Está en la página 1de 18

 Tahap pertumbuhan dan perkembangan janin dalam kandungan sampai bayi lahir

Desenvolvimento bebe iha inan nia kanotak semana ba semana

Dezenvolvimentu tal iha semana ida nia laran

Iha semana ida nia laran kalkulasaun ba idade isin-rua hahu husi loron dahuluk husi loron
menstruasaun – molok hetan menstruasaun. Tan ne 'e, ita bele dehan katak, iha
semana dahuluk no daruak nian, ita sei la sai isin-rua. Saida mak akontese iha semana
nee? hafoin hetan tiha prosesu fertilizasaun, hanesan manu-tolun ho spera, sei harii
ida kompostu hosi 100 sela ne' ebé mak sei harii tuirmai sai hanesan embriaun ba
fetus. Hafoin fahe no multiplika sela sira, prospetivu ka embriaun sei tau hamutuk ho uterus,
fatin neebé mak kresimentu no dezenvolvimentu akontese durante isin-rua. Iha ne 'ebá mak
dezenvolvimentu ba fetus iha inan nia knotak hahú mo

Nee mak dezenvolvimentu ba bebe iha inan nia kanotak husi semana ba semana Maske iha
mudansa kada semana, faze dezenvolvimentu ba bebe iha inan nia kabun fahe
ba trimestre balun ka periodu fulan tolu. Mai, identifika pontu prinsipál sira ba dezenvolvimentu
fetál, atu nune 'e fasil liu ba imi hodi deteta karik iha normalizasaun ka distúrbiu ruma iha imi-
nia isin-rua. Dezenvolvimentu bebe nian iha inan nia kanotak hahú kedas
husi fertilizasaun. Jeralmente, adubu ba an akontese semana rua hafoin loron menstruasaun nian.
Alende hola parte iha inan isin rua data ba mensturasaun ikus nian (loron dahuluk ba
mensturasaun HPHT mos uza atu prevene loron prestasaun nian,hodi aumenta semana 40 hahu
husi loron nee.

Semana primeiro
Iha semana primeiro nia laran, manu-tolun ne 'ebé kahur ona sei hahú dezenvolve no forma sac
ne' ebé kontein fetus (embryo) no kolokasaun. sela raan uitoan deit mak hahú forma
no dezenvolve sela atus ba atus seluk, hafoin sirkula raan hahú. To 'o semana 4 nia rohan, ema
ne' ebé foti sa 'e ninia laran sai tubu no bele baku to' o dala 65 kada minutu ida. Iha fulan
primeiru isin-rua nia rohan, fetus nee naruk mak 0.6 cm, kiik liu fali foos. Inan isin rua sira mós
komesa sofre sintomas isin rua nian, hanesan sente kole no isin manas makas. Aumenta iha isin-
rua nee, AKNUG mós kauza menstruasaun atu hapara, no ida nee mak sinál isin-rua sedu ida.
Iha semana 6 nia laran, iha sírkulu boot ida ba matan, inus, ibun, tilun no matan kraik no kakorok
hahú hetan forma. Tali ne ' e hahú kontrola hanesan karta C. Iha semana 7 nia laran, fetu ne' e
hahú ho liman no ain, no ai-uterus ninia medida boot rua. To 'o loron 8 to' o 10 semana ida nia
laran hodi gestasaun, ekipa ne 'e pasa ona ho susesu períodu krítiku ida ba dezenvolvimentu
órgaun nian no estrutura isin-lolon nian, sukat ona kuaze cm 3, ne' e movel liu, no haree liu
hanesan ema ida. Iha semana nee, bebé iha inan nia kabun prontu atu
dezenvolve. Entre semana 11 no 13, ita-boot nia bebé nia kakutak sei dezenvolve lalais, nia rins
sira sei hahú ke 'e foho ki' ik no ninia liman-fuan sei bele aumenta kutun hanesan
ikan. Partisipa iha semana 12, bebé nia orgaun seksuál komesa forma tiha ona. Bebé nia naruk
iha trimestre primeiru sei too iha cm 8.
Trimester segundo
Iha trimestre daruak nian, risku abortu nian normalmente sei menus, tanba ita nia oan nia kabun
forte no kontinua moris. Bebé nia todan iha inan nia kabun laran to 'o oras 42, ho nia naruk metru
9. Ninia ruin no ulun-ruin sira sai susar no ninia audiénsia sira mós aumenta. Ita bele sente
tebe no oin-halai, no ita bele haree espresaun oin-oin kona-ba ezame ultrasound ida. Iha semana
14 to' o 15 nia Grafiku tolu: Entre trimestre terseiru, bebe nia todan bele to 'o kg 1 ne' ebé kuda
uat no han meudia. Nia ulun kontinua sai boot hodi la 'o tuir dezenvolvimentu ba sela hahán iha
nia kakutak. Ninia kulit ne' ebé namkurut sai di 'ak tanba ninia isin bokur kontinua sai boot. Nia
bele sai matan-delek ona, ninia matan nakloke no pregu sai boot, no nia iha fuuk barak tan. Iha
trimestre ida nee, bebé sei hetan todan liu tan, atu nunee total nee bele too kg 3 ho naruk metru
48. Iha semana 31 to' o 33, ita-boot nia kios sei forte liu tan no ita-boot sira bele komesa iha
aliansa falsu. uterus ne 'ebé buras bele halo ema laran-kanek no susar atu dada iis. Ó mós sei
sente kmaan no la hakmatek tan iha kama leten. Iha semana 34 nia laran, sistema orfantástiku
sentrál no oferese hahán tasak liu tan no movimentu la dun barak ka intensivu hanesan uluk.
Bebé ne' ebé sei iha hela inan nia kabun sei tun liu ba iha kapela ne 'ebé iha semana 36 nia laran
durante periodu ne' ebé determina ona. Iha semana 37 nia laran, ita sei hetan raan mutin no hetan
kanek todan. Durante isin-rua, ita hetan informasaun katak ita presiza hatene sintomas
husi kondisaun hanesan preeclampsia, neebé nuudar isin-rua neebé karakteriza ho presaun raan
neebé aumenta, haburas iha kiik oan, no bubu iha ain. Imi-nia bee dala ruma sei rahun iha
semana 39. Karik ida ne 'e akontese, ne' e signifika katak ita atu tama ba servisu. kontaktu kedas
ho ita nia doutor, parteira, ka ospital ne 'ebe ita boot iha planu atu fo ajuda ba bebe. Dalaruma,
bele iha feto isin-rua neebé seidauk hatudu sinál traballu maske loron nee liu tiha ona.
Labele hanoin barak se ita hetan, tanba ida ne' e bele akontese. Maibé, se isin-rua ne 'e katuas
liu ona ka to' o semana 42, imi bele presiza hala 'o prosedimentu kona-ba fó pose ba traballu.
Diskute ho Ita-Boot nia doutór kona-ba prosedimentu partu neebé seguru no apropriadu ba Ita-
boot nia isin-rua. Buka didiak bebé iha inan nia kabun laran bele mós ajuda ita boot sira
atu antisipa normalidade ka problema neebé bele akontese.
laran, ema koko nia no hahú haree naroman. Iha loron 16 to 'o 18 semana ida nia laran, bebé ne' e
sei esperiénsia kuda aifunan ho nia orgaun seksuál sira atu nune 'e bele haree sira durante ezame
ultrasound. Iha semana 19, bebé ne' ebé iha inan nia knotak bele rona ona ó-nia lian. Iha semana
20 nia laran, bebé sei konsume no prodús foer barak liu tan ka meium. Semana 21 to 'o 22, bebé
sira ativu tebes no sempre haree hanesan ema ki' ik. Bebé sira mós komesa sai matan no fuuk ho
tinan 25 ba leten, no sira-nia todan aumenta tanba sira-nia isin bokur ona. Iha semana 26 nia
laran, bebé bele hahú halo pekulatu no duni sai fatin ne 'ebé hanaran fluiotik (Goid) ne'
ebé nu 'udar sinál di' ak, tanba depois nia mós pratika hodi dada iis. Iha semana 27 nia laran, ita-
boot nia oan iha inan nia knotak bele loke no taka matan, suku nia liman fuan, no lao ain. Ó bele
sente moe bainhira nia halo ida-ne 'e.

