia
domin ba Ita.
Hasae an katak mate.
Hasae lia katak koalia ba
ema boot ka importante.
EZ. Hau-ata hasae lia ba Ita-Boot
nuudar liurai Tasi-Mane nian.
hasae-kopu
SUBSTANTIVU Hahalok ka serimnia
foti kopu hamutuk hodi hakona
220
malu bainhira selebra buat ida
ka hat o o par abns,
p o r e z e mp l u ma n n
kompet i saun ka het an
promosaun, nst.
EZ. Iha serimnia hasae-kopu
nee, ema hotu haksolok tanba
vitria neeb sira hetan.
hasaen
SUBSTANTIVU Hahalok hasae nian.
hasahn ms hasan-hun
SUBSTANTIVU Parte oin nian neeb
iha ibun-tutun kraik nia okos.
Ba mane sira balu, parte
neeb fulun moris b.
hasai
VERBU 1. Foti ka dada tiha hosi nia
fatin ka nain.
2. Muda ka book ba fatin seluk.
SIN. hadook
3. Dada tiha hosi nia fatin ka
nain.
4. Kolu hosi isin.
EZ. Labarik sira hasai roupa molok
atu hariis iha mota.
hasain
SUBSTANTIVU Hahalok hasai nian.
hasala
VERBU 1. Halo ho sala maib lah
intensaun.
E Z . Ami atraza tanba hasala
dalan.
2. Rekoese sala.
EZ. Hau hasala tiha ba nia
tanba imi-nia oin atu hanesan
deit.
3. Tau ka hatuur troka malu;
tau iha halolon kontrriu ka
diresaun sorun.
EZ. Presiza hasala ai-riin rua nee.
4. La han malu ho, la konkorda
ho. SIN. la han malu ho
EZ. Tan sasin-nain sira hasala lia,
juis la hatene s mak dehan lia-
loos.
5. Tau ema hasoru ka kontra
malu.
6. = hasalak
hasalak
VERBU 1. F sala ba, halo salak.
SIN. f-sala
2. Duu ka akuza ema ba buat
ida.
3. Kondena hodi f kastigu.
4. F salan ka multa ba ema
ida.
hasalan
1
SUBSTANTIVU Hahalok hasala nian.
hasalan
2
VERBU F salan ka multa ba ema
ida.
hasan
SUBSTANTIVU Parte sorisorin hosi
ema nia oin iha matan nia
okos. Ba mane sira balu, iha
fulun neeb moris b.
hasan-hun: haree hasahn
hasan-toos
ADJETIVU (Ema) neeb hetan susar
atu koalia sai. SIN. kokok, gagu
SUBSTANTIVU Kondisaun hasan-toos
nian.
hasara
VERBU 1. Halo tuir ema seluk nia
hahalok ka koalia. SIN. imita
EZ. Mestre husu estudante sira atu
hasara nia hodi temi liafuan ida
iha lia-ingls.
2. Goza ema ida hodi halo tuir
nia hahalok ka koalia.
3. Goza ema ida hodi halo nia
sai hanesan beik.
EZ. Soldadu romanu sira hasara
Jezs hodi hakerek iha krs:
Jezs Nazar Judeu sira-nia
liurai.
hasarahun
SUBSTANTIVU Fulun neeb moris
iha hasan.
221
hasaran
SUBSTANTIVU Hahalok hasara nian.
SIN. (1) imitasaun
has
VERBU 1. Husu s mak mai ka iha
ona.
2. Hatoo liafuan ba ema ruma.
3. Bolu ema seluk ho liafuan
diak hodi hatudu ita-nia laran-
maluk ka respeitu. S I N .
kumprimenta, hatabe
hasees
VERBU 1. Halo atu sees, tau ba
dook. SIN. hadook
2. Halakon ka hamohu tiha.
SUBSTANTIVU Hahalok hasees nian.
hasei
VERBU 1. Halo pouku ema ida
mona-ba nia defeitu ruma.
2. Hatoo liafuan negativu
kona-ba. SIN. kritika
hasein SUBSTANTIVU; SIN. krtika
haseluk
VERBU Halo sai oin-seluk, halo atu
naseluk. SIN. muda
EZ. Povu halerik bainhira malae
sira buka atu haseluk ita-nia lisan
tuan sira.
SUBSTANTIVU Hahalok haseluk nian.
SIN. mudansa
hasemo
VERBU 1. Halo atu semo, n.e.
papagaiu, aviaun, nst.
2. Husik hodi tuda sai ba leten,
n.e. vaivein, fogete, fogetaun
nst. SIN. lansa
EZ. Amerikanu sira hasemo sira-
nia fogetaun hosi rai-Florida.
3. Hah atividade ka empreza
foun ida.
hasemo-livru
SUBSTANTIVU Serimnia hodi hatoo
ba pbliku ba dala uluk livru
foun ida. SIN. lansamentu-livru
hasemon
SUBSTANTIVU Hahalok hasemo nian.
SIN. (2,3) lansamentu
hasera
VERBU 1. Sera didiak, sera ho
kuidadu.
2. Tau nuudar remdiu ka
sasukat neeb serve. SIN.
aplika
EZ. Ita bele hasera prinspiu nee
ba problema sira neeb ita
seidauk rezolve.
haseran
SUBSTANTIVU Hahalok hasera nian.
SIN. aplikasaun
hasirin
VERBU Tulun hodi satan perigu.
SIN. proteje
SUBSTANTIVU Hahalok hasirin nian.
SIN. protesaun
hasobu
VERBU Halo atu naksobu; halakon.
SIN. estraga
hasobun
SUBSTANTIVU Hahalok hasobu nian.
SIN. estragu
hasoi
VERBU 1. Troka sala ida ho liafuan
ka buat neeb loos. SIN.
emenda
2. Haloos sala. SIN. korrije
hasoik
VERBU Halo atu soi, halo atu sai
soik ka riku. SIN. hariku
EZ. Keta naok atu hasoik -nia an.
SUBSTANTIVU Hahalok hasoik nian.
SIN. harikun
hasoin
SUBSTANTIVU Hahalok ka efeitu
hasoi nian.
SIN. (1) emenda; (2) korresaun
hasolok
VERBU Halo haksolok ka lori solok
mai.
222
EZ. Nia ap hasolok nia hodi halo
festa bainhira nia halo tinan 17.
hasoru
VERBU 1. Hetan malu.
EZ. Ami hasoru ami-nia prima
Adelina iha merkadu.
2. Haree malu halo tuir planu
ruma.
EZ. Ita sei hasoru malu aban deit.
3. Kontra malu ho. SIN. sakar
EZ. Hau-nia klube sei hasoru -
nian iha loron-sbadu.
hasubar
VERBU Muda aparnsia atu ema la
koese ka la bele hatene.
SIN. disfarsa
EZ. Ita sei hasubar an bainhira tun
ba kota atu inimigu la kaer ita.
SUBSTANTIVU Hahalok ka modu
hasubar nian. SIN. disfarse
hasusar
VERBU Halo sai susar, hamosu
difikuldade.
EZ. Keta hasusar ita-nia aman-
inan hodi husu liu fali sira-nia
posibilidade.
SUBSTANTIVU Hahalok hasusar nian.
hatabe
VERBU Dehan tabe ba, hatoo
kumpr i ment u ba. SIN.
kumprimenta
hataben
SUBSTANTIVU Hahalok hatabe nian.
SIN. kumprimentu
hatada
VERBU F-hatene ka f sai kona-ba
buat ruma. SIN. aviza
EZ. Universidade hatada ba alunu
sira atu partisipa iha limpeza
jerl.
hatadak ms hatadan
VERBU Tui ka hakerek iha buat ida
nia lolon atu katak la hanesan
ho buat seluk; tau tadak,
marka la sinl b. SIN. marka
EZ. Nia hatadak an hodi hatais
hanesan liurai ida.
SUBSTANTIVU Hahalok hatadak nian.
hatadu
VERBU 1. Halo atu tadu ka mosu.
2. F sai ba pbliku haree ka
lee. SIN. publika
hatadun
SUBSTANTIVU 1. Hahalok hatadu
nian.
2. Testu ka livru ida neeb
ema hatadu tiha ona. SIN.
publikasaun, edisaun
hatais
VERBU Tau (roupa, sapatu ka
xapeu) ba isin-lolon.
SUBSTANTIVU 1. Hahalok hatais ka
tau roupa nian.
2. Hena neeb ita uza atu
falun ita-nia isin. SIN. roupa
hatami
VERBU Halo atu tami filafali, f-
hanoin, hafoun memria.
hatamin
SUBSTANTIVU Hahalok hatami nian.
SIN. lembrete
hataru
VERBU Sadik em atu taru malu ho
ita.
hatarun
SUBSTANTIVU Hahalok hataru nian.
SIN. kompetisaun, taru-malu
hatasak ms hatasa
VERBU 1. Halo sai tasak ka tein
sai tasak, nuudar ezemplu ai-
han ka bee neeb ita nono.
2. Rai ai-fuan sira neeb sei
mangl too nia tasak.
3. Baku ema too ema nee
tauk ka hetan moras.
Hatasa rai katak halai natar
ho karau sira atu hamamar
molok kuda hare.
hatau
223
VERBU Tau kanetik ka obstkulu
ba, la husik atu mosu ka halo.
SIN. prevene, hanetik
hatauk
VERBU Halo atu tauk. SIN. intimida
EZ. Soldadu sira hatauk povu hodi
tiru ba leten.
SUBSTANTIVU Hahalok hatauk nian.
SIN. intimidasaun
hataun
SUBSTANTIVU Hahalok hatau nian.
SIN. prevensaun, hanetik
hatebes
VERBU Hatudu katak tebes duni,
hatoo serteza. SIN. garante
SUBSTANTIVU Hahalok hatebes nian.
SIN. garantia
hateke
VERBU Haree ho atensaun ba foku
ida.
EZ. Turista japons sira hateke
hela ba lafaek ho hakfodak tanba
seidauk haree balada hanesan
nee.
SUBSTANTIVU = hateken
hateken
SUBSTANTIVU 1. Hahalok hateke
nian.
2. Maneira hodi haree asuntu
r uma. SI N. pont udevi st a,
perspetiva
EZ. Hau foin hatoo ba ministru
hau-ni a hateken kona-ba
problema nee.
hatene
VERBU 1. Haree ona iha ita-nia
neon, nunee lalika husu, lota
ka aprende. SIN. tada
EZ. Nia hasubar an tanba nee
ema barak la hatene nia s loos.
2. I ha mat enek ka
koesimentu. SIN. koese
hatenu
VERBU (Asu) halo lian hodi hakilar
bainhira rona, haree ka hetan
buat ida neeb seluk. SIN.
nadou
EZ. Iha kalan, bainhira asu sira
hatenu, ita tenke kuidadu an
tanba dalaruma naok-teen.
SUBSTANTIVU Lian neeb asu sira f
sai liuliu bainhira rona ka hetan
buat ida.
hatete
VERBU F sai liafuan hodi
komunika. SIN. dehan
EZ. Nia hatete katak nia sei halo
maib ikusmai nia la halo ida.
hatete-aat
SUBSTANTIVU 1. Koalia neeb
negativu ka f todan. SIN.
krtika
2. Koalia neeb hafoer ema
seluk nia naran. SIN. kalnia
hateten
SUBSTANTIVU Liafuan sira neeb ita
hatoo sai hosi ibun. SIN.
dadalek, koalia
VERBU = hatete
hatetedr
ADJETVU/SUBSTANTI VU 1. (Ema)
neeb koalia barak.
2. Ema neeb gosta koalia
kona-ba ema seluk nia parte
aat.
hatiran
VERBU La simu ka lakohi (buat ka
ema ruma). SIN. hebai, rejeita
SUBSTANTIVU Hahalok hatiran nian.
SIN. hebain, rejeisaun
hatoba
VERBU Hatuur iha kama ka biti atu
deskansa ka toba.
EZ. Sira hatoba beb iha uma
laran atu loron-manas la bele
kona.
hatomak
VERBU Halo tomak hotu. SIN.
kompleta
224
EZ. Ami sei hatomak tiha serbisu
dapur nian molok b toba.
SUBSTANTIVU Hahalok hatomak
nian.
SIN. kompletamentu
hatoman
VERBU Halo sai toman tiha ho buat
ida, porezemplu ambiente,
vida, nst.
EZ. Bainhira ita tama iha kultura
foun ida, ita tenke hatoman an
atu la hetan susar.
hatoo
VERBU 1. Halo atu too b ka too
mai. SIN. haruka, tatoli
2. F, lolo ka oferese ho modu
forml. SIN. aprezenta
E Z . Hau hatoo hau-nia
kumprimentus ba -nia famlia
tomak.
3. F-hatene hodi koalia. SIN.
dehan, hatete
EZ. Patraun hatoo mai hau katak
nia atu b Maubara.
hatoon
SUBSTANTIVU Hahalok hatoo nian.
SIN. (2) aprezentasaun
hatoos
VERBU 1. Halo sai toos.
2. Halo sai metin didiak.
SUBSTANTIVU Hahalok hatoos nian.
Hatubuiliku
SUBSTANTIVU Suku no subdistritu
besik Foho-Ramelau.
hatuda
VERBU Baku malu ho, funu hasoru.
SIN. luta
hatudan SUBSTANTIVU; SIN. luta
Hatubuiliku
SUBSTANTIVU Suku no subdistritu
hatudu
VERBU Halo atu ema bele haree-
hetan, tau iha matan oin.
E Z . Mestre sira tenke hatudu
ezemplu diak ba estudante sira.
hatudu-dalan
SUBSTANTIVU Ida neeb hatudu,
loke ka lori ema seluk tuir
dalan ida.
hatudun
SUBSTANTIVU 1. Hahalok hatudu
nian.
2. Buat neeb ita hatudu.
3. Sorumutu atu hatudu buat
importante, ka oins atu uza
instrumentu ka programa
ruma. SIN. demonstrasaun
Hatulia
SUBSTANTIVU Subdistritu iha parte
zona Ermera nian.
hatn
VERBU 1. Halo atu tun.
2. Tau iha rai leten.
3. Sobu hotu. SIN. hamonu
4. Oho.
5. Hatete aat, kritika ho
makaas.
SUBSTANTIVU Hahalok hatn nian.
hatutan
VERBU 1. Halo buat rua atu tutan
malu.
2. Hatoo hodi tau tan ka
aumenta.
EZ. Hau hatutan tiha dokumentu
rua ba hau-nia korreiu eletrniku.
3. Halolon hosi aman ka inan
ba oan sira.
4. Liga atubele koalia ka
haruka informasaun ida.
5. Hatoo informasaun tan.
SUBSTANTIVU Hahalok hatutan nian.
hatuur
VERBU 1. Halo atu tuur.
2. Tau iha rai leten ka iha
kabelak ruma nia leten.
3. Tau nuudar banati ka regra.
SUBSTANTIVU Hahalok hatuur nian.
hau
225
PRONOME Liafuan neeb ema uza
atu refere ba nia an rasik.
EZ. Mateus dehan: Hau mak b
hola billetesira.
hau-nia
PRONOME MAKSOIK Neeb hau mak
soi. EZ. Hau-nia livru kr-mean.
hau-nian
PRONOME MAKSOIK Neeb hau mak
soi. Maklalin ka variante nee
hanesan ho hau-nia, maib
tuir substantivu ida-neeb nia
refere b.
EZ. Livru kr-mean neeb hau-
nian.
Hawai (rai-)
SUBSTANTIVU Nusa-lubun ida iha
Tasi-Boot Pasfiku Norte neeb
Estadu Naklibur Amrika Nian
mak ukun horikedas 1898, ho
estatutu estadu nian hori tinan
1959.
hawaianu ~ hawaiana f.
ADJETIVU Rai-Hawai nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Hawai.
2. (l i a-hawai anu) Dalen
polinziku rai-Hawai nian.
hean
VERBU Uza ai ho rohan belar
neeb kee bee atu bero bele
lao.
hebai
VERBU 1. Lakohi simu, hadook ho
hakribit. SIN. tiran
2. Haree nuudar folin-laek.
EZ. Keta hebai ema seluk tanba
deit kiak.
hebain
SUBSTANTIVU Hahalok hebai nian.
SIN. hatiran
hee
ADVRBIU Loos duni. SIN. sin
hei!
INTERJEISAUN Liafuan neeb ita uza
atu has ka bolu.
hein
VERBU 1. Husik tempu liu too
buat ida akontese.
EZ. Nia sai baruk tanba hein too
kalan maib ema ida la mosu.
2. Tau matan ba buat ida. SIN.
daka
EZ. Favr hein didiak uma nee
bainhira hau b rai-liur.
3. Hanoin hodi hakarak
tebetebes atu buat ida bele
akontese. SIN. espera
EZ. Hau hein katak nia sei fila mai
loron ida.
hela
VERBU 1. Tuur, latan ka hamriik
iha fatin ida.
E Z . Karreta nee sei hela iha
ofisina too mekniku sira bele
hadia hotu.
Hela ho katak rai ba ita-nia an.
EZ. bele hela ho livru nee basta
la f ba ema seluk.
2. Okupa fatin ida. SIN. nakfati
EZ. Eskola So Jos hela besik
Seminriu Balide.
Liafuan hela ita uza ms hodi
husu ho haraik-an ba ema halo
buat ruma.
EZ. Loke hela lai odamatan nee
tanba hau lori sasn todan iha
liman.
heli
VERBU Taka buat ida atu ema
seluk la bele hetan ka haree.
SIN. subar
Heli lia katak nega, ka la
hatoo sai informasaun.
hemu
VERBU Hatama been ba ibun hodi
tolan.
SUBSTANTIVU = hemun
hemudr
226
SUBSTANTIVU Ema neeb toman
hemu tua-manas demais too la
bele para ona. SIN. lanu-teen,
maklanuk, tua-teen, alkliku
hemun
SUBSTANTIVU Been ka buat neeb
ita baibain kahur hodi fui ba
ibun, bee, tua, susubeen,
limonada, nst.
hemu-raan
SUBSTANTIVU Serimnia tuir lisan
Timr nian iha neeb ema
hemu raan hodi halo juramentu
ida.
hena
SUBSTANTIVU Substnsia halo hosi
kabas ka algodaun neeb ita
uza atu suku roupa ka hatais.
SIN. tesidu
hena-aat
SUBSTANTI VU 1 . Hena aat ida
neeb uza atu hamoos ka kose
sasn. SIN. farrapu
hena-ninin ms hena-rohan
SUBSTANTIVU Hena nia ninin neeb
baibain hikar no suku metin
tiha atu la husik hena naklees.
hndiplast
SUBSTANTIVU Tipu adezivu ida
neeb baibain ema uza atu
taka kanek kiik.
Hera
SUBSTANTIVU Aldeia ida, pertense
ba Dili, neeb nakfati entre Dili
ho Metinaru.
hesi
VERBU 1. Duni balada sira ba oin.
EZ. Mautersa duni bibi sira sai
hosi luhan, hafoin hesi tiha ba
mota-ninin.
2. Duni ausiliar sira, hakaas
sira halo sira-nia knaar.
3. (arti luan) Halao knaar
ruma; f orden ba traballadr
sira. SIN. dirije
EZ. Sr. Andr Lopes mak hesi
projetu nee; nia mak mahesik ka
diretr.
hesuk
VERBU 1. Hatoo liafuan.
2. F sai l i a- l oos ka
i n f o r ma s a u n n e e b
importante, halo afirmasaun.
SIN. afirma, deklara
heti
VERBU Futu ka kesi metin.
hetik
ADJETIVU 1. Neeb kesi ka futu
metin.
2. Neeb metin tebetebes.
hetin
SUBSTANTIVU 1. Heti dala ida.
2. Tali atu heti.
hetok
VERBU Kontinua halo nafatin deit.
SIN. persiste
E Z . Sira hetok hakilar maski
polsia bandu atu la halo nunee.
ADVRBIU Liutn deit.
EZ. Hetok diak liu.
heuk
VERBU Halo kurva, haleuk an.
hias: haree hikas
hiban
SUBSTANTIVU Baki halo hosi rai
neebema harii haleu natar
ida atu bee la bele suli sai.
hiit
VERBU Foti hosi leten ka foti ho
tali.
EZ. hiit lai kaut nee molok ba
halimar bola.
Espresaun hiit an ita tutan ba
verbu mai ka b bainhira ita
hakarak hatudu respeitu.
227
EZ. Ami haksolok tebetebes se Ita-
Boot hiit an mai tuir serimnia
nee.
hikar
VERBU 1. Lulun parte ida deit.
EZ. Favr hikar lai biti ida-nee atu
hau lori ba toos.
2. Dulas hodi suku nia rohan.
EZ. Nia hikar hena nia ninin atu
suku hodi hametin.
SUBSTANTIVU Parte neeb ita lulun.
hikas ms hias
VERBU 1. B fali; mai fali.
2. Sai diak filafali liuliu
bainhira hetan tiha moras ka
oin-halai.
ADVRBIU Hodi b fali; hodi mai
fali.
EZ. Tanba nia osan hotu ona, foin-
sae nee fila hikas ba nia aman
nia uma.
hiku
VERBU (Karau, bibi nst.) tuku ho
dikur.
hili
VERBU 1. Hakruuk atu kaer hodi
foti hosi rai.
2. Fihir buat ka ema rua
kabarak hodi kaer ida deit.
hili-vota
VERBU Halo votasaun, tau fatuk.
SIN. vota
EZ. Ita hili-vota ba independnsia
iha loron 30 fulan-Agostu 1999.
SUBSTANTIVU Hahalok hili-vota nian.
SIN. votasaun
Himalaia (Foho-)
SUBSTANTIVU Foho-kadoek naruk
ida iha rai-ndia no rai-Tibete
nia leet. Nia tutun aas liu hotu
maka Foho-Evereste iha rai-
Nepl.
hindi (lia-)
SUBSTANTIVU Dalen ofisil rai-ndia
nian; lian indu-europeu ida
neeb variedade lia-industan
nian.
hira
ADVRBIU/PRONOME Liafuan neeb
ita uza atu husu kona-ba
nmeru ka kuantidade hosi
buat ida.
EZ. Osan hira mak sira atu selu?
hirak
ADJETIVU Balu deit, ladn barak.
EZ. Sira triste hela tanba sira-nia
av-feto mate loron hirak deit
molok Natl.
hirak-nee
ADJETIVU Sira neeb ita foin temi
b.
EZ. Livru hirak-nee imi bele hola
iha papelaria.
hirik
SUBSTANTIVU 1. Fibra ka uat boot
klarak iha ai-tahan.
2. Fibra ka uat boot klarak tali-
tahan nian neeb ema uza atu
halo tali-kloran.
hirin
VERBU Halo r lao ka halo anin
huu.
hirus
VERBU Sente laran-nakali tan buat
aat ruma.
SUBSTANTIVU Sentimentu hirus
nian. SIN. laran-hirus
hirus-kaek ms hirus-ruin
SUBSTANTIVU Ruin oin isin-lolon
nian iha-neeb tuur knosen-
ruin.
hirus-laek
ADJETIVU 1. Neeb la sente hirus.
2. Neeb la hirus lailais,
neeb la nervozu. SIN. pasiente
SUBSTANTIVU Kualidade hirus-laek.
hirus-matan
228
SUBSTANTIVU Parte oin hosi ita-nia
isin-lolon entre kabaas no
kabun. SIN. karas
hirus-ruin: haree hirus-kaek
hirus-teen
ADJETIVU/ SUBSTANTIVU Neeb hirus
lailais.
hitin
SUBSTANTIVU rea kabelak ka tetuk
neeb forma hosi ita-nia kelen
liuliu bainhira ita tuur.
EZ. Labarik sira gosta tuur iha sira-
nia inan nia hitin.
hitunulu
NUMERL Nmeru ida tuir neenulu-
resin-sia no uluk-ba hitunulu-
resin-ida, hakerek ka marka ho
sinl 70 (algarizmu indu-rabe)
ka LXX (algarizmu romanu).
ho
PREPOZISAUN Hela hamutuk.
EZ. Andr serbisu ho nia primu
Matias.
KONJUNSAUN Inklui ms, sura hotu.
SIN. no, i
EZ. Andr ho Matias serbisu
hamutuk.
NOTA: Iha tetun-prasa ema
barakliu uza prepozisaun ho
nuudar konjunsaun, ho arti
no. Tetun ofisil haketak fali
liafuan rua nee. Iha tetun
ofisil presiza hakerek: Andr
no Matias serbisu hamutuk
(maski ita baibain dehan ho
ka i hodi koalia).
hoban
VERBU Tau kleur iha bee ka been
atu halo mamar, halakon foer
ka halakon bokur.
hobok
VERBU/SUBSTANTIVU (Hahalok) b
lailais ka mai lailais tanba
presiza ka ema seluk hakaas
ita. SIN. ansi
hobun: haree hobur
hobur
VERBU Barabarak mai hamutuk
hodi taka fatin ka buat ida
deit.
EZ. Ema hobur iha merkadu tanba
buatamak ida faan reljiu baratu.
hodi
VERBU 1. Kaer foti ka leba ba fatin
ruma. SIN. lori
2. Kaer ka aplika atu halo ka
halao buat ruma. SI N. uza,
utiliza, emprega
3. Halo tempu atu liu. SIN.
gasta, pasa
EZ. Nia hodi deit loron ida iha
Dili.
KONJUNSAUN Liafuan ida neeb ita
uza atu tutan orasaun rua iha
fraze ida.
EZ. Ami sosa sapatu hodi lao;
Sira tama ba kuartu hodi bolu
hau-nia naran.
PREPOZISAUN Ho meiu. SIN. liuhosi
E Z . Hodi liafuan seluk, hau
hakarak hatoo ba imi katak lalika
hamosu tan konflitu.
hoe
VERBU Soe foer neeb iha kabun
laran liuhosi kidun. SIN. tee
hoir
VERBU Hasai hosi perigu. SIN. salva
hois
VERBU 1. Buti atu hasai been ka
hamaran.
2. Hasai susubeen hosi karau-
inan hodi buti nia susun.
hoka
SUBSTANTIVU Fatin ka karn boot
atu rai hare. SIN. hare-fatin
hoku
VERBU 1. Toba loos ho kabun ba
rai.
229
2. Husik isin tun ba bee ka
tahu laran, liuliu balada sira
hanesan karau, nst.
3. Monu tan hetan tuku ka
dudu hosi ema ka buat ida.
hola
VERBU 1. Konsege kaer ka simu.
2. F osan atubele hetan. SIN.
sosa
homan
VERBU Hatama tahan ida-ida ba
tahan sira be latan ona (nuu-
tahan, tali-tahan, akadiru-
tahan, kabas, nst.)
E Z . Mol ok l or on 2 fulan-
Novembru, ema homan katupa
atu tein f-han matebian sira.
Honkng (rai-)
SUBSTANTIVU Territriu kiik iha iha
rai-Xina nia raat sudeste besik
rai-Makau, neeb rai-Inglaterra
mak ukun hosi tinan 1841 too
tinan 1997.
honkongs ~ honkongeza f.
ADJETIVU Rai-Honkng nian.
SUBSTANTIVU Ema Honkng.
hopu
VERBU Halai makaas no lais
neeb halo ain haat la kona
rai, liuliu kuda sira.
horas
SUBSTANTIVU Moras aat ida neeb
mosu kedas iha zona ka rain
ida, naklekar lailais hodi daet
ba ema rihun ba rihun. SIN.
epidemia
hori
1
PREPOZISAUN Liafuan ida neeb
haktemik tempu bainhira
hahalok ruma hah. S I N .
hosikedas
EZ. Ami hela iha Dili hori tinan
1985.
N O T A : Iha tetun soik
prepozisaun hori haktemik
tempu; hosi (husi) refere fali
ba fatin, n.e. Sira hein hor i
domingu ~ Sira mai hosi eskola.
hori
2
VERBU Bandu an atu halo buat
ruma.
MATADAK VERBL Keta, labele
horibainhira
ADVRBIU Liafuan neeb ita uza
hodi husu kona-ba tempu uluk.
EZ. Horibainhira mak sira muda ba
Austrlia?
horikedas
PREPOZISAUN Hah kedas hosi, hosi
foufoun kedas.
EZ. Horikedas skulu da-16 fiar
sarani naklekar iha rai-Timr.
horiohin
ADVRBIU 1. Ohin maib molok
oras nee.
2. Foin nee.
EZ. Horiohin ita sei la hirus malu
tan.
horisehik
ADVRBIU 1. Loron molok ohin.
2. (arti figuradu) Tempu uluk.
horok
SUBSTANTIVU 1. Liafuan lulik katuir
ida neeb ema uza hodi
hamulak ba ai, balada ka buat
seluk.
2. Objetu ida neeb tara ba ai,
balada ka buat ida hanesan
lulik neeb bandu ema atu foti
ka book.
VERBU Hamulak ka tau objetu lulik
ida ba buat ida neeb ita
bandu atu ema foti ka book.
horon
VERBU Sente liuhosi inus.
EZ. Diak liu horon uluk molok
sosa mina-morin ida.
horuk
SUBSTANTIVU Horun nian. SIN. bilir
230
horun
SUBSTANTIVU Been moruk kr-
matak neeb iha aten.
hosi ms husi
PREPOZISAUN 1. Liafuan ida neeb
ita uza atu hatete buat ida nia
hun ka pontu hah nian.
EZ. Nia mai hosi rai-Vikeke.
2. Ida neeb ita uza atu halo.
EZ. Roupa sira barak mak halo
hosi kabas.
3. Lao liu, hakat liu (fatin ida.)
EZ. Sira liu hosi Baukau hodi b
Lospalos.
4. Halo movimentu hosi sorin
too sorin balu fali.
EZ. Ami lao hosi ai-laran atubele
too iha postu tuan.
hosikedas
PREPOZISAUN Hosi tempu ida kedas.
SIN. hori
EZ. Hosikedas tempu okupasaun,
ema seidauk hadia fali jardn
nee.
hosu
VERBU Hasai iis hosi kidun.
hosun
SUBSTANTIVU Hosu dala ida.
hotar
VERBU 1. Hatoo liafuan todan ka
lulik atu ema ida bele hetan
susar.
2. Hatete liafuan aat. SIN. tolok,
insulta
EZ. Keta hotar ema tanba bele
halo nia hetan susar.
SUBSTANTIVU Liafuan lulik ka todan
neeb ema hatoo ba ema
seluk ho intensaun ladiak.
hothotu: haree hotu-hotu
hotu
VERBU Too rohan ona. SIN. ramata
ADJETIVU Neeb la esklui ema ka
buat ida.
ADVRBIU 1. Inklui ida-nee ms.
2. Hodi halo tomak. SIN.
kompletamente
hotu-hotu ms hothotu
ADJETIVU Neeb hakohak, inklui ka
sura ema hotu ka buat hotu.
hotutiha
ADVRBIU Bainhira hotu. SIN. hafoin,
depois
EZ. Hotutiha, ita sei han hamutuk.
huan
VERBU 1. Baku makaas.
2. Baku ho xikote.
hudi
SUBSTANTIVU 1. Ai-horis tinan-badak
neeb f fuan ho isin mutin
midar.
2. Hudi-hun nia fuan. Iha
variedade oioin, balunaruk
kleuk, balun kuaze kabuar.
NARAN BOTNIKU: Musa
EZ. Molok sona hudi ho mina ita
kahur tiha ho trigu.
hudi-mean
SUBSTANTIVU Husi espsie ida
neeb nia kulit mean.
hudi-sasuit
SUBSTANTIVU Hudi talin ida neeb
hakrobuk ka moris hamutuk
iha sanak kiik ida tabele hosi
sanak boot.
hudi-tambaga
SUBSTANTIVU Hudi espsie ida
neeb kulit kr-matak maib
isin midar bainhira tasak.
huhi
VERBU 1. Bolu ema tama ba tropa.
SIN. rekruta, mobiliza
2. (tetun-terik) Hili.
huin
SUBSTANTI VU (kabobir) Or g a n
seksul feto nian neeb liga ho
teru ka oan-fatin. SIN. vajina
hulan
231
VERBU Hiit iha kabaas leten;
baibain ema nain-rua mak
halao.
EZ. Sira hulan kaixaun ba rate.
humur
VERBU 1. Buti ka kumu hamutuk,
liuliu liman.
EZ. Nia humur liman tanba nia
hirus hela.
2. Buti iha liman laran.
humur-isin
SUBSTANTIVU Ida neeb nakonu iha
liman laran tomak.
E Z . Malae neeb f rebusadu
humur-isin ida ba labarik sira.
hun
SUBSTANTIVU 1. Ida neeb iha
parte okos liu. SIN. baze
EZ. Ita tenke fila ba problema nee
nia hun atubele rezolve nia.
2. Tempu ka pontu hah nian.
SIN. komesu
EZ. Sira subar iha foho hori funu
nia hun.
3. Buat ka fatin hah nian. SIN.
hun-fatin, orijen
EZ. Lia-latn maka lia-portugs nia
hun.
4. Parte tomak ai-horis ida
nian.
EZ. Sira subar iha hudi-hun atu
ema la haree sira.
hun-fatin
SUBSTANTIVU Fatin hah nian. SIN.
orijen
huru
VERBU Lulun sai kabuar, halo sai
bola ida, nuudar ezemplu
surat-tahan, kabas, nst.
hurulele
VERBU 1. Baku ka huan lapara.
2. Hamonu kasoek ka misil
barak.
EZ. Aviaun indonziu sira hurulele
foho-lolon ho bomba atus ba
atus.
hurun
SUBSTANTIVU Buat ida neeb
kabuar tanba falun ka lulun
hamutuk. SIN. bola
husar
SUBSTANTIVU Kuak kiik iha neeb
hela iha beb nia kabun-belar
nia hun liutiha parteira ka
doutr tesi talin umbilikl.
husar-talin
SUBSTANTIVU Talin isin nian neeb
tutan kaan-fuan ka kaukau ba
kaan iha inan nia knotak laran.
SIN. talin umbilikl
husi: haree hosi
husik
VERBU 1. Hakdook hodi halo ema
i da ka buat i da hel a
mesamesak.
2. F dalan ka lisensa ba
hahalok ruma.
3. Rai iha kondisaun partikulr
ida, la muda ka haseluk.
EZ. Z husik nia fuuk naruk.
4. Soe ka tuda arma. SIN. hana,
tiru
husikedas: haree hosikedas
husu
VERBU 1. Has ka koalia ho ema
ida hodi buka informasaun
ruma.
2. Hatoo ba ema seluk kona-
ba buat ruma neeb ita
hakarak atu sira f ka halo.
3. Hein hodi hakarak tebetebes
atu buat ruma mosu. SIN.
espera, tamein
EZ. Hau husu sira bele halao
viajen diak ida.
husu-empresta
232
VERBU/SUBSTANTIVU (Hahalok) husu
ba ema f buat ida mai ita,
hodi promete katak ita ikusmai
sei selu filafali ba ema nee.
E Z . Ema balu gosta husu-
empresta osan ba ema seluk.
husu-harohan
VERBU Hatoo ba Maromak ho
laran tomak harohan ida
atubele hetan grasa ka tulun.
E Z . Ita husu-harohan ba Nai
Maromak atu haraik dame ba rai-
Timr.
husu-nain
SUBSTANTIVU Ema neeb husu.
SIN. mahusuk, rekerente
huta
SUBSTANTIVU Fatuk-ahu riin naruk
no toos ida neeb tabele hosi
rai-fatuk nia kakuluk-laran. SIN.
estalaktite
huu
VERBU 1. F sai ka hamosu anin.
SIN. suut
2. Hasai anin hosi ibun.
EZ. Labarik sira gosta huu lilin
bainhira sira halo tinan.
huun
SUBSTANTIVU 1. Huu dala ida.
2. Kriatura neeb soi klamar
deit, la soi isin. SIN. espritu
Huun Lulik
SUBSTANTIVU Espritu ida neeb
pesoa datoluk Tatoluk Lulik ka
Santa Trindade nian. SIN.
Espritu Santu
233
Ii
i
KONJUNSAUN Inklui ms, sura hotu.
SIN. no
E Z . Nia asina surat i f ba
sekretria.
NOTA: Liafuan ida-nee ita uza
deit bainira koalia (forma
kolokil). Hodi hakerek tetun
ofisil ita sempre troka nia ho
konjunsaun soik no ka hodi,
n.e. Nia asina surat no/hodi f
ba sekretria.
iaun
SUBSTANTIVU tomu ka molkula
lubun ida ho karga pozitiva
(katiaun) ka negativa (aniaun).
ibriku ~ ibrika f.
ADJETIVU Hosi rai-Ibria (Espaa
no Portugl antigu), Ibria
nian.
ibernasaun
SUBSTANTI VU Toba-dukur kleur
loos, neeb balada ka ular
balu halao iha invernu ka
tempu malirin.
iberna VERBU
Iberofonia
SUBSTANTIVU Rain hotu-hotu iha
mundu-raiklaran neeb koalia
lia-espal ka lia-portugs.
i berf onu ~ i berf ona
ADJETIVU/SUBSTANTVU
EZ. Iha zia no Osenia Timr
Lorosae, Malaka, Goa, Filipinas,
no Guame maka rain iberfonu
sira.
ibridiza
VERBU Halo sai bridu. SIN. hakbaur
ibridizasaun SUBSTANTIVU; SIN.
hakbaur
bridu ~ brida f.
ADJETIVU (Ai-horis ka balada)
neeb hakiak hosi tipu ai-horis
ka balada oioin, las oin ida
deit. SIN. kabaur
EZ. Tetun nee lian bridu ida ho
hun rua, austronziku no latinu.
SUBSTANTIVU Buat saida deit
neeb kahur tiha ona hosi
buat seluk neeb la hanesan.
ibuibun ms ibun-ibun
VERBU Koalia lapara ba ema ida
tan sala ka buat ruma neeb
ema nee halo.
EZ. Filipe nia am ibuibun dadeer
deit tanba nia lakohi saar uma.
ibun
SUBSTANTI VU Parte ulun nian
neeb iha nehan, nanl no
kabeen, funsiona nuudar fatin
atu hasai lian, dada iis, han ka
nata no tolan.
ibun-beek
ADJETIVU Neeb koalia barak.
SIN. regadr
ibun-boot
ADJETIVU 1. Neeb koalia la
sukat. 2. Neeb la hatene rai
segredu.
3. Neeb gosta tarata ema ka
konta ema seluk nia moris.
ibun-kabeer
ADJETIVU Neeb koalia furak ka
diak ba ema neeb rona, liuliu
hodi buka oin.
ibun-kroat
ADJETIVU 1. Neeb koalia maib
la sukat too hakanek ema nia
laran. SIN. ibun-kateri
2. Neeb gosta hatete aat
ema.
3. Neeb hakarak halo buat
aat akontese ba ema neeb
nia koalia b.
234
ibun-midar
ADJETIVU 1. Neeb koalia diak,
furak no halo ema haksolok
bainhira rona.
2. Neeb lakohi atu hakanek
ema nia laran.
3. Neeb has lais.
ibun-rahun ms iburahun
SUBSTANTIVU Fulun neeb moris
iha kulit iha ibun tutun no iha
inus okos.
ibun-toos
ADJETIVU Neeb koalia sai susar
ka koalia kotu-kotu ho hakaas
an. SIN. kokok
SUBSTANTIVU Kondisaun koalia sai
susar ka kotu-kotu.
ida
N U M E R A L Nmeru dahuluk,
hakerek ho sinl 1.
MARKADR Mesak, las rua ka liu.
EZ. karau ida
idade
SUBSTANTIVU 1. Tempu nia naruk
ka kleur neeb han malu ho
ema ida nia moris. SIN. otas
2. Kualidade sai tuan.
3. Tempu ka perodu istriku,
n.e. Otas Fatuk Nian, Otas
Klarak, Otas Kolonil, Otas
Modernu.
ida-ida
PRONOME Kada ema ida ka mesak
las rua-rua.
EZ. Halo favr tama ida-ida.
ida-idak
ADJETIVU Kada ema ida iha grupu
ida neeb ita haree hanesan
mesak.
E Z . Kandidatu ida-idak sei b
rejistu atubele hetan kartaun.
idalaka (lia-)
SUBSTANTIVU Naran atu temi ba lia-
idat, lia-isn, no lia-lakalei
neeb ema koalia iha zona
sentrl Timr Lorosae nian.
Lia-Lolein, neeb koalia iha
knua Lakoto, besik Dare, ms
lia-idalaka nia dialetu ida.
ida-nee
ADJETIVU/PRONOME Ita uza ida-nee
bainhira koalia kona-ba ema
ka buat sira neeb ita refere
b ka ita bele haree.
EZ. Ida-nee hau-nia eskola.
ida-neeb
ADJETIVU/ PRONOME Ita uza ida-
neeb bainhira koalia kona-
ba ema ka buat sira neeb ita
refere b, hatene ka ita haree
tiha.
EZ. Ami presiza ema ida-neeb
atubele tulun ami hadia uma
nee.
ida-neeb
PRONOME MAHUSUK Liafuan ida
neeb ita uza hodi hatudu
saida ka s loos bainhira iha
buat ka ema oioin. SIN. neeb
E Z . Feto ida-neeb maka
prezidente nia prima?
Ida-neeb mak gosta liu: rona
rdiu ka haree televizaun?
PRONOME MAKAIT Liafuan ida neeb
ita uza hodi hatudu saida ka s
loos mak ita temi b. PLURL:
sira-neeb
EZ. Imi sei agradese mestre ida-
neeb tulun imi. Romanse ida-
neeb hau foin lee furak tebes.
idat (lia-)
SUBSTANTIVU Dialetu idat pertense
ba lia-idalaka neeb ema
koalia iha zona sentrl Timr
Lorosae, haleu vila Laklubar.
idel
ADJETIVU (Buat ka ema) diak liu
hotu neeb ita bele hetan atu
hatn ba nesesidade ka
situasaun ruma.
235
E Z . Umakain idel maka ida
neeb feen-laen no oan sira
hadomi malu too mate.
SUBSTANTI VU Aspi rasaun ka
esperansa neeb aas no diak
liu.
idealista
SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Ema) neeb
haliis ba idealizmu.
idealizmu
SUBSTANTI VU 1. Hahalok buka
beibeik ida neeb idel.
2. Doutrina filozfika neeb
nega buat sira-nia realidade
individul no konsidera ema
nia hanoin nuudar hun ba
matenek tomak neeb iha.
ideia
SUBSTANTIVU 1. Ema ida nia hanoin
partikulr ida.
EZ. Ana iha ideia barak kona-ba
asuntu nee.
2. Planu ida neeb ita halo iha
neon laran, liuliu atu rezolve
problema ruma.
identifika
VERBU Hatudu hodi f sai ema ka
buat ida nia naran.
EZ. Polsia seidauk identifika feto
neeb mate iha asidente nee.
identifikasaun SUBSTANTVU
idntiku ~ idntika f.
ADJETIVU Neeb hanesan loloos
deit.
E Z . Situasaun runguranga iha
fulan-Setembru 1999 idntiku ho
invazaun 1974.
ideolojia
SUBSTANTI VU Ema ka grupu nia
filozofia ka hanoin baibain
nian, liuliu kona-ba poltika.
EZ. Indonziu sira horiuluk kedas
tuir ideolojia Pancasila.
ideoljiku ~ ideoljika f.
SUBSTANTIVU
idiota
SUBSTANTI VU Ema neeb nia
intelijnsia la avansa, no
baibain hanoin no halo an ho
beik. SIN. beik-teen
ADJETIVU beik
idratu-karbonu
SUBSTANTIVU Substnsia iha ai-han
hanesan masin-midar no paun
neeb f enerjia.
idruliku ~ idrulika f.
ADJETIVU Neeb lao ho bee ka
been ruma neeb simu
presaun.
EZ. Karreta idrulika sira fasil liu
atu lori duk karreta seluk.
idreletrisidade
SUBSTANTIVU Forsa eltrika neeb
prods liuhosi bee nia tuda ka
turu tun ba turbina ida nia
laran.
idreltriku ~ idreltrika f.
ADJETIVU
Iemen (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
kontinente zia Loromonu, iha
rai-Arbia nia sorin sudueste.
iemenita
ADJETIVU Hosi rai-Iemen; Iemen
nian.
SUBSTANTIVU Ema Iemen.
ierarkia
SUBSTANTIVU Sistema ukun nian iha
neeb podr kiik tuir ida be
iha nia leten kedas no
seluseluk tan.
EZ. Iha ierarkia Kreda nian, Santu
Padre mak kaer podr aas liu
hotu.
ierrkiku ~ ierrkika f. ADJETIVU
ifen
SUBSTANTI VU Tadak ka marka
neeb hatudu ho sinl (-),
baibain mosu iha lia-tetun hodi
236
forma ka tutan liafuan rua
neeb hamutuk lori konseitu
ka arti ida deit.
EZ. Ita hetan ifen iha liafuan f-
hatene neeb signifika hatoo
ka informa.
ignisaun
SUBSTANTIVU 1. Parte hosi motr
ida (liuliu motr-karreta nian)
neeb hamanas atubele
traballa no lao.
2. Bainhira motr ida hah
traballa.
ignora
VERBU Lakohi haree; finje la haree;
taka matan ba.
ignornsia
SUBSTANTIVU 1. Hahalok la hatene
kona-ba buat ida.
2. Hahalok lakohi iha interese.
EZ. Tanba ninia ignornsia, nia sei
la ramata ninia serbisu too loron
ikus.
ignorante ADJETIVU
igul
ADJETIVU 1. Hanesan deit. SIN.
fetuk
2. Ho estatutu ka direitu
hanesan.
igualdade
SUBSTANTIVU 1. Buat hotu-hotu
hanesan deit, la iha diferensa
ida. SIN. fafetuk
2. Estatutu ka direitu hanesan.
EZ. Igualdade entre feto no mane
mak oras nee sai asuntu boot iha
ita-nia sosiedade.
iha
PREPOZISAUN Liafuan ida neeb
hatudu buat ka ema ida iha
neeb loos, selae bainhira mak
buat ruma mosu.
EZ. Labarik hotu tenke hela iha
laran bainhira udan tau.
VERBU Soi buat ida.
E Z . Sira iha osan barak tanba
serbisu diak.
iha nee ms iha-nee
ADVRBIU Iha fatin besik hau; iha
fatin besik ita; iha fatin besik
ami.
EZ. Halo favr hakerek iha nee.
Markus, mai iha nee!
iha neeb ms iha-neeb
ADVRBIU Iha fatin besik nia; iha
fatin besik sira; iha fatin dook
hosi nee.
EZ. Sira sei b iha neeb tanba
xefe bolu sira.
iha neeb ms iha-neeb
ADVRBIU Liafuan neeb uza hosi
husu kona-ba fatin neeb ema
ka buat ruma iha b.
EZ. Hau-nia xapeu iha neeb?
iis
SUBSTANTIVU 1. Anin ka r neeb
ita hatama ba ita-nia aten-book
no husik sai fali bainhira ita
dada iis.
2. Anin ka r dois neeb sai
hosi buat ida, ema ka balada
nia isin ka hosi buat seluk.
