Está en la página 1de 7

Referensia FRATERNIDADE HUMANA

Traballu Individual

Naran : Elviana Cecilia C. D. Sequeira

NRE : 22.03.04.025

Fakuldade : C.S.H

Departamentu : Administrasaun Publika

Semester & Klass : III/A (Extensaun)

Materia : Edukasaun Sidadania


DOKUMENTU IHA FRATERNIDADE Umanu

BA MORIS MORIS NO COEXISTENSIA KOMUN NO MORIS MORIS

Prefásiu

Fiar lori ema fiar-na'in atu haree irmaun ida-ne'ebé hetan apoiu no domin iha ema seluk. Husi
fiar ba Maromak, ne'ebé kria lalehan, kriatura sira no ema hotu - hanesan liuhusi ninia Laran-
Sadi'a - ema ne'e hetan knaar atu hatudu sai ema nia maun-alinidade, proteje kriasaun no
lalehan tomak no apoia ema hotu, liuliu ema ne'ebé vulneravel liu.

Bazeia ba valór ne'e ne'ebé boot liu, iha reuniaun oioin ne'ebé domina husi ambiente frajilidade
no amizade nian, ita fahe ksolok, susar no problema sira iha mundu modernu, kona-ba progresu
sientífiku no tékniku, susesu terapeutiku sira, idade dijitál nian, meiu komunikasaun sosiál ,
komunikasaun; kona-ba kiak, funu no terus husi irmaun-irman barak iha mundu ne'e nia fatin
oioin, tanba rasa armada, injustisa sosiál sira, korrupsaun, dezigualdade, degradasaun moral,
terrorizmu, diskriminasaun, extremizmu no razaun sira seluk tan.

Husi reuniaun sira ne'ebé ami hasoru ho laran-metin no laran-metin no husi reuniaun sira ne'ebé
nakonu ho esperansa iha futuru ne'ebé nabilan ba ema hotu, hamosu ideia kona-ba "Dokumentu
Fraternidade Umanu " ne'e . Dokumentu ida-ne'ebé halo ho laran-moos no sériu sai hanesan
deklarasaun konjunta ida kona-ba hakarak di'ak no laran-metin, ne'ebé bele konvida ema hotu,
ne'ebé tau fiar ba Maromak no fiar ba irmaun-irman sira iha sira-nia laran, atu hamutuk no
serbisu hamutuk , atu nune'e dokumentu ne'e bele sai nu'udar matadalan ba jerasaun foun sira
atu haburas kultura respeitu ba malu, hodi komprende Maromak nia laran-di'ak boot ne'ebé
halo ema hotu sai maun-alin.

DOCUMENTU

Maromak nia naran mak kria ema hotu hanesan iha direitu, knaar, no dignidade, no nia bolu
sira atu moris hamutuk nu'udar maun-alin sira, atu nune'e sira bele hela hamutuk iha rai no
habelar moris-di'ak, laran-di'ak no dame nian.
Maromak bandu ona atu oho ema ne'ebé la iha sala, hodi dehan katak ema ne'ebé oho ema ida
hanesan nia oho ona ema hotu, no ema ne'ebé salva ema ida hanesan nia salva ona ema hotu.

Iha ema kiak sira-nia naran, sira ne'ebé laran-aat, sira ne'ebé laran-maus, sira ne'ebé laran-maus,
no sira ne'ebé marjinadu, ne'ebé Maromak haruka atu ajuda nu'udar knaar ne'ebé ema hotu
tenke halo, liuliu sira ne'ebé iha kbiit boot no riku.

Hodi orfan, feto-faluk, ema protesaun no dadur sira husi sira-nia uma no sira-nia nasaun nia
naran; vítima hotu husi funu, terus no justisa; vítima sira ne'ebé fraku, sira ne'ebé moris ho
tauk, dadur sira husi funu no sira ne'ebé hetan tortura iha mundu tomak, la iha distinsaun ida.

Ho povu ne'ebé lakon seguransa, dame no ko-ezisténsia, sai vítima ba destruisaun, estraga no
funu.

Iha " maun-alin umanu " nia naran , ne'ebé halibur ema hotu, halibur sira hamutuk no halo sira
hanesan.

Iha naran husi fraternidade ne'e nian, polítika integralizmu no divizaun nian mak haketak malu,
no sistema lukru ne'ebé la proporsional, no tendénsia ideolojika ne'ebé odi malu, ne'ebé
manipuladu ema nia asaun no destinu.

Hodi Maromak fó liberdade ba ema hotu, nia kria sira livre no la halo sira sai livre.