Trimstre terseiru

Entre trimestre terseiru, bebe nia todan bele to 'o kg 1 ne' ebé kuda uat no han meudia. Nia
ulun kontinua sai boot hodi la 'o tuir dezenvolvimentu ba sela hahán iha nia kakutak. Ninia kulit
ne' ebé namkurut sai di 'ak tanba ninia isin bokur kontinua sai boot. Nia bele sai matan-
delek ona, ninia matan nakloke no pregu sai boot, no nia iha fuuk barak tan. Iha trimestre ida
nee, bebé sei hetan todan liu tan, atu nunee total nee bele too kg 3 ho naruk metru 48. Iha semana
31 to' o 33, ita-boot nia kios sei forte liu tan no ita-boot sira bele komesa iha aliansa falsu. uterus
ne 'ebé buras bele halo ema laran-kanek no susar atu dada iis. Ó mós sei sente kmaan no la
hakmatek tan iha kama leten. Iha semana 34 nia laran, sistema orfantástiku sentrál
no oferese hahán tasak liu tan no movimentu la dun barak ka intensivu hanesan uluk. Bebé ne'
ebé sei iha hela inan nia kabun sei tun liu ba iha kapela ne 'ebé iha semana 36 nia laran durante
periodu ne' ebé determina ona. Iha semana 37 nia laran, ita sei hetan raan mutin no hetan
kanek todan. Durante isin-rua, ita hetan informasaun katak ita presiza hatene sintomas
husi kondisaun hanesan preeclampsia, neebé nuudar isin-rua neebé karakteriza ho presaun raan
neebé aumenta, haburas iha kiik oan, no bubu iha ain. Imi-nia bee dala ruma sei rahun iha
semana 39. Karik ida ne 'e akontese, ne' e signifika katak ita atu tama ba servisu. kontaktu kedas
ho ita nia doutor, parteira, ka ospital ne 'ebe ita boot iha planu atu fo ajuda ba bebe. Dalaruma,
bele iha feto isin-rua neebé seidauk hatudu sinál traballu maske loron nee liu tiha ona.
Labele hanoin barak se ita hetan, tanba ida ne' e bele akontese. Maibé, se isin-rua ne 'e katuas
liu ona ka to' o semana 42, imi bele presiza hala 'o prosedimentu kona-ba fó pose ba traballu.
Diskute ho Ita-Boot nia doutór kona-ba prosedimentu partu neebé seguru no apropriadu ba Ita-
boot nia isin-rua. Buka didiak bebé iha inan nia kabun laran bele mós ajuda ita boot sira
atu antisipa normalidade ka problema neebé bele akontese.

Fulan primeiro

Fulan dahuluk Hafoin fertilizasaun, faze inisiál dezenvolvimentu embrio nian zigot. Zigot ne 'e
sei ba iha uterus no forma morula ida, ne' ebé hanesan sel ida ne 'ebé haree hanesan aifuan angur.
Nune' e mós, morula ne 'e sei liu hosi etapa oin-oin dezenvolvimentu embrionária nian. Iha
fulan dahuluk, hahiotic ne' e hahú ona hodi proteje embryo, nune 'e mós
kolokasaun no balkaun oan nia raan. Isin ne' ebé ami foti ne 'e mós hahú sai ona hanesan forma,
ne' ebé marka ho kór naksalak ida iha área klaran. Tuir mai, sírkulu nakukun sira nee sei
dezenvolve iha matan. Iha tinan haat ne 'e nia laran, ruin, ibun, no kakorok hosi fetus ne' e
hahú forma. Iha fulan dahuluk nian rohan, embriaun foun ne 'e hanesan dimensaun husi fós.

Fulan segundo
Iha fulan segundu, fulan daruak, ruin no sistema alfabetizadus neebé inklui lensu kakutak, tali
kesi sasan, no peripheral hahú ona. Formasaun iha laran mós hahú hala 'o hamutuk ho sistema
sirkulár. Iha fulan ida ne' e, fetus sira nia oin sei kontinua dezenvolve. Tuir loloos, ema haree ona
Maromak nia tilun nia tilun sorin, nune 'e mós ho ninia liman no ain ne' ebé sa 'e. Iha
fulan daruak nia rohan, medida embriaun maizumenus 2.5 cm no tetu to' o 9.5 m.

Fulan terseiru
Fulan tolu liu ba, iha fulan tolu nia laran, orgaun internál hosi fetus hahú dezenvolve ona. Abisua
hahú produz bilán, sistema ki 'ik ne' e komesa servisu, no sistema sirkulár mós komesa funsiona.
Orgaun reprodutiva hosi fetus hirak nee hahú tiha ona atu forma. Maske nune
'e, jéneru nafatin difisil atu determina maske ezame ne' e realiza husi ultrasound. Iha fulan
terseiru nia rohan, ró ne 'e nia liman, liman, liman, liman-fuan, ain no ain. Ho tinan ida ne' e,
labarik nia liman no nehan sei hahú dezenvolve, nune ' e mós ninia liman-fuan no ain-
fuan no tilun. Labarik sira ne' ebé katuas no katuas ona mós bele loke no taka ninia ibun
no liman. Ninia isin naruk mak to 'o fulan terseiru nia rohan, no ninia naruk mak metru 7.5–
10 cm, no todan 28. Dezenvolvimentu tal uitoan iha Trimester Segundu trimestre isin-rua, feto
isin rua sira bele rona fuan baku wainhira isin-rua halo check. Tuir loloos, feto isin rua sira
komesa sente movimentu husi fetus hirak nee. Tuirmai ne' e mak dezenvolvimentu ba fetus
durante trimestri daruak nian.

Fulan haat
Iha fulan haat nia laran, mane ne 'e kaer toman atu monu ain ba rai, no feto ne' e komesa haree
buat ne 'ebé la di' ak iha roupa laran. Iha tinan ne 'e, gestão nia ruin aumenta ba beibeik. Iha parte
ulun hatudu ona modelu fuuk nian ne' ebé vizivel. Ninia matan bele muda
neineik ona, maibé labele loke. Iha tinan ne 'e mós, kama nia pozisaun tuir nia fatin no fetus nia
ibun bele hahú suku. Tempu ne' ebé ami to 'o iha fulan 4 nia rohan baibain to' o iha cm, no isin
ida todan maizumenus 100 gr.

Fulan lima

Bainhira fulan lima ne 'e remata ona, animál nia kulit hotu taka ho hena mutin hodi uza hanesan
ai-siotikultura. Lakleur tan, ema ne' ebé hatais roupa mutin ne 'e sei sai livre kedas. Iha
fulan lima nia laran, muzeu dezenvolve ona no fetus hahú muda. Sempre moris iha ulun, kotuk
no kabaas taka ho fuuk di' ak ne 'ebé sei lakon bainhira bebé moris. Tempu ne' ebé ami to 'o iha
fulan ne' e nia rohan maizumenus cm 25, no ami tetu kafé fuan 225–450.

