Está en la página 1de 2

Análize psikolójiku hosi kriatividade

Psikolojia mosu hanesan disiplina ida ne'ebé estuda iha sékulu 19. Prinsípiu ne’e ciensia ne’e
la estuda tanba psikolojia ne’e sei tau hamutuk ba filozofia. Se haketak psikolojia filozofia
nian bele identifika ho ezisténsia korente dahuluk iha psikolojia ne'ebé maka estruturalizmu,
ka kona-ba estadu mental sira. Atu psikolojia bele dezenvolve nafatin ho surjimentu hosi
eskola moderno sira psikolojia nian, ida maka análize psikolójiku nian. Iha biban ida ne’e
aprezentadór sira sei diskuti kona-ba psikálize. Ami hein katak aprezentasaun ida ne’e bele
halibur ami-nia vizaun no koñesimentu ita nian.

Sternberg (2008) explika signifikadu boot kriatividade nian hanesan prosesu ida kriasaun ba
deskoberta perspicaze útil no orijinal sira, deskoberta perspiazes útil no orijinal sira, laos de'it
iha forma obra arte nian, maibé mós paradigma revolusionáriu sira, produtu orijinal sira no
valiozu sira. Solsu (2008) argumenta katak kriatividade envolve atividade kognitivu ne'ebé
hamosu perspetiva foun sira iha avaliasaun hosi problema ida ka situasaun. Hahú hosi
elaborasaun Solso nian (2008) no Stenberg (2008) mensiona katak kriatividade hanesan
prosesu ida hosi atividade kognitivu hodi aprende prosesu sira hosi rezolusaun ba problema
sira no insights.

Maibe distingi indivídu kriativu ba indivídu matenek? Vizaun konvensionál afirma katak ema
kriativu sira karakteriza hosi estilu moris kriativu ida ne'ebé fleksível, komportamentu ne'ebé
la estereotipadu no atitude sira ne'ebé la hanesan (Stenberg, tinan 2008). Vizaun
konvensionál ne’e simu krítika tanba komportamentu ne’ebé denominadu kriativu labele
haketak hosi personalidade, motivasaun, kultura, sosiedade no norma sira ne’ebé adota hosi
sosiedade. Ita hanoin katak iha tinan 2016 nia klaran, públiku senti xokadu ho ideia kriativu
hodi fa'an makraun bikiíni. Ideia ne’ebé orijinál tebes hodi fa’an aletria iha embalajen ki’ik
sira ho embalajen úniku maibé embalajen úniku ho feto bikiíni ninia isin konsidera hanesan
asédiu hasoru feto (m.tempo.com). Maski ideia ne’e kriativu no orijinál, relata katak venda
produtu sira mak supermie aumenta, maibé norma sosiál sira afeta aseitasaun ideia kriativa
sira.
Formulasaun ba Problema

a) Saida maka psikolojia analítika?

b) saida mak Kriatividade?

c) Saida maka ita entende ho karakterístika individuál?

d) Deskreve faze dezenvolvimentu kriatividade nian?

e) Deskreve fatór ne’ebé influensia kriatividade?

f) Simu esforsu profesór nian atu dezenvolve kriatividade ba alunu sira iha prosesu
aprendizajen?

Objetivu

Objetivu sira hosi trabalu ne'e inklui:

a) Kumprimentu ba tarefa iha kursu psikolojia edukasionál

También podría gustarte