3. Lia ida neeb ema lori kona-
ba ema seluk nia hahalok ka
situasaun neeb foin mosu.
SIN. lia-anin, boatu
EZ. Iha iis katak nia mann osan
boot maib la f sai ba ema ida.
VERBU F sai iha r substnsia
morin ka dois neeb ema
seluk bele horon.
EZ. Sira nain-rua iis hanesan
deit.
iis-kotu
SUBSTANTIVU Iis dahikus neeb
ema ida dada molok mate.
iis-laek
ADJETIVU 1. Neeb la bele dada
iis.
237
2. Neeb la hasai iis neeb
morin ka dois.
ijiene
SUBSTANTIVU Prtika loroloron nian
hodi fase beibeik ita-nia isin no
husik ita-nia sorisorin moos,
liuliu atu hapara moras neeb
lao ka daet b-mai.
EZ. Ita-nia ijiene folin tebes tanba
bainhira nia moos ita sei la hetan
moras ida.
ijiniku ~ ijinika f. ADJETIVU
ikan
SUBSTANTIVU 1. Animl neeb nani
iha bee ka tasi laran, neeb
ema sira kaer hodi han.
2. Naan-ikan.
ikan-daun
SUBSTANTIVU Ikan-tasi espsie ida
ho ibun naruk no kroak
hanesan daun.
NARAN SI ENT FI KU: Platybelone
platyura.
ikan-fafulu
SUBSTANTIVU Ikan-tasi espsie ida
ho isin naruk no lotuk hanesan
fafulu.
ikan-fulan
SUBSTANTIVU Ikan-tasi espsie ida
ho kr-mutin nabilan hanesan
fulan.
ikan-gama
SUBSTANTIVU Ikan-tasi espsie ida
naruk no forte tebes ho nehan
kroat. Ikan-gama nee balu
siak tebetebes no bele ataka
hodi han ema.
SIN. ikan-karan, tubaraun, iu
ikan-klaken
SUBSTANTIVU Ikan lubun ida neeb
nani hamutuk, hotu-hotu hosi
espsie ida deit.
ikan-kulu
SUBSTANTIVU Ikan-tasi espsie ida
ho isin kabuar no tarak.
ikan-lele
SUBSTANTIVU Ikan-mota espsie ida
ho isin hanesan fulun moris iha
ulun ka ibun-tutun neeb iis
tahu. SIN. lanunu
ikan-liras
SUBSTANTIVU Estrutura mihis no
belar kiikoan iha ikan nia isin,
neeb nia uza hodi nani.
SIN. ikan-dadinis.
ikan-matan
SUBSTANTIVU Kanek neeb hanesan
fisur iha kulit, liuliu iha liman-
kukun nia sorin.
ikan-murak
SUBSTANTIVU Ikan espsie ida ho
kr hanesan osan-mean neeb
ema sira gosta rai iha uma, iha
tanke vidru ka akuriu laran.
SIN. ikan-dourada
ikan-pari
SUBSTANTIVU Ikan-tasi espsie ida
neeb belar boot no iha ikun
naruk; nia ataka nia inimigu
hodi baku ho nia ikun.
SIN. hai
ikan-pilas
SUBSTANTIVU Balada-tasi hosi filu
selenteradu sira-nian, ho isin
mamar no moos. Ikan-pilas
nee baibain namlele iha bee
leten, no tata nia etun ho nia
tentkulu moruk. SIN. anin-teen
ikan-ruin
SUBSTANTIVU Ruin ikan nian.
ikan-tolun
SUBSTANTIVU Ikan nia tolun kiikoan
sira.
kone
SUBSTANTIVU 1. Imajen ida neeb
lulik tanba hatudu Kristu, Ita
Nai-Feto, santu ka santa ida.
238
kone sira hafutar liuliu kreda
orientl sira, ortodoksu no
katliku hotu.
2. (informtika) Dezeu kiikoan
iha ekran komputadr nian
neeb f informasaun ruma,
ka ita bele fekit b hodi loke.
ikuikus
ADJETIVU I. Neeb ikus nian, ka
rohan kedas nian. SIN. finl
2. Iha tempu foin daudaun
nian. SIN. resente
EZ. Iha tempu ikuikus ita la haree
ona ema kabala tais.
ikun
SUBSTANTIVU 1. Balada nia isin-
balun kotuk nian neeb naruk.
2. Ida neeb iha kotuk.
ADJETIVU Neeb kiik ka ikus liu,
porezemplu alin ka feton ida.
ikus
ADJETIVU/ADVRBIU Neeb rohan ka
hotu nian. SIN. finl
SUBSTANTIVU Parte finl. SIN. rohan
ikusliu
ADVRBIU Ida neeb hotu nian ka
rohan nian.
E Z . Ikusliu ami hakarak hatoo
ami-nia obrigadu ba imi hotu nia
atensaun. SIN. ikusmai
ilegl
ADJETIVU Neeb la tuir lei ka
prosesu neeb loos, no
baibain halo subasubar deit.
EZ. Polsia sei prende hotu sasn
ilegl sira neeb hatama
subasubar mai Timr.
ilegalidade SUBSTANTIVU
ilejtimu ~ ilejtima f.
ADJETIVU Neeb la lejtimu ka la
tuir dalan loloos.
EZ. Ita-nia governu ms konsidera
gol pedestadu i ha rai -Gi n
ilejtimu.
Ilimanu (Foho-)
SUBSTANTIVU Foho neeb tama ba
zona rai-Manatutu nian besik
Subaun Kiik no Subaun Boot.
Ema Ilimanu koalia dialetu
dadua.
Iliomar
SUBSTANTIVU Subdistritu neeb
tama ba zona rai-Lospalos; nia
populasaun parte boot liu
koalia lia- makalero.
ilsitu ~ ilsita f.
ADJETIVU Neeb ilegl ka laloos.
illa
SUBSTANTIVU Rai neeb ketak hosi
rai sira seluk no tasi mak
haleu tomak. SIN. nusa, rai-
kotun
EZ. Illa rua Ataru no Jako
pertense ba rai-Timr.
iljiku ~ iljika f.
ADJETIVU Neeb la tuir razaun, ka
la iha ljiku.
ilojizmu SUBSTANTIVU
iluminasaun
SUBSTANTIVU 1. Ahi-oan kr oioin
neeb ita tau iha fatin ida atu
enfeita, porezemplu iha Natl.
SIN. ahi-festa
2. Matenek foun kona-ba
asuntu ida neeb uluk ita
ladn komprende.
ilustra
VERBU 1. Prepara imajen ba livru
ida.
2. Halo imajen atu ajuda
esplika buat ida. SIN. hahilas
EZ. Fotografia ida-nee ilustra ami-
nia serbisu loroloron nian.
2. Haklaken ka esplika ho klaru
ka momoos atu ema seluk bele
komprende.
ilustrasaun SUBSTANTIVU
ilustradu ~ ilustrada f. ADJETIVU
imajen
239
SUBSTANTI VU 1. Dezeu ema,
balada ka buat ida nian. SIN.
ilas
2. Aparnsia neeb ema ka
organizasaun ida hatudu ba
pbliku.
EZ. Nasaun neeb la respeita
direitu umanu bele estraga nia
imajen iha mundu.
imajina
VERBU 1. Forma ideia ka hanoin
ida iha ulun kona-ba buat
ruma. S I N . haree took,
hakmehik
2. Hanoin kona-ba buat ida
neeb seidauk eziste ka mosu.
EZ. Susar atu imajina knaar todan
neeb pioneiru sira hulan hodi
harii ita-nia nasaun.
imajinriu ~ imajinria f.
ADJETIVU Neeb eziste iha deit
ita-nia hanoin, las iha
realidade; neeb ita mehi
deit. SIN. mehik
imakuladu ~ imakulada f.
ADJETIVU 1. Neeb moos tomak
hotu tanba la iha noda ida. SIN.
noda-laek
2. Neeb la iha sala ida.
Imakulada Konseisaun ka
Nanaran Noda-Laek n e e
doutrina Kreda Katlika nian
kona-ba Santa Ana kous tiha
Maria Santsima lah sala
orijinl.
Imalaia: haree Himalaia
iman
SUBSTANTIVU Besi pedasuk ida ho
forsa magntika neeb bele
dada besi seluk, halo atu belit
ka kait ba nia.
imaturidade
SUBSTANTI VU Kualidade neeb
seidauk dezenvolve hotu no la
tasak, refere liuliu ba ema.
LIAFUAN-SORUN: maturidade
E Z . Imaturidade neeb pesol
membru balu iha bele hanetik
xefe atu f responsabilidade boot
ba sira hodi halao knaar
loroloron nian.
imediatu ~ imediata f.
ADJETIVU 1. Neeb tenke halao
kedas no la bele hein tan. SIN.
kedak
EZ. Subdistritu barak susar ai-han
tanba udan, tanba nee ajuda
tenkesr imediata.
2. Neeb tempu, espasu no
relasaun rabat ka besik hela.
imediatamente
ADVRBIU Halo lailais kedas, la
hein minutu ida.
EZ. Bainhira ema naok nia sasn,
Sr. Markus imediatamente b f-
hatene polsia.
imensu ~ imensa f.
ADJETIVU Neeb nia tamau ka
kuantidade boot tebes.
SIN. sukat-laek, sukat-labelek
EZ. Espasu neeb halei ita-nia
planeta Rai imensu.
imi
PRONOME EMAK Liafuan ida neeb
haktemik ema lubun ida neeb
ita koalia b ka hakerek b.
PRONOME MAKSOIK Forma badak ba
imi-nia, n.e. imi oan = imi-nia
oan
imigra
VERBU Muda hodi hela metin no
kleur ka ba nafatin iha rain
seluk. SIN. solat
E Z . Timoroan barak imigra ba
Portugl bainhira invazaun hah.
i mi grasaun SUBSTANTIVU; SIN.
sasolat
imigrante
SUBSTANTIVU Ema neeb husik
hela nia rain hodi b horik
240
metin iha rain seluk. SIN.
maksolat
iminente
SUBSTANTIVU Neeb atu akontese
ona, hanesan tabelen hela iha
ita-nia leten. SIN. tatahek
EZ. Ami tauk katak funu iminente
ona.
imi-nia
ADJETIVU MAKSOIK Liafuan hodi
refere ba buat neeb pertense
ka relasiona ho ema lubun ida
neeb ita koalia ka hakerek
b. Pronome nee tuur uluk-ba
substantivu, n.e. Imi-nia uma.
imi-nian
PRONOME MAKSOIK Maklalin ka
variante ba imi-nia neeb
baibain tuir substantivu ida-
neeb nia refere b.
EZ. Se uma nee imi-nian, imi
tenke aprezenta nia dokumentu
sira.
imita
VERBU 1. Hasara.
EZ. Kakae no loriku gosta imita
ema sira-nia lian.
2. Halo buat ida filafali hodi
kopi a ka reprods ni a
karakterstika sira.
EZ. Hodi prepara programa nee
ba televizaun, ami imita filme
franss ida neeb sai tinan balu
liub.
3. Halo tuir deit.
EZ. Diak bainhira labarik sarani
sira imita santu sira-nia ezemplu
diak.
imitasaun SUBSTANTIVU; SIN.
hasaran
imitadr ~ imitadora f.
SUBSTANTI VU Ida neeb gosta
hasara, kopia ka halo tuir ema
seluk ka buat ida. SIN. masarak
imobiliria
SUBSTANTIVU Empreza ida neeb
faan propriedade no uma sira.
imobiliriu ~ imobiliria f.
ADJETIVU Kona-ba imobiliria.
Ajente imobiliriu nee ema ida
neeb faan ema seluk nia
uma ka rai, hodi simu kiuani ka
komisaun ba nia servisu.
imorl
ADJETIVU Ne eb l a i ha
moralidade; neeb nia hahalok
baibain aat. SIN. laran-foer
EZ. Ulun-boot neeb imorl sei
bele lori nasaun ida ba susar.
imoralidade SUBSTANTIVU
imovel
ADJETIVU 1. Neeb la book an ka
neeb metin hela iha fatin
deit.
2. Neeb ita la bele muda tun-
sae.
imobilidade SUBSTANTIVU
impaktu
SUBSTANTIVU 1. Hahalok hosi objetu
ida kona ida seluk. SIN. xoke
2. Efeitu makaas ba situasaun
ka ema ida.
EZ. Impaktu hosi ai-han nia folin
aas maka povu hamlaha no terus.
impar
ADJETIVU (Nmeru) neeb laiha
pr. SIN. kliik
imparsil
ADJETIVU Neeb la haliis ba ema,
grupu ka hanoin ida deit.
EZ. Observadr internasionl sira
tenke imparsil iha votasaun ba
independnsia.
imparsialidade SUBSTANTIVU
impasinsia
SUBSTANTI VU Kualidade laiha
pasinsia. SIN. hakterus-laek
E Z . Impasinsia bele hamosu
problema barak.
241
impasiente ADJETIVU
impedidu ~ impedida f.
ADJETIVU (Lia telefone) neeb ita
la bele uza tanba ema seluk
uza daudaun.
impedimentu
SUBSTANTI VU Buat-netik, buat
neeb hanetik. SI N. kanetik,
obstkulu
imperadr ~ imperadora f.
SUBSTANTI VU Ema neeb ukun
impriu ida.
imperativu ~ imperativa f.
ADJETIVU Neeb urjente tebes ka
importante.
ADJETIVU/SUBSTANTIVU Iha gramtika,
forma verbu nian neeb ita
uza atu hatoo orden ka haruka
halo buat ruma. Advrbiu b
maka tadak imparativu nian
iha lia-tetun, n.e. hakerek b!
SIN. madenik
imperfeitu ~ imperfeita f.
ADJETIVU Neeb la perfeitu.
SIN. laperfeitu
imperializmu
SUBSTANTIVU Sistema governu nian
neeb buka atu harii impriu
ida hodi halekar nia podr.
E Z . Povu Ti mr kont r a
kolonializmu no imperializmu
tanba nee sistema be ladiak.
imperalista ADJETIVU
impriu
SUBSTANTI VU 1. Rei nu boot
tebetebes, neeb baibain
mosu bainhira nasaun ida
invade hodi ukun nasaun
seluseluk.
EZ. Impriu romanu horiuluk ukun
rai-Europa parte boot no rain
sel usel uk hal e u Tasi -
Mediterrneu.
2. Kualkr ukun boboot no
luan, inklui ms empreza
komersil.
impesol
ADJETIVU Neeb la foka ema ida
deit, halo ita sente katak
indivduu no nia sentimentu
sira ladn importa.
impesoalidade SUBSTANTIVU
implementa
SUBSTANTIVU Halao planu, orden
ka lei ida.
E Z . Governu hatama tiha ona
dekretu ida kona-ba dalen ofisil;
oras nee presiza implementa
dekretu nee.
implementasaun SUBSTANTIVU
implika
VERBU 1. Sujere, f-entende.
2. Envol ve, presi za. SIN.
haklahat
EZ. Halao projetu hanesan nee
implika matenek boot no serbisu
todan.
Espresaun implika ho ema katak
buka lia ho ema ruma.
implikante
ADJETIVU Neeb gosta buka lia ho
ema seluk. SIN. bukaliadr
implsitu ~ implsita f.
ADJETIVU Neeb ita bele hetan iha
laran, maski la mosu iha liur.
EZ. Linguista sira hatoo katak lia-
portugs implsitu iha lia-tetun,
tanba aleinde liafuan-empresta
barabarak, estrutura basuk lia-
tetun nian tuir banati portugs.
impoin
VERBU Obriga atu simu buat
ruma, liuliu programa ka
poltika ida. SIN. hamonu
importa
242
VERBU 1. Hameno sasn hosi tasi-
balun atubele faan iha rai-
laran.
2. Iha importnsia.
3. Sente ka hanoin katak buat
ruma importante.
importadu ~ importada f.
ADJETIVU (Objetu ka sasn)
neeb ema importa ka
hameno hosi tasi-balun.
importadr ~ importadora f.
SUBSTANTIVU/ADJETIVU N e e b
hatama sasn hosi tasi-balun
hodi faan.
importante
ADJETIVU 1. Ne eb i ha
importnsia ka presiza.
EZ. Bee maka komponente neeb
importante ba ita ema nia isin.
2. Neeb soi influnsia ka
podr barak; neeb ita tenke
f valr b.
E Z . Prezidente-repblika no
Ambispu Dili ema nain-rua
neeb importante.
3. Boot ka barak.
E Z . Elementu portugs iha lia-
tetun importante liu elementu
malaiu.
importnsia SUBSTANTIVU
importasaun
SUBSTANTIVU 1. Hahalok ka serbisu
importa sasn.
2. Buat ka produtu importadu.
imposivel
ADJETIVU Neeb la bele akontese
ka la bele halao. SIN. labelek
EZ. Maski iha filme ita haree ema
semo, iha realidade ida-nee
imposivel.
imposibilidade SUBSTANTIVU
impostu
SUBSTANTI VU Osan neeb ema
tenke selu ba governu atu nia
bele haraik servisu ba pbliku,
porezemplu sade, edukasaun,
bee, eletrisidade nst.
impotente
SUBSTANTIVU 1. Neeb kuran kbiit
ka forsa. SIN. kbiit-laek
2. Mane ida neeb la bele
halao relasaun seksul, liuliu
tan moras ruma.
impotnsia SUBSTANTIVU
impozisaun
SUBSTANTIVU Hahalok ka rezultadu
impoin nian.
imprensa
SUBSTANTI VU 1. Fatin ida atu
imprime livru ka dokumentu
sira. SIN. tipografia, grfika
E Z . Timr presiza imprensa
nasionl ida atubele imprime
dokumentu governu nian.
2. Kl i bur ka sosi edade
komersil neeb publika
jornl.
3. I ndst r i a- j or nal i zmu;
jornalista sira.
E Z . Maski governu foin f sai
dekretu kona-ba lia-tetun,
imprensa hanetik hela lia-tetun
nia progresu hodi imprime jornl
oioin ho ortografia sabraut.
impresaun
SUBSTANTIVU 1. Buat ida neeb ita
imprime. SIN. hatuin
2. Tadak ka marka hosi buat
ida neeb hanehan. SIN.
hanehan-fatin
3. Ema nia hanoin ka opiniaun
kona-ba buat foun ida.
EZ. Hau hatoo tiha ona ba kolega
sira hau-nia impresaun sira kona-
ba programa foun.
impresionante
ADJETIVU Neeb atrai ita ka halo
ita admira tanba boot, barak,
kaps ka aat liu.
243
EZ. Jogu neeb impresionante sei
dada adeptu barak ba kampu atu
asiste.
impresizu ~ impresiza f.
ADJETIVU 1. Neeb la kona loloos.
SIN. lakonak
2. Neeb ladn klaru ka
sabraut uitoan.
impresora
SUBSTANTIVU Mkina neeb ita uza
atu imprime dokumentu ida.
impresora-leizer
SUBSTANTIVU Impresora neeb uza
leizer atu imprime dokumentu
ho kualidade kaps.
impresu
SUBSTANTIVU 1. Surat-tahan neeb
iha informasaun kona-ba
asuntu partikular ida.
2. Fixa ka formulriu ida
neeb imprime ba ema sira
prenxe.
imprime
VERBU Reprods letra ka nmeru
sira iha surat-tahan ida ho
dalan mekniku. SIN. hatui
EZ. Molok asina, ita presiza
imprime lai dokumentu nee iha
surat- tahan ho kabesal l u
organizasaun nian.
improvavel
ADJETIVU Neeb dala barakliu sei
la akontese.
improbabilidade SUBSTANTIVU
improviza
VERBU 1. Halo buat ida lah planu
uluk, no uza deit matria sira
neeb iha.
2. Bainhira mziku ka atr sira
i mprovi za, si ra i nventa
derrepente deit mzika ka
liafuan sira bainhira sira
hananu ka halimar daudaun.
improvizadu ~ improvizada f.
ADJETIVU
improvizasaun SUBSTANTIVU
impulsivu ~ impulsiva f.
ADJETIVU Neeb tuir impulsu.
LIAFUAN-SORUN: kuidadu, matan-
moris
impulsu
SUBSTANTIVU Sentimentu makaas
ida neeb mai derrepente deit
hodi dada ita atu halo buat
ruma.
impuru
SUBSTANTI VU Neeb lamoos ka
foer, liuliu ho sentidu morl.
SIN. door
impureza SUBSTANTIVU
imune
ADJETIVU 1. Ne eb hetan
protesaun hasoru buat ida,
porezemplu moras ida.
2. Livre; dala balu ms uza ba
protesaun hasoru akuzasaun
ida. SIN. foruk
imunidade
SUBSTANTIVU 1. Protesaun hasoru
ka sees hosi moras ida.
EZ. Bainhira ita-nia imunidade
diak, ita sei la hetan moras sira
neeb daet.
2. Priviljiu hetan protesaun
hasoru buat sira neeb loloos
tenke hakruuk, tuir ka
submete b. SIN. haforun
E Z . Di pl omat a si ra het an
imunidade tanba nee polsia la
bele kaer sira hodi f kastigu.
imuniza
V E R B U Halo ema ida hetan
imunidade hodi sees hosi
moras ida, liuliu liuhosi sona
vasina.
imunizasaun SUBSTANTIVU
inabitadu ~ inabitada f.
244
ADJETIVU Neeb la iha ema ida
horik ka hela b. SIN. mahorik-
laek
EZ. Tempu uluk governu rain balu
nian soe kriminozu iha nusa
inabitadu atu sira bele terus iha
neeb too mate.
inadmisivel
ADJETIVU Neeb sei la bele simu
tanba aat ka laserve. SIN. simu-
labelek
E Z . Baku-mal u ne e sei
inadmisivel iha eskola neeb
hanorin matenek no domin.
inan
SUBSTANTIVU 1. Feto neeb kous
oan iha knotak too tuur-ahi;
hafoin f-susu no tau matan ba
nia too nia boot. SIN. main
2. Balada ida-neeb hahoris
oan no f-susu ba nia.
inan-aman
SUBSTANTIVU Ita-nia inan no aman.
EZ. Ami-nia inan-aman hadomi no
f ezemplu diak mai ami.
inan-boot
SUBSTANTIVU Inan nia biin ka tia
neeb boot, uluk-ba inan.
SIN. am-boot
inan-hakiak
SUBSTANTIVU Feto neeb hakiak ita
no haree ita hanesan nia oan.
inanimadu ~ inanimada f.
ADJETIVU Neeb la moris hanesan
balada ka animl. SI N. moris-
laek
EZ. Fatuk mak ezemplu ba objetu
inanimadu.
inan-kiik
SUBSTANTIVU Feto neeb la kaben
legalmente ho ita-nia aman ka
ida neeb sai aman nia feen-
kiik.
inan-kous
SUBSTANTIVU Ita-nia inan loloos,
feto ida-neeb kous ita.
SIN. inan-susu
inan-sarani
SUBSTANTI V U Feto neeb sai
testemua ka sasin bainhira ita
simu sakramentu batizmu
nian.
inan-susu
SUBSTANTIVU Ita-nia inan loloos,
feto ida-neeb f-susu ita.
SIN. inan-kous
inativu
ADJETIVU 1. Neeb la halo asaun
ida.
2. Neeb hakmatek hela.
3. Neeb reforma tiha hosi
serbisu ida tanba katuas ka
ferik ona. SIN. reformadu
inasaun SUBSTANTIVU
inaugura
VERBU Loke ka hatudu ba dala
uluk ba pbliku atu haree ka
uza.
EZ. Prezidente inaugura Sentru Ba
Forma Profesr Sira iha Baukau.
inaugurasaun SUBSTANTIVU
indefensivel
ADJETIVU Neeb la bele defende.
S I N . sori-labelek, defende-
labelek
indefensibilidade SUBSTANTIVU
indefinidu ~ indefinida f.
ADJETIVU 1 . Neeb tempu atu
remata nian la define loloos ka
la hatene loos bainhira mak atu
remata.
2. Neeb ita la hatene nia
rohan.
EZ. Ami-nia kolega sei hela iha
rai-Portugl ba tempu indefinidu.
indelikadeza
245
SUBSTANTIVU Hahalok ka maneira
neeb la hatudu respeitu;
Hahalok neeb hatudu brutu.
EZ. Restaurante neeb nia pesol
sira hatudu indelikadeza bele
lakon nia kliente sira.
indelikadu ~ indelikada f .
ADJETIVU; SIN. karutas
indemniza
SUBSTANTIVU Selu fali osan ba ema
neeb hetan dezastre ruma.
SIN. balas
indemnizasaun SUBSTANTIVU; SIN.
babalas
independente
ADJETIVU 1 . Neeb la presiza
ema seluk nia tulun ka apoiu.
SIN. haknoan-laek
2. Neeb hela mesamesak ka
ketak, la iha buat ida ka ema
ida ema mak kontrola ka ukun
nia. SIN. lahaknoak
independnsia SUBSTANTIVU; SIN.
haknoan-laek
independentista
ADJETIVU/SUBSTANTIVU ( Ema ka
partidu poltiku) neeb haliis
ba independnsia.
indeskritivel
ADJETIVU Neeb susar atu
deskreve ka hatoo ho liafuan
s i r a , p o r e z e mp l u
akontesi mentu ruma ka
esperinsia ida.
SIN. deskreve-labelek
indestrutivel
ADJETIVU Neeb sei la bele sobu
ka la naksobu. S I N . sobu-
labelek
E Z . Ami-nia relasaun nee
indestrutivel tanba ami iha
konfiansa no fiar malu.
i n d e t e r m i n a d u ~
indeterminada f.
ADJETIVU Neeb la determina
loloos bainhira.
EZ. Prezidente kansela tiha nia
vizita ba Lospalos no data foun ba
vizita nee sei indeterminadu.
ndia (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu boot
ida iha zia iha Pakistaun no
Bangladexe nia leet.
indianu ~ indiana f.
ADJETIVU Rai-ndia nian; kona-ba
rai-ndia.
SUBSTANTIVU Ema ndia, ndia-oan.
indiferente
ADJETIVU Neeb ladn liga ka
importa kona-ba buat ruma.
SIN. neon-malirin
indiferensa SUBSTANTIVU
indjena
ADJETIVU Neeb rai-nain kedas.
SIN. kahorik
SUBSTANTI VU Ema ka mahorik
loloos iha fatin ida, las
malae. SIN. ema rai-nain, ema
kahorik, nativu
EZ. Aborjene sira mak indjena
sira rai-Austrlia nian.
indijestaun
SUBSTATI VU Moras neeb ema
sente depoizde tolan tiha ai-
han ruma neeb susar atu
dulas ka dijere. SIN. laran-sae,
laran-beik
indijestu ~ indijesta f.
ADJETIVU (Hahn) neeb la bele
dulas ka dijere; neeb susar
atu dijere. SIN. dulas-labelek
indika
VERBU 1. Hatudu ka aponta ba
diresaun ida.
2. F-hatene.
indikasaun SUBSTANTIVU
indikativu
246
ADJETIVU Neeb hatudu ka indika.
SIN. matuduk
SUBSTANTIVU 1. (Iha gramtika lia-
portugs nian) modu verbl
neeb hatudu hahalok rel,
neeb akontese duni.
LIAFUAN-SORUN: konjuntivu
2. Nmeru rain ka zona nian,
neeb ita marka uluk hodi halo
telefonema ida.
E Z . 390 mak indikativu Timor-
Leste nian.
ndiku (Tasi-Boot)
SUBSTANTIVU Tasi neeb iha zia
parte sl, entre frika no
Austrlia, nia luan maizumenus
k u a d r a d u k i l me t r u
73.441.000.
SIN. Oseanu ndiku
indireta
SUBSTANTIVU Hanoin, hahalok ka
sujestaun neeb ita la hatoo
loloos deit. SIN: soe-lia
indiretu ~ indireta f.
ADJETIVU Neeb too la tuir dalan
ka lia loos. SIN. kabedok
ndise
SUBSTANTIVU 1. Lista alfabtiku iha
livru ida nia kotuk neeb refere
ba buat sira neeb hakerek iha
livru nee nia laran.
2. Buat ida neeb hatudu. SIN.
indikadr, katuduk
indiskretu ~ indiskreta f.
ADJETIVU Neeb la delikadu liuliu
kona-ba rai segredu ka buat
sira neeb privadu. SIN. ibun-
boot
indiskrisaun
SUBSTANTI VU Falta diskrisaun;
hahalok indiskretu.
indispensavel
ADJETIVU Buat neeb ita la bele
lao ba oin se nia la iha.
SIN. hakmulik-labelek
indispostu ~ indisposta f.
ADJETIVU 1. Neeb inkomodadu.
2. Neeb sente isin-baruk
indispozisaun SUBSTANTIVU
indistingivel
ADJETIVU Neeb susar atu
distinge, hatadak ka haketak
hosi buat ka ema seluseluk. SIN.
hatadak-labelek
indistintu ~ indistinta f.
ADJETIVU Neeb ladn klaru, susar
atu haree ka lee tanba moos.
SIN. salabu
ndiu ~ ndia f.
ADJETIVU Kona-ba rai-nain ka
mahorik dahuluk kontinente
Amrika nian.
SUBSTANTIVU Ema kahorik ka rai-
nain rai-Amrika nian.
individul
ADJETIVU Neeb mesamesak,
relasiona ho ema ka buat
partikulr ida loos.
individualista
ADJETIVU Kona-ba individualizmu.
SUBSTANTIVU Ema neeb haliis ba
individualizmu.
EZ. Hahalok individualista sei la
lao iha rai-Timr, neeb
respeita serbisu-lisuk.
individualizmu
SUBSTANTIVU 1. Hanoin ka atitude
neeb f importnsia ba ema
ida-idak deit, las ba grupu
ka komunidade
2. Teoria neeb haree liu ba
direitu individul duk sosil.
indivduu ~ indivdua f.
SUBSTANTIVU Ema ida, haree ketak
hosi grupu.
EZ. Regulamentu ida-nee diak ba
grupu, ladn diak fali ba
indivduu.
individualidade SUBSTANTIVU
247
indivizivel
ADJETIVU Neeb ita la bele fahe.
SIN. fahe-labelek
indivizibilidade SUBSTANTIVU
indixiplina
SUBSTANTIVU Falta dixiplina.
EZ. Membru polsia nee tenke sai
hosi nia serbisu tan indixiplina.
indixiplinadu ~ indixiplinada
f.
ADJETIVU Neeb la iha dixiplina.
EZ. Pesol neeb indixiplinadu
bele estraga progresu empreza
nian.
Indonzia (rai-)
SUBSTANTIVU Estadu boboot iha
zia Sudeste neeb okupa
Nusa-Lubun Malaiu nia parte
boot liu, no uluk-ba tinan 1945
kolnia rai-Olanda nian.
indonziu ~ indonzia
ADJETIVU Kona-ba rai-Indonzia;
rai-Indonzia nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Indonzia,
Indonzia-oan. 2 Lia Indonzia
nian, Indonzia-lian.
EZ. Lia-indonziu nee dalen ofisil
Repblika Indonzia nian.
indonezizmu
SUBSTANTIVU Liafuan ka espresaun
ida neeb mai hosi lia-
indonziu, ka hasara lia-
indonziu.
EZ. Liafuan desa neeb ema
balu sei uza hodi haktemik knua
nee indonezizmu.
ind
ADJETIVU Neeb tuir induizmu;
induizmu nian.
SUBSTANTIVU Ema ida neeb fiar
iha induzmu.
induizmu
SUBSTANTI VU Relijiaun rai-ndia
nian neeb iha maromak
barak no halo ema sira fiar
katak sira sei hetan moris
seluk depoizde mate hodi
nakfila ba ema seluk ka balada
ida.
industan
ADJETIVU Rai-Industaun nian; kona-
ba rai-Industaun.
SUBSTANTIVU 1. Ema ndia, ndia-
oan.
2. (lia-industan) Dalen indu-
europeu ida neeb koalia iha
rai-Industaun, no nakfahe ba
variante rua, maka lia-hindi
(lian ofisil iha rai-ndia) no lia-
urd (lian ofisil iha rai-
Pakistaun).
Industaun (rai-)
SUBSTANTIVU Rejiaun luan iha parte
norte rai-ndia nian, neeb
hakohak ms rai-Pakistaun
balun ida.
indstria
SUBSTANTI VU 1. Serbisu halo
produtu barak, liuliu iha
fbrika laran.
E Z . Indstria mina-morin iha
Timr bele lao diak tanba ai-
kameli barak.
2. Hahalok badinas.
industril ADJETIVU
i n d u s t r i a l i z a d u ~
industrializada f.
ADJETIVU Neeb iha ona indstria
barak no ms teknolojia
moderna.
industrializa VERBU
industrializasaun SUBSTANTIVU
inditu ~ indita f.
ADJETIVU Neeb ema seidauk
edita ka publika.
inefiks
ADJETIVU Neeb ladn f fuan ka
rezul tadu; neeb l adn
avansa. SIN. lasaradak
248
LIAFUAN-SORUN: efiks
EZ. Nasaun neeb kiik maib iha
ministru barak bele inefiks.
inesperiente
ADJETIVU Ne eb l a i ha
esperinsia; neeb ladn iha
esperinsia. SIN. kauk
EZ. Tanba Andr ema inesperiente
iha hanorin, governu la simu nia
atu sai mestre.
inesperinsia SUBSTANTIVU
inevitavel
ADJETIVU Neeb atu akontese duni
no ita la bele hanetik ona ka
sees hosi. SIN. hasees-labelek
EZ. Iha tinan 1998 ami hatene
katak Timr nia independnsia
nee inevitavel ona, maski ema
barak la hanoin nunee.
inezatu ~ inezata f.
ADJETIVU Neeb la loloos ka la
korretu. SIN. lapresizu, lakonak
inezatidaun SUBSTANTIVU
infalivel
ADJETIVU Neeb la bele sala. SIN.
sala-labelek; LIAFUAN-SORUN:
falivel, sala-belek
EZ. Konsliu Vatikanu Dahuluk
hanorin katak Amu-Papa infalivel
bainhira nia haklaken dogma ka
hanorin importante ida kona-ba
fiar ka moralidade tanba iha
momentu nee Espritu Santu mak
tulun nia, maib nia bele sala
bainhira halo desizaun ka lei
baibain nian, hanesan ema seluk.
infalibilidade SUBSTANTIVU
infnsia
SUBSTANTIVU 1. Perodu dahuluk
moris ema nian. SIN. babarik
2. Tinan sira dahuluk bainhira
buat ida hah.
infantl
ADJETIVU 1. Labarik nian; kona-ba
labarik.
EZ. Moras infantl oioin da;et b-
mai iha ita-nia rain.
2. Hanesan labarik. SIN. kabarik
EZ. Mane-oan nee hakole ema
hotu ho nia komportamentu
infantl.
infantilidade SUBSTANTIVU
infartu
SUBSTANTIVU Kondisaun mdiku
neeb sriu bainhira fuan tuku
la hanesan baibain ka para
tomak hotu.
EZ. Ema balu mate tanba infartu
kona molok sira konsege lori ba
ospitl.
inferir
ADJETIVU 1. Neeb kraik liu.
SIN. mahokos
2. La diak hanesan buat ida
seluk.
inferioridade SUBSTANTIVU
Kompleksu-inferioridade
katak bainhira ema ida sente
katak nia ema folin-laek no
ema seluk diak liu nia.
infertil
ADJETIVU 1. Neeb rai-isin la iha
no ai-horis neeb moris iha
leten ladn barak.
2. (Feto ka balada-inan) neeb
la bele hahoris oan. SIN. kiuk
infertilidade SUBSTANTIVU; SIN.
kakiuk
infesaun
SUBSTANTIVU Moras neeb mosu
bainhira buat foer ka mikrbiu
kona isin.
infesiozu ~ infesioza f.
ADJETIVU (Moras) neeb bele daet
hosi ema ida ba ema seluk. SIN.
makdaet
infiltra
V E R B U 1. Penetra ka tama
hanesan liuhosi maktaes ka
filtru ida. SIN. haklurit
249
2. Tama subasubar ba fatin ka
grupu ida neeb konsidera
nuudar inimigu; bele ms ho
intensaun atu estraga.
EZ. Molok invazaun iha 1975,
ajente sekretu indonzia nian
infiltra ba partidu sira balun nia
leet.
infiltrasaun SUBSTANTIVU
infiltradr ~ infiltradora f.
SUBSTANTIVU Ema neeb infiltra.
SIN. maklurit
infinitu ~ infinita f.
ADJETIVU Neeb la iha rohan. SIN.
rohan-laek
infinitivu
SUBSTANTIVU Iha gramtika no lia-
portugs nian, forma-hun verbu
nian, ho sufiksu -ar, -er ka -ir
(n.e. cantar, vender, partir).
inflamadu ~ inflamada f.
ADJETIVU Neeb mean no bubu,
baibain tan infesaun ida.
inflama VERBU
inflamasaun SUBSTANTIVU
inflamavel
ADJETIVU Neeb fasil atu ahi han.
inflamabilidade SUBSTANTIVU
inflasaun
SUBSTANTIVU Bainhira folin sasn
no serbisu sira sae iha nasaun
ida nia laran.
inflavel
ADJETIVU Neeb bele enxe ho gs,
nuudar ezemplu gs liu, hodi
halo sai boot ka bubu. SIN.
habubu-belek
infleksivel
ADJETIVU Neeb metin no sei la
bele muda, altera ka sobu.
SIN. beok-labelek
infleksibilidade SUBSTANTIVU
influensia
VERBU Kona buat ida ka ema ida
hodi halo nia sai seluk uitoan
ka muda nia hahalok. SIN.
hamkona
influnsia
SUBSTANTIVU Hahalok influensia
nian. SIN. hamkonan
influente
ADJETIVU Neeb influensia ka
hamkona.
informa
VERBU Hatoo informasaun ba
ema seluk. S I N. f-hatene,
hatada.
informadr ~ informadora f.
SUBSTANTIVU Ema ida neeb feo
informasaun. SIN. informante,
matadak
informl
ADJETIVU Neeb baibain deit, la
hanesan i ha f esta ka
serimnia. SIN. laforml; LIAFUAN-
SORUN: forml
EZ. Bainhira ema b basar, hatais
informl maib hatais forml
bainhira b festa.
informasaun
SUBSTANTIVU Matenek, dadus, fatu
ka realidade neeb iha atu
hatoo ba ema seluk.
informtiku ~ informtika f.
ADJETIVU Ne eb kona- ba
komputadr.
SUBSTANTIVU (informtika) Sinsia
kona-ba komputadr.
informativu ~ informativa f.
ADJETIVU Neeb f informasaun
informa
VERBU Hatoo informasaun ba
ema seluk. S I N. f-hatene,
hatada
informadr ~ informadora f.
250
SUBSTANTIVU Ema ida neeb feo
informasaun. SIN. informante,
matadak
informl
ADJETIVU Neeb baibain deit, la
hanesan i ha f esta ka
serimnia. SIN. laforml; LIAFUAN-
SORUN: forml
EZ. Bainhira ema b basar, hatais
informl maib hatais forml
bainhira b festa.
informasaun
SUBSTANTIVU Matenek, dadus, fatu
ka realidade neeb iha atu
hatoo ba ema seluk.
informtiku ~ informtika f.
ADJETIVU Ne eb kona- ba
komputadr.
SUBSTANTIVU (informtika) Sinsia
kona-ba komputadr.
informativu ~ informativa f.
ADJETIVU Neeb f informasaun
barak.
informatiza
VERBU Organiza informasaun ho
komputadr.
informatizasaun SUBSTANTIVU
infraestrutura
SUBSTANTI VU Sasn sira neeb
ema harii atubele uza hodi
halao atividade ka servisu
oioin iha rai-laran, nuudar
ezempl u uma, pont e,
telekomunikasaun, nst.
infraestruturl ADJETIVU
infrasaun
SUBSTANTIVU Violasaun ka hahalok
hasoru regra ka lei ida.
SIN. haraun
infundadu ~ infundada f.
ADJETIVU (Hanoin ka akuzasaun)
neeb ita la bele simu tanba la
iha prova metin ida. SIN. hun-
laek
Inglaterra (rai-)
SUBSTANTIVU Rain ida iha Europa
Norueste, nakfati iha nusa boot
Bretaa no halo parte Reinu
Naklibur.
ingls ~ ingleza f.
ADJETIVU Rai-Inglaterra nian; kona-
ba rai-Inglaterra.
SUBSTANTIVU 1. Ema Inglaterra.
2. (lia-ingls) Lian Inglaterra no
Bretaa Boot nian, neeb
koalia ms iha rai-Irlanda,
Estadu Naklibur Sira Amrika
Nian, Kanad, frika Sl, ndia,
Pakistaun, Austrlia, Zelndia
Foun no ohin loron uza iha
mundu tomak nuudar dalen
internasionl.
ingratu ~ ingrata f.
ADJETIVU Neeb l a hatene
agradese ka f obrigadu ba
benefsiu ka kadiak sira neeb
simu. SIN. maupagadr
ingratidaun SUBSTANTIVU
inibidu ~ inibida f.
ADJETIVU Neeb susar atu relaxa
no la konsege hatudu nia
sentimentu ka emosaun ba
ema seluk.
inibisaun SUBSTANTIVU
inimigu ~ inimiga f.
SUBSTANTIVU Ema neeb sai funu-
balun ba ita tan hirus ka laran-
moras. LIAFUAN-SORUN: belun,
amigu
ADJETIVU Neeb halo an hanesan
inimigu.
inisiais
SUBSTANTIVU Letra-boot sira neeb
hah kada liafuan iha ita-nia
naran.
EZ. TL maka naran Timor-Leste no
Timr Lorosae nia inisiais.
inisil
ADJETIVU Neeb hah. SIN. uluk
251
SUBSTANTIVU Letra dahuluk neeb
hah naran ka liafuan sira
seluk.
inisiativa
SUBSTANTIVU Abilidade atu hakotu
ida neeb ita presiza halao,
no halao buat ida lah
konsulta no asistnsia hosi
ema seluk.
EZ. Oan tenke iha inisiativa atu
serbisu hodi hetan osan, lalika
hein hosi aman-inan deit.
inisia
VERBU Hah ka loke.
E Z . Nasaun Naklibur Sira mak
inisia sorumutu entre Timr ho
Indonzia atu rezolve kazu rai-
ketan nian.
insiu SUBSTANTIVU
injnuu ~ injnua f.
ADJETIVU Neeb fiar lailais. SI N.
fiar-fraku, fiar-teen
injenuidade SUBSTANTIVU
injesaun
SUBSTANTIVU Hahalok hatama ai-
moruk been ka substnsia ba
ema ka balada nia isin liuhosi
daun ho seringa neeb sona
ba isin. SIN. sasonak, sonan
EZ. Ema balu hakarak liu injesaun
duk hemu ai-moruk musan.
injeta
VERBU 1. Hatama substnsia ka
ai-moruk been ba isin ho
seringa. SIN. sona
2. Sama aselaradr ka travaun
atu koko se sira funsiona
norml.
injria
SUBSTANTIVU Hahalok hatoo ka f
sai liafuan makaas hasoru
ema ida ho tolok.
injustisa
SUBSTANTIVU 1. Kondisaun la iha
justisa. SIN. justisa-laek
2. Kondisaun trata ema la tuir
loloos dalan.
EZ. Se ema ida la tama kadeia
maski oho ema seluk, nee
injustisa boot ida.
injustu ~ injusta f.
ADJETIVU Neeb la iha justisa.
SIN. lajustu, justisa-laek
E Z . Hahalok injustu sira mosu
bainhira ema la kumpre lei no
orden.
inkaps
ADJETIVU Neeb la iha kapasidade
atu halao buat ruma. SIN.
lajeitu
inkapasidade SUBSTANTIVU
inkritu
S U B S T A N T I V U Peski za ka
investigasaun jurdika ida
neeb halo hodi buka-hatene
se ema nee iha informasaun
ruma ka ema nee envolve iha
kazu ruma ka lae. SIN. haknokar
EZ. Polsia sei halo inkritu ba sivl
neeb lori kilat.
inkilinu ~ inkilina f.
SUBSTANTIVU Ema neeb selu ba
uma, rai ka fatin ida neeb nia
aluga ka uza. SIN. aluga-nain
inklinasaun
SUBSTANTIVU Tendnsia ba halo
buat ida. SIN. haliis
EZ. Ema balu iha inklinasaun ba
naok.
inklui
VERBU Tama ms ho ka sura ms
ho. SIN. sura hotu, hakohak
EZ. Ema barak hakarak sae foho
Ramelau, inklui ferik-katuas sira
neeb sente an forte.
inkluzaun SUBSTANTIVU
inkluzivu ~ inkluziva f.
252
ADJETIVU Neeb sura ms, inklui
ms.
EZ. Otl nia folin kalan ida $25
inkluzivu taxa no matabixu.
2. Neeb haliis ba inklui buat
ruma. SIN. makohak.
EZ. Programa foun nee inkluzivu,
tanba feto sira hotu bele hola
parte, las mane deit.
inkoerente
ADJETIVU Neeb sabraut, la tuir
fatin ka la iha ljika.
EZ. Ema nee nia argumentasaun
hotu inkoerente.
inkoernsia SUBSTANTIVU
inkmodu ~ inkmoda f.
ADJETIVU Neeb la kmodu, la
halo ita sente avontade.
EZ. Kaben-nain foun sira sente
inkmodu ho moris umakain nian.
inkomoda
V E R B U Hamosu ka kauza
inkmodu.
EZ. Beb sira dala barak inkomoda
sira-nia inan-aman tanba sira
tanis fila-fila iha kalan-boot.
inkmodu SUBSTANTIVU
inkomparavel
ADJETIVU 1. Neeb sei la bele
kompara ho buat sira seluk.
SIN. tanesan-labelek
2. Neeb kaps loos tanba
mesak deit.
EZ. Kreda nia kontribuisaun ba
i n d e p e n d n s i a n e e
inkomparavel.
inkompetente
ADJETIVU Ne eb l a i ha
kompetnsia atu halao buat
ida. SIN. kalauk
EZ. Governu lakohi ema neeb
inkompetente atu sai funsionriu
pbliku.
inkompetnsia SUBSTANTIVU
inkompletu ~ inkompleta f.
ADJETIVU Neeb la kompletu ka
las tomak tanba buat ruma
seidauk halo ka sei kuran hela.
EZ. Dokumentu ba pasaporte nee
inkompletu tanba sei kuran
sertidaun batizmu nian.
i nkompr ens i v el m s
inkompriensivel
ADJETIVU Neeb ita la bele
komprende. S I N . komprende-
labelek
inkondisionl
ADJETIVU Laiha kondisaun.
SUBSTANTIVU Ema ida neeb gosta
t ebet ebes ar t i st a ka
desportista ruma. SIN. adeptu
inkonstante
ADJETIVU 1. Neeb muda nafatin,
la metin ida. SIN. kadasak
2. (Ema) neeb muda hanoin
lailais.
inkonstitusionl
ADJETIVU Ne eb l a t ui r
kons t i t ui s aun, has or u
konstituisaun.
EZ. Golpe atu hamonu governu
demokrtiku sei konsidera
inkonstitusionl.
inkontestavel
ADJETIVU Neeb sei la bele nega
ka hasoru.
inkontestabilidade SUBSTANTIVU
inkonxiente
ADJETIVU 1. Neeb la iha
konxinsia.
