Está en la página 1de 4

NOTA ENTENDIMENTU (NE)

Entre

Ministério Saúde
(MS)

Ho

Catholic Relief Services

(CRS)

2024

Memorandu Entendimentu entre Ministerio Saúde ho CRS, 2024 - 2027


PREÁMUBULU

Nota Entendimentu (NE) ida ne’e kobre natureza no ezisténsia ba relasaun entre Ministério
saúde (tuir mai refere nudar “MS”) no Catholic Relief Services (Tuir mai refere nudar “CRS”)
sira refere nudar “parte Rua”. Parte rua rekonese nesecidade no interese atu hari koperasaun iha
area saude, baseia ba prinsipiu akordu mútuo.
Parte rua rekoñese katak, Nota entendimentu ida ne’e konsistente no koherente ho lei, politika,
estrategia no regulamnetu ne’ebe aplika iha Republika Demokratika Timor-Leste. Akordo/ ba NE
ida ne’e maka atu asegura katak aktividade no programa nian halao ona tuir juridisaun husi
Ministerio Saude no sei implementa tuir IX Governo konstitusional no iha kordenasaun no
kolaborasaun besik reprezentante ministerio saude nian iha nivel Nasional, Municipio, Post
Administrativo , Suku no Aldeia.
Tan ne’e Parte Rua konkorda ho Artigu sira tuir mai ne’e:

Artigu I
OBJETIVU

Objetivu ba Nota Entendimentu ida ne’e maka atu hametin parte Rua iha setor Saude baseia ba
benefisiu no parseria Mutua.

Artigu II
AMBITU KOOPERASAUN
1. MS sei kopera hamutuk ho CRS hodi halao atividade ba programa Nutrisaun ba labarik
feto, adolosente, no inan foin sae ne’ebe sensivel agrikultura no ekonomia liu husi
Diresaun Nutrisaun hodi implementa programa Nutrisaun ba estudante adolocente iha
Escola Ensino basico, inan foin sae no ba familia labarik feto adolocente sira.
2. Parte sei fo apoiu ba formasaun kona ba nutrisaun ne’ebe diak ba adolosente iha Ensino
basico, professor/a, inklui mos inan aman iha munisipiu Baucau, Bobonaro, Manufahi,
Covalima no Ermera.

Artigu III
RESPONSABILIDADE NO KOMPETENSIA HUSI MINISTERIO SAUDE

MS iha Responsabilidade no kompromisiu atu fo apoiu hanesan tuir mai ne’e :


1. Rekoñese CRS nudar fornesedor servisu kuidadu saude primaria iha area kobertura
Munisipiu Baucau, Bobonaro, Covalima, Ermera noViqueque.
2. Sei envolve ofisial CRS ba programa nutrisaun iha treinamentu ruma ka formasaun ruma
sobre programa ou survey ruma ne’ebe relevante ho aktividade Nutrisaun.
3. Hala’o parseria ho CRS relasiona ho programa no Advocasia ba aktividades nutrisaun
ne’ebe sensibel ba nutrisaun ba feto adolocente no agrikultura Sensivel Nutrisaun.
Memorandu Entendimentu entre Ministerio Saúde ho CRS, 2024 - 2027
4. MS fo apoio teknico ( konsultasaun no validasaun) ba dejenvolve mata dalan nutrisaun
adolosente.
5. Rezerva direitu atu hala’o akompaniamentu no monitoriza aktividade nutrisaun
adolocente no agrikultura sensivel nutrisaun ne’ebe hala’o husi CRS.
6. Fo apoiu administrativu nescesariu bainhira mosu situasaun ka krize epidemia ba moras.
7. MS liu husi servisu Saude municipiu sira, sei halao monitorizsaun no avaliasaun
trimestral no annual baseia ba “Indikador Dezenpeñu xave ka “Key Performance
Indicator”

