_POPOL VUH_

KONANO IZDANJE SVETE KNJIGE PLEMENA MAYA O SVITANJU IVOTA I SLAVI BOGOVA I KRALJEV
A
"POPOL VUH je jedna od velikih knjiga koje govore o postanku svijeta. To je Bibl
ija plemena Maya." Carlos Fuentes
BIBLIOTEKA
Nakladnik "STARI GRAD"
Za nakladnika Zdravko Cikua
Urednici biblioteke Boica i Zdravko Cikua
Prijevod Vlasta Mihavec
Likovno rjeenje naslovnice Zlatko Bilandija
Tisak
Ekoloki glasnik, Zagreb
POPOL VUH
KONANO IZDANJE SVETE KNJIGE PLEMENA MAYA O SVITANJU IVOTA, SLAVI BOGOVA I KRALJEVA
Izmijenjeno i proireno
Preveo
Dennis Tedlock
s drevnog jezika Quiche Indijanaca,
uz posebnu zahvalu gospoi Donni Serwinowski na sjajnoj suradnji prilikom priprema
za ovu knjigu.
STARI GRAD Zagreb, rujan 2008.
Are k'u wa nu tak'alib'al, nu presenta chikiwach ri nantat, comon chuchkajawib'
much'ulik ulew, much'ulikpoqlaj, much'ulik baq.
Naslov izvornika
POPOLVUH
THE DEFINITIVE EDITION OF THE MAYAN BOOK OF THE DAWN OF LIFE AND THE GLORIES OF
GODS AND KINGS TRANSLATED BY DENNIS TEDLOCK
Copyright 1985, 1986 by Dennis Tedlock
Nijedan se dio ove knjige ne smije reproducirati bilo kakvim mehanikim, fotografs
kim ili elektronikim postupkom, ili u obliku fonografske snimke niti se smije poh
raniti u povratni sustav, prenositi, prevoditi na neki drugi jezik, ili na bilo
koji drugi nain kopirati za javnu ili privatnu uporabu bez dozvole izdavaa, pri emu
se iskljuuju kratki odlomci koji se smatraju "potenom uporabom" za potrebe prouava
nja, a oznaeni su navodnicima.
Copyright za hrvatski jezik
STARI GRAD 2008.
ISBN 978-953-6716-56-9
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu R^
l pod brojem 656768.
SADRAJ ... ^llfiEISEKIIIi
Crtei............................................................................
..... 9
Predgovor.......................................................................
... 11
Uvod............................................................................
..... 17
PRVI DIO
Ovo je poetak Drevnoga Svijeta ........................................ 69
Ovo je prikaz ..................................................................
.. 70
Zatim su osmislili ivotinje iz planina.................................. 72
A tada se jelenima i pticama obratie .................................. 73
Iznova krenue s pokuajem i radom na ljudima .................. 74
Tada dolazi spominjanje onih koji bijahu glavni vidovnjaci ... 75
Iznova stie ponienje ....................................................... 77
Bijae to kad je postojala tek slutnja rane zore ..................... 80
DRUGI DIO
Ovo je poetak poraza i propasti dana Sedam Papagaja......... 83
I ovako dvojica djeaka pogodie Sedam Papagaja ................ 84
I ovdje su djela Zipacne...................................................... 8
7
Sada, ovo je poraz i smrt Zipacne........................................ 90
I trei to je veliao samoga sebe bijae drugi sin
Sedam Papagaja, imenom Potres .................................... 92
TREI DIO
A sada navodimo ime oca Hunahpua i Xbalanquea............... 97
A ovo su gospodari nad svime ............................................ 98
A sada o glasnicima koje poslae Jedan Smrt i Sedam Smrt .. 99
Nakon toga pooe Jedan Hunahpu i Sedam Hunahpu ...... 101
I Jedan i Sedam Hunahpu krenue u Kuu Tmine .............. 102
I ovdje je pripovijest o mladici .......................................... 104
I nakon to je otac razotkrio djevojku ............................... 106
I kada je Krvavi Mjesec dola majci Jedan Majmuna
i Jedan Zanatlije ......................................................... 108
I ovo je njihovo roenje; o njemu emo priati ovdje........... 110
I tada su zapjevali, zasvirali, zabubnjali ............................. 113
I sad poee oni sa svojim samo-objavljenjem .................... 115
I tako bijae sada vatre u srcima njihovim ......................... 117
Sada sretni, krenue oni na igralite igrati Igru loptom....... 119
Oni krenue dolje prema Xibalbi....................................... 123
Prvo su uli u Kuu Tmine ............................................... 126
I nakon toga, uoe djeaci u Kuu Otrica........................ 129
I sad oni uoe u Kuu Mraza........................................... 131
Potom uoe u Kuu Jaguara kao sljedeu......................... 132
Potom oni uoe u sredite plamena................................. 132
Sada su ih smjestili u Kuu imia................................... 132
I ovdje je: nadgrobni natpis, smrt Hunahpua i Xbalanquea . 137
Ovo je izrada pei............................................................ 138
I petog se dana oni opet pojavie ...................................... 139
I oni stigoe do gospodara................................................ 141
I tako je Xbalanque rtvovao maloga Hunahpua ................ 143
I zatim oni izrekoe svoja imena....................................... 145
I ovdje je njihova baka, to plae i zaziva ispred
zelenoga klasja kukuruza............................................. 147
I ovdje oni opet sastavie oca svojega ............................... 147
6
ETVRTI DIO
I ovdje je poetak postanka ljudskoga ............................... 153
Ovo su imena prvih ljudi koji bjehu izraeni i oblikovani .... 154
I zatim bijahu stvorene njihove supruge i ene .................. 156
I ovo je na korijen, nas, koji jesmo Quiche narod .............. 157
I ovo je ime planine na koju oni odoe............................... 159
Oni su ili u mnotvu kada su stigli u Tulan, i nije bilo vatre .. 160
Kad su se oni udaljili od Tulan Zuyua................................ 164
I zatim se oni udaljie, naprosto logorujui na cesti............ 165
I tada Tohil, zajedno s Auilixom i Hacauitzom
progovori njima .......................................................... 167
I ovo je svitanje i pokazivanje Sunca, Mjeseca i zvijezda...... 168
I tamo zapoe pjesma njihova imenom "Camacu"............... 170
I ovdje su palili svoj kopal ................................................ 17
1
I zatim zapoe ubijanje plemena ...................................... 174
Prvo plemena pokuae zasnovati poraz
Tohila, Auilixa i Hacauitza ........................................... 175
I zatim oni poslae obje, poimence Pohotnu enu
i Tugujuu enu ......................................................... 176
I ovdje je zajedniko udruivanje svih plemena.................. 179
I zatim su Jaguar Quitze, Jaguar No, Ne Ba Sada
i Tamni Jaguar imali zamisao....................................... 180
I ovo su oni koji bijahu tamo: Jaguar Quitze, Jaguar No,
Ne Ba Sada i Tamni Jaguar ......................................... 181
A sada emo ovdje govoriti o smrti Jaguar Quitzea,
Jaguar Noi, Ne Ba Sada i Tamnog Jaguara.................. 182
PETI DIO
I zatim se oni prisjetie to se govorilo o istoku ................. 187
I zatim dooe oni pred gospodara imenom Nacxit............ 187
I zatim oni stigoe na mjesto gdje utemeljie utvrdu
zvanu Trnoviti Grad.................................................... 188
7
I Bradati Grad je ime planine sa njihovom utvrdom............ 189
I zatim oni ustadoe i dooe do utvrde Trula Trstika ........ 191
I ovdje su poasni naslovi gospodara koji su vodili Cauece .. 192
I sada su ovo gospodari koji su vodili Velike Kue............... 193
I sada su ovo Vladari Quiche ............................................ 193
I bile su takoer dvije loze gospodara Zaquica.................... 193
Tada je poelo rasti blistavilo i dostojanstvo
u narodu Quiche ......................................................... 194
I ovdje su imena estoga narataja gospodara .................... 196
Nakon toga stigoe straari.............................................. 197
I sada emo imenovati nazive kua bogova ........................ 199
I ovo je vapaj njihovih srca ............................................... 201
I ovdje su narataji, redoslijedi gospodara ......................... 203
I ovdje e se pojaviti lica, jednoga za drugim,
svakoga od gospodara naroda Quiche ........................... 203
I ovdje su oni od Velikih Kua........................................... 205
I sada su ovi za Vladare Quiche ........................................ 205
I sveukupno su tri Majstora Ceremonija............................ 206
Ovo je dovoljno o postojanju Quiche................................. 206
Napomene i tumaenja.............................................. 209
Ortografija ....................................................................
. 209
Skraenice ......................................................................
210
Poezija Maya...................................................................
210
Kalendar Maya................................................................ 21
4
Napomene i tumaenja.................................................... 219
Rjenik...........................................................................
. 379
Bibliografija...................................................................
.. 417
Kazalo .........................................................................
... 430
8
crtei mmmmmmm
Podruje Maya ....................................................................
.. 16
Stranice knjige ................................................................
....... 20
Jedina preivjela kopija .........................................................
22
Izranjanje kopna iz vode........................................................
29
Metode proricanja koje se i danas koriste ............................... 31
Suvremeni uvari Dana......................................................... 40
Njih nazivaju "majka-otac" ....................................................
45
Glava imia........................................................................
48
Hacauitz........................................................................
....... 52
Piramide s hramovima na vrhu .............................................. 57
Vrhovna Pernata Zmija .........................................................
70
Srce Neba, imenom Hurikan................................................... 71
Munja ..........................................................................
........ 72
Samo dajte da se vae meso jede ............................................ 74
On iskopa im oi .................................................................
.. 78
Njihovo je kamenje iz ognjita iskakalo .................................. 79
Ovako su razgovarali djeaci .................................................. 83
Njega pogodi Hunahpu.......................................................... 8
4
Veliki Bijeli Pekari ...........................................................
...... 85
Ovo je Zipacna, kupa se na obali ............................................ 87
Mladii trenjem vjeto pripremie vatru ................................. 93
Ljudi trebaju umirati na cestama............................................ 98
Ovi glasnici njihovi bili su sove ..............................................
99
Gospodari Xibalbe prasnue u smijeh ................................... 101
Cigara .........................................................................
....... 103
Krvavi Mjesec je ime djevojino ........................................... 105
Odvedi je i rtvuj ...............................................................
. 106
Sove krenue da bi djevojci pokazale put prema izlazu .......... 108
Sve na emu rade je pisanje.................................................. 110
9
Plesali su kada stigoe .........................................................
114
Iznenada bi se ekali .......................................................... 11
5
Tamazul, abac ...................................................................
121
Oni to stavie na oko sokolu ................................................ 122
Onaj stvor nazvan komarcem .............................................. 124
To je samo lubanja ........................................................ 128-
129
Ubacie njihovu loptu u igru................................................ 130
Grabeljivi imii, udovine zvijeri .................................... 133
Njegova glava bjee odgrizena.............................................. 134
Xbalanque sazva sve ivotinje .............................................. 134
Oposum .........................................................................
.... 135
Bila je to glava Hunahpuova................................................. 136
Hodanje na hoduljama ........................................................ 13
9
Oni su plesali Ples Pasanca .................................................. 1
40
I tada oni prinijee ljudsku rtvu.................................... 142-143
Opet rtvujte, uinite to ak i samima sebi! .................... 144-145
Oni opet sastavie oca svojega ............................................. 148
A Mjesec drugome ..............................................................
149
uti kukuruz i bijeli kukuruz bijahu osnova.......................... 153
Oni se jo nisu molili drvu i kamenu .................................... 159
Tohil... je prvi stvorio vatru .................................................
161
Doli su zamoliti za tvoju vatru............................................ 163
On se nalazio ispred Sunca .................................................. 16
9
Oni su trebali postati naim zarobljenicima.......................... 179
Bijae uvezano i obavijeno prekrivaima............................... 184
Oni bijahu uhvaeni i uinie ih zarobljenicima..................... 190
On se preobrazi u... maji lik................................................ 195
Projektili sami bijahu sredstvo za razaranje utvrda................ 197
Oni bi prvo dolazili pred Tohila............................................ 200
Kada stie Tonatiuh............................................................ 20
4
Zemljovid sa mjestima spominjanim u Popol Vuhu ............... 207
Mjesto na kojemu spava kua............................................... 245
Prijeite rukama svojim... ponad sjemenja koraljnoga stabla .. 250
Hunahpu.........................................................................
... 257
Xbalanque ......................................................................
.... 257
10
predgovor
POPOL VUH nam pripovijeda priu o postanku svjetla u tami, od njegovih prvih sramel
jivih bljeskova do blistavih praskozorja, od padanja tekih, olujnih kia mranih popu
t noi do raanja dana, toliko jasnoga da se moglo vidjeti sve do samoga kraja Zemlj
e. Ovo izmijenjeno izdanje prijevoda knjige POPOL VUH postalo je nuno, jer se spo
znaje i studije o svijetu plemena Maya ire iz dana u dan. Napredovalo se u razumi
jevanju njihova jezika, knjievnosti, umjetnosti, povijesti, politike i astronomij
e pa je sve to zahtijevalo promjene u dosad objavljenim biljekama, komentarima, r
jeniku i crteima. Postoje i promjene unutar samoga prijevoda, pri emu su neki dijel
ovi tek suptilnije izreeni, dok bi drugi mogli i iznenaditi sve one, koji su dosa
d ve imali u rukama ranija izdanja. Usto, ovome smo izdanju pridodali i indeks.
Nova izvorita spoznaja o jeziku Maya omoguila su da i osobnim imenima, koja smo ra
nije ostavljali neprevedenima, pripiemo odgovarajue znaenje. Tako je, primjerice -
Xbaquiyalo {bakijalo, op.p.}, ena ovjeka zvanog Sedam Papagaj, sada postala - Bijel
om apljom. Zavodnice Xtah i Xpuch {tah i puh, op.p.} ovdje se nazivaju Pohotnom enom
i Tugujuom enom, te su otkrivene kao prethodnice opasne aveti, od Gualemale do sj
evernih dijelova Novog Meksika poznate pod panjolskim imenom La Llorona (laka ena,
op.p.). I nekadanji Tecum, uvar Mata u devetom narataju gospodara Quiche {Kie, op.p
.}, sada je postao - Crni Leptir.
U nekim drugim sluajevima, novootkriveni su izvori omoguili da se isprave pogreke u
ranijim prijevodima, do kojih je dolo ili zbog netonog izgovaranja, ili klizanja
pera u rukopisima knjige Popol Vuh, tako da su esto neke rijei i fraze ostajale ot
vorene za povei broj moguih tumaenja. Ono to smo jednom preveli kao "pojavljivanje c
ijeloga neba i zemlje" sada je postalo "rasvjetljavanje cijeloga
11
neba i zemlje", ime je dobiven i astronomski aspekt prie. Ime prve ene, koju smo u
prvom prijevodu nazvali Slavnom Kuom Mora, sada se pretvorilo u Crvenu Morsku Kor
njau. Naziv za gumu kojom su junaki blizanci izlijeili oko jastreba, vie ne glasi "r
ia guma", ve - "rtvena krv". A prilika boga Hacauitza {Hakavic, op.p.} vie se ne poj
avljuje "povrh velike crvene rijeke", ve "na vrhu velike piramide".
Ostale su preinake proizale iz razgovora sa strunjakom za jezik Quiche Indijanaca,
Enriqueom Samom Colopom, koji je nedavno zavrio svoju rad na studiji o poeziji p
lemena Maya. U ovim razgovorima mi je nepobitno dokazao da su razni prevoditelji
(ukljuujui ovdje i mene) posve pogreno tumaili izraz saq petenaq ch'aqapalo, koji j
e zapravo jedan od nekoliko naziva za Popol Vuh. U mojoj prethodnoj verziji prev
eo sam to kao "Svjetlo to stie s one strane mora", ali danas znam daje stvarno znae
nje rijei ch'aqa u danom kontekstu zapravo "Svjetlo to stie iz kraja pokraj mora".
Ispravljena na ovaj nain, reenica je postala kljuem koji je objasnio da je istona ob
ala poluotoka Yukatana bila mjesto, za koje se vjerovalo da su na njemu preci Qu
iche Indijanaca tijekom hodoaa dobili Popol Vuh, ili barem jedan njegov dio, ispisa
n slikovnim pismom - hijeroglifima.
Pomaci u boljem razumijevanju drevne umjetnosti Maya razjasnili su vie nego ikada
, kako mnogi od likova i dogaaja iz knjige Popol Vuh zadiru u veoma, veoma staru
prolost te da su ih dobro poznavali i Maye iz nizinskih dijelova. To je omoguilo d
a ovom izdanju dodamo jo etrdesetak crtea, pri emu smo koristili prikaze s drevnih k
amenih reljefa, s graviranih kostiju i koljaka te crtee s oslikanih vaza i knjiga.
Sada moemo i vidjeti Skupljaa Krvi, koji u bijesu tjera iz kue svoju trudnu ki; moem
o vidjeti blizance imenom Hunahpu i Xbalanque {balanke, op.p.} u razgovorima o ko
jeemu, ili Hunahpua kako igra igru loptom s gospodarom Xibalba {ibalba, op.p.}, il
i pak kako se gospodar Xibalba igra glavom Hunahpua kao daje lopta, ili Xbalanqu
ea dok na sebe preuzima ulogu Mjeseca.
Deifriranje slikovnog pisma Maya ne prekida se i stoga predstavlja stalan izvor n
ovog rasvjetljavanja svete knjige Popol Vuh, u to su ukljueni i astronomski aspekt
i pripovijesti koju ona iznosi. Pokatkad je ova astronomija posve jasno izraena,
no pripovjedai je esto ostavljaju i u aluzijama i navjetajima, ostavljajui izvlaenje
zakljuaka svojim umnim itateljima. Takav je sluaj i s njihovim brojanjem
12
kataklizmi koje su unitile svjetove to su postojali prije ovoga. Tu se spominje da
su Kamena Srca poela praskati i iskakati iz kunih ognjita. Ognjita i kamini Maya im
ali su tri sredinja kamena uglavljena u trokut, a znamo da i suvremeni Quiche Ind
ijanci imaju Kameno zvijee, to se sastoji od tri zvijezde iz Oriona smjetene u oblik
u trokuta. Autori Popol Vuha moda su nam i priali izvornu priu o tome zvijeu, no oni
je nikada ne bi jednostavno izravno iznijeli i tako nam to i rekli. Tu su im nji
hovi preci iz naroda Maya priskoili u pomo - oni pisci, koji su radili u gradu Pal
enque i Quirigua mnoga stoljea prije njih. Oni su jasno ustvrdili da su upravo ov
a tri Kamena Srca za njih obiljeila novo mjesto na nebu, i to prigodom samoga sma
ka svijeta koji je postojao prije ovoga.
I neka od zemaljskih mjesta i gradova, koji su u ranijem izdanju ostali nesigurn
o utvrenima, izronili su sad iz magle i zauzeli prave poloaje na zemljopisnoj kart
i. Sve vie se gomilaju dokazi o tome, da je barem dio povijesti naroda Quiche i v
eliki istoni grad, koji se spominje u etvrtom dijelu Popol Vuha, te da se ovdje ra
di o gradu ije se ruevine danas nazivaju Copan; smjeten je istono od glavnoga grada
Quiche, tik do granice s Hondurasom. Drugo mjesto koje nam vie nije tajnovito i z
amagljeno je i planina Pan Paxil ili "Mjesto Rascjepa" (ranije prevedeno kao "Sl
omljeno Mjesto"). Pokazalo se da je ova planina dobro poznata i dananjem narodu M
am Maya, samo pod nazivom Paxal. Nalazi se na udaljenim zapadnim visoravnima Gua
temale, kraj meksike granice i neto junije od panamerikog autoputa. I danas Mami, ka
o i nekadanji pisci Popol Vuha, tvrde da je kukuruz nastao rascjepljivanjem u toj
planini.
Obnovljena istraivanja naina na koje su europski osvajai pokoravali podruja Srednje
Amerike, dovela su i do drukijeg tumaenja Popol Vuha u dijelu koji opisuje vjeanje
kraljeva Quiche naroda. Danas je posve jasno da se nije radilo o vjeanju navlaenje
m ome oko vrata, ve o vjeanju za rune zglobove, nainu muenja koji je Europljanima onog
a doba bio posebno drag. Pedro de Alvarado je vjerovao, kao i svi ondanji Europlj
ani, da e muenjem ljude natjerati da iznesu istinu, pa je na ovaj nain pokuao iz vla
dara imenom Tri Jelen i Devet Pas izvui priznanje o uroti koju su navodno kovali
protiv njega. Kada su priznali sve to se od njih trailo, njihovo je priznanje isko
ristio kao opravdanje da bi ih spalio na lomai. Ali, ono to je najvie
13
osupnulo pisce nije bilo njihovo pogubljenje na takav nain, ve - nain njihova ispit
ivanja. Zato ni u prijevodu vie neete nai da su "kraljeve objesili Kastiljanci", to
se odnosilo na pogubljenje, ve da su "kraljeve muili Kastiljanci."
Godine 1988., istraivai Maya su u Guatemali osnovali akademiju za prouavanje jezika
Maya, ili izvorno "Academia de las Lenguas Mayas de Guatemala". Dugoroni ciljevi
lanova Akademije ukljuuju i uvoenje itanja i pisanja jezika Maya u dravne kole Guatem
ale. Prva praktina zadaa kojom su se pozabavili, bila je uspostavljanje abecednog
pisma za jezike Maya; po prvi put su pritom sve odluke donosili oni kojima su je
zici Maya doista i bili materinji jezici. U ovom izdanju knjige ja sam zadrao sta
re naine izgovaranja jedino kod osobnih imena to se pojavljuju u rukopisu Popol Vu
h, i drugim ranijim ispravama, ili kod citiranja ovih izvora, dok sam se u svemu
ostalom pridravao odluka koje je donijela Akademija.
Mogunosti rada na terenu, istraivanje po knjinicama i zapisima koje smo u ovoj knji
zi ostavili u izvornim oblicima te ovdje izvrene izmjene, dogaale su se u vrijeme
koje bi moglo preivjeti mnoge nedavno uloene napore kako bi se ovaj rad drao - okona
nim i konanim, definitivnim. Udruga za neovisna istraivanja i prouavanja te pomo bos
tonskog sveuilita i projekta "Program za prevoditelje", omoguili su pojavljivanje p
rvog izdanja. Rad na ovom izdanju osigurali su mi Udruga za istraivanje vremena p
rije Kolumba iz Wa-shingtona D.C., kao i Dravno sveuilite New Yorka u Buffalu. Kada
bismo samo to prije doekali vrijeme u kojemu bi bila shvaena velika vanost i znaaj r
azumijevanja drugih jezika te poznavanja njihovih knjievnosti i kultura!
Za ovo novo izdanje svete knjige Popol Vuh mogu najvie zahvaliti Barbari Tedlock,
znanstvenici, umjetnici, suradnici, srodnoj dui i - mojoj supruzi kroz dugi niz
godina, mnogo dui negoli kod parova koji nas okruuju. itavo je vrijeme i sama pisal
a vlastita zapaanja vezana uz narode Maya, i njihove gradove, i njihovo vrijeme.
Zajedno smo posjeivali i obilazili ta drevna mjesta Quiche naroda, ali i zakoraili
na novo i nepoznato tlo Achija iz Rabinala, Kekchija u Alta Ve-rapazu i Belizeu
te Mopana kod grada San Antonio Toledo u Belizeu.