2. Neeb lakon tiha ona
sentidu.
inkonxinsia SUBSTANTIVU
inkorrijivel
ADJETIVU Neeb sei la bele korrije
tan. SIN. haloos-labelek
EZ. Labarik ida-nee inkorrijivel
tanba maski ami f-kastigu
beibeik, nia f ulun.
253
inkorrijibilidade SUBSTANTIVU
inkorruptivel
ADJETIVU 1. (Buat) neeb la bele
dodok. SIN. dodok-labelek
2. (Ema) neeb la sai
korruptu, maski ema seluk
babeur nia.
SIN. harotok-labelek
E Z . Ita-nia nasaun presiza
funsionriu barak neeb laran-
moos no inkorruptivel.
inkorruptibilidade SUBSTANTIVU
inkorruptu ~ inkorrupta f.
ADJETIVU (Buat) neeb la dodok.
SIN. ladodok
inkrdulu ~ inkrdula f.
ADJETIVU 1. Neeb la bele fiar.
2. Neeb lakohi fiar. SIN. fiar-
laek
inkredulidade SUBSTANTIVU
inkultu ~ inkulta f.
ADJETIVU 1. (Rai, toos) neeb
ema ida la fila; (natar) neeb
ema ida la halai.
2. (Ema) neeb la iha kultura,
la f valr ba arte, mzika no
literatura.
inkursaun
SUBSTANTI VU Hahalok tama ho
beran ba fatin ruma hodi
estraga ka naok sasn. SIN.
hakdauk
inofensivu ~ inofensiva f.
ADJETIVU 1. Neeb la ofende ka
hatn ema seluk. SIN. hadeir-
labelek
EZ. Maski nia nervozu, maib nia
afinl ema inofensivu.
2. Neeb la halo aat.
EZ. Teki nee balada inofensivu.
inokula
VERBU F vasina liuhosi sona ka
injesaun. SIN. hasona
inokulasaun SUBSTANTIVU
inoportunu ~ inoportuna f.
ADJETIVU Neeb liur hosi tempu
ka okaziaun be natoon; neeb
la kona loos. SIN. lakonak
inoportunidade SUBSTANTIVU
inosente
ADJETIVU Neeb la iha sala ka
kulpa. SIN. sala-laek
inoportunidade SUBSTANTIVU
inova
VERBU Hatama buat ka elementu
foun ruma, haseluk ka muda
sasn tuan ka baibain nian. SIN.
hakfoun
inovadr ~ inovadora f.
ADJETIVU Neeb bele hafoun ka
hamosu hanoin ka buat foun
ida. SIN. makfoun
SUBSTANTIVU Ema neeb iha jeitu
atu hamosu buat foun ida.
inovasaun
SUBSTANTIVU 1. Hahalok hafoun ka
hamosu buat foun ida. SIN.
hakfoun
2. Buat, prtika ka kostume
foun.
inova VERBU; SIN. hakfoun
insatisfatriu ~ insatisfatria
f.
ADJETIVU 1. Ne eb l a f
satisfasaun.
2. Neeb la natoon ka la too.
insatisfeitu ~ insatisfeita f.
ADJETIVU Ne eb l a i ha
satisfasaun, la kontente ho
buat ka situasaun ida.
insatisfasaun SUBSTANTIVU
inseguru ~ insegura f.
ADJETIVU Neeb lametin ka laiha
seguransa.
E Z . Iha fatin balu, ema sente
inseguru liuliu kalan tanba
eletrisidade la iha.
inseguransa SUBSTANTIVU
254
insndiu
SUBSTANTIVU 1. Ahi neeb halo
destruisaun boot ka makaas
ba uma ka fatin ida. SIN. ahi-
sunu
2. Ahi han foho ka ai-laran ho
makaas.
insensatu ~ insensata f.
ADJETIVU 1. Neeb lah razaun
ida; susar atu ema seluk bele
simu.
E Z . Hahalok insensatu bainhira
ema lakohi selu eletrisidade no
bee.
2. Neeb beik.
insensivel
ADJETIVU 1. La sente buat ida iha
nia isin. SIN. kulit-mahar
2. Neeb la iha sensibilidade,
la hanoin kona-ba ema seluk.
SIN. laran-metan
insensibilidade SUBSTANTIVU
insensa
VERBU Hamorin altr, santuriu ka
uma-kreda ho insensu-suar
bainhira selebra santa misa ka
vsperas.
insensu
SUBSTANTIVU Ai-rahun morin neeb
sunu iha maksuas ka turbulu
laran iha uma-kreda no f suar
hodi f onra ba Nai Maromak
durante liturjia. SI N. kiar-been
morin
insentivu
SUBSTANTIVU Ida neeb f korajen
ba ita atu halo buat ida.
EZ. Am sosa bisikleta mai hau
nuudar insentivu ba hau bele
badinas liutn b eskola.
insentiva VERBU; SIN. haliras
inseparavel
ADJETIVU 1. Neeb ita la bele
haketak. SIN. haketak-labelek
2. (Belun) neeb gosta malu
tebetebes.
E Z . Maria no Filomena belun
inseparavel.
inseparabilidade SUBSTANTIVU
insertu ~ inserta f.
ADJETIVU Neeb la iha serteza ka
la hatene loloos; sei laran-rua
hela. SIN. latebes
inserteza VERBU
insetvoru ~ insetvora f.
ADJETIVU/SUBSTANTIVU ( Ani ml )
neeb han insetu sira. SI N.
mahn-kutun
E Z . Manduku no teki balada
insetvoru.
insetu
SUBSTANTI VU Animl kiik sira
neeb dolar, haksoit ka semo,
n.e. nehek, lalaek, lalar, susuk
nst. SIN. kutun
insidente
SUBSTANTIVU Buat ladiak neeb
akontese, kazu susar ka aat.
insignifikante
ADJETIVU 1. Neeb la importante
ka la f sentidu ida.
2. Neeb la hatudu rezultadu
diak ka folin diak ida.
insignifiknsia VERBU
insineradr
SUBSTANTIVU Bidn atu sunu foer.
SIN. bidn-sunu, madesan
insinerasaun
SUBSTANTIVU Hahalok sunu tomak
hotu ni an. S I N . hadesan,
kremasaun
insinseru ~ insinsera
ADJETIVU Ne eb l a i ha
sinseridade, nuudar ezemplu
hatudu sentimentu neeb las
tuir loloos buat neeb nia
sente ka bosok hela. SIN.
255
lasinseru, laran-makerek,
nanl-sanak
insinseridade SUBSTANTIVU
EZ. Insinseridade halo ema sira
susar atu fiar malu.
insiste
VERBU Husu ka rekomenda ho
makaas atu halao buat ida.
SIN. litik
EZ. Governu insiste ba nain sira
hatama sira-nia balada ba luhan.
insistnsia SUBSTANTIVU;
SIN. lalitik
insistente ADJETIVU; SIN. maklitik
inskreve
VERBU 1. Hakerek ka halo letra iha
objetu ida nia leten, nuudar
ezemplu iha fatuk ka ai nia
leten.
2. Tau naran, nuudar ezemplu
ba kursu iha universidade.
inskrisaun SUBSTANTIVU
inslitu ~ inslita f.
ADJETIVU Neeb la baibain
akontese ka eskizitu uitoan.
insoluvel
ADJETIVU 1. (Ai-moruk ka ai-han)
neeb la nabeen bainhira ita
tau tiha iha bee.
2. (Problema) neeb ita la
konsege rezolve.
insolubilidade SUBSTANTIVU
insnia
SUBSTANTIVU Moras neeb halo
ema susar atu dukur. SIN.
moras dukur-laek
inspesiona
V E RBU Fihir ka ezamina atu
hatene loloos kona-ba buat ida.
SIN. lehat
E Z . Xef e pol si a ni an sei
inspesiona nia membru sira atu
buka-hatene se sira serbisu tuir
orden sira neeb nia halolo ba
sira ida-idak.
inspesaun SUBSTANTIVU;
SIN. lalehat
inspetr ~ inspetora f.
S U B S T A N T I V U Ema ne eb
inspesiona. SIN. maklehat
inspira
VERBU 1. F hanoin ka ideia ba
ema; f esperansa no laran-
manas foun. SIN. hamehi
EZ. Feto bonita ida mak inspira
poeta foin-sae nee atu
hakerek poezia furak ida kona-
ba domin.
2. Halo buat ida mosu hodi f
laran-manas ba ema ida; f
impulsu ba buat ruma. SIN.
haliras
EZ. Asuain sira-nia sakrfisiu
inspira tebetebes povu nia luta ba
ukun rasik-an.
inspirasaun SUBSTANTIVU;
SIN. hamehin, haliras
inspiradu ~ inspirada f. ADJETIVU
inspiradr ~ inspiradora
ADJETIVU Neeb inspira ka f
inspirasaun; neeb hamehi ka
haliras. SIN. mamehik, maliras
EZ. Diretora foun nee f ezemplu
inspiradr ba kolega sira.
instavel
SUBSTANTIVU Neeb lametin, liuliu
kona- ba seguransa no
emosaun.
E Z . Bainhira situasaun nee
instavel, dezenvolvimentu sei
hasoru dezafiu barak.
instabilidade SUBSTANTIVU
instala
VERBU Monta ka tau ekipamentu
ida iha fatin foun ida, no halo
nia prontu ba ema atu uza.
EZ. Atu komunika ho fatin seluk
liuhosi korreiu eletrniku, ita
256
presiza instala lia-telefone hodi
liga ba komputadr.
instalasaun SUBSTANTIVU
instaladr ~ instadora
SUBSTANTIVU Ema neeb instala
ekipamentu iha fatin foun ida.
instante
SUBSTANTIVU Momentu ida deit.
instantneu ~ instantnea f.
ADJETIVU Neeb akontese kedas
no la demora.
instaura
VERBU Harii no hametin sistema,
instituisaun ka organizasaun
ida. SIN. estabelese, institui
E Z . Timor-Leste instaura ninia
tribunl rekursu nian iha tinan
2003.
instintu
SUBSTANTIVU Haliis ka tendnsia
naturl atu halao buat ida.
instintivu ~ instintiva f. ADJETIVU
institui
VERBU Harii ka estabelese. SIN.
hanuda
EZ. Governu sei institui sistema
ida neeb diak atu kontrola
rendimentu nasaun nian.
instituisaun
SUBSTANTIVU 1. Hahalok institui
nian. SIN. hanudan
2. Organizasaun boot no
i mportante i da, nuudar
ezemplu universidade ka
banku.
3. Fatin hanesan ospitl ba
ema moras mentl, labarik ka
prizaun iha neeb ema bele
tau matan ba sira.
institusionl ADJETIVU
institusionaliza
V E R B U Organi za nu udar
instituisaun; halo ka rekoese
tiha tuir sistema ka lei neeb
iha.
institutu
SUBSTANTI VU Organizasaun ida
neeb halao knaar partikulr
ida.
EZ. Institutu Nasionl Lingustika
Nian, ho nia sede iha Dili, mak
organizasaun ofisil neeb
dezenvolve dalen kahorik sira iha
Repblika Demokrtika Timor-
Leste.
instruidu ~ instruida f.
ADJETIVU Neeb eskola-boot,
matenek-boot.
instrumentaliza
VERBU Uza ka aproveita nuudar
instrumentu ba planu ka
poltika ruma.
instrumentalizasaun SUBSTANTIVU
instrumentu
SUBSTANTIVU 1. Sasn ka besi-
badain neeb ema uza atu
halo buat ida.
2. Objetu hanesan pianu, viola,
klarinete nst. neeb ema uza
atu toka.
EZ. Povu Timr soi instrumentu
muzikl oioin, nuudar ezemplu
kafui, tihar, tala, baba-dook,
lakadou, kakeit no naka.
instrumentl ADJETIVU
instrusaun
SUBSTANTIVU 1. Orden, komandu.
SIN. hadenin
2. Edukasaun, eskola-boot.
instrutr ~ instrutora f.
SUBSTANTIVU Ema neeb hanorin
ka f instrusaun atu ema seluk
aprende ka tuir.
insubordinadu ~
insubordinada f.
257
ADJETIVU Neeb las subordinadu
ka lakohi f ulun ba dixiplina.
SIN. klebak
insubordinasaun SUBSTANTIVU
insufisiente
ADJETIVU 1. Neeb la too. SI N.
lafetak, lasaas
2. Neeb la iha kompetnsia
natoon.
insufisinsia SUBSTANTIVU
insuflavel
ADJETIVU Neeb ita bele habubu.
SIN. habubu-belek
E Z . Kama borraxa ida-nee
insuflavel hanesan balaun.
insulr
ADJETIVU Nusa ka illa nian; kona-
ba nusa ka illa. SIN. nusak
insulina
SUBSTANTIVU Substnsia neeb
kontrola nivel masin-midar nian
iha raan. Nuudar ezemplu,
ema neeb sofre diabetes la
iha insulina natoon ka la bele
uza nia ho efisiente.
insulta
VERBU Ofende ema hodi hatudu
dezrespeitu, hatete aat ka
tarata lajustu. SIN. tolok
EZ. Malandru neeb insulta
katuas sira neeb hakilar nia
bainhira nia buka atu naok
bisikleta ida.
insultante ADJETIVU;
SIN. maktolok
insultu
SUBSTANTIVU Liafuan ka hahalok ho
dezrespeitu neeb ofende ema
ida. SIN. lia-tolok; tatolok
intaktu ~ intakta f.
ADJETIVU Neeb ho kondisaun
tomak hela, kompletu ka la
hetan estragu ida.
integra
VERBU Sai parte ka tama hodi
pe r t e ns e ba gr upu,
organizasaun ka nasaun ida.
integrl
ADJETIVU Neeb sai ona parte
importante ba buat ida.
E Z . Desportu ohin loron parte
integrl kurrkulu-eskola nian.
integrasaun
SUBSTANTI VU Kondisaun neeb
halo parte tomak iha buat ida,
porezemplu organizasaun,
nasaun, nst.
E Z . Prosesu integrasaun Timor-
Leste ba Indonzia iha 1975 la
tuir povu nia hakarak.
integrasionista
ADJETIVU 1. Neeb hakarak ka
haliis liu ba integrasaun.
2. (istriku) Neeb hakarak tuir
ka sai parte Indonzia nian.
SUBSTANTIVU Ema ida neeb haliis
liu ba integrasaun.
integrasionizmu
SUBSTANTIVU Fiar ba integrasaun.
integridade
SUBSTANTIVU 1. Kualidade tomak.
SIN. tatomak
2. Laran-moos, onestidade.
ntegru ~ ntegra f. ADJETIVU
integrista
SUBSTANTIVU/ADJETIVU 1. (Ema)
neeb fiar iha relijiaun ida nia
h u n l o l o o s . SIN.
fundamentalista
2. Ema fantiku neeb hakribi
ema hotu neeb la fahe lisuk
nia fiar.
EZ. Integrista sira dalaruma gosta
uza violnsia bainhira ema la tuir
sira-nia hakarak.
integrizmu SUBSTANTIVU
intelektu
258
S U B S T A N T I V U Intelektu mak
abilidade atu hatene no
kompr ende hanoi n no
informasaun sira.
intelektul
ADJETIVU/SUBSTANTIVU ( Kona- ba)
ema neeb soi kapasidade atu
hanoin kona-ba ideia susar ka
komplikadu sira.
EZ. Ita presiza intelektul barak
atubel e kontri bui si ra-ni a
matenek ba dezenvolvimentu
nasionl.
intelijente
S U B S T A N T I V U (Neeb) i ha
kapasidade atu komprende no
aprende buat ida ho diak no
lailais. SI N. matenek, ulun-
mamar
intelijnsia SUBSTANTIVU
intensaun
SUBSTANTIVU Hanoin, ideia ka planu
kona-ba buat ida neeb ita
hakarak halo. SIN. sasinar
intensionl
ADJETIVU Ne eb hal o ho
intensaun, planu ka hakarak.
intensivu ~ intensiva f.
ADJETIVU Neeb presiza esforsu
boot iha tempu badak nia
laran.
intensu ~ intensa f.
ADJETIVU Neeb ho forsa ka kbiit
boot tebes.
EZ. Funu nee sai intensu no kauza
destruisaun iha fatin barak.
intensidade SUBSTANTIVU
intensifika VERBU
interesa
VERBU Halo ita hakarak atu hatene
barak liutn kona-ba buat
ruma. SIN. haletak
EZ. Livru nee interesa hau tanba
hau buka informasaun kona-ba
ikan sira.
interesadu ~ interesada f.
ADJETIVU Neeb iha interese ba
buat ruma.
interesante
ADJETIVU Neeb dada ka atrai
hau-nia interese. SIN. kletak
EZ. Istria nee interesante tebes
tanba koalia kona-ba tempu
bainhira hau seidauk moris.
interese
SUBSTANTIVU Buat neeb dada ita-
nia atensaun tanba furak ka
serve. SIN. laletak
VERBU Sente interese kona-ba
buat ruma. SIN. letak
interfere
VERBU 1. Mete ho buat ruma ka
tama klaran. S I N. haktamak,
haklaur
2. Hanetik.
interfernsia SUBSTANTIVU
interir
ADJETI VU/SUBSTANTI VU (Kona-ba)
parte laran nian.
EZ. Uma nee nia interir furak
lahalimar.
interjeisaun
SUBSTANTIVU Liafuan ida neeb
ema uza, baibain ho lian
maka as, hodi espresa
emosaun ruma hanesan
hakfodak, hirus ka tauk, n.e.
Amudeus! haluha rai! nee ka?
EZ. Amudeus! Labarik nee mane-
klosan tiha ona.
interkmbiu
SUBSTANTIVU Hahalok ka asaun atu
troka malu. Nuudar ezemplu,
estudante hosi universidade A
halao estjiu iha universidade
B neeb nia estudante ms
259
halao atividade ruma iha
universidade A.
interkontinentl
ADJETIVU 1. Neeb hela iha
kontinente sira-nia leet.
2. Neeb lao entre kontinente
sira.
internadu ~ internada f.
SUBSTANTIVU Ema neeb koloka
iha fatin ida ba tempu naruk ka
natoon deit, nuudar ezemplu
i ha kol j i u ka kampu-
konsentrasaun.
internasionl
ADJETIVU Neeb entre nasaun rua
ka liu.
internatu
SUBSTANTIVU 1. Eskola iha neeb
alunu sira horik b, la fila
loroloron ba uma bainhira aula
sira hotu.
2. Per odu- f ormasaun ba
mdiku ka doutr foun sira,
neeb sira halao iha ospitl
iha.
internt
S U B S T A N T I V U Rede gl obl
komputadr nian neeb f
informasaun oioin no fasilidade
komunikasaun nian.
internu ~ interna f.
ADJETIVU Laran nian. SIN. larak
SUBSTANTIVU 1. Alunu neeb horik
iha eskola laran.
2. Mdiku neeb halao nia
internatu iha ospitl ida.
interpreta
VERBU 1. F loloos sentidu ka arti
hosi buat ida, nuudar ezemplu
fraze, orasaun ka konstrusaun
ida.
2. Fila ka trads liafuan no
fraze ida-idak iha lian ida ba
lian seluk, atu ema neeb la
hatene lian dahuluk nee bele
komprende. SIN. durubasa, fila
lia
interpretasaun SUBSTANTIVU
intrprete
SUBSTANTIVU Ema neeb interpreta
liuliu hosi lian ida ba lian seluk.
SIN. durubasa, fila-lia nain
E Z . Durante tempu Nasaun
Naklibur Sira nian iha Timr
Lorosae, joven barak sai
intrprete atu mann osan.
interroga
VERBU Husu barak kona-ba buat
ida atubele hatene kazu ida.
SIN. husu-litik, hakusuk
EZ. Polsia sei interroga hela ema
nee tanba nia la iha dokumentu
ofisil ruma.
interrogasaun, interrogatriu
SUBSTANTIVU; SIN. hakusuk
interrogadr ~ interrogadora
SUBSTANTIVU Ema neeb halao
interrogatriu ida.
interrompe
V E R B U 1. Hapara ka hanetik
derrepente.
2. Hapara ka atrapalla ema
neeb koalia hela.
EZ. Tanba alunu nee interrompe
beibeik, mestre la konsege
esplika konseitu nee.
interrupsaun SUBSTANTIVU
interruptr
SUBSTANTIVU Botaun ida, baibain
iha parede, neeb ita fila hodi
loke ahi.
intersesaun
SUBSTANTI VU Tama klaran hodi
tulun.
EZ. Sarani sira reza beibeik ba
Maromak liuhosi santu sira-nia
intersesaun.
intervalu
260
SUBSTANTIVU 1. Distnsia entre
buat rua. SIN. leet
2. Tempu badak entre
atitividade rua, liuliu atubele
deskansa. SIN. hahotas
EZ. Kursu nee sei too tuku 10,
hafoin iha intervalu minutu 15 no
hah fali tuku 10:15.
intestinu
SUBSTANTIVU Tubu naruk iha ema
no balada sira-nia kabun laran
neeb l ori hahn hosi
estmagu hodi prepara atu
haliur tiha. Intestinu nee
nakfahe ba laran-metan no
laran-mutin (ka tee-oan).
intimidasaun
SUBSTANTIVU Hahalok hatauk nian.
SIN. hakdedar, hatauk
EZ. Iha tinan 1999 povu Timr
tauk atu b vota tanba milsia
sira halao intimidasaun, katak s
mak vota sei mate.
intimida VERBU
ntimu ~ ntima f.
ADJETIVU 1. Neeb iha ita-nia
klamar laran.
EZ. Maromak deit mak hatene ita-
ema nia hanoin ntimu.
2. Neeb besik liu iha
relasaun.
EZ. Belun ntimu sira tenke ajuda
malu bainhira ida monu ba susar.
intimidade SUBSTANTIVU
intoksikasaun
SUBSTANTIVU Hahalok f venenu
nian. SIN. harason
intolernsia
SUBSTANTI VU Hahalok la tolera
ema, moris, fiar ka buat ida.
EZ. Intolernsia mosu tanba ema
barak hanoin kloot.
intolerante ADJETIVU
intriga
SUBSTANTI VU Planu subasubar
neeb ema ka grupu ruma
halao ho hanoin atu f susar,
halo aat ka halao hahalok
ilegl ida. SIN. futu-lia
intrigante
SUBSTANTIVU Ema ida neeb gosta
intriga. SIN. futuliadr
introds
VERBU 1. Hatama.
2. Hatada ba dala uluk.
introdutriu ~ introdutria f.
ADJETIVU
introdusaun
SUBSTANTIVU 1. Hahalok hatama
nian.
2. Liafuan balu ka memsajen
ba lee-nain sira neeb
imprime iha livru nia hun, lia
maklokek.
E Z . Livru nee nia introdusaun
hatoo informasaun kona-ba oins
hah hakerek.
intruzu ~ intruza f.
SUBSTANTIVU Ema neeb tama ba
fatin ida, liuliu edifsiu ida, ho
intensaun kriminl.
EZ. Ami telefona ba polsia tanba
haree intruzu ida foin tama ba
ami-nia eskritriu.
inu
SUBST ANT I V U Ai -knananuk ka
kantigu hodi hahii buat ka ema
ruma.
inundasaun
SUBSTANTI VU Bee neeb sae
makaas no suli ba fatin-fatin
hodi halo ema bele mout. SIN.
bee-taka, bee-sae, saserek,
rai-nabeen, lalubur
inur ms inur-kain
SUBSTANTI VU Parte inus ka ibun
balada nian neeb naklosu ba
oin.
261
Rai-inur katak rai neeb nia
rohan naruk tama ba tasi laran.
inus
SUBSTANTI VU Parte oin nian iha
ibun leten entre matan rua
neeb naklosu ba oin, iha kuak
rua atu hodi dada no hasai iis,
nunee ms hodi hois foer iha
inus laran.
inus-kuak
SUBSTANTIVU Kuak rua inus nian
atuhodi dada no hasai iis, no
ms hodi hasai foer.
inus-metin
SUBSTANTIVU Moras ida neeb ema
hetan tanba infesaun iha
knalus ka membrana inus nian
halo kakorok sai manas hodi
halo inus-been suli no fani.
invade
V E R B U Tama ho beran ka
violnsia. SIN. haklurit
invlidu ~ invlida f.
ADJETIVU Neeb la iha vigr ka
kbiit legl, nunee la serve atu
uza.
SUBSTANTIVU Ema neeb tanba
tinan-tuan ona ka moras sei la
bele tan halao serbisu ida.
EZ. Golu nee invlidu tanba nia
hatama ho liman.
invazaun
SUBSTANTI VU Hahalok tama iha
fatin ida ho beran ka violnsia.
EZ. Komunidade internasionl no
Kreda kondena invazaun neeb
rain boot balu halo ba rain kiik
sira.
invazr ~ invazora f.
SUBSTANTI VU Ida neeb halao
invazaun.
inventa
V E R B U Hamosu pl anu,
instrumentu ka mkina foun
ida.
invensaun
SUBSTANTIVU 1. Hahalok inventa
nian.
2. Buat ida neeb ema
inventa.
inventriu
SUBSTANTIVU Lista no relatriu
kona-ba ema ka empreza iha
nia sasn.
inventiva
SUBSTANTIVU Jeitu atu inventa.
inventr ~ inventora f.
SUBSTANTIVU Ema neeb inventa
buat ida.
invernu
SUBSTANTI VU Estasaun malirin
entre outonu ho primavera iha
rain sira neeb iha klima
temperadu, n.e. Portugl,
Austrlia parte sl, Kanad,
Japaun nst.
inversu ~ inversa f.
ADJETIVU 1. Neeb hatuur tiha ona
iha sentidu hasoru naturl.
2. Sorun i ha pozi saun,
diresaun, orden no efeitu. SIN.
kontrriu, maksakar
SUBSTANTIVU Buat ida neeb sai
sorun ba buat seluk ida.
investe
VERBU 1. Tau osan iha projetu
finanseiru ka propriedade ida
ho esperansa atu hetan lukru.
2. F pose ho kargu ka
dignidade ida.
EZ. Governu sei f oportunidade
ba komersiante rai-liur nian atu
investe iha Timr.
investiga
VERBU Buka-hatene kona-ba kazu
ida ho dalan sistemtiku no
262
forml atubele hetan lia-loos.
SIN. haknokar
EZ. Polsia sei investiga hela ema
balu atu hatene loloos s mak
hah distrbiu nee.
investigasaun SUBSTANTIVU
investigadr ~ investigadora
f.
SUBSTANTIVU Ema neeb investiga
ka halo investigasaun. SIN.
maknokar
investimentu
SUBSTANTI VU Hahalok ka efeitu
investe nian.
invizivel
ADJETIVU Neeb ema la bele
haree-hetan tanba la mosu ka
subar hela. SIN. haree-labelek
invizibilidade SUBSTANTIVU
invoka
VERBU 1. Bolu Maromak ka ema
ruma nia tulun. SIN. hamulak,
tota lia
2. Orasaun badak ida hanesan
hamulak.
invokasaun SUBSTANTIVU
involuntriu ~ involuntria f.
ADJETIVU 1 . Neeb halao lah
hakarak, ka lah kontrole neon
ka kakutak nian.
2. Halao kontra ema ida nia
hakarak.
invulneravel
ADJETIVU Neeb ita la bele
hakanek ka halo aat. SIN.
hakanek-labelek
invulnerabilidade SUBSTANTIVU
iodu
SUBSTANTIVU Kristl metan neeb
serve hodi prepara been kr-
violeta ida neeb bele uza
nuudar ai-moruk antisptiku.
iogurte
SUBSTANTI VU Ai-han ida halo ho
susubeen-uut siin ho baktria
iha laran.
Iorke
SUBSTANTIVU Sidade ida iha rai-
Inglaterra nia balun norte.
Iorke Foun ms Novaiorke
SUBSTANTIVU Sidade boboot ida
nakfati iha Estadu Naklibur
Sira Amrika Nian nia raat
nordeste.
iprbole
SUBSTANTIVU Koalia ka espresaun
neeb ezajera liu ka haboot
resin faktu sira.
ipersensivel
ADJETIVU 1. (Ema ka isin-balun)
neeb sensivel liu.
2. (Ema) neeb sente laran-
kanek lailais.
ipersensibilidade SUBSTANTIVU
ipnoze
SUBSTANTIVU Tratamentu mdiku
hodi hadukur ema nia kakutak.
ipntiku ~ ipntika f. ADJETIVU
ipnotiza
V ERBU Hadukur ema liuhosi
ipnoze.
EZ. Naok-teen balu ipnotiza ema
molok atu naok.
ipkrita
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb
hakfudik ka finje kualidade
diak ida neeb nia afinl la
soi. SIN. laran-makerek, falsu
ipokrizia
SUBSTANTIVU 1. Hatudu virtude ka
hahalok diak neeb loloos la
iha.
EZ. Moris nee nakonu ho ipokrizia
tanba ema koalia oin ida no halo
oin-seluk.
2. Devosaun bosok ka falsu.
ipoteka
263
SUBSTANTIVU Kontratu iha neeb
ema peora rikusoin ruma
hanesan rai ka uma hodi selu
tusan.
ipteze
SUBSTANTIVU 1. Esplikasaun ida
bazeia ba evidnsia neeb
limitadu no ita tenke hametin
ho prova liutn.
2. Buat ida neeb sei hanoin
deit, neeb seidauk mosu ka
sai realidade. SIN. supozisaun
ipottiku ~ ipottika f. ADJETIVU
psilon
SUBSTANTIVU Letra alfabetu gregu
no romanu ninian, hakerek ho
tadak Y (boot) ka y (kiik).
psilon la serve ba hakerek lia-
tetun, maib uza fali hodi
hakerek lia-fataluku.
Irabere (Mota-)
SUBSTANTIVU Mota iha Watukarbau
no Iliomar nia leet, neeb suli
nafatin iha tempu bailoro.
Irake (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
zia Loromonu. Nia naran uluk
Mezopotmia, katak rain iha
mota rua nia leet.
irakianu ~ irakiana f.
ADJETIVU Rai-Irake nian; kona-ba
rai-Irake.
SUBSTANTIVU Ema Irake.
Iralalaru (Bee-Lihun)
SUBSTANTIVU Bee-lihun boot ida iha
zona Lospalos besik Mehara.
iranianu ~ iraniana f.
ADJETIVU Rai-Iraun nian; kona-ba
rai-Iraun. SIN. persa
SUBSTANTIVU Ema Iraun.
Iraun (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
zia Loromonu. Prsia maka
nia naran uluk.
Irlanda (rai-)
SUBSTANTI VU Rai-kotun ida rai-
Bretaa nia sorin loromonu
nian.
Repblika Irlanda okupa rain
nia nia parte boot liu.
irlands ~ irlandeza f.
ADJETIVU Rai-Irlanda nian; kona-ba
rai-Irlanda.
SUBSTANTIVU 1. Ema Irlanda.
2. (lia-irlands) Dalen Irlanda
nian. SIN. lia-galiku
irmn
SUBSTANTIVU Feto la kaben neeb
tama kongregasaun ka orden
monstika ida Kreda Katlika
ka Kreda Ortodoksa nian hodi
f nia moris tomak ba halao
knaar sira neeb nia superiora
haraik atu serb Maromak no
ema sira.
SIN. madre
irmaun
SUBSTANTIVU 1. Mane la kaben
neeb tama kongregasaun
Kreda Katlika nian hodi f nia
moris tomak ba halao knaar
sira neeb nia superir sira
haraik atu serb Maromak no
ema sira. Nia baibain la simu
ordenasaun nai-lulik.
2. Seminarista.
ironia
SUBSTANTIVU 1. Buat ida neeb
akontese ho kontrriu ba buat
neeb ita hakarak ka hein.
2. Koalia ho zombaria no
sarkazmu, hodi finje ita la
hatene ka simu buat ida neeb
ita loloos la gosta. SI N. lia-
bones, babones
irniku ~ irnika f.
ADJETIVU 1. Ironia nian; ho ironia.
2. Koalia ka situasaun
nakonu ho ironia.
264
3. Kmiku tanba hatudu ironia.
EZ. Nia ema neeb kontra
violnsia maib irniku tebes
tanba hosi kotuk nia sadik ema
hodi baku malu.
ironiza
VERBU Koalia ho ironia. SIN.
hakbones
irrasionl
ADJETIVU Neeb hasoru razaun.
irrel
ADJETIVU Neeb las realidade,
mehi deit.
irrefutavel
ADJETIVU Neeb ita la bele nega;
tanba evidente ka momoos
loos. SIN. nega-labelek, hatiran-
labelek
irregulr
ADJETIVU Neeb la tuir regra ka
norma baibain nian.
irregularidade SUBSTANTIVU
irrekonsiliavel
ADJETIVU Neeb ita la hadame.
SIN. hadame-labelek
irrelevante
ADJETIVU Neeb las relevante,
ladn kona.
E Z . Prova ida-neeb advogadu
hatoo loloos irrelevante ba kazu
nee.
irrelevnsia SUBSTANTIVU
irremediavel
ADJETIVU Neeb ita la bele
remedeia ka haloos.
SI N. habali-labelek, haloos-
labelerk
irremediabilidade SUBSTANTIVU
irreparavel
ADJETIVU Neeb ita la bele hadia.
SIN. hadia-labelek
irreparabilidade SUBSTANTIVU
irresponsavel
ADJETIVU Neeb hatudu atitude
responsavel. SIN. laresponsavel,
latesak
EZ. Empregadu nee bele halo aat
projetu tomak ho nia hahalok
irresponsavel.
irresponsabilidade SUBSTANTIVU
irrezistivel
ADJETIVU Neeb sei la bele reziste
ka susar atu kontrola. SIN.
satan-labelek
irriga
VERBU Dada ka husik bee liuhosi
kanu ka bee-dalan ba fatin ida
hodi halo ai-horis moris ka
buras. SIN. haroo
irrigasaun SUBSTANTIVU; SIN.
haroon
isik
ADJETIVU Isin nian; kona-ba isin.
SIN. korporl, korpreu
isin
SUBSTANTIVU 1. Ai-fuan no modo
nia naan no kulit hamutuk.
2. Balada ka ema nia naan,
kulit no ruin hamutuk.
3. Buat ida nia parte laran ka
importante.
isin-balun
SUBSTANTI VU Liman ka ain. SIN.
membru
isin-baruk
ADJETIVU/SUBSTANTIVU Sente isin
ladn diak, moras uitoan.
isin-diak
ADJETIVU Neeb la hetan moras
ruma ka goza sade diak.
SUBSTANTIVU Kondisaun la hetan
moras nian, isin tomak
funsiona didiak. SIN. sade
isin-fraku
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Neeb) la iha
forsa, liuliu tanba moras ruma.
isin-lais
265
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Neeb iha)
kapasidade atu hanoin ka halo
buat ida lailais liu.
isin-lolon
SUBSTANTIVU Isin nia lolon.
isin-malirin
SUBSTANTIVU Moras neeb halo
ema sente malirin no nakdedar
nafatin.
isin-metak ms isin-metan
SUBSTANTI VU Parte kulit nian
neeb sai azl tanba hetan
tuku ruma.
SIN. isin-lolon metan, baku-
fatin, isin-azuladu
isin-molik
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Neeb) isin-
lolon la taka ka nakloke tomak;
la hatais roupa ida. SI N. isin-
tanan
isin-moras
SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Kondisaun) la
iha sade ka lakon sade nian;
sente isin-baruk loos.
isin-rua
SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Kondisaun
bainhira feto) kous oan iha
knotak laran ba kurakuran
fulan sia nia laran. SI N. ho
estadu hela
isin-tanan
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Neeb) la iha
hatais ruma taka isin. SIN. isin-
molik
isin-todan
ADJETIVU Neeb sente katak forsa
la iha atu halao atividade ka
knaar ruma. SIN. baruk
iska
SUBSTANTIVU Ukar ka ai-han seluk
neeb ema tau iha kail nia
rohan atubele dada no kaer
ikan. SIN. umpa
iskeiru
SUBSTANTI VU Utensliu kiik atu
hamosu ahi, bele enxe ho gs
ka mina-rai.
isn (lia-)
SUBSTANTI VU Dialetu lia-idalaka
nian neeb koalia iha
subdistritu Turiskai. Ema Isn,
katak makdalek lian ida-nee
nian.
ispniku ~ ispnika f.
ADJETIVU Neeb nia hun iha rai-
Espaa.
ispanu-amerikanu ~ ispanu-
amerikana f.
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Kona-ba) ema
Amrika neeb koalia espal
ka nia bizavn sira ema
ispniku.
Istambl
SUBSTANTIVU Sidade boot ida iha
rai-Turkia. Konstantinopla maka
nia naran uluk nian.
isterektomia
SUBSTANTIVU Operasaun sirrjika
kona-ba tesi sai feto nia oan-
fatin ka teru.
isteria
SUBSTANTIVU 1. Moras nervozu
neeb hatudu konvulsaun ka
bibi-maten.
2. Kondisaun nervus no laran
tuku-tuku makaas; pniku tan
buat ida neeb halo ema sente
tauk ka laran-manas liu.
EZ. Isteria kona foin-sae fantiku
sira bainhira ditadr mosu kedas
iha sira-nia oin, halo sira hakilar
no tanis hanesan ema bulak.
istriku ~ istrika f. ADJETIVU
EZ. Feto nee sai istriku bainhira
nia haree nia alin mate tanba
karreta xoke.
istmu
266
SUBSTANTI VU Rai-dilan kloot no
naruk i da neeb tutan
pennsula ida ba rai-boot. SIN.
rai-kain
istria
SUBSTANTIVU 1. Ai-knanoik, liuliu
kona-ba ema nia moris. SIN.
kontu
EZ. Avn sira gosta konta istria
kona-ba bibi-atan neeb badinas
no neon-nain.
2. Haktuir kona-ba moris povu
ka ema ida nian.
EZ. Loron 20 fulan-Maiu sai parte
istria Timor-Leste nian ida tanba
iha loron nee ita hetan fali
independnsia.
istoriadr ~ istoriadora f.
SUBSTANTIVU Ema neeb estuda no
hakerek kona-ba istria, liuliu
nuudar serbisu profisionl.
istriku ~ istrika f.
ADJETIVU 1. Istria nian, kona-ba
istria.
2. Neeb iha importnsia ba
istria povu ka nasaun nian.
EZ. Loron 30 fulan-Setembru sai
loron istriku ida ba povu Timor-
Leste.
istori malu
VERBU Koalia aat no briga too
baku malu.
istori-malu SUBSTANTIVU
ita
PRONOME EMAK 1. no hau
hamutuk.
2. Imi no ami hamutuk.
Ita
PRONOME EMAK ONORFIKU Li af uan
neeb troka pronome
bainhira ita hakarak hatudu
respeitu ba ema ida. Pronome
nee ita sempre hakerek ho
letra i boot.
Ita-Boot
PRONOME EMAK ONORFIKU Li af uan
neeb troka pronome
bainhira ita hakarak hatudu
respeitu boot ba ema ida.
Pronome nee ita sempre
hakerek ho letra i no b boot.
Hodi has ema nain-rua ka liu,
ita dehan ka hakerek Ita-Boot
sira hodi troka pronome imi.
Itlia (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
Europa Sl. Nia kapitl, Roma,
hori ul uk sentru Impri u
Romanu nian no ohin sei sede
Kreda Katlika nian.
italianu ~ italiana f.
ADJETIVU Rai-Itlia nian; kona-ba
rai-ndia.
SUBSTANTIVU 1. Ema Itlia.
2. (lia-italianu) Dalen rai-Itlia
nian.
itliku ~ itlika f.
ADJETIVU Kona-ba Itlia antiga.
SUBSTANTIVU Estilu-hakerek
hatoba ida hanesan tuirmai
nee: hakerek itliku. SIN. letra-
hatoba
ita-nia
PRONOME MAKSOIK Neeb ita mak
soi.
EZ. Ita-nia povu koalia dalen
barak.
Ita-nia
PRONOME MAKSOIK Neeb Ita mak
soi.
EZ. Hau atu karimba Ita-nia
pasaporte.
ita-nian
PRONOME MAKSOIK Neeb ita mak
soi. Maklalin ka variante nee
hanesan ho ita-nia, maib tuir
substantivu ida-neeb nia
refere b.
EZ. Ita la presiza sira-nia osan; ita
soi ita-nian.
267
Ita-nian
PRONOME MAKSOIK Neeb Ita mak
soi. Maklalin ka variante nee
hanesan ho Ita-nia, maib tuir
substantivu ida-neeb nia
refere b.
E Z . Kaneta nee Ita-nian, Sr.
Filipe?
itinerriu
SUBSTANTIVU Orriu kompletu kona-
ba viajen ida, neeb temi fatin
hotu-hotu neeb ita atu b.
iupi
SUBSTANTIVU Ema ida neeb moris
iha famlia riku no sai boot ho
mentalidade materialista no
maromak-laek. Liafuan ingls
nee (yuppie) refere beibeik ba
joven sira iha rain riku sira
Mundu Dahuluk nian.
EZ. Timoroan sira la gosta iupi
portugs sira neeb mai serbisu
iha Timr no lakohi aprende lia-
tetun.
izentu ~ izenta f.
ADJETIVU Neeb livre, katak lei ka
taxa, ka kastigu sei la kona. SIN.
foruk
EZ. Korpu diplomtiku sira baibain
hatama sasn maib sira izentu
hosi taxa importasaun nian.
i zensaun SUBSTANTI VU; SI N.
haforun
izlmiku ~ izlmika f.
ADJETIVU Izlaun nian, kona-ba fiar
Izlaun.
izlands ~ izlandeza
ADJETIVU Rai-Izlndia nian, kona-
ba rai-Izlndia.
SUBSTANTIVU 1. Ema Izlndia.
2. (lia-izlands) Dalen Izlndia
nian.
Izlndia (rai-)
SUBSTANTI VU Rai-kotun boot no
estadu iha Tasi Nrdiku,
nakfati iha Europa nia sorin
nordueste.
Izlaun
SUBSTANTI VU Relijiaun ida, ohin
loron naklekar ba zia no
frika parte boot, neeb
Maom mak harii iha rai-Arbia
iha skulu dahituk liutiha
Kristu.
izoladu ~ izolada f.
ADJETIVU Neeb hela ketak ka
dook tiha hosi sira seluk. SIN.
haksiit
izolamentu SUBSTANTIVU
.
izola
VERBU 1. Haketak ka hadook tiha
hosi ema seluk.
E Z . Prizaun balu izola tiha
prizoneiru sira neeb siak no
violentu.
2. Hadia materil ruma atu
manas, lian ka eletrisidade la
bele liu borus.
Izral (rai-)
S UB S T A NT I V U Estadu ida iha
Lorosae Klarak neeb okupa
territriu rai-Palestina nian no
povu judeu mak ukun.
izraelita
ADJETIVU Izral nian, kona-ba rai-
Izral.
SUBSTANTIVU 1. Ema Izral.
2. Ema judeu (lalika sidadaun
rai-Izral nian).
268
Jj
Jakarta
SUBSTANTIVU Sidade boot iha rai-
Java Loromonu neeb sai
kapitl Indonzia nian, sentru
ba governu no komrsiu.
jaketa
SUBSTANTIVU Faru mahar no naruk
neeb bele uza atu tahan ema
hosi malirin no ms anin.
Jaku
SUBSTANTI VU Illa kiikoan ida
pertense ba no besik distritu
Lospalos; rai neeb ema la
horik b maib fatin ida neeb
turista sira gosta vizita.
jambata
SUBSTANTIVU Ai-lalete boot neeb
uza atu hakat liu mota ka rai-
olat.
jambua
SUBSTANTIVU Ai-fuan ida hanesan
saburaka maib boot liu ho
laran mean ka mutin bainhira
nia tasak.
NARAN BOTNIKU: Citrus paradisi
Janeiru (fulan-)
SUBSTANTIVU Fulan dahuluk neeb
hah bainhira troka tinan tuan
ba tinan foun.
janela
SUBSTANTIVU 1. Kuak kuadradu
didin-lolon uma nian ka iha
karreta nia lolon neeb taka ho
vidru-tahan, bele loke atu simu
anin, naroman ka ema bele
hateke tuir.
2. Iha komputadr, janela katak
fatin ho kuadradu kiikoan iha
lidun liman loos neeb ema
bele uza atu taka nia programa.
jantr
SUBSTANTIVU 1. Han kalan nian.
2. Festa kiik neeb hamutuk
ho han-kalan.
EZ. Ser Antniu konvida ema
balu ba halo jantr ho nia famlia
tomak.
Japaun (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
zia Lorosae neeb konsege
okupa Timr durante Funu
Raiklaran Daruak nian hosi
tinan 1942-1945.
japons ~ japoneza f.
ADJETIVU Rai-Japaun nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Japaun.
2. (lia-japons) Lian rai-Japaun
nian.
jardn
SUBSTANTIVU 1. rea rai iha uma
sorin neeb iha ai-funan, ai-
hun, no duut.
2. Parke kiik neeb ita hetan
iha sidade.
EZ. Labarik sira halimar iha jardn
Ita NaI-Feto Ftima nian.
jardn infantl
SUBSTANTI VU Fatin-halimar ho
eskola ba prepara labarik sira
atu tama eskola primriu.
jardinajen
SUBSTANTIVU 1. Serbisu hodi kuda
ai-funan no ai-hun oioin iha
jardn laran.
2. Serbisu halo jardn nuudar
profisaun. SIN. ortikultura
jardineiru ~ jardineira f.
SUBSTANTI VU Ema neeb tau
matan ka haree jardn hanesan
ninia serbisu baibain nian ka
nuudar pasatempu.
jarra
269
SUBSTANTIVU Fatin atu tau ai-funan.
SIN. vazu
jatu
S UBS T ANT I V U 1. Lkidu-musan
neeb sai tanba hetan
presaun, hanesan mina-morin
kaleen neeb ema rega ba isin-
lolon.
2. Mkina neeb funsiona
tanba hamanas r hafoin husik
sai hosi jatu neeb makaas
tebes.
3. ( avi aun- j at u) Aviaun ka
kasemok neeb uza forsa
mkina jatu nian.
Java (rai-)
SUBSTANTIVU Rai-kotun boot ka illa
iha Indonzia neeb nakfati iha
rai-Samatra no rai-Bali nia leet.
javans ~ javaneza f.
ADJETIVU Rai-Java nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Java, Java-
oan.
2. (lia-javans) Lian rai-Java
nian.
jz
SUBSTANTIVU Estilu mzika populr
ho rtmu neeb makaas no
envolve improvizasaun.
jeitu
SUBSTANTIVU 1 . Matenek no
abilidade neeb ema iha atu
halao buat ida.
2. Tipu serbisu ka tknika ruma
neeb presiza kursu ka
matenek espesil.
jejn
SUBSTANTIVU Tempu durante neeb
ema la han, liuliu tan motivu
relijiozu ka mdiku.
EZ. Molok atu Pskua, sarani sira
halo jejn iha sesta-feira semana-
semana.
jeladu ~ jelada f.