Iha justisa no laran-sadi'a nia naran, iha moris-di'ak nia huun sira no iha fiar nia riin sira.

Hodi povu hotu ne'ebé iha hakarak di'ak nia naran, sira mak iha mundu tomak.

Hodi Maromak nia naran no buat sira-ne'e hotu nia naran, Al- Azhar al-Sarif - hamutuk ho ema
Muslim sira husi parte leste no oeste - hamutuk ho Igreja Katolika - hamutuk ho Katolika sira
husi parte leste no oeste - ami deklara katak ami sei adopta kultura diálogu nian hanesan dalan
ida; kolaborasaun komún hanesan hahalok ida; koñesimentu ba malu hanesan métodu ida no
kriteriu ida.

Ami fiar-na'in sira iha Maromak, iha sorumutuk ikus ho nia no iha ninia Julgamentu, hodi tuir
ami-nia responsabilidade relijioza no morál no liuhusi Dokumentu nee, halo orasaun ba ami-nia
an rasik no ba lideransa sira iha mundu tomak, ba arkeita sira iha polítika internasionál no
ekonomia mundiál nian, atu iha kompromisu sériu atu habelar toleránsia, koezisténsia no dame;
atu intervén lalais liu, atu prevene fakar raan ne'ebé la iha inos no atu hapara funu, konflitu,
degradasaun ambientál no decline kulturál no morál ne'ebé mundu ne'e daudaun hasoru.

Ami ko'alia ba intelektuál sira, filozof sira, ema relijiaun sira, artista sira, operador sira husi
média no ema kultura sira iha mundu tomak, atu nune'e sira bele deskobre fila-fali valór sira
kona-ba dame, justisa, laran-di'ak, furak, fraternidade umana no moris hamutuk, hodi konfirma
importánsia husi valór sira-ne'e nu'udar ankor salvasaun nian ba ema hotu no koko atu habelar
ba ema hotu.
Hahu husi hanoin kle'an kona-ba ita-nia realidade contemporáriu, hodi apresia ninia susesu no
esperiénsia kona-ba ninia moras, drama no susar sira, Deklarasaun ne'e fiar metin katak, entre
kauza sira ne'ebé importante liu ba krize iha mundu modernu, iha konxiensia umana ida-ne'ebé
anestezidu no lakon husi valór relijiozu sira, nune'e mós kona-ba individualizmu no filozofia
materializmu sira ne'ebé domina ema no tau valór mundiál no materiál sira iha fatin ba
prinsípiu supremu no transcendente sira.

Ami rekoñese pasu pozitivu sira ne'ebé ita-nia sivilidade modernu halo ona iha área siénsia,
teknolojia, medisina, indústria no moris-di'ak nian, liuliu iha nasaun sira ne'ebé dezenvolve tiha
ona, hodi hateten katak, hamutuk ho progresu istóriku, boot no ne'ebé hafolin tebes , iha mós
estragus ida iha etika, ne'ebé kondisaun sira ba atividade internasionál nian, no fraku iha valór
espirituál sira no iha sentidu responsabilidade. Buat sira-ne'e hotu kontribui atu habelar
sentimentu frustrasaun jerál ida, mesamesak no laran-triste, hodi halo ema barak monu ba
abuzu husi extremizmu ateista no agnostiku ka seluk tan ba integralizmu relijiozu, extremizmu
no fundamentalizmu matan-delek, nune'e dada ema seluk ba hodi rende an ba forma
dependénsia no destruisaun individuál no koletiva ba sira-nia an.

Istoria hatete katak relijiozu no nasionál extremizmu no intoleránsia mosu iha mundu, iha parte
oeste no leste, ne'ebé bele bolu nu'udar sinál " funu mundu datoluk nian " nian; sinál sira ne'ebé
iha parte oioin iha mundu no iha kondisaun trajiku oioin, hahú hatudu sira-nia oin ne'ebé aat;
situasaun sira ne'ebé la hatene ho loloos vítima, feto-faluk no oan-kiak sira ne'ebé sira prodús.
Aleinde nee, iha mós área seluk ne'ebé prepara hela atu sai fatin konflitu foun nian, iha ne'ebé
tensaun mosu no kilat no munisípiu halibur hela, iha situasaun mundiál ne'ebé domina husi
inserteza, dezastre no ta'uk ba futuru no kontrola husi interese ekonómiku sira ne'ebé badak liu.