Zahvalan sam i Andresu Xiloju Peruchu iz Momostenanga, koji ne samo to se zajedno
sa mnom probijao kroz Quiche tekstove svete
14
knjige Popol Vuh, ve je usto Barbaru i mene nauio i kako treba tumaiti snove, znako
ve i ritmove slavnoga Kalendara Maya. Danas on nastavlja svoj rad kao majka - ot
ac ili duhovni poglavar svoje loze, a nedavno je na svoja lea prihvatio i novi, j
o vei teret, postavi i majka - otac svim stanovnicima okruga Momostenango, kojemu p
ripada. Kao vra, on se i po svom zvanju svakodnevno bavi tumaenjem tekih starih tek
stova, i od prvoga trenutka kada je ugledao Quiche tekst na kojemu smo radili -
Popol Vuh, privuklo gaje njegovo glavno obiljeje - igra izmeu Svjetla i Tame. Njeg
ovi uvidi mogli su se pronai u prvom, a mogu se zapaziti i u ovom novom izdanju.
Od samoga poetka naega rada na knjizi Popol Vuh, Xiloj je tvrdio da e nam - samo ak
o ga uspijemo proitati na savreni nain, posuujui svoje spoznaje od gospodara dana, vl
anih povjetaraca i dalekih bljeskova - Popol Vuh razotkriti sve to se skriva pod k
apom Neba i Zemlje, sve tamo do njezina etiri najudaljenija kuta. Da bi nekako po
mogao mome iitavanju i obradi knjige, predloio mi je da uvarima dana izmolim i jednu
dodatnu molitvu, u trenutku kada kreu na svoj svakodnevni put. A ona glasi ovako
:
Uinite da nestane grijeha mojih, Srce Neba, Srce Zemlje; pomozite mi,
snage mi dajte, sranosti dajte
u srcu mojem i u glavi mojoj,
jer vi moja ste planina i ravnica moja;
nek' ne bude ni lai ni mrlja,
tumaenje nek' Popol Vuha ovo
jasno bude poput svitanja,
nek' se drevnoga doba istraivanja
upotpune u srcu i u glavi mojoj;
i uinite da nestane grijeha mojega,
mojih baka, djedova,
i svih dua mrtvih, koliko ih god bilo;
vi to sa Srcem Neba i Zemlje zborite,
svi zajedno snage podajte
tumaenju to me oekuje.
15
Merida
Chkhen
Meksiki zaljev
. uMayapan o
* r* N ..Tulumml
"Mllahermosa
VLRA-...M CRUZ IsrJtmu5 Tefitwnttpcc.-'c
^PetatnyubJ Kaminaljuyu v
'EL Miw
Son jdo /
4
PODRUJE MAYA
Dananji grad ili selo Drevni grad ili selo
Granice kinih podruja tropskih uma
-~ Pribline granice kraljevstva Quiche na vrhuncu moi
too 200
Kl LOM ETERI
16
uvod
PRVIH ETVERO LJUDI, prva etiri zemaljska bia koja su doista bila u stanju skladno p
omicati ruke i noge, lica i usne, pa ak i govoriti jezikom samih bogova, mogla su
jo neto: oni su mogli vidjeti sve to se nalazilo pod nebeskim svodom i na zemlji.
Sve to su pritom trebali uiniti bilo je - ogledati se uokolo s mjesta na kojemu bi
se nalazili, sve do samih granica prostora i do granica vremena. No, tada bogov
i, koji nisu namjeravali stvoriti i oblikovati bia, koja bi mogla biti njima ravn
a, ograniie ljudima vid na ono to je bilo blizu i oevidno. Ipak, gospodarima koji su
nekada vladali kraljevstvom iz mjesta zvanog Quiche na visoravnima Guatemale, o
stala je mogunost kojom su nadvladali ovo ograniavanje vidokruga i uvida od strane
bogova; bio je to ilb'al, "instrument za gledanje" ili "mjesto vienja"; pomou nje
ga su mogli saznati sve o prijanjim ili buduim dogaajima. Taj instrument nije bio n
ikakav teleskop, niti nekakva naroita kristalna kugla; bila je to tek jedna knjig
a.
Gospodari naroda Quiche savjetovali bi se sa svojom Knjigom kad god bi o emu vijea
li, a nazivali su je Popol Vuh ili "Knjigom Savjeta". Budui da su knjigu (ili bar
em neke njezine dijelove) dobili prigodom hodoaa koje ih je s njihovih visoravni od
velo u nizine, sve do obala Atlantika, zvali su je jo i "Svjetlom to stie iz mjesta
pokraj mora." Kako je Knjiga govorila o dogaajima koji su se zbivali jo i prije p
ojavljivanja prvoga pravog svitanja Sunca te o vremenima kada su njihovi preci j
o bili skriveni u tmini, a kamenje u sebi uvalo duhove nalik njihovim bogovima po u
mama, nazivali suje jo i "Naim mjestom u tmini". Govorila je i o izlaenju prve Juta
rnje zvijezde, i Sunca, i Mjeseca, a predvidjela je i uzdizanje i blistavu vlada
vinu gospodara naroda Quiche, pa su je stoga spominjali i kao "Svitanje ivota".
17
Danas znamo da nam oni koji su napisali Popol Vuh nisu ostavili svoja imena, ve s
u na poetnim stranicama o sebi radije govorili kao
0 "mi", ili kasnije "mi, to pripadamo narodu Quiche". U dananjoj se uporabi naziv
"narod Quiche" koristi za etniku grupu u Guatemali, koja se sastoji od svih osoba
to se slue posebnim jezikom Maya, koji je i sam dobio ime "Quiche jezik"; ima ih
oko milijun, a ive uglavnom na istom onom podruju gdje se prostiralo nekadanje kral
jevstvo Quiche, iji razvitak Popol Vuh i opisuje. Zapadno i sjeverozapadno od nji
h ivjela su i druga plemena naroda Maya; govorili su drukijim mayanskim jezicima,
i irila su se du meksike granice prema visoravnima Chiapas te prema Meksikom zaljevu
i obalnim ravnicama podruja Tabasco. Druga plemena Maya nalazila su se istono i s
jeveroistono od njih, te zaposjedala podruja preko granica Hondurasa
1 El Salvadora, ali i nizinske ravnice prema Belizeu i poluotoku Yuka-tan. Sve s
u to danas pripadnici naroda iji su preci razvili ono to je vanjskom svijetu pozna
to kao civilizacija Maya, a ima ih sveukupno oko est milijuna.
Korijene civilizacije Maya nalazimo u civilizaciji Olmeka, to im je prethodila na
obalnoj visoravni iznad Zaljeva oko gradova Veracruz i Tabasco oko 1200.-te god
ine pr.n.e. Jo blii preci su im pripadnici kulture Izapan, koja se protezala du zap
adnih i junih rubova svijeta Maya, a u unutranjosti doprla do visoravni grada Kami
naljuyua, pored kojega se danas neto zapadnije nalazi Guatemala City. Potjeui iz 1.
stoljea pr.n.e., kameni spomenici Izapana pokazuju ikonografiju i sustav pisanja
nalik onima, koje su arheolozi kasnijih razdoblja ocijenili kao istinsko naslij
ede naroda Maya. Oni su se pojavili tijekom razdoblja nazvanog Ranom klasikom (o
d 300. do 600. godine), to se razvila u kinim nizinskim gustim umama koje razdvajaj
u guste, planinske borove ume Chiapasa i Guatemale od podruja niskog i zakrljalog um
skog raslinja sjevernog Yukatana. Kada se krenulo u intenzivno kultiviranje tla,
movare su bile isuene, a stabla posjeena. U kamenu i sadri su se u velikim koliinam
a uklesavali hijeroglifski tekstovi, izraivali crtei na lonariji i drugim grnarskim
proizvodima te se na dugim, kasnije savijanim trakama papira ispisivali tintom d
a bi sluili kao knjige.
Tijekom razdoblja rane klasike gospodari velikoga grada Teotihua-cana na sredinjo
j meksikoj visoravni, osvojili su Kaminaljuyu i us-
18
postavili politike i trgovake odnose s nizinskim gradovima Maya, kakav je bio i Ti
kal. Razdoblje kasne klasike (od 600. do 900. godine) zapoelo je propadanjem Teot
ihuacana i njegovih vazala iz Kamina-ljuyua, te irenjem utjecaja Maya na gradove
sredinjega dijela Meksika, Xochicalco i Cacaxtla. Bilo je to i doba najveeg procva
ta i slave sljedeih nizinskih gradova Maya: Palenque, Tikal i Caracol te razdoblj
e utemeljenja grada Chichen Itza na sjeveru. Najsjevernije je bio smjeten grad Co
pan, u podnoju planinskih visoravni, a njegovo preuzimanje vodee uloge podudarilo
se s propadanjem Kaminalju-yua. Nedavno je otkriveno da su vladari Copana tvrdil
i kako potjeu od kraljevske loze iz Teotihuacana.
Kako se razdoblje kasne klasike pribliavalo svome kraju, zajednice Maya koje su s
voje mjesto pod suncem otimale kinim tropskim umama nale su se, zajedno s Copanom,
u problemu oko porasta stanovnitva, unitavanja okoline, neishranjenosti i ratova.
U isto vrijeme ih je zaobila sve snanija pomorska trgovinska mrea to je kretala od T
abasca te obilazila Yucatan da bi stigla do Hondurasa. Do 900. godine slomila se
politika i gospodarska snaga veih gradova - drava. Otada pa sve do europske invazi
je, preostali stanovnici Maya ivjeli su u manjim gradovima usred tropskih uma, du o
bala rijeka, jezera i morskih rukavaca ili estuara. Tako se najvei dio naroda May
a podijelio izmeu dva podruja, koja su se nala na periferiji tijekom vremena klasik
e - jednoga na sjeveru Yucatana i drugoga na junim visoravnima. Razdoblje kasne p
oslije-klasike (od 1200. godine do poetka europskih invazija) bilo je doba uspona
Mayapana na sjeveru i Quichea na jugu. Oba su pridonijela irenju boanskog kulta P
ernate Zmije, kojemu su mitski znaaj dali ve i stanovnici grada Chichen Itza. U os
novi svakoga od ovih gradova - drava leao je savez meu vladajuim plemikim lozama, koj
e su velikim dijelom pripadale narodu Maya, ali su ukljuivale i Meksikance, iji se
materinji jezik naziva "nahua". Otkud god oni stizali, poglavari ovih loza su i
mali svoja sjedita u tim gradovima, dobro utvrenima gradskim bedemima.
Tijekom razdoblja poslije-klasike uklesavanje tekstova je prestalo biti glavnim
obiljejem spomenika i zdanja kod naroda Maya, ali su zato procvjetali crtei i teks
tovi na zidovima i u njihovim knjigama. To se naroito odnosi na mjesta smjetena na
ili u blizini istone obale Yucatana, od otoka Cozumel te gradova Coba, Tanchah i
Tulum
19
20
na sjeveru sve do grada Santa Rita Corozal u Belizeu. Od Maya su nam danas preos
tale svega tri knjige, poznate pod nazivima Madridski, Pariki i Dresdenski kodeks
; sve tri pokazuju blisku povezanost s oba stila i sadrajima umjetnosti oslikavan
ja zidova iz spomenutih podruja. Cortes i njegovi osvajai vidjeli su gomile takvih
knjiga kada su svoje brodove ukotvili uz Cozumel, a postoje i vrsti dokazi da su
mnoge od njih i ponijeli sa sobom, ukljuujui i Dresdenski kodeks. Pismo iz vremen
a poslije-klasike u usporedbi sa samom klasikom pokazuje bitno vee oslanjanje na
fonetske znakove, ukljuujui ovdje i uporabu (gotovo sigurno) znakovlja Maya, kojim
su obiljeavali rijei posuene iz jezika nahua.
Invazija Europljana na svijet Maya dogodila se tijekom XVI stoljea, kada je zapoel
a i dugaka povijest otpora Maya, koja se - mogli bismo rei - nastavlja i do naih da
na. Onomad je bila potkrijepljena sredstvima uvjeravanja poput baruta, sprava za
muenje i prijetnjama o vjeitom prokletstvu, tako da su osvajai nametnuli vlastiti
monopol na doslovno sve glavne oblike javnog izraavanja - na dramu, arhitekturu,
kiparstvo, slikarstvo, pismo. Kada su shvatili da se i na tkanini s crteima zapra
vo nalaze sloene poruke, na visoravnima su akpoku-ali zabraniti noenje tradicionalne
odjee Maya. Misionari su spalili na stotine knjiga sa slikovnim pismom, no ono s
e svejedno na Yucata-nu nalazilo u uporabi sve do kraja XVII stoljea, a na visora
vni Guate-male i do poetka XVIII stoljea. Zna se da su ovaj kulturoloki pogrom do d
anas preivjele samo etiri knjige, ukljuujui ve spomenuta tri kodeksa, to su nekim udnim
putovima sudbine jo davnih dana dospjela do Madrida, Pariza i Dresdena. etvrta kn
jiga otkrivena
STRANICE KNJIGE: Ovo je stranica iz knjige Maya, pisana hijeroglifima u XV stolj
eu, nazvana i Dresdenskim kodeksom. Lijevi stupac opisuje kretanja Venere tijekom
jednog od pet razliitih tipova ciklusa pripisanih tom planetu. Desni stupac opis
uje proroanstva za taj ciklus te navodi slike i imena boanstava koja u njemu vlada
ju. Na gornjoj slici je u sjedeem poloaju bog Hunahpu, na Yucatanu zvan Hun Ahaw.
U srednjoj slici prikazan je bog koji se trenutno dri samom Venerom; ona u lijevo
j ruci dri baca strijela, a u desnoj strijele. U slici dolje prikazana je rtva kojo
j je strijela probila tit.
21
/ vUlfc' VXF OHF.lt H'Tt y* ,n.??,mcmo miAf '
fyt.
'V- 'V /
j0** i4r^**$*^ ysr* """" . ,/. rt" /r v^^"
J : ' ' r * s
Xr/ii< f/ej*L rw*.t,' r-
y .'V - ' ft /
.-, 'y>'r , }f>'f*S ' S*' .. - ,
'"At**, .j>j
-^ je/A"** **4
y ^. / JU*.
jpiw* j y f
JEDINA PREIVJELA KOPIJA: Prva stranica abecedne verzije Popol Vuha, kako ju je pr
episao Francisco Ximenez u Chichicastenangu; tekst Quiche nalazi se na lijevoj s
trani, a njegov panjolski prijevod na desnoj.
ZAHVALIl'lEMO KXIIZMCI NEWBERRY NA FOTOGRAFI
22
je 1966. godine, a pronali su je pljakai grobova u jednoj suhoj pilji u Chiapasu.
Meutim, preivljavanje drevne literature Maya nije toliko ovisilo o preivljavanju nj
ezinih vanjskih oblika. Upravo kao to su narodi Maya poeli koristiti simbolizam kran
skih svetaca da bi u njih zao-djenuli svoja drevna boanstva, tako su se nauili slui
ti i abecedom, kao krinkom za svoje drevne tekstove. Bilo je neke svemirske prav
de u injenici da su ih upravo misionari, kao spaljivai njihovih starih knjiga, naui
li ispisivati abecedna slova. Oni su eljeli da se njihovi uenici marljivo prihvate
prijevoda i ispisivanja kranskih molitava, propovijedi i katekizma na jezike Maya
, no ve nakon kratkoga vremena su Maye pronali politike i religiozne naine primjene
abecednog pisma, koji su sluili njihovim vlastitim potrebama. Ovi su neovisni pis
ci ostavili iza sebe knjievno naslijee to je bilo znatno opirnije od preivjelog opusa
slikovnoga pisma, ali i znatno razumljivije za dananje istraivae. Njihovi najznaajn
iji radovi, stvoreni kao abecedne zamjene za nekadanje hijeroglifske knjige, nazi
vaju se Chilam Balam ili knjige "Jaguara - Tumaa" s Yucatana, i - Popol Vuh iz Gu
atemale.
Autori abecedom pisanog Popol Vuha bili su pripadnici triju vladarskih loza, koj
e su nekada gospodarile kraljevstvom naroda Quiche: Caueca, Velikih Kua i Vladara
Quiche. Radili su na ovim knjigama sredinom XVI stoljea i pisali uglavnom o zbiv
anjima u Quicheu, gradu smjetenom sjeverozapadno od dananjega grada Guatemala City
. Istoni dio grada Quiche, izgraen na ravnici, u njihovo se doba tek razvijao; sas
tojao se od niskih zdanja izgraenih u nizovima, izmeu kojih su se ulice protezale
poput kakve mree, dok se na sredinjem trgu uzdizala visoka crkva. Zapadna strana,
danas ve u ruevinama, smjestila se na utvrenim i ojaanim rtovima tik do dubokih klan
aca, s piramidama i palaama okupljenim i grupiranim oko mnogih trgova i otvorenih
dvorita. Zgrade istonoga dijela grada bile su od kamena i sadre, no one danas jak
o oteene zidove na zapadnoj strani nekada su krasili prekrasni murali, oslikani u
vie boja; danas ih se moe vidjeti tek u tragovima. A autori nove verzije Popol Vuh
a eljeli su ouvati upravo onu priu, koja se skrivala u ovim ruevinama.
Tijekom razdoblja rane kolonizacije, grad Quiche se razvijao u sjeni veeg i napre
dnijeg susjednog grada Chuwi La', poznatijega pod
23
irZ.
nazivom Chichicastenango. Stanovnici ovoga grada u usponu ukljuivali su pripadnik
e loza Cauec i Vladara Quiche i u nekom je nama neznanom trenutku primjerak Popo
l Vuha pisanog abecedom pronaao svoj put upravo do njih. Negdje izmeu 1701. i 1703
. godine redovnik imenom Francisco Ximenez doao je do tog rukopisa dok je ondje o
bavljao poslove upnika. On je izradio jedinu danas postojeu kopiju primjerka Quich
e teksta Popol Vuh i pridodao joj panjolski prijevod. Taj je njegov rad ostao u p
osjedu dominikanskog reda sve dok Guatemala nije stekla neovisnost. Kada su libe
ralne reforme 1830. godine primorale nekadanje kolonizatore da zatvore sve svoje
samostane, tekst je otkupila knjinica sveuilita San Carlos u Guatemala Cityju. Carl
Scherzer, austrijski lijenik i filolog, prouavao gaje tamo jo 1854. godine, a Char
les Etienne Brasseur de Bourbourg, francuski opat, bio je iste sree nekoliko mjes
eci poslije. Godine 1857., Scherzer je objavio Ximenezov panjolski prijevod pod p
atronatom vladarske kue Habsburg iz Bea, kraljevske loze to je u vrijeme osvajanja
kraljevstva Quiche vladala i panjolskom, dok je 1861. godine Brasseur objavio Qui
che tekst i francuski prijevod u Parizu. Sam rukopis, koji je Brasseur uspio izn
ijeti iz Guatemale, ipak je 1911. godine iz Pariza ponovo preao Atlantik da bi se
smirio u knjinici Newberry Library. itav je jedan veliki ameriki grad ponosan zbog
posjedovanja ovoga teksta, uz koji uva jo i velianstvenu zbirku tekstova amerikih s
tarosjedilaca; ne nalazi se, dodue, u Srednjoj Americi, ali ipak i danas nosi svo
je indijansko ime: Chicago, to znai "Mjesto Divljeg Luka".
Rukopis koji je Ximenez kopirao u gradu Chichicastenango moda je sadravao i neke c
rtee, moda i pokoji hijeroglif, no njegova verzija ne sadri nita drugo osim nizova r
edaka proznoga teksta, pisanog abecedom. Openito se moe rei da su autori iz naroda
Maya koristili grafike elemente abecednih slova u svojim djelima, ali su sva ona
gotovo na svakoj od tih drevnih stranica neminovno sadravala i njihovo staro pism
o (ukljuujui i znakove koji su se trebali itati fonetski), kao i slike. Na jezicima
Maya su pojmovi kojima se oznaavalo pisanje i slikanje glasili i glase isto, ist
ovjetno i danas; jer, iste su vjete ruke izraivale i jedno i drugo, a boanstvo koje
je titilo oba umijea bili su Majmuni Blizanci; oni su imali dva razliita imena za
isti dan, koja bi se mogla prevesti kao Jedan Majmun i Jedan Za-
24
natlija. U knjigama izraivanim pod budnim okom i zatitom ovoga dvojnog boanstva, po
stojao je dijalektiki odnos izmeu pisma i slika; jer, pismo nije tek biljeilo rijei,
ve je ponekad nudilo i slikovni klju za razumijevanje teksta. Ni slike nisu tek o
draavale ono to su prikazivale, ve su u sebi sadravale elemente koji su se mogli itat
i i kao rijei.
Kao da su pisci abecedne verzije Popol Vuha ponekad ipak opisivali i slike, pose
bno kada bi se one nalazile na poetku novih dogodovtina u prii. U odlomcima poput o
voga u nastavku, zapoinjanje reenice frazom kao to je "Ovo je" te uporaba glagola u
obliku koji bi u Quiche jeziku bio prezent, nagonilo bi itatelja da barem na tre
nutak baci pogled i na sliku:
Ovo je veliko drvo, nance, to pripada Sedam Papagaja, a njegovi su plodovi hrana
za Sedam Papagaja. Da bi pojeo plod nance, on se svakoga dana uspinje na deblo.
Ali, Hunahpu i Xbalanque vidjee gdje se on hrani pa se sada u potpunoj tiini skriv
aju ispod stabla Sedam Papagaja i proviruju kroz lie.
Naravno, treba upozoriti da slikovne rijei koje su ispisivali pripovjedai - bilo n
a Quiche ili kojem drugom jeziku - ne trebaju imati svoje fizike suprotnosti u sv
ijetu izvan oka naega uma. No, gornji primjer sadri u sebi izvjesnu naglost i prek
id koji iznenada sugerira mirnou slike u odnosu na ranije kretanje i dogaaje to ih
pria opisuje. Pripovjedai nam ne govore kako su djeaci dospjeli na to mjesto i doli
u priliku da "proviruju kroz lie"; poetna scena je ve upotpunjena i samo eka da se u
sljedeoj reenici dogodi neto opasno, i premda se u njoj glagol koristi u prolom vrem
enu, ona i dalje ostavlja dojam da se radi o pokretnoj slici to nam je doarava um.
Ispisivanje rijei u drevnim knjigama Maya kombiniralo je logo-grafska i fonetska
naela pisanja. Logografski znakovi, koji ne predstavljaju tek slovo ve itavu rije, a
ponekad uza se imaju i slikovne kljueve za rjeavanje njihova znaenja, esto se koris
te i za tako uobiajene pojmove kakvi su imena dana. Fonetski znakovi Maya obrauju
slog po slog, pri emu svaki znak odgovara suglasniku i samoglasniku u kombinaciji
, ili (ne tako esto) samo samoglasniku. Tamo gdje bi nastao problem pri izgovaran
ju sloga to se sastoji od jednog sa-
25
moglasnika okruenog s obiju strana suglasnicima, najuobiajenije rjeenje je da se ri
je izgovara kao da se radi samo o dva sloga, od kojih svaki sadri po jedan suglasn
ik, pri emu se itatelju preputalo da sam izbjegne izgovaranje zvuka drugog samoglas
nika. Ovakva i njima slina pravila itanja utjecala su na pisce naroda Maya te su i
h primjenjivali i poslije, kada su se poeli koristiti abecedom. Napri-mjer, da su
autori Popol Vuha pisali iskljuivo abecedom, vjerojatno bi Quiche ime jedne od p
rve etiri ene koje su bogovi stvorili ispisali kao Cakixha. Umjesto toga, oni su n
jezino ime podijelili ne na tri, ve na etiri sloga pa su ga izgovarali kao Cakixah
a (Ca-ki-xa-ha).
Meutim, Popol Vuh nam daleko vie od svih ostalih knjiga Maya - pisanih bilo hijero
glifskim, bilo abecednim pismom - govori o poloaju kakav je knjiga zauzimala u vr
emenima prije Kolumba. Pisci abecedne verzije objanjavaju zbog ega su vladari Quic
hea upravo hijeroglifsku verziju drali jednom od svojih najveih dragocjenosti:
".. oni su znali hoe li hiti rata i bjee im jasno sve to bi vidjeli. Hoe li biti umi
ranja ili e naii glad, hoe li izbiti sukobi, sve su to posve sigurno znali, jer pos
tojae mjesto gdje su to mogli vidjeti, postojae knjiga. Zvali su je "Knjigom Vijea.
