Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
Imit ha imitrusr
Omongakuaa ichupe ijari itva smi, doa Florencia Ortz. Oemoarandu epyr
mbo'ehao Villarrica-pe, oembokatupyry mbo'ehape umi tembiapo oeme'vape. Hi'ot ha
ojepya mongetaiterei, ikunukuaa, haeomnte ojepokuaa oiko. epoty jepe
ohechauka ikatupyrha Colegio Nacional de Villarrica-pe oime jave ha, upr, ohai e
vore mbykymva. Iirngura oepyrma oheni ichupe: Manu ha picha ojekuaa
kogaite peve. Oguahvo Paraguape oiko temimboe Colegio Nacional de la Capital-pe,
ipohi hembiapo poeta ha gua ombohapva generacin ipyahva. Ary 1914 jave.Oguah
mboyve, ary 1912, oike lucha armada-pe, omoirvo itvape. Oemos upe aty oimehpe
epapra, oho exilio-pe, Brasil gotyo, uppe oepyr hasy ha imbaasy hra beri-beri
ojehaitypva hese omano meve.
Hembiapokue
Oipyki modernismo rape, e'poty Loca rire ambue epoty ohicha, ombyatyimi,
Rada poty,Guarani,La sortija, Diana de gloria. Ohai avei e'kime, avaeme
os poritereva, ojeporva umi guarania ombopurorvaekue hi'angir Maestro Jos
Paraguape Flores:Panamb ver,Ne rendpe aju,Kerasy ha Paraguaype.
Arandukpe Poesa paraguaya - Historia de una incgnita ohava karai arandu brasileo
Walter Wey: Ortiz Guerrero omopyenda mbarete ha tembiasa arandu Paragui ret rehe
ndorekva editor, nira, oreko ohasa hagu arte rehe oikve hagu, ndoikuai mbapa
ojapta ome hagu epoty ha ombopvo mbaraka.
Hekovekue
anemandu'vo Alsina rehe, ko sentencia: Ijeheguiete ha ssme oipytyv letra
paraguaya-pe ha teko pormbpe ohechaukva, amovaer avei pe oemombaeguasva
oguahva ane angape, ojeipysva tiempo ohvape, ndopytuiva ome hagu hia..
Tavarandu, purahi, epoty, ohaanga teko tavaygua ohasva jehechauka, ojuhu ipype,
hae ohaihicha oemoheiha avei, ambue hapicha omokyre ha omombaeguasva...
Hendpe oguah Julio Correa, oakityvaekue umi escena ohechaukva teatro
anembaevaite, iepoty, vieta mbykymi oporomopirva; Gmez Serrato, iapyru roky
hava Jasy jatere, Man ohava iepyrmby ha omoherakuva...
Orekopaite umi rasgo tpico poeta itiempo-gua: oikundahva tape vya ha pyaguappe,
ohava embokirme, ijehai, oemomivo, tekoayhpe oikva hae nahakateiva
mbavere, ndahova moki, imarangatuetereva ha ojepytaso hekove epime, teko por
ha ijohi pyrvape oikovva. Oemombeva omondavaekue tataindy camposanto-gui
ohesape hagu pyhare, hendve ambue iangir epapra ha msico, haicha.
Hekove pahpe
Hembiapo e'porhaipyrpe maymva omombaeguasu ha pe herakuvva tembiasa letra
paraguaya-pe, jepente ome umi hi'arandva nomombaesiva hembiapo guau ha pe ijehai
arandu oma ymaite guive ha orekva trascendencia esttico- dcada 20 guive ha upr
ohai ha omoheraku epoty aty Surgente, Pepitas ha Nubes del este umi ohaanga
Eiret, La conquista ha El crimen de Tintalila. Picha os Obras completas
oikevo umi tembiapo indito- hava ary 1952 jave, Arenillas de mi tierra, 1969 arpe.
Avei ohai, umi jehai guaranme purory oguahva ane angape ha'va guarania iangirete
Jos Asuncin Flores espaol-pe ohava, Indiaha Buenos Aires, salud.
Omenda iangirete Dalmacia ndive, omano 8 jasypo 1933 jave, omboty mboyve cuarenta
ary. Hetekue opytuu ko tava guaspe ohpe pa rovy hrava Manuel Ortz Guerrero
ha Jos Paraguape Flores omopyendva ko' kuimba'e arandu katupyry rembiapo,
aetehpe ko'va oemoherakuvva arte paraguayo rembiaspe.
FLIX FERNANDEZ.
Oguerekrguare 35 ary oho avei upe orir Bolikura ndive, regimiento 13 Tujuti-pe,
upr ohamavaekue heta epoty, umva apytpe Reservista Purahi ojerurva
Mariscal Estigarribia ichupe omomorvo kua paragui. orir aja, Mariscal ome chupe
jopi itajgui ha ohai upemar Tupsy Kaakupe.