Ami mós afirma katak krize polítika grave sira, injustisa no falta distribuisaun ne'ebé justu ba
rekursu naturál sira - husi ne'ebé de'it menus husi benefísiu riku, to'o estraga maioria povu iha
mundu - mak hamosu no kontinua halo nunee, númeru boot husi ema moras, laran-aat no mate,
ne'ebé kauza krize letál sira ne'ebé nasaun barak mak sai vítima, maske riku-soin naturál sira no
rekursu sira husi jerasaun foin-sa'e sira-ne'ebé karakteriza sira. Kona-ba krize sira hanesan
ne'ebé hamlaha labarik rihun ba rihun, ne'ebé hamenus tiha ona ba ema nia ruin tanba kiak no
hamlaha, ne'e mak ukun silénsia internasionál ida-ne'ebé la aseitavel.

Tuir loloos, klaru katak família nu'udar sentrál fundamentál sosiedade no umanidade nian,
importante tebes atu tuur-ahi labarik sira, hasa'e sira, eduka sira, fó morál no protesaun família
ne'ebé metin ba sira. Ataka instituisaun família nian, hakribi instituisaun ne'e ka dúvida kona-ba
ninia papél nia importánsia, ne'e nu'udar buat-aat ne'ebé perigu liu iha ita-nia tempu.

Ami mós hatudu importánsia atu halo matan-moris ba sensu relijiozu no atu halo fali sensu ne'e
iha jerasaun foun sira-nia laran, liuhusi edukasaun ne'ebé saudavel no adezaun ba valór morál
no hanorin relijiozu ne'ebé justu, atu nune'e bele hasoru tendénsia individualizmu, auto-susar,
konflitual, radikalizmu no extremizmu matan-delek iha ninia forma no manifestasaun hotu.

Relijiaun sira-nia objetivu primeiru no importante liu mak atu fiar ba Maromak, fó onra ba nia
no bolu ema hotu atu fiar katak universu ne'e depende ba Maromak ida-ne'ebé ukun universu
nee: Kriador mak forma ita ho ninia matenek ne'ebé Maromak fó ba ita prezente moris nian
ne'ebé ita bele moris nafatin. Prezente ne'ebé la iha ema ida-ne'ebé iha direitu atu hasai, ameasa
ka manipulasaun ho hakarak rasik; maibé ema hotu tenke rai prezente moris nian ne'e husi ninia
inísiu to'o ninia mate naturál nian. Tanba nee, ami kondena prátika hotu ne'ebé ameasa ema nia
moris, hanesan genosidiu, aktu terrorista, deslokasaun forsa, tráfiku órgaun umanu, abortu no
eutanasia, no polítika sira ne'ebé apoia buat hotu nee.

Ami mós deklara ho metin katak relijiaun sira nunka insentiva funu no la husu sentimentu odi,
hostilidade, extremizmu ka konvida violénsia ka raan. Susar hirak-ne'e mak rezultadu husi
mudansa hanorin relijiozu, uzu polítiku relijiaun sira no mós interpretasaun husi grupu ema
relijiaun sira ne'ebé abuza - iha faze istória balu - influénsia sentimentu relijiozu ba ema nia
laran hodi lori sira ba realizasaun ba buat ne'ebé sira hakarak. ida-ne'e la iha ligasaun ho lia-
loos relijiaun nian, hodi atinje mundu nia rohan polítiku no ekonómiku ne'ebé badak. Tanba
nee, ami husu ba ema hotu atu hapara uza relijiaun nu'udar instrumentu atu halo insentivu ba
odi, violénsia, extremizmu no fanatikizmu ne'ebé matan-delek no hapara uza Maromak nia
naran atu justifika hahalok oho, dadur, terrorizmu no opresaun. Ami husu ida-ne'e tanba ami-
nia fiar ba Maromak, ne'ebé la kria ema atu oho ka halo funu hasoru malu, no la hetan terus ka
haraik-an iha sira-nia moris no ezisténsia. Tuir loloos, Maromak ne'ebé Kbiit Boot Liu Hotu la
presiza ema ida atu defende nia no nia lakohi ema uza ninia naran hodi halo ema tauk.

Dokumentu ida-ne'e tuir dokumentu internasionál sira ne'ebé uluk fó sai kona-ba importánsia
husi papél relijiaun sira-nian iha harii dame mundiál nian, hatudu katak:

* Konviksaun ne'ebé metin katak hanorin ne'ebé loos husi relijiaun sira konvida ita atu nafatin
hamriik metin iha valór sira dame nian; apoia valór sira koñesimentu ida-idak nian, maun-alin
umanu nian no ko-ezisténsia komún nian; restaura fali matenek, justisa no karidade no halo
joven sira sente relijiaun, atu defende jerasaun foun sira husi dominasaun hanoin materialista
nian, husi perigu polítika greia nian ne'ebé lori lukru aat liu no indifferensia ne'ebé bazeia ba lei
forsa nian no la'ós lei nian.