"
Kad im je "bilo jasno sve to su vidjeli", gospodari Quichea su otkrili i viziju o
prva etiri ljudska bia, koja su u poetku "savreno vidjela sve to je pod nebeskim svo
dom." To bi znailo da im je upravo Popol Vuh jo jednom omoguio da uvide postojanje
"etiri strane, etiri kuta na nebu, na zemlji," pri emu se mislilo na kutove koji su
obiljeja i krajnje toke Zemlje, a slue kao referentne toke za kretanje svjetleih neb
eskih tijela.
Ako je drevni i izvorni Popol Vuh doista bio poput onih nekoliko hijeroglifskih
knjiga to su preivjele do naih dana, tada je sadravao sustavan izraun ciklusapojedini
h astronomskih i zemaljskih dogaanja, a sluio je i kao sloeni navigacijski sustav s
vima onima koji su eljeli vidjeti i krenuti u smjeru to je leao izvan sadanjosti. Ta
ko su, primjerice, u dijelu koji se bavi planetom Venerom morale postojati tabli
ce njezina uzlaska i zalaska, slike boanstava koja su vladala u tim trenucima, ka
o i kratki tekstovi koji bi opisivali to su ti bogovi uinili kada su po prvi put u
spostavili takav obrazac kretanja Venere.
26
Kada bi drevni itai Popol Vuha na sebe preuzeli ulogu bogova i astronoma, tragajui
za najboljim datumom na koji se treba odrati kakva sveanost, ili pak za trenutkom
u kojemu treba obaviti neki politiki in, moemo zamisliti da su pritom tragali za po
sve odreenim odlomcima u knjizi, promiljali njihovo znaenje i tek tada iznosili svo
je miljenje. Ali, autori Popol Vuha pisanog abecedom govore nam da je bilo i takv
ih trenutaka, u kojima su itaima trebala i "vrlo dugaka traganja i brojanja", poseb
no kada bi predmet bio prosvjetlje-nje itavoga kajulewa ili "neba - zemlje", kako
je na jeziku Quiche glasila rije za "svijet". Ako je boansko itanje ili promiljanje
bio nain stjecanja dubine uvida i vizija kakve su imala prva etiri ljudska bia, ta
da su ovakva dugaka traganja - kod kojih su itai moda pokrili svako od glavnih pitan
ja u cijeloj knjizi - vjerojatno bila nain da se sagleda punina kozmikog dometa ta
kve vizije.
Da su autori Popol Vuha pisanog abecedom izravno prenijeli drevni Popol Vuh po n
aelu "rije za rije", vjerojatno bi izradili tekst koji ne bi imao nikakva smisla za
bilo koga drugoga, osim za izvrsno uvjebane korisnike i vraeve. No, oni su umjest
o toga citirali ono to bi itai drevne knjige rekli kod svojih dugakih promiljanja, te
su iznosili cjelovitu priu koja bi bila prikrivena kartama, slikama i naglascima
iz drevne knjige. Kako nam ne bi promakla injenica da se ovdje radi o citatu, on
i bi povremeno umetali fraze poput "ovo je pria, evo je," ili "kako je reeno". U j
ednom bi trenutku i sami postali tumai te bi sami progovorili izravno nama, kao d
a smo mi ivi sudionici i njihovo sluateljstvo, a ne tek obini itatelji. Tako, naprim
jer, kada opisuju prvu sliku dugakog ciklusa pria o bogovima koji su se prihvatili
ureenja neba - zemlje da bi prostor postao ljudima pogodan za ivot, pozivaju i sv
e nas, itatelje, da nazdravimo njihovim junakim djelima.
Na samom poetku knjige autori prikriveno opisuju i osjetljive okolnosti pod kojim
a su bili primorani raditi. Kada nam kau da piu "usred objavljivanja Boga, sada u
kranstvu," moi emo uhvatiti njihov tugaljiv ton samo po tome, to su to izjavili odmah
nakon reenice kojom naglaavaju da su i njihovi bogovi "zapoeli sve - i uinili, takoe
r - kao prosvijetljena bia, prosvijetljenim rijeima." Autori su predloili da se zab
iljei ono to su na jeziku Quiche nazivali Ojer Tzij ili "Drevnom Rijei" ili "Prvom
Rijei", to je prethodila
27
"objavljenom Bogu". Odluili su to uiniti zato "to vie nema" Popol Vuha, a to zvui kao
da su namjerili iznova ispisati izvornu knjigu na temelju vlastitih sjeanja onog
a to su ranije gledali na njezinim stranicama ili sluali u dugakim objavama vizija.
Ali, kada se prisjetimo njihove alopojke zbog toga to su sada "u kranstvu", preosta
je nam i mogunost da su tada ipak jo uvijek posjedovali i izvornu knjigu, ali su j
e skrivali i titili od mogueg unitenja od strane misionara. Jer, njihove rijei u nas
tavku doista ostavljaju otvorenim pitanje postoji li ta knjiga jo uvijek, ali nam
odmah potom vie ne ostavljaju nikakve nade za takvu mogunost, te objanjavaju da je
ita Knjige ipak izvan njihova domaaja: "Postoji izvorna knjiga i davnanji zapis, al
i je skriveno ime onoga koji je ita i pristupa joj." Ovdje se svakako moramo pris
jetiti da su i autori abecedom pisanog Popol Vuha sami odabrali ostati bezimenim
a; drugim rijeima, skrivali su svoj identitet. Ukoliko su nekoga titili svojim zag
onetnim izjavama o toj njima nedostupnoj knjizi ili nepoznatom itatelju koji je k
oristi, onda su taj "netko" jednako tako mogli biti i oni sami.
Autori zapoinju opisima svijeta u kojemu nije bilo niega osim praznine neba gore,
i posve mirnoga mora dolje, ispod njega. Dogaaji se poinju zahuktavati kada se bog
ovi pra-mora, imenom Stvaratelj, Oblikovatelj, Nositelj, Roditelj, Srce Jezera,
Srce Mora i Vrhovna Pernata Zmija okupe zahvaljujui bogovima pra-neba, i to sljed
eih imena: Srce Neba, Srce Zemlje, Novoroena Munja, Iznenadni Grom i Hurikan Munja
. Ove dvije skupine zaponu meusobno raspravljati i tijekom njihove rasprave dolazi
do izranjanja kopna iz morskih dubina, na kojemu za tren oka izrasta razliit bil
jni svijet i pojavljuju se ljudi. Oni su poeljeli pokrenuti postupke koje nazvae "
sijanjem" i "svitanjem", premda su pod tim pojmovima podrazumijevali istodobnost
vie dogaanja, poput: sijanja sjemenja u zemlju, ije e klijanje postati njegovim "sv
itanjem", ali i sijanja Sunca, Mjeseca i zvijezda; njihovo e naporno prolaenje isp
od Zemlje biti uvijek iznova nagraeno njihovim ponovnim izlaenjem. Pritom se misli
lo i na ljudska stvorenja, nakon ijega e "sijanja" u utrobi uslijediti pojavljivan
je na svjetlosti dana - pri porodu, odnosno kada e njihovo "sijanje" u zemlju nak
on njihove smrti dovesti do ponovnoga svitanja, kada se njihove due preobraze u i
skre svjetlosti u tami.
Za bogove je zamisao o ljudskim biima bila jednako stara kao i ona o samoj Zemlji
, no u svoja prva tri pokuaja (svi su opisani u prvom
28
IZRANJANJE KOPNA IZ VODE: Jezero Atitlan, na jeziku Quiche zvano Najachel, 5 vul
kanima Cerro de Oro (u sredini slike) i San Pedro (straga). I dananji pripadnici
Quiche naroda iz Momostenanga dre ga jezerom juga, ili jednim od etiri sveta jezer
a koja obiljeavaju etiri strane njihovoga svijeta.
FOTOGRAFIJA AUTORA
dijelu ovoga prijevoda) nisu je uspjeli pretvoriti u zbilju. Ono to su oni nastoj
ali i eljeli dobiti bila su bia koja bi hodala, radila i govorila na artikulirani
i odmjereni nain, posjeivala svetita, prinosila svoje rtve i zazivala svoje stvarate
lje poimence, sve u skladu s kalendarskim ritmovima. Umjesto toga, u prvom su po
kuaju dobili tek bia bez ruku kojima bi mogla raditi, i koja su mogla samo skviati,
29
krijetati i zavijati, a iji su potomci postale sve dananje vrste ivotinja. Drugi pok
uaj ih je naveo na oblikovanje stvorenja od blata, no ono nije bilo u stanju ni h
odati, ni okretati glavu, pa ak niti zadrati oblik koji su mu dali; a budui da je o
stalo jedino, nije se moglo niti razmnoavati pa se na kraju raspalo u jedno velik
o nita.
Zato bogovi prije treeg pokuaja tijekom daljnje rasprave odluie potraiti savjet u sta
rijega boanskog para, mua i ene, Xpiyacoca i Xmucane. Xpiyacoc je zatitnik parova i
stoga vaan prilikom svakoga vjenanja, a Xmucane boica svih primalja i stoga bitna p
rilikom svakoga poroda. Poput dananjih pripadnika Quiche koji su provodadije ili p
rimalje, oboje su bili takozvani "uvari dana" ili ajq'ij vidovnjaci, koji znaju k
ako treba tumaiti proroanske znakove dobivene od trinaest brojeva dana i dvadeset
imena dana; njihovim kombiniranjem oblikuje se kalendarski ciklus to traje 260 da
na (trajanje obredne godine). Oni su stariji od ostalih bogova, i ovi im se stog
a obraaju kao djedu i baki, a ciklus kojim vladaju stariji je od dugakih ciklusa V
enere ili Sunca, iako planeti u ovom dijelu prie jo ni ne postoje. Pitanje to su im
ga postavili mlai bogovi bilo je vezano uz materijal od kojega treba izraditi lj
ude - i ne bi li moda drvo bilo prikladno za taj naum. Slijedei metode kojih se vr
aevi naroda Quiche i njihovi uvari dana pridravaju i danas, stari im bogovi dadoe sv
oje odobre-nje za ovaj pokuaj. No, iako su se bia izraena od drveta kretala, i razm
noavala, i izgledala gotovo poput ljudi, ona nisu znala misliti, procjenjivati pr
avo vrijeme za svoje djelovanje, obavljati razne djelatnosti pravim redoslijedom
i usto su neprestano zaboravljala molitvom zazivati, slaviti i veliati svoje tvo
rce. Zato bog Hurikan donosi propast njihovim ludim glavama: ne samo to je izazva
o straan potop dugotrajnim i golemim kiama, ve je poslao i udovita da ih napadnu. Pro
tiv njih su se digli njihovi ljubimci - psi, i domae ivotinje poput purana, pa ak i
njihovo orue, i kue to su ih pokapale pod sobom, osveujui se time za dugotrajno zane
marivanje i propadanje. Jedini koji su preivjeli ovo strano doba bili su majmuni, t
o i danas ive u tamonjim umama.
Ipak, sve je to ukazivalo bogovima koji su se pozabavili problemom stvaranja lju
di, da e im trebati samo jo jedan pokuaj koji e ih dovesti do eljenog cilja. No, auto
ri Popol Vuha odgaaju pripovijest o ovom dijelu prie, te svoju pozornost usmjerava
ju na dva nara-
30
METODE PRORICANJA KOJE SE I DANAS KORISTE: Proricanje u tijeku, na vrhu planine
zvane Tohilovo prebivalite. Na lijevoj strani je Lucas Pacheco Benitez kao klijen
t, premda je inae i sam uvar dana. Nie desno na slici, po kamenju je rasprostrta op
rema i pribor uvara dana namijenjena gatanju, a on mu prorie, dok je sve pripremlj
eno za odbrojavanje dana. U pozadini gore su rtveni prinosi, ovdje u obliku svijea
i tamjana kopal.
FOTOGRAFIJA BARBARE TEDLOCK
staja junakih boanstava, iji su napori itekako pripomogli nastojanju da nebo - zeml
ja postane mjestom to sigurnijim za ivot ljudi. Tako prvo obraduju dogodovtine bliz
anaca - sinova Xpiyacoca i Xmucane, zvanih Jedan Hunahpu i Sedam Hunahpu s Krvav
im Mjesecom, keri jednog od gospodara podzemnoga svijeta, Skupljaa Krvi. U drugom
narataju opisuju dogodovtine njezinih blizanaca, Hunahpua i Xbalanquea, iji su oevi
bili Jedan Hunahpu i Sedam Hunahpu. Oba narataja blizanaca strastveni su zaljublj
enici u sjever-noameriku igru loptom, kod koje se gumena lopta (sjajan ameriki izu
m) udara i izbacuje posebnim udarcima udova samo jedne strane tijela - laktima i
li bedrima, da bi prola kroz kameni prsten na igralitu. Osim to su se zabavljali ov
om igrom, Jedan Hunahpu i Sedam Hunahpu su rado bacali i kocku, dok su se njihov
i sinovi Hunahpu i Xbalanque radije bavili lovom, koristei se pritom sulicama.
31
Zgode koje doivljavaju sinovi blizanci, snaha i unuci starih boanstava Xpiyacoca i
Xmucane prikazane su u dva razliita ciklusa, pri emu su pojedine meu njima razdvoj
ene po ciklusima vie na temelju mjesta dogaanja u prostoru negoli po osnovi vremen
a dogaanja. Tako se prvi ciklus bavi iskljuivo pustolovinama koje se odvijaju na p
ovrini Zemlje, a drugi, premda i on sadri dva prizora na povrini, uglavnom opisuje
dogodovtine u podzemnom svijetu, zvanom Xibalba ili doslovno - "Mjesto Strave". D
a su se dogaaji iz oba ciklusa iznosili kronolokim redoslijedom, neprestano bi se
izmjenjivalo mjesto dogaanja, pa bi se junaci pria u jednom trenutku nalazili na p
ovrini Zemlje, a ve u sljedeem pojavili ispod nje. Ovakvo "sijanje" i "svitanje" nj
ihova kretanja, zajedno s kretanjima ostalih sudionika opisanih zgoda predstavlj
alo je u to doba, kao i danas - gibanje Sunca, Mjeseca, planeta i zvijezda.
Hunahpu i Xbalanque glavne su zvijezde prvoga od dva junaka ciklusa (prikazani su
u drugom dijelu), u kojima je njihov glavni neprijatelj jedna obitelj - otac i
njegova dvojica sinova, koji bi takoer eljeti vladati svime to se zbiva na Zemlji.
Ova je trojka uvrijedila boga Hurikana ili Srce Neba, i stoga je upravo on posla
o Hunahpua i Xbalanquea u sukob s njima. Prvi e od njih dobiti ono to i zasluuje -o
tac, Sedam Papagaj, koji tvrdi da u sebi objedinjava oboje - i Sunce, i Mjesec.
Kronoloki gledano, ova se pripovijest o njihovu sukobu podudara s vremenom nastaj
anja ljudi nainjenih od drva (na kraju prvoga dijela), budui da njima upravo Sedam
Papagaj doista i slui kao izvorite nebeskoga svjetla, a njegov se pad dogaa ba kad
i njihov. Blizanci ga uspijevaju pogoditi u eljust upravo u trenutku dok jede, i
to visoko na drvu prepunom vonih plodova, i obaraju ga na tlo. Zatim progone dvoj
e vidara, postariji par imenom Veliki Bijeli Pekari (vrsta amerikog vepra, op.p.)
i Veliki Bijeli Coati (medvjed nosan, op.p.) koji su Sedam Papagaju pokuali zali
jeiti i urediti ozljedu na licu, i to tako da su mu iupali sve zube i uklonili ploic
e od dragocjenih kovina, to ih je imao oko oiju. Zato su njegovi dananji zemaljski
potomci arko crvene papige slomljenih i bezubih eljusti i bijelih obraza, koji tak
oer i pocrvene kada se zbog neega uznemire. Sam Sedam Papagaj ostao je i dalje ivje
ti u obliku sedam zvijezda u zvijeu Velikoga Medvjeda i njegove ene, Chimalmat, koj
a odgovara krugu sjevernih zvijezda, to u sebi ukljuuju luk Maloga Medvjeda.
32
Sredinom srpnja, kada Sedam Papagaj u suton pada sa svoga stabla, ve teko ranjen,
time otvara sezonu uragana, a sredinom listopada, kada se pred jutro ve gotovo us
pijeva popeti na svoje stablo, on je zatvara. Bio je to njegov prvi pad, izazvan
pogotkom sulica Hunahpua i Xbalanquea, koji je doveo do velikoga potopa to je is
trijebio narod izraen od drva. I kao to je Sedam Papagaj samo glumio i lagao da je
istodobno i Sunce i Mjesec, tako su i drveni ljudi samo hinili da su ljudska bia
.
Zatim "su se Hunahpu i Xbalanque okomili na Zipacnu, starijega sina Sedam Papaga
ja. Bijae on pravo udovite od krokodila, koje je za sebe tvrdilo da je stvoritelj s
vih planina na Zemlji. No, prije toga se opisuje prizor u kojemu Zipacna susree b
ogove alkoholnih pia, zvane etiri Stotine Djeaka. Zabrinuti zbog Zipacnine silne sn
age, Djeaci ga prevarie; nagovorie ga da iskopa veliku jamu i zavue se u nju, a poto
m za njim bacie golemo deblo. On preivje ovaj napad i prieka u jami da se oni gore,
radosno slavei svoju pobjedu, dobrano napiju; zatim se izvue iz jame pa dovue njih
ovu kolibu i sve ih odjednom njome zdrobi. Na nebeskoj razini oni su se pretvori
li u zvijezde zvane Motz, kako i danas glasi naziv naroda Quiche za Plejade, a n
jihov pad odgovara rasporedu tih zvijezda u vrijeme rane veeri. Na zemaljskoj raz
ini, meu dananjim pripadnicima Quiche naroda Plejade simboliziraju aku sjemenja, a
njihovo nestajanje na zapadu obiljeava najbolje vrijeme za sjetvu ita.
Zipacna je pao kada mu se Hunahpu i Xbalanque odluie osvetiti za ono to je uinio Djea
cima. im je Zipacna na nekoliko dana nekud odlutao u potrazi za hranom, oni mu po
stavie zamku; izradie neto nalik velikoj, ivoj i pokretnoj enki raka. Smjestili su je
u uzani klanac, u podnoje oblinje zapadne planine, i ostavili iza sebe njezin jas
ni trag. Zipacna se velikom strau baca u potjeru za rakom, a opisi njegova nastoja
nja da se namjesti u pravi poloaj i dokopa plijena u uzanoj guduri kako bi utolio
glad, postaju simbolinom parodijom seksualnog odnosa. Kada se konano uspije namje
stiti, na njegove se grudi obruava divovska planina (to treba znaiti da je skonao po
raen, leei na leima) pa se uz svoj posljednji izdah i sam pretvara u kamen.
Konano slijedi i obraun s mlaim sinom Sedam Papagaja, imenom Potres. Samoga sebe je
nazivao glavnim razoriteljem planina, a
33
Hunahpu i Xbalanque ga namamie pomou njemu neodoljivih i zamamnih mirisa peenih pti
ca. Prokleli su i urekli pticu koju ponudi-e svome tobonjem gostu; i upravo kao to
je ta ptica bila ispeena u premazu nainjenom od zemlje, tako e i Potres zavriti prek
riven zemljom. Ostavie ga pokopanog na istoku, na strani suprotnoj od one gdje je
ve leao mrtav njegov stariji brat koji je pobio etiri Stotine Djeaka; njihovo ubojs
tvo sve njih povezuje sa zapadom, gdje se Plejade mogu vidjeti kako zapadaju isp
od ruba Zemlje. Naravno, Sedam Papagaj se - kao Veliki Medvjed - nalazi na sjeve
ru. Nalazi se u blizini sredinje toke pri kretanjima nonoga neba, dok dvojica njego
vih sinova tjeraju Zemlju na to pomicanje, premda vie ne mogu u jednom jedinom da
nu podii ili sravniti sa zemljom cijelu planinu, kao to su to bili u stanju uiniti
nekada.
Opisavi ove tri gore navedene zgode iz ivota Hunahpua i Xbalanquea, Popol Vuh se v
raa prethodnom boanskom narataju, da bi ispriao pripovijest o njihovim oevima - takoer
blizancima, o Jedan Hunahpuu i Sedam Hunahpuu (na poetku treega dijela). To je tok
a u kojoj nam se autori obraaju kao da se nalazimo s njima u drutvu, pa nas tako s
prvo spomenutim blizancem upoznaju rijeima: "Nazdravimo njemu u ast!" Kako se pria
dalje odvija, saznajemo daje Jedan Hunahpu oenjen Bijelom apljom te da imaju dva
sina - blizance imenom Jedan Majmun i Jedan Zanatlija. Bez obzira na to, Jedan H
unahpu esto sa svojim bratom - blizancem Sedam Hunahpuom igra razne igre loptom,
pri emu im se pridruuju i njegovi sinovi, blizanci Jedan Majmun i Jedan Zanatlija.
Tijekom tih igara ponekad do njih dolijee i sokol, glasnik boga Hurikana, koji p
romatra njihove igre. Primjeuje da djeaci postaju sve vjetiji u kojekakvim vrstama
umjetnosti i zanata: u sviranju flaute, pjevanju, pisanju, crtanju, graviranju,
izradi nakita i obradi raznih metala. U jednom trenutku Bijela aplja umire, premd
a nije reeno kako ili zbog ega; tako majka Jedan Hunahpua i Sedam Hunahpua, Xmucan
e, ostaje jedinom enom u njihovom kuanstvu.
Igralite na kojemu Jedan Hunahpu i Sedam Hunahpu najradije igraju igre loptom smj
eteno je na istoku, na mjestu zvanom "Velika Kotlina s Ribom u Prahu". No, njihov
a igra neprestano ometa poinak i mir Gospodara podzemnoga svijeta Xibalba, pa se
sve vie ljute zbog buke koju pritom stvaraju tik iznad njihova mranog carstva. Pog
la-
34
vari Podzemlja zovu se Jedan Smrt i Sedam Smrt, dok se pod njihovom vladavinom m
noe i drugi gospodari s raznim zadaama, usmjereni uglavnom na izazivanje raznih bo
lesti poput ozljeda i rana, utice, iscrpljenosti, edema, probadajuih bolova i izne
nadnih smrti uslijed povraanja krvi. Jedan Smrt i Sedam Smrt odluie izazvati Jedan
Hunahpua i Sedam Hunahpua na igru loptom na igralitu Xibalbe, smjetenom na zapadno
m rubu podzemnoga svijeta. Poslae stoga svoje glasnike, udovine sove, do Velike Kot
line. Jedan Hunahpu i Sedam Hunahpu ostavie djeake Jednog Majmuna i Jednog Zanatli
ju s bakom Xmucane i krenue za sovama preko istonoga ruba svijeta. Put bijae prepun
zamki, no oni su ih uspjeno svladavali sve dok ne stigoe do Raskrija, na kojemu je
svaka od etiri ceste bila obojena drukijom bojom, to su odgovarale razliitim smjero
vima. Oni oda-brae Crnu Cestu, to je na zemaljskoj razini znailo njihovo daljnje kr
etanje s istoka na zapad - putovanjem kroz podzemni svijet. Na nebeskoj razini j
e to govorilo da su posljednji put bili vieni u crnom rascjepu Mlijene staze, kada
su zali za istoni obzor; zato se ovaj rascjep i danas naziva Cestom Xibalbe.
Ulazak u podruje vladavine Gospodara Podzemlja ili Xibalbe nije nimalo bezazlen,
poevi ve od samog ulaza koji su uvala dva lutka, postavljena onamo vie ale radi. Sljed
ee to oekuje posjetitelje je neka vrsta uarenoga prijestolja, nakon kojega dolazi i
prvi ozbiljan i smrtonosni ispit. Jedan Hunahpu i Sedam Hunahpu trebali su prenoi
ti u Kui Tmine, koja je - kao to joj i naziv govori - iznutra sasvim tamna i crna.