ADJETIVU Malirin tanba tau iha
jeleira ka tau kahur ho jelu-
fatuk.
SUBSTANTIVU Sorvete neeb ema
han hodi halo laran malirin.
E Z . Diak liu hemu bee jeladu
bainhira loron manas makaas.
jeleira
SUBSTANTIVU Kaixa malirin neeb
liga ba eletrisidade atubele
malirin nafatin hodi uza ba rai
ai-han ka hemu hanesan ai-
fuan, pudn, bee, naan no buat
seluseluk tan.
jelu
SUBSTANTIVU Bee neeb malirin
too nahisi hodi sai toos
hanesan fatuk.
jelu-fatuk
SUBSTANTIVU Bee neeb ema rai ka
halo too malirin no toos
hanesan fatuk.
jenerl
SUBSTANTIVU Diviza iha militr nia
laran neeb dala barakliu
marka ho fitun.
jeneraliza
VERBU 1. Halo infernsia jerl.
2. Koalia sala hodi la halo
distinsaun sira neeb presiza.
EZ. Bainhira ema hatete katak rai-
Timr tomak maran, ema nee
jeneraliza deit, tanba loloos parte
barak iha rai-Timr ms matak no
buras.
jeneralizasaun SUBSTANTIVU
jneru
SUBSTANTIVU Oin ka tipu ida. SI N.
espsie
EZ. Iha rai-Timr iha ai-fuan jneru
oioin, hanesan hudi, haas, ai-dila,
derok no seluseluk tan.
jniu
SUBSTANTIVU 1. Jeitu diak tebes ka
kapasidade iha buat ruma.
270
2. Ema neeb matenek,
kreativu liu ka iha talentu
barak.
jniu-aat
ADJETIVU/ SUBSTANTIVU Hirus-teen,
nervozu lailais bainhira ema la
tuir nia hakarak.
E Z . Labarik nee iha jniu-aat
hanesan nia av-mane.
jniu-diak
ADJETIVU Neeb nia hahalok diak
no hakmatek.
jenosdiu
SUBSTANTIVU Buka oho povu tomak
ida.
E Z . Ema sira neeb pratika
jenosdiu iha Bznia sei lori ba
tribunl internasionl, maib
militr indonziu sira neeb halo
krime jenosdiu iha Timr la hetan
kastigu ida.
jentiu ~ jentia f.
ADJETIVU/ SUBSTANTIVU 1 . Las
sarani, la tuir sarani nia
hanorin no hanoin, la iha fiar
iha Kristu.
2. Animista, molok tama
kristianizmu
3. (Ema) las judeu.
jenuinu ~ jenuina f.
ADJETIVU Loos ka tebes, tuir buat
neeb iha ka mosu, tuir
realidade loloos.
jeofzika
SUBSTANTIVU Matenek ka sinsia
kona-ba rai nia karakterstika
fzika sira.
jegrafu ~ jegrafa f.
SUBSTANTIVU Ema matenek kona-ba
jeografia.
jeografia
SUBSTANTIVU 1. Matenek ka sinsia
kona-ba rai nia belak, nia
karakterstika fzika sira,
produsaun naturl, ema,
divizaun poltika, komrsiu no
buat seluseluk tan.
jeogrfiku ~ jeogrfika f.
ADJETIVU
jeolojia
SUBSTANTIVU Matenek ka serbisu
kona-ba rai-isin, nia estrutura,
kompozisaun no nia mamaek
ka dezenvolvimentu.
jeoljiku ~ jeoljika f. ADJETIVU
jeometria
SUBSTANTIVU Matemtika nia sanak
ida neeb estuda kona-ba
relasaun pontu, lia, kurva,
belak no seluseluk tan.
jeradr
SUBSTANTIVU 1. Mkina neeb deit
mak bele f sai gs, suar,
eletrisidade no seluseluk tan.
2. Mkina ida neeb bele f
enerjia ka eletrisidade no serve
liuliu bainhira ahi mate.
jerl
ADJETIVU 1. Neeb hakohak ka
kona parte hotu-hotu, las
balun deit. SIN. universl
2. Ordinriu, baibain nian.
3. Las espesil ka partikulr
ida, la haliis ba ida deit ka
lokl.
SUBSTANTIVU Galeria ka fatin aas
iha teatru laran, hosi neeb
ema sira hateke ba espetkulu.
jerniu (ai-)
SUBSTANTIVU Planta ida neeb f
ai-funan furak ho kr oioin.
Ema sira kuda beibeik ai-funan
jerniu nee iha vazu laran.
jerasaun
SUBSTANTIVU 1. Dezenvolvimentu
umakain nian hosi tempu uluk
beiala sira too oras nee
daudaun.
271
2. Ema lubun ho otas hanesan.
SIN. dalas
3. Otas hosi dalas ida ba dalas
seluk.
EZ. Ema neeb oho ema seluk, sei
hetan malisan hosi jerasaun ba
jerasaun.
jernsia
SUBSTANTIVU Knaar jerente nian.
jerensil ADJETIVU
jerente
SUBSTANTIVU Ema neeb halao
empreza ka komrsiu ida. SIN.
malaok
jeriatria
SUBSTANTIVU Sanak hosi medisina
neeb kona-ba katuas no ferik
sira no sira-nia moras oin-oin.
jeritriku ~ jeritrika f. ADJETIVU
jerikn
SUBSTANTIVU Masa ka kaleen atu
rai mina-rai, bee, gazolina ka
buat seluseluk tan neeb
lkidu.
Jeruzalein
SUBSTANTIVU Sidade boot iha rai-
Palestina, sentru antigu no
naran-boot ba fiar judu, sarani
no musulmanu.
jestaun
SUBSTANTIVU Knaar halao empreza
ida, liuliu empreza komersil.
SIN. halaon
jestu
SUBSTANTI VU Espresaun neeb
ema hatoo liuhosi nia oin, isin
ka liman bainhira f sai hanoin
ka emosaun ho intensaun halo
makaas ka espresa nia hanoin
ba ema seluk.
jestikula V E RBU; SIN. bal mas,
hakfikur
jesu
SUBSTANTIVU Ligadura neeb ema
uza atu bobar liman ka ain
tohar, nakonu ho simentu
mutin neeb sai toos atu labele
bokon bainhira bee kona.
EZ. Labarik nee ain tohar tanba
nee doutr sira tau jesu ba nia
ain atu labele book an demais.
jezuita
SUBSTANTIVU Membru Kompaia
Jezs nian, orden katlika ida
neeb Insiu de Loyola mak
harii iha tinan 1534.
Jezs Kristu
SUBSTANTIVU Maromak Nia Oan no
maksoin ema sira-nian. Sarani
sira, hodi hatudu respeitu boot,
baibain haktemik Nia ho ttulu
Ita Nai Jezs Kristu selae Ita
Nai deit.
jigante
SUBSTANTI VU Ema neeb boot
tebes la hanesan baibain. SIN.
ema kloe.
EZ. Bainhira Davd funu hasoru
Golit, hanesan ms nia funu
hasoru jigante ida, maib too
ikus David mak mann.
jin
SUBSTANTIVU Tua-manas ingls ida,
halo hosi trigu hamorin ho
zimbru-musan.
jinasta
SUBSTANTI VU Ema ida neeb
pratika jinstika.
jinstika
SUBSTANTIVU Kursu ezerssiu fziku
nian ba dezenvolve isin, halo
nia sai toos no makaas.
jinziu
SUBSTANTIVU Fatin ka uma neeb
ema uza ba jinstika ka
desportu seluk.
jinekolojia
272
SUBSTANTIVU Sinsia kona-ba
moras sira feto nian.
jinekolojista
SUBSTANTIVU Mdiku ka matenek-
nain neeb estuda ka halo
i nv es t i gas aun kona- ba
jinekolojia.
jipe
SUBSTANTI VU Karreta kiik ida
neeb nakloke no iha roda
haat, dala barak liu militr sira
mak uza tanba nia forte no
lailais maski lao iha fatuk ka
tahu nia laran.
jipiu
SUBSTANTIVU Karreta ida neeb
boot no aas liu karreta baibain
nian.
EZ. Karreta governu nian ohin loron
barakliu jipiu.
jirafa
SUBSTANTIVU Animl maksusuk ka
mamferu rai-frika nian neeb
aas, kakorok naruk no iha ain
haat. Nia fulun kinur, no taka
ho pontu boot barak ho kr-
metan.
jirasl
SUBSTANTIVU Ai-funan aas neeb
iha funan-tahan boot no kinur;
dala ruma ema han nia musan
bainhira tuan tiha ona tanba
midar hanesan fore-rai.
jria
SUBSTANTI VU Koalia ida neeb
grupu oioin, porezemplu joven
sira, militr sira ka marieiru
sira gosta uza, ho liafuan
espesil neeb ema seluseluk
ladn hatene.
SIN. kalaun
EZ. Iha joven sira-nia jria liafuan
manduku katak noiva.
js
SUBSTANTIVU Fatuk mutin halo hosi
ahu neeb dala barak uza iha
eskola atu hakerek ba kuadru;
iha ms js ho kr oin-oin.
joallaria
SUBSTANTIVU 1. Knaar ka arte halo
joia sira hosi fatuk-murak.
2. Fatuk-murak ka joia oioin.
3. Loja neeb faan fatuk-
murak oioin.
joalleiru ~ joalleira f.
SUBSTANTIVU Ema neeb prepara
ka faan fatuk-murak ka
joallaria.
jogador ~ jogadora f.
SUBSTANTIVU Ema neeb pratika
desportu ka jogu ruma.
E Z . Jogadr futebl hanesan
futebolista ka tebebola-nain.
jogu
SUBSTANTIVU Halimar ida.
joia
SUBSTANTI VU Fatuk-murak ida
neeb prepara tiha ona
nuudar enfeite.
jkei
SUBSTANTI VU Ema neeb halai
kuda iha kompetisaun halai-
taru kuda.
jornl
SUBSTANTIVU Publikasaun ida
imprime iha surat-tahan belar
no naruk neeb f sai nafatin
lia-foun oioin, artkulu no ms
publisidade.
EZ. Ema neeb lee jornl loron-
loron, sei hetan informasaun
barak.
jornalista
SUBSTANTI VU 1. Ema neeb nia
serbisu, profisaun ka interese
mak buka informasaun atu f
sai liuhosi jornl.
273
2. Reporter ba rdiu ka
televizaun.
3. Ema neeb hakerek nia
diriu.
jornalizmu
SUBSTANTIVU Kona-ba serbisu atu
hakerek, edita no publika nian.
EZ. Jornalizmu durante okupasaun
indonzia nia kualidade aat
lahalimar.
joven
SUBSTANTIVU Ema neeb las tan
ona labarik maib ms seidauk
sai adul tu. S I N . foin-sae,
adolexente
judazmu
SUBSTANTIVU Relijiaun povu judeu
nian, neeb horiuluk mosu mai
iha rai-Palestina no sai fiar
sarani nia hun.
judaiku ~ judaika f. ADJETIVU
judeu ~ judia f.
SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Ema) neeb
tuir judazmu, ka pertense ba
povu ebreu.
EZ. Ita NaI Jezs Kristu maksoin
povu judeu nian no ita-nian ms.
judikatura
SUBSTANTIVU Serbisu-fatin ba juis
ka tesi-lia nain sira.
judisil
ADJETIVU 1. Kona-ba ka prpriu ba
u k u n j u d i s i r i u k a
administrasaun justisa nian. SIN.
legl
2. Kona-ba tribunl, tribunl
nian.
judoka
SUBSTANTIVU Ema neeb pratika ka
domina desportu judu.
judu
SUBSTANTIVU Desportu japons ida
neeb nia forma mai hosi ju-
jitsu. Iha desportu nee jogadr
sori an hosi maksakar nia atake
oioin.
juis
SUBSTANTIVU Ema neeb tesi lia,
liuliu iha tribunl. SIN. tesi-lia
nain
julga
VERBU Tesi lia.
EZ. Problema nee sei lori ba
tribunl atu juis bele julga.
julgamentu
SUBSTANTIVU Hakotun ka desizaun
neeb halo ka hamonu ba ema
bainhira lia ida lori ba tribunl.
SIN. tesi-lia, lia-tesin
Jullu (fulan-)
SUBSTANTIVU Fulan dahituk tinan
nian, tuir fulan-Juu no uluk-
fulan-Agostu.
jnior
ADJETIVU 1. Klosan liu.
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Iha desportu)
jogadr ho tinan entre 16 no
19. LIAFUAN-SORUN: snior
junta
SUBSTANTIVU Ema-lubun neeb
hamutuk atu halo desizaun
kona-ba buat ruma.
SIN. komisaun
Juu (fulan-)
SUBSTANTIVU Fulan daneen tinan
nian neeb tuir fulan-Maiu no
uluk-ba fulan-Jullu.
jura
VERBU Hatoo liafuan ho fiar katak
buat neeb hatoo nee loos no
tebes. Bainhira jura ema dala
barak temi Maromak, matebian
ka ema lulik ruma nia naran
hanesan sasin ba buat neeb
nia hatoo.
jura-falsu
SUBSTANTIVU Hahalok f testemuu
loloos ka tebes iha tribunl,
274
maski lori Maromak ka ema
lulik ruma nia naran nuudar
sasin.
juradu ~ jurada f.
SUBSTANTIVU 1. Ema neeb jura
tiha ona atu hakotu lia iha kazu
ruma iha tribunl.
2. Ema neeb jura tiha ona f
sasin ba kazu iha tribunl.
juramentu
SUBSTANTI VU Hahalok ema jura
nian hodi hasae lia ba
Maromak, santu ruma ka ema
lulik-nain ruma nuudar sasin.
EZ. Bainhira feto no mane kaben
iha igreja, sira rua halo juramentu
atubele hela hamutuk iha susar ka
diak nia laran.
juri
SUBSTANTI VU 1. Ema-lubun ida
neeb fihir ka hili tiha ona tuir
lei no halo juramentu atu halao
ka f desizaun ba kazu ruma
iha tribunl.
2. Ema-lubun neeb avalia
kandidatu sira iha ezame ruma,
selae mataruk ka konkorrente
sira iha kompetisaun ruma.
jurdiku ~ jurdika f.
ADJETIVU Kona-ba judikatura ka
tribunl.
jurisprudnsia
SUBSTANTIVU Sinsia kona-ba lei no
direitu sira.
jurista
S UB S T A NT I V U Ema peritu ka
matenek loos kona-ba lei.
jurus
SUBSTANTIVU Osan neeb ema
hetan nia funan bainhira tau ka
depozita iha banku ka f-
empresta ba ema seluk. SIN.
osan-funan
justifika
VERBU Haklaken ka esplika ho
razaun tans mak buat ruma
loos ka nesesriu.
EZ. Oins mak sira bele justifika
fakar osan barak nunee bainhira
ita-nia orsamentu kiik deit?
justifikasaun SUBSTANTIVU
justisa
SUBSTANTIVU 1. Hahalok trata ema
hanesan, katak la iha ema ida
hetan tratamentu diak ka aat
liu ema seluk.
2. Hahalok f kastigu natoon ba
ema maksalak ka kriminozu.
EZ. Sira neeb halo korrupsaun
tenke lori ba tribunl atu hetan
justisa no kastigu.
justisa-nain
SUBSTANTIVU 1. Ema neeb nia
serbisu ka responsabilidade
mak halo desizaun kona-ba
kazu ida bazeia ba informasaun
sira neeb nia hetan ka iha.
SIN. juis
2. Ema iha tribunl neeb
hetan responsabilidade atu
oins halao ka aplika lei.
SIN. jurista
justu ~ justa f.
ADJETIVU Loloos tanba tuir razaun
ka justisa.
EZ. Juis nia desizaun justu loos
tanba ema sira-nee merese duni
kastigu boot.
juvenl
ADJETIVU 1. Foin-sae ka joven
nian, kona-ba foin-sae ka
joven.
2. Neeb halo an hanesan
joven ka foin-sae.
EZ. Eskola tenke kria fatin-rekreiu
ba nia estudante sira atu labele
monu ba nakar ka hahalok juvenl
aat, hanesan vandalizmu no baku-
malu iha dalan bainhira sai hosi
eskola.
275
juventude
SUBSTANTIVU 1. Foin-sae ka joven
nia otas.
2. Ema foin-sae sira konsidera
nuudar grupu.
276
Kk
ka
KONJUNSAUN Liafuan ida neeb
hatoo alternativa rua. SIN. eh,
ou
EZ. Halo ida-nee ka ida neeb ?
NOTA: Forma ka diak liu e h
(tetun-terik) no ou (luzizmu)
kaan
VERBU/SUBSTANTIVU Hakarak liu duk
baibain.
EZ. Feto isin-rua kaan han haas.
kaan
SUBSTANTIVU Feto nia laen nia biin
ka alin-feto ka prima. SIN.
kuada
kaan
SUBSTANTIVU Organ ida iha inan
nia teru ka oan-fatin neeb
f-han ba kaukau, no sai ba
liur bainhira beb moris mai.
SIN. mane-malun; feto-malun
kaan
ADJETIVU Neeb toos ka makaas.
kaan-fuan
SUBSTANTIVU Ema ka balada iha
oan-fatin ka teru neeb
seidauk moris mai. SIN. kaukau
kaba
VERBU Kabeen sai ka turu.
kaban SUBSTANTIVU
kabaas
SUBSTANTIVU Parte ita-nia isin nian
entre kakorok no liman-hun. EZ.
Ami baibain tula sasn ba ita-
nia kabaas leten.
kabala
SUBSTANTIVU Hatais ida neeb
mane timr kesi haleu sira-nia
knotak, liuliu bainhira bidu.
VERBU Kesi haleu knotak, liuliu
tais ka lipa.
kabaur
ADJETIVU 1. Neeb iha kr oioin
hanesan baur ka arkuiris.
2. (Ai-horis ka balada) neeb
hakiak hosi tipu ai-horis ka
balada oioin, las oin ida deit.
SIN. bridu
kabeen
SUBSTANTIVU Been iha ibun laran
neeb baibain tulun nata no
tolan ai-han.
kabeer
ADJEITVU Neeb la nakbetok.
LIAFUAN-SORUN: tarak, karutas
E Z . Ai-kabelak nee kabeer
hanesan vidru.
kabelak
ADJETIVU Neeb belar, la kabuar.
SIN. tetuk
EZ. Banku nee la kmodu tanba
ladn kabelak.
SUBSTANTIVU Parte neeb iha leten
liu neeb bele hatuur buat ida
b, porezemplu meza ida nia
kabelak, nst. SIN. superfsie
kabelak-estrika
SUBSTANTIVU Fatin estrika nian hosi
ai kabelak halo ho sorin luan,
sorin kloot hodi dudu kalsa ka
faru ho besi-estrika iha leten.
kabelereiru ~ kabelereira f.
SUBSTANTIVU Ema neeb tesi ema
seluk nia fuuk nuudar nia
serbisu baibain nian. SIN.
badain-fuuk
kaben
VERBU Hetan lisensa hosi kreda no
governu atu hela hamutuk hodi
harii uma-kain ida nuudar
feen-laen.
277
SUBSTANTIVU 1. Estadu, kondisaun
ka sakramentu kaben nian.
2. Ema neeb kaben tiha ona.
SIN. laen ~ feen
kaben-nain
SUBSTANTIVU Mane ka feto neeb
kaben tiha ona.
kaben-ruak
SUBSTANTIVU Krime kaben filafali
bainhira ita sei kaben hela,
katak ita-nia laen ka feen
seidauk mate. SIN. bigamia
kabide
SUBSTANTIVU Fatin tara roupa nian.
EZ. Tara faru sira-nee iha kabide
atu labele namkurut.
kabidu
SUBSTANTIVU Klibur hosi amlulik
sira katedrl nian.
kabier
SUBSTANTIVU Osan, rai ka sasn
neeb ema ida bier ba ema
seluk. SIN. legadu
kabina ms kabine
SUBSTANTIVU 1. Fatin iha loja ka
tasi-ibun neeb ema uza atu
koko ka troka hatais sira.
2. Fatin iha aviaun nia oin
neeb prpriu ba pilota sira.
kabina-telefone
S U B S T A N T I V U Fatin kiik ida
hanesan uma-oan neeb iha
telefone atu ema bele uza hodi
telefona.
kabobir
ADJEITVU (Liafuan ka hahalok)
neeb lafurak, ema baixu no
modun-aat deit mak uza ka
halao. SIN. grosu, obxenu
kabograma
SUBSTANTIVU Telegrama ida neeb
ema haruka liuhosi kabu iha
tasi okos.
kaboot
ADJETIVU Neeb boot natoon no
ms i mpor t ant e. SIN.
konsideravel, lakiik
kabresi ms kabrestu
SUBSTANTIVU 1. Sintu ka naan-kulit
ida hodi kaer metin balada ida,
baibain kuda ka karau.
2. Termu populr ba: sutin.
kabu
SUBSTANTIVU 1. Talin boot no
mahar, halo ho lahan metliku
no uza liuliu atu kesi r ka ba
lia-telefone.
2. Postu militr ida-neeb aas
liu postu prasa ka soldadu-razu
ninian.
kabuar
ADJETIVU 1. Neeb nia lolon
hanesan bola, ulun-fatuk, leun
ka srkulu.
2. Neeb bokur no soi isin-
diak.
EZ. Labarik nee kabuar loos.
kabubu ms kabubun
SUBSTANTIVU Rai neeb bou, liuliu
iha natar ninin atu satan bee.
kabuk
ADJETIVU Neeb hetan isin-rua
(liafuan neeb ita baibain
emprega ba balada sira; ba
ema ita uza fali isin-rua ka
kous.
EZ. Asu-inan neeb kabuk hela,
lakleur tan nia hahoris ona.
kabun
SUBSTANTIVU Parte oin ema nia isin
ni an ne eb hakohak
estmagu, laran-metan no
hetan tee-oan.
kabun-belar
SUBSTANTIVU Parte isin nian neeb
hakohak kabun no organ sira
neeb haleu nia. SIN. abdomen
278
kabun-dulas
SUBSTANTIVU Sente moras makaas
iha kabun laran; sente talin-
laran atu kotu tanba han sala
ka moras ruma.
kabun-laran
SUBSTANTIVU Orgaun iha ema no
balada nia laran neeb simu
hodi dulas ai-han neeb tolan.
SIN. estmagu
kabun-teek
ADJETIVU Neeb soi kabun boot liu
baibain tan han-hemu resik ka
moras ruma.
kabura
SUBSTANTIVU Ai-horis neeb moris
iha besik bee no iha rai malirin.
Espsie balu ema koa hodi
halo modo ba han.
kabu-ronda
SUBSTANTIVU 1. Ulun-boot ronda
nian.
2. Ema neeb tau matan ba
buat ruma atu ema labele
book.
Kabuverde (rai-)
SUBSTANTIVU Nusa-lubun no estadu
dalen-portugs ida besik rai-
frika nia raat loromonu.
kabuverdianu ~ kabuverdiana
f.
ADJETIVU Rai-Kabuverde nian.
SUBSTANTIVU Ema Kabuverde.
kada
ADJETIVU Ida-idak (NB: Liafuan ida-
ne'e sempre hamriik uluk-ba
substanti vu ne' eb ni a
kualifika).
EZ. Kada tinan ami b vizita ami-
nia tiun iha Suai.
kadadak
ADJETIVU Neeb tuituir malu ka
tuir kedas ida fali iha latar ka
lia ida..
kadastru
SUBSTANTIVU 1. Rejistu pbliku ba
rai ka rikusoin nia valr.
2. Fixeiru neeb polsia rai
kona-ba ema kriminozu ida nia
hahalok no kastigu sira neeb
nia hetan tiha ona.
kadavs
ADVRBIU 1. Dala balu.
EZ. Hau kadavs b reza tersu
iha kapela neeb.
2. Dala ruma, kala, karik.
EZ. Kadavs nia la mai ida, ita lao
uluk ona, keta hein.
kadeia
SUBSTANTIVU Dadur-fatin ba ema
neeb halo sala ka kontra lei
sira. SIN. prizaun
kadeira-roda
SUBSTANTIVU Kadeira ho roda, la
presiza foti bainhira hakarak
muda, dudu ka tuba ho ain
kadeira halai ka muda ona.
kadeli
SUBSTANTIVU Srkulu hosi metl
osan-mean ka osan-mutin
neeb ema tau iha liman-fuan.
kaderneta
SUBSTANTIVU 1. Livru-oan neeb
ema uza atu aponta buat balu
b bainhira tuir aula.
2. Livru-oan neeb uza atu
apont a est udant e ni a
komportamentu.
kadesa ms kadesan
SUBSTANTIVU Rahun ka uut hosi
buat ruma neeb ai han. SIN.
ahi-kadesan.
kadiadu
SUBSTANTIVU Besi-kalsu kiik ida
neeb halo hosi metl ho
forma U.
E Z . Bainhira sai ba liur tau
kadiadu ba odamatan, hafoin
xave tiha.
279
kadiak
SUBSTANTI VU Diak neeb ema
simu. liuliu hosi ema seluk
neeb laran-luak no tulun
saugati. SIN. benefsiu
kadiuk
SUBSTANTIVU Balada krustseu tasi-
ibun ka mota-ibun nian ho
liman-kukun boot.
kadoek
ADJETIVU/ADVRBIU Neeb tuituir
malu. SIN. nadodon.
SUBSTANTIVU Latar ka lia halo hosi
objetu barak nadodon.
Haree ms foho-kadoek, nusa-
kadoek
kadoo
SUBSTANTIVU Instrumentu naruk
natoon ho nehan barak neeb
ema uza atu tesi ai ho maneira
dada fila-fila. Iha kadoo-besi no
kadoo-mkina.
VERBU Tesi ai ho kadoo.
kadoo-liman
S UBS T A NT I V U Kadoo kiik. SIN.
kakorak
kadoor
ADJETIVU (Hahalok ka liafuan)
neeb foer no hakanek
kostume ka moralidade diak.
SIN. obxenu
SUBSTANTIVU Kualidade kadoor SIN.
obxenidade
kaduak
ADJETIVU Neeb moris mai
hamutuk ka belit malu. SIN.
duplu
Haree ms oan-kaduak
Kaduar
SUBSTANTIVU Fitun-lubun no sinl
datoluk zodiku nian.
kadunan
SUBSTANTIVU 1. Liurai nia horik-
fatin. SIN. palsiu
2. (arti figuradu) Uma boot no
kaps, hanesan liurai ka ema
riku nian.
kaebauk
SUBSTANTIVU Enfeite osan-mutin ho
forma fulan-balun nian neeb
Timoroan sira tau iha reen-toos
hodi b bidu.
kaer
VERBU 1. Tau iha liman laran.
2. Rai iha liman laran.
3. Hapara ema ka balada atu la
bele halai hosi ita.
EZ. Polsia kaer naok-teen sira iha
kalan..
4. Halao vekulu ka meiu
transporte nian ida. SIN. lori
EZ. Nia kaer aviaun ba tinan lima
ona.
kaf
SUBSTANTIVU 1. (kaf-hun) Ai-horis
ida neeb prods musan hodi
halo been neeb ema bele
hemu.
2. Hemun metan-malahuk
neeb moruk uitoan no
baibain kahur ho masin-midar
atubele hemu.
kafeikultura
SUBSTANTIVU Kuda kaf hodi halo
negsiu.
kaf-musan
SUBSTANTIVU Kaf fuan ida, neeb
ema lalar, hafoin harahun
atubele kahur ho bee nakali.
kaf-soos
SUBSTANTIVU Kaf neeb nia rahun
ema la uza ona depoizde taes
tiha. SIN. kaf-teen
kafeteira
SUBSTANTI VU Vazu ka buli hodi
prepara kaf.
EZ. Foti kafeteira mai tau kaf.
kafeziu
280
SUBSTANTIVU Kaf forte iha xikra
kiikoan ida; baibain han hotu
tiha tuir kostume ka toman
malae-mutin sira sei hemu kaf
kiikoan molok hamriik.
kafoli
SUBSTANTIVU Hena ida neeb mane
sira bobar haleu knotak no
sasn lulik.
kafuak
SUBSTANTIVU Bubun kiikoan ida.
EZ. Sasoro nee iha kafuak barak
ona tanba bee la too.
kafunan
SUBSTANTIVU Tipu kulat ka fungu
kr-matak ka malahuk neeb
mosu ai-han tuan ka iha valeta
bokon. SIN. kulapur, utur
kaha
SUBSTANTIVU Ai-nanik oin ida ho
tahan matak no fuan naruk
natoon neeb ema bele han
matak deit. SIN. pepinu
kahaat
SUBSTANTIVU Ida hosi balun haat
neeb hamutuk forma lolon
ida deit. SIN. kuartu
kahatus
SUBSTANTIVU Ida hosi balun atus
ida neeb hamutuk forma
lolon ida deit. SIN. sentzimu
kahe
VERBU Hatuur buat ida iha buat
seluk nia leten, ho sorisorin
tabele hela.
kahituk
SUBSTANTIVU Ida hosi balun hitu
neeb hamutuk forma lolon
ida deit. SIN. stimu
kahoman
SUBSTANTIVU Buat homan.
kahorik
ADJETIVU Neeb baibain moris ka
horik iha rain ida. SIN. rai-nain,
indjena, nativu
EZ. Ai-fuan kahorik oioin moris iha
rai-Timr, hanesan hudi, haas no
kulu.
kahur
VERBU 1. Tau hamutuk ka kedok
ho buat seluk hodi halo sai ida.
EZ. Sira kahur kaf ho susubeen
hodi halo sai midar liutn.
2. Tama fali ba ema seluseluk
nia leet.
EZ. Iha ita-nia rain ema metan no
mutin kleur ona kahur malu no
hola malu.
kaidani
SUBSTANTI VU Hahn kiik, liuliu
naan ka ikan tunu, hodi han
akompaa hemu tua. SIN.
petisku
Kaiena
SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai-
Giana Franseza nian.
kaikoli (ai-)
SUBSTANTI VU 1. Kabura boboot
neeb moris hanesan ai-hun
ho lolon naruk.
NARAN BOTNIKU: Cyathea australis
2. (Kai kol i ) Bairru ida iha
sidade Dili nia laran besik
merkadu tuan, iha Balidi no
Vilaverde nia leet.
kail
SUBSTANTIVU Arame meik neeb
kleuk no iha kait atu lasu ikan
iha bee ka tasi laran.
VERBU Lasu (ikan) ho kail. SIN.
hakail
kail-isin
SUBSTANTIVU Kait meik iha kail nia
rohan.
kail-talin
281
SUBSTANTIVU Fiu naruk neeb ema
kesi kail isin b, baibain halo
hosi plstiku toos.
kain
SUBSTANTIVU Lolon mihis ida, liuliu
ai-funan ka ai-tahan nia lolon.
kain-
MATADAK Markadr neeb ita
baibain tau uluk-ba numerl
bainhira substantivu ida-neeb
nia tuir haktemik objetu naruk
ruma, n.e. rota kain tolu, ai-saar
kain-lima, nst.
kainbatik: haree kambate
Kairu
SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai-
Ejitu nian.
kairui (lia-)
SUBSTANTIVU Dialetu ida hosi sira
haat neeb forma dalen
kawaimina; ema koalia lian
nee iha rejiaun konsellu
Manatutu nian iha parte klarak.
kait ms feto-kait
SUBSTANTI V U Feto neeb sai
namorada ba mane maib
las nia feen loloos.
SIN. kamarua, amante
kait
VERBU Kaer lolon ida hosi ai, masa
ka besi hodi dada mai besik,
porezemplu haas, sabraka, nst.
liuliu bainhira objetu nee iha
aas ka iha kraik liu.
SUBSTANTIVU Tutun ka rohan meik
ida neeb serve atu kait
sasn.
kaixa
SUBSTANTIVU 1. Fatin lidun-haat
hosi ai ka besi atu rai sasn iha
laran. SIN. doos
2. Fatin neeb ita baibain selu
b iha loja laran hodi hetan
resibu ba selun. SIN. selu-fatin
EZ. Bainhira ita b sosa sasn,
tenke selu iha kaixa.
3. Ema neeb hein balkaun iha
loja laran, hodi simu osan no f
resibu.
Kaixa postl nee karta-fatin,
surat-fatin iha uma-korreiu. SIN.
apartadu
kaixaforte
SUBSTANTIVU Kaixa halo ho besi
hodi rai ka haloot sasn folin-
boot sira hanesan osan-mean,
rikusoin sira uluk. SIN. kofre
kaixa-korreiu
SUBSTANTIVU Kaixa iha uma nia oin
neeb karteiru loroloron tau
surat b. SIN. karta-fatin, surat-
fatin
kaixa-rejistadora
SUBSTANTIVU Mkina ida neeb
loja-nain rai osan no troku iha
laran; imprime no f sai ms
resibu ba selun ida-idak.
kaixaun
SUBSTANTI VU Ai-balun boot ba
haloot mate-isin.
kaixote
SUBSTANTI VU Kaixa halo ho ai-
kabelak.
kaixumba
SUBSTANTI VU Balada nia dikur
neeb ho kuak boot ida iha nia
rohan hodi tau tabaku ba fuma.
kaj (ai-)
SUBSTANTI VU Ai-hun boot ida
neeb f ns ka musan kiik
kleuk no ema bele han.
NARAN BOTNI KU: Anacardium
occidentale
kaka
VERBU Loke ho beran atu tau buat
ruma ba laran, liuliu freun ba
kuda nia ibun.
kakae
282
SUBSTANTIVU Manu-fuik espsie ida
neeb bele hasara ema.
SIN. kakatua
NARAN SIENTFIKU: Kakatoe
kakahek
SUBSTANTIVU Hahalok kahe nian.
kakahur
SUBSTANTI VU 1. Hahalok kahur
nian.
2. Substnsia ida neeb iha
elementu rua kahur malu. SIN.
mistura
kakait
SUBSTANTIVU Hahalok kait nian.
kakaluk
SUBSTANTIVU 1. Manu nia kabun-
laran.
2. Birun neeb ema kaer
atubele sees hosi susar.
kakamat
SUBSTANTIVU 1. Hahalok kamat
nian.
2. (ai-kakamat) Ai-nanik espsie
ida ho tarak.
kakarut
SUBSTANTIVU Hahalok karut nian.
kakasuk
SUBSTANTIVU Hahalok kasu nian.
kakatua
SUBSTANTIVU Manu-fuik espsie ida
neeb bele hasara ema.
SIN. kakae
NARAN SIENTFIKU: Kakatoe
kakau
SUBSTANTIVU Ai-horis neeb nia
musan ema uza atu halo
xokolate.
NARAN BOTNIKU: Theobroma cacao
kakebit
SUBSTANTIVU Hahalok kebit nian.
kakedok
SUBSTANTIVU Hahalok kedok nian.
kakeek
SUBSTANTIVU Hahalok kee nian.
kakehe
SUBSTANTIVU Objetu neeb uza atu
kehe oin bainhira rai manas,
liuliu feto sira. SIN. leke
kakehek
SUBSTANTIVU Hahalok kehe nian.
kakein
SUBSTANTIVU 1. Hahalok kein nian.
2. Liafuan sira neeb ita
haytoo hodi kein ka avizxa. SIN.
avizu
EZ. Diak liu imi see tilun ba xefe
nia kakein kona-ba perigu boot
nee.
kakesar
SUBSTANTIVU Hahalok kesar nian.
SIN. keixa, reklamasaun
kakeu (ai-)
SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida ho
tahan lotuk hanesan kesak,
neeb moris iha mota-ninin.
Bainhira anin huu nia tahan
lian furak loos. Serve ms ba
sunu ka halo ai-maran.
NARAN BOTNIKU: Casuarina
equisetifolia
kaki
SUBSTANTI VU Sasn dapur nian
neeb baibain uza atu dulas.
trigu, ai-farina nst. SIN. dadulas,
peneira
VERBU Dulas trigu, ai-farina nst.
kak (hena-)
SUBSTANTI VU Hena kr kinur-
kameak neeb ema baibain
uza hodi halo farda militr.
kakiak
SUBSTANTIVU Kualidade kiak.
kakilik
SUBSTANTIVU Hahalok kili nian.
kakiuk
283
SUBSTANTIVU Kualidade kiuk. SIN.
esterilidade
kakoak
SUBSTANTIVU Hahalok koa nian.
kakoak (manu-)
SUBSTANTIVU Manu-fuik kiik ida,
kr-malahuk no ulun fulun-laek
neeb nia lian hanesan koa!
koa!
NA RA N S I E NT F I KU: Philemon
timorensis
kakoet
SUBSTANTIVU Hahalok koet nian. SIN.
(1) apresiasaun; (2) hadadin
kakoik
SUBSTANTIVU Hahalok koi nian.
kakoir
SUBSTANTIVU Hahalok koir nian.
kakoluk
SUBSTANTIVU Hahalok kolu nian.
kakonak
SUBSTANTIVU Hahalok kona nian.
kakorak
S UBS T A NT I V U Kadoo kiik. SIN.
kadoo-liman
ADJETIVU Neeb taratarak hanesan
kadoo ka lafaek nia ikun.
kakorok
SUBSTANTIVU 1. (uzu loos) Parte isin
nian entre ita-nia oin no lakat-
ruin, ho ezfagu ka talin iha
laran.
SIN. garganta
2. (uzu populr) Kakorok no
knoruk hamutuk, parte entre
ulun-fatuk no isin-lolon. SIN.
kliak
kakorok-maran ADJETIVU/
SUBSTANTIVU
kakorok-moras SUBSTANTIVU
kakorok-boka ms kakorok-
bubu
SUBSTANTIVU Bubun neeb mosu
iha kakorok tanba glndula
tiroide naboot.
kakorok-fukun
SUBSTANTIVU Fukun hanesan ai-
fuan metin iha kakorok-talin
nia laran neeb mosu iha oan-
mane sira-nia kakorok bainhira
sira sai boot.
kakorok-kain
SUBSTANTI VU Tubu iha ita-nia
kakorok laran neeb husik r
tama no sai hosi aten-book. SIN.
trakeia
kakorok-talin
SUBSTANTIVU 1. Tubu iha ita-nia
kakorok laran neeb lori hahn
tolan hosi tatolan ba iha
estmagu. SIN. ezfagu
2. (uzu populr) Tubu neeb
lori r ba ita-nia pulmaun
bainhira dada iis.
SIN. bobon-talin
kakosek
SUBSTANTIVU Hahalok kose nian.
kakosok
SUBSTANTIVU Kualidade kosok.
kakotuk
SUBSTANTIVU Hahalok kotu nian.
kakous
SUBSTANTIVU Hahalok kous nian.
kaktu
SUBSTANTIVU Ai-horis mahar neeb
moris iha rai-maran ka dezertu,
baibain iha tarak neeb taka
nia isin. SIN. klatun, ai-reti
kakuluk
SUBSTANTIVU Parte ida neeb taka
uma ida nia leten ka tutun,
baibain halo hosi zinku, tali-
tahan, nst.
kakumuk
284
SUBSTANTIVU Hahalok kumu nian.
SIN. masajen
kakun
SUBSTANTIVU Modo ka nuu nia kulit
liur.
kakuran
SUBSTANTI VU 1. Hahalok kuran
nian.
2. Buat neebee ita kuran. SIN.
nesesidade
kakuruk
SUBSTANTIVU Hahalok kuru nian.
kakusak
SUBSTANTIVU Hahalok kusa nian.
kakutak
SUBSTANTIVU 1. Organ iha ema nia
ul un- f atuk l aran ne eb
kontrola nia isin no habele ema
atu hanoin no sente.
2. (arti figuradu) Kapasidade atu
hanoi n ho l j i ka. S I N .
intelijnsia
kakuuk
SUBSTANTIVU Manu maksorok ka
kasadr neeb kasa iha kalan.
Manu nee nia matan-fuan
boot. SIN. lakuuk
kakuuk
SUBSTANTIVU 1. Hahalok kuu nian.
2. (Ai-kakuuk) Instrumentu kiik
ida ho hasan metl no kaer-
fatin rua neeb serve ba kuu
hodi foti buat kiik sira neeb
metin hela. SIN. ai-laknabit,
pinsa
kakuun
SUBSTANTIVU Nuu nia kulit laran
neeb toos.
kakuuk
SUBSTANTIVU Instrumentu boot ida
ho sanak rua neeb badain-
besi ema uza atu habit ka foti
besi manas. SIN. ai-laknabit, ai-
lakuuk
kala
ADVRBIU 1. Bele mosu. SIN. dala
ruma, karik
EZ. B haree nia kala mai ona.
2. Kurakuran, maizumenus.
E Z . Iha nee ba neeb kala
kilmetru tolu.
kala (ai-)
SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida
neeb boot no soi tahan lotuk.
SIN. ai-turi
N A R A N B O T N I K U : Sesbania
grandiflora
kalabousu
SUBSTANTIVU 1. Kadeia iha rai okos
2. kadeia iha portu polsia nian
ka iha kuartl.
3. (arti figuradu) Fatin bokon no
nakukun.
kalabu
ADJETIVU 1. Neeb nia kr
nakukun.
2. Neeb tan nia matan aat
uitoan haree salabu buat sira
neeb la besik. S I N. haree-
badak, mope; LI AFUAN- SORUN:
haree-dook, prezbita
kaladi
SUBSTANTIVU 1. Tipu espsie ida.
2. Naran-ruak neeb haktemik
ema zona loromonu nian, liuliu
mambae-oan sira.
kalakalan ms kalan-kalan
SUBSTANTIVU Kalan ida ba kalan
seluk, kalan tuituir malu.
EZ. Ami kalakalan la toba tanba
naok-teen barak; Ami ronda
kalan-kalan deit.
kalamidade
SUBSTANTIVU Eventu neeb kauza
dezastre boot iha nasaun laran
ka rejiaun ida nia laran, ba
ema barabarak.
E Z . Kalamidade hanesan rai-
nakdoko halo ema barak mate.
285
kalan
SUBSTANTIVU Tempu neeb loro
tun tiha ona hodi halo
nakukun; la iha naroman,
haree rai la hetan.
kalan-kalan: haree kalakalan
kalatan
ADJRTIVU Neeb nia pozisaun
hanesan latan hela. SIN.
orizontl; LIAFUAN-SORUN: vertikl,
kriik
kalaun
SUBSTANTI VU Maneira koalia
informl hodi uza liafuan baixu
ka kmiku neeb ema sriu ka
matenel baibain la uza. SIN.
jria
kaldeira
SUBSTANTIVU Xaleira boot.
kaldeirada
SUBSTANTIVU Naan, liuliu naan-
bibi, neeb tein kahur ho
fehuk, tomate, senoura, liis no
temperu oioin; presiza ms
tua-manas atu hamorin.
kaldu
SUBSTANTIVU Hahn been, liuliu ba
ema-moras sira, neeb baibain
halo hodi tau naan-manu iha
bee hamutuk ho modo tahan,
liis no temperu oioin, hafoin
husik kleur iha ahi leten too
dodok. SIN. sopa
kaleen
SUBSTANTIVU 1. Metl mihis neeb
baibain uza atu rai ai-han iha
laran selae atu halo uma.
2. Resipiente ka fatin ida halo
hosi kaleen. SIN. lata
kalenan
ADJETIVU Neeb toba ho kotuk tun
ba kama ka biti.
2. (arti figuradu) Neeb baruk-
teen, isin-mamar
kalesi (ai-)
SUBSTANTIVU Ai-horis atu hanesan
ai-amendueira neeb moris iha
rain tropikl sira.
NA RA N BOT NI KU: Terminalia
calappa
kalesi-malae
SUBSTANTIVU Ai-amendueira nia
musan han-belek, neeb ema
uza hodi halo dose no
rebusadu oioin. SIN. amndua
kaligrafia
SUBSTANTI VU 1. Arte kona-ba
hakerek ho letra diak no furak.
2. Ema ida nia modun rasik
hakerek ho liman. SIN. letra
EZ. Susar lee diretr nia kaligrafia
kaliks
NARAN Vazu halo ho osan-mutin
osan-mean ka riti, ho forma
hanesan kopu boot ida ho ain,
neeb amlulik uza hodi halulik
tua-uvas iha misa.
kalili
NARAN Xapa ida neeb baibain
soldadu kaer iha liman atu
proteje nia hosi atake neeb
uza kroat.
kalilin
SUBSTANTIVU Parte isin neeb iha
liman-hun ka kabaas nia okos.
kalimak
SUBSTANTIVU Ida hosi balun lima
neeb hamutuk forma lolon
ida deit. SIN. kintu
klise
SUBSTANTIVU 1. Kopu kiik ho ain ka
lah ain neeb baibain ema
uza atu tau tua hodi hemu.
2. = kaliks
kalkuladora
SUBSTANTI VU Mkina ba sura
nmeru neeb uza ba halo
konta.
286
kalkula
VERBU 1. Sura nmeru.
2. Tetu hodi uza matemtika.
SIN. bada, baberak
klkulu SUBSTANTIVU; SIN. badan
kalkulista
ADJETIVU Neeb buka oin no
baibain iha motivu atu hetan
kadiak ruma ba nia an.
kalmante
SUBSTANTIVU Ai-moruk neeb halo
hakmatek moras no halo
matan dukur.
kalma
ADJETI VU/SUBSTANTI VU ( Ne eb)
hakmatek, nonook no la book
an.
kalohan
SUBSTANTIVU Bee-suar kafuak boot
ida hanesan abuabu merin loos
neeb mutin ka malahok no
namlele iha lalehan.
kaloria
SUBSTANTI VU Unidade-sasukat
kona-ba enerjia neeb ai-han
f ba ema.
kalsa
SUBSTANTI VU Hena pedasuk ida
neeb taka isin hosi knotak ba
kraik, hatama ain rua ba parte
rua ketaketak.
kalsaun
SUBSTANTIVU Kalsa ain-badak.
kalsu
SUBSTANTIVU Buat ida neeb ita
hatama ka sokar ba fatin kloot
ida. SIN. ai-seti, ai-selat
kalnia
SUBSTANTIVU Lia-bosok neeb ema
ida hatoo kona-ba ema seluk
atubele hafoer nia naran.
kalu
SUBSTANTIVU Kulit neeb mahar
tiha ona liuliu iha liman-fuan
nia sorin. SIN. kulit-mahar
ADJETIVU Neeb nia kulit mahar
tiha ona
EZ. Kuda nia kotuk kalu ona, tula
naha ms la kanek.
kama
SUBSTANTIVU Fatin atu toba b. SIN.
toba-fatin
kamada
SUBSTANTIVU 1. Balun ida neeb
latan iha balun seluk nia leten.
SIN. dalas
kama-huur
SUBSTANTIVU Kosok-oan nia toba-
fatin. SIN. bersu
kmara
SUBSTANTIVU 1. Uma boot governu
nian neeb halao knaar
pbliku oioin.ba ema sira
2. Uma boot Kreda Katlika
nian ba padre sira atu
deskansa b ka hela b, bele
ms hodi serbisu b.
3. (sinsia) Fatin taka neeb
r, naroman ka bee la bele
tama b.
