Está en la página 1de 17

CONEJO

Había una vez un conejo blanco que le gusta comer zanahoria , sus dueños lo
cuidaban mucho, pero llego un día se escapó del lugar nadie se dio cuenta, hasta
que la dueña se dio cuenta que el conejo se había escapado de su lugar,
buscaron día y noche para que el conejo apareciera pero nunca apareció nunca
volvieron a ver al conejo, los dueños se entristecieron al ver que el conejo nunca
apareció.

UMUL

Xub´an jutij jun umul q´as saq q´as ralma nutij q´anaxee´ ja rajab´ q´as ki
chajin chu utz´ .

Xub´an ka jutij xalmato ja umul nta tz´.oto rxin xelto.Ja ka rajab´ xutzat chin chita
ja umul xkemar konoxik cha aq´a pa q´iij xkontata nkajo eejee jar umul ni
maxkontatab´i ni maxketze chitab´i jar umul, xe b´iison trij rmal ja maxkonta tawi
LOS ANIMALES

Había una vez en el bosque unos animales que les encantaba nadar en un
pequeño rio todos los días llegaban a jugar en el rio.

En una ocasión empezaron a jugar se ido un pequeño tigre tras de ellos


estaban jugando cuando empujaron al pequeño tigre cayó en una piedra se
golpeó de una pata.

Los demás animales se entristecieron y juntos trajeron al tigre para que se


recuperara de la pata que se quebró en el rio.

JA CHIKOPAA

xUb’an jutij pa ka chelaj eko jule chikopaa q’as kalma nketij atineem chipan
jun raqan ya

nojel q’iij q’iij ne ka chipann ja raqan ya’

Xub’an ka jutij kama tz’aneem chipaan j ajun raqan ya. xbe ka chi kiij jun ti noy
b’ajlam ckema ka tz’aneem ja to ka kemin ja ti b’ajlam xub’an rq’an chuech jun
ab’aj xq’aji ja jun tir eqan ja ka julee chik ja chikopaa ke ma b’iis kari

kekamto ja ti b’ajlam cha ntz’uri ja tir rqaan ja xub’anto chuech ja jun raqan ya.
EL NIñO

Había una vez un niño que siempre le ayudaba a sus padres en una ocasión se
fue ala mente a buscar leña para sus familiares estaba recogiendo leña cuando
vio un conejo blanco se le acerco, El niño se fue detrás del conejo lo guiaron la
fueron a mostrarle riqueza que tenía la naturaleza sin darse cuenta que el niño
se había quedado tres días en la montaña.

Sus papas ya estaban preocupados porque sus hijo no aparecía cuando el niño
termino de ver.

Nuevamente el conejo lo guio y vino a dejarlo en el mismo lugar donde estaba el


niño regreso a su casa y fue a contar a sus padres que había visto algo en el
monte.

JAR AK’AAL

Xub’an jutij jun ak’aal ni nerutowi jar teta rut’ee xub’an ka jutij b’e pa juyu sii’ nerkama
rxin jar teta rmajon siqiik ja sii’ to sutz’at jun umul saq riij til b’on rukin kamarel rmal jar umul
xe kut jar b’iiomil ja juyu..

Ja ka tatixelaa kkema b’iis xkema rkonoxik jar ak’aal nin ti kontaji. J ato k’a tzataji ja nakun rmal
jar ak’aal xeya kanchik rmal jar umul.

Ja pa kowi to ka b’e jar ak’al b’e chi rochoch xer cholok’aj ja xutz’et chipaan ja juyu’.
ARBOL

El árbol que está enfrente de mi casa es muy grande da muchos frutos mi


hermanito todos los días le riega agua para que el árbol florece y nos pueda dar
sombra,

CHEE´

Ja chee´ ja ko chin wachoch q´as nim q´as jab´el ruech nuya , ja nxib´al nojel
q´ij nyaaj cha q´as jabel ruech nuya k´amuj
GALLINA

Mi mama tiene una gallina roja pone mucho huevo mi hermanito en las
mañanas llega a recoger los huevos, y todas las mañanas mi mama mos
prepara el desayuno siempre desayunamos huevos de la gallina

AK´

Ja nuutee´ ko jun ti ak´ tiak ti tiij maxko samolb´ani ja nxib´al nojel aq´ab´iil ner
sika jar samoloo´ ja k´a nutee nojel aq´ab´iil nub´an samoloo´ nuya chake rxin ja
ak´
MI MAMA

Mi mama es tan bella es como una flor que todo el tiempo cuido de la siempre en
las mañanas la veo con una sonrisa sonriente.

Mi mama es tan bella que jamás me olvidare de ella por sus buenos consejos
que me da siempre te amare mucho mama.