Fulan neen
Fulan neen nia laran, ema hotu haree sira-nia matan moos no matan bele nakloke. Ró sira bele
haree tanba isin bubu sei krekas tebes no namkurut. Iha fulan ida nee, fetu sira nee bele responde
ba movimentu neebé diak. Tuir loloos, feto isin rua sira mós bele sente movimentu hosi korrente
neebé halo ami lao ain no kidasuk beibeik. Iha fulan 6 nia laran, janela sira ne 'e
jerálmente besik cm 30, ho todan maizumenus 900. Dezenvolvimentu tal uitoan iha
Trimester Tolu Iha trimestre datoluk isin-rua nian, momentu atu hasoru Ita-boot nia oan
besik liu. Dezenvolvimentu tal uitoan tanba tama iha trimestre ikus nee inklui:
Fulan hitu
Fulan hitu fetu nee bele ona responde ba naroman, sente moras, rona lian, no muda nia pozisaun.
Aleinde ne' e, lensu bokur iha nia isin lolon mós aumenta lalais iha fulan ida ne 'e. Iha fulan-
hitu, ninia naruk mak 30–36 cm, ho todan 900–1,800.
Fulan ualu
iha fulan ualu nia laran, fahe ona tinan 8, órgaun sira iha fetus dezenvolve di 'ak liután. Orgaun
ida ne' ebé hari 'i tiha ona maibé seidauk perfeitu mak han meiudia. Entretantu, parte hosi
kakutak dezenvolve lalais liu kompara ho fulan kotuk. Iha fulan ida ne' e mós rezerva bokur sei
aumenta hamutuk ho labarik sira ne 'ebé ho idade ne' ebé sa 'e. fetus hirak nee mós muda ona
ho ativu no karakteriza ho mosaun tebe firmi ida. Iha tinan fiskal ida ne' e, fetus hirak ne 'e to' o
46 cm, no tetu 2.27 k.Iha dasiak .
fulan sia
Iha fulan sia nia laran, harí hotu isin lolon. Ema nia matan no tilun bele hala 'o ho di' ak. fetus
hirak nee mós sensitivu liu atu kona no fó naroman no manu-inan sira
kuaze perfeitu. Perigu sira nee jeralmente 46–51 cm, tetu maizumenus 2.5–3.2 kg. Iha tinan ida
ne 'e, ulun ba fetus hirak ne' e hasoru kankru moris no manteiga moris iha parte leten husi inan
nia kabun hodi prepara ba prosesu moris. Dezenvolvimentu fetus ne 'ebé hetan husi fulan ba
fulan sei hala' o neineik-neineik, tanba ne 'e feto isin-rua sira tenke mantein sira-nia saúde. Inan
isin rua sira mós tenke halo verifikasaun regulár ba parteira sira ka doutór
tuir oráriu neebé rekomenda. Nune' e, kondisaun isin-rua nian mantein no hala 'o ho di' ak.

 Tahap pertumbuhan dan perkembanganperiode bayi usia 1 bulan sampai usia anak dan
anal usia 2 tahun sampai 14 tahun

Fulan ida
Bebé foin moris Fulan 1 (Bebé foin moris) Weight: 2.5-4.3 kg. Órgaun: 46-55 cm. Bebé
sira hetan esperiénsia kona-ba kresimentu no dezenvolvimentu oioin husi moris mai.
Aleinde kresimentu fíziku, bebé nia funsaun sensóriu mós dezenvolve. Defaktu, bebé
komesa dezenvolve kapasidade linguístika desde moris mai. Iha idade fulan 1, bebé sira
sei uza espresaun lian oioin hanesan hakilar, ko 'alia lian, hasai lian, no ko' alia ho lian
neineik hodi ko 'alia. Inan nia resposta ba maneira komunikasaun uitoan nee
diak tebes atu enkoraja kresimentu bebé. Dezenvolvimentu balun neebé ita
bele monitoriza iha fulan nee inklui: Audiénsia Labarik nia sentidu atu rona, hahú husi
inisiu iha inan nia knotak. Ida ne' e de 'it, nia rona ne' e sensitivu liu no perfeitu liu tan.
Bebé sira mós bele buka diresaun no resposta bainhira rona atu basa. Bebé sira mós bele
halo matan sai delek ka hakfodak ho lian. Inan bele responde liu husi kanta ka kanta
muzika mamar ba bebe. Aleinde haksolok ba bebe, ida ne 'e mós
bele dezenvolve kapasidade atu rona.

Rona
Rona-Malu Labarik nia sentidu atu rona nee dezenvolve duni desde labarik nee iha inan aman
nia knotak. Ida ne 'e de' it, nia rona ne 'e sensitivu liu no perfeitu liu tan. Bebé sira mós bele buka
diresaun no resposta bainhira rona atu basa. Bebé sira mós bele halo matan sai delek ka hakfodak
ho lian. Inan bele responde liu husi kanta ka kanta muzika mamar ba bebe. Aleinde haksolok ba
bebe, ida ne' e mós bele dezenvolve kapasidade atu rona.

Hare
Vizaun ba bebé ida nia vizaun iha idade ida ne 'e sei la klaru, maibé neineik-neineik sei sai klaru
liu no ninia foku sei sai tubaraik kada fulan 1. Tan ne' e, lori ó-nia inan nia oin besik liu bainhira
halimar ho ó-nia inan ne 'ebé ki' ik. Bebé sira mós komesa la 'o tuir movimentu objetu sira ne' e
hodi muda sira-nia ulun no matan. Maibé, bainhira objetu sira lakon, sira mós la lembra tan sira-
nia ezisténsia. La presiza hanoin barak se bebé ne 'e nia matan hateke malu tanba ida ne' e mak
parte ida husi maneira ne 'ebé bebé nia matan haree.

Motoric no konsiensia

Motor & Konxiênsia bebé idade fulan 1 seidauk hatene nia hanesan parte ketak husi ema seluk.
Iha idade ida nee, bebé sei hatene wainhira sei iha liman no ain atu bele muda. Kontrolu Xefe
kontrola mós sei fraku. Maske nune' e, bebe dala ruma bele kaer ulun ka la 'o sai husi liman ba
liman-loos no vice versa. Bebé ne' e bele mós refleta ho kuidadu inan nia liman fuan, maske la
'ós forte.

Fulan rua

Bebé fulan rua nia todan mak 3.4-5kg. Bebé nia isin naruk: 51-58 cm. Ho idade besik semana 4-
6, inan dalaruma komesa ona haree ita nia hamnasa oituan. Saida tan mak
kresimentu no dezenvolvimentu neebé mak bebé sira hetan durante idade ida nee?

Hare
Diferensa kór sai klaru liu ba bebe no jeralmente hanesan diferensia husi kór primária
neebé naroman no klaru. Bebé sira mós hakarak haree modelu no imajen sira
neebé boot no kontra. Ita nia vizaun ki 'ik liu iha tinan ida ne' e
hahú dezenvolve no ninia vizaun aumenta ona, besik 60 cm.

Rona
Rona-na 'in sira mak matenek liu atu rekoñese no la hatene lian sira ne' ebé hale 'u sira. Dala
barak Kanta no konvida nia atu ko' alia, tanba ó-nia lian iha buat ne 'ebé loos no halo nia ta' uk.

Motor & Sensibilizasaun

Ho tetu médiu kg 5 no naruk to 'o 58 cm, koordenasaun ba movimentasaun bebé nian la' o di
'ak no di' ak liu. Iha momentu ida nee, ita nia oan ida iha ona reflesaun interesante. Nia sei koko
atu kaer sasán sira ne 'ebé hale' u nia no halo tuir ninia liman. Bebé sira mós bele tebe
wainhira toba. Ida ki 'ik ne' e mós hahú ona atu hi 'it sa' e ninia ulun ba tempu
ida. Movimentu ida nee sei enkoraja nia atu tenta duir an. Maske nune 'e, jerálmente kosok-
oan sira nia kabun ladun to' o fulan 2.