4. Mkina fotogrfika boot
neeb uza atu halo filme.
kamarada
SUBSTANTIVU Ema neeb ita-nia
maluk iha funu ka luta poltika.
kamarua ms kamrua
SUBSTANTI V U Feto neeb sai
namorada ba mane hodi hela
hamutuk no nia maski las nia
feen loloos. S I N . feto-kait,
amante
kamat
VERBU 1. (Balada) ataka hodi koi
ho liman-kukun.
2. (Ema) kaer raut ho liman.
EZ. Keta kamat hahn, suru ho
kanuru.
287
Kamat malu katak lamas malu
ka baku malu ho liman.
kambate m s kambatik,
kainbatik
SUBSTANTIVU Hatais hanesan lipa
neeb baibain iha kr ka
modelu oioin no feto sira mak
hatais.
Kamberra
SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai-
Austrlia nian.
kambista
SUBSTANTIVU Ema neeb halo ka
troka osan.
E Z . Kambista maka bele troka
dolar hirak-nee ba rupia
indonzia.
kmbiu
SUBSTANTIVU Hahalok ka serbisu
troka osan nasaun ida nian ba
fali osan nasaun seluk ninian.
Kamboja (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu iha
zia Sudeste, halo parte rai-
Indoxina.
kambojanu ~ kambojana f.
ADJETIVU Rai-Kamboja nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Kamboja.
2. (lia-kambojanu) Dalen rai-
Kamboja nian.
kamedar
SUBSTANTIVU Sulfatu kaduak hosi
alumniu no potsiu. SIN.
alumen
EZ. Ema baibain tau kamedar ba
kanek kiik atu hapara raan suli.
kameli (ai-)
SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida
neebe nia ai morin tebetebes
no folin-boot. Ai-hun furak nee
uluk moris barak iha distritu
Same, Lospalos, Suai no
Bobonaru. SIN. ai-morin
NARAN BOTNIKU: Santalum
kamelu (kuda-)
SUBSTANTI VU Balada maksusuk
boot ida ho fulun mahar neeb
bele tahan atu lao iha rai-fuik
maran la hemu bee ba tempu
naruk.
kamerik
SUBSTANTIVU Ema ka buat ida nia
karakterstika aat ida. SIN.
defeitu
kamerik-laek
ADJETIVU Neeb la iha defeitu
fziku ka morl. SIN. perfeitu
kamiaun
SUBSTANTIVU Kamioneta boot.
kamii (ai-)
SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida
neeb soi kulit toos no f fuan
ida neeb f mina ba halo lilin
no tinta. SIN. badut
NARAN BOTNI KU: Aleurites
moluccana
kamillaun
SUBSTANTIVU Ida hosi balun millaun
ida neeb hamutuk forma
lolon ida deit. SIN. milionzimu
kamiudeferru
SUBSTANTI VU Dalan neeb halo
hosi besi atu komboiu ka
karreta-eltriku bele halai iha
leten hosi fatin ida ba fatin
seluk. SIN. dalan-besi
kamioneta
SUBSTANTIVU Karreta boot ba lori
ka tula naha todan.
kamiza
SUBSTANTIVU 1. Hatais neeb ema
tau iha isin-lolon nia balun
leten. SIN. faru
2. Hena neeb iha vidru-
petromks nia laran neeb
bai nhi ra sunu, bel e f
naroman.
kamizia
288
SUBSTANTIVU 1. Faru kiik neeb
baibain beb sira hatais.
2. Faru kiik feto sira-nian
neeb bele hatais iha laran.
kamizola
SUBSTANTIVU Kamiza ida neeb la
iha botaun no ita hatais hodi
halo ulun liu hosi kuak iha
leten.
kamomila (ai-)
SUBSTANTIVU Ai-horis ida neeb nia
funan morin serve ba halo x-
homan neeb tulun dijestaun
no halo matan dukur.
kamoos
ADJETIVU Neeb moos tomak hotu,
la iha foer ida. SIN. puru
kamosuk
SUBSTANTIVU Ida neeb mosu iha
ita-nia oin, forma sensivel; buat
ka ema nia aspetu liur nian.
SIN. aparnsia
EZ. Maski Mateus nia kamosuk
kalma, nia afinl ema nervozu-
aat.
kampaa
SUBSTANTIVU 1. Sinu kiik neeb
ema tau iha ka besik odamatan
uma nian atu bainaka sira bele
toka envezde dere odamatan.
2. Sinu kiik neeb baibain uza
iha seminriu, konventu ka
dormitriu atu toka hodi bolu
ba reza, han, toba, hadeer
bainhira oras too. SIN. sinu-oan
kampaa
SUBSTANTIVU Atividade oioin neeb
ema halao hamutuk atu too
ba objetivu ida ka hetan buat
ida neeb ita kaan, liuliu iha
kontestu poltiku.
E Z . Partidu sira prepara ona
kampaa eleitorl foun.
kampaa ms kainpaa
SUBSTANTIVU Hatais hanesan lipa
neeb feto sira mak hatais.
kampara
SUBSTANTIVU Sandlias neeb nia
hun halo hosi ai.
kampiaun
SUBSTANTIVU Atleta neeb mann
halai-taru ida.
kampionatu SUBSTANTIVU
kampu
SUBSTANTIVU 1. Rai luan no mamuk
ida. SIN. rai-klees
2 Fatin neeb ema uza atu
halao jogu ruma hanesan
futebl, basketbl, nst.
3. Fatin iha liur sidade ka vila;
zona rurl. SIN. foho
EZ. Ami sei b kampu atu halo
entrevista ho povu balu.
4. Fatin neeb iha mina-
matan.
EZ. Iha kampu mina-rai barak iha
Irake.
kamria (ai-)
SUBSTANTIVU Ai-hun espsie ida
neeb f akar. SIN. rumbia
kamuda
SUBSTANTI VU Manduku nia oan
neeb sei kiik no metan, ho
ikun naruk.
kamudi
SUBSTANTIVU Ai-kabelak ka besi-
kabelak ka roda iha r-ikun nia
okos neeb ema dulas ka fila
atu halao r tuir ninia dalan.
kamuflajen
SUBSTANTIVU (Soldadu) hasubar an
hodi hatais kr hanesan ho nia
sorisorin.
EZ. Militar sira halo kamuflajen
hodi pinta oin halo metan, taka
sira-nia akampamentu ho ai-
tahan matak atu funu-balun sira
la bele haree-hetan ka haree sala.
289
kamurak
ADJETIVU Neeb iha murak,
hanesan murak ka halo hosi
murak. SIN. metliku
kamutis
ADJETIVU 1. Neeb kr ladn iha.
2. Neeb nia kr hanesan
mutin ka malahuk.
kana
VERBU Foti ain hodi tula iha fatin
seluk. SIN. hakat
kanaban: haree knaban
Kanad (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu boot
ida iha Amrika norte.
kanadianu ~ kanadiana f.
ADJETIVU Rai-Kanad nian.
SUBSTANTIVU Ema Kanad.
EZ. Kanadianu sira koalia ingls ka
franss.
kanahek
SUBSTANTIVU Rai nia luan neeb ita
hateke b ka sukat. SIN. rea
kanl
SUBSTANTIVU 1. Fatin hosi neeb
bee liu. SIN. bee-dalan
3. Dalan iha isin ka mkina nia
laran neeb hasuli been ruma
(n.e. raan ka matan-been) hosi
fatin ida ba fatin seluk. SIN.
kaseik
4. Dalan ba informasaun.
kanaliza
VERBU Haruka ka halo lao tuir
dalan ida ka liuhosi kanu ida.
SIN. hadalan
kanalizadr
SUBSTANTIVU Badain bee-kanu halo
serbisu dada bee nian.
kanalizasaun
SUBSTANTIVU 1. Hahalok hadalan
nian. SIN. hadalan
2. Sistema bee-kanu nian iha
uma laran.
3. Badain bee-kanu nia ofsiu
ka knaar.
kamu
SUBSTANTIVU Ai-horis espsie ida
neeb nia fibra neeb ema
hasai hosi ai-sanak ka lolon
serve atu halo tali, surat-tahan
ka droga.
NARAN BOTNIKU: Cannabis sativa
kanap
SUBSTANTIVU Tuur-fatin neeb ita
baibain hetan iha saladevizita
neeb naruk no mamar, taka
ho hena ka kulit. SIN. sof
Kanrias (rai-, Nusar-)
SUBSTANTIVU Nusa-lubun ida besik
raat loromonu rai-frika nian
neeb rai-Espaa mak ukun.
kanarinu ~ kanarina f.
ADJETIVU /SUBSTANTIVU
kanriu (manu-)
SUBSTANTIVU Manu oin ida ho kr-
kinur ka modok, no lian furak
loos atu rona.
kaaun
S UB S T A NT I V U Kilat boot ida,
bainhira tuur iha roda rua
leten, neeb uza iha funu hodi
tiru musan besi ho forma bola
boot nian. SIN. pesa
kandelabru
SUBSTANTIVU Kandieiru boot neeb
tabele iha kakuluk-laran, halo
ho sanak no ahi-lakan fatin
barabarak.
Kandelria
SUBSTANTIVU Festa neeb sarani
sira selebra iha loron 2
Fevereiru hodi hanoin fali Ita
Nai-Feto Maria Santsima
tama ba templu liutiha tuur ahi
hodi hatoo Meninu Jezs ba
amlulik sira.
290
kandidata an
V E R B U Hatoo an nuudar
kandidatu.
EZ. Sr. Francisco Xavier do Amaral
kandidata nia an ba prezidente
ba tinan 2001.
.
kandidatura SUBSTANTIVU
kandidatu ~ kandidata f.
SUBSTANTIVU Ema neeb hatudu,
l i uhosi dal an f or ml
(rekerimentu ka ezame), nia
vontade atu sai membru ba
klibur ruma selae atu hetan
diploma ruma.
kandieiru
SUBSTANTIVU Lampu oin ida neeb
ita sunu ho mina-rai.
kanedok ms knedok
SUBSTANTI VU Kanuru boot ida
neeb serve atu prepara hahn
ka suru sasorok ka sopa.
kaneen
SUBSTANTIVU Ida hosi balun neen
neeb hamutuk forma lolon
ida deit. SIN. sestu
kanek
SUBSTANTIVU Isin neeb kilat ka
buat meik no kroat ruma mak
sona ka koa. Halo moras no
bele hetan infesaun.
VERBU Hetan kanek.
kanek-fatin
SUBSTANTI VU Tadak ka marka
neeb hela iha isin bainhira
buat ruma koa ka sona tiha.
SIN. fitar
kaneka
SUBSTANTI VU Hemu-fatin boot
uitoan, ho tilun.
kanek-folok
SUBSTANTIVU Kanek dodok no dois
ona. SIN. gangrena
kanela (ai-)
SUBSTANTIVU Ai-hun ida neeb nia
kulit f tempra morin ida.
NARAN BOTNIKU: Cinnamomum
kaneta
SUBSTANTIVU Kain besi ka plstiku
ida neeb ema uza atu
hakerek. Kaneta tradisionl
sira iha kanu kiik ida ba
hatama tinta no tutun meik.
kanetik
SUBSTANTI VU Buat ida neeb
hanetik ita atu lao ba oin. SIN.
buat-netik, obstkulu
knfora
SUBSTANTIVU Ai-moruk ho forma
substnsia mutin kristl toos
no morin nian, neeb ema
baibain tau ba roupa sira atu
hadook katuma.
kangur
SUBSTANTIVU Balada marsupil rai-
Austrlia nian, hanesan rusa,
ho ain kotuk rua boot neeb
nia uza hodi hasoit.
kanibl
SUBSTANTI VU Ema fuik horiuluk
nian neeb han ema seluk nia
naan (kriminozu ka funu-balun
neeb oho tiha) nuudar lisan.
SIN. duruhui, antropfagu
.
kanibalizmu SUBSTANTIVU
kanipa
SUBSTANTI VU Tua folin-baratu
neeb baibain ema halo hodi
kahur tua-manas, bee no bani-
been.
kanivete
SUBSTANTIVU Tudik-oan neeb nia
tahan bele silu halo badak no
ema bele lori iha bolsu.
kankru
SUBSTANTIVU Moras todan kona-ba
slula sira iha isin laran
hamosu bubun barak neeb
291
naburas no naklekar b-mai.
SIN. baboras-klean
kankun
SUBSTANTIVU Modo matak neeb
moris iha bee-laran, hanesan
espinafre.
NARAN BOTNIKU: Ipomoea reptans
kanoniza
VERBU (Kreda) foti ema beatu ka
beata ida ba santu ka santa,
hodi hatama nia naran ba
kalendriu litrjiku.
kanonizadu ~ kanonizada f.
ADJETIVU
kanonizasaun SUBSTANTIVU
kanosianu ~ kanosiana f.
SUBSTANTIVU (kanosiana) Madre ida
ne e b me mbr u ba
kongregasaun nida-neeb
Maddalena di Canossa (1774-
1835) mak harii iha rai-Itlia
no haruka misionria ba rain
barak, inklui Timr.
ADJETIVU Kona-ba kongregasaun
Maddalena di Canossa nian.
kansela
VERBU Kasu ka halakon, liuliu iha
kontestu administrasaun nian.
kanselamentu SUBSTANTIVU
Kanser
SUBSTANTIVU Konstelasaun ka fitun-
lubun zodiku nian, neeb
ema reprezenta ho ilas kadiuk
nian. SIN. Kadiuk
Trpiku Kanser Nian, lia
haree-labelek haleu planeta
Rai neeb haketak zona
temperada norte nian hosi
zona tropikl. LIAFUAN-SORUN:
Trpiku Kaprikrniu Nian
kanserozu ~ kanseroza f.
SUBSTANTIVU Ema moras kankru.
kanta
VERBU Hamosu mzika ho lian,
hodi halo liafuan sira kona loos
ho melodia. SIN. hananu
EZ. Loron-domingu koru kanta ho
lian kaps loos iha uma-kreda.
kantadr
SUBSTANTIVU Ema neeb kanta. SIN.
mananuk, kantr
kantarola
VERBU/SUBSTANTIVU Hananu iha ibun
laran deit.
Kantaun
SUBSTANTIVU Sidade no provnsia
iha ra-Xina sl.
kantiga
SUBSTANTIVU Poezia neeb nakfahe
ba estrofe badak neeb ema
bele kanta. SIN. knananuk
kntiku
SUBSTANTIVU Knananuk neeb ema
sira kanta hodi hahii Maromak
ka santu sira, liuliu iha uma-
kreda.
kantons ~ kantoneza f.
ADJETIVU Rai-Kantaun nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Kantaun.
2. (lia-kantons) Dialetu xins
rai-Kantaun nian, neeb koalia
iha zona tomak haleu, inklui
ms rai-Makau.
kantr ~ kantora f.
SUBSTANTIVU Ema neeb hananu
ka kanta. SI N. kantadr,
mananuk
kantu
SUBSTANTIVU 1. Parte entre didin
rua neeb tutan no hasoru
malu. SIN. lidun
2. (desportu) Parte rohan liu
hosi baliza nia sorin karuk ka
loos.
kantu
SUBSTANTIVU 1. Hahalok kanta ka
hananu nian. SIN. hananun
292
2. Knananuk, kantiga ka
kntiku.
kanu
SUBSTANTIVU 1. Tubu baesi ka
pleastiku neeb dada bee no
husik bee halai tuir.
2. Bee-dalan be ema kee iha
natar sira hodi hatama bee ba
natar.
kanuru
SUBSTANTI VU Objetu ida neeb
ema uza atu suru, kedok, serve
ka han ai-han.
kaos
SUBSTANTIVU Runguranga neeb
mosu iha fatin ida; situasaun
orden-laek neeb hamosu
sabraut.
EZ. Mosu kaos iha sidade laran
bainhira bomba ida rebenta iha
palsiu nia oin.
katiku ~ katika f.
ADJETIVU
kapa
SUBSTANTIVU 1. Roupa liur naruk
no luan neeb taka isin tomak
hodi satan udan, anin ka
malirin.
2. Papelaun ka surat-tahan
mahar neeb baibain taka
parte oin no kotuk livru ida
nian. SIN. (livru-) fafalun
kapa
SUBSTANTIVU Letra K nia naran. SIN.
k
kapa
VERBU Hasai tiha balada-aman nia
organ-reprodusaun atu labele
f oan. SIN. nali
kapan
ADJETIVU Neeb la bele f oan
tanba ema hasai tiha ona ninia
organ-reprodusaun. SIN. nalin
kapan
SUBSTANTIVU Hena neeb ita uza
atu taka xumasu. SIN. kluni-
knuan, froas
kaps
ADJETIVU Neeb furak ka diak
tebetebes no kona loos ema
nia laran. SIN. kmanek
kapasete
S UB S T A NT I V U Objetu kabuar
hanesan xapeu maib mahar
no todan neeb taka ulun-
fatuk tomak no baibain ema
uza atu taka ulun hodi hasatan
ulun hosi kanek todan bainhira
hetan dezastre.
E Z . Kapasete funu nian taka
soldadu nia ulun ba satan kilat-
musan bainhira funu-balun tiru
hasoru.
kapasidade
SUBSTANTIVU 1. Kondisaun bele
halo buat ruma. SIN. babelek
2. Jeitu atu halo buat ruma.
kapasita
VERBU Prepara ka tulun atubele
halo buat ruma. SIN. habele
kapasitadu ~ kapasitada f.
ADJETIVU
kapasitasaun SUBSTANTIVU;
SIN. habelen
kapats
SUBSTANTIVU Ema neeb haree ka
tau matan ba ema serbisu-
nain sira bainhira serbisu hela,
liuliu iha toos ka fatin-
konstrusaun ruma. SIN. makaer
kapela
SUBSTANTIVU Uma-kreda kiik.
kapelania
SUBSTANTIVU Kapelaun nia kargu.
kapelaun
SUBSTANTIVU Amlulik neeb nia
knaar baibain nian tulun ka
serb ema grupu partikulr ida.
293
EZ. Padre Mateus kapelaun iha
ospitl boot ida iha rai-Portugl.
kapelia
SUBSTANTIVU Kapela kiokoan.
kapitl
ADJETIVU 1. Sidade ida neeb
sentru governu nian iha rain
ida, ho prezidente, ministru
sira no sira-nia pesol serbisu
b.
2. Fundus neeb ema presiza
ba knaar ka projetu ruma. SIN.
osan-hun, osan-inan
kapitalista SUBSTANTIVU, ADJETIVU
kapitalizmu
SUBSTANTIVU 1. Sistema ka rejime
ekonmiku no sosil iha neeb
meiu-produsaun sira ema
privadu, las governu, mak
kontrol a, hodi soi ms
liberdade atu tau folin sira tuir
sira-nia hakarak.
2. Governu ida neeb haraik
liberdade ba kontratu-nain sira
atu sai riku hodi dezenvolve
ekonomia nasionl no ms
simu sira-nia influnsia iha
kontestu poltiku.
kapitalista SUBSTANTIVU, ADJETIVU
kapitaun
SUBSTANTIVU 1. Xefe militr neeb
komanda kombate-lubun ka
kompaia ida
2. Postu ierarkia militr nian
neeb entre tanente no majr.
3. Ema neeb kaer r ka
aviaun, marieiru ka pilotu
sira-nia ulun-boot.
kaptulu
SUBSTANTIVU 1. Parte boot ida-idak
neeb nakfahe iha livru ida
hodi trata lia ketaketak maib
kona malu.
EZ. Biblia Sagrada iha kaptulu
barabarak.
2. Monje, padre ka madre sira-
nia lalibur hodi tetu hamutuk
lia oioin.
kap
SUBSTANTIVU Karreta nia kakuluk.
kap-oin
SUBSTANTI VU Motr-karreta nia
matan.
kapote
SUBSTANTIVU Hena mahar no boot
taka isin nian bainhira rai-
malirin, liuliu iha tempu rai-
kalan. SIN. kobertr
kaprixu
SUBSTANTIVU Hahalok beik, egosta
no naran deit. SIN. dadekur
kaprixozu ~ kaprixoza f.
ADJETIVU ; SIN. dekur
kpsula
SUBSTANTIVU 1.Fafalun metl ho
f orma si l ndri ka ne eb
hamahan buat ida-neeb ita
tau ba laran.
2. Fafalun kiikoan halo hosi
jelatina neeb ai-moruk rahun
iha b atu ema bele hemu.
EZ. Ai-moruk nee Ita tenke hemu
kpsula rua loroloron.
kapta
VERBU Simu laloran ka sinl
eletrniku neeb emisora
rdiu ka televizaun nian mak
halekar.
kaptasaun SUBSTANTIVU
kapuxu
SUBSTANTIVU Xapeu neeb taka
ulun too knoruk ka kabaas
bainhira rai-malirin makaas.
karabina
SUBSTANTIVU Kilat-ahi hanesan ho
kilat, maib kiik.
karaba
ADJETIVU Tasi-Antillas ka Nusar-
Antillas nian.
294
SUBSTANTIVU Ema mahorik ka rai-
nain Nusar-Antillas nian,
membru ba rasa ndia.
karak
VERBU Hakarak tebes buat neeb
ita iha too susar atu f ka fahe
ba ema seluk.
karakl
SUBSTANTI VU Animl molusku
neeb nia isin moris iha knuuk
laran ida, dolar iha rai ka belit
iha fatuk sira; barakliu moris
iha rai malirin sira ka rai
neeb iha bee. SIN. kudaku
karak-teen
ADJETIVU Neeb susar atu f sai
nia sasn ka rikusoin ba ema
seluk; neeb hakarak simu
deit maib lakohi f.
SIN. teen-toos
karakter
SUBSTANTIVU Ema ka balada ida nia
natureza ka personalidade
rasik, ida neeb habook ka
motiva nia hahalok sira.
EZ. Ema neeb hakilar tun-sae
bainhira hetan buat ruma neeb
nia la gosta hatudu nia karakter
hanesan ema nervozu aat.
karakterstika
SUBSTANTIVU Elementu ida deit
neeb halo diferensa entre
ema, animl ka sasn ho sira
seluk. SIN. feisaun, feitiu
karamelu
SUBSTANTIVU Rebusadu ka dose ida
neeb halo hodi tein masin-
midar too nabeen.
karan
SUBSTANTIVU 1. Hahalok hakarak
nian. SIN. hakaran, dezeju
2. Buat ida neeb ita f
saugati ba ema seluk atu halo
nia haksolok. SIN. buat-karan,
prezente
karas
SUBSTANTIVU 1. Parte oin hosi ita-
nia isin-lolon entre kabaas ho
kabun. SIN. hirus-matan
2. Sasukat hosi ita-nia liman-
fuan nia rohan too hirus-matan
nia klaran.
karat
SUBSTANTIVU Kabeen iha inus-kuak
no aten-book laran neeb
tasak, mahar no kantl ona. SIN.
mear-tasak, fleuma
karat
SUBSTANTIVU Desportu japons
ida kona-ba defende an,
hanesan hafetu.
karau
SUBSTANTIVU Balada maksusuk ain-
haat ho dikur neeb gosta
toba iha bee ka taho; baibain
agrikultr timoroan sira uza
atu halai natar.
NARAN ZOOLJIKU: Bubalus bubalis
karau-baka
SUBSTANTIVU Karau neeb nia
isin ladn toos hanesan karau-
timur. SIN. karau-malae
NARAN ZOOLJIKU: Bos taurus
karau-inan
SUBSTANTIVU Karau neeb hahoris
no f-susu oan.
karauk
ADJETIVU Karau nian. SIN. bovinu
karau-kulit
SUBSTANTI VU Kulit karau nian
neeb ita kurte atu hafila ba
materil ida hodi halo sapatu,
futu-kabun, karteira nst. SIN.
koiru
karau-malae: haree karau-
baka
karau-oan
295
SUBSTANTIVU Karau neeb sei kiik
no sei susu inan nia susubeen.
karau-timur
SUBSTANTIVU Karau rai-nain Timr
nian neeb kr-metan no
baibain ema uza atu halai
natar.
karbnkulu
SUBSTANTIVU Fisur neeb mosu iha
ema nia kakorok ka oin. SIN.
baboras, baboras-doku
karburadr
SUBSTANTI VU Aparellu ida ida
karreta laran neeb kahur
karburante-musan ho r hodi
hamoris motr no halo motr
lao.
karburante
SUBSTANTIVU Kombustivel ka mina
ida neeb rebenta ho tarutu
atubele halo motr lao.
kardel
SUBSTANTIVU Ambispu ho ttulu aas
kleru katliku nian neeb Amu-
Papa hili atubele f konsellu ba
nia no tulun nia ukun Kreda.
kardaku ~ kardaka f.
ADJETIVU Organ fuan nian.
EZ. Ema sira neeb sofre moras
kardaku labele han bokur barak.
kardinl
ADJETIVU 1. Ne eb i ha
importnsia boot. SIN. kapitl,
mahuluk
2. (Nmeru) neeb hatudu
hahirak ka kuantidade la tuir
orden, nuudar ezemplu 6, 34,
256 nst. LIAFUAN-SORUN: ordinl
karea
SUBSTANTIVU Kutun ka insetu ida
hanesan nehek neeb kr-
mutin no han ai halo fuhuk.
SIN. mirain
kareka
ADJETIVU Neeb nia ulun la iha
fuuk moris b. SIN. ulun-molik,
temek
karga
SUBSTANTIVU 1. Naha neeb r-ahi
ida tula. SIN. r-nahan
2. Kbiit eltriku neeb lolon
ida rai iha nia laran.
3. Raratan ka atake neeb
tropa sira halo ho beran boot.
kargu
SUBSTANTIVU Ema ida nia tatuur,
pozisaun ka responsabilidade
rasik iha serbisu-fatin.
EZ. Prezidente atu hasai ema nee
hosi kargu ministru nian.
kari
VERBU 1. Soe b-mai iha fatin ida,
porezemplu kari hare-musan
iha natar. SIN. lekar
2. Halekar hanoin ida ba ema
seluseluk.
karidade
SUBSTANTIVU 1. Hakaran atu tulun
no f diak ba ema seluk, liuliu
ema kiak ka sira neeb terus.
2. Hanoin pozitivu kona-ba ema
seluk maski bele iha motivu ba
kritika nia.
3. Klibur ka organizasaun ida
neeb tulun ema kiak sira.
karitativu ~ karitativa f.
ADJETIVU
karihun
SUBSTANTIVU Ida hosi balun rihun
ida neeb hamutuk forma
lolon ida deit. SIN. milzimu
karik
ADVRBIU Bele mosu. SI N. dala
ruma, kala
EZ. Karik hau sei liu hosi nia uma
molok b serbisu.
Bainhira ita tau liafuan nee iha
orasaun nia kotuk liu, nia arti
hanesan konjunsaun se: n.e.
296
EZ. hakarak karik, hau konvida
ms nia (= Se hakarak, hau
konvida ms nia).
karikatura
SUBSTANTIVU Dezeu ka hakerek
kmiku ida neeb halo pouku
ema ka buat ruma ho ezajera
nia karakterstika sira, n.e. halo
aat ema nia oin, f fuuk
nakrakat, roupa naklees, oioin
deit.
karl
S U B S T A NT I V U Hahn oin ida
hanesan mollu neeb halo hosi
ikan ka naan-manu, tein
hamutuk ho nuu-been no
temperu manas oioin hanesan
ai-manas boot, kinur, nst.
karimba
VERBU Tau karimbu.
karimbu
SUBSTANTI VU Borraxa-tahan ida
neeb koa halo kabuar ka
kuadradu ho letra oioin tuir
instituisaun ruma nia logotipu
neeb hatama ba tinta hodi
hanehan ba surat-tahan atu
marka dokumentu ida ho
ofisil.
EZ. Asina hotu tau ka hanehan
karimbu b.
kariu
S UBS T A NT I V U Sentimentu ka
hahalok domin nian, liuliu ba
ema seluk neeb ita gosta. SIN.
laran-maluk, afeisaun
EZ. Maski presiza trata labarik sira
ho kariu, hanorin dixiplina ms
importante tebetebes.
kariozu ~ karioza f.
ADJETIVU
karioka
ADJETIVU Hosi Riudejaneiru, kona-
0ba Riudejaneiru (sidade boot
iha rai-Brazl).
SUBSTANTIVU Ema Riudejaneiru.
karitativu ~ karitativa f.
ADJETIVU Neeb hatudu kaidade
ka halo karidade ba ema seluk.
karizma
SUBSTANTI VU 1. Kbiit espesil
neeb Maromak haraik ba ema
ruma, liuliu ba santu.
2. Kapasidade naturl atu
inspira ema seluseluk hosi halo
sira sente entuziazmu no laran-
manas.
EZ. Ema barak gosta prezidente
foun tan nia karizma.
karizmtiku ~ karizmtika f.
ADJETIVU 1. Neeb soi karizma
naturl.
2. Kona-ba movimentu relijiozu
ida, baibain bazeia ba iluzaun
ka habosok, neeb halo ema
f i ar- f raku hanoi n katak
Maromak f ba sira kbiit ka
grasa neeb Nia la haraik ba
ema seluk.
karleti
SUBSTANTIVU Pesa kiikoan iha kilat
hanesan xave neeb ita buti ka
dada atu tiru ka halo kilat
tarutu. SIN. gatillu
karluni
SUBSTANTIVU Buat mamar neeb
ema uza atu tau ulun ba leten.
SIN. xumasu-ulun
karmelita
SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Frade ka
madre) neeb pertense ba
orden Karmu ka Foho-Karmelu
nian.
karnavl
SUBSTANTIVU (Iha rain katliku sira
deit) loron tolu bainhira ema
sira tau mskara iha oin, no
hatais kr oioin hodi b halo
festa boot iha lurn atu bele
297
diverte molok tama Kuarezma
no hah jejn. SIN. Entrudu
karnvoru ~ karnvora f.
ADJETIVU/SUBSTANTIVU ( Bal ada)
neeb han deit naan. SIN.
mahn-naan
karn ms karl
SUBSTANTIVU Bornl ka kaut boot
neeb halo hosi hena tarak,
plstiku ka ai-kulit hodi tau
foos, masin-midar, nst.
Krpatus (Fohor-)
SUBSTANTIVU Foho-kadoek ida iha
rai-Europa lorosae.
karptiku ~ karptika f.
ADJETIVU
karpintaria
SUBSTANTIVU Karpinteiru nia knaar
ka ofsiu.
karpinteiru
SUBSTANTIVU Ema neeb harii uma
no halo mobiliriu nuudar nia
knaar baibain nian. SIN. badain-
ai
karreira
SUBSTANTIVU 1. Tipu karreta tomak
i da neeb i ha kadei ra
barabarak atu ema tuur
bainhira halo viajen; tempu
uluk uza hanesan meiu
transporte importante liu iha
rai-Timr.
2. Tempu neeb ema ida f ba
kargu ka profisaun ida, no ms
knaar sira neeb nia halao iha
tempu nee nia laran.
EZ. Nia karreira iha journalizmu
sei f leet ba nia atu sai poltiku
diak ida.
karreirista
SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Ema) neeb
ladn iha idel ka prinspiu
morl, buka deit atu haburas
nia karreira.
karreirizmu SUBSTANTIVU
karreta
SUBSTANTI VU Vekulu ka meiu
transporte nian neeb soi roda
haat ka neen no ms volante
atu ema bele dulas b-mai. SIN.
automovel
karria ms karriu
SUBSTANTIVU 1. Karreta kiikoan
jeralmente ho roda rua, ba
labarik kiikoan sira atu sae.
SIN. karria-beb
2. Karreta kiikoan ho roda rua
neeb uza atu tula sasn no
dudu durante halao servisu
konstrusaun nian ida.
karrosl
SUBSTANTIVU Kuda ai lubun ida iha
plataforma nakdulas nia leten,
neeb labarik sira sae nuudar
divertimentu.
karru
SUBSTANTIVU 1. Vekulu baibain
hosi ai neeb balada mak
dada. SIN. kuda-karreta
2. Karreta blindada ida neeb
militr sira uza iha funu laran.
SIN. tanke
karruajen
SUBSTANTIVU 1. Karreta roda-haat
neeb kuda ka karau mak
dada atu tula ema sira.
2. Karreta komboiu nian,
neeb lao iha dalan besi. SIN.
vagaun
karta
SUBSTANTIVU 1. Surat neeb ita
prepara hodi haruka mensajen
ka informasaun ba ema ruma.
2. Surat-tahan badak lubun ida
neeb soi nmeru neeb ema
uza atu joga.
karta-kondusaun
SUBSTANTIVU Surat ofisil neeb
ema ida simu nuudar lisensa
ba kaer karreta.
298
karts
SUBSTANTIVU 1. Surat-tahan boot
hakerek ida neeb ema kaer
iha liman, selae taka ka prega
iha didin-lolon, liuliu nuudar
hahalok poltiku ka komersil.
2. Ai-kabelak hodi hatoo avizu
ruma.
kartaun
SUBSTANTIVU Surat-tahan badak
ida ho hakerek neeb hatudu
ema ida nia identidade, selae
ema lori atubele hetan asesu
ba buat ida.
EZ. Sira neeb la lori kartaun sei
la bele tama ba biblioteka.
karteira
SUBSTANTIVU 1. Fatin rai osan no
dokumentu kiik nian, baibain
halo hosi kulit, neeb mane
sira lori iha bolsu kalsa ka
kazaku nian.
2. Banku no meza alunu sira-
nian iha sala laran hodi
hakerek ba leten.
karteiru ~ karteira f.
SUBSTANTIVU Ema neeb lori b-
mai karta sira neeb korreius
maka fahe ba populasaun.
kartilla
SUBSTANTIVU 1. Livru ida hodi
hanorin labarik ka ema seluk
atu lee.
2. Livru katesizmu nian.
kartografia
SUBSTANTI VU Matenek ka knaar
kona-ba halo mapa.
kartogrfiku ~ kartogrfika f.
ADJETIVU
kartgrafu ~ kartgrafa f.
S U B S T A N T I V U Ema matenek
kartografia.
kartolina
SUBSTANTIVU Papelaun oin mihis
neeb serve atu halo kartaun,
livru-kapan nst.
Kartn
SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai-
Sudaun nian.
kartuxu ms karts
SUBSTANTIVU Bala ka kilat-musan
nia fatin.
karu ms karun
ADJETIVU Neeb nia folin todan ka
aas. SIN. folin-todan, folin-aas;
LIAFUAN-SORUN: baratu
karuak
ADJETIVU Neeb nia orden ka
importnsia tuir buat mahuluk
ka prinsipl nia orden ka
importnsia. SIN. sekundriu
karuanuluk
S UB S T A NT I V U Ida hosi balun
ruanulu neeb hamutuk forma
lolon ida deit. SIN. vijzimu
karudu
SUBSTANTIVU Ai-horis kiik neeb
baibain ema uza hanesan
temperu tanba nia sente fresku
uitoan. SIN. ortelaun, kandolar
karuik
SUBSTANTIVU Foho nia tutun. SIN.
foho-tutun
karuk
SUBSTANTIVU/ADJETIVU ( Kona- ba)
parte ida iha ita-nia sorin
neeb hasoru malu ho liman
loos. LIAFUAN-SORUN: kuana
karut
VERBU 1. Halo kuak hodi koi sai.
2. (Nehek ka animl seluk) halo
kuak hodi han ai.
karuuk
SUBSTANTIVU Ai-horis kiik neeb f
fuan han-belek neeb naruk
299
natoon, kabuar balun ho kulit
kr nakukun. SIN. berinjela
N A R A N B O T N I K U : Solanum
melongena
kasa
SUBSTANTIVU/VERBU (Hahalok) buka
balada atu kaer no oho hodi
han ka faan. SIN. soro
EZ. Ema gosta kasa manu-fuik iha
ai-laran.
kasadr
SUBSTANTIVU Ema be lori asu no
buat kroat ruma hanesan
diman, nst. hodi b buka
balada, liuliu balada fuik sira.
SIN. maksorok
kasamen
ADJETIVU Neeb iha samen boot
ka barak. SIN. muskulozu
kasanuluk
SUBSTANTIVU Ida hosi balun sanulu
neeb hamutuk forma lolon
ida deit. SIN. dsimu
kasarapu
SUBSTANTI VU Moras ida neeb
kona fatin lulik sira tanba foer
ka halao relasaun seksul iha
kondisaun neeb foer. SIN.
sfilis
kasarola
SUBSTANTIVU Sanan ida lah matan
neeb ema uza ba tein.
kasemok
SUBSTANTIVU Vekulu neeb soi
motr, liras no ikun atubele
semo ka halo navegasaun
nuudar meiu ba transporte.
SIN. aviaun
kasete
SUBSTANTIVU Objetu hosi plstiku
neeb iha fita iha laran atu
grava ka toka filafali mzika
ruma; uza ms atu hasai filme
ka loke filafali filme ruma.
kasiak
SUBSTANTI VU Ida hosi balun sia
neeb hamutuk forma lolon
ida deit. SIN. nonu
kasian
ADJETIVU Neeb sorte la iha. SIN.
koitadu
SUBSTANTIVU Sorte-aat, susar ka
problema. SIN. rahun-aat
ADVRBIU Ne eb mosu ka
akontese laiha sorte. SIN.
infelizmente
EZ. Nia estuda makaas maib
kasian nia la pasa ezame nee.
kasinar
SUBSTANTIVU 1. Fatin loloos neeb
ita hakarak kona bainhira sinar
ka halo pontaria molok tiru. SIN.
alvu
2. Situasaun ida-neeb ita
hakarak too b, ka buat ida-
neeb ita hakarak hetan. SIN.
objetivu, meta
kaskadu
SUBSTANTIVU Moras ida kona-ba
kulit nakloke iha isin-lolon. SIN.
abak.
kaskata
SUBSTANTIVU Bee neeb monu tun
hosi fatuk ka foho-lolon. SIN.
bee-tisak, bee-tudak
kasoek
SUBSTANTIVU Buat ida neeb ita
soe, hasemo ka hana. SIN. misil
kaspa
SUBSTANTIVU Kulit mate iha ema
nia ulun-kulit neeb nakloke
iha fuuk laran no halo ulun
katar. SIN. kohu, alkari
Kspiu (Tasi-)
SUBSTANTIVU Tasi ida iha rai-zia
Klarak, besik rai-Rsia ni rai-
Iraun.
kastaa
300
SUBSTANTIVU Ai-kastaeiru nia fuan
han-belek neeb moris iha
kakun toos nia laran.
ADJETIVU (kr-kastaa) Kr-malahuk
mean, atu hanesan xokolate;
kr hanesan akar-been.
kastelu
SUBSTANTIVU Uma boot horiuluk
nian ho didin fatuk aas no rai-
klean haleu atu satan atake
hosi inimigu sira. SI N. kota,
fortaleza
kastete
SUBSTANTI VU Ai-tonka badak be
polsia sira kaer hodi halo
kontrolu, atu uza ba baku ema
ka sori ema bainhira la lao tuir
lei.
kastu ~ kasta f.
ADJETIVU 1. Neeb la halo sala-
foer ida, neeb sees hosi
relasaun seksul.
2. Neeb moris ho kaben ida
deit too mate.
kastidade SUBSTANTIVU
kastigu
SUBSTANTIVU Terus neeb ema ida
hetan ka simu tanba sala
neeb nia halo.
VERBU Halo ema ida terus ba sala
ka krime neeb nia halo.
kastisl
SUBSTANTIVU Lilin-oan nia fatin. SIN.
bidiin, lilin-fatin
kasu
VERBU 1. Hasai tiha.
2. Halakon tiha.
3. Kore ka husik sai.
EZ. Kasu tali husik bibi b han.
kasuada
SUBSTANTIVU/VERBU Koalia ho ibun-
kroat, hakanek ema ho liafuan;
halo pouku ho liafuan. SIN.
zombaria, sarkazmu
EZ. Hau osan la iha maib nia
halo finje husu hodi hamoe hau,
hanesan ms nia kasuada hau.
ADJETIVU Neeb nia ibun kroat.
SIN. sarkstiku
kasukat
SUBSTANTIVU Ezemplu diak ida ba
ita tuir atu halo ka aprende
buat ruma. S I N . padraun,
modelu
kataes
SUBSTANTI VU Instrumentu ida
hanesan tataes neeb husik
substnsia balu liu, no taes
fali substnsia seluseluk. SIN.
filtru
katak
VERBU 1. Hatoo informasaun ba
ema seluk. SIN. dehan, hatete
2. Reprezenta ho liafuan, nia
arti maka... SIN. signifika
EZ. Liafuan malaiu k u c i n g
signifika busa.
KONJUNSAUN Liafuan neeb ita uza
atu introds orasaun ida..
EZ. Nia dehan katak ita tenke b.
kataklizmu
S U B S T A NT I V U Dezastre boot
lahalimar, neeb baibain
hamosu pniku no tauk. SIN.
katstrofe
katakumba
SUBSTANTI VU Fatuk-kuak iha rai
okos iha Roma neeb horiuluk
sarani sira subar b bainhira
Impriu Romanu hanehan hela
sira.
EZ. Iha martir barak nia rate iha
katakumba laran.
katalaun
ADJETIVU Rai-Katalua nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Katalua.
2. (lia-katalaun) Dalen romniku
rai-Katalua nian, neeb atu
hanesan lia-oksitaun.
301
kataloga
VERBU Halo katlogu.
katalogasaun SUBSTANTIVU
katalogadr ~ katalogadora
SUBSTANTIVU
katlogu
SUBSTANTIVU Sasn lista ida, n.e.
sasn iha loja ka muzeu nia
laran, ka livru iha biblioteka.
Katalua (rai-)
SUBSTANTIVU Rain ida ho nia balun
boot liu iha rai-Espaa nia raat
lorosae no balun kiik iha rai-
Fransa.
katamik
SUBSTANTIVU Buat neeb ita rai
hela atubele f-hanoin nafatin
kona-ba nia em neeb lakon ka
mate ona, ka fatin neeb dook
ona. S I N . rekordasaun,
lembransa
katana
SUBSTANTIVU Instrumentu kroat
ida be uza hodi taa ai, lere
duut sira ka tesi naan-ruin.
SIN. taa
katanek
SUBSTANTIVU Buat ida neeb tane
buat seluk. SIN. suporte
katar
SUBSTANTIVU/VERBU (Isin neeb)
sente makili tanba kosar ka
tanba kutun ruma neeb tata
hodi halo ita atu koi.
Katr (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu kiik
iha Lorosae Klarak, iha Tasi-
Sikun Prsiku nia raat.
katarense
ADJETIVU Rai-Katr nian.
SUBSTANTIVU Ema Katr.
katstrofe
S U B S T A NT I V U Dezastre boot
lahalimar, neeb baibain
hamosu pniku no tauk.
katastrfiku ~ katastrfika f.
ADJETIVU
ktedra
SUBSTANTIVU
1. Profesr nia meza iha aula
laran.
2. Kargu ka funsaun kona-ba
halao departamentu ida iha
uni ver si dade, pr of esr
katedrtiku nia kargu.
3. Amu-bispu nia tuur-fatin ka
kadeira boot iha uma-kreda
laran, besik altr.
katedrtiku ~ katedrtika f.
ADJETIVU
katedrl
SUBSTANTIVU Uma-kreda mahuluk
dioseze ida nian.
kategoria
SUBSTANTIVU Tau-kahe sasn ka
buat sira tuir karakterstika
partikulr neeb hanesan.
EZ. Ita sei fahe surat sira-nee ba
kategoria oioin, tuir sira-nia
importnsia.
kategriku ~ kategrika f.
ADJETIVU
kategoriza VERBU
katekista
SUBSTANTIVU Ema neeb serbisu
iha parkia, ajuda padre sira
hodi hanorin doutrina, halao
preparasaun ba misa, doutrina,
nst. SIN. manorin-katekizmu
katekiza
SUBSTANTIVU Hanorin katesizmu ka
doutrina sarani ba (ema).
katekeze SUBSTANTIVU
katekizmu
SUBSTANTIVU 1. Hanorin kona-ba
fiar sarani.
2. Livru ida neeb hatoo
doutrina Kreda nian.
302
katektiku ~ katektika f.
ADJETIVU
kateri
SUBSTANTIVU Instrumentu ka besi
kroat ida ho lolon rua belit
malu neeb uza hodi tesi fuuk
ka hena, nst.
katetek
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Buat) neeb
soi parte oioin.
S I N . kompostu; LIAFUAN-SORUN:
simples
kati ms katis
SUBSTANTIVU Todan tuan ida neeb
vale grama 620.
katimun (ai-)
SUBSTANTIVU Ai-kraik oin ida neeb
nia kulit serve atu prepara ai-
moruk.
NARAN BOTNIKU: Timonius sericus
Katmand
SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai-
Nepl nian.
katodan
SUBSTANTIVU Buat todan neeb
susar atu tula ka aguenta.
katliku ~ katlika f.
ADJETIVU 1. Neeb pertense ba
mundu ka universu tomak. SIN.
universl
2. Kona-ba fiar no kreda sarani
ida-neeb Ita-Nai Jezs Kristu
mak harii, ho sede iha sidade
Roma no Amu-Papa nuudar
ulun-boot.
SUBSTANTIVU Ema ida neeb
membru ba Kreda Katlika.
katolisizmu
SUBSTANTIVU 1. Relijiaun katlika.
2. Hanorin kona-ba fiar
katliku.
katoluk
SUBSTANTIVU Ida hosi balun tolu
neeb hamutuk forma lolon
ida deit. SIN. tersu
katomak
ADJETIVU Neeb halo hotu ona no
la kuran buat ida. SIN. kompletu
EZ. Livru nee hakohak Cames
nia obra katomak.
katuas
SUBSTANTIVU 1. Ema mane neeb
soi otas tuan ona, fuuk mutin
hotu ona.
2. Ttulu ba aman ka tiun.
3. Ema neeb iha kargu boot
ka xefe iha fatin ida.
katuas-oan
SUBSTANTIVU 1. Mane otas-tuan ho
isin kiik no fraku.
2. (kolokil) Ttulu neeb feto
ida bele f ba nia laen.
katuir
SUBSTANTIVU Buat barak neeb
tuituir malu. SIN. sekunsia
katuma
SUBSTANTIVU Kutun neeb kaer iha
ema nia isin ka iha hena laran
sira bainhira foer ka la fase.
SIN. tuma
katupa
SUBSTANTIVU Foos kahur ho nuu-
santan neeb tein iha ai-tali
tahan nia laran. SIN. buu
katutan
SUBSTANTIVU Buat ida neeb liga
ka tutan. SIN. koneksaun
kau
SUBSTANTIVU Manu-fuik espsie ida
ho fulun metan no lian
makaas. SIN. manu-metan
VERBU Halerik kona-ba buat sira
neeb la importante.
kaualuk
303
SUBSTANTIVU Ida hosi balun ualu
neeb hamutuk forma lolon
ida deit. SIN. oitavu
kauk
ADJETIVU 1. Neeb sei matak,
seidauk tasak.
2. Neeb la iha esperinsia,
seidauk soi jeitu ba knaar
ruma. SIN. inesperiente
kaukau
SUBSTANTIVU Ema ka balada iha
oan-fatin ka teru neeb
seidauk moris mai. SIN. kaan-
fuan
kaukazoide
SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Membru ba)
rasa ida ho kulit mutin ka
morenu neeb horik iha rai-
Europa tomak, rai-frika nia
balun norte no rai-zia nia
balun loromonu.