JA NUUTEE’

Ja Nuutte’ q’as jab’el , kani jun k’otz’IJ nojel q’ij nin tz’eb’i ni ja nuutee’ in chajiij
chakaja

ja raqab’Il qas jab’el jar b’alaj nub’an nin tz’eb’eni

ja nuutee’ qas jab’el nin tin mastajw ja nuutee’ rmal jar tzob’el nub’an chue nojel
q’iij nat wajo nuutee’.
JA IXTEN Q’APOOJ

K’o jun ti taa’ , ja rub’ii’ luu’ k’o jun rume’aal ta Leen rub’ii’ ja ari' ixten maxko’
nixojowi chaqab’arta ni xojo wi’. Xuub’an k’a jutiij ja rume’aal ja taa' luu’ xok pa jun
xajooj kuk’iin julee’ winaqii’ ja tekum nb’iix chike, b’aar

chi ri' eek’o wi’ ja tecum jar aj xajoola’i’ rachib’iil ja jun ti ko’l . Ja k’a pa rixkin chik
eek’ooli ja tz’unun , rax teew ja k’a ch’uuj palaj chi k rix kin ja e ja raj q’iiq’ b’iix chi
re eekachib’iil chaqajaa’ ja raj xajooj ajk’ichee’ ja k’a pa ari

ta

a’, eek’ooli ja taq malincha anij xe taq ka’i’ wi’ ja taq ixtanii’ eekachib’iil eeka’i’
taqala’ii’ ja keb’ii’ taq prinsa ja k’a ari' xajooj xok wi’ ja ti ixten ja ru me’aal ja taa'
luu’. B’iix chi re kuumaal ja

winaqii' te koonooj ja tziyaq ja nuukooj ja r

ume’aal. Ja k’a jar ar jaa' xuumaaj ch’ab’ooj b’aar chi ri' nuuk’om wi’ ja tziyaq, ja
k'a chi ruukab' q’iij xb’e xb'e pa juyu’ chaqa ch’ab’ooj neeruub’an anij majata ja
saamaaj nuub’an qaaji' jun q’iij xuleeto qas k’a xuulan to ja toq jaq taji ja juyu’
taq'aaj chi ruuwach ja k’a jar ar jaa' xuxib’eej rii’ ruumaal ja toq xuutz’et maxko’ chi
julee’ tziyaq k’o chi paan, k'a k'aari' xb’iix chi re rumaal jar aachi tak’ame’eel ja
tziyaq ja naq nawojob’eej ja k’a jar ar jaa' xuucha’ ja tziyaq ja maxko’ raq’apujiini ja
qas jab’el , ma kat ch’ab’on chik ta tikojo’ jar ame’aal, k’a ar jaa' xtikojoowi' ja tziyaq
chi paan ja nimaq'iij toq xtooki ja rutzijob'al jar qajaaw chi
kaaj qas k’o pa ruk’aajaal ja ta Leen, xalq’otiij juun aachi, oxi’
meej nuub’an keeri' b'iixel chi re jar aachi . Ja k’a ta Leen
xopooni ja chi paan ja nimaq’iij ma xuub’an ta ja b’iix chi re
ja rutata’ xtzur k'a ja rutzijob’al ja qajaaw.
Xooki ja xaajooj qas k’a nik’aj jar naq ja toq xpeeti jun nimalaj ruxulaa' juyu’ q'anij
xb’e ja Taleen k’amareel rumaal ja malincha xuub’an , ja k’a winaqii' xkib'iij xb’e jar
ixten q’apooj neche'ee kanojelaal. Ja k’a kaamiik ja ti k’olib’al ja xapon wi’ xe’
q'aapooj ne’xi .

EL NIÑO TRAVIESO

Había un niño muy travieso se llamaba juan, en cierto día se fue a la calle vio un
árbol muy grande. Y Juan recogió un mango que estaba debajo del árbol empezó
a comer el mango no lavó, paso tres días Juan empezó a doler su estomago
empezó a llorar Juan.

llamo a su mama, le dijo que le dolia su estomago, después su mama se fue con
una señora empezaron y le dijo que Juan le tenían que currar, llegando con la
señora empezaron a ver y le dieron remedio y Juan lo trayeron por su mama.

Juan se sintió alegre el asusto le preguntaron por su mama que había comido para
que doliera su estomago, Juan había dicho que había comido el mango sin lavarlo
y la mama le dijo que al consumir un mango tenia que lavar y también que tiene
que lavar su mano.
JUN AK’AAL CH’U'J

K’o jun ak’aal ch’u'j aa Xuwaan ruub’ii, jun q’iij xb’e' pa b’eey xutz’et jun mokaaj
chee’ k’o'l ki'latz’ub’ ruk’aan , jar aa Xuwaan xusik’ juun ki'latz’ub’ ja tzaaq naq
chuxee’ ja chee’ k’o pan uleew k’in xuumaj rutijiik jar ki'latz’ub’, ma xuch’aj ta riij.
Toq xq’aaxi oxi’ q’iij jar Aaxuwaan xti’ooni ruupaan, nooq’i' jar Aa

xuwaan

xusik’iij ja ruutee’ k’in xub’iij chi re , nuutee’ nti’ooni nuupaan, k’ak’aara ruutee’ xb’e
ruuk’iin jun ixoq xuk’aaj Aaxuwaan chi nkunaaxi', toq xe’ooponi ruuk’iin jar ixoq
xtz’eet rumaal jar ixoq k’in xya' to’ raaq’oom