Fulan 3
3 Bebé nia todan mak 4.4-7 kg. Bebé nia isin naruk: 54.7 - 62.2 cm. Entre idade fulan 2-3, bebé
ne 'e sei fa' an ho nia liman. Bebé sira sei gosta haree sira-nia liman rasik ka tau liman iha sira-
nia ibun. Maske sira nia movimentu sei bele hamenus, maibe sira nia dezenvolvimentu motor lao
lalais nafatin iha momentu ida ne 'e.
Desenvolvimento sentimentu
Se ita koalia kona ba dezenvolvimentu sentimentu kona ba oinsa atu kona ba labarik kiik sira,
diak liu iha idade fulan 3 nia laran. Ida ne' e momentu ida ne 'ebé loos atu introdús testu oioin ba
ita-boot sira ne' ebé ki 'ik. prezente ho tipu materiál diferente.

Inan sira mós tenke iha kontaktu kulit dala barak ho sira nia oan sira bainhira sira nia sentidu
kona ba moras nee dezenvolve ho lalais. Aleinde hetan emosaun kle' an, kontaktu fíziku mós
bele kalma. Inan sira mós bele introdus buti bebe nia kakorok durante idade nee.

Kompriende kauza Komprensaun

Kompriende kauza Komprensaun ba bebe mos dezenvolve lalais wainhira sira tama ba idade
fulan 3. Iha tempu ne 'e, imi-nia oan ida sei mai atu haree didi'
ak rezultadu husi kauza no efeitu sira ne ' ebé hale' u nia. Porezemplu, toʼok neebé baku
sei monu, no iha leten. Rede iha nia kakutak liga malu hanesan nia halo ema foun deskobre
mundu tomak kona-ba nia.

Motor & Konxiênsia

Iha idade ida ne 'e, bebe ne' e forte liu tan hodi suporta nia ulun no koko atu tau iha
liman loos no karuk. Ita nia motor ki 'ik oan ida mós sai forte no di' ak liu tan bainhira ita muda
liman ho ain. Iha idade ida nee, bebé hahú ona kaer duut. Tanba imi uitoan hetan ona
idade boot, ninia abilidade sosiál mós sei dezenvolve hela. Bainhira nia katuas ona, nia
bele rekoñese ona ninia inan nia lian no sira ne 'ebé besik nia, ne' ebé hale 'u nia loroloron. Bebé
sira hahú rekoñese sira nia reflesaun iha espellu no komesa goza interasaun ho ema sira neebé
hela hale' u sira.

Fulan haat
Bebé nia todan mak 5.6-8.6 kg. Isin isin lolon naruk: 60.5 -67.8 cm. Labarik nee nia idade
kiik, ninia kapasidade sensóriu mós aumenta. Bebé sira ho idade fulan 4 hahu hatudu
dezenvolvimentu iha diskursu no sinal kresimentu nehan primeiru. Bebé sira gosta liu atu joga
ho textu sira.

Hare
Nia hahú rekoñese diferensa entre mistura, mamar, no testu balun namkurut. Ho ida-ne 'e, imi-
nia oan ida sei hahú tau buat ne' ebé iha ninia ibun no hakilar se nia halo sala tanba nia baku
ninia oin rasik. Vizaun kona-ba bebé nia vizaun iha idade fulan 4 ne 'e dezenvolve barak liu
kompara ho fulan primeiru. Ita nia oan ida deit agora bele haree iha kuartu laran. Maibé, bebé
sira sei prefere liu atu haree objetu sira neebé besik. Se karik bebé ne' e tenki rega ka rega bee, ita
boot bele konsulta doutor ba saúde matan.

Motor & Konxiênsia


ita-boot nia oan ida hahú koñese nia ain hanesan parte ida husi nia isin lolon. Iha tempu ne 'e,
nia hahú haksolok ho ninia ain no ninia ain-fuan sira. Ema uitoan mós sei troka sira-nia liman
dala barak bainhira sira haree hela sira. Nia mós komesa haksolok atu halo lian oioin sai barak
liután. Inan bele responde tuir lala' ok hanesan iha salaun viveiru. Ne 'e sei halo nia
kontente no sente triste. Ita boot nia oan sira nia abilidade motor nian barak liu tan, sira sei koko
atu hapara sira nia hahalok rasik. Labarik balun bele duir an ho susesu iha idade ida
nee. Maibé se karik imi seidauk, keta laran taridu tanba abilidade ne' e sei mosu iha fulan
hirak tuir mai.

Fulan lima
5 Bebé sira-nia todan mak 6.1-9.2 kg. Bebé nia isin naruk: 61.9 -69.9 cm. Ai, bebe hetan
matenek liu tan. Iha tinan 5 nia laran, ema uitoan de 'it mak bele husu atu lori no tau matan ba
inan nia kakorok ho domin boot. Tuirmai ne' e mak dezenvolvimentu ne 'ebé uitoan de' it ne 'ebé
nia hetan bainhira nia tama ba fulan lima.

Sentimento gosta

Bebé sira iha idade nee gosta atu tau liman iha sira-nia ibun tanba sira-nia sentidu koko sei
dezenvolve hela. Tan ne' e, halo metin sasán hotu ne 'ebé hale' u imi-nia ki 'ik, ne'
e katak nafatin moos. Evita itens ne 'ebé bele perigu ba bebe ne' ebé latan besik labarik.

hare
Vizaun Bebé sira agora bele haree objetu hotu-hotu, inklui objetu ki
'ik no objetu muda. Persepsaun konabá sasán sira ne' ebé seidauk komprende antes ne 'e, agora
komesa lalais atu komprende husi Ida ne' ebé uitoan de 'it. Sira hatene se ema hatún buat ruma,
ne' e sei akontese bainhira sira fila fali mai.

Motor & Konxiênsia


Ita nia doben ida tan ne 'e hatudu preokupasaun boot ba mundu tomak ne' ebé hale 'u nia. Imi
uitoan de' it mak iha interese atu haree objetu ki 'ik sira no koko atu to' o ba sira. Aleinde ne 'e,
iha idade ne' e, bebé ne 'e ho idade natoon atu foti nia ulun tuur hela. Inan bele ajuda hodi kaer ó-
nia oan ida no dada nia ba tuur. Nia mós hahú halo interasaun barak liután hodi
halo barullu no hamnasa. Bebé sira-nia tinan ida nee domin atu halimar ho ema seluk, no sira sei
hatán ho ksolok.