Dadoe im baklju i dvije cigare, ali ih upozorie da moraju odrati njihov ar tijekom i
tave noi, ne povlaei pritom ni dima iz njih. Nisu uspjeli obaviti ovu zadau pa ih nj
ihovi domaini sljedeega dana prinijee za rtvu, umjesto da s njima odigraju svetu igr
u loptom. Tijela obojice pokopae kod rtvenika Igri Loptom, razdvajajui ih i u smrti
: odsjeenu glavu Jedan Hunahpua smjestili su pritom na kronju stabla tikve, uz ces
tu, u razgranate ralje jedne od njegovih grana. Sada ovo drvo po prvi put iznenad
a urodi plodom, pa bjee teko razluiti glavu od njegovih plodova. Ovo je ujedno i pr
avo podrijetlo drva tikve, koja donosi plod nalik ljudskoj lubanji, ukoliko se o
n prije toga izdubi i osui.
Nakon izvjesnog vremena djevianskukerkuGospodarapodzem-lja Xibalbe, Skupljaa Krvi,
imenom Krvavi Mjesec, privue neobi-
35
nost ovih plodova pa se sva u udu pribliila drvu tikve. Tada joj lubanja Jedan Hun
ahpua, pokretana moima obojice brae, pijunu na isprueni dlan i ona odmah zatrudnje;
kasnije e na svijet donijeti njihove blizance, Hunahpua i Xbalanquea. Iz lubanje
joj se tada javi i glas, te joj objasni da e odsad lice oca i dalje ivjeti u njeg
ovom sinu, premda je ono samo ve istrunulo i postalo lubanjom. Kada nakon est mjes
eci otac Krvavoga Mjeseca zamijeti da mu je ki trudna, zatrai od nje da mu prizna
tko je za to odgovoran. Ona mu odgovori kako "ne postoji ovjek ije sam lice upozna
la", to je i bila istina. Meutim, Gospodar podzemlja Xibalbe naredi svojim runim gl
asnicima - sovama - da je odvedu, izvade joj laljivo srce i donesu mu ga u posudi
. Naoruane rtvenim Bijelim Bodeom, etiri sove doista je odvedoe namjeravajui izvriti st
rogu naredbu, no Krvavi Mjesec ih je uspjela nagovoriti da joj se smiluju i poted
e je, te da ocu umjesto njezinoga srca podmetnu zaleenu grudu od mezgre drveta na
zvanog Zmajevom krvi. Gospodari Podzemlja zagrijae grudu nad vatrom i ostadoe oaran
i mirisom to se iz nje poeo iriti; za to vrijeme su sove pokazale djevojci put do p
ovrine Zemlje. Kao rezultat ove zgode, otada je ostalo sueno da se Gospodarima pod
zemlja prinose samo rtve od tamjana pripravljenog od mezgre Zmajeve krvi, a ne vie
ljudska krv i srca kao ranije. Na astronomskoj razini, Krvavi Mjesec odgovara M
jesecu to se sve vei pojavljuje na zapadu kada padne no, ba kao to se i Krvavi Mjesec
pojavila pred lubanjom na mjestu zvanom rtvenikom igri loptom, kada je zatrudnje
la.
Kad je tako uspjela napustiti Podzemni svijet, Krvavi Mjesec otila je ravno do Xm
ucane i predstavila joj se kao njezina nova snaha, ali ova je doeka s nevjericom
i ustvrdi kako njezini sinovi nikako ne mogu biti odgovorni za njezinu trudnou. S
toga djevojku podvrgne provjeri: poalje je neka napuni veliku mreu kukuruznim zrnj
em, i to u vrtu koji su inae odravali i njegovali djeaci Jedan Majmun i Jedan Zanat
lija. Ali, kada Krvavi Mjesec stie u vrt, ona vidje da tamo raste tek jedan jedin
i klip kukuruza; ipak, im je povukla jednu od njegovih svilenkastih vlasi, u mreu
joj iz njega poee padati krupna zrna kukuruza i za tren oka je napunie. Vidjevi to jo
j je donijela, Xmucane ode i sama u vrt da bi provjerila nije li djevojka do kra
ja izrunila zrnje s klipa; tada pored biljke opazi otisnuti trag mree na tlu i ov
o odmah protumai kao znak da Krvavi Mjesec uistinu nosi njezine unuke.
36
Da bi se shvatilo zato je i kako Xmucane upravo ovako protumaila trag mree na tlu,
treba se prisjetiti da je ona dobro znala kako se itaju znamenja kalendara Maya,
te da je jedno od dvadeset imena dana u njihovom kalendaru i "Mrea". Prepriana sa
stanovita kalendara, ova zgoda zapravo kazuje kako se Venera uzdigla na istoku ka
o Jutarnja zvijezda upravo na dan koji su nazivali imenom Hunahpu, a toga su dan
a njezini sinovi Jedan Hunahpu i Sedam Hunahpu na istoku jo razdragano igrali sve
tu igru loptom. Kada su potom nestali iz vidokruga, siavi u podzemni svijet zvan X
ibalba, Venera se iznova pojavila kao Veernja zvijezda, i to na dan imenom Smrt;
bio je to dan tijekom kojega su Gospodari podzemlja Jedan Smrt i Sedam Smrt na z
apadu pogubili njezine sinove, a glavu Jedan Hunahpua smjestili u grane stabla t
ikve. Ono to je po kalendaru i u prii trebalo uslijediti, bilo je ponovno pojavlji
vanje Venere, njezino raanje i uzdizanje kao Jutarnje zvijezde, i to upravo na da
n po imenu Mrea. Stoga je, im je na tlu ugledala trag mree, Xmucane to i shvatila k
ao znamen i navjetaj pribliavanja ovoga dogaaja, te kao znak da e upravo djeca koju e
roditi Krvavi Mjesec - to doista i omoguiti.
im su se Hunahpu i Xbalanque rodili, njihova su ih ljubomorna i zavidna polu-braa
Jedan Majmun i Jedan Zanatlija poeli zlostavljati, a ni baka ih nije naroito tetoil
a. No, djearci se nisu nikome alili, ve su nastojali to vie vremena provoditi na otvo
renom i u lovu na ptice, gaajui ih svojim sulicama. Toliko su se u tome izvjetili d
a su ubrzo nadmaili i svoju stariju polu-brau, te su ih tako mogli slati da se ver
u po kronjama stabala i donose im pogoene ptice, ako ove ne bi pale na tlo nakon p
ogotka. Nagnae tada i drvo da raste sve bre, kako bi kaznili brau; na kraju ih iz o
svete pretvorie i u majmune. Kad ih je baka Xmucane optuila zbog toga, oni joj dad
oe etiri prilike da opet ugleda lica Jedan Majmuna i Jedan Zanatlije: dozvae ih gla
zbom u kuu, upozorivi baku prije toga da se nikako ne nasmije, to god se dogaalo i m
a to vidjela. No, dva su joj majmuneta bila toliko smijena da baka nije izdrala i sv
aki put bi im se slatko nasmijala. Na kraju, oba majmuna odskakae opet na svoje d
rvo i ostadoe tamo zauvijek. I Jedan Majmun, kao i Jedan Zanatlija dobili su u ka
lendaru boanstava svoje dane, a sami odgovaraju planetu Marsu, ije se razdoblje ot
ada utvrivalo i raunalo od toga dana; njihovprivreme-ni povratak u kuu Xmucane odgo
vara retrogradnom kretanju Mar-
37
sa. Njih se takoer tuje kao bogove - zatitnike umjetnosti i obrtnitva, a svoje su pr
vo putovanje nebom vjerojatno obavili tijekom razdoblja drvenih ljudi, koji su b
ili prvi stvorovi nalik ljudima to su koristili predmete koje bi izraivali vlastit
im rukama, da bi se na kraju i sami pretvorili u majmune.
Rijeivi se na opisani nain svoje zle polu-brae, Hunahpu i Xbalanque odluie urediti i r
askriti prostor za vlastiti vrt; no, svakoga jutra kada bi se vratili odabranom m
jestu, vidjeli bi da je krevina iznova obrasla umskim biljem i korovom. Sakrivi se
jedne noi uz sam rub vrta, oni otkrie da ovamo dolaze umske ivotinje i svake noi vradb
inama obnavljaju ve raskreno bilje. Pokuae uhvatiti svaku pojedinu od njih, ali im p
uma i jaguar pobjegoe, zeca i jelena su uspjeli tek dograbiti i slomiti im repove
, ali se zato doepae barem takora. U zamjenu za svoj udio u cijelom buduem urodu iz
vrta, takor im otkri gdje su svojedobno Jedan Hunahpu i Sedam Hunahpu, njihovi ot
ac i stric, prije odlaska u podzemni svijet ostavili svoju opremu za igru loptom
: privrstili su je visoko gore, ispod greda, na krovu vlastite kue. takor im obea po
mo pri sputanju opreme na tlo. Ostavi sljedeega dana kod kue, Hunahpu i Xbalanque oda
slae baku Xmucane iz kue, alei se toboe kako joj je chilli bio toliko ljut da sada um
iru od ei; ona krenu po vodu, ali se zadri mnogo due no to je oekivala, jer tek putem
primijeti da joj je vedro oteeno i proputa vodu. A kad je i majka Krvavi Mjesec nap
ustila kuu, te krenula za njom kako bi provjerila nije li joj se togod dogodilo, ta
kor je pregrizao uad kojom je oprema bila vezana uz grede i tako se blizanci doko
pae dragocjene opreme.
Hunahpu i Xbalanque poee igrati igru loptom upravo tamo gdje su to nekad rado inili
i njihovi pobijeni preci, u Velikoj Kotlini; ali, time iznova zasmetae spokoju G
ospodara podzemlja Xibalba, kao ranije Jedan Hunahpu i Sedam Hunahpu. Stoga oni
jo jednom posla-e svoje glasnike, ali ovaj put ne samim djeacima, ve njihovoj baki X
mucane; javie joj da im se blizanci moraju predstaviti za sedam dana. Xmucane pos
la hitru u da ovu vanu poruku prenese njezinim unucima, ali nju putem proguta aba; a
bu proguta zmija, a zmiju sokol. Tako na kraju do Velike Kotline stie sokol, koje
ga blizanci svojim sulicama pogodie u oko. Ali, oni su mu uspjeli izlijeiti oko gu
mom to su je sastrugali s lopte, i od toga dana ova posebna vrsta sokola
38
(takozvani "nasmijeeni sokol") uokolo cijeloga oka ima crnu mrlju. Sokol tada isp
ovraa zmiju, a ova abu; iz abe iskoi u i prenese im bakinu poruku, recitirajui tono ono
to joj ree baka da im i treba rei, kako joj to ve iznijee sove kada su stigle kao gl
asnici Gospodara podzemlja Xibalba.
Primivi tako poziv za silazak u podzemni svijet, Hunahpu i Xbalanque pohitae do kue
svoje bake da bi se prije odlaska oprostili od nje i majke; tijekom ovih dogaanj
a prikazuju zapravo etveni obred kojega se narod Quiche pridrava i danas. Oni "zas
adie" klipove kukuruza u samom sreditu njezine kue, u potkrovlju; taj se kukuruz, m
eutim, nije smio ni jesti, a ni koristiti za dobivanje sjemenja, ve samo uvati kao
znak da kukuruz ostaje iv tijekom itave godine, ak i u razdobljima izmeu suenja bilja
u doba etve te izbijanja novih izdanaka nakon nje. Rekoe baki neka samo pazi na k
ukuruz, i - ako se on osui, bit e to znak njihove smrti, a ako pak proklija, to e j
oj rei da su opet ivi.
Dok iznose upute svojoj baki o svemu tome, blizanci se koriste igrom rijei; ona j
e shvaena tek nedavno, a ovu je pogreku izazvalo dosadanje krivo smjetanje znakova n
avodnika unutar teksta, koje je prikrilo rije Aj, jedno od imena dvadeset dana; b
lizanci su eljeli ukazati na taj dan, igrajui se pritom njegovim zvukom pri izgova
ranju, umjesto da ga naprosto spomenu kao dan o kojemu govore. Kada govore baki
da upravo sade kukuruz (aj), i to u kui (ja), u tom trenutku naglaavaju prvu, a gu
taju drugu rije, zamjenjujui usto poredak slova. Ovakva igra rijei aj i ja poznata
je i dananjim uvarima dana u narodu Quiche, a koriste je obino kada klijentima razj
anjavaju kako je dan Aj zatitnik svega to se dogaa u domainstvima. Budui da su blizanc
i "sadili" kukuruz u kui upravo toga dana, znai da su oekivali kako e u Xibalbu (pod
zemni svijet) stii za sedam dana, to bi palo na dan imenom Hunahpu. To se opet sav
reno podudara s kalendarom Maya za planet Veneru, jer - kad god se Venera uzdie ka
o Jutarnja Zvijezda, dakle - na dan imenom Mrea, koji odgovara i pojavljivanju Hu
nahpua i Xbalanquea na svjetlu dana, njihov sljedei odlazak u mrani podzemni svije
t uvijek e pasti na dan nazvan Hunahpu.
Krenuvi tako stopama svojih oeva, Hunahpu i Xbalanque sioe do ceste to vodi u podzemn
i svijet Xibalba, ali kada dospjee do
39
SUVREMENI UVARI DANA: Sve odrasle osobe na slici su dananji uvari dana naroda Quich
e; ena je usto i primalja, mukarac sa eirom bavi se pronalaenjem buduih parova, a ovjek
sasvim desno je pjeva i osmiljava molitve. Mukarac to se saginje prema djetetu je A
ndres Xiloj.
FOTOGRAFIIA AUTORA
Raskrija, oni donose drukiju odluku. Prvo ispred sebe poalju uhodu - komarca, koji
im je trebao saznati i dojaviti imena Gospodara podzemlja; zauzvrat e on smjeti u
gristi svakoga od njih; no, za prva se dva Gospodara pokazalo da su to obine lutk
e ljudskoga oblika, jer ni nakoji nain ne odgovorie na uhodin ugriz. Ostali se Gos
podari poee aliti na ugriz, nazivajui meusobno jedan drugoga imenima. I tako, kada su
se blizanci pojavili meu njima, oni (za razliku od svojih oeva) posve zanemaruju
dva lutka i ispravno se obraaju dvanaestorici stvarnih Gospodara podzemlja, naziv
ajui ih ponaosob njihovim imenima. I ne samo to - oni odbiju zamku uarenoga prijes
tolja, a kada im uruie baklju i dvije cigare koje trebaju gorjeti itave noi, uspjee p
revariti Gospodare podzemlja pomou papagajskog repa, proturivi ga kao sjaj neugasl
e baklje, i okupivi krijesnice uz vrke svojih cigara.
40
Sljedeega dana Hunahpu i Xbalanque zapoee igru loptom s Gospodarima podzemlja Xibal
ba; njihovi oevi nisu ivjeli dovoljno dugo da bi uope dospjeli do nje. Xibalbanci s
u zahtijevali da igra zapone njihovom loptom, ali se blizanci usprotivie, tvrdei da
njihova lopta i nije nikakva lopta, ve obina lubanja. Kada im je Hunahpu snanim ud
arcem bedrom dobaci nazad, ona pade nasred igralita i iz nje ispade skriveno oruje
. To je bio ni manje ni vie nego Bijeli Bode, isti onaj rtveni no kojim su sove svoj
edobno trebale pogubiti njihovu majku, Krvavi Mjesec; on odletje u zrak, obiavi u
luku gotovo cijelo igralite, ali mu nije uspjelo ubiti blizance.
Sad su Xibalbanci ipak pristali da igra zapone gumenom loptom to su je blizanci do
nijeli sa sobom; ovoga puta se igralo za ulog - etiri posude ispunjene cvjetnim l
aticama. Neko su vrijeme blizanci igrali sjajno, a tada si dopustili poraz; dadoe
im vremena do sutranjega dana da se pojave s laticama. Za kaznu, no su morali pro
vesti u Kui Otrica, prepunoj lakomih, pominih i brzih kamenih britvi, koje se nepre
stano pomiu u potrazi za neim to bi sasjekle. Momci obeae otricama da e im pribaviti me
so divljai koju e moi jesti itav dan pa se britve umirie i prestadoe sjei zrakom. To je
blizancima ostavilo dovoljno vremena da se pozabave zadaom vezanom uz latice; po
slae otrozube mrave ravno u vrt Gospodara podzemlja Xibalba. Njega su uvale ptice k
oje nisu mogle letjeti - legnjevi mranjaci i kozodoji, a usto i toliko zaboravlji
ve, da nisu shvatile kako su mravi zajedno s laticama cvjetova pregrizli i njiho
ve dugake repove i dijelove zakrljalih krila. Vladari podzemlja ostali su zaprepate
ni kada su im blizanci sljedeega jutra predali posude do vrha ispunjene laticama
iz njihovoga vrta; u divljem bijesu rascijepie nesretnim pticama usne upljine, tak
o da i danas imaju iroke rascjepe, kao i sve ptice iz roda legnjeva mranjaka.
Blizanci potom uspjee preivjeti i boravak u Kui Mraza, prepunoj propuha i ledene tue
, pa u Kui Jaguara to je vrvjela gladnim, jaguarima koji su reali, a zatim i u Kui V
atre. Nakon svih ovih strahota na red je dola Kua imia; u njoj su posvuda prelijetale
tisue imia; jedva su se izvukli, smanjivi se i uguravi se u unutranjost svojih sulica.
A kada je kuom zavladala tiina, Hunahpu se usudio proviriti iz sulice; no, jedan
je imi to i iekivao i otrim mu zubima istrgne glavu, koja se otkotrlja ravno na igralit
e Xibalba; ali, Xbala-
41
nque se sjajno snaao pa je svome bratu nataknuo na vrat zamjensku glavu - izdublj
enu i isuenu tikvu. U trenutku dok je on obavljao ovu "transplantaciju" glave, ne
bo se na istoku zarumenjelo svitanjem, dok je starac u liku oposuma na obzoru is
crtao etiri dugake, tamne trake po itavom nebu. Ne samo ovo rumenilo prve zore, ve i
ove trake to ih je oposum iscrtao nebom bile su jasni znak da se pribliava doba S
unca (koje do toga trenutka jo nitko nikada nije vidio). Ubudue e starac - oposum d
onositi novu solarnu godinu svakih 365 dana; etiri trake oznaavaju da e samo etiri o
d ukupno dvadeset dana s imenima, i to svaki put jedan od sljedeih dana - Jelen,
Zub, Misao i Vjetar - zauvijek odgovarati imenu prvoga dana svake nailazee solarn
e godine. I dananji uvari dana iz naroda Quiche na isti nain nastavljaju raunati sol
arnu dimenziju po kalendaru Maya; tako su, primjerice, za 2000.-tu godinu izrauna
li da e starac stii dana 25. veljae, a to e pasti na dan koji nazivaju Jedan Misao.
im je Hunahpu bio tako opremljen tikvom umjesto glave, iznova je postao spreman z
a nastavak igre protiv Gospodara podzemlja zajedno sa svojim blizancem, Xbalanqu
eom. Xibalbanci su se prevarili pa ujutro zapoee igru - Hunahpuovom glavom; dobacie
je momcima kao loptu, i Xbalanque je namjerno udari toliko snano da je odletjela
izvan igralita, na hrpu vrea u kojima su drali lopte. U tim se vreama sakrio umski z
ec koji nagne uplaeno bjeati igralitem, pa ga Gospodari Podzemlja zamijenie za vraenu
loptu. I dok su oni trali igralitem nastojei uloviti zeca, Xbalanque na brzinu dot
ri do bratove glave meu vreama, ukloni mu tikvu s ramena i iznova namjesti glavu na
vrat, pa zatim odglumi protivnicima daje meu vreama pronaao tikvu. Tako su dalje n
astavili igrati izdubljenom tikvom, no ona se brzo otetila i istroila, prosipajui p
ri svakom udarcu sjemenke igralitem. Tek je ovo otkrilo Xibalbancima da su ih mom
ci ismijali, jer pomislie da su itavo vrijeme igru igrali tikvom, a ne loptom. I o
no igranje lubanjom, a i tikvom, kao i odsjeenom glavom Hunahpua, zapravo odgovar
aju pojavljivanju Venere na zapadu, u smjeru padanja veeri, i - smrti. Usporedimo
li ove dogaaje kronolokim redoslijedom s onima koji su se istodobno odvijali na p
ovrini Zemlje, vjerojatno bi se izmijeali s pobjedom blizanaca nad Jedan Majmunom
i Jedan Zanatlijom, nad Sedam Papagaja, Zipacnom i Potresom, pri emu bi svaki od
ovih spomenutih prizora odgovarao pojavljivanju Venere na istoku, u smjeru jutar
njega svjetla i ivota.
42
Tako smo se pripremili za posljednji od prizora koji prethode ciklusima Venere t
e utrli put prvome svitanju Sunca. Znajui da su ih Gospodari Xibalba naumili spal
iti, Hunahpu i Xbalanque uputie dvojicu vidovnjaka imenom Xulu i Paam to trebaju rei
Gospodarima podzemlja kada ovi od njih zatrae savjet o tome, kako da se rijee nji
hovih ostataka. Uinivi to, blizanci radosno prihvatie poziv svojih protivnika da dou
pogledati veliku kamenu jamu u kojoj Xibalbanci peku sastojke za izradu alkohol
nih napitaka. Domaini ih ondje izazvae na preskakanje, ali ih djeaci preduhitrie i,
skraujui ovu smrtonosnu igru - sami se sunovratie u jamu. Pomislivi da su ih konano p
obijedili, Xibalbanci su rado i veselo posluali savjet Xulua i Pacama: dopustili
su da se kosti blizanaca samelju, a njihov prah potom prospe u rijeku.
Nakon pet dana, Hunahpu i Xbalanque se ponovno pojavie, samo ovaj put u obliku ri
ba; ve dan potom iznova su uzeli svoja ljudska oblija i odjenuli se kao lutajui ple
sa i glumac. Odmah su postigli veliku slavu nastupima kao iluzionisti, a najomilj
enijom se drala njihova toka u kojoj bi podmetnuli vatru pod kuu, a ova ne bi izgor
jela, ili bi izveli rtvovanje, a rtva bi na kraju ipak ostala iva. Tako su i do Gos
podara podzemlja doprle vijesti o njihovoj slavi, pa ih pozva-e na dvor da im pri
kau sve ove vjetine. Blizanci su prvo odglumili prestraenost i neodlunost, a onda su
pristali. Vrhunac njihove izvedbe stigao je kad je Xbalanque prinio Hunahpua ka
o rtvu: otkotrljao je njegovu glavu u drugu prostoriju i izvadio mu srce, a zatim
ga je uspjeno vratio u ivot. Jedan Smrt i Sedam Smrt toliko su se oduevili ovom pr
edstavom, da su zatraili da i sami budu tako rtvovani. Blizanci ih posluae, i kako v
e sigurno i sami nagaate - ovaj put nisu oivjeli rtvovane, ovoga puta su oni doista
i ostali prave rtve. Tek sada su Hunahpu i Xbalanque otkrili svoj pravi identitet
svim stanovnicima podzemnog svijeta. Objavie i da se odsad sve rtve za Xibalbance
imaju ograniiti na tamjan izraen od Zmajeve krvi i na ivotinje, te da oni ubudue mo
raju sve svoje napade na nadolazei ljudski rod ograniiti tek na one jedinke, koje
su pune slabosti ili nose kakvu krivicu na sebi.