E Z . Portugs, Ingls, Arabi no
ndiu sira pertense ba rasa
kaukasoide.
Kukazu (Fohor-)
SUBSTANTI VU Foho-kadoek ida
neeb haketak rai-Rsia hosi
Lorosae Klarak.
kaukziku ~ kaukzika f.
ADJETIVU
kausaun
SUBSTANTIVU Osan balu neeb ema
selu ba tribunl atu mahalok
krime nian bele livre too loron
halao julgamentu ka tesi-lia
iha tribunl. SIN. fiansa
kaut
SUBSTANTIVU Saku neeb homan
ho tali-tahan.
EZ. Agrikultr sira tau koto iha
kaut atu faan iha Dili
kautela
SUBSTANTI VU 1. Kuidadu boot
neeb iha hodi sees hosi buat
aat ka perigu. SIN. matan-moris
2. Billete-lotaria balun ida.
kauza
SUBSTANTIVU Buat ka kondisaun ida
neeb hamosu buta ka
kondisaun seluk; hahalok ruma
nia hun. SIN. motivu.
VERBU Halo buat ruma atu mosu.
SIN. hamosu
E Z . Haml aha bel e kauza
instabilidade iha rai-laran.
kauzativu ~ kauzativa
ADJETIVU Kona-ba verbu ida neeb
ita hadada hosi verbu simples
ka adjetivu ida hodi tutan
prefiksu ha-, n.e. sae ~ hasae,
naruk ~ naruk: ha- nee prefiksu
kauzativu no verbu hasae no
hanaruk rua hotu kauzativu.
kavakiu
SUBSTANTIVU Tipu viola kiik ida.
kavalaria
SUBSTANTIVU Forsa militr ida
neeb uza kuda ka karreta-
funu.
kavaleiru
NARAN Ema-mane neeb sae
kuda. SIN. saedr
ADJETIVU (Mane) neeb soi aten-
barani no hetan respeitu.
kavalete
SUBSTANTIVU Hariin ida ho ai-riin
tolu ka haat ba pintr tau nia
tela iha leten bainhira hamriik
hodi pinta.
kavalleiru
SUBSTANTIVU 1. Ema-mane neeb
edukadu, korts, delikadu.
2. Ema-mane neeb dansa ho
feto ida iha baile.
kawaimina (lia-)
SUBSTANTIVU Naran atu temi ba
dialetu kairui, waimaa, midiki,
naueti hamutuk. Dalen nee
ema balu koalia iha zona
304
Vemase, Baukau, Venilale,
Watukarbau no Watulari.
kaximbu
SUBSTANTIVU Tubu toos ida ho kuak
boot iha nia rohan hodi tau
tabaku ba fuma.
kazadebau
SUBSTANTIVU 1. Fatin neeb ema
tama atu hariis b. SIN. hariis-
fatin.
2. Kuartu atu soe bee boot no
kiik. SIN. sentina.
kazakistans ~ kazakistaneza
f.
ADJETIVU Rai-Kazakistaun nian.
SUBSTANTIVU Ema Kazakistaun.
Kazakistaun (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu boot
iha zia Klarak.
kazaku
SUBSTANTIVU 1. Faru boot ho liman
naruk ida neeb ema sira
hatais iha kamiza nia leten,
liuliu iha rai-malirin.
2. Faru forml neeb ema-
mane hatais ba festa, kaben ka
enkontru importante ruma,
baibain hamutuk ho kamiza
furak no gravata.
kazl
SUBSTANTIVU Kaben-nain pr ida.
kazamenteira
SUBSTANTIVU Feto ida neeb buka
feen ka laen ba ema seluk
neeb hakarak kaben.
kazamentu
SUBSTANTIVU 1. Lisensa hosi kreda
no governu atu hela hamutuk
hodi harii uma-kain ida nuudar
feen-laen.
2. Festa kaben nian.
kazerna
SUBSTANTIVU Uma ida ho toba-fatin
barak ba soldadu sira iha
kuartl laran.
kazinu
SUBSTANTIVU Uma neeb ema sira
b atu taru osan.
kazu
SUBSTANTIVU 1. Buat neeb mosu
derrepente ka bele mosu.
EZ. Polsia baku sivl ida hanesan
kazu boot ida neeb loloos
labele akontese.
2. Ezemplu, laleuk ka
sirkunstnsia partikulr ida.
kazula
SUBSTANTIVU Faru naruk lah liman
neeb baibain amlulik sira
hatais ba halo misa. Kazula nia
kr depende ba festa ka
estasaun litrjika, n.e. kr-
vi ol eta i ha Adventu no
Kuarezma. SIN. faru-misa
kbahen
ADJETIVU Neeb otas-tuan. SIN.
bahen
kbiit
SUBSTANTIVU 1. Kapasidade isin ka
neon nian atu halo buat ruma.
2. Forsa neeb laleuk ka
sirkunstnsia sira f mai ita.
SIN. podr
kebit
VERBU Kuu ho liman-fuan tutun.
kebramr
SUBSTANTIVU Baki ida hodi satan
tasi-laloran.
kebranozes
SUBSTANTIVU Instrumentu halo ho
besi ba habit no hafera ns ka
ai-fuan nia kakun ka kulit liur
be toos, porezemplu kamii,
nst.
keda
305
SUBSTANTIVU Kualidade, kbiit ka
talentu ida neeb ema ida soi
ba halao atividade knaar
partikulr ida, hah kedas hosi
nia moris-mai.
kedak
ADJETIVU Kedas nian. SIN. imediatu
kedas ms kedan
ADVRBIU Oras nee duni, la
d e mo r a t a n . SIN.
imediatamente
EZ. mai kedas, keta hein tan,
oras too ona.
kedo
SUBSTANTIVU Balada anfbiu kiik
neeb soi matan boot, bele
haksoit no moris iha bee no rai-
maran. SIN. manduku
kedok
VERBU Kaer knedok ida, kahur ka
dulas b-mai iha sanan nia
laran.
kee
VERBU 1. Halo rai sai kuak ho buat
kroat ka meik ruma, hanesan
ai-suak, kanuru suru-rai nst.
2. Hasai rai hosi kuak ho ain
(liuliu refere ba balada sira).
kehan
SUBSTANTIVU 1. (Iha dialetu balu)
Fatin ho didin haat iha uma
laran. SIN. kuartu
2. Kuartu boot no kaps ba
pblika ka komunidade uza.
SIN. sala
kehe
VERBU 1. Halo korrente r malirin
ho dalan muda objetu belak ida
tun-sae.
2. Sadik atu halao buat ruma.
Kei (rai-, Nusar-)
SUBSTANTIVU Nusa-lubun kiik ida
iha rai-Timr nia sorin lorosae
b, besik raat rai-Papua nian.
keiense
ADJETIVU Rai-Kei nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Kei.
2. (lia-keiense) Dalen Nusar-Kei
nian.
keiju
SUBSTANTI VU Susubeen nahisi
neeb ema sira uza nuudar ai-
han.
kein
VERBU F-hatene nanis ka kona-
ba perigu ruma. SIN. aviza
EZ. Tiu Andr kein tiha ami kona-
ba lafaek boot neeb sai beibeik
hosi kolan neeb.
kela
SUBSTANTIVU Insetu ida neeb halo
lian iha tempu kalan baibain
subar iha buat seluk nia leet.
SIN. grilu
kelembeli
SUBSTANTIVU Balada maksusuk atu
hanesan lemur, maib klehek
uitoan, neeb nani iha tasi
laran.
NARAN SIENTFIKU: Dugong dugon
kelen (ain-)
SUBSTANTIVU Balun leten ain nian,
iha kidun-tahan no ain-tuur nia
leet.
Kelikai
SUBSTANTIVU Postu administrativu
Baukau nian ida neeb koalia
makasae no nakfati besik foho-
Matebian.
kemak (lia-)
SUBSTANTIVU Lian austronziku ida
neeb koalia iha parte
loromonu, iha zona Maliana no
Bobonaru nian.
Knia (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
frika lorosae.
kenianu ~ keniana f.
306
ADJETIVU Rai-Knia nian.
SUBSTANTIVU Ema Knia.
kepena!
INTERJESAUN Espresaun ida neeb
ita uza bainhira ita rona kona-
ba buat ruma neeb la kona
ita-nia laran ka halo ita sente
triste uitoan. SI N. kasi an!
koitadu!
kerela
SUBSTANTIVU Daduuk ka akuzasaun
kriminl neeb ema lori ba
tribunl hasoru ema seluk. SIN.
kakesar
kerelante
SUBSTANTIVU Ema ida neeb hatoo
kerela. SIN. kesar-nain
kermese
SUBSTANTI VU Festa parkia ka
eskola nian ho atividade barak
hamutuk, n.e. merkadu-oan,
halai-taru, jogu, espozisaun
oioin nst.
kerozene
S UBS T A NT I V U Mina ida ho iis
makaas neeb ema sunu atu
halo naroman ka tein. SIN.
mina-rai
kesak
SUBSTANTIVU 1. Uat neeb fahe ai
nia tahan iha klaran loloos.
2. Kesak hosi au neeb ema
uza atu tuu ba naan hodi halo
sasate.
kesar
VERBU 1. Hatudu ita-nia laran-
nakali kona-ba buat ruma aat
neeb ita hetan ka simu. SIN.
halerik
2. F-hatene ba ofisil, polsia
ka autoridade seluk kona-ba
ema ruma nia hahalok aat ida.
SIN. reklama (vi.)
EZ. Hau kesar nia ba polsia
tanba nia naok hotu hau- nia
nuu.
SUBSTANTIVU Hahalok halerik nian
ka hatoo ema ida nuia hahalok
aat ba autoridade ka ema
seluk. SIN. kakesar
kesardr ms kesar-nain
SUBSTANTIVU Ema neeb kesar ka
halerik kona-ba ema seluk.
kesi
VERBU 1. Futu metin ho tali.
2. Bandu ema ida atu la hatoo
buat ruma ba ema seluk,
porezemplu segredu ruma.
kesi-ibun
VERBU Hena-rohan ida hodi kesi
ibun metimetin, atu satan virus
ka moras neeb bele daet,
selae atu halo ema nee la bele
koalia.
kestaun
SUBSTANTIVU Asuntu ka problema
neeb presiza atu rezolve tiha
ka hatn b. SIN. lia
EZ. Kestaun nee difisil atu hatn.
kestiona
VERBU Husu-litik kona-ba buat
ruma.
kestionriu
SUBSTANTI VU Pergunta lista ida
neeb ita prenxe ka f ba ema
seluk prenxe uza atu hetan
informasaun balu kona-ba lia
ruma.
keta
KONJUNSAUN 1. Liafuan ida neeb
ita uza bainhira la hatene
loloos se buat ruma atu mosu
ka lae.
EZ. Hau la hatene keta nia la mai
karik.
VERBU Tau ketaketak. SIN. haketak
307
MATADAK VERBL Liafuan ida neeb
bandu ka f komandu negativu.
SIN. labele EZ. Keta tanis!
ketahalob
KONJUNSAUN 1. Atu buat ruma
labele mosu.
E Z . Haree didiak labarik
ketahalob nia monu.
2. Tanba buat ruma bele mosu.
EZ. Halo lailais ketahalob xefe
hakilar imi.
ketan
SUBSTANTIVU Lia ida neeb ita la
bele hakat liu, ka bandu ema
seluk atu hakat liu. SIN. limite,
kladik
kiak
ADJETIVU Neeb soi osan ka sasn
uitoan deit. SIN. lurun;
LIAFUAN-SORUN: riku, soik
kiak (ai-)
SUBSTANTIVU Ai-lele espsie fuik
ida. SIN. ai-klalorek
NARAN BOTNIKU: Gossampinus
heptaphylla
kiar (ai-)
SUBSTANTI VU Ai-hun boot ida
neeb f fuan furak hanesan
fore-rai, bele han no halo dose.
NA R A N B O T NI K U : Canarium
commune
Kiar-been morin nee naran
neeb hakeek-nain balu f ba
insensu.
kibukibu
SUBSTANTI VU Insetu kiikoan be
semo iha rai-kalan no nia kidun
lakan-mate ka piskapiska. SIN.
pirilampu, kitilili
kidan
SUBSTANTIVU rea rua iha ema nia
isin entre knotak no kelen-hun.
kidun
SUBSTANTIVU 1. Parte hosi isin
entre kotuk-hun no ain-kelen
neeb hodi tuur ba kadeira ka
rai.
2. Sasn ruma nia okos, n.e.
botir-kidun, kaleen-kidun,
sanan-kidun, nst.
kidun-tahan
SUBSTANTIVU Kidun nia isin belar
parte okos.
kiik
ADJETIVU Neeb nia tamau las
boot.
kiikoan
ADJETIVU Neeb kiik tebetebes.
kikir
SUBSTANTIVU Parte sorisorin ita-nia
ulun nian entre reen-toos no
tilun.
kikir
VERBU (Balada ka manu) hisik nia
isin ka doko ulun, liuliu
bainhira hariis tiha.
kikit
SUBSTANTIVU Kulit mahar no maran
neeb baibain ita hetan iha
ikan ka lafaek.
VERBU Hasai ka koi ikan nia kulit.
kilat
SUBSTANTIVU Instrumentu tiru nian
neeb soe bala hodi kona ka
oho balada ka ema.
kilat-musan
SUBSTANTI VU Musan liuliu hosi
xumbu neeb hatama ba kilat
atubele tiru sai. SIN. bala
kilat-rahun
SUBSTANTIVU Uut ida neeb uza
iha kilat, kaaun no painxn
atu halo esplozaun ho tarutu
makaas.
kili
308
VERBU Hatama liman-fuan ba ema
nia iha kalilin ka tuu iha nia
kabun-mamar, book halo nia
hamnasa.
kilik = kirik
kilograma
SUBSTANTI VU Unidade ho todan
hanesan ho grama 1000.
Liafuan ida-nee baibain ita
habadak ba kg. SIN. kilu (forma
populr)
kilmetru
SUBSTANTIVU Unidade dadook ka
distnsia nian hanesan ho
metru 1000. Liafuan ida-nee
baibain ita habadak ba km.
kmika
SUBSTANTI VU Estudu sientfiku
kona-ba substnsia no oins
mak sira muda bainhira
kombina sira.
kmiku
ADJETIVU Kmika nian, kona-ba
kmika.
SUBSTANTIVU Elementu ida neeb
uza ka prods iha kmika.
kinikini
SUBSTANTIVU Sinu kiikoan neeb
ema antigu sira tau iha sira-nia
ain hodi tebe ka bidu no too
oras nee ms sei uza nafatin
iha festa tradisionl.
kinina
SUBSTANTI VU Ai-moruk ida hodi
hatn isin-manas.
kininu
SUBSTANTIVU Ai-moruk musan ba
kura moras. SIN. komprimidu
kinta (loron-)
SUBSTANTI VU Loron neeb tuir
kedas sesta iha semana ida nia
laran.
kintl
SUBSTANTIVU 1. Fatin luan natoon
iha uma nia kotuk no sorisorin.
2. Toos ho lutu haleu.
kintu ~ kinta f.
SUBSTANTIVU (kintu) Ida hosi balun
lima neeb hamutuk forma
lolon ida deit. SIN. kalimak
ADJETIVU Ba dala lima. SIN.
dalimak
kinur
ADJETIVU Kr-modok, kr hanesan
mantolun nia isin-klaran. SIN.
amarelu
SUBSTANTIVU Ai-horis ida neeb nia
isin iha rai laran hanesan ai-lia
no baibain uza hanesan
temperu ida ba modo. SIN.
kunir NARAN BOTNIKU: Curcuma
longa
kioske
SUBSTANTIVU Kabine kiik iha lurn-
ninin hodi faan jorneal,
sigarru, hahn kiik nst.
kiran
SUBSTANTIVU Kulit mihis tebetebes.
SIN. knalus, membrana
kiran-isin
SUBST ANT I V U Kulit iha nehan
sorisorin. S I N. niran, nehan-
kulit
Kirgizistaun (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
zia Klarak.
kirgizistans ~ kirgizistaneza
f.
ADJETIVU Rai-Kirgizistaun nian.
SUBSTANTIVU Ema Kirgizistaun.
Kiribs (rai-)
SUBSTANTIVU Nusa-lubun no estadu
iha Tasi-Boot Pasfiku, halo
parte rai-Mikronzia.
kiribasense
ADJETIVU Rai-Kiribs nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Kiribs.
309
2. (lia-kisarense) Dalen rai-
Kiribs nian.
kirik
ADJETIVU Neeb naleet liu. SIN.
raru, laburas
Kisar (rai-)
SUBSTANTIVU Nusa-oan ida besik
Lautein neeb pertense ba
provnsia indonzia Molukas.
kisarense
ADJETIVU Rai-Kisar nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Kisar.
2. (lia-kisarense) Dalen rai-Kisar
nian. SIN. lia-meher
kistu
SUBSTANTIVU Tumr ka bubun ida
iha kulit ho been iha laran no
dala balu ms musan toos ida
iha klaran. SIN. kurulau
kitilili ms kititili
SUBSTANTI VU Insetu kiikoan be
semo iha rai-kalan no nia kidun
lakan-mate ka piskapiska. SIN.
pirilampu, kibukibu
Kitu
SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai-
Ekuadr nian.
kiuani
SUBSTANTIVU Persentajen neeb
ema ida neeb faan buat
ruma ba ema seluk bele rai ba
nia an bainhira simu selun. SIN.
komisaun
kiuk
ADJETIVU (Feto ka mane) neeb la
bele hetan oan tan defeitu isik
ruma. SIN. esteril
klaak
ADJETIVU Neeb ahi sei han hela,
neeb seidauk mohu.
klabis
SUBSTANTIVU Uma aas nia dalas
ida. SIN. andr
kladik
SUBSTANTI VU Ketan ka lia ida
neeb ita la bele hakat liu, ka
bandu ema seluk atu hakat liu.
SIN. limite
klaken
SUBSTANTIVU 1. Ai ka balada lubun
ida.
2. (ema-klaken) Ema barak
neeb horik no serbisu
hamutuk iha fatin ida. SIN.
pbliku, komunidade
ADJETIVU Popul as aun ka
komunidade nian. SIN. pbliku
klalatak
SUBSTANTIVU Ilas ka imajen neeb
buat ida haleno ka reflete. SIN.
reflesaun
klalees
SUBSTANTIVU Tesidu bokur mutin
neeb taka tee-oan sira. SIN.
tripas
EZ. Hau ladn gosta han klalees.
klamar
SUBSTANTIVU 1. Ema nia parte
neeb ita la hatee-hetan maib
fiar katak nia kontinua moris
bainhira nia isin mate tiha ona.
SIN. espritu
2. Ema ida nia hanoin,
karakter, ideia no sentimentu
sira.
klandestinu ~ klandestina f.
ADJETIVU Neeb halao subasubar
atividade ruma neeb la tuir
ukun-nain sira-nia hanoin no
hakarak.
EZ. Hau-nia maun boot serbisu ba
frenke klandestina iha okupasaun
indonzia nia laran.
klanuk
ADJETIVU Neeb sente atu lakon
sentidu.
klarak
ADJETIVU Klaran nian. SIN. sentrl
310
klaran
SUBSTANTI VU Fatin iha buat ka
sorin rua nia leet loloos. SIN.
sentru
EZ. Ema nain-tolu lao forma ida
mak iha klaran.
klatun
SUBSTANTIVU Ai-horis mahar neeb
moris iha rai-maran ka dezertu,
baibain iha tarak neeb taka
nia isin. SIN. kaktu, ai-reti
klarek
ADJETIVU (Bee) neeb ladn
klean. SIN. badak
klarn
SUBSTANTI VU Trombeta kiik no
kabuar neeb soldadu sira
toka.
klarinete
SUBSTANTIVU Instrumentu muzikl
anin nian ho forma kanu naruk
ida no palleta ida deit hodi
huu, atu hanesan obo.
klarinetista
SUBSTANTI VU Ema neeb toka
kl ari net e. S I N. t o k a d r -
klarinete, maktokak-klarinete
klarividente
SUBSTANTI VU Ema ida ho jeitu
naturl atu haree-borus no siik
futuru.
klaru ~ klara f.
ADJETIVU 1. (Been, kr) neeb
moos too ita bele haree-borus.
SIN. momoos
2. Neeb la susar atu
komprende, la halo ita laran-
rua.
ADVRBIU Tebes duni, konserteza.
EZ. Klaru, ami la bele husik nia ba
tanba nia sei moras.
klaridade SUBSTANTIVU
klase
SUBSTANTIVU 1. Grupu hosi tipu
partikulr ida.
2. Grupu hosi estudante ka
alunu sira.
3. Grupu hosi ema haree ba
aspetu kulturl, ekonmiku,
sosil, nst.
klase-dahuluk
ADJETIVU Neeb nia estatutu aas
liu hotu ka nia kualidade diak
liu hotu. SIN. primeira-klase
klase-daruak
ADJETIVU Neeb nia estatutu ka
nia kualidade iha fatin daruak
deit. SIN. segunda-klase
EZ. Durante okupasaun indonzia
Timoroan sira hanesan sidadaun
klase-daruak iha sira-nia rain
rasik.
klasifika
V E R B U Tau iha grupu ho
karakterstika hanesan, hatama
ba kategoria. SIN. tau-kahe
EZ. Ita bele klasifika lia-fataluku
nuudar dalen papua ida.
klasifikasaun SUBSTANTIVU
klsiku ~ klsika f.
ADJETIVU 1. Neeb bele serve
nuudar banati tan nia fafurak
no kualidade aas.
2. (Dalen, literatura, arte ka
mzika) neeb diak liu hotu
tempu uluk nian.
E Z . Katuas balu gosta mzika
klsika.
klasisizmu SUBSTANTIVU
klata
SUBSTANTIVU Ular au nian.
kluzula
SUBSTANTIVU Katesik ka seksaun
ida hosi dokumentu legl
ruma.
klave
311
SUBSTANTIVU 1. Nota muzikl lubun
ida, ho fafutuk ka relasaun ba
malu, no bazeia ba nota
partikulr ida.
2. Sinl muzikl neeb ita tau
iha pauta nia hun hodi hatudu
nota sira-nia grau aas ka kraik
oins loos. iha lia balu neeb
serve atu determina pozisaun
nota sira-nian. Iha tadak rua
hanesan nee, maka:
klavedesl & no klavedef ? .
klavkula
SUBSTANTIVU Ruin iha lakat laran.
SIN. lakat-ruin
klean
ADJETIVU Neeb naruk tun liu ba
okos ka too kidun, porezemplu
tasi, kolan, nst.
klees
ADJETIVU (Rai) neeb luan,
nakloke, ai-hun la iha ona.
kleet
SUBSTANTIVU Espasu nakloke entre
buat rua nia leet,
fatin naleet.
EZ. Kleet Timr nian nee tasi-luan
ida ho mina no gs neeb ema
bele esplora.
klehek
ADJETIVU Neeb isin-todan no
baruk-teen.
klekat
SUBSTANTIVU Balada anfbiu kiik
neeb soi matan boot, bele
haksoit no moris iha bee no rai-
maran. SIN. manduku, kedo
klenan
ADJETI VU/ADVRBI U/VERBU Neeb
nakfila hodi f kotuk, neeb
haklenan. SIN. naklenan
klrigu
SUBSTANTIVU Ema-mane ida neeb
membru ba kleru.
klerikl
SUBSTANTIVU 1. Kleru nian, kona-ba
kleru.
2. Neeb apoia kleru nia
influnsia iha poltika. SIN.
k l e r i k a l i s t a ; LIAFUAN-SORUN:
antiklerikl
klerikalista
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb
apoia kleru nia influnsia iha
poltika.
klerikalizmu SUBSTANTIVU
kleru
SUBSTANTI VU Klase ida neeb
amlulik, monje, frade no bispu
sira maka forma.
SIN. amlulik-libur
kletak
ADJETIVU Neeb dada ka atrai
ha u- ni a i nt er ese. SIN.
interesante
EZ. Informasaun foun nee kletak
tebetebes.
kleuk
ADJETIVU 1 . Neeb la loos, iha
kurva ida ka liu.
2. Neeb la iha onestidade ka
laran-moos. SIN. laran-foer
EZ. Hau susar atu fiar nia tanba
nia kleuk uitoan.
SUBSTANTIVU Lia neeb halo leun
ba karuk no ba kuana.
SIN. kurva
kleun
SUBSTANTIVU 1. Lulun kabuar ida.
SIN. rolu
2. Leun ka srkulu balun ida.
SIN. arku
kleur
ADJETIVU 1. Neeb lori tempu
naruk liu baibain, neeb
demora, atraza ka dada oras.
312
2. Neeb tinan tuan no naruk
ona.
ADVRBIU Iha tempu naruk nia
laran.
EZ. Hau la haree sira kleur ona,
halo hau hanoin loos.
kliak ms klian
SUBSTANTIVU Parte isin nian neeb
tutan ulun-fatuk ba kabaas;
kakorok no knoruk hamutuk.
klibur
SUBSTANTIVU Grupu ema buka malu
ka halibur hamutuk iha fatin
ida atu halao atividade oioin
ka atu proteje interese sira
neeb sira fahe lisuk. SIN.
sosiedade, organizasaun
kliduk
ADJETIVU Neeb nia parte liur
kabuar. SIN. konveksu; LIAFUAN-
SORUN: kluak, knkavu
kliente
SUBSTANTIVU 1. Ema ida neeb
selu ema profisionl ka
kompaia ruma atubele simu
servisu ruma neeb nia
presiza.
E Z . Advogadu nee iha kliente
barak.
2. Ema ida neeb baibain sosa
sasn neeb loja ida faan.
klientela
SUBSTANTI VU Ema profisionl,
empreza ka loja nia kliente
hotu-hotu. SIN. kliente-libur
kliik
ADJETIVU 1. Neeb mesak deit, la
hanesan buat ka ema
seluseluk.
2. (Nmeru) neeb ita la bele
fahe ba rua, hanesan 1, 3, 5, 7
nst. SIN. lakliik, pr
kliir
VERBU/ADJETI VU (Matan) haree
hadulas, haree ba sorin-sorin.
kliis
ADJETIVU Neeb haliis ka nakliis.
klima
SUBSTANTI VU Kondisaun tempu
nian ba perodu naruk neeb
tpiku ba rea ida.
EZ. Rai-Timr nia klima baibain
manas, maib rai-Finlndia nia
klima baibain malirin.
klimtiku ~ klimtika f.,
klimatriku ~ klimatrika f
ADJETIVU
klimaks
SUBSTANTIVU Pontu aas liu hotu iha
lalaok ka prosesu ruma.
klniku ~ klinku f.
SUBSTANTIVU 1. Ema neeb kura
ema moras no f reseita ba ai-
moruk. SIN. mdiku, doutr
2. (klnika) Uma neeb ema b
atu hetan tratamentu mdiku.
SIN. postu klniku
ADJETIVU 1 . Kona-ba medisina
neeb baibain pratika iha
klnika laran.
2. Neeb soi jeitu atu halo
diagnstiku loloos.
klinun ms klinuk
SUBSTANTIVU Baluk ka pedasuk.
klipe
SUBSTANTIVU 1. Objetu hosi metl
ka plstiku neeb ita uza atu
habit buat rua hamutuk, liuliu
surat-tahan.
klisuk
ADJETIVU Neeb ema barak ka
ema hotu fahe lisuk; neeb
pertense ba ema barak ka ema
hotu. SIN. komn
klobor
SUBSTANTIVU Uma kiik ida neeb
ema harii iha toos laran
nu udar hakmahan- f at i n
313
bainhira halo toos ka rai-fatin.
SIN. uma-toos
kloe
ADJETIVU Neeb ain-naruk no isin-
boot liu duk baibain nian.
SIN. jigante
kloor (ain-)
SUBSTANTIVU Parte ain nian neeb
iha kotuk entre ain-tuur no ain-
fukun.
kloot
ADJETIVU Neeb soi espasu kiik
atu buat ida susar tama b.
EZ. Nia faruk nee kloot, tanba
nee nia la bele hatais tan ona.
kloran
ADJETIVU Neeb bobar an.
kloretu
SUBSTANTIVU Ai-moruk hamutin
ida halo hosi kloru.
klorofila
SUBSTANTIVU Pigmentu ka ai-been
kr-matak iha ai-horis sira
neeb presiza ba fotosnteze
atu akontese. Klorofila nee
absorve enerjia roman nian
hosi loron-matan.
klorofrmiu
SUBSTANTIVU Been anestziku kr-
laek ida neeb halo ema lakon
sentidu.
kloru
SUBSTANTIVU Gs todan no kr-
modok ho iis makaas loos.
klosan
ADJETIVU/ SUBSTANTIVU (Ema) neeb
sei foin-sae ka seidauk kaben.
EZ. Mane no feto klosan sira gosta
b festa iha loron-sbadu.
kluak
ADJETIVU Neeb nia parte laran
kabuar. SI N. knkavu; LIAFUAN-
SORUN: kliduk, konveksu
SUBSTANTIVU Rai ho forma kluak.
SIN. rai-nakbetok
klube
SUBSTANTI VU Organizasaun ida
neeb ema-lubun ida forma ho
laletak ka interese partikulr,
atubele hasoru malu beibeik
hodi deskansa, diverte ka
halao atividade oioin hamutuk.
EZ. Klube futebl Benfica oras
nee soi osan barak.
klulun
SUBSTANTI VU Objetu ida neeb
lulun an. SIN. rolu
kluni: haree karluni
klusin
SUBSTANTIVU Kotuk nia parte leten
nian.
kluti
SUBSTANTIVU Balada makdolar ain-
haat ida ho ikun. SIN. lafaek rai-
maran
klutis
ADJETIVU 1. Neeb lao lailais. SIN.
tekir, rpidu
2. Neeb serbisu todan. SIN.
badinas
klutuk
SUBSTANTI VU Sasn lubun ida
neeb ita halibur ka tau
hamutuk. SIN. kolesaun
kmaan
ADJETIVU 1. Neeb ladn tetu.
LIAFUAN-SORUN: todan
2. Neeb nia folin la karu.
kmaha
SUBSTANTIVU r malirin no bokon
uitoan neeb tun iha rai-
nakaras iha rai-foho.
kmaha-been: haree mahon-
been
kmahan
314
SUBSTANTIVU Fatin iha neeb ema
ruma halai b atu subar tan
perigu ka persegisaun. SIN.
azilu, subar-fatin
kmann
SUBSTANTI VU Buat neeb ita
mann.
kmerak
ADJETIVU 1. Neeb merak tomak
hotu.
2. Neeb la tuir ona fatin,
sabraut hela.
knaar
SUBSTANTI VU 1. Atividade ida
neeb ema halo atu mann
moris ka atu hetan buat ruma
neeb kuran, n.e. prepara
hahn, halo toos, roupa, uma
nst. SIN. serbisu
2. Serbisu ida neeb ita halao
ba objetivu partkulr ruma. SIN.
tarefa, kneter
VERBU Halao serbisu ruma.
knaar
SUBSTANTIVU Halibur-malu forml
hodi f-hanoin kona-ba buat
ruma neeb importante. SIN.
serimnia, knaden
knaban
SUBSTANTI VU 1. Tali-tahan ka
akadiru-tahan homan ka kesi
hanesan fatin ida ba tau ai-fuan
iha laran ka uza hodi kuru bee.
2. Buat ida hosi plstiku ka
kaleen neeb ema uza hodi
kuru bee. SIN. balde
knaden
SUBSTANTIVU Halibur-malu forml
hodi f-hanoin kona-ba buat
ruma neeb importante. SIN.
serimnia, knaar
knananuk
SUBSTANTIVU Mzika ida ho liafuan
sira neeb ema hananu tuir
mzika, melodia no ritmu. SIN.
hananun, kantiga
knanoik (ai-)
SUBSTANTIVU Istria avon sira-nian
neeb konta hosi ibun ba ibun.
knasak
ADJETIVU (Ema) neeb hamnasa
beibeik, neeb gosta hamnasa.
SIN. hamnasadr
knata
SUBSTANTIVU Ai-balun kuak neeb
serve ba balada sira-nia hemu-
fatin. SIN. oro
knedok: haree kanedok
knein
SUBSTANTIVU Rai-kabelak tetuk ida
iha foho-lolon.
kneras
SUBSTANTIVU Movimentu matenek
neeb ema ida halo atu muda
situasaun hodi f vantajen ba
nia an. SIN. manobra, estratjia
kneter
SUBSTANTIVU Serbisu ida neeb ita
halao ba objetivu partkulr
ruma. SIN. knaar, tarefa
knoruk
SUBSTANTIVU Kakorok nia kotuk,
ulun nia kotuk.
knosen
SUBSTANTIVU Isin nia sorin, entre
hirus-matan no kotuk. SIN.
bahin
knosen-ruin
SUBSTANTIVU Ruin kleuk neeb
tutan ruin-kotuk ba hirus-
matan, neeb serve atu
hamahan aten-book. SIN. ruin-
sorin, kostela
knotak
SUBSTANTIVU 1. Parte klarak ema
nia isin nian neeb kloot
uitoan iha kidan nia leten.
315
2. (arti figuradu, eufemstiku)
Feto nia oan-fatin.
knua
SUBSTANTIVU 1. Komunidade kiik
ho uma balu iha foho ka dook
hosi sidade. SIN. aldeia
2. (arti figuradu) Ema nia uma.
knuan
SUBSTANTIVU Takan ba buat kroat
hanesan tudik, katana ka surik
neeb halo hosi karau-kulit ka
buat mahar sira seluk.
Ul ar- knuan katak ular nia
hela-fatin.
knudak
ADJETIVU Neeb kaan hahn
barak. SIN. kaan-teen
knuuk
SUBSTANTIVU Manu-tolun fatin ka
fatin ba manu ka animl seluk
natolu no luut oan, halo hosi
foer ka duut maran neeb
animl lalin.
koa
VERBU Kaer tudik hodi hakotu
buat ida hosi nia hun ka
haketak ba parte rua, nuudar
eezemplu koa naan, koa
hare, nst.
Koa tua katak tesi nuu-funan
atu nia been bele turu ba au
laran hafoin sai tua-mutin.
koalia ms kolia
VERBU 1. Dehan ka hatete buat
oioin ba ema seluk. SIN.
kompara lia
E Z . Labarik sira lakohi koalia
tanba sira tauk.
2. Pratika dalen ida.
EZ. Hau-nia av-feto gosta koalia
portugs.
SUBSTANTI VU Konver sa ka
diskusaun neeb ema hatoo
sai.
koalia-halimar
VERBU 1. Koalia hodi halo kmiku
ka grasa atu halo ema
haksolok.
2. Koalia hodi goza maib
las ho intensaun atu halo
ema nee hirus ka moe.
E Z . Keta hirus! Hau koalia-
halimar deit.
koalizasaun
SUBSTANTI VU Klibur ka aliansa
neeb partidu poltiku rua ka
liu forma.
kobaia
SUBSTANTIVU 1. Balada maktohik
kiik ho fulun mahar neeb
ema sira rai iha uma no
si enti sta si ra uza i ha
esperinsia bioljika.
NARAN SIENTFIKU: Cavia
2. (arti figuradu) Balada ka ema
neeb ema seluk uza atu halo
esperinsia ka koko buat foun
ruma.
EZ. Ami la simu bainhira joven
balu sai kobaia ba produtu tua
foun tanba ida-nee ameasa sira-
nia sade.
kobarde
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb
la soi aten-barani atu halo buat
susar ruma neeb nia loloos
tenke halo, neeb halai hosi
perigu. SIN. tauk-teen, kidun-
been
kobertr
SUBSTANTIVU Hena-taka ba malirin,
neeb ema sira uza bainhira
toba kalan. SIN. kapote
kobra
VERBU 1. Halibur osan atu uza ba
buat ida.
2. Husu osan ba servisu ruma,
liuliu ba transporte.
kobradr ~ kobradora f.
316
SUBSTANTIVU Ema neeb kobra
osan ba buat ida.
kodena
SUBSTANTIVU Ai-moruk uza ba halo
hamate moras isik no ms ba
halo ema nia neon hakmatek
bainhira nervus hela.
kdigu
SUBSTANTIVU 1. Sistema troka letra
ka liafuan sira iha lia-tatoli ida
ho letra ka liafuan seluk atu
ema ida la bele komprende
mensajen nee se la hatene
nanis sistema nee.
2. Ukun-fuan ka lei klutuk ida.
koellu
SUBSTANTIVU Balada kiikoan fulun
naruk ho tilun-tahan boot no
naruk, inus lotuk, no ain kotuk
naruk liu ain oin.
NARAN SI ENT FI KU: Oryctolagus
cuniculus.
koellu-aman SUBSTANTIVU
koellu-inan SUBSTANTIVU
koellu-oan SUBSTANTIVU
koentru
SUBSTANTIVU Duut-morin espsie
ida. NARAN BOTNIKU: Coriandrum
sativum
koerambu
SUBSTANTI VU Dose ida halo ho
forma fuuk nian.
koerente
ADJETIVU (Hanoin ka liafuan)
neeb kona loos no tuir ljika.
LIAFUAN-SORUN: sabraut
koernsia SUBSTANTIVU
koet
VERBU 1. F folin boot ba buat
ida. SIN. apresia
2. Haree didiak buat ida
neeb ita gosta no lakohi
lakon. SIN. hadadi
koeziste
V E R B U 1. Eziste iha tempu
hanesan, iha tempu ida deit.
2. Fahe horik-fatin ida deit.
koezistnsia SUBSTANTIVU
kofre
SUBSTANTI VU Fatin ida hanesan
kaixa-oan ida hosi besi ka
kaleen mahar neeb iha xave
no baibain ema uza atu rai
osan ka sasn folin-boot.
kohe
SUBSTANTIVU 1. Fatin ba tau bua,
malus no ahu ba mama. SIN.
kohe-mama
2. Kaut kiik neeb halo ho
talin hodi tau bukae bainhira
halo viajen ruma.
kohen
SUBSTANTI VU Kuak iha balada
marsupil inan nia kulit
hanesan kohe, neeb nia oan
hela b too boot uitoan.
kohu
SUBSTANTIVU Kulit mate iha ema
nia ulun-kulit neeb nakloke
iha fuuk laran no halo ulun
katar. SIN. kaspa, alkari
kohu
VERBU 1.Hamoos tomak hotu.
2. (arti figuradu) Mann osan
tomak iha jogu-karta.
koi
VERBU Lori liman-kukun karut tun-
sae.
E Z . Ema sira koi sira-nia kulit
bainhira susuk tata hodi halo isin
katar.
Kombra
SUBSTANTIVU Vila ida iha Portugl
klarak ho universidade tuan ida
neeb soi naran-boot iha
mundu tomak.
koinside
317
VERBU 1 . Akontese hamutuk,
mosu iha tempu ida deit.
2. Konkorda ka kona malu.
koinsidnsia SUBSTANTIVU
koir
VERBU 1. Kose ho besi tarak hodi
loke ka hasai pedasuk-
pedasuk.
2. Kose ho navalla ka jilete hodi
hasai ibun-rahun ka hasan-
rahun.
koiraka
SUBSTANTIVU Kalohan neeb tetek
malu, todan no metan tanba
iha bee barak. SI N. kalohan-
udan
koiru
SUBSTANTIVU Kulit karau ka balada
seluk nian neeb ita kurte atu
hafila ba materil ida hodi halo
sapatu, futu-kabun, karteira
nst. SIN. karau-kulit
kois
VERBU Namdoras.
ADVRBIU Besik atu. SIN. kurakuran
EZ. Hau monu kois tanba sente
oin-halai iha rai-ninin.
kois (samea-~)
SUBSTANTIVU Samea oin ida neeb
nani iha bee.
koitadu ~ koitada f.
ADJETIVU Neeb la iha sorte. SIN.
kasian, rahun-aat
ADVRBIU Ho sorte neeb la iha.
SIN. infelizmente
EZ. Sira hamlaha, koitadu ami la
bele tulun sira tanba ami ms la
soi ai-han.
INTERJEISAUN Espresaun neeb
ema uza atu hatoo katak buat
aat ida neeb foin akontese ka
mosu. SIN. kepena!
EZ. Koitadu! Katuas neeb foin
mate ema laran-murak duni.
kokana
SUBSTANTI VU Droga todan no
neeb uza hodi hamate moras
ka hakalma ema nia neon.
kokeluxe (mear-)
SUBSTANTI VU Mear ida neeb
makaas loos no susar atu
hapara.
koketl
SUBSTANTIVU Hemun lanuk ida halo
hodi kahur malu tua-manas rua
ka liu.
koko
VERBU 1. Halo esforsu atu halao
buat ida.
EZ. Hau koko hodi halai too
kilmetru rua.
2. Haree took, halo teste ka
halo esperinsia ba buat ida.
SIN. esperimenta
EZ. Sira sei koko karreta nee atu
hatene se nia bele sae foho ka
lae.
kokon SUBSTANTIVU
kokok
ADJETIVU/VERBU (Neeb) koalia ho
hasan-toos. SIN. gagu
kokoreek
VERBU/SUBSTANTIVU 1. (Manu-aman)
halo lian makaas bainhira rai
atu naroma ona.
2. (Arti figuradu) (Mane) la
konsege ka la iha ona kbiit atu
halo buat ida./atu gaba an no
patarata.
EZ. Nia la bele kokoreek ona tanba
nia la iha ona ema neeb apoia
nia.
kokoteek
VERBU/SUBSTANTIVU 1. (Manu-inan)
halo lian makaas hosi, nuudar
ezemplu bainhira atu natolu.
2. (Arti figuradu) (Ema) gaba an
hodi dehan katak bele buat
ruma neeb tuir loloos la bele.
318
EZ. Nia kokoteek deit; hau fiar
nia sei la mann iha jogu ida-
nee.
kola
SUBSTANTI VU Been kantl ida
neeb bele habelit sasn. SIN.
goma, ritan
VERBU Halo belit malu ho goma.
SIN. habelit
E Z . Hatama surat nee ba
envelope laran, hafoin kola tiha
halo metin.
kolabora
VERBU 1. Serbisu hamutuk iha
obra ka tarefa ida, f liman ba
malu baibain ho objetivu
partikulr ida. SIN. serbi su
lisuk, rosan
2. (pejorativu) Tulun funu-balun
hodi halo serbisu ruma ba sira
ka f informasaun oioin kona-
ba ita-nia maluk sira.
kolaborasaun SUBSTANTIVU; SIN.
rarosan
kolaboradr ~ kolaboradora f.
SUBSTANTIVU Ema neeb kolabora
ka serbisu lisuk.
SIN. makrosan
kolaborasionista
SUBSTANTIVU Ema neeb serbisu
hamutuk ho funu-balun.
kolaborasionizmu SUBSTANTIVU
kolan
SUBSTANTI VU Rai-kuak luan ida
neeb bee taka nafatin no iha
tahu barak.
kolapsu
SUBSTANTI V U Hahalok monu-
naksobu nian.
kolar
SUBSTANTIVU 1. Moras ho isin
musamusan kiik neeb dala
ruma mosu hamutuk ho isin-
manas, nia kanek-fatin bele
hamosu fitar. SIN. varola
kole
ADJETIVU Neeb forsa ladn iha
tan sernisu ka atividade todan
ruma.
VERBU Sente isin-fraku no lah
enerjia atu halao atividade ida.
EZ. Sira kole, tanba nee sira toba
dukur liu.
kolega
SUBSTANTIVU 1. Ema neeb ita
serbisu hamutuk ho nia. SIN.
soman
2. (kolokil) Belun, amigu.
. kolejil ADJETIVU
koljiu
SUBSTANTIVU 1. Eskola privada.
E Z . Koljiu Fatumaka padre
salezianu sira mak harii.
2. Ema profisionl lubun ida.
kolen
S UBS T A NT I V U 1. Estadu ka
kondisaun sente kole nian.
2. Esforsu neeb ema ida halo
hodi f servisu ruma ba ema
seluk. EZ. Oins mak ami bele
selu imi-nia kolen?
3. Osan neeb ema ida simu
ba serbisu neeb nia halo. SIN.
salriu
klera
SUBSTANTIVU Moras todan neeb
hamosu diarreia no muta,
mosu tanba ema tolan bee ka
ai-han foer.
kolesaun
SUBSTANTI VU 1. Hahalok tau
hamutuk ka rekolle sasn,
nuudar ezemplu fotografia,
selus antigu sira, nst.
2. Sasn neeb ita tau
hamutuk ka rekolle. SIN. lalutuk
kolesterl
319
SUBSTANTIVU Substnsia ida iha
slula sira isin nian neeb bele
sai barak hodi hatoos artria
sira.
koleta
SUBSTANTIVU 1. Osan ezmola nian
neeb baibain ema f iha
igreja.
2. Impostu neeb kontribuinte
ida-idak tenke selu ba governu.
kolete
SUBSTANTIVU Faru ida neeb faru-
liman la iha no mane sira
hatais iha kamiza no gravata
leten no iha kazaku okos.
Kolete baibain halo parte fatu
ida.
kolete-salvavida
SUBSTANTIVU Kolete ida neeb ema
hatais bainhira haksoit ka
monu ba tasi hosi r atu labele
mout.
Kolmera
SUBSTANTIVU Bairru komersil iha
parte loromonu sidade Dili
nian.
koloka
VERBU Tau iha fatin ida neeb
serve, liuliu ema iha serbisu-
fatin. SIN. hatuur, hadaran
EZ. Diretr hakarak koloka ami-nia
kolega iha repartisaun foun nee.
kolokasaun SUBSTANTIVU; SIN.
hadaran
Kolmbia (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
Amrika Sl nia sorin norueste.
kolombianu ~ kolombiana f.
ADJETIVU Rai-Kolmbia nian.
SUBSTANTIVU Ema Kolmbia.
kolnia
SUBSTANTIVU 1. Grupu ema neeb
b horik hamutuk iha fatin ka
rai dook ruma.
2. Grupu hosi balada ka ai-
horis tipu ida neeb moris
hamutuk.
3. Rain ida neeb nasaun forte
ida mak ukun no kontrola, las
ema kahorik ka rai-nain sira.
E Z . Timr uluk Portugl nia
kolnia ida.
kolonil ADJETIVU
koloniza
VERBU Halo sai kolnia.
kolonizasaun SUBSTANTIVU
kolonizasadr ~ kolonizadora
ADJETIVU/SUBSTANTIVU
kolonializmu
SUBSTANTIVU Doutrina kona-ba rain
forte ida ukun territriu seluk
ida ho dalan poltiku no
ekonmiku hodi susu nia
rikusoin no kontrola nia
kultura. Maski sistema-ukun
nee bele f kadiak oioin ba
kolnia nee, nia mahorik sira
la hetan direitu atu ukun rasik
an tomak hotu.
kolonu ~ kolona f.