* Liberdade mak ema hotu nia direitu: ema hotu iha liberdade fiar, hanoin, espresaun no asaun.
Pluralizmu no diversidade relijiaun, kór, seksu, rasa no lanu.

* Relasaun entre parte Oeste no parte Oeste nu'udar nesesidade ida-ne'ebé la bele diskute malu,
ne'ebé labele troka ka haluha, atu nune'e sira na'in rua bele riku malu ho sira-nia sidadania
liuhusi troka no diálogu kultura. Osidental bele hetan iha sidadania Leste nian solusaun ba ninia
moras espirituál no relijioza balun ne'ebé kauza husi materializmu nia domin. No parte leste
bele hetan elementu oioin iha sívilisasaun oeste nian ne'ebé bele ajuda sívilisasaun ne'e atu
salva nia an husi frajilidade, divizaun, konflitu no sientifika, tékniku no kulturál ne'ebé tun.
Importante tebes atu tau atensaun ba diferensa relijioza, kulturál no istórika sira ne'ebé sai
nu'udar komponente esensiál ida iha formasaun husi ema sira-nia personalidade, kultura no
sidadania iha Leste; no importante tebes atu konsolida direitu umanu jerál no komún sira,

* Importante tebes atu rekoñese feto sira-nia direitu ba edukasaun, servisu no ezersísiu direitu
polítiku. Liutan nee, tenke halo serbisu atu halo livre husi presaun istóriku no sosiál ne'ebé
kontra prinsípiu sira kona-ba fiar no dignidade. Nunee mós presiza proteje nia husi esplorasaun
seksuál no trata nia hanesan sasán ka meiu ida ba ksolok ka lukru ekonómiku. Tanba ne'e tenke
hapara prátika hotu ne'ebé la'ós umanu no kostume triviál sira ne'ebé hamoe feto sira-nia
dignidade no serbisu atu muda lei sira ne'ebé prevene feto sira atu goza sira-nia direitu tomak.

* Protesaun ba direitu fundamentál labarik sira-nian atu moris iha ambiente familiár ida, ba ai-
han, edukasaun no asisténsia mak devér ida ba família no sosiedade. Direitu sira-ne'e tenke
garante no proteje atu labele lakon no labele nega ba labarik sira iha mundu tomak. Kualkér
prátika ne'ebé viola labarik sira-nia dignidade ka sira-nia direitu tenke hetan kondenasaun.
Nunee mós importante atu proteje sira husi perigu sira ne'ebé sira hasoru - liuliu iha ambiente
dijitál - no konsidera hanesan krime ida tráfiku sira-nia inosensia no violasaun ruma ne'ebé
akontese iha sira-nia labarik laran.

* Protesaun ba direitu ema katuas, vulneravel, ema ho defisiénsia no ema ne'ebé hetan opresaun
nu'udar rekizitu relijiozu no sosiál ida-ne'ebé tenke garante no proteje liuhusi lejislasaun ne'ebé
rigorozu no aplikasaun konvensaun internasionál sira kona-ba ida-nee.

Ikusliu, liuhusi kooperasaun konjunta, Igreja Katolika no Al-Azhar anunsia no promete atu lori
Dokumentu ne'e ba Autoridade sira, Lider influénsia sira, ema relijiaun sira iha mundu tomak,
organizasaun rejionál no internasionál sira ne'ebé kompetente, organizasaun sosiedade sivíl
sira, ba instituisaun relijioza sira no lider sira hanoin nian; no haka'as an atu habelar prinsípiu
sira husi Deklarasaun ne'e iha nivel rejionál no internasional, hodi husu atu tradús ba polítika,
desizaun, testu lejizlativu, kurikulu no materiál komunikasaun.

Al-Azhar no Igreja Katolika husu atu dokumentu ne'e sai objetu peskiza no reflesaun nian iha
eskola hotu-hotu, universidade sira, no instituisaun edukasaun no formasaun sira, atu nune'e
bele kontribui ba kriasaun jerasaun foun sira ne'ebé lori dame no di'ak no defende direitu ema
opresaun no marjinalizadu sira-nian iha fatin hotu-hotu.

Ikusliu, ami hakarak katak Deklarasaun ne'e:

sai hanesan konvite ba dame no maun-alin sira iha fiar-na'in hotu-hotu nia leet, liuliu entre fiar-
na'in no la'ós fiar-na'in sira, no mós entre ema hotu.
Referensia:

https://www.vatican.va/content/francesco/pt/travels/2019/outside/documents/papa-
francesco_20190204_documento-fratellanza-umana.html

También podría gustarte