jar Aaxuwaan k'amar to ruma

al ja ruutee’ k'in qas ki' ruuk’uux xuub’an. Jar Aaxuwaan xuxib’eej rii’ toq xch'olix
rumaal k'in xk’axax chi re rumaal ruutee’ naq xaatij toq xti’ooni a pan , Aaxuwaan
xub’iij , xin tij jun ki'latz’ub’ majuun xinch’aj ta riij k’in majuun xinch’aj ta nuuq’a’ k’in
xb’iix chi re ruumaal ruutee’ kaamiik toq xtaatij chik jun ki'latz’ub’ naach’aj riij toq
xtaatij k’in naach’aj aaq’a’
DERECHOS HUMANOS
1. Todos Hemos Nacido Libres e Iguales. Todos hemos nacido libres. Todos
tenemos nuestras propias ideas y pensamientos. Todos deberíamos ser tratados
de la misma manera.
2. No Discrimines. Estos derechos pertenecen a todos, sin importar nuestras
diferencias.
3. El Derecho a la Vida. Todos tenemos el derecho a la vida y a vivir en libertad y
con seguridad.
4. Ninguna Esclavitud. Nadie tiene derecho a convertirnos en esclavos. No
podemos hacer a nadie nuestro esclavo.
5. Ninguna Tortura. Nadie tiene ningún derecho a dañarnos o torturarnos.
6. Tienes Derechos Sin Importar a Donde Vayas. ¡Soy una persona igual que
tú!
7. Todos Somos Iguales Ante la Ley. La ley es la misma para todos. Nos debe
tratar a todos con equidad.
8. La Ley Protege tus Derechos Humanos. Todos tenemos el derecho de pedir
a la ley que nos ayude cuando hemos sido tratados injustamente.
9. Ninguna Detención Injusta. Nadie tiene el derecho de meternos en la cárcel
sin una buena razón y de mantenernos encarcelados o de echarnos de nuestro
país.
10. El Derecho a un Juicio. Si se nos lleva a juicio tiene que ser en público. Las
personas que nos juzgan no deben permitir que alguien más les diga qué hacer.
11. Somos Siempre Inocentes hasta que se Pruebe lo Contrario. No se
debería culpar a nadie de haber hecho algo hasta que se haya demostrado.
Cuando alguien nos acusa de haber hecho algo incorrecto, tenemos el derecho de
demostrar que eso no es verdad.
12. El Derecho a la Intimidad. Nadie debería tratar de dañar nuestra reputación.
Nadie tiene el derecho de entrar en nuestra casa, abrir nuestras cartas o
molestarnos o a nuestra familia sin una buena razón.
13. Libertad de Movimiento. Todos tenemos el derecho de ir a donde queramos
en nuestro propio país, y de viajar a donde nos plazca.
14. Derecho de Buscar un Lugar Seguro en Donde Vivir. Si tenemos temor de
ser tratados mal en nuestro propio país, tenemos el derecho de irnos a otro país
para estar seguros.
15. El Derecho a una Nacionalidad. Todos tenemos el derecho de pertenecer a
un país.
K` onojelal xoq` alax`i junan k`awach in oq` soq`pitali`.

k`anojelaal xoq` alaxi` oq` soq` jo tali

k`anojelaal noq` kowini nq`ach`ob` ja nq`ajob`ej k`anojelaal`xta junaan nb`an


chake`.

nta b`anta rtzelaal` k`anojelaal` ko kaq`a tre nojelaal, xa nata riqawach.

ko kaq`a tre ja kaslem`al, konojelaal`ko ka kaq`a tre ja kaslem`al noq kejee oq


so`qpitali in nqachajiij ja qa` kaslemaal.

nta jun b`ak`ali nta junk o ta`ruq`a tre chi xko rub`ak`tan q`o kobini ko ta jun xti ka
b`ak`ita.

nta jun rpoq`onaal nta jun ko t`a ruq`a tre ja xtib`anota rjooq`onal chaq`e.

ko aq`a tre xa b`ata xkatb`e wi, in winaq ix xoq junaan a kuin.

konojelaal xoq` junaan chuach ja wuuj ja wuuj ya junaan rwuach chaqij kanojelaal
xa junaan un ban chake kanoje laal.

ja wuuj naq ru t`o`o ja ko kaq`a tre ja rooq winaq`i.


kanojelaal ko kaq`a tre ja wuuj chi noq tu yo j ato ban rpoq`onal.

ja wuuj noq ru t o`o ja ko kaq`a tre ja rooq winaq`i, kanojelaal ko kaq`a tre ja wuuj
chi noq`ru to`j ato b`an rpoq`onal chaq`el.

nta jun xko chopelt`a j ato makiil ta`nta jun xko chopel ta` xk`o ruyata pa che ja to
makilta`, xk`o rtz`ajojta`o xk`o rlasajelt`a`pa q`a tinaamit.

También podría gustarte