Está en la página 1de 23

ESTORIA, Lalaok no ideas mosu Jeneru no

Dezenvolviemento

Tempu Nomaden :

Luta iha konstestu Pra no Faze ONU - DUDU:


Tempu Nomaden, FETO IHA MITOS NO ESTORIA
FAKTUS (Mufidah-Paradigma Gender,2003:18) :

Ema umanu la hanesan lolos ho espesies sira


seluk. Mesmu iha aspetu seksualidade hanesan.
Tamba individu sira ne’ebe forma grupu sosiadade
nunka husik sira nia karater baziku. Sira halo sira
nia asaun tuir spesies ne’ebe soi hanoin (makhluk
berakal). Tamba nee ba ema humano presisa
artikula normas no valor ruma.
Asumsaun ida ne’ebe mosu iha era mitolojia liu
husi materialismu estória la hatudu realidade ho
klaramente ida kona relasaun individu sira
entre feto ho mane
Buat ida interessante akontese liu husi
materialismu estória mak wainhira feto
ho mane moris iha klan ida. Sira
enfrenta ezistensia moris mesak iha
TOTEM, MANA, no envairomentu
ne’ebe sira domina ba. Totem hanesan
grupu ida no mana hanesan individu
ida ne’ebe integra an tama ba iha Totem
hodi hamosu ida entre sira iha grupu sai
hanesan Xefe ba sira.
 Iha tempu hanesan kada ema mane ida-idak
koko atu domina rai rohan ida no
material/facilidade sira ne’ebe hetan husi
rekursu rai nian no material sira ne’e identik
ho sira hanesan ema mane ida no sira mak
sai nain ba material hirak nee. Laos matéria
ne’e atu uza hodi esplika mane sira domina
material hirak ne’e, maibe tenke komprende liu
husi mane sira hanesan ema sira ne’ebe
benefisu husi material hirak ne’e liu husi sira
hahalok hotu no hare hanesan sira mak
domina envairomentu. (Paradigma gender,
2003:20)
Teoria materialisme estória lori mudança
boot no hatudu katak humanidade laos
animal, maibe hanesan estória/faktus
ne’ebe lolos, humanidade mak domina
natureza bodik ba sira nia aan. Iha faze
ida ne’e feto laos konsedera hanesan
organismu ida tamba relasaun ho nia
seksual mak nia tenke ekslui no
marginaliza tiha husi nia espesies maluk
mane sira.
Iha tempu pra estória :

 Detekta katak mane sira domina material


sira ne’ebe uza hodi kasa no kee rai, liutan
ida ne’e material sira ne’ebe uza hodi
halakon ka manan forsa natureza,
situasaun ida ne’e mak forma tiha
superioritas ba mane sira tamba feto sira
la familiar ho material hirak ne’e, iha
ne’ebe situasaun ida ne’e mos forma tiha
inferioritas ba feto sira.
Iha parte seluk Engels haklean nia estória feto iha livro
The origen of the family, and the state, ne’ebe hateten
katak iha faze ida ne’e essencial liu mak depende ba
tekniku. Iha faze fatuk nian/ zaman batu, no rai iha ona
nain koletivu ba membro klan sira, feto sira konsedera
par liu ho halo toos no kuda ai horis. Wainhira mane sira
ba kasa no buka Fahe servisu iha tempu primitivu
nian tipu ema rua fahe klase rua no soi buat ne’ebe
hanesan entre klase rua ne’e. ikan, iha tempu hanesan
feto sira hela iha uma, maski servisu hirak ne’ebe sira
halo iha uma ne’e mos parte husi servisu hirak ne’ebe
konstrutivu, ne’e mak halo material sira husi rai, ho mane
no halo tos. Iha tempu ne’e mosu fenomena ida katak
feto sira halo knar importante ida iha vida moris
economia nian.
Faze Atan (Perbudakan):

Iha tempu ne’ebe mak mane mos partisipa ona iha halo
toos ne’ebe hodi haluan tan toos ne’ebe feto sira
deskobre hela, no mane sira kontinua uza material
ne’ebe sira produs hanesan besi mutin/tembaga,
magdade/timah, besi riti/perunggu no besi inklui material
sira ne’ebe uza hodi kee rai,
 Tamba área agricultura loke luan liu tan, iha tempu
hanesan ne’e mak mane sira presisa tan forsa servisu
intensivu liu tan husi mane seluk hodi hamos toos boot
sira ne’e. iha tempu hanesan ne’e mak mosu se mak
forsa liu uza fali mane sira forsa la too hanesan atan atu
servisu ba sira ne’ebe forsa. No Feto sira sai nain ba
mane (Feto sira mane nia sasan) ida ne’e mak derota
boot estória feto sira nian (Simon De Beauvoir, iha
Mufidah 2003:21)
Paternalismu capitalista kuno Feto ho proletária,
rua ne’e hotu emar sira opremidu” (Simon De
Beauvoir, iha Mufidah 2003:22) :

Wainhira mosu era Makina/mesin, parte rua hotu


livre husi resultado dezenvolvimentu economia husi
distorisia sosial ne’ebe hamosu husi makina sira.
Iha ne’ebe wainhira feto ho mane iha asesu ba
tekniku uza mesin ne’ebe hanesan, foin mak
bele dehan igualidade feto ho mane ne’e
hanesan. Ida ne’e mak kapitalista paternalismo sira
uza hodi justifika no neutraliza realidade iha
sosiadade.
Komunidade Sosialismu:Wainhira
komunidade sosialismu hamrik iha
mundu tomak hodi deklara katak laiha
tan grupu ketak-ketak entre feto ho
mane, iha deit mak servisu nain
ne’ebe bazeia ba igualidade
(kesetaraan). Ideia ida ne’e aplika duni
iha Uni Soviet maibe ikus mai hetan
reazen maka’as fali sosiadade mundial
balun.
Kultura no Ordem:

 Faze ida ne’e mosu wainhira ema sira iha


tempu nomaden komesa hela metin no
haknar a’an hanesan to’os nain. Sira
komesa fo sira nia espresaun ba sira nia
a’an liu husi buat ne’ebe sira hakarak domina
iha mundu.
 Iha faze ida ne’e mak diferencia
seksualidade haklaru liu tan iha strutura
grupu ema nian.
Iha faze agrariu ida ne’e feto sira hetan respeitu
ne’ebe a’as tebes. Fo respeitu ida ne’e hanesan
esensia ba interese knar fila rai/halo to’os nian,
tamba ema fo mitos/konstrusaun ba feto hanesan
manifestasaun husi dwi kesuburan.

Wainhira mane sira deside hela ona iha fatin ida


mak, mane sira sei deside sai nain ba feto sira
no metarial sira sai nain kolektivu, la signifika katak
feto mos sai nain kolektivu. Prioridade tenke
habarak tan,
tamba ne’e maternitas ka maternidade mos sai
funsuan ida ne’ebe sakral.
DUDU:
Mudanda paradigma Dezenvolviementu
Aprosimasaun siguransa no estabilidade
(security) ba aprosimasaun moris diak no
justisa (Prosperity)
Husi aprosimasaun Produsaun (Production
centered development) ba aprosimasaun
humanismu (Human centered
Development) iha situasaun ne’ebe
demokratiku liu no nakloke.
 Konseitu emansipasaun entre
feto ho mane ne’ebe hanesan
(tahun 50-1960an)
 12/Juli/1963: Mosu movimentu
global ne’ebe feto sira mak lidera
liu husi organizasaun ida naran
Ekonomia Sosial Kultural ONU
nian ne’ebe deklara ona EKOSOK
no 861 F.
 Konferensia Mundial : Tinan internasional
feto nian –ONU iha sidade Mexico tinan
1975.
Resulta direitu feto ho mane ne’ebe hanesan iha
asuntu sira hanesan :
•Edukasaun no Servisu
•Prioridade dezenvolvimentu ba feto malu sira
•Haluan partisipasaun feto nian iha
dezenvolvimentu
•Prepara dadus no informasaun feto nian
•Halo ou implementa analiza diferente knar
bazeia ba seksu.
Iha faze ida ne’e mak hamosu
thema : “woman Empowerment
Project” iha ne’ebe mak integra
feto ba iha dezenvolvimentu
ne’ebe konesidu ho termus
“Woman in Developmen/WID”.
Tinan 1980 iha Kopengham halao
World Conference UN Mid Decade of
woman ne’ebe resulta konvensaun
ne’ebe hanaran “Convention on the
Elimination of all Discrimination
Agains WOMAN-CEDAW” katak
konvensaun kona ba halakon formas
diskriminasaun oin-oin ba feto. Timor-
Leste ratifika iha tinan 2003.
 Tinan 1985 di Nairobi halao World
Conference on result on Ten Years Woman
Movement ne’ebe resulta : “The Nairobi
looking forward Strategies for the
advancement of woman”. Iha faze ida ne’e
diskuti klean kona ba gep no obstaklu feto
ho mane no kontinua hodi hamosu
konseitu sira no peskiza sira kona ba
igualidade feto ho mane iha
dezenvolvimentu ho paz nian.
Tinan 1985 Hari orgaun ONU nian
ida hanaran UN Fund for woman-
UNIFEM atu bele dezenvolve asuntu
sira henesan :
•Advokasia
•Kolaborasaun
•Suporta osan ba atividade
igualidade jeneru
internasionalmente.
 Ida ne’e mak hamosu aprosimasaun
kontradisaun (dikotomia tinan 1970-1980)
la fo resultadu diak ne’ebe mosu fali
sinisme (male balcklash) tamba uza
aprosimasaun Women in Developmen-
WID.
Husi konseitu woman in Development
mosu konseitu Woman and Development
iha ne’ebe mak fo interese liu ba
igualidade duke kuantidade.
 Tinan 1990 iha Viena halao ‘the 34th Commition on
the status of woman’. Iha konferensia ida nee resulta
konkordansia sira hanesan :
Analisa dezenvolvimentu feto katak feto la ho mane mos
sei la susesu.
 Anderson (1992) ho Moser (1993) liu husi sira nia
peskiza hodi fo rekomendasaun “La ho voluntaria,
servisu hamutuk, no partisipasaun mane nian maka
programa dezenvolvimentu feto nian sei hetan susesu
ho diak.
Iha faze ida ne’e mak hamosu konseitu ne’ebe hanaran
Gender and Development iha ne’ebe mak dudu liu
prinsipiu relasaun parseria no harmonizasaun entre feto
ho mane nune mos entre mane ho feto.
Iha tinan 1994 iha Kairo halao the
international Conference on
Women
Iha tinan 1995 konkorda
komitmentu operasional hodi hadia
estatutu feto nian iha
dezenvolvimentu husi etapa formula
dezesaun, implementa no goja
resultadu dezenvolvimentu.
Obrigado ……..

También podría gustarte