U tom trenutku nas pripovjeda vraa njihovoj baki, opisujui to je sve ona radila za t
o vrijeme. Iskreno je zaplakala kada je ugledala kako su se kukuruzne stabljike
osuile, to je znailo smrt njezinih
43
unuka; no, jo se iskrenije obradovala kada su one iznova proklijale, jer je to bi
o znak njihova ponovnog roenja. Zapalila je tamjan ispred izniklih stabljika i ti
me ustanovila drevni obiaj koji se odrao i do danas, naime - da ljudi u svoju kuu u
nose klipove kukuruza, i to usred spremanja i skladitenja etve. A zatim se pria izn
ova vraa na blizance, jer i oni u isto vrijeme ustanovljavaju jo jedan drevni obiaj
, takoer ouvan sve do danas.
Odravi svoj govor pobijeenim Xibalbancima, blizanci odlaze na Mjesto rtvenika Igri L
optom, namjeravajui oivjeti Sedam Hunahpua, jer su tamo jo uvijek leali pokopani i n
jegovo tijelo, i glava. Potpuno obnavljanje njegovoga lica ovisi, meutim, o njego
voj vlastitoj sposobnosti da tono izgovori nazive svih dijelova tijela koje je ne
kada posjedovao. Naalost, on ne dospijeva dalje od usta, nosa i oiju, koji zato i
danas ostaju glavnim obiljejem lubanja. Stoga ga ostavljaju na tome mjestu, obeavi
mu da e ljudska vrsta ouvati spomen na njega i jednome od dana dati njegovo ime -
Hunahpu; bit e to dan na koji e se dolaziti do njegovog poivalita i moliti se za nje
ga. Tako se i danas svi dani imenom Hunahpu posveuju uspomeni na mrtve, a rije jom
, kojom se u Popol Vuhu naziva igralite za igru loptom, i danas je rije za groblje
.
Na astronomskoj razini, ovaj posjet Hunahpua i Xbalanquea grobu Sedam Hunahpu oz
naava povratakposve novog Venerinog ciklusa koji zapoinje uzdizanjem Jutarnje zvij
ezde, to se po prvi put dogaa na dan imenom Hunahpu. Sami blizanci uzdiu se zajedno
s njom, i to kao Sunce i Mjesec. Dananji pripadnici naroda Quiche dre pun mjesec
zapravo - nonim suncem, naglaavajui njegov puni krug, koji prua svjetlost dostatnu z
a putovanja, kao i njegovu jasnou dok se kree nebom, ekajui da neto kasnije uslijedi
danja svjetlost. Najvjerojatnije sublizancakojijepostao Mjesecom doivljavali iskl
juivo kao pun mjesec, dok su ostale Mjeseeve mijene pripisivali majci blizanaca, K
rvavom Mjesecu.
Ovakvim uzdizanjem blizanaca Hunahpua i Xbalanquea na nebo Popol Vuh se vraa na p
roblem, koji se u samom poetku pojavio pred bogovima: stvaranje bia to e moi hodati,
raditi, govoriti i moliti se na suvisli nain. Pria o njihovom etvrtom pokuaju stvara
nja ovjeka vraa nas u prolost i u trenutak, u kojemu je Sedam Papagaj ve iskusio svo
j poraz, ali se Sunce tek treba po prvi put pojaviti na
44
NJIH NAZIVAJU "MAJKA-OTAC": Andres Xiloj (lijevo), koji je zajedno sa mnom itao t
ekstove iz Popol Vuha i kojemu zahvaljujem za brojne komentare, i sam je "majka-
otac" ili poglavar jedne loze. Snimljen je ispred svoje kue u Momostenangu sa sin
om Anselmom i snahom Manuelom.
FOTOGRAFIJA AUTORA
nebu. Ve smo uli kako su neslavno zavrili pokuaji bogova da oblikuju tijelo ovjeka od
blata ili drveta; no sada (to jest, na poetku etvrtog dijela), do njih stiu dobre
vijesti o planini prepunoj utog i bijelog kukuruza, to su je otkrili lisica, kojot
, papiga i vrana. Xmucane se ve obilno koristi kukuruzom s ove planine, a brano ko
je dobiva od njega, kada ga pomijea i dolije neto vode, daje sjajnu supstanciju od
koje bi se moglo oblikovati ljudsko meso. Isto tako, glavna kost, koju su Xibal
banci bacili u rijeku, postaje tvar najvanija za ponovno oivljavanje njezinih unuk
a. Prvi ljudi koji e biti oblikovani od kukuruznog tijesta bila su etiri mukarca im
enom Jaguar Quitze, Jaguar Noi, Ne Ba Sada i Tamni Jaguar. Oni su prvi poglavari k
od etiri patrijarhalne loze naroda Quiche; nazivaju ih "majka - otac", ba kao i lj
ude koji danas obnaaju ovaj poloaj kao poglavari, jer u obrednim postupcima slue ka
o simboliki androgen! roditelji svim pripadnicima svoje loze.
45
Ovoga puta su stvorenja koja su oblikovali bogovi ispunila sva njihova oekivanja:
ne samo to su prva etiri ovjeka odmah izrekla molitvu zahvalnosti svojim stvoritel
jima, ve su oni imali i savren vid te posjedovali savrena saznanja i spoznaje. No,
bogove je odmah uznemirila pomisao da bi bia koja su sami stvorili mogla imati ov
akve boanske moi, pa su stoga nakon uobiajene rasprave zakljuili da ljudima na oi tre
ba navui izmaglicu. Zatim su stvorili i ene za prva etiri ovjeka, tako da od ova etir
i para potjeu sve loze naroda Quiche. Crvena Morska Kornjaa postala je enom Jaguar
Quitzeu i oni su zajedno ustanovili lozu Caueca. Rakova Kua pripala je Jaguaru Noi
i oni osnovae lozu Velikih Kua; Voda Kolibria postade enom svojemu muu Ne Ba Sada i s
njim zae lozu Vladara Quiche. I Tamni Jaguar je dobio suprugu imenom Kua Papige,
ali ovaj par nije imao sree s mukim potomstvom. Poslije su nastale i druge loze te
su se poele iriti i mnoiti sve dok nisu oblikovale itava plemena.
Sva ova zbivanja u ranoj povijesti ovjeanstva dogaala su se u tami, kada su mrakom
uokolo tumarala razliita plemena, iekujui uzdizanje Venere kao Jutarnje zvijezde, na
kon koje e se pojaviti i Sunce. Jaguar Quitze, Jaguar Noi, Ne Ba Sada i Tamni Jagua
r odluili su izmijeniti ovakvo stanje pa su krenuli prema istoku i gradu, to se na
neki udnovat nain ve tamo nalazio. Ono to su time zapravo zatraili bila je potvrda v
lastite posebnosti, uzdizanje na viu, plemenitu i vladarsku razinu te pravo da se
proglase vladarima itave zemaljske razine. Tako su prema ovome gradu zajedno s n
jima krenula i mnoga druga plemena, koja su govorila mnotvom razliitih jezika. Aut
ori Popol Vuha neke od njih nazivaju "priprostim gortacima", ubrajajui u takve i n
arod Quiche te njihove najblie roake iz naroda Maya: Rabinale, Cakchiquele i "one
iz Kue Ptica" (Tzutuhile).
Popol Vuh spominje i ime ovoga grada na istoku, koji zadire u duboku prolost Sred
nje Amerike. On se zove Tulan Zuyua, a ponekad ga nazivaju i Sedam Peina ili Seda
m Provalija. Od drugih smo autora naroda Maya saznali da je taj grad imao i svoj
ega blizanca na zapadu, koji se zvao samo Tulan, to na jeziku nahua znai "Grad Cat
taila". Novo itanje drevnih zapisa iz Copana razotkrilo je da su Maye poznavali o
vo ime i u doba klasike, te da su ovim imenom nazivali veliki grad na zapadu, ije
se ruevine danas nazivaju Teotihuacan. Njihovi najblii dodiri sa svijetom ovoga g
rada, dok se jo nalazio na vr-
46
huncu procvata, odvijali su se kroz grad Kaminaljuyu kao njihova najudaljenijeg
vazala na istoku, a to bi mogao biti onaj istoni grad to ga spominje Popol Vuh.
Tono navodei daje njihov Tulan bio onaj kojemu se jo pridodavao i naziv Zuyua, auto
ri Popol Vuha dalje nam otkrivaju pojedinosti o njegovom zemljopisnom poloaju. Ka
da su drugi pisci Maya spominjali oba lana ovog istono - zapadnog para gradova, im
enom Tulan Zuyua nazivali su samo onaj grad na istoku. Bez obzira na to iz kojeg
a jezika ovaj naziv vukao podrijetlo, nastavak "Zuyua" je polako i tijekom vreme
na kod Yucatec Maya poeo dobivati znaenje "izvrnuti" ili "laan"; njime su jo oznaaval
i i zagonetke koje su trebali rijeiti pretendenti na prijestolje. to se tie naziva
Sedam Peina i Sedam Provalija, oni spominju oba. U Teotihuacanu se Piramida Sunca
uzdie upravo iznad pilje, iji se glavni otvor nastavlja u jo est manjih piljskih pros
torija, dok je Kaminaljuyu smjeten na ravnici koja se iznenada prekida i obruava u
vie dubokih klanaca.
Tijekom njihova boravka u gradu na istoku, precima naroda Quiche bili su dodijel
jeni njihovi boanski zatitnici. Prvi i glavni u nizu bio je bog Tohil, zatitnik Cau
eca i njihovih dviju niih loza, Tama i Iloka. Zatim dolazi bog Auilix, kao zatitni
k loze Velikih Kua te Ha-cauitz, bog Vladara Quiche. Nije poznato kojim se jeziko
m govorilo na istoku, u gradu Kaminaljuyu, ali imena sve trojice njihovih bogova
zatitnika vuku podrijetlo od Cholana, jedne grane obitelji Maya, prema natpisima
kakvi su pronaeni u Copanu. Bog Tohil, koji uvijek stoji na jednoj nozi, osigura
va i uva vatru i uvijek ea za krvlju, pa stoga snano podsjea na jednonogo boanstvo vla
dara Maya iz doba klasike, kojega su prikazivali u obliku ezla.
Tohil u priu uvodi element zagonetaka. Kada straan olujni vjetar pogasi vatre svim
posjetiteljima grada, on za ljubav svojega Quiche naroda uini sve da bi im odrao
plamen, stojei na jednoj nozi i raspirujui im ar svojom sandalom. Pripadnici drugih
plemena u njihovoj okolini drhturili su od hladnoe, molili ga da i njima udijeli
malo topline, no on je to odbio, osim ako mu ne obeaju da e ga i oni jednoga dana
prigrliti i dopustiti mu da ih "posie". Ne shvaajui da on govori laljivim i varljiv
im jezikom Zuyua, oni su na to pristali. A kada je stiglo vrijeme da ih vladari
Quichea podsjete na ovo obeanje i podjarme, tek tada su shvatili da je njihov bog
Tohil pod onim
47
"posisati" mislio na upanje njihovih srca, njemu za rtvu. Samo su Cakchiqueli izbj
egli ovakvoj sudbini, jer su vatru ondje uspjeli pribaviti lukavstvom.
Verzija Cakchiquela koja govori o ovom posjetu kao da potjee iz doba kasne klasik
e, kada je Teotihuacan ve pao, a Copan procvjetao i oduzeo gradu Kaminaljuyu poloa
j najveega grada Maya na visoravni. Dvije pojedinosti njihove prie ukazuju izravno
na to da se radi
0 Copanu. Kao prvo, spominje se da su gospodari toga grada u svome grbu imali gl
avu imia. Drugo, upravo kada su Cakchiqueli kao posjetitelji prolazili kroz gradska
vrata, uli su najdramatiniju ptiju tubalicu, nalik kuknjavi. A upravo je hijeroglif
ski znak vladara Copana prikazivao glavu imia prikazanu iz profila te sadravao natpi
s na jeziku Maya, koji se tamo govorio - xwukpi, a oznaava upravo pticu pjevicu,
nalik drozdu, to su je uli ulazei u grad. Sljedei je klju rjeenja da bi se moglo radit
i o Copanu pronaen u Popol Vuhu, gdje preci naroda Quiche nastavljaju iekivati prvo
pojavljivanje Jutarnje zvijezde nakon to napuste grad, u inu kod kojega se njihov
pogled neprestano okree prema istoku. Zapravo, natpisi u Copanu najvie se
1 bave Venerom, vie nego na bilo kojemu drugom velikom i drevnom nalazitu Maya.
Kada su Jaguar Quitze, Jaguar Noi, Ne Ba Sada i Tamni Jaguar naputali veliki grad n
a istoku, sa sobom su na leima ponijeli i bo-
GLAVA IMIA: Heraldiki znak vladara Maya iz grada Copana u vrijeme klasike, s profilo
m imia okrenutim ulijevo, prema sreditu. Glava imia, koja je ujedno i zasebni hijerogli
f, oblikuje prvi slog fraze to se nastavlja prema desnoj strani usana imia, te se ot
uda prati u smjeru kretanja kazaljke na satu. Prva cijela rije proitana na taj nain
glasi xwukpi, to je naziv za pticu pjevicu te naziv vladajue loze Copana; zatim d
olazi ime samoga vladara, ch'ul pop ahaw ili "Gospodar Svetoga Vijea".
CRTE AUTORA.
48
gove koji su im bili dodijeljeni. Pjevajui tubalicu zbog opratanja od lakega, gradsk
og naina ivota, oni kreu u potragu za mjestom na kojemu e osnovati vlastito kraljevs
tvo. Pritom prolaze pokraj Velike Kotline s Ribama u Pepelu, mjesta gdje se nala
zilo nekad omiljeno igralite sinova i unuka Xmucane. Idui prema zapadu i zatim neto
junije, dolaze do mjesta zvanog Mjestom Savjeta, nedaleko neto junijeg poloaja na k
ojemu e jednoga dana stei i dosegnuti dane svoje najvee slave. U ovom trenutku su u
njihovoj pratnji jo uvijek i plemena Rabinala, i Cackhiquela te Kue Ptica.
Popevi se visoko u planine, Jaguar Quitze, Jaguar Noi, Ne Ba Sada i Tamni Jaguar su
se podvrgnuli velikom postu zajedno sa svojim suprugama - Crvenom Morskom Kornj
aom, Rakovom Kuom, Vodom Kolibria i Kuom Papige. Tijekom posta im se obratie bogovi T
ohil, Auilix i Hacauitz, zahtijevajui od njih da im pronau skrovita, kako nikada ne
bi pali u ruke neprijatelja naroda Quiche. Nakon traganja za takvim skrivenim s
klonitima po planinskim borovim umama, oni sakrie svoje bogove te ovim mjestima dad
oe i nazive po imenima boanstava. Prvu dvojicu su poloili u umske sjenice ukra-sivi i
h viseom mahovinom, i to Tohila na planini, a Auilixa u klancu, dok su Hacauitza
smjestili na vrh velike piramide. Caueci, te pripadnici Velikih Kua i Vladara Qui
che - svi su oni zajedno iekivali prvo svanue na Hacauitzovoj planini; Tami i Iloci
oekivali su ga na susjednim planinama, dok su ga drugi narodi, koji nisu pripadn
ici Quiche, smjeli ekati na udaljenijim mjestima. Kad su napokon svi zajedno ugle
dali "Donositelja Sunca" ili Jutarnju zvijezdu, oni mole svoje molitve zahvalnos
ti uz paljenje tamjana koji se uva samo za ove prigode, i tako sve od onoga dana
otkako su napustili grad.
Tako stiemo do trenutka u pregledu prolosti ovjeanstva, koji odgovara krajnjem vrhun
cu u prii o bogovima: do prvoga svitanja, ili - prvog izlaska samoga Sunca. Samo
se u ovoj jednoj jedinoj prigodi ono pojavilo kao cjeloviti lik, ime je izazvalo
toliku vrelinu da je za tren oka isuilo i samo lice Zemlje. Vruina bijae takva da j
e odmah okamenila sva tri boanstva - Tohila, Auilixa i Hacauitza - zajedno s puma
ma, jaguarima i zmijama kakve su ivjele u ono vrijeme. Ovoj je petrifikaciji izbj
egao jedino majuni bog zvan Bijeli Baca Iskri, zaavi u sjenu drvea; tako je on postao
uvarom okamenjenih ivotinja, a danas ga dre i uvarom igara sa stvrdnutim vulkanskim
49
grumenjem, fulguritima i meteoritima, to nalikuju ivotinjama iji je zatitnik. Govore
da ga se moe susresti po gustim umama i piljama, ili pak u mrkloj noi te u snovima;
pritom se uvijek pojavljuje odjeven u crveno, odnosno - u boje svitanja.
U poetku su se pripadnici Quiche naroda silno obradovali ugledavi izlazak Sunca, n
o tada se prisjetie i svoje "brae" - pripadnika drugih plemena koji su se zajedno
sa njima vraali iz posjeta velikome gradu na istoku. Zato iznova zapjevae svoje na
ricaljke, pitajui se gdje li bi se u ovom trenu mogla nalaziti njihova braa. Rezul
tat svega bilo je objedinjavanje svih plemena Quiche, do ega je dolo upravo zahval
jujui prvom svitanju, unato injenici da su i tada, kao i kasnije ostali prostorno d
osta udaljeni. Kako Popol Vuh kae, "Bijae bezbroj ljudi, ali je bilo samo jedno sv
itanje za sva plemena." Drugo, to je omoguilo ostvarenje ove vizije ujedinjenja, b
io je zajedniki kalendar kojim su se svi oni sluili. Svi su srednjoameriki narodi i
mali kalendar od 260 dana, iz kojega su prva proroanstva proitali Xpiya-coc i Xmuc
ane, te su se koristili njegovim ritmovima da bi odmjeravali ritmove Sunca, Mjes
eca i drugih planeta.
Vidjevi prvi izlazak Sunca s planine boga Hacauitza, pleme Quiche prionulo je zaj
edniki izgraditi hram upravo na tome mjestu. Ma gdje se planina Hacauitz nalazila
, spominje se u zapisu iz doba kasne klasike u nizini Seibal. U poetku, ak i kada
su se druga plemena ve poela stalno naseljavati, ili dok bi ih viali kako u velikom
broju putuju cestama, narodi Quiche ostali su grubi i priprosti, bavei se i dalj
e skupljanjem umskih plodova, sokova, larvi, otimajui sae i med pelama, uklanjajui se
ostalima iz vidokruga. Kada bi dolazili pred svoje okamenjene bogove Tohila, Au
ilixa i Hacauitza, palili bi im u znak poasti smolastu koru drvea i divlje cvijee k
ao zamjenu za profinjene mirisne tamjane, a za rtvu bi im nudili i krv to su je put
ali iz vlastitih tijela. Tri boanstva su jo uvijek bila u stanju govoriti s njima,
ali bi im se obraala samo u obliku duhova. Tako im je Tohil rekao neka poveaju ko
liinu svojih krvnih rtava, i to krvlju jelena i ptica ulovljenih tijekom lova; no,
bogovi ubrzo postadoe nezadovoljni ovim dogovorom, pa bacie oko na ljude koje su
viali kako prolaze cestama. Tako su iz svojih skrovita u planinskim vrhovima poeli
oponaati zavijanje kojota i lisica, rezanje puma i jaguara.
Na kraju Tohil podsjeti svoje sljedbenike kako su mu i ostali narodi svojedobno
obeali da e ga prigrliti i dopustiti mu da ih "posie".
50
Tako narodi Quiche poee hvatati i zarobljavati ljude na koje bi nailazili u umi ili
u manjim skupinama, da bi ih prinijeli na rtvu svojim bogovima ednima krvi - Tohi
lu, Auilixu i Hacauitzu. Kremenim rtvenim noem bi im otvarali prsni ko i na rtveniku
bi im, pred svojim boanstvima, istrgli srce iz prsnoga koa; zatim bi im odrezali
glave i putali ih da se otkotrljaju sve do ceste. U poetku su vladari ostalih plem
ena mislili da se u tim umama kriju nekakve strane i krvolone divlje zvijeri, no na
kraju su ipak posumnjali na tovatelje i sljedbenike Tohila, Auilixa i Hacauitza,
te pokuali otkriti njihova sklonita. U tome su ih neprestano onemoguavale kie, blat
o ili magla, no konano ipak otkrie omiljeno mjesto kupanja triju boanstava, ondje g
dje su njihovi duhovi uzeli oblik trojice tek stasalih momaka. Stoga poslae na to
mjesto dvije prelijepe djevice, Xtah - Pohotnu enu, i Xpuch - Tugujuu enu, toboe zb
og pranja odjee, uputivi ih da zavedu momke i tako im omogue barem nekakvu prednost
prilikom napada. Upozorie ih i na to da im moraju donijeti i dokaz o uspjehu oba
vljene zadae, u obliku darova koje e im momci pokloniti.
No, plan im se izjalovio; tri boga naroda Quiche nije zamamila ljepota djevojaka
, ali su im na njihovu zamolbu rado predali nekoliko poklona. Dali su im tri plat
a; najednom bijae brokatom izvezen lik jaguara, kao znak Jaguar Quitzea, na drugo
me lik orla - znak Jaguar Noi, a trei je bio oslikan rojevima pela i utih obada - zn
akom Ne Ba Sada. Kada su se djevojke vratile s ovako bogatim darovima, njihovi su
vladari bili toliko radosni i zadovoljni postignutim, da nisu odoljeli i odmah
su navukli plateve na sebe. Sve je bilo dobro dok se odjednom pele s treeg ogrtaa ni
su preobrazile u prave. Pohotna ena i Tugujua ena bile su prezrene i izopene iz svoj
ega naroda; unato njihovu neuspjelom zavoenju Tohila, Auilixa i Hacauitza, obje su
ostavili na ivotu i one su postale prve prostitutke, ili kako ih narod Quiche i
danas u doslovnom prijevodu naziva - "uzimaice novca". Bijesni, neprijateljski vl
adari odluie krenuti u ratni pohod na gorta-ki narod Quiche, te se udruie da bi izveli
veliki napad na njih i na planinu boga Hacauitza.
Neprijateljski su se ratnici namjeravali douljati nou kako bi zatekli pleme Quiche
nespremnim za pruanje otpora. No, nekako ih je na samoj cesti ispod planine obuz
eo duboki san. Za to su ih vrijeme pripadnici Quiche ne samo razoruali, ve poskida
li s njih i sve vri-
51
jedne ukrase od kovina, ali uinili i jo neto: unakazili ih, odrezavi im obrve i brad
e. Bez obzira na to, ujutro ovi navalie odluni da vrate sve izgubljeno, ali se nar
od Quiche ve dobro pripremio za napad. Tako su neprijateljski izviai mogli posvuda
oko hrama boga Hacauitza vidjeti podignute i utvrene drvene palisade, iza kojih s
u mogli nazrijeti silne redove naoruanih ratnika, zatienih upravo titovima koje su p
okrali njihovim postrojbama tijekom noi. No, ono to neprijateljske izvidnice nisu
vidjele bilo je to, da su ovi ratnici bili zapravo - lutke izraene od drveta, te
da su u svakom kutu palisada etvrtastog oblika, na nagovor boga Tohila, smjestili
tikve prepune pela i osa. Zato su svoje zapovjednike izvijestili kako ratnika Qu
iche ima jako mnogo, dok je njih samih bilo preko dvadeset i etiri tisue. Malobroj
ne Quiche je Tohil uinio toliko samouvjerenima da je ak zatraio neka na palisade do
vedu ene i djecu kako bi gledali bitku koja se sprema. Neprijatelj je napao utvrd
u, a Quiche ratnici oslobodie ose i pele iz tikvi na svim stranama. Protivnici pok
uae pobjei pred rojevima, odbacujui usput sve sa sebe, zajedno s orujem, samo da bi l
ake pobjegli od otrovnih uboda. Od uasa nisu ni primijetili da ih ratnici Quiche p
ritom desetkuju svojim uobiajenim orujem - sulicama. Preivjeli su postali stalni va
zali vladara naroda Quiche.