Artigu IV
RESPONSABILIDADE NO KOMPETENSIA HUSI Catholic Relief Services (CRS)
CRS simu responsabilidade no konkorda atu implementa knar hirak tuir mai ne’e:
1. CRS promove dezelvovimentu humanu liu husi responde ba emergensia bot sira,
kombate doensa no pobreza, no prezerva sosiedade sira ho dame no Justu.
2. Nu’udar parte husi misaun universal Igreja Katolika nian, CRS servisu hamutuk ho
instituisaun no estrutura sira Katolika nian iha local, Nasional no internasional no mos
organizasaun sira seluk hodi tulun ema sira baseia ba nesesidade no rasa.
3. CRS no nia parseiru rekoñese katak sira kompromete sira nia a’an ba relasaun ida ne’e
guia ho prinsipio xave sira mak hanesan: Subsidariedade, komplementariedade,
mutualidade, equitabilidade, nakloke no kompartilla, transparensia mutua,
Substentbilidade, partisipasaun komunidade, haforsa sosiedade sivil no kapasitasaun.
4. CRS sei operasionaliza ninia servisu tuir padraun no politika sira ne’ebe adopta husi
Ministerio Saude.
5. CRS sei suporta MS dejenvolve mata dalan nutrisaun adolocente.
6. CRS sei kontinua implementa programa Nutrisaun sensivel agrikultura no advocasia e
promosaun ba nutrisaun adolescente iha Escola Ensinu basico iha Munisipiu Ermera,
Bobonaro, Baucau no Covalima.
7. Apoia no partisipa enkontru regular tuir programa servisu saude munisipius no enkontru
ruma ne’ebe hala’o iha nivel nasional sira.
8. CRS sei apoia ou fasilita vizita monitorizasaun konjunta ho pessoais departamentu
relevante sira seluk ba programa ne’ebe CRS implementa iha munisipio Baucau,
Bobonaro Covalima no Ermera.
9. CRS sei submete relatoriu aktividades trimestral no annual ba servisu Saúde munisipiu
iha area targetu sira no kopia hato’o ba Departamentu Parseria no Koperasaun, GPPCS
nomos Diresaun nutrisaun, Departamentu Adolosente no Departamentu Promosaun.
10. Fornesce dadus estatistiku mensal liu husi prence formatu ne’ebe fo sai husi
departamentu Estatistika no Informasaun Saude, GPPCS, MS.
11. Suporta ministerio Saude hodi hasoru situasaun emergensia ka surtu husi moras ruma iha
Timor-Leste.
12. CRS sei prienxe no kompleta format mapamento nebe’e haruka husi Departamento
Parseria e Cooperasaun

Memorandu Entendimentu entre Ministerio Saúde ho CRS, 2024 - 2027


Artigu V
REZOLUSAUN BA DISPUTA

Atu asegura koperasaun no kolaborasaun diak ba funsionariu Nota Entendimentu ida ne’e parte
rua mutualmente konkorda atu resolve disputa ka desakorda ne’ebe mosu liu husi konsulta,
dialogu, diskusaun no akordu mutua.

Artigu VI
ALTERASAUN NO EMENDA

Termus ba Nota Entendimentu ida ne’e sei bele modifika ka emenda ho eskrita liu husi akordu
mutua husi parte Rua. Alterasaun ka emenda ho efeitu sei hahu husi data akordu nian no sei la
haketak husi NE ida ne’e.

Artigu VII
Kumprimentu, prazu no termina

1. Nota entendimentu ida ne’e sei hahu efeitu husi loron assinatura ho periode tinan tolu (3)
2. Nota Entendimentu,bele ba periode hanesan depende ba akordu entre parte rua, liu husi
konsulta no dialogu, exeptu parte ida liu husi eskrita hakarak atu hakotu akordu ida ne’e
fulan tolu (3) molok atu termina.
3. Nota Entendimentu ida ne’e sei termina, karik substitui ho Nota Entendimentu foun ka
termina tuir prazu ne’e define ona iha numeru 1 aliende situasaun rua (2) ne’ebe temi ona
husi Nota Entendimentu foun, ka hanesan temi iha artigo VII, ponto 2 husi NE ida ne’e.

Artigu VIII
Dispozisaun Final

1. Nota Entendimentu ida ne’e asina husi entidade official superior husi Ministerio Saude
no Catholic Relief Services.
2. Nota Entendimentu ida ne’e sei aprezenta iha lian Tetum nudar lian oficial.

Asina no konkorda ida Dili


Timor-Leste iha …….../…..................../2024

Ministerio Saúde Catholic Relief Services

SE. dr. Elia A.A. dos Reis Amaral, SH Yane Tamonob Pinto
Ministra Saúde
Memorandu Entendimentu entre Ministerio Saúde ho CRS, 2024 - 2027 Country Manager

También podría gustarte