Fulan 6
6 Bebé tuan nia todan mak 6.4-9.7 kg. Isin moris naruk: 63.6-71.6 cm. Liutiha tinan
ida, ninia kbiit atu komprende kona-ba mundu tomak ne 'ebé hale' u nia sai boot ona. Inan sira
bele fó estimulasaun atu dansa sira nia interese, hanesan pinta, brinkedu, ka lee livru. Aleinde ne
'e, interasaun sira hanesan husu ba bebé atu ko' alia ka hetan impedimentu bele
mós dezenvolve sira nia kapasidade linguístika.
Sentiment gosta
Bebé sira ho idade fulan 6 iha interese makaas liután ba variasaun iha testu sira. Nia sei hatudu
interese atu sente movimentu bee, kanuru ki 'ik, atu satan du' ut. Estimulasaun ba sentidu moras
nee mak ezersísiu direitu molok tempu ai-han neebé metin. Ida ne 'e tanba bebé nia koñesimentu
sensóriu sai boot, inklui testu no koko hahán. Ida ne' e sei ajuda fó treinamentu ba ita-boot nia
oan nia fokus no responde ba sira nia laran seguru kona-ba koko no textu ruma iha ai-han.
Hare
Vizaun Depois de bele haree ho momoos objetu boot sira ne 'ebé la hanesan ho padraun sira,
agora imi-nia oan ida sei hahú iha interese atu haree objetu ki' ik sira. Nia sei hatudu interese ba
imi atu uza roupa ne 'ebé imi uza ka tau detalle iha sasán sira-ne' e, hanesan inus ema moras ne
'e nian. Nia hatudu liu husi foka liu ba objetu ida ne' e, depois koko atu to 'o ba nia.
Motor & Konxiênsia
Motor & Konxiênsia Ita nia oan-nain ida agora bele tuur la ho Mom nia ajuda. Nia mós bele
hasai lian maka' as, maske koko atu hamriik ho ajuda husi armazein. Bainhira latan iha nia
kabun, ita-boot nia oan sei uza nia liman atu hi 'it nia isin-lolon leten no dada nia ain-tuur hodi
apoia nia. Ninia kapasidade linguístika mós sai avansadu. Nia sei kontente liu rona no hatán ba
lian inan husi inan. Labarik hotu-hotu aumenta no dezenvolve tuir nivel no faze neebé la
hanesan. Inan sira labele kompara sira nia oan nia abilidade ho labarik sira seluk. Hanoin-
hetan bá, la' ós rasa. Fó estimulasaun no estimulasaun uitoan deit tuir faze kresimentu
no dezenvolvimentu. Konsulta dezenvolvimentu labarik tomak ho pediatria ida se iha
buat ruma neebé afeta labarik nia saúde. Durante vizita ba
doutor no orariu vasinasaun, informa ba labarik nia dezenvolvimentu tomak, inklui todan no a
'as. Doutora ne' e mós sei fó konsellu ba kreximentu bebé ne 'ebé di' ak liu no dezenvolve
Fulan 7 to 9
Iha idade nee, Ita-boot nia oan hahú halo buat oioin hanesan: Mudansa pozisaun hosi toba ba
tuur, hosi hamriik atu tuur, no tuur iha fatin atu hamriik. Tuur mesak la presiza ka tau iha
fatin seluk. Bebé sira hamriik mesak ho liman kaer hela ema seluk ka sasán sira neebé hale
'u sira. Aprende atu dehan "maksusuk" ka "dada" maibé seidauk klaru. Bebe sira
no dehan "oos" no " aa". Kria lian ne' ebé moos liu. Símbolsasaun úniku, no mós konbinasaun ba
sílaba. Afirma no kaer metin sasán ka objetu ruma. Foti objetu ki 'ik sira. Han mesak maski nia
sei si' ak hela. Atu fó sinál ba despedida. Kapasidade motor nian Iha tinan 7-9 nia
laran, faze dezenvolvimentu ba bebe bele mantein balansu isin diak. Ema bele haree ida-ne
'e bainhira nia koko atu hamriik husi ninia pozisaun ida uluk.
Direitu ba idade fulan 9 ka semana 36, ita-boot nia bebé parese bele halo ida ne 'e ho
diak. Hafoin semana ida, ita boot sira sei hakfodak hodi hare bebé sira nia abilidade brutu motor
nian ne ' ebé agora dadaun iha ona faze atu bele muda pozisaun sira ne 'ebé tuur hela hodi tuur.
Dezenvolvimentu pozisaun ida nee bele halao ho diak husi bebe ho idade fulan 9 iha semana 1
nia laran. Bebé sira-nia abilidade komunikasaun no lian parese komesa
kombina vokabuláriu hanesan dalan ida atu komunika, ho idade fulan 7 semana 2. Porezemplu,
hodi dehan "ba-ba", "ga-ga", "ja-ja", no tan ne' e. Nia haree liu ba idade fulan 7 nia
laran, bainhira nia konsege hateten "dada iis" no "mama", maske ida ne 'e la klaru. Too iha idade
fulan 8 nia laran iha semana 1 nia laran, dezenvolvimentu ba labarik kiik sira seluk rona ona
bebé nia liafuan barak neebé nia bele dehan. Kapasidade rekuperasaun Pena multa
Dezenvolvimentu motor di' ak ne 'e iha faze ne' ebé kabeer ho objetu ne 'ebé nia kaer ba
ema seluk ho idade fulan 7 ka semana 28.
Fulan 10 to 11
Dezenvolvimentu labarik iha faze idade ida ne 'e nian, bele hala' o atividade oioin hanesan:
pozisaun fahi nian ne 'ebé bosok atu tuur, hafoin tuur fali iha ne' ebá, no fila fali atu tuur. Nia
bele hato 'o ninia hakarak ba ema seluk duké tanis. Uza lian labarik, dalaruma lian estranjeiru ne'
ebé la klaru. Sae nia liafuan 1-3 kompara ho liafuan “mama” ka “papa”, maibé la klaru. Ne 'e
mak dalan ne' ebé bolu buat barak. Prontu ba no hatene sasán sira ne 'ebé hale' u ida-ne ' e. Fakar
sai objetu rua, ne' ebé ida-idak iha ninia liman. No halo lian maka 'as. Kuaze bele halo tuir
atividade ema seluk nian. Han mesak de 'it maske nia sei si' ak hela. La 'o ho ema seluk. Kuaze
bele joga bola basket ho ita boot sira nia ajuda. Abilidade brutu kontaktu ba bebé ho idade fulan
10 ka semana 40, dezenvolvimentu motor bruta labarik nian tama ona ba faze ida ne' ebé nia
aprende atu hamriik mesak sein nesesidade atu rezolve. Tuir loloos, nia bele kaer
maizumenus segundu (2), molok presiza atu kontinua hala 'o dala ida tan. Liu tiha
fulan ida, bainhira bebé ne' e sei idade fulan 11, nia foin mak bele hamriik mesak hodi
hetan segundu segundu (2).

Labarik tinan 1 to 3
Labarik nia alturas no todan
Height no todan Tuir Ministériu Saúde Indonézia nian, a 'as tebes ba labarik ne' ebé ho idade
tinan ida maka 68.9-792 centimeirus (labarik feto) no ema na 'in 71-80.5 centimetrias (mane).
Maski isin-fulun ideál mak 7-11.5 kilograma (feto) no 7.7-12 kilograma (mane).

Mudansa fisiku
Mudansa fiziku Iha tinan ida ne 'e, ita boot nia musika ne' ebé ki 'ik no balansu dezenvolve ona,
ne' ebé halo fasil ba nia atu hamriik la ho ema ida nia ajuda. Nia mós bele hili objetu ki 'ik sira
entre ninia liman-fuan boot no liman-fuan. Kapasidade hirak nee permite nia atu fó-han nia an,
hakerek ho ema hotu nia hanoin, no harii uma aas sira.

Labarik idade 4-6

Entre idade tinan 4 no 6, ita boot sira sei haree progresu signifikante iha labarik sira nia dezenvolvimentu
fíziku. Aleinde sai ain aas no forte, ita nia oan ida sei hahú muda ho konfiansa liu tan hamutuk ho
balansu, kordenasaun, no kontrola motor. Mum sei hakfodak atu haree tranzisaun husi ita nia
dezenvolvimentu fíziku uitoan. Hahú husi pasu ne 'ebé la metin, to' o imi uitoan bele hakat ho konfiansa,
bele haksoit no sa 'e. Hosi kaer movimentu neebé laiha meza no fasil atu soe objetu sira, ba movimentu
motór liman neebé kontrola liu no permite labarik sira atu pinta ho detallu no komplexidade

Bainhira ema uitoan ne 'ebé fiar an rasik sai boot no sai independente liután hodi halo buat ruma, Mum
sei iha tan tempu atu tuur, observa no kaptura etapa sira husi ninia dezenvolvimentu. Keta haluha atu
halo mate isin ruin hanesan fotografia hodi komemora ninia kresimentu no dezenvolvimentu iha
periodu pre-eskolar.

Matadalan iha kraik ne 'e fornese deskrisaun ida kona-ba kreximentu no dezenvolvimentu labarik sira
nian iha períodu pré-eskolár.