Nakon ove velike pobjede uz svesrdnu pomo bogova, Jaguar Qui-tze, Jaguar Noi, Ne B
a Sada i Tamni Jaguar poee se posve smireno pripremati za ono, za to su znali da e im
donijeti smrt i kraj. Otpjevali su molitvu koju su zapjevali i pri prvom izlask
u Sunca, a zatim su objasnili svojim enama i nasljednicima da iznova stie "vrijeme
naega vladara Jelena". Time su mislili na prijelaz iz jedne solarne godine u dru
gu, tonije - na prijelaz iz godine kojom je vladao Gospodar Vjetar, to je zapoinjal
a danom nazvanim Vjetar, u godinu koja e
HACAUITZ. Glifsa stele 8 u Seibalu sastoji se od etiri dijela, a urezan je tijeko
m IX. stoljea. Govori o mjestu podrijetla vladara koji nisu bili iz Seibala, a ita
se ha- (gornji lijevi glif), ka - (donji lijevi), witz (gornji desni) -il (donj
i desni). Hakawitzil znai "Hacauit-zov" (tj. "koji pripada Hacauitzu", op.p.)
CRTE UNDE SCHELE.
52
zapoeti danom imenom Jelen. Gospodar Vjetar vladao je sa zapadne planine, dokje G
ospodar Jelen svoju vladavinu zapoinjao na istonoj planini. Ovi oevi naroda Quiche
odabrali su ovaj prijelaz na godinu istoka da bi narodu objavili kako se namjera
vaju vratiti na istok. Jaguar Quitze je za sobom ostavio sveti predmet imenom "M
notvo Plamenova", zapravo omot ovijen tkaninom, tajanstvenoga sadraja, kao "znamen
njegovoga bia i postojanja". Otada vie nitko nije vidio ni njega, a ni ostale; no
, njihovi su potomci palili tamjan ispred "Mnotva Plamenova" u znak sjeanja na nji
h, ba kao to je Xmucane palila tamjan pred kukuruzom u znak sjeanja na svoju unuad,
Hunahpua i Xbalanquea.
Vladari naroda Quiche u drugom narataju slijedili su upute svojih oeva. Krenuli su
na hodoae prema istoku (na poetku petog dijela Popol Vuha). Ali, za razliku od njih
, oni su to uinili namjeravajui se i vratiti kao ljudi od krvi i mesa. Plemi Dva od
lazi u ime loze Caueca. Plemi Acutec predstavlja pleme Velikih Kua, a Plemi Vladar
kree u ime Vladara Quiche. Ovdje su autori Popol Vuha preskoili podosta povijesnog
vremena; alternativni pregled povijesti naroda Quiche smjeta ove gospodare u etvr
ti, a ne u drugi narataj. Bilo kako bilo, oni kreu na put prema nizinskom podruju i
u jednom trenutku prelaze "more", ili ono to u drugim djelima nazivaju morem, a
pokatkad i jezerom, i to preko uzdignutog kamenog prijelaza. To bi mogao biti je
dan od najstarijih nama poznatih prolaza na Yucatanu, moda onaj to je preko jezera
vodio prema sjeveru, na putu za Cobu. Nije navedeno ime njihova odredita, ali ka
da su stigli do njega otili su se pokloniti vladaru toga velikog kraljevstva. On
im dodjeljuje kraljevske titule uvar Mata i uvar Kue primanja Mata, od kojih prva i
nae pripada poglavaru drave, a druga nadgledniku prikupljanja danka. Obje su titul
e dobili Caueci, ali iz drugih izvora saznajemo da su i loza Velikih Kua i Vladar
a Quiche tada takoer dobile titule, i to jedni poloaj Vrhovnog Ministra (trei po re
du u hijerarhiji), a drugi poloaj Glasonoe (etvrti u nizu).
Ove titule koje su dobili hodoasnici postojale su ve i ranije u narodu Maya kao po
loaji asti i dostojanstva, a vladar koji ih je njima sada potvrdio i iznova dodije
lio, zove se na jeziku nahua Nacxit. Prema zapisima Yucateca, to je jedno od ime
na boanskoga kralja Pernate Zmije, kojemu su se klanjali u Chichen Itzi dosta vre
mena, negdje
53
tijekom prijelaza iz razdoblja klasike u poslije-klasiku, iako su ovo ime korist
ili i kasniji vladari. Nacxit kojega spominje Popol Vuh ne dodjeljuje svojim pos
jetiteljima iz naroda Quiche boanske zatitnike, kao to su to uinili vladari na istok
u kada su ih posjetili njihovi preci; on im radije daruje skupocjene baldahine,
prijestolja, glazbala, kozmetiku i ukrase koji im slue kao dokaz njihova gospodst
va. Tamo gdje se kao naziv boanskoga zatitnika pojavljuje Cholan, strane rijei na p
opisu znamenja su ili na jeziku Yucateca, kao u sluaju posude za duhan izraene od
tikve, koja se nazivala k'us b'us, ili pak nahua, kao u sluaju zdjele za razne vr
ste hrane, zvane kaxkon (od caxcomu-lli). U jednom trenutku, dok su se hodoasnici
Quiche jo nalazili "pokraj mora", primili su i "zapise Tulana, zapise Zuyua". To
bi mogao biti Popol Vuh ispisan hijeroglinma, ili barem jedan njegov dio, pozna
t kao "Svjetlo to stie iz kraja pokraj mora." ini se vjerojatnim daje obala o kojoj
se ovdje radi bila zapravo istona obala Yucata-na, koja u ono vrijeme nije bila
samo uvaeno izvorite knjiga, ve i slavna po svojim hodoasnikim odreditima.
Kada su se Plemi Dva, Plemi Acutec i Plemi Vladar vratili s ovog hodoaa, njihov su suv
erenitet priznali ne samo narodi Quiche, ve i Rabinali, Cakchiqueli i narodi Kue P
tica. Tek tada su vladari Quiche poeli izgraivati sve to je ubrzo dovelo do onoga, t
o Popol Vuh naziva "veliajnim blistavilom kraljeva". Izgleda nam vjerojatnim kako
je njihovo hodoae i zapoelo kao neka vrsta obnavljanja pustolovina Hunahpua i Xbala
nquea u podzemnom svijetu Xibalba; kada su na istoku sili u Veliku Kotlinu, oni s
u se na poetku svojega putovanja uzdali samo u planet Veneru, ali su se na kraju
vratili u jo veem sjaju i bljetavilu, blistajui kao Sunce i pun Mjesec.
Na kraju je narod Quiche napustio hram Hacauitza u planini i naselio se u drugim
gradovima. Popol Vuh poimence spominje samo jedan od njih, Trnoviti Grad, koji
su naselili nekako nakon smrti Plemia Dva, Plemia Acuteca i Plemia Vladara. Ova je
selidba narod Quiche privremeno vratila prema smjeru iz kojega su i poli, na toku
izmeu Mjesta Savjeta i Velike Kotline. Kad su nakon dva narataja i otuda krenuli d
alje, vraaju se svojoj uobiajenoj putanji i odlaze prema zapadu, ovaj put dalje no
ikada prije. Sada imaju Plemia Znojnu Kupelj, koji ujedno ima titulu uvara Mata,
te Iztayula kao uvara Kue primanja Mata, te pod njihovom vladavinom nailaze na utv
rdu
54
zvanu Bradati Grad, koju i naseljavaju. Nalazila se uz klanac gdje su kasnije na
junom dijelu izgradili svoj najvei i najslavniji grad.
Tek je u Bradatom Gradu zavladao pravi sklad izmeu plemena Caueca, Velikih Kua i V
ladara Quiche. Svaka od ove tri loze izgradila je vlastitu palau; meusobno su se en
ili i udavali, uvrujui tako uzajamnu povezanost. U Trnovitom Gradu su udavali svoje
djevojke u zamjenu za nevelike uzajamne usluge i skromne obostrane darove, ali o
vdje, u Bradatom Gradu, enidbeni dogovori postaju razlogom za bogatija darivanja
te zajednika slavlja i pijanevanja. Jedini koji su u tim vremenima ometali njihov
spokoj bili su oni iz plemena Iloka; prvo su pokuali oteti Iztayula, tvrdei da je
umijean u zavjeru kojom se namjeravalo ubiti Plemia Znojnu Kupelj, a potom su otili
i toliko daleko da su krenuli u izravni napad na Bradati Grad. Porazie ih i bije
som nesuenih rtava rtvovae nekoliko njihovih zarobljenika svojim bogovima, premda su
pripadali njihovom vlastitom narodu. Plemena Caueca, Velikih Kua i Vladara Quich
e ovim su se dogaanjima jo vie zbliila i ojaala svoju mo, pobjeujui i u ratovima s dru
m plemenima, koja bi sami izravno napadali te provodei teror nad ostalima, nagonei
ih da gledaju i svjedoe rtvovanjima ratnih zarobljenika svojim krvoednim bogovima.
U sljedeem je narataju uvar Mata za sebe odabrao ime Pernata Zmija, dok je uvar Kue p
rimanja Mata postao Plemi Znojna Kupelj, uzevi ovo ime po prethodnom uvaru Mata. On
i su zajedniki izgradili novu i znatno veu utvrdu neto junije od Bradatoga Grada, na
drugoj strani klanca, kod Trule Trstike. Tri vodee loze, suoene sa sve veim brojem
pripadnika svojih plemena i s uestalim svaama zbog inflacije to se javila kod troko
va za svadbe, polako su se otuile i razbile u manje plemenske skupine. Caueci su
se podijelili u devet grupa, Velike Kue takoer, a Vladari Quiche u etiri skupine. S
vaka je od njih zaas odabrala vlastite poglavare koje su nazivali Gospodarima, i
jo bre izgradila zasebne palae za njih. Osim toga, u stanovnike Trule Trstike ubraj
ali su se i Zaquici, loza koja se prije nije spominjala u Popol Vuhu; i oni su s
e podijelili u dvije skupine, ali su unato tome ostali obitavati zajedno, u istoj
palai, i tako su u gradu iznikle ukupno dvadeset i tri palae. Osim svih ovih palaa
, grad Trula Trstika imao je jo i tri piramide, za svoja tri boga - Tohila, Auili
xa i Hacauitza, iji su hramovi bili smjeteni na samom vrhu piramide.
55
Bile su razmjetene uokolo sredinjega trga, dok je etvrta piramida za Bradu Kukuruza
, boga Zaquica, bila izgraena negdje drugdje.
U Pernatoj Zmiji, gospodaru koji je za sebe uzeo obje titule - i uvara Mata, i uva
ra Kue primanja Mata, i to barem tijekom dijela svoje vladavine u gradu Trula Trs
tika, Popol Vuh prepoznaje "pravoga vladara nad duhovima". On ima mo prikazivanja
onih duhova koji su mu osobno bliski, tako da izvodi obrede u kojima se sam pre
obraava u zmiju, orla, jaguara ili u lokvu krvi. On se moe uzdii na nebo ili spusti
ti u podzemni svijet Xibalba. Kako to Popol Vuh objanjava, njegove preobrazbe su
"naini na koje razotkriva samoga sebe", ali one svakako imaju i veliki uinak u ter
oriziranju gospodara drugih plemena. Sljedei vladari Quichea koji su na taj nain z
nali manifestirati duh pojavili su se tek nakon dva narataja; bili su to Quicab,
koji je obnaao ast uvara Mata, i Cauizimah kao uvar Kue primanja Mata. Pod njihovom j
e vladavinom narod Quiche osnaio i procvjetao, a osvojeno podruje doseglo najvee ra
zmjere. Tamo gdje je Pernata Zmija zadobivao mo nad ostalim gospodarima i narodim
a, zahvaljujui izvedbi svojih spektakularnih amanskih obreda, Quicab ih je osvajao
svojim pobjednikim ognjem i maem te proirio svoje kraljevstvo na jugozapad, sve do
dananje meksike granice. Pritom se nije zadovoljavao tek porobljavanjem okolnih g
radova drugih naroda, ve im je onamo slao svoje vjerne vazale kako bi nadzirali o
va okupirana podruja, nazivajui ih "uvarima zemlje" ili "promatrakim lozama". Postav
ljanje ovih uvara drao je analognim izgradnji palisada po svome kraljevstvu; oni s
u bili ti, koji su itavo kraljevstvo naroda Quiche pretvorili u jednu sigurnu i g
olemu utvrdu.
Tijekom ovoga razdoblja, naseliti se u sreditu kraljevstva Quiche s Trulom Trstik
om kao glavnim gradom, smjetenim u sredini, znailo je - biti okruen s jo etiri utvrena
grada naroda Quiche. Zajedno s obinim stambenim zgradama koje su nicale po niim i
li slabije hranjivijim podrujima izvan gradova, ova su etiri grada stvarala tlocrt
golemoga grada koji je dobio ime Quiche, po narodu to je u njemu obitavao. Bilo
je to moda i najgue naseljeno i izgraeno podruje koje je uope postojalo na visoravni G
uatemale jo od vremena rane klasike, pa je po tome pomalo nalikovalo gradu u koji
su Plemi Dva, Plemi Acutec i Plemi Vladar otili da bi primili naslove i obiljeja svo
ga istinskog dostojanstva. Pet narataja nakon njihova hodoaa
56
PIRAMIDE S HRAMOVIMA NA VRHU: Na lijevoj strani vidi se jedna od piramida na nal
azitu Iximche, gdje su sva zdanja daleko bolje ouvana nego u gradu Trula Trstika.
Kada su Cakchiqueli okonali svoj savez s narodom Quiche, otprilike dva narataja na
kon utemeljenja Trule Trstike, Iximche je postao njihovim glavnim gradom. Na des
noj strani se vidi dugaka platforma, na kojoj se jednom uzdizala palaa. Glavne str
ukture i ovdje, i u Truloj Trstici bile su prekrivene sadrom (njezini se fragmen
ti mogu vidjeti i na slici) te potom obojene i oslikane polikromnim muralima.
FOTOGRAFIJA AUTORA
dolo je do nove potvrde njihovih vladarskih titula, samo to sada njihovi potomci n
isu vie bili hodoasnici, ve i sami - vladari, kojima su drugi, poraeni gospodari "pr
omatrakih loza" dolazili na poklonstvo da bi ih se proglasilo plemenitaima. Ovo se
nije dogodilo
57
za vrijeme vladavine Nacxita, vladara njima ve dalekog i sve vie mitskog podruja, v
e za vladavine Quicaba, koji je kraljevao iz velikoga grada zvanoga Quiche.
Glavni grad Quiche tada ne samo to je stekao status hodoasnikog odredita za sve one
koji su svoje plemstvo i titule dobili od Nacxita, ve su ga poeli posjeivati i naro
di iz nekadanjih istonih gradova njihovih pradjedova. Kada su jednom davno, jo prij
e prvog izlaska Sunca koji je Zemlja ikada vidjela, osnivai vladarskih Quiche loz
a i njihovi najblii saveznici odande krenuli dalje, naputajui svoje gradove, sa sob
om su ponijeli i plemenske bogove ija su imena objanjavala da su "u savezu", te da
su "ujedinjeni" s narodom dok se prolazilo pored Velike Kotline i dolo do Mjesta
Savjeta. Sada, kod ovih kasnijih narataja, opet "rije stie iz jednog jedinog mjest
a", i saveznici se u njemu okupie iznova "ujedinjeni", ali ovaj put su stigli "je
r sasluae tamo, u Quicheu, to im je svima initi." Vjerojatno su upravo tijekom ovoga
razdoblja gospodari Quichea otili toliko daleko da su izravno ispod samoga glavn
oga grada Trule Trstike izgradili umjetnu pilju, koja je imala glavni otvor i sed
am prostorija. Nezadovoljni nainom na koji se slavila i astila uspomena na istoni g
rad, upravo u vrijeme najveeg procvata i slave dali su ovdje izgraditi poznatih S
edam Peina Teotihuacana, najveega od svih drevnih gradova.
Tijekom oslikavanja veliajnosti i blistave slave gospodara i vladara kakvi su bil
i Pernata Zmija i Quicab, pisci abecedne verzije Popol Vuha objanjavaju i kako su
ovi koristili hijeroglifskog prethodnika, kao nain zavirivanja u daleka vremena
ili udaljena mjesta. Gospodari su stjecali svoju slavu i veliinu sudjelovanjem u
religioznim povlaenjima. Znali bi ostajati dugo u hramovima molei se pred boanstvim
a, palei tamjan, putajui vlastitu krv, spavajui odvojeni od svojih ena i apstinirajui
ne samo od mesa, ve i od kukuruznih proizvoda, jedui tek svjee ubrane vone plodove.
Najkrai ovakav post trajao je 180 dana, to je odgovaralo polovini ciklusa od 360 d
ana (koji se razlikovao od solarne godine); ovaj se ciklus koristio za voenje kro
nologije povijesnih dogaaja, dok je drugi trajao svega 260 dana i bio je vezan uz
itav krug ciklusa kojemu su dane odbrojavali Xpiya-coc i Xmucane dok bi izricali
proroanstva u ime bogova. Najdui post od 340 dana odgovarao je kod naroda Maya on
ome dijelu kalendara Venere, koji je zapoinjao uzlaenjem Venere kao Jutarnje zvi-
58
jezde i nastavljao se kroz razdoblje boravka u podzemnom svijetu te kroz vrijeme
njezinog ponovnog pojavljivanja kao Veernje zvijezde, ostavljajui da protekne sve
ga osam dana prije njezina ponovnog roenja kao Jutarnje zvijezde. Ovaj se post vj
erojatno poduzimao u spomen na junake pustolovine blizanaca Hunahpua i Xbalanquea
u Xibalbi, u slavu dugakog razdoblja tmine koje je izdrao prvi narataj gospodara M
aya, onih to su eljno iekivali i gledali prodiranje prve sunane zrake kroz mrklu tmic
u, a moda i u slavu hodoaa u nizinske predjele, to su ga poduzeli Plemi Dva, Plemi Acut
ec i Plemi Vladar.
Gospodari Quiche traili su potvrdu svojih vladarskih prava od samih bogova, i to
ne samo na svojim hodoaima, kroz amanske vjetine, bezgranine vizije i dugake postove, v
e i kroz zahtjeve to bi ih postavljali pred svoje podanike. I upravo kao to su bogo
vi trebali ljudska bia da ih slave i tuju prinosei im rtve, tako su i vladari naroda
trebali svoje podanike da im se klanjanju i donose im plodove svojega rada. Kak
o Popol Vuh naglaava, kod ovih "plodova" koje su za sebe traili gospodari Quiche n
ije se radilo samo o hrani i piu, to se pripremalo posebno za njih, ve i o dragom k
amenju, tirkizu, adu, a naroito o prekrasnom perju ptice kecal (quetcal), koje se
prelijevalo u duginim tonovima modrozelenih boja neba i zemlje.
Na samom kraju, Popol Vuh nie popise svih plemikih titula koje su postojale u plem
enima iz loza Caueca, Velikih Kua i Vladara Quiche (po hijerarhijskom redoslijedu
), te navodi imena onih koji su bili nositelji najviih titula (kronolokim redoslij
edom). U sluaju dva vodea segmenta loze Cauec, onih koji su nosili titule uvara Mat
a i uvara Kue primanja Mata, tekst bez ikakvoga komentara navodi jo etiri narataja na
kon Quicaba i Cauizimaha, koji su predstavljali sedmi vladarski narataj. Zatim se
u dvanaestom narataju pojavljuju imena Tri Jelena i Devet Psa, kao i dvije reenic
e, ija teina i strava nagone itatelja da ga prou srsi. Prva glasi ovako: "I oni su v
ladali kada stie Tonatiuh," pri emu je "Tonatiuh" znaio "onoga koji donosi vrelinu"
. Bilo je to ime kojim je narod Azteka nazvao Pedra de Alvarada, ovjeka ije su sna
ge 1524. godine razorile Trulu Trstiku. Druga reenica, vezana uz Tri Jelena i Dev
et Psa, bijae jo jednostavnija: "Njih su muili Kastiljanci." Alvarado bijae uvjeren
da su ova dva vladara skovala urotu protiv njega pa ih je objesio za rune
59
zglobove, ne bi li ih muenjem primorao da mu priznaju zavjeru. Zatim ih je dao po
gubiti, no ono stoje pisce Popol Vuha uasnulo vie od njihovoga predvidljivog kraja
bila je tortura, koja mu je prethodila.
U trinaestom narataju Caueca Popol Vuh navodi Crnoga Leptira i Tepepula, koji su
bili "duni plaati danak Kastiljancima". Na kraju popisa narataja iz loze Cauec poja
vljuju se prvi vladari koji su uzeli panjolska imena. Juan de Rojas i Juan Cortes
bili su jo ivui uvar Mata i uvar Kue primanja Mata u vrijeme nastajanja Popol Vuha pi
sanog abecedom. Danas u narodu Quiche obino navode ili devet, ili trinaest narataj
a gospodara, kada se u svojim molitvama prisjeaju predaka; iz toga vidimo da trin
aest narataja vladara, koji su prethodili Juanu de Rojasu i Juanu Cortesu, ne tre
ba uzeti kao cjelovitu genealogiju, ve prije kao imena onih prethodnika koje su o
va dvojica vladara spominjala u svojim svakodnevnim molitvama.
Navodei nam imena dvojice vladara Quiche koji su ivjeli i vladali u vrijeme pisanj
a Popol Vuha abecedom, pisci nam otkrivaju i klju kojim emo utvrditi i tono vrijeme
njihove vladavine. Oni svoj opsean posao nikako nisu mogli zavriti poslije 1558.
godine, budui da od te godine nedostaje potpis Juana de Rojasa u svim spisima, ko
je bi inae svakako potpisao da se jo nalazio medu ivima. No, budui da spominju Pedra
de Roblesa iz loze Velikih Kua kao trenutnog Vrhovnog Ministra, znai da je nisu m
ogli zavriti ni prije 1554. godine, jer je u to vrijeme ovu titulu jo obnaao njegov
prethodnik. Tijekom istoga ovog razdoblja je Juan Cortes, ije bi dunosti kao uvara
Kue primanja Mata ukljuivale i prikupljanje danka vladarima da se na tom poloaju n
alazio prije dolaska Alvarada, marljivo nastojao obnoviti svoja prava na prikupl
janju danka za vladarske loze iz grada Quiche. Zato je 1557. godine ak otputovao
i u panjolsku kako bi ishodio svoje pravo, pa moemo nagaati da je tada sa sobom pon
io i kopiju Popol Vuha, pisanu abecedom. I kada se 1558. godine ponovno vratio u
Guatemalu, nastavio je zahtijevati isto i aliti se, traei od panjolskih misionara d
a mu pomognu uvjeriti kralja Filipa II i upozoriti ga da je to "nova zemlja, jo n
epotvrene vjere" te da je Cortes "sin roditelja koji su se klanjali idolima, te b
i stoga za vrlo kratko vrijeme mogao obnoviti njihove ceremonije i privui svoje n
ekadanje podanike." Prava da se za Quiche iznova prikuplja danak nikada nisu bila
obnovljena, ali je tijekom sljedeih tridesetak godina Juan Cor-
60
tes doista imao znaajnu ulogu u proglaenju i imenovanju voa razliitih gradova, koji
su nekada bili pod vladavinom gospodara Quiche.
Do trenutka kada su autori Popol Vuha zavrili popise s titulama i imenima plemeni
taa koji su ih nosili, nalazili su se jo svega nekoliko reenica udaljeni od okonanja
rada na svome djelu. U tom trenutku, dakle, oni iznenada izdvajaju iz ovih popi
sa ime jednoga od niih plemia da bi raspravljali o njemu, potez koji se ini posve b
esmislenim sve dok se nije shvatilo da su nam time pruili novi klju, ovaj put za o
tkrivanje vlastitog identiteta. Bez spominjanja ijednog imena ponaosob, oni izne
nada naglaavaju da je svaka od tri vodee loze imala i po jednoga plemia koji bi nos
io titulu Majstora Ceremonija. Prisjetimo se ovdje da su autori, kada su u radnj
u uvodili jedan Hunahpua, predloili nama itateljima da mu svi zajedno nazdravimo.