SUBSTANTIVU Ema neeb horik iha
kolnia. SIN. maksolat
EZ. Maski Timr uluk Portugl nia
kolnia, kolonu portugs sira la
mai barak mai ita-nia rain; iha
tempu okupasaun indonzia nian
fali, kolonu javans sira barak
tebes.
kolu
VERBU Hasai roupa ka enfeite hosi
ita-nia isin.
kolxa
SUBSTANTIVU Hena nahe iha kama
leten.
kolxaun
SUBSTANTIVU 1. Dalas hena mahar
ida, halo mamar ho manu-
fulun, kabas ka ai-lele sena ba
laran, dala barak ho mola ms,
320
neeb ema hatuur iha kama
nia kuadru hodi toba iha leten.
2. Biti mahar ida neeb uza
iha jinstika atu atleta sira
labele hetan kanek bainhira
monu rai.
kolxeia
SUBSTANTIVU Nota muzikl neeb
vale semnima balun ida. Nia
tadak maka nee:
e
kolxete
S UBS T A NT I V U Tadak ka sinl
hakerek nian ho forma [ ]
neeb ema uza atu troka
parnteze baibain nian ( ). SIN.
parnteze retu
Kom (rai-)
SUBSTANTIVU Vila ida iha tasi-ibun,
iha distritu Lautein.
komadre
SUBSTANTIVU 1. Feto neeb sai
testemua ka sasin bainhira ita
simu sakramentu batizmu
nian. SIN. inan-sarani
2. Ema ida neeb gosta konta
ema seluk ia vida.
komanda
VERBU F orden hodi obriga ema
seluk. SIN. hadeni
komandante
SUBSTANTI VU Ema neeb dirije
naran forsa militr ida. SIN.
madenik
komandu
SUBSTANTIVU Hahalok komandu
nian. SIN. hadenin
komandu-dook
SUBSTANTIVU Aparellu hodi halao
ka kontrola mkina ida hosi
dook.
komarka
SUBSTANTIVU 1. Uma kastigu-fatin
ka kadeia mahuluk iha distritu
ida, prizaun distritl.
2. Distritu judisil.
kombate
SUBSTANTIVU 1. Hatudan ka luta,
baibain violentu, entre ema
nain-rua, ka entre forsa militr
rua. SIN. batalla
2. Tuku-malu ka riba-malu jogu
ida.
kombatente
SUBSTANTI VU Ema neeb hola
parte i ha kombate. SIN.
matudak
kombina
VERBU 1. Tau hamutuk.
2. Hatn atu halo buat ruma,
halo planu hamutuk.
kombinasaun SUBSTANTIVU
komboiu
SUBSTANTIVU Meiu transporte nian
hanesan karreira tutan malu no
nia roda halai iha dalan besi
nia leten.
E Z . Rai-Timr seidauk iha
komboiu; sira neeb gosta sae
komboiu tenke b rai-Java ka rai-
Austrlia.
kombustaun
SUBSTANTIVU Ahi neeb sunu hodi
hamosu enerjia.
kombustivel
SUBSTANTIVU Substnsia hanesan
ai, anar ka mina neeb ita
sunu hodi hamosu enerjia ka
halao motr ida.
komdia
SUBSTANTI VU Pesa-teatru ida
neeb buka hasolok ema nia
laran no halo sira hamnasa
hodi hatudu sena no jestu
kmiku oioin.
komediante
321
SUBSTANTIVU Atr ka atrs neeb
halo komdia iha teatru, filme
ka televizaun.
komemora
V E R B U Hanoin fali, liuhosi
serimnia ka festa ruma loron
ida neeb liu tiha ona,
akontesimentu kotukb ka ema
ida neeb mate tiha ona.
EZ. Tinatinan iha fulan-Novembru
ita hanoin-hikas ita-nia matebian
no juventude aten-barani sira
neeb mate iha loron 12 fulan-
Novembru.
komemorasaun VERBU
komenta
VERBU 1. Hatoo esplikasaun ka
ita-nia opiniaun kona-ba asuntu
ida.
2. Dehan ka hateten buat
ruma.
komentriu
SUBSTANTIVU 1. Hahalok komenta
nian.
2. Ida neeb ita hatoo ba ema
seluk hodi komenta. SIN.
observasaun
EZ. Ami atu ba ser deputadu
halo komentriu uitoan kona-ba
situasaun agora nian.
komersil
ADJETIVU Kona-ba komrsiu.
komersializa
VERBU 1. Tau sasn iha merkadu
hodi faan ba pbliku. SIN.
hakbasar
2. Halo atu sai hanesan
komrsiu ida.
k o m e r s i a l i z a d u ~
komersializada f.
ADJETIVU
komersializasaun
SUBSTANTIVU
komersiante
SUBSTANTIVU Ema ida neeb f an
ba komrsiu, ema neeb faan
sasn maka nia serbisu baibain
nian. SIN. kontratu-nain
komrsiu
SUBSTANTI VU Atividade kona-ba
faan no sosa sasn. SIN.
kontratu
komesa
VERBU Halao parte dahuluk, halo
badadaun. SIN. hah
komemorasaun VERBU; SIN. hun
kometa
SUBSTANTIVU Lolon boot ida halo
hosi fatuk no jelu neeb semo
iha espasu hadulas loro-matan
hodi husik rahun nabilan
hanesan dalan iha nia kotuk.
SIN. fitun-suar
kmiku ~ kmika
ADJETIVU 1. Komdia nian, kona-ba
komdia.
2. Neeb halo ita hamnasa.
SIN. nasak
komikudr
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb
haliis ba komdia, neeb nia
hahalok baibain nian halo ema
seluk hamnasa.
komiu (ai-)
SUBSTANTIVU Ai-horis ida neeb f
musan kiik metan be ema sira
uza nuudar ai-fukar ka tempra.
NARAN BOTNI KU: Cuminum
cyminum
komisriu ~ komisria f.
SUBSTANTIVU 1. Ema neeb halao
komisaun ida. SIN. delegadu
2. Ema ida neeb halao
knaar-administrasaun
importante ida iha governu.
3. Administradr r-ahi nian.
komisaun
322
SUBSTANTI VU 1. Ema-lubun ida
neeb leba knaar atu trata
asuntu ba funsaun espesil ida.
2. Haknokar ka investigasaun
ofisil governu nian.
3. Persentajen neeb ema ida
neeb faan buat ruma ba ema
seluk bele rai ba nia an
bainhira simu selun. SIN. kiuani
komsiu
SUBSTANTIVU Halibur-malu pbliku
ba ema barak hodi koalia
kamut uk kona- ba l i a
importante ruma.
kmoda
SUBSTANTIVU Mobiliriu pesa ida ho
gaveta tetek malu neeb serve
atu haloot roupa.
kmodu ~ kmoda f.
ADJETIVU 1. Neeb halo ita sente
isin-kmaan. SIN. konfortavel
2. Neeb serve ba finalidade
ruma.
Komores (rai-, Nusar-)
SUBSTANTIVU Nusa-lubun kiik no
estadu ida rabat frika nia raat
lorosae.
komorianu ~ komoriana f.
ADJETIVU Rai-Komores nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Komores.
2. (lia-komorianu) Dalen rai-
Komores nian.
Komoro
SUBSTANTIVU 1. Bairru iha parte
loromonu distritu Dili nian.
EZ. Aeroportu nasionl nakfati iha
Komoro.
2. (Mota-) Mota ida neeb suli
liuhosi bairru Komoro, ho bee
boot bainhira tempu udan,
bailoro bee la iha.
komove
VERBU Book ema nia laran; halo
ema sente laran-kasian ka
emosaun boot.
komovidu ~ komovida f.
ADJETIVU
komovente
ADJETIVU Neeb komove.
kompaixaun
SUBSTANTI VU Sentimentu laran-
kasian ba ema seluk neeb
hetan susar ruma. SIN. sadian,
piedade, rarohan
kompaia
SUBSTANTIVU 1. Ema sira neeb
hamaluk ita.
2. Klibur boot.
3. Empreza komersil ka fila-
liman neeb boot, baibain ho
sanak barak. SIN. sosiedade
kompara
VERBU Haree hamutuk buat ka
ema rua atubele hatene se
hanesan ka lae. SIN. tanesan
Kompara lia katak koalia
hamutuk, konversa.
komparasaun SUBSTANTIVU
komparativu ~ komparativa f.
ADJETIVU Neeb bel e hal o
komparasaun ho seluk. SI N.
tanesan
E Z . Alunu sira halo estudu
komparativu hosi buat rua:
anlize no mtodu.
komparavel
ADJETIVU Neeb ita bele kompara
ho seluk. SIN. tanesan-belek
kompasu
SUBSTANTIVU 1. Instrumentu ida ho
besi-kain rua, ida kroat, ida ho
lapis iha nia rohan, neeb
serve atu tui leun ka srkulu.
2. Sasukat, liuliu ritmu mzika
nian.
kompativel
ADJETIVU 1. Neeb bele hatn
malu, bele lao ka serbisu
hamutuk.
323
2. (Ema nain-rua ka liu) neeb
ho hanoin ida-idak nian, maib
fuan ida deit.
kompatibilidade SUBSTANTIVU
kompensa
VERBU Selu fali, f fali (buat
neeb ita deve ba ema seluk).
SIN. balas
kompensasaun
SUBSTANTIVU Hahalok ka fuan balas
nian. SIN. babalas
kompete
VERBU 1.Hola parte iha halai-taru
ka konkursu ruma. SI N. taru
malu
2. Buka halo diak liu ema
seluk.
3. Sai ita-nia devr ka
responsabilidade.
kompetisaun SUBSTANTIVU;
SIN. taru-malu, hatarun
kompetente
ADJETIVU 1. Neeb soi kapasidade
ba halao knaar ruma.
2. Neeb soi kapasidade ida
neeb lei mak haraik no tada.
kompetnsia SUBSTANTIVU
kompila
VERBU Tau hamutuk, prepara,
liuliu dokumentu ida. SIN.
haktetek
kompilasaun SUBSTANTIVU
kompiladr ~ kompiladora f.
SUBSTANTIVU Ema neeb kompila.
SIN. maktetek
kompleksu ~ kompleksa f.
ADJETIVU Neeb soi parte oin-
seluseluk barak no susar atu
komprende ka rezolve. SIN.
halik
EZ. Situasaun kompleksa nuudar
ita haree.
kompleksidade SUBSTANTIVU
komplementa
VERBU Tau ka tuur hamutuk ho
buat seluk; enfeita.
kompleta
VERBU Halo sai kompletu. SIN.
hatomak
kompletamentu SUBSTANTIVU
kompletamente
ADVRBIU Tomak hotu.
kompletas
SUBSTANTIVU Orasaun sira neeb
amlulik no madre sira reza iha
kalan molok atu b toba.
kompletu ~ kompleta f.
ADJETIVU Neeb la falta buat ida,
buat hotu iha. SIN. katomak
komplika
VERBU 1. Hasusar, halo sai difisil.
SIN. hahalik
EZ. Lalika komplika povu nia moris
hodi hatama fali kultura rai-liur
nian.
2. Halo la komprende liu, susar
atu komprende.
komplikasaun SUBSTANTIVU
komplikadu ADJETIVU
kompoin
VERBU 1. Halo hariin ka estrutura
ida hodi tau hamutuk buat
oioin tuir orden be diak; tau
parte oioin hamutuk hanesan
kontas eker ka morteen nian.
SIN. haheker
2. Hakerek tuir orden.
EZ. Andr kompoin poezia furak
ida kona-ba nia knua.
komponente
SUBSTANTIVU Ida hosi parte sira
neeb hamutuk hodi halo
estrutura ka buat tomak ida.
E Z . Tan mkina ida-nee iha
komponente barabarak, susar atu
monta.
komportamentu
324
SUBSTANTIVU 1. Ema nia hahalok
partikulr ida.
2. Ema nia hahalok baibain
nian. SIN. lalaok
kompostu ~ komposta f.
ADJETIVU Neeb soi parte oioin.
SIN. katetek
SUBSTANTIVU (kmika) Substnsia
ida neeb halo hosi elementu
oioin.
kompota
SUBSTANTIVU Ai-fuan neeb ema
hatasak hodi kahur ho masin-
midar, hafoin tau iha kaleen.
SIN. marmelada
kompozisaun
SUBSTANTI VU Buat neeb ita
kompoin ka hahalok kompoin
nian. SIN. haheker
kompozitr ~ kompozitora f.
SUBSTANTIVU Ema neeb kompoin
buat ruma, liuliu mzika. SIN.
maheker
kompras
SUBSTANTIVU 1. Hahalok sisa nian.
SIN. sasosak
2. Sasn neeb ita sosa. SIN.
sosan
komprende ms kompriende
VERBU Hatene saida mak ema
seluk hakarak hatene.
komprensaun ms
kompriensaun SUBSTANTIVU
k o m p r e n s i v e l ms
kompriensivel
SUBSTANTIVU Neeb komprende
lailais ema seluk nia problema.
komprimidu
SUBSTANTIVU Ai-moruk musan.
kompromete
VERBU 1. F nuudar garantia.
2. Tau iha perigu.
Kompromete an ba buat ruma
katak f an ba buat ruma ka
halo promesa aru halo buat
ruma.
k o m p r o m e t e d r ~
komprometedora
ADJETIVU Neeb kompromete.
kompromisu
SUBSTANTI VU 1. Promesa ka
obrigasaun neeb ita tenke
kumpre.
2. Enkontru ka hasoru-malu
neeb ita organiza nanis.
EZ. Hau iha kompromisu ida ho
hau-nia belun sira atu vizita
Ataru.
komputadr
SUBSTANTIVU Aparellu eletrniku
ida neeb bele halo klkulu,
rai no hetan informasaun no
ms serve atu kompoin testu
no programa oioin, mkina
neeb serve ba halo knaar
oioin informtika nian.
EZ. Diak liu Ita hatama dadus
sira-nee iha komputadr atu sira
labele lakon.
komputoriza VERBU
komputorizasaun SUBSTANTIVU
komu
KONJUNSAUN Ho razaun neeb...
SIN. tan, falis
EZ. Tan la gosta dansa, diak liu
la b festa nee.
komn
ADJETIVU 1. Neeb ema barak ka
ema hotu fahe lisuk; neeb
pertense ba ema barak ka ema
hotu. SIN. klisuk
2. (Buat ka ema) neeb iha
barabarak hanesan nia; neeb
ita bele hetan iha fatin hotu-
hotu ka akontese beibeik.
3. Neeb ladn diak ka furak
tanba baibain nian.
komuna
325
S U B S T A N T I V U 1. Di s t r i t u
administrativu kiik iha rain
balu.
2. Governu komunista ida.
3. (jria) Ema komunista.
komuaun
SUBSTANTIVU 1. Relasaun besik liu
entre ema nain-rua ka ema-
lubun ruma, liuliu fafutuk
espiritul.
2. Relasaun ka fafutuk entre
kreda rua neeb halo tuir ulun-
boot ida deit.
3. (Sant a Komuaun)
Sakramentu eukaristia, iha
neeb sarani sira simu stia
santa nuudar Kristu nia futar-
isin no raan.
Komuaun Dahuluk katak
bainhira ema ida simu tiha
sakramentu eukaristia ba dala
uluk.
komunga
V E R B U Si mu sti a santa
sakramentu eukaristia.
komungante
SUBSTANTIVU Ema neeb komunga
ka simu Santa Komuaun.
komunidade
SUBSTANTI VU 1. Ema hotu-hotu
neeb moris ka hela iha rea
partikulr ida. SIN. klaken
2. Grupu partikulr ida iha
sosiedade ida nia laran.
EZ. Komunidade xineza iha Timr
koalia tetun no ms lia-hak.
komunitriu ~ komunitria f.
ADJETIVU
komunika
V E R B U Hatoo ka haruka
mensajen, informasaun ka ita-
nia hanoin ba ema seluk.
komunikasaun SUBSTANTIVU
komunikativu ~ komunikativa
f.
ADJETIVU Neeb komunika lailais
ka lah susar.
komunista
ADJETIVU/SUBSTANTIVU Ema neeb
tuir ka fiar ba komunizmu.
SIN. marksista
komunizmu
SUBSTANTI VU Fiar poltiku ida
neeb dehan katak serbisu-
nain sira tenke kontrola
sosiedade no baibain buka atu
halakon kultura tradisionl no
ms relijiaun. SIN. marksizmu
kona
VERBU 1. Halo too ba buat ka
ema, baibain ho forsa.
2. Hetan sorte ruma.
3. Too ba objetivu; tuir ljika.
4. Haseluk ka muda ema ka
buat nia kondisaun baibain
nian. SIN. hamkona, influensia
kona-ba
PREPOZISAUN Neeb iha fafutak ka
relasaun ba..., relativu ba... SIN.
namkait ho
E Z . Livru ida-nee kona-ba
agrikultura.
kona-fatin
SUBSTANTIVU Fatin loloos neeb ita
hakarak kona bainhira sinar ka
halo pontaria molok tiru. SIN.
alvu
konak
ADJETIVU 1. Neeb kona loos. SIN.
loloos, ezatu
2. Neeb akontese iha tempu
natoon ka konveniente. SI N.
oportunu
koake
SUBSTANTIVU Tua-manas ida neeb
malae-mutin sira halo hosi tua-
uvas.
kondadu
326
SUBSTANTI VU Territriu neeb
konde ida mak ukun.
konde
SUBSTANTI VU Dato malae-mutin
neeb ukun territriu ida ho
liurai boot nia naran.
konde
SUBSTANTI VU Ema feto nia fuuk
babula no kesi iha ulun kotuk
ho ulusuku.
VERBU Kesi fuuk halo babula.
kondena
VERBU 1. Hamonu kastigu ba ema
ida krime neeb nia halo.
2. Kritika ho makaas.
kondenasaun SUBSTANTIVU
kondenadu ~ kondenada f.
SUBSTANTI VU Maksalak ka sala-
nain neeb dadur hela.
kondisaun
SUBSTANTIVU 1. Estadu neeb ema
ka buat ruma iha b.
2. Lalitik ka ezijnsia neeb
tenke halo tuir molok buat
seluk bele akontese.
E Z . bele tuir ezame ho
kondisaun katak nunka falta liu
dala haat.
kondisionl ADJETIVU
kondolnsia
SUBSTANTI VU Sentimentu terus-
lisuk nian neeb ita hatoo ba
famlia matebian nian bainhira
ema nee foin mate. SIN.
sentidu-pzame
konds
VERBU 1. Lori hosi fatin ida ba
fatin seluk.
2. Halo lao ba oin. SIN. halao,
hesi
Konds karreta katak kaer
karreta.
kondusaun
SUBSTANTIVU 1. Hahalok konds
nian.
2. Prosesu iha neeb manas
lao liuhosi buat toos ka slidu.
kondutr ~ kondutora f.
SUBSTANTI VU 1. Ema neeb
konds.
2. Ema neeb kaer ka lori
karreta. SIN. makaer-karreta,
xofr, motorista
3. (kondutr) Buat, liuliu fiu ka
besi, neeb lori manas
korrente eltrika.
kone
SUBSTANTIVU 1. Forma ka lolon
dimensaun-toluk ho hun leuk
no tutun meik. SIN. kuhus
kniku ~ knika f. ADJETIVU
knegu
SUBSTANTIVU Amlulik ida neeb
membru ba kabidu katedrl
nian.
koneksaun
SUBSTANTIVU 1. Hahalok liga ka
tutan nian. SIN. ligasaun
2. Buat ida neeb liga ka
tutan. SIN. katutan
koese
VERBU Hatene buat ruma ka ema
ruma tanba ita uluk haree-
hetan ka rona tiha. SIN. tada
koesimentu
SUBSTANTIVU 1. Hahalok koese ka
hatene nian.
E Z . Hau halo ida-nee ho
koesimentu xefe nian.
2. Matenek neeb ita iha kona-
ba buat ida.
EZ. Atu sai polsia presiza iha
koesimentu kona-ba lei no
orden.
konfeitaria
SUBSTANTIVU Loja ida neeb faan
konfeitu ka bolu.
327
konfeiteiru ~ konfeiteira f.
SUBSTANTI VU Ema neeb halo
konfeitu ka bolu.
konfeitu
SUBSTANTIVU 1. Bolu kiik ida.
2. Rebusadu oin ida neeb
ema halo iha rai-Portugl.
konfernsia
SUBSTANTIVU 1. Sorumutu neeb
kolega sira halo hodi trata lia
ka problema ruma.
2. Sorumutu ho debate oioin
neeb ema organiza hamutuk
iha fatin ida deit. SIN. kongresu
E Z . Ita-nia prezidente b tuir
konfernsia dame nian iha
Bruxelas.
3. Diskursu forml kona-ba
tema sientfiku, artstiku,
poltiku nst. neeb ema ida
hatoo ba ema-lubun boot ida.
konfernsia-imprensa
SUBSTANTIVU Diskursu ida neeb
ema importante ida ka nia
portavs hatoo ba jornalista
sira hodi hatn ba sira-nia
pergunta sira.
konfesa
VERBU 1. Hatete sai buat neeb
ita hatene.
2. Hatete sai sala saida mak ita
halo.
EZ. Hau konfesa hau-nia sala
hotu.
3. Hatete sai ita-nia sala sira
ba amlulik iha sakramentu
penitnsia nian.
konfisaun SUBSTANTIVU
konfesionriu
SUBSTANTIVU Fatin, liuliu kuartu
kikoan, iha uma-kreda laran
neeb ema sarani sira tama b
hodi konfesa sira-nia sala ba
amlulik ida.
konfesr
SUBSTANTIVU 1. Amlulik neeb f
konfesa hodi kasu sala.
2. (ms konfesora f.) Ema
sarani neeb la subar nia fiar
maski ema seluk ka governu
bele haterus nia tanba nee.
konfetis
SUBSTANTIVU Surat-tahan pedak
kabuar kiikoan, ho kr oioin,
neeb ema sira soe b-mai iha
festa sira, liuliu iha kazamentu.
konfia
VERBU 1. F ka tau fiar iha ema
ida.
2. Sente laranm-metin. SIN.
hakfiar
EZ. Hau hafiar knaar nee ba atu
halao durante hau-nia viajen ba
rai-liur.
konfiansa
SUBSTANTIVU Hahalok fiar katak
ema ka buat ruma bele f diak
mai i ta. S I N . laran-metin,
hakfiar
EZ. Inan-aman tenke iha konfiansa
iha mestre sira katak sira bele
hanorin duni.
konfiante
ADJETIVU Neeb sente konfiansa.
SIN. laran-metin
konfiavel
SUBSTANTIVU Neeb ita bele fiar-
metin b, neeb soi ka
merese ita-nia konfiansa.
konfiabilidade SUBSTANTIVU
konfirma
VERBU 1. Halo metin. SIN. hametin.
2. Hatoo katak lia ruma loos
duni no ita bele fiar b.
3. F sakramentu krizma nian.
konfirmasaun SUBSTANTIVU
konfirmandu ~ konfirmanda f.
328
SUBSTANTIVU Ema neeb prepara
an atu simu sakramentu
konfirmasaun nian.
konfisaun
SUBSTANTIVU 1. Hahalok konfesa
nian.
2. Buat neebe ita hatete sai.
3. Seita sarani ka kreda ida-
neeb ema ida pertense b.
konfiska
VERBU Hadau ka hasai tuir lei.
konfiskasaun SUBSTANTIVU
konflitu
SUBSTANTIVU Laran-hirus neeb
mosu entre ema nain rua ka
grupu rua. SIN. soru-malu
konforme
PREPOZISAUN/KONJUNSAUN Tuir ida be
ema dehan, nuudar.
EZ . Konforme hau hatene, nia
nunka hasai kursu direitu bainhira
nia b Portugl.
konformista
SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Ema) neeb
baibain halo tuir ema seluseluk
nia hahalok no hanoin.
konformizmu SUBSTANTIVU
konfortavel
ADJETIVU Neeb f konfortu. SIN.
kmodu
konfortu
SUBSTANTIVU Buat ka liafuan neeb
bele halo ita sente laran-kmaan
uitoan bainhira ita kole ka
laran-todan hela. SIN. solok
konfrade
SUBSTANTIVU Mane neeb membru
ba orden relijioza neeb ita
pertense b. SIN. frade-maluk
konfraria
SUBSTANTIVU Klibur leigu sira-nian
hodi halao atividade relijioza
ruma.
konfunde
VERBU Halo sai biln, la hatene
loos sai oins.
konfuzaun SUBSTANTIVU
konfuzu ~ konfuza f.
ADJETIVU Neeb biln hela tanba
sente konfuzaun.
kongols ~ kongoleza f.
ADJETIVU Rai-Kongu nian.
SUBSTANTIVU Ema Kongu.
kongregasaun
SUBSTANTIVU 1. Ema sira neeb
tuir serimnia iha uma-kreda.
2. Klibur hosi amlulik ka madre
sira iha Kreda nia laran. SIN.
orden
EZ. Sira hakarak tuir kongregasaun
saleziana.
kongresu
SUBSTANTIVU Sorumutu ho debate
oioin neeb ema organiza
hamutuk iha fatin ida deit. SIN.
konfernsia
EZ. Kongresu hotu ohin kona-ba
moras-fuan nian.
Kongu (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
frika sudueste.
konjela
VERBU Tau hahn ka hemun ruma
ba konjeladr too sai isin
hanesan fatuk atu labele aat.
EZ. Hau sei tau ikan nee iha
konjeladr atubele tein tiha
semana oinmai.
konjelasaun SUBSTANTIVU
konjeladu ~ konjelada
ADJETIVU
konjestiona
SUBSTANTIVU Halo (raan, karas ka
trnzitu) sai barak liu too la
bele suli ona.
konjestaun SUBSTANTIVU
konjestionadu ~
329
konjestionada ADJETIVU
konjuga
VERBU Halao verbu portugs ka
latinu ida halo tuir regra
gramatikl sira.
konjugasaun SUBSTANTIVU
konjugl
ADJETIVU Kaben nian.
konjunsaun
SUBSTANTIVU Liafuan ida neeb
tutan orasaun rua ka orasaun
ida nia balun rua, n.e. no ,
maib, se, tanba, maski.
konjuntivu ~ konjuntiva f.
SUBSTANTIVU/ADJETIVU Modu verbu
portugs nian neeb refere ba
hahalok neeb las rel
maib ita hanoin, hein, tauk ka
haksolok b.
konjuntu
S UBS T ANT I V U 1. Buat oi oi n
hamutuk. SIN. lubun, grupu
2. Hariin ka estrutura ida. SIN.
tatomak
3. Mziku lubun ida neeb
toka iha baile, festa-kaben nst.
knkavu ~ knkava f.
ADJETIVU Neeb nia parte liur
kabuar. SIN. kluak; LIAFUAN-SORUN:
kliduk, konveksu
konkista
VERBU/SUBSTANTIVU 1. (Hahalok)
mann buat diak ida (liuliu rai)
liuhosi funu.
EZ. Malae-mutin sira uluk konkista
tiha rain barak hodi halo sai sira-
nia kolnia.
2. Mann buat ruma neeb
baibain ladn fasil atu hetan,
n.e. domin, admirasaun,
simpatia.
konkistadr ~ konkistadora f.
SUBSTANTIVU Ema neeb konkista.
konkludente
ADJETIVU Ne eb l or i ba
konkluzaun, neeb f prova
metin. SIN. konkluzivu
konklui
VERBU 1. Halo too ba fin; taka.
SIN. halo hotu, remata
EZ. Ami konklui ami-nia diskusaun
ho orasaun badak ida.
2. Too ba matenek metin
liuhosi hanoin barak.
konkluzaun SUBSTANTIVU
konkluzivu ~ konkluziva f.
ADJETIVU Ne eb l or i ba
konkluzaun, neeb f prova
metin. SIN. konkludente
konkorda
VERBU 1 . Simu hanoin ruma
neeb ema seluk hatoo mai
ita.
2. Hakotu lia hodi hatn no tuir
malu. SI N. kombina; LI AFUAN-
SORUN: sala malu
EZ. Hau konkorda ho asuntu nee.
konkordnsia SUBSTANTIVU
konkordata
SUBSTANTI VU Akordu ka lia-ida
entre estadu no kreda hodi
halao asuntu relijiozu sira iha
nasaun laran.
konkretu ~ konkreta f.
ADJETIVU Neeb bele haree no
kaer ho liman. SIN. rel
EZ. Ami hakarak imi-nia hahalok
konkretu las koalia deit.
konkursu
SUBSTANTIVU 1. Hahalok taru malu
nian. SIN. taru-malu, haktaruk,
kompetisaun
EZ. Ami sei tuir konkursu hananu
nian atu hili s mak sai kantr
diak liu
2. Hahalok hataru malu nian,
liuliu iha kontestu komersil.
SIN. hataru-malu
330
konlisensa
INTERJEISAUN Liafuan neeb ita uza
hodi hatudu respeita bainhira
atu halo buat ruma, nuudar
ezemplu hakat liu ema ka atu
teri ema nia koalia. Ba liafuan
nee ema seluk baibain hatn:
halo favr!
konsagra
VERBU 1. Hadook buat ka ema ida
hosi uzu ka moris baibain nian
hodi hasae nia ba Maromak.
SIN. halulik
2. F ba knaar ka funsaun
partikulr ida. SI N. dedika,
haklulik
konsagradu ~ konsagrada f.
E Z . Ita simu stia konsagrada
bainhira ita b komunga.
konsagrasaun
VERBU 1. Hahalok konsagra nian.
2. Momentu iha misa laran
bainhira amlulik reza orasaun
ida-neeb halo paun nakfilak
ba Ita Nai Jezs Kristu Nia
futarIsin, no tua-uvas nakfilak
ba Ninia futar Raan.
konsebe
VERBU Hanoin took. SIN. imajina
konsege
VERBU Bele too ka hetan duni
buat neeb ita hakarak. SIN.
biban.
E Z . Paul konsege remata nia
estudu maski nia ema mukit.
Konseisaun (Imakulada ~)
S UBS T A NT I V U Hanorin Kreda
Katlika nian kona-ba Ita Nai-
Feto Maria Santsima nia
klamar hetan tiha forma iha nia
inan Santa Ana nia isin laran
laiha sala orijinl. SIN. Nanaran
Noda-Laek
konseitu
SUBSTANTI VU Ideia ka hanoin
abstratu ka jerl ida.
EZ. Konseitu kona-ba eskola laselu
bel e r ezol ve pr obl ema
analfabetizmu nian.
konsekunsia
SUBSTANTIVU Fuan, rezultadu ka
efeitu hosi hahalok ka asaun
ida.
E Z . Nia baruk-teen, nuudar
konsekunsia nia la pasa ezame.
konsekutivu ~ konsekutiva f.
ADJETIVU Neeb tuir malu.
konselleiru ~ konselleira f.
SUBSTANTIVU 1. Ema neeb f
konsellu.
2. Ema neeb nia serbisu
baibain nian mak ajuda halo
hatene ka komprende ema
seluk saida mak atu halo.
EZ. Ukun-nain sira presiza
konselleiru diak atu sira bele
ukun loloos.
konsellu
SUBSTANTIVU Hanoin matenek no
serve neeb ita ba ema seluk
atu tulun nia halo desizaun
diak ka rezolve problema
ruma. SIN. haknoik
EZ. Nia f konsellu ba nia belu atu
hakaas an nafatin maski tenke
terus no susar.
konsellu
S U B S T A N T I V U Di s t r i t u
administrativu iha sistema-
governu rai-Portugl nian no
nia eis-kolnia balu nian.
k o n s e l l u d e g e r r a ms
konsellu-funu
SUBSTANTIVU Tribunl militr atu
tesi lia kona-ba hahalok ida
neeb konsidera harau ka lao
hasoru lei militr ka viola ema
seluk nia direitu.
konsensu
331
SUBSTANTI VU Akordu ka lia-ida
entre ema barak.
konsentra
VERBU 1. Halibur-haloot iha fatin
ida ka deit. SIN. hahusar
2. F hanoin makaas ba buat
ruma.
EZ. Nia konsentra loos ba mestre
nia esplikasaun atu la lakon buat
ida.
konsentrasaun SUBSTANTIVU; SIN.
hahusar
konsentradu ADJETIVU
konsertu
SUBSTANTIVU 1. Espetkulu muzikl
neeb hatoo ba pbliku.
EZ. Konsertu mzika populr hosi
Austrlia sei halao iha loron-
sbadu kalan.
2. Kompozisaun muzikl ba
i nstrumentu i da ne eb
orkestra hamaluk.
EZ. Kompozitr rusu Pedru
Txaikovski nia konsertu dahuluk
ba pianu kaps tebetebes.
konserva
VERBU 1. Rai atubele tahan ba
tempu naruk. SIN. mantein
EZ. Konserva ikan ho masin barak
atu la aat lailais.
2. Tau matan, liuliu ba buat
istriku sira atu la sai aat ka
lakon tiha.
konservasaun SUBSTANTIVU
konservadr ~ konservadora
f.
ADJETIVU Ne eb konserva.
SUBSTANTIVU 1. Ema neeb ladn
simu ideia foun no mudansa
sosil; ema neeb lakohi
haseluk ka muda buat sira.
2. Ema neeb tau matan
muzeu, biblioteka ka galeria-
arte.
konservadorizmu SUBSTANTIVU
konsesaun
SUBSTANTIVU 1. Kondisaun bainhira
feto ka balada-inan ida hetan
oan iha oan-fatin. SIN. kakous,
nanaran
2. Hanoin took kona-ba buat
partikulr ida.
konsesaun
SUBSTANTIVU 1. Buat ida neeb ita
permite ka simu, maski ladn
hakarak.
2. Lisensa neeb governu ka
kompaia f ba indivduu ka
grupu atu habele sira halao
atividade komersil ruma.
k o n s e s i o n r i u ~
konsesionria f.
S U B S T A NT I V U Ema ka klibur
komersi l ne eb si mu
konsesaun hosi governu.
konsidera
V E RBU 1. Haree ka trata ho
atensaun tebetebes.
2. Hanoin didiak iha buat ka
liu ruma, reflete molok foti
desizaun ruma. SIN. tetu
3. Haree tuir ita-nia opiniaun
rasik.
EZ. Ema barak konsidera Xina-oan
sira nuudar nasaun badinas loos.
4. Respeita ka foti matan ba
ema ida.
konsiderasaun SUBSTANTIVU
konsideravel
ADJETIVU Neeb boot natoon no
ms importante. SIN. kaboot,
lakiik
konsoante
SUBSTANTIVU Son ka lian neeb atu
ita lakar ka hatete sai presiza
taka ibun; letra sira hotu
neeb las vogl.
EZ. Liafuan batar hah ho
konsoante b.
konsonntiku ~ konsonntika
332
f. ADJETIVU
konspiradr ~ konspiradora f.
SUBSTANTIVU Ema neeb futu-lia
ho ema seluk hasoru kbiit
pbliku, estadu ka ema seluk
ida.
konspirasaun
SUBSTANTIVU Planu neeb ema rua
ka liu halo ho subar hasoru
kbiit pbliku, estadu, rejime,
governante sira. SIN. futu-lia
konspira VERBU; SIN. futu lia
konstante
ADJETIVU 1. Neeb nafatin nian,
neeb la para. SI N. lapara,
nafatik
2. (Ema) neeb ita bele fiar b
tanba sriu no la muda
derrepente nia hanoin ka
komportamentu.
konstnsia SUBSTANTIVU
Konstantinopla
S UB S T A NT I V U Si dade- kapi tl
Impriu Bizantinu ka Romanu
Lorosaek nian, ohin loron
Istanbl. SIN. Biznsiu
konstelasaun
SUBSTANTIVU Fitun lubun ida ka liu
neeb astrnomu sira tada.
SIN. fitun-libur
konstitui
VERBU 1. (tranzitivu) Forma hodi
halibur elementu oioin.
2. (intranzitivu) Sai hanesan.
EZ. Anal f abeti zmu konsti tui
problema boot iha rain kiak sira.
konstituisaun
SUBSTANTI VU 1. Hahal ok ka
rezultadu konstitui nian.
2. Ema ka balada nia hariin ka
estadu fziku.
2. Nasaun i da ni a l ei
fundamentl sira, neeb
governu halo tuir hodi ukun
rain. SIN. lei-inan
EZ. Sidadaun hotu-hotu iha
obrigasaun hatene konstituisaun.
konstitusionl ADJETIVU
konstrui
VERBU 1. Harii (uma ka estrutura
seluk).
2. Haheker ka kompoin.
konstrusaun
SUBSTANTIVU 1. Maneira konstrui
uma, ponte ka projetu ida.
2. Uma, ponte ka projetu ida
neeb ema harii. SIN. hariin
konstrutr ~ konstrutora f.
SUBSTANTIVU Ema neeb konstrui
ka halao serbisu konstrusaun
nian.
konsuada
SUBSTANTIVU Jantr neeb famlia
sira han hamutuk iha kalan
molok Natl.
konsul ~ konsuleza f.
S U B S T A N T I V U Ema ne eb
reprezenta nasaun ida nia
interese sira iha rain seluk, iha
si dade ne eb l a i ha
embaixada; embaixadr nia
saseluk.
EZ. Timor-Leste iha embaixadr
iha Jakarta ho nia konsul sira iha
Kupan no Bali.
konsulr ADJETIVU
konsuladu
ADJETIVU Fatin neeb konsul
halao serbisu b.
konsulta
VERBU/SUBSTANTIVU 1. (Hahalok)
husu oioin ba matenek-nain
ida kona-ba asuntu neeb ita
ladn hatene.
2. (Hahalok) buka informasaun
atu hatene buat ruma. ~
333
3. (Hahalok) aprezenta an ba
mdiku ka enfermeiru hodi
buka-hatene kona-ba moras
loloos mak kona ita.
konsultadr ~ konsultadora
SUBSTANTIVU Ema matenek-nain
neeb f konsellu ka opiniaun
ba ema seluk kona-ba asuntu
ruma.
konsultadoria
SUBSTANTIVU Ema konsultadr nia
knaar.
konsulta-fatin ms konsultriu
SUBSTANTI VU Fatin neeb ema
moras b hodi konsulta
mdiku.
konsume
VERBU Uza, han ka hemu hotu
kedas buat neeb iha. SIN.
hanahas
konsumu ADJETIVU; SIN. hanahas
konsumidr ~ konsumidora f.
SUBSTANTIVU Ema neeb konsume.
SIN. manahas
EZ. Konsumidr eletrisidade nian
tenke hatene poupa atu la selu
makaas.
konsumizmu
SUBSTANTIVU Hola hodi uzu produtu
komersil sira ho modun
ezajeradu, katak too sosa
sasn neeb ita afinl la
presiza.
konsumista ADJETIVU/SUBSTANTIVU
konsumu
SUBSTANTI VU Hahalok konsume
nian. SIN. hanahas
konta
V E R B U 1. Hat et e t ui r
akontesimentu ruma neeb
mosu tiha ona. SIN. haktuir
2. Sukat hira loos mak iha,
baibain hodi dehan sai nmeru
sira. SIN. sura
3. (konta ho) Hein atu ema ida
tulun ita.
EZ. Hau sei konta ho -nia tulun
atubele rezolve problema nee.
SUBSTANTIVU 1. Baberak ka klkulu
matemtiku ida.
2. Surat neeb f-hatene osan
hira mak ita soi ka atu selu ba
buat ida neeb ita foin hola ka
sosa.
3. Atensaun neeb ita f ba
buat ka ema ruma. SIN. laliduk,
sentidu
kontabilidade
SUBSTANTIVU Kontabilista nia
knaar.
kontabilista
SUBSTANTIVU Ema neeb prepara
ka haree fali konta finanseira
sira.
kontadr ~ kontadora f.
SUBSTANTIVU 1. Ema neeb konta
istria.
2. (kontadr) Aparellu ida
neeb sukat hahirak tempu,
volume ka korrente nian.
EZ. Ami-nia kontadr gs nian la
funsiona, tan nee mak iha sala
iha konta neeb ami foin simu
hosi governu.
kontajiozu ~ kontajioza f.
ADJETIVU Neeb bele hadaet
moras lailais ba ema seluk.
SIN. madaet
kontjiu
SUBSTANTIVU Moras neeb daet
b-mai. SIN. horas
kontakilmetru
SUBSTANTIVU Aparellu neeb rejista
vel osi dade no nmeru
kilmetru bainhira karreta
halai.
kontakta
VERBU Tama ba komunikasaun ho
ema, tatoli lia ba ema.
334
kontaktu
SUBSTANTI VU Komunikasaun ka
ligasaun entre ema ka buat
rua.
kontamina
VERBU Hadaet moras tan buat
foer, materil kmiku be
perigozu ka radiasaun mak
kona.
kontaminasaun SUBSTANTIVU
kontas
SUBSTANTIVU (Ida hosi) vidru ka
fatuk musan sira neeb
hamutuk halo morteen ka
tersu.
kontein
VERBU Soi buat ruma iha laran.
SIN. hakohak
EZ. Kaixa boot nee kontein livru
barak.
kontempla
VERBU F hanoin ba buat ida ho
tempu naruk. SIN. medita
kontemplasaun SUBSTANTIVU
k o n t e m p l a t i v u ~
kontemplativu f.
ADJETIVU Neeb kontempla.
k o n t e m p o r n e u ~
kontempornea f.
ADJETIVU 1. Neeb mosu iha
tempu hanesan.
2. Neeb mosu iha ita-nia
tempu.
kontente
ADJETIVU Neeb sente laran-
haksolok ka satisfasaun. SIN.
ksolok
kontentr
SUBSTANTI VU Fatin hosi besi
hanesan kaixa boot neeb bele
tau sasn iha laran atubele
haruka liuhosi rai, tasi ka ho
komboiu.
konterrneu ~ konterrnea f.
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb
moris ka horik hamutuk ho ita
i ha i t a- ni a r ai n. SIN.
kompatriota
kontesta
VERBU Sakar ka opoin lia ruma.
kontestasaun SUBSTANTIVU; SIN.
sasakar
kontestu
SUBSTANTI VU Buat hotu neeb
haleu buat, faktu ka mamosuk
ida. SIN. laleuk
kontedu
SUBSTANTIVU Buat neeb iha laran.
SIN. isin
kontinnsia
SUBSTANTIVU 1. Hadera an hosi
relasaun seksul. SIN. kastidade
2. Kumprimentu militr hodi
hasae liman loos too kabaas
no halolo liman-fuan nia rohan
ba reen-toos.
E Z . Bainhira komandante liu,
soldadu sira halo kontinnsia.
kontinente
SUBSTANTIVU Rai ida neeb luan
tebetebes no baibain hakohak
nasaun barak, hanesan frika
ka zia.
kontinentl ADJETIVU
ADJETIVU Neeb hadera an hosi
relasaun seksul. SIN. kastu
kontinua
VERBU B oin, la para, b nafatin.
SIN. tuir
kontinuasaun SUBSTANTIVU
kontnuu ~ kontnua f.
ADJETIVU Neeb kontinua. SIN.
nafatik, mahetok
kontra-ataka
VERBU Ataka fali.
kontra-atake SUBSTANTIVU
335
kontrabaixu
SUBSTANTIVU Instrumentu tali boot
liu violonselu, neeb ema
hamriik hodi toka.
kontrabandista
SUBSTANTI VU Ema neeb halo
kontrabandu.
kontrabandu
SUBSTANTI VU Hahalok hakat liu
fronteira hodi hatama ba
nasaun seluk sasn neeb ita
la soi dokumentu ida no la selu
taxa b, liuliu sasn bandu ka
naok.
kontrads
VERBU Koalia la hanesan ho buat
neeb hatete uluk ona, halo
hahesuk sorun.
EZ. Ema nee sempre kontrads
an: ohin koalia hanesan nee,
aban fali seluk.
kontradisaun SUBSTANTIVU
kontraditriu ~ kontraditria f.
ADJETIVU
kontrriu ~ kontrria f.
ADJETIVU Neeb hasoru. SIN. sorun
kontrasta
VERBU 1. Tanesan ka kompara
buat rua neeb la hanesan.
E Z . Mestre kontrasta ninia
estudante nia hakerek ho klase
ida seluk.
2. Tau rabat malu buat rua
neeb la hanesan ka sala
malu.
kontraste SUBSTANTIVU
kontratu
SUBSTANTIVU 1. Akordu legl entre
ema nain-rua ka grupu rua
kona-ba lia ruma, n.e. kaben,
harii uma, faan sasn.
2. Atividade sosa no faan
filafali hodi hetan lukru. SIN.
komrsiu
kontrata VERBU
kontratu-nain
SUBSTANTI VU Ema neeb halo
kontratu ka halao atividade
komersil ruma; sosa no faan
filafali hodi hetan lukru.
kontravein
VERBU Neeb lao hasoru ka
harau.
kontravensaun SUBSTANTIVU;
SIN. haraun
kontribui
VERBU F tulun ka buat ruma ba
knaar ka atividade ida neeb
ema seluk mak hah.
kontribuisaun ms kontributu
SUBSTANTIVU
EZ. Timoroan hotu-hotu f sira-nia
kontribuisaun iha funu ba ukun-
rasik an.
kontribuinte
SUBSTANTIVU 1. Ema neeb selu
kontribuisaun ho osan.
2. Ema neeb tinan-tinan selu
impostu ba governu.
kontrola
VERBU 1. Halo ema seluk nia
hahalok, atividade ka serbisu
lao tuir ita-nia hakarak.
2. Uza kbiit ka podr legl atu
hakladik ka limita atividade
ruma.
3. Haree filafali atubele hatene
se buat ruma vale ka lae, selae
se loos ka lae.
kontrole SUBSTANTIVU
kontrovrsia
S U B S T A N T I V U Opi ni aun no
sentimentu makaas no sala
malu neeb mosu derrepente
tan hahalok ruma.
E Z . Jornalista nee nia artigu
neeb ataka governu hamosu
kontrovrsia boot iha nasaun
tomak.
kontroversu ~ kontraversa f.
336
ADJETIVU Neeb bele hamosu
kontrovrsia.
kontu
SUBSTANTIVU Istria badak konta
hosi ibun ba ibun ka hakerek,
liuliu ida ba labarik sira. SIN. ai-
knanoik
konu
ADJETIVU Forma tuan hosi liafuan
nakonu.
konvalexensa
SUBSTANTI VU Tempu iha neeb
ema moras hah hetan isin-
diak filafali, maib tan nia isin
sei fraku hela, tenke kontinua
deskansa.
konvalexente
SUBSTANTIVU Ema neeb liu hosi
konvalexensa.
konveksu ~ konveksa f.
ADJETIVU Neeb nia parte liur
kabuar. SI N. kliduk; LI AFUAN-
SORUN: kluak, knkavu
konveniente
ADJETIVU Neeb kona loos, presta
ka hatn ba ita-nia nesesidade
daudaun nian.
konveninsia SUBSTANTIVU
konvein VERBU
konvensaun
SUBSTANTIVU 1. Akordu ka lia-ida
entre grupu oioin.
konvensionl ADJETIVU
2. Sorumutu ho debate oioin
neeb ema organiza hamutuk
iha fatin ida deit. SIN.
konfernsia
konvense
VERBU Uza razaun metin ka
argumentu ljiku hodi halo
ema seluk tuir ita-nia hanoin.