Tinan 4 Anu tuan Able atu halai, haksoit, halimar kaer no soe bola boot. Tip: lori tempu atu ba para
karreta hodi koko no koko imi-nia uitoan. Halo balansu neebé diak liu no bele hamriik iha ain ida too ain
2, no mós lao fila fali ba kotuk no lao tuir liña loos. Labarik sira iha kordenasaun diak. Imi uitoan de 'it
mak bele harii uma aas ida husi bloku sira. Bele kose sira nia nehan rasik no loke no manteiga iha roupa.
Aat atu tesi tiha buat ne' ebé lori moe boot. Koko atu halo bomba ida ne 'ebé kompostu hosi na' in-12.
Variavel atu fakar líkidus, harahun ai-han iha sira-nia leten no (ho supervizaun) Sira ko 'a ai-han ba
pedasuk ki' ik ho varanda. Tip: ida ne 'e mak tempu ne' ebé perfeitu atu lori ita boot nia oan ida ba dapur
atu ajuda ho servisu simples hodi fo oportunidade ba nia atu pratika ninian movimentu veikulus ne 'ebé
diak.

5 Tinan sira liu ona atu halai no haksoit, haksoit ho tali, fahi, sa 'e ba leten no balu monu loos. Iha buat
barak ne' ebé nia bele halo agora, sira na 'in-rua iha kabun laran no mós iha uma. Aat atu baku bola ho
bataria ida. Bele uza fasilmente hatais no trata ho livre. Aat atu uza garfu no esportasun, no dalaruma
tudik meza ida. Agora tempu neebé diak atu hahú aprende oinsá atu uza bilete. Bele pinta didi' ak uma,
no mós ema ne 'ebé kaer ulun, isin, liman no ain. Ata halo naksalak ida ne' ebé kompostu husi na 'ok 20.
Aat atu halo karta ho kro' at no hakerek ninia naran rasik. Aat atu tesi kestaun komplexu ho akurat. Halo
balansu diak liu tan, hanesan bele hamriik iha ain ida ho segundu 10 ka liu tan. Bele uza sentina ho
independente.

Tinan 6 Years Old Able atu halo buat ne 'ebé presiza balansu hanesan aprende atu sa' e bisikleta
ka sa 'e kuadru ida, no la' o iha bloku sira ne 'ebé ekilibradu. No bele tau bloku sira hodi harii
foho-lolon sira. Liman atu suku suku ho simples. Imi bele kesi metin imi-nia sapatu rasik. Aat
atu uza pencil hodi halo deseñu detalladu iha surat-tahan ki' ik.

Labarik tinan 7

Tuir mai iha mudansa balu ne 'ebé ita bele haree iha labarik sira ho idade tinan hitu, inklui: Height and
weight Report husi Sentru ba Kontrolu no Prevensaun ba Moras (CDC), ho tinan ida ne' e, labarik sira ho
otas kiik liu 122. Entretantu, isin- lolon ideál mak maizumenus kilograma 23, ba labarik-feto no labarik-
mane sira. Abilidade fízika Dezenvolvimentu labarik sira-nia kapasidade fízika ho tinan 7 sai hanesan
motor neebé diak liu. Iha idade nee, labarik sira mós sei dezenvolve kordenasaun no balansu diak liu tan.
Porezemplu, hanesan dansa, sa 'e siklu roda rua, atu hasae abilidade hodi halo servisu uma laran
simples, hanesan halo kama. Atividade fiziku nebe mak ativu liu mak, abilidade motor hirak nee nian
lalais liu dezenvolve.

Abilidaae kognitivu

Abilidade diak balun husi dezenvolvimentu kapasidade kognitivu bele haree husi labarik ho
idade tinan 7, inklui: Sira bele koalia diak liu tan ho vokabuláriu. Bele tuir konjuntu komandu
naruk no kompleksu liu kompara ho tempu ne 'ebé sira tinan 6. Hahú komprende katak liafuan'
balu 'bele iha sentidu barak, nune' e tulun sira atu komprende halimar no halo lisaun. Komprende
konseitu utilizasaun númeru sira iha matemátika. Bele hatudu tempu wainhira husu. Bele dehan
númeru tolu tutuir malu.

Abilidade Sosiál

Tinan 7 liu ona, sira nia maluk sira sei gosta tebes atu halimar. Maibé, imi balu dala ruma
komesa goza gasta tempu barak liu tan, hanesan lee livru ida. Aleinde ne 'e, sira mós sei hanoin
barak liután kona-ba ema seluk nia opiniaun no hanoin. Sira mós sei kontinua dezenvolve
sentimentu empatia no kapitál ne' ebé forte liu. Tinan 7-tinan mos diak liu atu tau sira nia-an iha
ema seluk nia sapatu bainhira hasoru konflitu. Maske nunee, sentimentu kona ba baku malu sei
bele akontese nafatin iha idade ida nee.

Labaraik tinan 8
Tinan 8 Tinan hirak tuir mai ne 'e mak kresimentu no dezenvolvimentu ne' ebé labarik sira ho idade
tinan 8 mai kraik, inklui:

Height no todan

Iha tinan 8 nia laran, labarik-mane sira jeralmente iha pezu besik metru 127 no todan besik
kilograma 25.4. Ba labarik feto sira, a 'as liu média mak hanesan ho labarik mane sira, maibé
todan normál mak 26,3 kilograma.

Abilidade fízika

Ba labarik sira ho idade tinan 8, dezenvolvimentu fíziku sei sai importante liu atu hadiak
abilidade motor nian, kordenasaun, no kontrola muscle. Sira hahu hare labarik boot sira nebe
mak sei esperensia puberdade iha tinan hirak oin mai. Tanba ne' e, importante ba inan aman sira
atu kontinua enkoraja sira nia atividade fíziku uitoan de 'it. Razaun mak, hasa' e kapasidade
motor nian halo labarik sira bele halo movimentu barak ne 'ebé bele tulun sira. Porezemplu,
bainhira halo desportu ka halimar múzika.

Abilidade kognitivu

Tinan 8 ba leten kontinua dezenvolve lalais sira nia vokabuláriu no bele aprende to' o 3,000
liafuan foun. Aleinde ne 'e, sira hahú komprende kona-ba osan, konseptualmente no literalmente,
hanesan uza osan hanesan meiu pagamentu.

Abilidade Sosiál

Tinan 8 nee faze dezenvolvimentu ida neebé labarik barak hadomi tebes atu hola parte iha grupu
sosiál ida. Jeralmente, iha idade tinan 8 sira goza tebes eskola no komesa atu valoriza sira-nia
amizade ho kolega sira neebé besik. Inan-aman mós bele hahú haree sira nia oan foun neebé foin
hetan konfiansa iha sira nia idade tinan 8. Liu-liu bainhira sira espresa sira nia opiniaun kona-ba
buat ne 'ebé hale' u sira.

Tenke nota mós katak idade tinan 8 nu 'udar tempu ida ne' ebé labarik sira bele hahú hatudu sira
nia independénsia. Ezemplu ida mak hakarak hela iha kolega nia uma. Maske nune 'e, sira balu
jerálmente sei husu atu lori fila ba uma. Ida ne' e tanba labarik barak mak sei iha relasaun ho sira
nia inan-aman no sira nia uma iha tinan 8 nia laran. Ida ne 'e halo sira la sente laran taridu atu sai
husi uma maski sira hakarak.
Tinan 9
Labarik barak iha idade ida nee mak hetan dezenvolvimentu fíziku iha forma neebé aas no todan.
Jeralmente, labarik sira sei hetan aumentu aas to 'o feto na' in 6 (cm). Entretantu, menór nia todan mós
aumenta to 'o kilograma 3 (kg).

Jeralmente, labarik sira sei hetan aumentu aas to 'o feto na' in 6 (cm ). Entretantu, menór nia
todan mós aumenta to 'o kilograma 3 (kg). Aleinde ne' e, dezenvolvimentu fíziku ne 'ebé labarik
sira hasoru ho idade tinan 9 mak: Sei nafatin esperiénsia mudansa susubeen inan nian ba nehan
permanente. Di' ak liu atu atinje alvu atividade fízika ne 'ebé atu halo. Labarik feto sira baibain
ain aas liu labarik mane sira iha idade ida nee.