Pogledamo li kod Quiche naroda dananje Majstore ceremonija, vidjet emo da su to za
pravo profesionalni "provodadije" koji nadziru i predsjedaju svim obredima i svean
ostima u sluajevima, kada su svi enidbeni dogovori postignuti i okonani. Ako su naa
tri tajanstvena autora i sami bili spomenuti Majstori ceremonija iz tri Quiche l
oze, i ako su njihove obveze ukljuivale i rukovoenje enidbenim sveanostima te dranje
govora na njima, to bi nam pomoglo i razjasnilo zbog ega su s toliko pojedinosti
razraivali svadbene obrede i sveanosti kad su opisivali nain ivota i doba razvijanja
pojedinih gradova naroda Quiche. ak su u svome tekstu izriito naglasili i toku u k
ojoj su se poele odravati zajednike enidbene sveanosti i banenja, jer su ona od tada p
ostala dijelom pregovaranja vezanih uz nevjestu.
Autori nam ostavljaju zavrni klju za odgonetku vlastitog identiteta, kada nam kau d
a su tri Majstora ceremonija "Majke Rijei" i "Oevi Rijei". Kombinacija "Majke" i "O
ca" u nazivu dananjih uvara dana, koje jo nazivaju i "majka - otac" ukazuje na pove
zanost s obrednim biranjem poglavara pojedinih loza; iz njihovih se krugova bira
ju i provodadije. Osim toga, njima se i dive zbog iznimne rjeitosti i govornikih vj
etina. Usredotoenost na pojam "Rije", koji se pojavljuje na samom zavretku djela to j
e na svome poetku obeavalo da e nam iznijeti i dati "drevnu rije" upuuje na to, da su
Rije po kojoj su majka - otac bili Majstori ceremonija i Rije zapisana u Popol Vu
hu abecedom bile - iste rijei. A ako je tako, tada znamo ba-
61
rem jednoga od tri autora Popol Vuha pisanog abecedom. Jer, od 1554. godine je t
itulu Majstora ceremonija iz loze Caueca preuzeo ovjek koji se zvao Cristobal Vel
asco.
Na kraju svojega rada autori ponavljaju zagonetku koju su nam postavili jo na poet
ku, pitajui se postoji li jo uvijek negdje Popol Vuh ispisan hijeroglifima, ili ne
. Samo, sada dodaju i odgovor - kau nam da je on "izgubljen", i vie nam ne govore
da ga negdje skriva neki njegov tajni itatelj. Zavravaju svoje djelo napomenom koj
om nas ele razuvjeriti u poetno postavljenu dilemu, zahtijevaju od nas da prihvati
mo sve to su zapisali bez propitkivanja ili poblieg provjeravanja njihovih izvora,
jer je "ovdje reeno sve to se odnosi na Quiche." A tada, za sluaj da smo zaboravil
i u kakvim su tekim uvjetima obavljali cijeli ovaj posao, oni dodaju i objanjenje
"koji se sada zove Santa Cruz", to u prijevodu znai "Sveti Kri". I opet nas vraaju n
a poetak gdje su nas tugaljivo podsjetili: "Piemo o tome sada, usred objavljivanja
Boga, sada u kranstvu."
Danas, ak i kada uvari dana Quiche odlaze na udaljene planinske vrhunce, otkud alju
goleme oblake tinjajueg tamjana za itavo mnotvo svojih boanstava i predaka, esto zna
ju zapoeti i zavriti ove svoje molitve s "Oe na" i sa "Zdravo Marijo", prekriivi se na
kraju. Kao da nad njima jo uvijek lebdi strogo oko i uho osvajaa i konkvistadora,
pa unato tiini i samoi to ih tom prigodom okruuje na planini, oni izgovaraju rijei ti
h dviju molitvi, prvu - da ih zatiti na putu kojim kreu, drugu - da ponovo priznaj
u postojanje jednoga Boga. Izmeu ovih dviju zatitnih molitvi, dananji uvari dana osj
eaju se sigurnima i spokojno kreu u svijet bogova svojih predaka, za koji znaju da
je stariji od kranstva; odlaze u svijet obveza prema planinama i zemlji u kojoj iv
e, prema zraku koji udiu i prema svima koji su ga na tim visoravnima udisali prij
e njih. Upravo su tako uinili i autori Popol Vuha, spominjui kranstvo na prvoj stran
ici, a Sveti Kri na posljednjoj, te nam u sredini otvorili itav jedan nov, udesni s
vijet ili nebo - zemlju, prostranu i duboku.
Moda je najvanija stvar vezana uz Popol Vuh, gledan u cjelini, golem vremenski ras
pon o kojemu govori. On zapoinje u posvemanjoj tami i u svijetu u kojemu obitavaju
samo bogovi, i nastavlja se sve do trenutka prvoga svitanja, a zatim i do vreme
na ljudi koji su ga zapisali. Postojee ouvane i preivjele knjige Maya, ispisane sli
kovnim
62
pismom ili hijeroglifima, vrve raznim bogovima, ali kao da se nimalo ne bave dje
lima smrtnika, nainom njihova ivota, razmiljanja. Tako knjiga iz Dresdena sadri tek
jednu stranicu koja se bavi dogaanjima iz podruja ljudi, ali je netko nekada davno
istrgnuo iz nje nekoliko sljedeih stranica. elimo li pronai neki tekst pisan hijer
oglifima, koji poput Popol Vuha u odreenom dijelu govori neto i o ljudima, a ne sa
mo o bogovima, moramo napustiti mjesto i vrijeme u kojemu je on bio pisan i vrat
iti se tisuu godina unazad, do nekoliko stotina kilometara udaljenoga grada Palen
que iz doba klasike naroda Maya, u njihovo nekadanje podruje gustih uma i dugotrajn
ih tropskih kia.
U Palenqueu se nalazilo zasebno svetite za svaki od tri boanska hrama, u dijelu ko
ji se danas naziva Krinom grupom. U svakom od tih svetita bila je pohranjena i kam
ena ploa s drukijom priom, ispisanom hijeroglifima. U sva tri sluaja je tekst bio po
dijeljen na dva dijela, od kojih je prvi opisivao djela raznih boanstava, a drugi
djela gospodara naroda, to su ih po njihovu osobnom nalogu u kamen urezivali nji
hovi pisari. Negdje u sredini tih pria, na mjestu gdje itatelj s jedne ploe treba p
rijei na drugu, nalazi se i prijelaz s boanstava na ljude. Tako je i u Popol Vuhu:
negdje na polovini teksta dogaa se isti takav prijelaz s onoga to bismo mogli naz
vati "mitom" na ono to zovemo "povijest" (na kraju treega dijela). U tom su trenut
ku glavni likovi u priama jo uvijek boanski, ali su opisani u trenucima dok obavlja
ju obrede vezane uz berbu i mnjenje kukuruza ili alova-nje za preminulim, bliskim
roacima, iste one obrede koje e kasnije ljudi budunosti ponavljati kroz stoljea to n
ailaze. Nakon ovog prizora, u kojemu se bogovi ponaaju kao ljudi, dolazi sljedei,
u kojemu se ljudi ponaaju poput bogova (na poetku etvrtog dijela). Ljudi o kojima s
e radi su prva etiri ovjeka, ili oni koji su vidjeli i razumjeli sve to je bilo i p
ostojalo na nebu - zemlji. Kada im je oduzet savreni vid i mogunost spoznavanja, p
ria polako poinje sve vie sliiti povijesti, premda ljudski likovi i kasnije ine neka
djela kakva bi vie priliila boanstvima.
Mi obino zamiljamo da se mitovi i povijest moraju nuno nalaziti u nekoj vrsti uzaja
mnog sukoba, ali autori zapisa pronaenih u gradu Palenque i Popol Vuh pisan abece
dom odnosili su se prema mitolokim i povijesnim dijelovima u svojim priama kao pre
ma jednoj uravnoteenoj cjelini. Prema njihovom osjeaju za proporcije, egi-
63
patska Knjiga mrtvih svakako bi imala i drugi dio, posveen ljudskim djelima u zem
lji ivih, a idovsko Sveto pismo posvetilo bi veliki svoj dio dogaanjima prije prvog
a grijeha Adama i Eve. U sluaju drevne kineske knjievnosti, Knjiga promjena - koja
je, kao i Popol Vuh, sluila za proroanska tumaenja, zasigurno bi trebala biti spoj
ena u jednu cjelinu s Knjigom povijesti.
I danas narod Quiche Maya razmilja o svakoj vrsti bilo kakve dvojnosti uglavnom k
ao o komplementarnim, a ne sukobljenim pojmovima, kao o onima koji se uzajamno p
roimaju, a ne uzajamno iskljuuju. Umjesto da ih smjetaju u logiku opoziciju jednoga
nasuprot drugome, carstvo bogova i ljudi kod njih se spaja i uzajamno privlai. Ka
d bismo u naem jeziku imali rije koja bi u cijelosti mogla izraziti smisao Maya za
vrijeme u priama koje pripovijedaju, ona bi nekako trebala obuhvatiti dvojnost b
oanskog i ljudskog na isti onaj nain, na koji ih obuhvaa jezik naroda Quiche pojmom
kajulew ili "nebo - zemlja", koji u sebi sadri onu dvojnost koja doista i obiljea
va itav svijet. Ustvari, moda ak i imamo rije koja se tome barem pribliava: mit - pov
ijest, kao rije prevedena s grkog, i to preko latinskog jezika. Naime, za stare je
Grke, koji su otro razdvajali oba ova svijeta, taj pojam zadobio negativno znaenj
e; obiljeavao je prie koje su trebale bile povijesne, ali su ostale uprljane dodav
anjem raznih neistoa iz mitova. Za Maye je, naprotiv, nazonost boanske dimenzije u p
riama o ljudskim poslovima gotovo nunost, a ne znak njihove nesavrenosti, i stoga n
astoje uhvatiti ravnoteu dodajui nune ljudske dimenzije priama o djelima svojih boans
tava. U jednom dijelu Popol Vuha bogovi se susreu s tekim zadatkom stvaranja ovjeka
, dok se u drugom ljudi bore s jednako tekim zadatkom - pronai u vlastitim inima i
djelima tragove i znakove boanske nazonosti.
Razlika izmeu ovoga, u cijelosti mitsko - povijesnog osjeaja za vrijeme, te tragan
ja i zahtjeva Europljana za istom povijeu, ne mogu se svesti na jednostavnu suprotn
ost izmeu ciklikog i linearnog vremena. Maye odmah osjeaju i prepoznaju ponovljeno
pojavljivanje nekih starih pria iz prolosti u sadanjim dogaanjima, ali pritom ne oeku
ju da e se prolost doslovce i bez ikakvih izmjena i ponoviti. Svaki put kad su bog
ovi u Popol Vuhu pokuali iznova stvoriti ovjeka, dobili su drukiji rezultat. Izuzev
onoga jedinog primjerka ovjeka izraenog od blata, rezultat njihovih nastojanja po
stajao je sve bolji, i
64
sve due je trajao, i nije se raspao niti je posve nestao u slojevima ciklikoga vre
mena. Kasnije, kada su pripadnici drugoga narataja gospodara naroda Quiche krenul
i na hodoae to ih je odvelo u nizinske dijelove, njihovo putovanje nije bilo doslovn
o ponavljanje putovanja koje su kao prvi poduzeli blizanci Hunahpu i Xbalanque,
krenuvi u podzemni svijet Xibalba, a ni ponavljanje putovanja ljudskih osnivaa iz
vladajuih loza naroda Quiche. Ne, ono je bilo posve jedinstveni dogaaj sa svojim k
arakterom i obiljejima, a opet - dogaaj to je unato tome u sebi sadravao neprestani o
djek drevnih vremena. Uinak svih ovih, kao i ranijih dogaanja je kumulativan, a po
sebna je i izriito ljudska sposobnost da svakog od njih uzima i obrauje kao zasebn
og, spoznajui u isto vrijeme da se oni udvostruuju, nadograuju i dopunjuju.
Teoretski gledano, ako mi - koji za sebe danas tvrdimo da smo ljudi - zaboravimo
na sve svoje napore u otkrivanju tragova boanskih poticaja u vlastitim djelima,
tada bi naa sudbina trebala biti nalik usudu onih drvenih ljudi, to ih je opisao P
opol Vuh. A njima se posve zaboravljena i zanemarena snaga i mo boanstava osvetila
tako, daje njihova vlastita orua, pa ak i njihove kue podigla i upotrijebila kao o
ruje protiv njih samih, te ih njima otjerala iz njihovih domova. Zato jo i danas l
ebde po umama, meu grmljem, stablima i iprajem.
Na sveti dan zvan Osam Majmun
u godini Jedanaest Misao,
22. lipnja 1984. godine
Menotomy, Massachusetts
Na sveti dan zvan Jedan Hunahpu
u godini Devet Zub,
24. srpnja 1995. godine
East Aurora, New York
65
Old IAH
WVO JE POETAK DREVNOGA SVIJETA, ovdje, u ovom gradu imenom Quiche. Ovdje zapisuje
mo, ovdje iznosimo Drevnu Rije, snagu i izvorite svega to se dogodilo u gradu Quich
e, u plemenima naroda Quiche.
I ovdje emo iznijeti prikaz, otkrivanje i nabrajanje onoga to se dogaalo u tami i to
na svjetlo iznijee
Stvaratelj, Oblikovatelj,
nazvan Donositeljem, Zaetnikom,
Hunahpu Oposum, Hunahpu Kojot,
Veliki Bijeli Pekari, Koati,
Vrhovna Pernata Zmija,
Srce Jezera, Srce Mora,
oblikovatelji ploe, oblikovatelji udolina, kako se nazivaju, i jo oni to se nazivaj
u, jo opisuju kao primalja, provodadija imenom Xpiyacoc, Xmucane, branitelj, zatitn
ik,
dvaput primalja, dvaput provodadija,
kao to je reeno u predajama naroda Quiche. Oni zapoee sve - i uinie, takoer - kao prosv
ijetljena bia, prosvijetljenim rijeima. Piemo o tome sada, usred objavljenoga Boga,
sada u kranstvu. Iznosimo to stoga, jer vie nema
mjesta da se vidi Knjiga Savjeta, mjesta da se gleda "Svjetlo to stie iz kraja pok
raj mora", pripovijesti o "Naemu mjestu u tmini", mjesta da se sagleda "Svitanje i
vota",
kako se naziva. Postoji izvorna knjiga i davnanji zapis, ali skriveno je ime onog
a to je ita i pristupa joj. Potreban je dugi prikaz i nabrajanje da se upotpuni ra
svjetljavanje svega neba - zemlje:
etverostrukog podizanja, etverostrukih kutnih potpornja, mjerenja, etverostrukog po
dupiranja, rezanja uadi napola, rastezanja uadi
69
U nebu, na zemlji,
etiri strane, etiri kuta, kako je reeno, od strane Stvaratelja, Oblikovatelja, Majk
e - Oca ivota, ovjeanstva, Darivatelja udaha, Darivatelja srca, Nositelja, Podizate
lja u svjetlost to traje onima roenima u svjetlu, zaetima u svjetlu; ratnika, pozna
vatelja svega to postoji: neba - zemlje, jezera - mora.
WVO JE PRIKAZ, evo ga:
Sad se jo uvijek mreka, sad jo rumori, uzbibava se, jo uzdie, jo mrmori, i prazno je p
od nebeskim svodom. Ovdje slijede prve rijei, prvo kazivanje:
Nijednoga ovjeka, nijedne ivotinje, ptice, ribe, raka, stabla, kamena, pilje, gudur
e, livade, ume jo nema. Postoji samo nebo; nejasno je lice zemlje. Jedino se more
protee ispod itavoga neba; niega jo nema to bi se zdruilo. Sve miruje; nijedna se jedi
na stvar ne pokree. Sve je zaustavljeno, pod nebom zadrano u mirovanju.
ega god ima to bi moglo biti, jednostavno nije tu; tek silna voda, tek spokojno mo
re, tek je ono pusto i utihlo.
ega god bi moglo biti, toga naprosto nema: samo mrmorenje, mrekanje u tami, u noi.
Tek Stvaratelj, Oblikovatelj sami, Vrhovna Pernata Zmija, Donositelji, Zaetnici n
alaze se u vodi, iskriavoj svjetlosti. Oni su tamo, uvijeni u perje kecala, plavo
zeleno.
Otuda ime "Pernata Zmija". Oni su veleumni, veliki mislioci u samom svome biu.
VRHOVNA PERNATA ZMIJA: Ovdje on sjedi, drei u ruci zmiju. Leda mu prekriva ptica k
ecal, glava joj je iza njegove, krila na razini njegovih ramena, a rep joj se pr
otee sve do tla. Iz Dresdenskog kodeksa.
CRTE: KARLTAUBE
70
I naravno, postoji nebo, a postoji i Srce Neba. Ovo je ime boga, kako se govori.
I u tome stie njegova rije pa on doe ovamo, do Vrhovne Pernate Zmije, ovamo u crnil
o, u rano praskozorje. On porazgovara s Vrhovnom Pernatom Zmijom i oni su govori
li, zatim su razmiljali i potom rijeili. Usuglasie se uzajamno, uskladie svoje rijei,
svoje misli. Tada im postade jasno, tada postigoe suglasje o svjetlu, tada im i o
vjeanstvo postade jasno kada stvorie izrastanje, rodove stabala, ikara, i bujanje iv
ota, ovjeanstva, u crnilu, u ranom praskozorju, sve to zbog Srca Neba zvanog Hurik
an. Prvi je Hurikan Munja, drugi je Novoroena Munja, a trei je Iznenadni Grom.
Bjee ih, dakle, troje, to kao Srce Neba dooe Vrhovnoj Pernatoj Zmiji kada bjee zaet sa
m osvit ivota:
"Kakvo bi trebalo biti sijanje, a kakvo svitanje? Tko treba opskrbljivati, tko b
iti hraniteljem?"
"Neka bude ovako, razmislite o tome: ovu bi vodu trebalo ukloniti, isprazniti zb
og oblikovanja vlastite ploe zemljine i tla, potom bi trebala doi sjetva pa zatim
svitanje neba - zemlje. Ali nee biti svjetlosti danje ni radosnih hvalospjeva dje
lima naim, naem oblikovanju, sve dok se ne pojavi rad ovjeka, ljudsko oblije," rekoe
oni.
SRCE NEBA, IMENOM HURIKAN: Ovdje on proviruje okruen vrtlozima dima i plamena (il
i oblaka i munja), to sijevaju iz ogledala opsidijana koji mu se nalazi na elu. S
vaze iz razdoblja kasne klasike, pronaene u nizinskom podruju.
71
CRTE: KARL TAUBE
MUNJA: Bog Munja ravniarskih Maya, Chak, dri u lijevoj ruci sjekiru kojom udara i
iz koje sijevaju munje, a u desnoj prikaz zvuka groma. Iz Dresdenskog kodeksa.
CRTE: CARLOS A. VILLACORTA
I tada se zemlja podie zbog njih, bjee to tek njihova rije to dovede do toga. Kod ob
likovanja zemlje izrekoe samo: "Zemlja." I podie se iznenada, ba poput oblaka, popu
t magle, oblikujui se sada, rasprostirui se. Tada se iz voda uzdigoe planine, sve s
e velike planine uzdigoe odjednom. Samim svojim duhom, samom otricom oni izvedoe za
misao o planinskim visoravnima, na ijemu licu u trenu niknue lugovi empresa i borov
a.
I Vrhovna Pernata Zmija bjee time zadovoljna:
"Dobro je to ste stigli, Srce Neba - Hurikane, Novoroena Munjo, Iznenadni Grome. N
ae djelo, nae oblikovanje pokazat e se uspjenim," ree.
I zemlja bjee oblikovana prva, planinska visoravan. Vodena se korita razdvojie; nj
ihovi si ogranci probie putove izmeu planina. Vode se razdijelie-im izronie velike pl
anine.
Takvo bijae oblikovanje zemlje kada su ga potaknuli Srce Neba, Srce Zemlje, kako
se nazivaju, jer oni bijahu prvi koji to zamislie. Nebo se odvojilo, i kopno se i
zdvojilo usred voda.
Takavbijae njihov plan kada promislie, kada rijeie kako e okonati ovaj posao.
ske, planinska stvorenja; jelene, ptice, pume, jaguare, zmije, egrtue, zatitnike ipr
aja.
Donositelj, Zaetnik progovori:
"emu ovi besmisleni zvui? Zato bi pod drveem i ikarama postojalo samo ovo ukanje?"
'ATIM SU OSMISLILI IVOTINJE IZ PLANINA, sve uvare um-
72
"Zaista - bolje bi bilo da imaju uvare," odgovorie ostali. im ovo pomislie i izrekoe,
istupie jeleni i ptice.
I tada dodijelie stanita jelenima i pticama:
"Vi, jeleni: spavajte uz rijeke, po klancima. Budite ovdje na livadama, u gustima
, u umama, mnoite se. Vi ete biti uspravni i kretati se na sve etiri noge," naredie i
m.
Zatim osmislie gnijezda za ptice, male i velike:
"A vi, drage ptice: vaa su gnijezda, vai su domovi po stablima, u ipraju. Mnoite se t
amo, ratrkajte se, leprajte u granama drvea, kroz iblje grmova," tako bijae reeno jele
nima i pticama.
Kada okonae ovo djelo, svi su oni dobili mjesta za spavanje i mjesta za obitavanje
. Zato i jesu takva stanita ivotinja na zemlji, kako im ih dodijeli Donositelj, Zae
tnik. Tako bijae dovren dogovor oko jelena i ptica.
A TADA SE JELENIMA I PTICAMA OBRATIE Stvaratelj, Obli-kovatelj, Donositelj, Zaetni
k:
"Govorite, oglasite se. Ne stenjite, ne cvilite. Molim da progovorite, svatko sa
svakim, unutar svoje vrste, unutar svake skupine," rekoe jelenima, pticama, pumi
, jaguaru, zmiji.
"Sad navedite naa imena, veliajte nas. Mi smo vaa majka, mi smo va otac. Izrecite sa
da:
'Hurikan,
Novoroena Munja, Iznenadni Grom, Srce Neba, Srce Zemlje, Stvaratelj, Oblikovatelj
, Donositelj, Zaetnik,'
recite, molite nam se, svetkujte nae dane," bijae im reeno. Ali ivotinje ne progovor
ie poput ljudi: samo su skviale, samo krijetale, samo zavijale. Nije bilo jasno koj
im to jezikom govore; svaki je zvuao drukije. Kad ovo zaue Stvaratelj, Oblikovatelj:
"Ovo se ne pokaza dobrim, oni ne progovorie," rekoe meu sobom. "Ne pokazae da mogu s
pominjati imena naa. I jer smo mi njihovi stvaratelj i oblikovatelj, ovo ne dosta
je," kazae Donositelji i Zaetnici jedni drugima. I zato im rekoe:
73
SAMO DAJTE DA SE VAE MESO JEDE: Puran (lijevo) i jelen (desno) ulovljeni u stupic
e, koje vise sa svinutoga stabla. Iz Madridskog kodeksa.
CRTE: CARLOS A. VILLACORTA
"Mi vas naprosto moramo preoblikovati. Jer se ne pokaza dobrim i jer vi niste pr
ogovorili, mi emo izmijeniti nau rije:
"Ono ime se hranite, to jedete, mjesta gdje spavate, mjesta gdje obitavate, sve to
je vae neka ostane po liticama, u umama. Iako se pokaza da niste znali svetkovati
dane nae, niti nam se moliti, jo moe biti snage za to u uvaru dana, darovatelju svet
kovina to emo ga tek stvoriti. Zato samo prihvatite svoj usud, samo dajte da se vae
meso jede.
"Neka bude tako, to mora biti vaa sluba," govorahu im dok ih upuivahu - ivotinje mal
e i velike, na licu zemlje.
A potom opet poeljee iskuati sreu, htjedoe ponoviti pokuaj i iznova ih pripremiti za s
vetkovanje dana. Ali opet ne mogahu uti meu ivotinjama govora svojega; meu njima ne
doe do oplodnje, jer to nije bilo dovreno.
