Está en la página 1de 1

ASEAN.

Bondia Timor-Leste: Politika externa nebe rasional liu mak Timor-Leste nia preoridade integra
nia ann ba ASEAN. Tamba sa mak hili ASEAN? Primeiru rasaun mak questaun
Geografia.Timor-Leste lokaliza kedas entre Asia e Pacifiku. Rasaun segundo katak ASEAN sira
mos ohin loron sai mos organisaun grupu ida nebe mak importante iha ASIA e Pacifiku nebe
kontribui mos estabilidade rejional hodi facilita China ho Estado Unidos nia relasaun mos. China
ho Estado Unidos mak hanesan nasaun rua nebe forti tebes hodi halo balansu entre sira rua para
promove paz no estabilidade hodi kontribui ba interese kolektivu atu nasaun hotu hotu bele goja
prospridade desenvolvimentu ekonomia atraves komersio nebe forum APEC sai hanesan
instrumentu diak para kontinua halo konsultasaun komersio iha Asia no pasifiku. Nune mos
ASEAN hili sira nain rua sai mos parseiru dialogue importante atraves ARF. Ho nunee sira hotu
konsidera ASEAN hanesan intrumentu importante mos. Terseiru rasaun ASEAN ikus ikus nee
nia desenvolvimentu iha progresu ida ke signifikante ho nia vantajen nebe vijinhu kedas ho Asia
Leste ( China, Japao, Korea Sul no Taiwan). Ho ASEAN nia habitante 600 miloens no nia
kresementu socidade klase media mos aas no poder kompras mos sae sai hanesan oportunidade
bot ba Timor-Leste. Quarto rasaun ASEAN sira mos ohin hahu desenvolve sira teknolojia nebe
mos hahu avanju tamba ASEAN sira mos sai hanesan base produsaun ba Industria sira husi
Europea no Amerika hanesan segunda alternativa depois china.
Ho rasaun hirak nee, Timor-Leste rasional liu habesik aan rejiaun nee. Servico ho rejiaun hodi
hetan vantajen ba importasaun buat tolu mak husi sira mak 1. Atrai kapital husi sira mak
Investimentu Estranjeiru, 2. Atrai jestaun no teknolojia nebe aplikabel ba Timor-Leste nia
necisidade, 3. Asesu ba mercado sira nian nebe ho ita nia interese ba komersio no turismu.
Hanoin seluk mos tamba Timor-Leste mos membru aktivu CPLP bele sai ponte mos atu facilita
ASEAN sira ho CPLP.
Nee duni, Tuir hau nia hanoin mak diak liu koloka ita nia enerjia ho rekursus hodi fo preoridade
liu ba ASEAN no hau fiar sei fo vantajen diak ba aselera desevolvimentu Timor-Leste nian.
Timor oan sira facil liu atu komunika ho nasaun ASEAN sira tamba Timor oan sira hatene koalia
Bahasa ho diak hodi bele komunika ho Indonesia, Malaysia, Brunei no Singapura. Koalia lian
Engles diak bele komunika ho sira hotu. Tempu too ona
Sektor privadu Nacional Timor oan sira nian mos diak habelar ona kooperasaun ho sektor
privadu sira iha ASEAN hodi hare oportunidade sira nebe fo vantajen mai ita.
Too agora hau nia preokupasaun mak oinca hasae kooperasaun entre Timor-Leste ho Thailandia
iha sektores komersio ( export ho impor), Turismo, nune mos teknolojia. Buat balun hahu lao
dadauk ona ho presensia investor Thailandia nia iha Timor-Leste agora hela mak Turismu no hau
konfesa katak Turista husi Thailandia seidauk barak ba Timor-Leste nee nia rasaun simplis tamba
sira seidauk konhece Timor-Leste ho didiak tamba nee embaixada nia esforsu atu sosializa no
habelar informasaun barak liu tan iha Thailandia. Embaixada hahu ona produz brosur sira
Turismu nian ho Lingua Thailandia nia atu publik Thailandia bele konhence diak liu kona ba
Timor-Leste. Bom Domingo ba ita bot sira hotu ho idak idak nia Familia.
Hakuak bot e Nai fo nia Bensaun ba ita hotu.

También podría gustarte