Tuirmai nee mak dezenvolvimentu kognitivu ba labarik sira ho idade tinan 9: Aprende
multiplikasaun no divizaun iha eskola. Aprende atu kria gráfiku uza dadus neebé fó ona. Komesa
atu aumenta no hamenus numeru sasan balun konsiste husi dijitu rua. Hahú atu bele kategoriza
objetu oioin tuir sira-nia klase, hanesan bee ne 'ebé nakonu ho du' ut ne 'ebé inklui ona iha ai-
fuan no tuirmai. Sentensa ne' ebé iha durasaun tempu naruk, ezemplu pena ne ' ebé kontein liu
husi liafuan 12. Likes atu organiza no halo planu iha okaziaun oi-oin. Agora iha ona kapasidade
atu halo desizaun. Bele kompleta atribuisaun eskola oioin ne' ebé komplikadu liu duké antes ne '
e. Hakarak atu gasta oras balun hodi halao atividade neebé nia gosta tanba kapasidade atu fokus
ba tempu naruk.

Dezenvolvimentu fízika

ho tinan 9 hahú hasoru dezafiu fíziku no emosionál barak tanba sira hakbesik ba adolexénsia. Ida-ne 'e
bele sai tempu naruk ba labarik balu, tanba sira-nia klase hahú dezenvolve ho taxa ne' ebé diferente.

Dezenvolvimentu fízika

ba labarik sira ho idade tinan 10 Launching C. Mott Hospital Labarik nian, ho idade tinan 10,
dezenvolvimentu ba labarik nia a 'as no todan sei hanesan ho tinan sira liubá. Jeralmente, labarik
sira sei hetan aumentu aas to' o kilograma 6 (cm) no kilograma 3 (kg). Aleinde nee, kresimentu
fíziku iha tinan 10 mai kraik mak: Mudansa fíziku asosiadu ho puberdade. Mudansa susubeen
nehan ba nehan permanente. Tenda atu iha físika no karimbu ne 'ebé forte. Wainhira kontenti atu
toka jogu iha desportu ho kolega sira.

Dezenvolvimento kognitivu ba labarik ho idade tinan 10 ba oin iha tinan 10 tipikamente inklui:
Hahú komprende loron, fulan, no tinan. Memoriza ba tinan ne 'e nia naran. Bele lee no
komprende konteúdu parágrafu ida nian tomak. Familiar ho adisaun, subtrasaun, multiplikasaun,
no divizaun iha frasaun. Ita bele hakerek istória badak sira. Keta ta' uk atu koko dezafiu sira tantu
lisaun eskola nian ka matéria sira seluk.
Dezenvolvimentu emosionál

tama iha idade tinan 10, labarik sira mós sei hetan esperiénsia dezenvolvimentu emosionál ne
'ebé sai mós dezafiu ba beibeik. Razaun mak, hamutuk ho dezenvolvimentu fíziku neebé labarik
sira hasoru hanesan sinál sedu puberdade nian, labarik sira mós sei esperiénsia sinál emosional.
Porezemplu, labarik nee hahú sente kontente tebetebes, maibé mós sente dúvida barak, tauk, no
sente moe.

Launching C. S. Mott Hospital Labarik nian, ho tinan 11, labarik feto sira sei hetan
dezenvolvimentu fíziku ho forma ne 'ebé aas no todan ne' ebé aumenta lalais liu kompara ho
labarik mane sira.

Aleinde ne 'e, dezenvolvimentu fiziku ne' ebé hetan husi tinan 11 ba leten mos inklui: Hair
kresimentu iha armáriu no iha area jenitalia hanesan sinal inisiu puberdade nian. Oilier nia kulit
no fuuk tanba formasaun ema-lubun nia osan iha isin. Tendensia ba buat ne 'ebé todan liu. Hahú
tau atensaun liután ba ninia ilas isin nian duké ba oin.

Dezenvolvimento kognitivu

Se labarik sira ho idade tinan 10 mai kraik, nia hatene ona oinsá atu hetan informasaun ne ' ebé
ita hakarak, ho idade tinan 11, labarik sira bele haree problema ida husi perspetiva oioin. Tuir
loloos, nu' udar forma ida husi dezenvolvimentu kognitivu ne 'ebé mak ita-boot nia oan hasoru,
nia bele komprende katak buat hotu iha mundu ne' e la 'ós direitu absolutamente no sala de' it.

Aleinde ne 'e, forma dezenvolvimentu kognitivu sira seluk ne ' ebé labarik sira iha tinan 11 mai
kraik mak: Bele komprende konseitu abstrata. Bele hanoin iha futuru, maske dala barak sei
hanoin hela ba tempu badak. Komprende katak iha konsekuénsia katak nia bele esperiénsia iha
futuru ba ninian asaun agora. Hakarak atu tau matan liután ba nia an kompara ho ema seluk.

Dezenvolvimentu fisiku

ba tinan 12 Iha tinan 12 nia laran, dezenvolvimentu fíziku ne 'ebé evidente liu iha labarik sira mak
puberdade. Se ó iha oan-feto, ne' e mak tinan bainhira nia iha ka komesa nia to 'o puberdade.
Entretantu, iha labarik mane sira, baibain prosesu ba puberdade hahú de' it.

Mudansa fíziku balu neebé labarik sira hasoru iha idade nee mak hanesan: Labarik feto sira sei hetan
esperiénsia kresimentu inan nian. Karik Ita-boot nia oan-feto bele hetan nia menstruasaun dahuluk.
Labarik-feto no labarik mane sira, sei hetan kresimentu fuuk nian iha área armáriu no iha área puberku
nian. Bonia esperiénsia sei aumenta penis no testes. Bonia sei hetan mudansa ida iha lian nee sai todan
liu tan. Bos bele hetan kresimentu fuuk iha area facial.
Dezenvolviento kognitivu

Iha idade ida-nee, ita-boot nia oan sira sei esperiénsia dezenvolvimentu kognitivu oioin. Normálmente,
dezenvolvimentu kognitivu neebé hetan hosi idade tinan 12 inklui: Bele hanoin lójikumente iha
situasaun oioin. Hahú komprende konseitu justisa no igualdade. Hahú atu komprende katak asaun hotu
ne 'ebé halo ona, bele iha impaktu di' ak ka aat. Hahú rezolve problema sira, maske imi la bele halo ida-
ne 'e sai perfeitu. Bele hanoin iha prosesu kompleksu

Dezenvolvimentu fízika iha tinan 13 mai kraik Quod husi Saúde Labarik sira nian, dezenvolvimentu
adolesenti ho karakter kresimentu no maturasaun seksual. Ida nee mos baibain refere ba puberdade.
Tanba nee, inan-aman saida mak sei haree kedas mak mudansa fíziku hanesan aumenta aas no todan.
Maske nune 'e, tenke hanoin mós katak mudansa ba labarik ida-idak sei diferente tanba fatór influénsia
sira seluk. Iha ne' e iha dezenvolvimentu fíziku balun ne 'ebé bele akontese ba labarik sira ho idade tinan
13.