SIN. hafiar
konventu
SUBSTANTIVU Madre ka frade sira-
nia horik-fatin.
konversa
VERBU/SUBSTANTIVU ( Ha h a l o k )
koalia ho ema seluk kona-ba
buat ruma. SIN. kompara lia
konversaun
SUBSTANTIVU 1. Hahalok konverte
nian.
2. Hahalok sai hosi relijiaun ida
hodi tama ba relijiaun seluk.
3. Muda hosi estadu sala nian
ba grasa, ba dalan loos.
konverte
VERBU 1. Halo buat ida sai fali
buat seluk ka serve ba objetivu
seluk. SIN. hafila
2. Sai hosi fiar ka relijiaun ida
tama fali ba relijiaun seluk.
EZ. Nia konverte ba katolisizmu
tanba nia hakarak tuir Kristu Nia
hanorin.
konvertidu ~ konvertida f.
SUBSTANTIVU Ema neeb fila an ba
tama relijiaun ida tuir nia fiar
loos.
konvida
VERBU Husu ema ruma b fatin
ida atu tuir festa ka serimnia
ruma. SIN. tene
konvidadu ~ konvidada f.
SUBST ANT I V U Ema neeb ita
konvida. SIN. bainaka
konviksaun
SUBSTANTIVU Buat ida neeb ita
fiar ho laran-metin, neeb ita
la laran-rua kona-b. SIN. hafiar
konvinsente
ADJETIVU Neeb iha kbiit atu
konvense ita, atu halo ita muda
ita-nia hanoin.
E Z . Investigadr neeb nia
r ezul t adu peski za ni an
konvinsente tebetebes.
337
konvulsaun
SUBSTANTIVU Doko an ho makaas
tan moras ruma. n.e. bibi-
maten.
konxinsia
SUBSTANTI VU 1. Estadu hadeer
nian, la dukur, nunee bele
hatene saida mak akontese.
SIN. sentidu
2. Fakuldade ka kbiit neon nian
neeb halo ita hatene hahalok
neeb mak diak no neeb
mak aat; sentidu morl nia
hun.
3. Sentidu responsabilidade
nian, neeb dada ita ba halo
ita-nia devr.
konxiensializa
V E RBU 1. Tulun ema forma
konxi nsi a kona-ba buat
imortante ruma hodi f
prinspiu morl no informasaun
oioin.
E Z . Aman- i nan t enke
konxiensializa joven sira kona-ba
hadook an hosi droga.
konxiensuializasaun
SUBSTANTIVU
konxiensiozu ~ konxiensioza f.
ADJETIVU Neeb kuidadu tebes
bainhira halao knaar ida.
konxiente
ADJETIVU 1. Neeb hadeer, la
dukur ona, nunee bele hatene
saida mak akontese.
SIN. sentidu
2. Neeb hatene ona kona-ba
buat partikulr ida, la haliis ba
haluha.
3. Neeb haliis ba halo nia
devr. SIN. responsavel
koopera
VERBU F liman hodi tulun lisuk
iha programa ka atividade
ruma, liuliu ida neeb grupu
ida mak halao. SIN. haklisuk
EZ. Toos-nain sira koopera iha
knaar boot harii eskola foun.
kooperasaun SUBSTANTIVU
kooperativu ~ kooperativa f.
ADJETIVU Neeb koopera ka
haklisuk; neeb tulun malu, f
liman ba malu. SIN. maklisuk
EZ. Serbisu kooperativu bele tulun
ita remata lalais knaar sira-nee
hotu.
SUBSTANTIVU (kooperativa) Kontratu-
nain lubun ida neeb tau
hamutuk sira-nia osan-inan no
rikusoin hodi haburas sira ida-
idak nia empreza.
koos
SUBSTANTIVU Tahan neeb taka ai-
funan molok nakloke.
kopas
SUBSTANTIVU Ida hosi smbolu haat
jogu-karta nian, ho forma
hanesan ema nia fuan.
Kopeaga
SUBSTANTIVU Sidade-kapitl rai-
Dinamarka nian.
kopia
VERBU 1. Hakerek ka dezea fali
tuir banati ida. SIN. reprods
2. Halo barak liuhosi surat ka
imajen hodi uza mkina
fotokopiadora.
EZ. Halo favr kopia konvite nee
tahan sanulu.
2. Tuir loloos ema seluk nia
hahalok ka knaar baibain hosi
motivu nehativu (n.e. baruk-
teen). SIN. hasara
kpia
SUBSTANTIVU Buat neeb ita kopia,
baibain surat, pjina ka imajen.
N O T A : Keta konf unde
substantivu kpia ho verbu
kopia.
kopiadr ~ kopiadora f.
SUBSTANTIVU 1. Ema neeb kopia.
338
2. (kopiadora) Mkina neeb
halo kpia.
kopirraite
S UB S T A NT I V U Direitu neeb
mahalok ka autr ida tau ba
buat neeb nia hakerek,
haheker, pinta, nst. ho smbolu
. Lei kopirraite bandu ema
seluk atu kopia ka imprime
obra ida lah lisensa hosi
autr.
kopta
SUBSTANTIVU 1. Ema kahorik ka rai-
nain rai-Ejitu nian, neeb sei
tuir fiar sarani.
2. (lia-kopta) Dalen kopta sira-
nian, neeb la koalia ona
maib sei iza nuudar lian
litrjiku.
ADJETIVU Kona-ba ema kopta sira.
kopu
SUBSTANTIVU Hemu-fatin, baibain
halo hosi vidru ka plstiku,
neeb ema uza ba hemun
malirin hanesan bee, limonada,
serveja, tua nst.
LIAFUAN-SORUN: xikra
EZ. Hau hemu bee kopu ida, tua
kopu ida.
kopukopu
SUBSTANTIVU Kutun kiik ho liras
kr-oioin hodi semo liuliu hosi
ai-funan ida ba ai-funan seluk
hodi susu ai-funan been be
midar. SIN. kukulai, borboleta
kr
SUBSTANTIVU Buat ida nia kamosuk
ka aparnsia neeb naroman
mak halo ita haree iha nia isin,
n.e. mutin, mean, azl, modok,
kinur. Bainhira naroman la iha,
ita la bele haree kr ida.
EZ. Hau gosta kr-mean tanba
hatudu aten-barani.
kora
SUBSTANTIVU Paktu ka lia neeb
ema nain-rua tau bainhira sira
hemu raan. SIN. moruk, hemu-
raan
kora
VERBU Utiliza kakorak hodi tesi ai.
korl
1
ADJETIVU Koru nian; kona-ba
hananu iha koru.
korl
SUBSTANTIVU Kutun-tasi nia knuan
ho kr oioin neeb natoos hodi
sai hanesan ruin. SIN. ahu-ruin
korante
SUBSTANTIVU Ajente kmiku ka
substnsia neeb f kr, liuliu
ba hahn.
korderoza: haree kr-roza
kore
VERBU 1. Husik tiha buat neeb
kesi metin ho tali.
EZ. Kore bibi hodi husik tiha b
toos laran.
2. Haketak buat neeb
hamutuk hela, metin hela, kesi
hela.
Koreia (rai-)
SUBSTANTI VU Rain ida iha zia
nordeste, neeb ohin loron
nakfahe ba estadu rua, Koreia
Norte no Koreia Sl.
koreanu ~ koreana f.
ADJETIVU Rai-Koreia nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Koreia.
2. (lia-koreanu) Dalen rai-Koreia
nian.
kore-metan
SUBSTANTIVU Hahalok hasai metan
ka lutu neeb tau ona ba tinan
ida depoizde ema ida mate,
liuliu membru famlia nian ida.
EZ. Matebian nia kore-metan ita
dada ba tinan oin.
339
koreografia
SUBSTANTIVU Arte kona-ba planeia
no hanorin dansa.
koreogrfiku ~ koreogrfika f.
ADJETIVU
koregrafu ~ koregrafa f.
S U B S T A N T I V U Ema matenek
koreografia.
koretu
SUBSTANTIVU Estradu ka fatin aas
ba konjuntu, banda ka orkestra
toka mzika iha leten.
korista
SUBSTANTIVU Ema neeb hananu
iha koru, membru koru nian.
kr-kaf ms kr-kastau
S U B S T A NT I V U Kr akar-been
nakukun, kr hanesan kaf.
korkora
SUBSTANTIVU R-laan tradisionl.
korkunda
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ema) neeb
nia kotuk kleuk. SI N. bonko,
fusuk
kr-laranja
SUBSTANTIVU/ADJETIVU ( Ho) kr
neeb entre kinur no mean,
hanesan sabraka nia kulit. SIN.
kr-sabraka
kormentadu ~ kormentada f.
ADJETIVU Neeb isin-matek. SIN.
paralizadu
korne-ingls
SUBSTANTIVU Instrumentu muzikl
anin nian hanesan trombeta
maib ho forma kabuar.
kornl ms kornel
SUBSTANTIVU Ttulu tuan ba liurai
ka dato Timr.
koroa
SUBSTANTI VU Buat hafutar nian
neeb ema tau iha ulun, liuliu
liurai-mane ka liurai-feto.
SIN. leu-ulun
EZ. Ilas furak nee hatudu Ita Nai
Feto Maria ho koroa osan-mean
iha nia futar ulun.
koronl
SUBSTANTIVU Ofisil militr nian ho
diviza neeb Diviza militr iha
tenente-koronl nia leten no iha
brigadeiru nia kraik.
EZ. Komandante Lere Anan Timr
simu diviza nuudar koronl iha F-
FDTL.
korporl ms korpreu
ADJETIVU Isin nian, kona-ba isin.
SIN. isik
EZ. Kastigu korporl kadavs serve
atu halo labarik nakar sira halo
tuir mestre maib ms lalika
ezajera hodi uza naran deit.
SUBSTANTI VU Hena mutin ida
neeb amlulik tau iha altr
hodi hatuur klise no stia
sagrada iha leten.
korpu
SUBSTANTIVU Ema-lubun ka grupu
kiik ida neeb serbisu
hamutuk hodi halao knaar
espesil ida.
Korpudedeus
SUBSTANTI VU Festa Santsimu
Sakramentu nian, selebra ho
misa no prosisaun iha loron-
ki nt a depoi zde oi t ava
Pentekostes nian.
korredr
SUBSTANTIVU 1. Leet naruk no kloot
neeb tutan kuartu sira ba
malu iha uma ida nia laran.
2. Leet naruk no kloot neeb
fahe tuur-fatin sira iha uma-
kreda, aula-eskola, teatru,
autokarru ka aviaun nia laran.
3. Kuda-halai.
korreia
340
SUBSTANTIVU Tiras borraxa, hena ka
plstiku neeb uza iha mkina
oioin.
korreia-ventuia
SUBSTANTIVU Talin iha karreta laran
neeb nakdulas lailais hodi
halirin radiadr bainhira motr
lao.
korreiu
SUBSTANTIVU 1. Servisu nasionl
kona-ba simu, hafahe no lori ba
hela-fatin ka serbisu-fatin surat
no falun sira neeb ema sira
haruka ba malu iha rai-laran no
ms ba ka hosi tasi-balun.
2. Surat no falun sira neeb
uma-korreiu hatoo mai ita.
EZ. Korreiu seidauk too mai.
korreius
SUBSTANTIVU Korreiu sanak ida,
uma korreiu nian. SIN. uma-
korreiu
EZ. Hau b korreius atu haruka
karta nee ba hau-nia alin-feto
iha Kanad.
korrente
SUBSTANTIVU 1. Besi-talin halo hosi
arame roharohan neeb leu
halo kait malu. SIN. henu
2. Naran buat ida neeb suli-
nadodon, n.e. forsa enerjia
eltrika nian ka forsa bee nian
neeb bele hamout ema, liuliu
iha tasi. SIN. sasulik
korresaun
SUBSTANTIVU 1. Hahalok halo loos
buat ka hahalok ida neeb
sala. SIN. haloos
2. Hahalok troka sala ida ho
liafuan ka buat neeb loos. SIN.
hasoin
korresponde
V E R B U Iha relasaun ho, sai
hanesan ho, han malu ho.
E Z . Uma nee ni a f ol i n
korresponde ho osan nee ka lae?
korrespondnsia
S U B S T A N T I V U 1. Hahal ok
korresponde nian. SIN. malu-
malu
2. Hahalok haruka surat ba
malu ka surat neeb hakerek
atu haruka.
EZ. Hau halo korrespondnsia ho
feto-oan ida iha Austrlia.
3. Buat neeb korresponde ka
han malu ho buat seluk, soi
fafutuk besik ho buat seluk.
E Z . Iha korrespondnsia entre
matenek no modun-diak.
korrespondente
ADJETIVU Neeb korresponde,
neeb han malu ho buat seluk.
SUBSTANTIVU Ema neeb hatoo
reportajen ruma iha revista,
televizaun ka rdiu.
korretu ~ korreta f.
ADJETIVU Neeb loos, la iha sala
ida. SIN. soik, lasala
korrije
V E RBU 1. Halo loos buat ka
hahalok ida neeb sala. SIN.
haloos
2. Troka sala ida ho liafuan ka
buat neeb loos. SIN. hasoi
korrimaun
SUBSTANTIVU Besi-riin latar ida iha
eskada nia nian neeb ema
kaer hosi sae ka tun atu labele
monu. SIN. ai-kakokur
korrompe
VERBU Halo sai korruptu. SI N.
hakroek
kr-roxu
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Ho) kr entre
violeta no mean.
korruptivel
341
ADJETIVU Neeb bele sai korruptu.
SIN. hakroek-belek
korruptu ~ korrupta f.
ADJETIVU (Ema ka hahalok) neeb
lah onestidade no uza sala
podr neeb iha atu hetan
osan ka kadiak ruma. SI N.
laran-kroek
E Z . Ulun-boot neeb korruptu
bele sai riku derrepente deit.
korrupsaun SUBSTANTIVU
kr-roza ms korderoza
SUBSTANTI VU/ADJETI VU (Ho) kr
neeb mean kamutis hanesan
ai-funan roza.
kr-saburaka ms kr-sabraka
SUBSTANTIVU/ADJETIVU ( Ho) kr
neeb entre kinur no mean,
hanesan sabraka nia kulit. SIN.
kr-laranja
Krsega (rai-)
SUBSTANTIVU Rai-kotun boot ida iha
Tasi Mediterrneu, rabat rai-
Itlia maib halo parte
Repblika Fransa.
korsu ~ korsa f.
ADJETIVU Rai-Krsega nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Krsega.
2. (lia-korsu) Dialetu italianu
rai-Krsega nian.
korte
SUBSTANTIVU 1. Liurai nia horik-
fatin. SIN. palsiu
2. Dato sira neeb liurai nia
maktuir sira no baibain hela
iha liurai nia horik-fatin. SIN.
lutu-hun
korts ~ korteza f.
ADJETIVU Neeb hatudu hahalok
hanesan ema edukadu, modun-
diak, respeitozu, hahalok diak
iha ema hotu nia oin. SIN. sara-
lia, delikadu
kortezia SUBSTANTIVU
kortina
SUBSTANTIVU Hena tara iha janela
ka odamatan hodi satan netik
loron no ema labele haree
tama ba laran.
kr-turkeza
SUBSTANTIVU/ADJETIVU (Ho) kr azul
naroman hanesan fatuk-
turkeza.
koru
S UBS T A NT I V U Ema-lubun ida
hananu hamutuk ho son ida
deit ka barak.
kosar
VERBU Been meer neeb sai hosi
ita-nia kulit bainhira rai manas
no bainhira ita hakaas an ka
sente laran-nakali.
kose
VERBU Tau objetu ida iha buat
seluk nia kabelak, hafoin dudu
ka duka b-mai hodi hanehan.
kosok
ADJETIVU Neeb seidauk tuan,
seidauk iha forsa, sei nurak
hela, liuliu ema.
kosok-oan
SUBSTANTIVU Labarik nurak neeb
kiikoan tanba seidauk halo
tinan tolu. SIN. beb
kosta
SUBSTANTIVU Tasi-ibun no rai rabat
nia. SIN. raat
Kosta Marfn (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
frika loromonu.
kostamarfinense
ADJETIVU Rai-Kosta Marfn nian.
SUBSTANTIVU Ema Kosta Marfn.
Kostarrika (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida iha
Amrika Klarak.
kostarrikeu ~ kostarrikea f.
342
ADJETIVU Rai-Kostarrika nian.
SUBSTANTIVU Ema Kostarrika.
kosteleta
SUBSTANTIVU Katesik hosi karau,
fahi ka bibi nia knosen-ruin ho
naan hamutuk nuudar hahn.
E Z . Kosteleta naan-fahi midar
tebetebes bainhira tunu tiha.
kostumadu ~ kostumada f.
ADJETIVU Neeb toman ona.
kostume
SUBSTANTIVU Buat ida neeb ema
ka grupu halo beibeik. SIN. lisan
kostura
SUBSTANTIVU 1. Hahalok no ofsiu
suku hatais hodi uza kabas no
daun.
2. Lia neeb ita halo ho
kabas ka algodaun hodi suku
hamutuk hena-rohan rua. SIN.
nainoor
kota
SUBSTANTIVU 1. Baki aas haleu vila
ida hodi satan raratan ka atake
hosi funu-balun. SIN. fortaleza
2. Vila boot neeb be soi uma-
mutin, loja no eskritriu basuk,
karreta no ema barak mak hela
b. SIN. sidade
kotak
ADJETIVU Kota ka sidade nian. SIN.
urbanu
koto
SUBSTANTIVU Modo ida hanesan
fore ho musan naruk no bokar
liu fore baibain. SIN. ahan
kotu
VERBU Tohar-fahe tiha ba rua.
kotun ADJETIVU
kotuk
SUBSTANTIVU 1. Parte ida neeb
sorun ka kontrriu ba oin.
2. Parte isin nian iha kabaas no
knotak nia leet.
3. Tempu neeb liu tiha ona.
SIN. pasadu
EZ. Hodi haree ba kotuk ita hanoin
filafali buat neeb ita halo.
kotukb
ADJETIVU (Tempu ka eventu)
neeb liu tiha ona. SIN. pasadu
kotuk-ruin
SUBSTANTIVU Ruin boot neeb iha
ema ka balada nia kotuk. SIN.
takruik
kous
VERBU 1. Kaer labarik ho liman
hodi tau iha ita-nia hitin,
knotak ka sorin atu hamaus
atu, hakmatek ka hatoba nia.
2. (arti figuradu, eufemstiku)
Hetan oan, hetan isin rua. SIN.
nanaran
kouve
SUBSTANTIVU Modo-tahan hanesan
repollu maib ladn kabuar no
mnia kain naruk.
kozieiru ~ kozieira f.
SUBSTANTIVU Ema neeb prepara
hahn ka tein hahn. SIN.
maktein
kozmtiku ~ kozmtika f.
ADJETIVU Kona-ba hafutar ema nia
isin.
SUBSTANTI VU Substnsia sira
hanesan badaak, p, batn,
nst. neeb ema, liuliu feto sira,
uza atu hafutar sira-nia oin ka
isin.
Kozovu (rai-)
SUBSTANTIVU Rain ida iha Europa
sudeste ho popul asaun
albaneza neeb rai-Srvia mak
ukun.
kozovr
ADJETIVU Rai-Kozovu nian.
SUBSTANTIVU Ema Kozovu Marfn.
kraik
343
ADJETIVU Neeb iha okos, tun.
SUBSTANTIVU Fatin neeb tun liu
ba okos ka klean liu.
kraviu
SUBSTANTIVU Ai-funan tubun hosi
ai-asor espsie ida rai-Molukas
nian (Eugenia caryophyllata) ho
forma hanesan besi-kusan kiik
neeb ema uza hodi tempra
naan no hahn seluseluk.
Serve ms ba bali no hakalma
nehan-moras.
kreda
SUBSTANTIVU 1. Klibur boot ka
organizasaun hodi halekar fiar
sarani tuir tradisaun partikulr
ida. SIN. igreja
EZ. Iha kreda oioin, maib sira
balu deit iha komuaun ho Kreda
Katlika.
2. Uma-kreda ka fatin neeb
sarani sira b atu reza, rona
misa no halao ritu seluseluk.
kredak
ADJETIVU Kreda ni an. SIN.
eklezistiku, eklezil
kredibilidade
SUBSTANTI VU 1. Kualidade fiar-
belek.
2. Hahalok neeb loos no ema
bele tau fiar-metin b.
E Z . Ukun-nain sira neeb
korruptu hatudu katak sira la iha
kredibilidade.
krditu
SUBSTANTIVU 1. Sistema ida neeb
f leet ba ema atu hola sasn
no selu tiha tempu balu depois.
2. Hahalok neeb loos no halo
ema seluk gaba ka hanai ita.
krekas
ADJETIVU (Ema ka balada) neeb
lakon nia todan, isin la iha.
EZ. Nia sai krekas tan la han.
kremasaun
SUBSTANTIVU Hahalok sunu isin-
mate nian. S I N . hadesan,
insinerasaun
EZ. Sarani sira hakribi kremasaun
tanba kostume nee hasoru
hanorin moris-hias isin nian.
krematriu
SUBSTANTIVU Fatin ba sunu isin-
mate sira.
kreme
SUBSTANTIVU Substnsia hanesan
been mahar neeb ema bele
kose ba sira-nia kulit atu
hamate moras, satan anin-aat,
loro-manas, nst.
kria
VERBU 1. Halo buat ida moris. SIN.
hahoris, hakiak
EZ. Maromak mak kria buat hotu.
2. Halo buat ka situasaun ida
mosu. SIN. hamosu
kriadr ~ kriadora f.
SUBSTANTIVU Ida neeb kria. SIN.
makiak
kriadu ~ kriadu f.
SUBSTANTIVU Ema neeb serbisu
ba famlia ida. SIN. mane uma-
laran ~ feto uma-laran
kriasaun
SUBSTANTIVU Hahalok hakiak nian.
kriatura
SUBSTANTIVU Ema, balada ka buat
ida neeb Maromak mak halo.
SIN. buat-moris
Kribas (rai-)
SUBSTANTIVU Vila no subdistritu
Manatutu nian neeb nakfati
entre Manatutu no Laklubar.
kribu ms kribut
SUBSTANTIVU Fuuk neeb babula
an ho naturl. SIN. fuuk-kadeli
kriik
344
ADJRTIVU Neeb nia pozisaun
hanesan hamriik hela. SIN.
vertikl; LIAFUAN-SORUN: orizontl,
kalatan
krime
SUBSTANTIVU Hahalok neeb sakar
ka hasoru lei tanba halo aat
ema seluk nia direitu.
kriminl ADJETIVU
kriminalidade
SUBSTANTIVU Problema kona-ba
krime sai barak iha fatin ka
tempu ida.
kriminozu ~ kriminoza f.
SUBSTANTI VU Ema neeb halo
krime.
krioulu ~ krioula f.
ADJETIVU Kona-ba kultura ka dalen
neeb mosu mai hosi kontaktu
entre malae-mutin no ema
kahorik ka rai-nain sira iha rai-
zia, frika ka Amrika.
SUBSTANTIVU 1. Ema neeb moris
iha rain ka sosiedade ho
kultura krioula.
2. Dalen ida neeb mosu mai
bainhira povu kahorik ida iha
rai-zia, frika ka Amrika
aprende lian ida rai-Europa
nian, baibain dalen kolonil
hanesan portugs, espal,
franss ka i ngl s, hodi
simplifika nia estrutura no
halao mudansa seluseluk tan.
3. Dalen ida ho estrutura
hanesan dalen krioulu, maski
nia hun las lian ida Europa
nian.
EZ. Linguista sira klasifika tetun-
Dili nuudar dalen krioulu ida.
kristl
SUBSTANTI VU 1 . F a t u k - mu t i n
hanesan kuartzu neeb
nabi l an no haree- borus
hanesan vidru.
2. Vidru lotuk oin ida neeb
uza atu halo hemu-fatin, buat-
hafutar nst.
kristaun
ADJETIVU/SUBSTANTIVU 1. Kona-ba Ita
Nai Jezs Kristu ka Nia
hanorin.
2. (Ema) neeb tuir ka fiar ba
Jezs Kristu ka Nia hanorin.
SIN. sarani
kristianizmu
SUBSTANTIVU Sistema-fiar bazeia ba
Jezs Kristu Nia hanorin.
Kristu (Jezs ~)
SUBSTANTIVU Nai Maromak Nia
Oan neeb moris mai nuudar
ema-mane iha rai-Palestina
tinan rihun rua liub atubele f
salvasaun ka moris rohan-laek
ba ema hotu-hotu neeb simu
Nia hanorin.
kritriu
SUBSTANTIVU Sasukat hodi tetu ka
julga lia ruma.
kritika
VERBU 1. Hatoo opiniaun ka juizu
negativu kona-ba buat ka ema
ida, tan sala ka hahalok aat
ruma, selae tanba deit ita la
gosta nia. SI N. dehan aat,
hatete aat, hasei
2. Tetu ka avalia tuir banati ka
kritriu rasionl ka ljiku.
EZ. Hau-nia kolega husu ami atu
kritika artigu neeb nia foin
hakerek.
krtika
SUBSTANTIVU 1. Hahalok kritika
nian. SIN. hasein
2. Koalia ka hakerek ida
neeb kritika.
NOTA: Keta konfunde verbu
kritika ho substantivu krtiku.
Fraze tuirmai nee kontrasta
liafuan rua nee: Artigu ida
345
neeb hau foin lee kritika
makaas krtika ida neeb Sr.
Mendes hakerek kona-ba Sr.
Costa nia romanse foun nee.
krtiku ~ krtika f.
ADJETIVU 1. Neeb kritika, neeb
halo krtika.
2. (Lia ka situasaun) neeb
sriu, grave ka importante
tebetebes.
SUBSTANTIVU Ema neeb kritika ho
anlize ljika.
EZ. Ema matenek deit mak bele
sai krtiku diak kona-ba arte ka
literatura; ema beik nia krtika
dala barak la vale buat ida.
krize
SUBSTANTI VU Situasaun neeb
susar no perigozu lahalimar.
EZ. Krize mina nian iha 2005 halo
sasn nia folin sae makaas.
Krosia (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu ida
Europa sudeste.
kroata
ADJETIVU Rai-Krosia nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Krosia.
2. (lia-kroata) Dalen eslviku
rai-Krosia nian.
kroat
ADJETIVU Neeb tarak no bele
hakanek ka hamate bainhira la
utiliza ho kuidadu, porezemplu
tudik, katana, kilat, nst. SIN.
m e i k ; LIAFUAN-SORUN: munuk,
lakroat
krobuk
ADJETIVU Neeb moris halibur
malu barak hamutuk, hanesan
hudi-sasuit.
SUBSTANTIVU Buat lubun ida neeb
halibur malu barak hamutuk.
E Z . Anin-fuik halo nuu krobuk
neeb monu ba rai.
kroek
ADJETIVU 1. Neeb dodok no dois
ona.
2. Neeb nia laran dodok. SIN.
korruptu
kronmetru
SUBSTANTIVU Aparellu neeb serve
atu sukat ho loloos tempu nia
leet no baibain
uza iha desportu.
krul
ADJETIVU Neeb laran aat liu,
neeb trata ema seluk ka
balada ho hahalok makaas, la
importa kona-ba ema nia diak,
dala ruma ms bele oho ema;
laran-aat too gosta halo ema
seluk terus. SIN. laran-asu
EZ . Husik labarik sira hamlaha
hela la f hahn ba sira nee
hahalok krul tebetebes.
krueldade SUBSTANTIVU
krs
SUBSTANTIVU 1. Ai-baluk rua neeb
taka atravesa malu, ida harii
loos ka vertikl no ida seluk
harii tesik ka orizontl neeb
baibain ema tau iha rate.
2. Figura ida neeb aprezenta
Jezs Kristu.
3. (arti figuradu) Terus ka todan
neeb ita hetan iha ita-nia
moris.
krusifika
VERBU Oho ema hodi tara ka prega
tiha iha krs hanesan kastigu
tan nia sala.
krusifikasaun SUBSTANTIVU
krusifiksu
SUBSTANTI VU Figura krs nian
neeb hatudu ms Jezs
Kristu Nia isin; ema sarani tara
iha kakorok, no ms tara iha
didin iha uma-kreda, kapela ka
kuartu.
krusta
346
SUBSTANTIVU Dalas toos no mahar
neeb taka planeta Rai.
krutuk
ADJETIVU Neeb nia iha fuuk-
kadeli ka kribu barak. SIN.
mulatuk
EZ. Labarik neeb nia fuuk krutuk.
kruzadr (r-)
SUBSTANTIVU R-ahi boot neeb
lori ema barak hodi b vizita
fatin-fatin.
kruzeiru
SUBSTANTIVU 1. Krs boot neeb
hamriik iha semitriu ka fatin
pbliku ruma.
2. Viajen iha r hodi b vizita
fatin-fatin. SIN. haklaan
3. Osan tuan rai-Brazl nian,
neeb rel maka troka.
ksolok
ADJETIVU Neeb laran-kontente ka
haksolok.
SUBSTANTIVU Estadu haksolok nian.
SIN. solok
kuadradu ~ kuadrada f.
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Hariin ka
forma) neeb iha lidun haat no
sorin haat neeb nia naruk no
luan hanesan. SIN. badidin
kuadrngulu
SUBSTANTIVU Forma ida ho lidun
haat. SIN. lidun-haat
kuadru
SUBSTANTIVU 1. Retratu ida neeb
ema pinta.
2. Kuadradu ai, plstika ka besi
neeb ita hatama retratu b.
3. Hakerek-fatin kr-metan ka
mutin neeb uza js ka
markadr.
E Z . Labarik sira hakerek iha
kuadru.
4. Dezeu ida neeb hatudu
planu ka klkulu ruma. SIN.
tabela
kuadru-annsiu
SUBSTANTIVU Kuadru ba hakerek ka
taka notsia no mensajen oioin
ba pesol ka pbliku lee.
kuadru-metan
SUBSTANTI VU Kuadru-hakerek
eskola nian ho kabelak kr-
metan.
kuadru-mutin
SUBSTANTIVU Kuadru-hakerek iha
eskola ka serbisu-fatin ho
kabelak kr-mutin.
kuak
SUBSTANTIVU Kleet neeb nakloke
iha rai ka fatin balu tanba ema
kee ka iha nanis ona.
ADJETIVU Neeb iha kleet; (hena)
neeb naklees no presiza atu
suku tiha fali.
kualidade
SUBSTANTIVU 1. Ema ka buat ida
oins loos.
2. Ema ka buat nia feisaun ka
karakterstika diak.
kualifika
VERBU 1. Hatudu buat ka ema nia
kualidade.
2. F direitu atu halo buat
ruma.
3. (intranzitivu) Liu ezame
neeb presiza atu halao knaar
partikulr ida.
kualifikadu ~ kualifikada f.
ADJETIVU
kualifikasaun
SUBSTANTIVU 1. Hahalok kualifika
nian.
2. Direitu atu halo buat ruma
ka halao knaar, neeb
autoridade ruma maka f no
hatebes.
SIN. abilitasaun
kualitativu ~ kualitativa f.
ADJETIVU Kona-ba kualidade.
347
kualkr
ADJETIVU Neeb ita hili tuir buat
neeb iha. SIN. naran ... ida
EZ. Kualkr ema ida bele halo
serbisu ida-nee.
kuana
ADJETIVU Ne eb i ha sori n
kontrriu ba ita ema nia fuan;
halolon ka diresaun neeb
sorun ba karuk. SIN. loos;
LIAFUAN-SORUN: karuk
EZ. Ita Nai Jezs Kristu tuur iha
Aman Nia sorin kuana.
kuanan
SUBSTANTIVU Liman ka halolon loos.
SIN. liman-loos, direita
kuandu
ADVRBIU/KONJUNSAUN Liafuan hodi
husu kona-ba tempu ida-neeb
buat ida akontese ka sei
akontese. SIN. bainhira
EZ. Kuandu mak mai? (adv.);
Hau hetan nia bainhira ami b
igreja. (konj.)
kuantia
SUBSTANTIVU Totl husi nmeru
sira be ita soma ka sura
hamutuk; osan hira loos.
kuantidade
SUBSTANTIVU Sasn ka ema hira
loos. SIN. hahirak
kuantifika
VERBU Hatudu ka kalkula hira. SIN.
hahira
kuantitativu ~ kuantitativa f.
ADJETIVU Kona-ba kuantidade. SIN.
mahirak
kuarentena
SUBSTANTIVU 1. Fatin hodi tau
sasn, ema ka balada ruma
neeb iha moras atu la bele
daet ba sira seluk.
2. Fatin tau sasn neeb hasai
hosi importadr ka esportadr
tanba la iha dokumentu ida,
liuliu iha alfndega.
kuarezma
SUBSTANTIVU Loron haatnulu neeb
hah iha Kuarta-Feira Sinza
too Domingu-Pskua, tempu
penitnsia ba sarani sira.
kuarta (loron-)
SUBSTANTIVU Loron dahaat semana
nian, tuir loron-tersa no uluk-ba
loron-kinta.
SIN. kuarta-feira
kuartl
SUBSTANTIVU Hela-fatin ba militr
ka tropa sira.
kuartl-jenerl
SUBSTANTIVU Serbisu-fatin sentrl
ba organizasaun ida, nuudar
ezemplu militr ka polsia.
.
kuartu
SUBSTANTIVU 1. Fatin ho didin haat
iha uma laran. SIN. kehan
2. Ida hosi balun haat neeb
hamutuk forma lolon ida deit.
SIN. kahaat
ADJETIVU (kuartu ~ kuarta f.) Ba dala
haat. SIN. dahaat
kuaze
ADVRBIU Neeb besik tebes atu.
SIN. kurakuran
EZ. Nia kole atumate tanba lao
kuaze oras tolu nia laran.
Kuba (rai-)
SUBSTANTIVU Rai-kotun no estadu
ida iha Tasi-Antillas.
kubanu ~ kubana f.
ADJETIVU Rai-Kuba nian.
SUBSTANTIVU Ema Kuba.
kubu
SUBSTANTIVU Forma slidua ho oin
kuadradu neen ne eb
hanesan.
kuda
348
SUBSTANTIVU Balada boot ain-haat
ho ikun neeb baibain ema
uza hodi sae ka tula naha.
kuda
VERBU Kee rai-kuak hodi tau fini
ruma hanesan batar, hudi-oan,
ai-farina kain, nst. atubele
moris.
kuda-aman
SUBSTANTIVU 1. Kuda amak. LIAFUAN-
SORUN: kuda-inan
2. (arti figuradu) Mane beik-
teen, maledukadu no arbiru.
kuda-freun
SUBSTANTIVU Tali ida neeb tau ba
kuda nia ibun laran hodi hesi
ka hakaas nia bainhira ema
sae.
kuda-hetin
SUBSTANTIVU Tali hodi futu kuda
nia isin-lolon atubele hatuur
selan iha nia kotuk.
kuda-inan
SUBSTANTIVU 1. Kuda inak, neeb
hahoris oan.
2. (arti figuradu) Feto neeb
beik-teen, maledukadu no
arbiru.
kudaku
SUBSTANTI VU Animl molusku
neeb nia isin moris iha knuuk
laran ida, dolar iha rai ka belit
iha fatuk sira; barakliu moris
iha rai malirin sira ka rai
neeb iha bee. SIN. karakl
kuda-luhan
SUBSTANTIVU Uma kuda nian, fatin
hodi sulan kuda sira.
kuda-rai
SUBSTANTIVU Matenek ka sinsia
kona-ba kuda ai-horis neeb
ita ema uza nuudar hahn. SIN.
agrikultura
kuda-talin
SUBSTANTIVU Tali hodi kesi kuda.
kudei
VERBU Lao ain tun-sae, ka ain
sorin badak sorin naruk tanba
ain nee tohar moras, fraku ka
foin monu.
kudeik
ADJETIVU Neeb lao-kudei. SIN.
ain-aat
kuekas
SUBSTANTIVU Roupa-laran mane
nian.
kuhus
SUBSTANTIVU 1. Forma ka lolon
dimensaun-toluk ho hun leuk
no tutun meik. SIN. kone
2. Instrumentu ida ho forma
kone nian, halo hosi tali-tahan
homan, neeb serve atu kukus
ka taes.
kuidadu ~ kuidada f.
ADJETIVU/SUBSTANTIVU ( Hahal ok)
neeb halo ho didiak atu sees
hosi perigu, terus, moras, nst.
SIN. matan-moris
kuidadu-laek
ADJETIVU 1. Neeb la iha kuidadu,
la haree, husik hela.
2. Neeb naranaran halo tuir
ema nia hakarak.
kuit
SUBSTANTIVU 1. Balada molusku ho
tentkulu ka liman ualu neeb
moris iha tasi laran. SIN. kurita
2. Moras neeb daet b-mai,
liuliu ida neeb kona karau
sira. SIN. horas, peste
3. (arti figuradu) Buat neeb
haterus ka xateia ema hotu-
hotu. SIN. praga
kuit-oan
SUBSTANTIVU 1. Kuit ka kurita nia
oan.
2. (arti figuradu) Labarik nakar.
349
kukulai
SUBSTANTIVU Kutun kiik ho liras
kr-oioin hodi semo liuliu hosi
ai-funan ida ba ai-funan seluk
hodi susu ai-funan been be
mi d a r . S I N . borboleta,
kopukopu, babebar
kukulai-kalan
SUBSTANTIVU Kukulai ka borboleta
ida neeb kr-malahuk no ahi-
naroman dada iha kalan. SIN.
maripoza
kukun (liman-~, ain-~)
SUBSTANTIVU Tahan mihis toos iha
ema ka balada nia liman-fuan
ka ain-fuan tutun.
kukur
SUBSTANTI VU Tarutu makaas
neeb ema rona hosi kalohan
depoizde rai-lakan. SI N. rai-
tarutu
kulan (manu-)
SUBSTANTIVU Manu nia estmagu
ka kabun-laran.
kulapur
SUBSTANTIVU 1. Kulat ka fungu kr-
malahuk neeb moris iha ai-
han siin ka tuan. SIN. utur
2. Ai-han balun hanesan ai-
farina ka fehuk neeb ema
habai maran hafoin hoban ba
bee atu sai mamar molok han.
3. (arti figuradu) Ema neeb
tuan no la soi atu halo buat
ida tanba forsa ka kbiit la iha.
kulat
SUBSTANTIVU Fungu ka ai-horis lah
tahan ka funan neeb hetan ai-
han hodi belit ka tabele ba ai
ka organizmu seluk neeb
mate ona ka sei moris. Iha
variedade balu neeb ita ema
bele han; variedade seluseluk
moruk fali. SIN. tutukeu
kulinriu ~ kulinria f.
ADJETIVU Kona-ba tein.
kulit
SUBSTANTI VU Dalas hosi tesidu
orgniku neeb taka ema,
balada ka objetu ruma husi nia
isin liur.
kulpa
SUBSTANTIVU Buat ida neeb ema
ida halo laloos no nia tenke
s i mu nu udar ni ni a
responsabilidade SIN. sala.
EZ. -nia kulpa bainhira xefe hasai
hosi serbisu tanba baruk-teen.
kulpabilidade
SUBSTANTI VU Kondisaun hetan
kulpa nian.
kulpadu ~ kulpada f.
ADJETIVU Neeb halo tiha ona
krime hodi sai responsavel ba
hahalok nee. SIN. sala-nain
kultiva
VERBU 1. Fila rai atu halo toos no
kuda fini.
2. Dezenvolve neineik no ho
kuidadu. SIN. haburas
E Z . Andr halo jinstika tanba
gosta kultiva ninia isin; Mateus
lee fali atu kultiva ninia neon.
kulu
SUBSTANTIVU Ai-fuan boot kabuar
neeb nia isin mutin f hahn
barak. SIN. kulu-tunu, kulu-uhi
NARAN BOTNIKU: Artocarpus altilis,
artocarpus incisa
kulu-jaka ms kulu-naka
SUBSTANTI VU Ai-fuan neeb nia
fuan boot, kulit mahar no
taratarak.
NARAN BOTNI KU: Artocarpus
heterophyllus
kulu-lobas ms kulu-modo,
kulu-timur
SUBSTANTIVU Kulu neeb nia fuan
kiik, nia kulit tarak naranaruk,
350
iha musan iha laran, la morin
no bele han hanesan modo
deit. Artocarpus camansi
kumbili
SUBSTANTIVU Ai-talik neeb nia isin
ita han hanesan ai-han baibain
nian, nani iha rai no dolar sae
ai-leten sira; nia tarak kroat no
nia isin iha rai okos.
NARAN BOTNIKU: Dioscorea
aculenta
kmplise
SUBSTANTI VU Ema neeb hola
parte iha haraun ka krime be
ida seluk halo. SIN. sala-maluk
kumplisidade
SUBSTANTI VU Hahalok ka sala
kmplise nian. SIN. sala-lisuk
kumpre
VERBU Halao menon ka orden ida.
SIN. halo tuir
kumprimenta
VERBU Has ema seluk ho liafuan
diak hodi hatudu ita-nia laran-
maluk ka respeitu. SIN. hatabe
kumprimentu
SUBSTANTIVU 1. Hahlok kumpre
nian.
2. Hahalok kumprimenta nian.
SIN. hataben
3. Liafuan sira neeb ita uza
hodi kumprimenta.
kumu
VERBU 1. Buti ho liman, dudu atu
sai dodok ka halo isin sai
mamar. SIN. deut
2. Halo masajen.
kuna
SUBSTANTIVU/VERBU Laran-hirus no
hanoin todan neeb ita rai
hasoru ema ida neeb halo aat
ruma mai ita. SIN. diu
EZ. Sira kuna malu maski foufoun
mesak kolega deit.
kuada
SUBSTANTIVU Laen ka feen nia biin
ka alin-feto.
kunadr
SUBSTANTIVU/VERBU (Ema) neeb rai
kuna.
kuadu
SUBSTANTI VU Laen ka feen nia
maun ka alin-mane.
kunir
SUBSTANTIVU Ai-horis ida neeb nia
isin iha rai laran hanesan ai-lia
no baibain uza hanesan
temperu ida ba modo. SIN.
kunir NARAN BOTNIKU: Curcuma
longa
Kupan
SUBSTANTIVU Sidade-kapitl Timr
Loromonu nian iha rai-
Indonzia.
kupaun
SUBSTANTIVU Nota kiikoan neeb
ema uza hodi balas ka
rekompensa osan ka sasn
ruma neeb la selu kedas ho
osan.
kura
VERBU Halo babalik ka tratamentu
mdiku; f ai-moruk atu f isin-
diak fali ba ema neeb hetan
moras.
kurakuran
ADVRBIU Besik atu. SIN. kuaze
EZ. Kurakuran iha ema rihun lima
neeb partisipa iha kampaa
nee.
kuran
ADVRBIU Neeb sei presiza tan
atubele hatomak ka kompleta.
SIN. menus
EZ. Iha dolar sanulu, la liu la
kuran.
351
VERBU La soi buat ruma neeb
serve ka importante. SIN.
presiza
EZ. Nia kuran hahn no hatais
tanba la iha osan.
Kurdistaun (rai-)
SUBSTANTIVU Rain ida neeb nia
territriu nakfahe ba rai-Turkia,
rai-Irake no rai-Iraun.
kurdu ~ kurda f.
ADJETIVU Rai-Kurdistaun nian.
SUBSTANTIVU 1. Ema Kurdistaun.
2. (lia-kurdu) Dal en rai -
Kurdistaun nian.
kuriozidade
SUBSTANTIVU 1. Kondisaun hakarak
hatene ka hetan informasaun.
SI N. hakarak-hatene; hakarak-
haree
2. Obj et u i da ne eb
interesante, liuliu objetu tuan.
kuriozu ~ kurioza f.
ADJETIVU 1. (Ema) neeb hakarak
hatene ka haree, hakarak hetan
i nformasaun. SI N. hakarak-
hatene; hakarak-haree
2. Neeb eskizitu, halo ita
admira uitoan.
kursa
VERBU Halao kursu ruma iha
universidade.
kursu
SUBSTANTIVU 1. Movimentu halai
nian. SIN. halain
2. Fatin hosi neeb ema ka
buat ida halai. SIN. halai-fatin
3. Tempu neeb liu ka halai.
4. Aula sira neeb f ba alunu
hodi hanorin matria ka
dixiplina ruma.
5. Moras haliur bee-boot ho
raan no been iha laran. SIN. tee-
raan, dizenteria
VERBU Hetan ka sofre tee-raan.
kurte
VERBU 1. Halo koiru hodi hoban
karau ka balada seluk nia kulit
iha bee ho sidu tniku ka
kmiku seluseluk, hafoin habai
iha loron-matan hodi halo kulit
nee sai metan-mean.
2. Diverte, goza.
ADJETIVU/SUBSTANTIVU (Buat) neeb
ema gosta loos.
EZ. Festa nee kurte ida.
kuru
V E R B U Tau ka enxe bee ba
garrafaun, botir, knaban, balde
ka fatin seluk.
EZ. Hau lori au-doran ba kuru bee
iha torneira.
kurulau
SUBSTANTIVU Tumr ka bubun ida
iha kulit ho been iha laran no
dala balu ms musan toos ida
iha klaran. SIN. kistu
kurut
ADJETIVU/ SUBSTANTIVU (Kulit) lulun
an hamutuk tiha tanba tuan ka
maran ona., kulit namkurut.
kusa
VERBU Hanetik tiha, kaer metin ho
buat kroat ida.
kusan
SUBSTANTIVU Ai sabir halo kroat
hodi prega ka hedi ai-kabelak
sira halo metin didiak.
kusi
SUBSTANTIVU Fatin ida atu hanesan
ho garrafaun maib nia ibun
luan no halo hosi rai.
kusta
V E R B U 1. Hetan susar ka
difikuldade.
E Z . Ami kusta atu rezolve
problema matemtiku ida-nee.
2. Ho folin hira.
EZ. Faru nee kusta hira?
kustu
352
SUBSTANTIVU Osan neeb ita gasta
hodi hola buat ruma.
kuta
VERBU 1. Kose ai-been ba ema nia
kulit tuir lisan, n.e. bainhira
asuain sira atu b funu.
2. Kose mina-sarani ba ema
nia isin hodi f sakramentu
kristaun.
kutan
SUBSTANTIVU 1. Kuta dala ida.
2. Hahalok kuta nian.
Kutan Ikus
SUBSTANTI VU Sakramentu ida-
neeb amlulik f ba ema
neeb atu mate ona hodi kose
mina ba nia isin. SIN. mina-
sarani
kutun
SUBSTANTI VU Animl kiik sira
neeb dolar, haksoit ka semo,
n.e. nehek, lalaek, lalar, susuk
nst. SIN. insetu
kuu
VERBU 1. Foti ho liman-kukun.
2. Hasai ai-fuan ka funan ho
liman-fuan.
EZ. Labarik sira gosta kuu haas
maski sei okir hela.
kuus
SUBSTANTIVU Inus-teen.
Kuwait (rai-)
SUBSTANTIVU Rain no estadu kiik
ida iha Lorosae Klarak, nakfati
iha Tasi-Sikun Prsiku nia raat.
kuwaitianu ~ kuwaitiana f.
ADJETIVU Rai-Kuwait nian.
SUBSTANTIVU Ema Kuwait.

También podría gustarte