Ary 1948-pe oguerekma heta hembiapokue ha li rupi oeme ichupe 200 guaranies ary
jasyki 1948 guive, o tendotr Higinio Mornigo.
Ojee avei hae omoheihague ohaanga Guaranme Francisco Martin Barrios ndive
oisambyhy iohaanga aty hrava Kunu Syry, o upe atpe Roque Centurin Miranda,
Francisco Rivarola, Ladislaa Acosta, Daro Gmez Serrato, Manuel Rivas Ortellado haeva
avei decorador, ko aty ndive ohechauka moki jey hembiapo hrava Mborayhu paha
Teatro Nacional-pe.
Dr.Eligio Ayala, tendota upr oheni ichupe ha ohecharamgui ikatupyryha hei estado
ometaha ichupe pirapire, ijaty ndive oho haua ane retpy rupi ohechaukvo ohaanga
paragui Guaranme, pva hae ndohecharami ha ndohovintema tendota rendpe.
Omano ary 1984-pe.
Emiliano R. Fernndez
Tra teikua Emiliano R. Fernndez
8 jasypoapy 1894 jave
Tei
Guarambar, Paragui
15 jasyporundy 1949 jave
Mano
Paraguipe.
Nacionalidad Paraguaya
rea Haihra, Msiko
Paraguape del Paraguay, Las siete
Tembiapokue
cabrillas
Tembikuaa'aty rechaukaha
Imit ha imitrusu jave
Ohai 2.000 epoty ri. Aetehpe ndojekuai aetpa mbaichapa hekove imitme,
ojekuaa iepyrme oikovaekue pueblo hra Ysatpe, iprimaria ojapo kope quinto grado
peve.
Oikvo revolucin 1904, oguerahva choguykura (miembro Partido Liberal, agrupacin
poltica ymaite guive ova oemopyendva 1887 jave) poder-pe, oemopyenda tavaguasu
Concepcin gotyo (opytva Paragui yvate gotyo), kope omboguata iservicio militar.
Iguata epyr
Amo ary 20 rupi, hae ojeehicha espritu bohemio ha errante oipyki, oepyr oikundaha
opa tenda Paragui rehe ojeipysva, ohavo verso hate voi heva tr opurahiva omoir
ichupe imbaraka: Primavera (I y II), Trigueita ha Pyhare amagpe,
oemoherakuva Okara poty kue mmei, kva pete revista verso ha purahi memva o
editva hetaite ary familia Trujillo, kogite peve.Picha ohai avei moki composicin de
tono pico maymva oguerohorva ohendvo hava: Che la reinatr Ahma che
china ha Rojas Silva rekvo.
Oiko jave Chko orair, kva Paraguiha Bolivia (1932-1935) oike soldado Regimiento
de Infantera 13 Tuyutme, ohavo verso iporvva opytuu jave orir mbytpe. Ojejapi
ha upicha oembohasa Paraguape gotyo. Pva combatiente ramo, upe batalla Nanawa,
oguahvo yvatte ipyaguas ha oehahgui. Oiko jave conflicto internacional, iverso
oguah Patria hugiuaitpe, omevo kyre ha ojerovivo victoria rehe, pva rehe ojehero
Tirteo verde olivo, kva e omeva Mauricio Cardozo Ocampo. Ohasvo sesenta ary
umi mbae oikohague, oehendvo purahi, hetpe omopir tet ohagui umi
conciudadano-kurape. Picha erudito e intelectual Carlos Villagra Marsal hei hese haha
pe epapra popular por excelencial Paraguipe. Hendive upe verso ohava joparpe.
(ombojopyru guaran ha castellano) oiporu kuaa ha oguah pueblo nga ruguaite peve.
Tape oipykiva
Pete curiosidad ohasva produccin omotenondva ko vore ohava kuangurape
oembokivaekue hese hekovpe ha namboviva: hembireko, Mara Beln Lugo, Leandra
Paredes, Zulmita Len, Mercedes Rojas, Catalina Vallejos, Dominga Jara, Elosa Osorio,
Otilia Riquelme, Marciana de la Vega, ha ove. Iepoty paha ohava enfermera, Facunda
Velzquez-pe, omano mboyve. Ombaapoimi periodismo rehe, ombaapo Semanario
Guaran-me hendve Facundo Recalde.
Hekovpe, omoheraku arandukaimi hrava Kaaguy jari, orekva epoty
emblemtico mimi.
Distinciones
Ary 1950 jave Asociacin de Escritores Guaranes ombohra ichupe Gloria nacional.
Tembiapo
Hembiapo ipukva ha umi purahi, oreko kova mbytpe, umi ohenva, umi purahi
popular
La ltima letra
pyharpe ointerveni quirrgicamente Dr. Pedro de Felice. Uppe heta jasy hasyete
omano meve... Picha aravo 4: 25 aravope upe 15 jasypoapy 1949 jave.Ko kso
omohu hembipota, Okara poty kue mi hevo: Omano prfida bala-gui.