1.peso no a 'as Iha tinan 13 nia laran, a' as no todan ne 'ebé sa' e tanba osan ne 'ebé tama mós
servisu di ' ak. Maibé, ida ne 'e diferente ho labarik-mane adolexente sira tanba kresimentu ne'
ebé aas la aumenta barak liu. Inan-aman la presiza hanoin barak tanba sei iha faze ruma ba ida-
nee 2. Mudansa fíziku hormonál sira seluk la 'ós de' it aas no todan, iha buat seluk ne 'ebé
relasiona ho mudansa fíziku tanba osan. Ba feto sira, mudansa hirak ne' e inklui kresimentu
susun, fuuk di 'ak iha kalilin no vajina, no mós hetan menstruasaun. Defaktu, labarik-feto
adolexente balu hetan ona menstruasaun regulár barak liu tan tanba hetan menstruasaun sedu.
Kona-ba labarik mane sira, mudansa sira ne' ebé akontese mak kreximentu fuuk nian iha área
penis nian, nune 'e mós lian ida ne' ebé hahú harahun no halo lian todan. Iha feto no mane sira,
sira mós bele esperiénsia produsaun barak liu fali mina, no halo foer se sira la mantein íjiene
diak. Fó koñesimentu ba labarik sira atu uza sabaun espesiál, deodorant ka hatudu-fatin. Nune 'e,
keta ta' uk bainhira labarik ne 'e nia oin mosu susar tanba ne' e mak buat baibain ne 'ebé sei
akontese. Ita-boot nia oan bele sente estrese bainhira ida-nee akontese. Maibé nu' udar inan-
aman, fó ba nia kbiit atu komprende bá katak ida-ne 'e mak buat baibain de' it no nia sei la 'o liu.

Dezenvolvimrnto kognitivu

Se ita tau atensaun, adolexénsia ne 'e tempu ida wainhira ita boot nia oan sei iha hanoin rasik. Ida
ne ' e iha ne 'ebé papel kognitivu afeta asaun sira ne' ebé atu foti iha futuru. La 'ós de' it hanoin
kona-ba nia-an, nia mós sei maduru atu hanoin kona-ba família no maluk sira.

Ne ' e mak dezenvolvimentu kognitivu balun ba labarik sira ne' ebé ho idade tinan 13 mai kraik
ne 'ebé bele akontese: Ne 'ebé nia abilidade atu debate. Aplika konseitu sira ne' ebé tuir razaun ka
saida mak nia fiar. Aprende no komprende buat neebé mai husi konkreta too abstratu. Hanoin
konaba pontu de vista diferente.

Dezenvolvimentu psikolojiku bele kobre mos emosionál no mos sosial ba adolesênsia nia vida.
Bainhira iha mudansa fíziku, buat ne 'ebé bele akontese mak labarik nia hanoin katak nia sai
adultu kompletu ona. Ida ne' e mak síndrome da mulher espancada iha loron primeiru puberdade
nian ne 'ebé inan-aman sira presiza hatene kona-ba ne ' e. Tuir mai, dezenvolvimentu psikolójiku
balun ne 'ebé bele akontese bainhira labarik ne' e tinan 13: Sentimentu fuan nian ho maneira ne
'ebé la loos no sensitivu tebes. Hakarak atu sosializa an ho maluk deputadu sira maibé hakarak
mós atu goza tempu mesak. Sente valoriza husi ema hotu-hotu. La fiar ba mudansa fíziku.
Sempre prontu ona atu hili ema ruma neebé mak bele sai belun diak ho nia.

Dezenvolvimentu emosionál diskuti uitoan ona iha leten katak bainhira dezenvolve labarik ida
ho idade tinan 13, buat nee hanesan buat normal ida atu akontese. Ida-nee akontese tanba
presaun hosi maluk, atividade no tarefa barak, no nunee mós iha. Kuandu buat di 'ak ruma to' o
mai ona, tanba imi tenke hatudu pasiénsia ho fahi sira-ne 'e. Liután ne' e, imi mós bele ko 'alia ho
nia hodi sente kmaan atu nune' e sente iritasaun la sai butuk. No mós garante katak nia iha maluk
sira neebé iha direitu atu koalia. Maski labarik ne 'e ho idade ne' e dalaruma indiferente no la tau
matan, nia sei presiza tebes konsellu hosi ita nu 'udar inan ka aman.

Dezenvolvimentu sosiál Iha faze ida nee mós, Ita-boot nia oan sira sei kontente atu hasoru malu
ho maluk sira seluk. Karik, ida ne 'e bele hasae auto-konfiansa no dezenvolvimentu ba
independénsia tinan 13 nian.

Mudansas mós iha relasaun ho kresimentu spurt, hanesan aselera kresimentu relasiona ho fízikas.
Buat ida ne 'ebé sai nu' udar ezemplu, iha aumentu ne 'ebé aas no todan ne' ebé todan. Iha ne 'e,
dezenvolvimentu balu ne' ebé akontese iha labarik ho idade tinan 14-

Tuirmai ne 'e mak dezenvolvimentu kognitivu ba labarik sira ho idade tinan 14:

 Dezenvolve abilidade hanoin.


 Husu to' ok ai-han ne 'ebé hale' u nia.
 Hanoin konaba objetivu tempu naruk nian.
 Tenta atu aprende rezolve problema sira.
 Ita bele hili saida mak ita hakarak no labele gosta.
 Dalaruma ida ne 'e komesa debate.
 Bele dehan katak adolexente sira nia hanoin jerál sei klasifikadu hanesan abstratu.
 Ida-ne ' e akontese tanba iha tinan ida ne 'e nia hasoru fahi barak.
 Tanba ne' e, labarik sira bele kestiona buat sira ne 'ebé sai ona regra iha moris família ka
sosiál iha jerál.

Inan-aman sira nia papél iha nee atu esplika atu nunee labarik sira bele komprende liu tan
konaba sira nia hanoin atu nunee sira labele sai boot. Porezemplu, bainhira nia husu tanbasá
mak nia labele filafali ba uma tarde liu bainhira nia hanoin katak nia bele tau matan ba nia
an. Ita bele komprende katak disiplina ne' e importante, liuliu se ita presiza bá eskola aban.
Hodi fila ba uma iha tempu neebé importante atu nunee Ita-boot sira bele deskansa too atu
nunee Ita-boot nia isin labele kole. Tuir mai, labarik iha posibilidade atu iha interese ba
atividade seluk hanesan desportu, kanta, toka muzika, no halo hanesan. Fó apoiu no mós
komunikasaun atu nia bele hatene kona-ba buat neebé nia gosta. Iha mos intensaun ida katak
ita ho ita boot nia oan sira iha persepsaun hanesan deit.
Dezenvolvimentu psikolojiku

ho tinan 14 ba leten Iha dezenvolvimentu psikologia adolesênsia, ita presiza hatene oinsa
emosional no sosial labarik ho idade tinan 14 ba leten. Imi la hakfodak ka laran-taridu bainhira
nia hatudu hahalok hanesan nia hatene buat hotu iha mundu ne ' e. Iha nee iha mudansa
psikolójiku no dezenvolvimentu balu iha idade tinan 14- tinan neebé bele akontese. Ai-knanoik
ho fuan mean. Dala barak liu sai boot no hakarak hatudu independénsia. Hili atu la bele iha
hanoin hanesan ho imi-nia inan-aman. Gasta tempu barak ho maluk deputadu sira.

Dezenvolvimentu emosional

Buat nebe ita bele haree husi labarik ida ho idade tinan 14- ida nee hatudu hahalok naksalak.
Liu-liu se ita haree ba ninian atitude ho ema adultu hanesan mestre ka inan-aman. Iha
posibilidade katak nia hili atu argumenta tanba nia sente loos liu. Ita mós presiza hatene katak
feto-ran sira sente katak sira diak liu ema seluk. Maibé neineik labarik sei hatene katak nia
hahalok ne 'e apropriadu ka lae. Buat seluk ne' ebé inan aman sira tenke prepara mak bainhira
labarik iha interese iha relasaun seksuál ne 'ebé diferente. Fornese edukasaun seksu neebé
adekuadu atu nunee labarik sira hatene baliza hosi saida mak bele no labele halo.

Dezenvolvimentu social

Maske ho idade 14 mai kraik, adoloxente sira sei gasta tempu barak liu tan hamutuk ho kolega
sira, sira iha tendénsia atu filtru sira nia amizade. Labarik balu sei halo durasaun boot atu
determina hahalok personalidade saida mak sira sei kompativel ho.

También podría gustarte