I tako je njihovoga mesa bivalo sve manje: sluile su, bijahu pojedene, bijahu ubi
jane - ivotinje na licu zemlje.
Iznova krenue s pokuajem i radom na ljudima, na
oblikovanju ovjeka, Stvaratelj, Oblikovatelj, Donositelj, Zaetnik:
"Naprosto moramo pok'uati ponovno. Blii se vrijeme sijanja i svitanja. Za ovo mora
mo stvoriti opskrbitelja i hranitelja. Kako bi nas se inae velialo i pamtilo na li
cu zemlje? Ve smo jednom pokuali s naim djelom i oblikovanjem, ali se pokaza da oni
nisu znali svetkovati nae dane, niti nas slaviti.
"Pokuajmo sada nainiti darovatelja hvalospjeva, donositelja potovanja, opskrbitelja
, hranitelja," rekoe.
74
Tako zapoe stvaranje i uobliavanje od zemlje i blata. Napravie tijelo, ali im ono n
ije izgledalo dobro. Samo se raspadalo, samo uru-avalo, samo slabilo, samo omekava
lo, samo razaralo, samo otapalo. Ni glave ne mogae okrenuti. Lice bijae neujednaeno
, njegovo lice bjee iskrivljeno. Govorio je u poetku, ali same besmislice. Brzo se
rastapao u vodi.
"Nee se odrati," rekoe tada stvaratelj i oblikovatelj. "ini se da nestaje, pa neka o
nda i nestane. Ne moe ni hodati, niti se moe mnoiti, zato neka ostane tek zamisao,"
zakljuie.
Zato ga razgradie, opet unitivi svoje djelo i ovo oblije. Ponovo poee razgovarati:
"Od ega li bismo samo izradili ono to bi bilo dobro, to bi uspjeno svetkovalo nae dan
e i molilo nam se?" upitae se. I iznova poee snovati:
"Recimo naprosto Xpiyacocu, Xmucani, Hunahpu Oposumu, Hunahpu Kojotu, neka pokuaj
u brojiti dane, odbrojiti usud," rekoe stvaratelj i oblikovatelj samima sebi. I t
ako se obratie Xpiyacocu, Xmucani.
Tada dolazi spominjanje onih koji bijahu glavni
VIDOVNJACI: "Baka Dana, Baka Svjetla", kako ih nazivahu Stvaratelj, Oblikovatelj
. To su imena Xpiyacoc, Xmucane.
Kad je Hurikan porazgovarao s Vrhovnom Pernatom zmijom, oni dozvae uvare dana, pro
roke, glavne vidovnjake:
"Tek trebamo iznai, tek otkriti kako da se oblikuje osoba, da opet nainimo njega,
opskrbitelja, hranitelja, koji e nas zazivati i priznavati; naa je nagrada u rijeim
a.
Primaljo, provodadijo,
bako naa, djede na,
Xpiyacoc, Xmucane,
neka bude sijanja, nek' doe svitanje
naim zazivateljima, naoj hrani, naemu priznanju
od rada ovjejega, ljudskoga oblika,
oblija ovjeka, ljudskoga lika.
Neka bude! Spominjemo imena vaa:
Hunahpu Oposume, Hunahpu Kojote,
75
dvaput Donositelju, dvaput Zaetnice, Veliki Pekari, Veliki Coati, rezbaru, dragul
jaru, krojau, tesaru,
oblikovatelju ploe, oblikovatelju udolina, pripravljau tamjana, zanatlijo vjeti, Ba
ko Dana, Bako Svjetla,
zazivamo vas zbog djela naega, naeg oblikovanja. Prijeite rukama svojim preko zrnja
kukuruznog, ponad sjemenja koraljnoga stabla, samo to uinite, samo saznajte treb
amo li izrezbariti i izdupsti usne, lice od drveta," rekoe oni uvarima dana.
I tada zapoe proricanje, brojanjem dana; ruka se pomie povrh zrnja kukuruznog, izn
ad koraljnih sjemenki, dana, lotova.
Potom porazgovarae s njima, od kojih jedno bjee baka, a drugo djed.
To je djed, ovo je gospodar koraljnog sjemenja: Xpiyacoc je ime njegovo.
A ovo je baka, uvarica dana, proroica to stoji iza ostalih: Xmucane je ime njezino.
I oni govorahu, utvrujui dane:
Samo neka se pronae, samo neka se otkrije, recite, nae uho slua, progovorite, izrec
ite,
samo naite drvo za rezbarenje i oblikovanje,
za stvaratelja, za oblikovatelja.
Hoe li to biti
donositelj, hranitelj
kada doe do sijanja, do svitanja?
Vi, zrnje kukuruzno, vi, koralj no sjemenje,
vi, dani, vi, lotovi,
samo da uspijete, samo da budete toni,"
tako govorahu kukuruznom zrnju, koraljnom sjemenju, danima, lo-tovima. "Stidi se
, ti tamo, Srce Neba: ne iskuavaj nikakvih lukavtina pred usnama i licem Vrhovne P
ernate Zmije," rekoe. A zatim progo-vorie izravno o pitanju:
76
"Dobro je to e nastati vae lutke drvene, od drva izrezbarene! Govorit e, sporazumije
vati se ovdje, na licu zemlje."
"Neka bude tako," odgovorie oni. I ve istoga trena kada to izre-koe, bijae uinjeno: l
utke, od drva izrezbarene, ljudi izgledom i ljudi govorom.
Takvo bijae naseljavanje ljudi na licu zemlje:
Oni postadoe, umnoie se, oni su keri imali, oni su sinove imali, ove lutke od drva i
zrezbarene. Ali niega ne bjee u njihovim srcima, i niega u njihovim umovima, niti s
jeanja na svoga stvaratelja i oblikovatelj a. Samo su se kretali i tumarali kud i
m se prohtjelo. I nisu se sjeali Srca Neba.
I tako oni padoe, kao tek pokuaj i tek zamisao za stvaranje ovjeanstva. U poetku su o
ni govorili, ali lica njihova bi ostajala bezlina. Jo se nisu razvili u nogama i r
ukama. Nisu imali krvi, niti limfe. Nisu imali znoja, niti masti. Koa im bjee isuen
a, obrazi im nepomini. Mlatarali bi neuvrenim nogama i rukama, tijela njihova bijahu
izobliena.
I tako oni ne postigoe nita pred svojim Stvarateljem, Oblikova-teljem to ih naini, to
im dade srce. Oni postadoe prvo mnotvo ljudi ovdje, na licu zemlje.
IzNOVA STIE PONIENJE, razaranje i unitavanje. Lutke, od dr-veta izrezbarene, pobi p
otop to gaje Srce Neba poslalo na njih. Veliki potop nasta; on doe glava lutkama,
od drveta izraenima.
Tijelo mukarca je Stvaratelj, Oblikovatelj izrezbario odkoraljnog drveta. A za enu
, Stvaratelju, Oblikovatelju je za tijelo ene zatreba-lo srce rogoza. Oni nisu va
ljali, niti su se obraali svome stvaratelju i oblikovatelju to ih izradie i stvorie,
i tako bijahu pobijeni, i to je ovako obavio potop:
Tada stie s neba smolasta kia.
Tada stie onaj nazvan Urezivaem Lica: on iskopa im oi. Tada stie Iznenadni Puta Krvi:
on istrgnu glave njihove. Tada stie Jaguar Drobitelj: on nahrani se mesom njihovi
m. Tada stie Jaguar Raspara: on ih razdera.
Bjehu smrvljeni do samih kostiju i ila, zdrobljeni i pretvoreni u prah sve do kos
tiju. Lica im bila smrskana, jer se pokazae nevrijednima
77
ON ISKOPA IM OI: Ljudsko oko u kljunu kraljevskog strvinara, onim ivcem jo uvijek po
vezano s glavom. Iz Madridskog kodeksa.
CRTE: CARLOS A. VILLACORTA
pred majkom svojom i ocem svojim, Srcem Neba imenom Hurikan. Zemlja potamnje zbo
g toga; zapoe crna olujna kia, kiilo je itavoga dana i kiilo cijele noi. U njihove se
kue zavukoe ivotinje, male i velike. Njihova lica bijahu razmrskana drvenim i kamen
im stvarima. Sve je progovorilo: njihovi vrevi za vodu, tave, njihovi tanjuri, nj
ihovi lonci za kuhanje, njihovi psi, njihovo mlinsko kamenje, sve je to satiralo
njihova lica. Njihovi psi i purani rekoe im:
"Vi ste nam zadavali boli, vi ste nas jeli, ali sada ste vi oni koje emo mi pojes
ti." A ovo im ree mlinsko kamenje:
"Mi propadosmo zbog vas. Svakoga dana, svakoga dana, po tmini, do svitanja, vjeit
o melji, melji, drobi, drobi,
i to licima naim, zbog vas.
Bjee to posao koji smo obavljali za vas u poetku, dok ste jo bili ljudi, ali tek ete
danas osjetiti nau snagu. Mi emo samljeti vae meso i zdrobiti ga," reklo im je nji
hovo mlinsko kamenje.
A evo to im rekoe njihovi psi kada na njih stie red za progovoriti: "Zbog ega nam ni
ste davali barem nau hranu? Mi vas uvamo, a vi nas samo poniavate i tjerate od sebe
. Drite pripravnu batinu dok jedete, samo da biste nas njome mogli udariti. Mi ne
govorimo
78
pa nismo nita ni dobivali od vas. Kako je mogue da niste znali? Vi jeste znali da
postajemo sve slabiji, tik iza vas.
"I zato, jo danas ete osjetiti kakvi su zubi u naim ustima. Mi emo vas poderati," rek
oe im psi i rastrgae njihova lica.
A tada dooe na red njihove tave i lonci za kuhanje pa im kazae:
"Bol! To je sve to ste uinili za nas. Naa su usta aava, naa lica pocrnjela. Spaljivali
ste nas, drei nas bez prestanka na vatri. Budui da mi nismo osjeali boli, osjetit et
e je vi. Mi emo vas spaliti," rekoe im svi njihovi lonci, udarajui ih po licima.
Kamenje, njihovo je kamenje iz ognjita iskakalo ravno iz vatre, pogaajui ih u glave
, nanosei im bol. I svi se razbjeae, traei bilo kakvo sklonite.
Htjedoe se popeti na svoje kue, ali su popadali kad im se kue uruie.
Htjedoe se uspeti na drvee, ali bijahu s njega odbaeni na tlo. Htjedoe pobjei u pilje,
ali su se pilje same zatvarale pred licima njihovim.
Takvo bjee razaranje rada na ovjeku, na ljudskom obliju. Ljudi bijahu satrti, pregae
ni. Svi ostadoe spljotenih i zdrobljenih usta i lica. I znalo se govorkati da su m
ajmuni u umama i danas znak svega toga. Bijahu ostavljeni kao znak zato to su stva
ratelj i oblikovatelj za njihovo meso koristili jedino drvo.
NJIHOVO JE KAMENJE IZ OGNJITA ISKAKALO: Prema zapisima Maya iz doba klasike, tri
sredinja kamena s ognjita dospjee i do neba te su na kraju svijeta stoje prethodio
ovome oblikovali novo zvijee. Glifna lijevoj strani (sa stele u Quirigui) ita se ka
o yax ox tunal, ili "novo mjesto za tri kamena" te se triput ponavlja znak za ka
men (tun); glifna desnoj strani (sa stele u Tonini) dodaje kamenju jo i znakove z
a dim i plamen.
79
CRTE: KARL TAUBE
Zbog toga su majmuni nalik ljudima; oni su znak prethodnoga stvaranja ovjeka, lju
dskog oblija - samo kao lutaka, tek drvenih rezb arija.
Bijae to kad je postojala tek slutnja rane zore
na licu zemlje, dok nije bilo Sunca. Ali, postojae jedan to je veliao samoga sebe;
ime mu je Sedam Papagaj. Nebo - Zemlja ve je bila tu, ali je lice Sunca - Mjeseca
bilo zakriveno oblacima. Unato tome, pripovijeda se da je njegovo svjetlo predst
avljalo znamen za ljude koji bijahu poplavljeni. On bijae po svome biu poput osobe
sazdane od duha.
"Ja sam velik. Moje je mjesto sada vie od onoga stvorenih ljudi, ljudskog oblija.
Jer ja sam njihovo sunce, i ja sam njihovo svjetlo, a ja sam i svi njihovi mjese
ci.
"Neka bude tako: moja je svjetlost velika. Ja sam put kojim hode ljudi i ja sam
im oslonac, jer moje su oi od kovine. Moji zubi blistaju od dragulja i tirkiza; i
stiu se plavetnilom od kamenja slinoga licu neba.
"A nos moj bjelinom sja u daljine poput mjeseca. Kako je gnijezdo moje od kovina
, ono obasjava lice zemlje. Kada se izdignem ispred gnijezda svojega, ja sam pop
ut sunca i mjeseca za one to su roeni u svjetlu, zaeti u svjetlosti. Tako mora biti
, jer moje lice dosee i u daljine," govorae Sedam Papagaj.
Nije istina daje on sunce, taj Sedam Papagaj, a ipak on tako velia sebe, svoja kr
ila, svoje kovine. Ali doseg lica njegova dopirae tek u okolinu njegove vlastite
preage; lice njegovo nije moglo dosegnuti posvuda pod svodom nebeskim. Lica sunca
, mjeseca i zvijezda jo se ne vide, jo uvijek zora nije svanula.
i tako Sedam Papagaj hvali sebe kao dane i mjesece, mada se jo nije pojavilo svje
tlo ni sunca, ni mjeseca. On se samo eli razmetati. Bijae to kada se potop izlio n
a lutke, na drvene rezbarije.
A sada emo ispripovijedati kako je umro Sedam Papagaj nakon to ljude porazie njihov
i graditelj i oblikovatelj.
80
Old IOiYHCI
#
OvO JE POETAK PORAZA I PROPASTI DANA SEDAM PAPAGAJA od strane dvojice djeaka, prvo
ga imenom Hunahpu, i drugoga zvanog Xbalanque. Oni bijahu bogovi, i obojica uoie z
lo u njegovu pokuaju hvalisanja samoga sebe pred Srcem Neba. Ovako su razgovarali
:
"Nije to dobro, dok jo na licu zemlje nema ivota i nema ljudi."
"Pa pokuajmo onda. Mogli bismo ga pogoditi dok se hrani. Mogli bismo ga uiniti bol
esnim, a zatim mu oduzeti njegova bogatstva, njegov ad, njegove kovine, njegove d
ragulje, njegove dijamante, izvorite njegova bljetavila. Svatko bi mogao uiniti kao
to on ini, ali ne smije se dogoditi da plameno bljetavilo bude tek stvar posjedova
nja kovina. Neka bude tako," zakljuie djeaci, koji su na ramenima nosili sulice.
A taj Sedam Papagaj imao dva sina: prvi od njih je Zipacna, a drugi je Potres. I
Chimalmat bjee ime njihove majke, ene Sedam Papagaja.
I ovo je Zipacna, ovo je onaj to izgradi velike planine: Ognjite, Hunahpu, pilja uz
vodu, Xcanul, Macamob, Huliznab, kako se zovu sve planine to postojahu u svitanj
e. Njih je izgradio Zipacna u jednoj jedinoj noi.
A sada, ovo je Potres. On pomie planine; planine, male i velike, on ih omekava. Si
novi Sedam Papagaja uinie ovo samo da bi se ra-zmetali.
"Evo me: ja sam sunce," govorae Sedam Papagaj.
OVAKO SU RAZGOVARALI DJEACI: Hunahpu (lijevo) i Xbalanque (desno). Potonji, pozna
t i kao Yax Balam u tekstovima plemena nizinskih Maya, ima po licu i tijelu mrlj
e sline koi jaguara. Crte Maya iz doba klasike uspilji kod Naj Tunicha u Guatemali.
CRTE: KARLTAUBE
83
"Evo me: ja sam stvaratelj zemlje," govorio je Zipacna.
"A ja, ja obaram samo nebo, ja izazivam lavine po itavoj zemlji," govorio je Potr
es. Sinovi Sedam Papagaja su slini, i nalikuju njemu: svoju su hvalisavost naslij
edili od oca.
I obojica djeaka uvidjee zlo u tome, jer nai prvi majka i otac jo nisu mogli biti st
voreni. Zbog toga im djeaci zasnovae smrti i nestajanja.
I OVAKO DVOJICA DJEAKA POGODIE SEDAM PAPAGAJA. Opisat emo poraz svakoga pojedinog o
d onih koji se upustie u velianje samih sebe.
Ovo je veliko drvo, nance, to pripada Sedam Papagaju, a njegovi su plodovi hrana
za Sedam Papagaja. Da bi pojeo plod nance, on se svakoga dana uspinje na deblo.
Ali, Hunahpu i Xbalanque vidjee gdje se on hrani, pa se sada u potpunoj tiini skri
vaju ispod stabla Sedam Papagaja i proviruju kroz lie.
I kada Sedam Papagaj stie, verui se po svoj obrok, nance, u tom gaje trenutku suli
com pogodio Hunahpu. Pogodi ga ravno u eljust, i slomi je. On poskoi i preko drvet
a se stropota na tlo. Iznenada
NJEGA POGODI HUNAHPU: Sedam Papagaj se uspinje na drvo (lijevo). Xbalanque je sk
riven iza debla, vidi mu se samo ruka nalik api, ispod ploda to se njie na desnoj g
rani drveta. Hunahpu se skutrio na desnoj strani, usmje-rivi sulicu prema meti, z
asjenjen slamnatim eirom. S vaze Maya iz doba klasike.
CRTE: KARL TAUBE
84
osvanu Hunahpu, dotravi. Pokua ga savladati, ali Sedam Papagaj uspije Hunahpua zgra
biti za ruku. On je izvrnu unazad, pa je zavinu u ramenu. Zatim Sedam Papagaj na
prosto istrgnu ruku Hunahpuu. Ipak, i ovako djeaci prooe dobro: Sedam Papagaj ih ni
je uspio poraziti u prvom okraju.
A Sedam Papagaj uze ruku Hunahpua i ode svojoj kui. Oprezno se drei za eljust, on st
ie:
"to se to dogodilo?" - upita Chimalmat, ena Sedam Papagaja.
"to bi drugo nego ona dvojica lupea! Pogodie me, razbie mi eljust. Svi su mi zubi ras
klimani, i bole. Ali kad ono to im dograbih bude ovdje, iznad vatre - visei ovdje,
njiui se nad vatrom - neka samo pokuaju doi po to. Stvarno su pravi lupei!" - govori
o je Sedam Papagaj i tada objesi ruku Hunahpua.
U meuvremenu su Hunahpu i Xbalanque razmiljali. I tada do-zvae djeda, istinskoga sj
edokosog djeda, i baku, istinsku smjernu baku - ve pogrbljene, postarije ljude. V
eliki Bijeli Pekari zvao se djed, Velika Bijela Koati zvala se baka. Djeaci rekoe
baki i djedu:
"Molimo, doite s nama kada krenemo po nau ruku kod Sedam Papagaja; mi emo se nalazi
ti odmah iza vas. Rei ete mu:
'Oprosti nam zbog nae unuadi, to putuje s nama. Njihovi su majka i otac mrtvi i zat
o nas oni slijede, idu posvud za nama. Moda bismo ih trebali predati, jer sve ime
se mi bavimo je uklanjanje bolova u zubima.' Tako e Sedam Papagaj za nas misliti
da smo djeca, premda mi dajemo upute vama" rekoe im dva djeaka.
"TJ redu," odgovorie im oni.
VELIKI BIJELI PEKARI: Pekari ima bijele usne i nosi ukrase na glavi. Iz Dresdens
kog kodeksa.
CRTE: CARLOS A. VILLACORTA
85
Nakon toga, dooe oni do mjesta gdje se Sedam Papagaj nalazio pred svojom kuom. Dok
su baka i djed polako prolazili, dvojica su djeaka nestano skakutala iza njih. I d
ok su prolazili pored kue gospodara, Sedam Papagaj zajaue od muke zbog zubobolje.
A tada Sedam Papagaj ugleda djeda i baku kako putuju s njima:
"Kuda ste krenuli, djede na?" - upita gospodar.
"Samo zaraujemo za ivot, Vaa milosti," odgovorie mu.
"Zato onda ba vi radite? Nisu li ovo djeca vaa, to putuju s vama?
"Ne nisu, Vaa milosti. To su nai unuci, potomci nai, ali smo unato tome mi oni, koji
njima iskazujemo svoju milost. Ono malo hrane to dobiju jelo je koje mi njima da
jemo, Vaa milosti," odvrati-e djed i baka. Kako gospodara opet obuze ubitana zubobo
lja, on progovori uz veliki napor:
"Zaklinjem vas, saalite se na mene! Kakva olakanja moete dati, kakve otrove lijeite?
" - upita ih gospodar.
"Mi samo uklanjamo bolove u zubima, samo lijeimo oi. Mi samo namjetamo kosti, Vaa mi
losti," rekoe oni.
"Vrlo dobro, onda vas molim da mi izlijeite zube! Stvarno me bole, svakoga dana.
To je nepodnoljivo! Vie ne mogu ni spavati zbog njih - i zbog oiju. Oni su me pogod
ili, ona dva lupea! Sve otada nisam zbog toga niti jeo. Smilujte mi se zato! Moda
je to zato jer su mi sada zubi rasklimani."
"U redu, Vaa milosti. To je bol to izjeda kost. Radi se samo o postavljanju zamjen
e za njih i vaenju zuba, gospodaru."
"Moda nije dobro da moji zubi budu izvaeni - pa konano, ipak sam ja gospodar. Moj u
res je u zubima - i u mojim oima."
"Ali stavit emo Vam zamjenu za njih. I temeljna kost e iznova biti vraena na mjesto
." A ovo bijae "temeljna kost": bio je to samo bijeli kukuruz.
"Pa dobro, vadite ih onda! Samo mi nekako pomozite!" - odvrati im on.
I kada su zubi Sedam Papagaja bili izvaeni, kao zamjenu vratie unutra samo bijeli
kukuruz - samo vanjski sloj blistao je bjelinom kukuruza u njegovim ustima. Lice
mu odmah propade, vie nije izgledao poput gospodara. I posljednji od njegovih zu
ba bijahu izvaeni, dragulji to su plaviasto sjali iz njegovih usta.
A kada su lijeili oi Sedam Papagaja, oerupae mu dio oko oiju, uklonivi i posljednju od
njegovih kovina. Ipak, nije osjeao bolova:
86
tek je ukoeno gledao kako ga naputa i posljednji znak njegova gospodstva. Sve bjee
upravo onako kako su Hunahpu i Xbalanque i naumili.
I im Sedam Papagaja izdahnu, Hunahpu se dokopa svoje ruke. I Chimalmat, ena Sedam
Papagaja, umre takoer.
Tako je izgledao gubitak bogatstava Sedam Papagaja: samo vidari uzee dragulje i d
ijamante to ga uinie toliko oholim, ovdje na licu zemlje. Duhovi bake i djeda obavie
svoj posao vrativi djeacima njihovu ruku: ona je bila namjetena i lom je opet zaci
jelio. Ba kako su eljeli smrt Sedam Papagaja, tako se ona i dogodila. Oni su uvidj
eli zlo u njegovom velianju samoga sebe.
Nakon toga dva djeaka krenue dalje. Ono to su izvrili bila je naprosto rije Srca Neba
.
I OVDJE SU DJELA ZIPACNE, prvoga sina Sedam Papagaja.
"Ja sam stvaratelj planina," govorio je Zipacna.
A ovo je Zipacna, kupa se na obali. Prolazilo pokraj njega etiri Stotine Djeaka, v
ukui deblo i tragajui za mjestom za izgradnju svoje kolibe.
OVO JE ZIPACNA, KUPA SE NA OBALI: S trakama neba iznad i vodom ispod sebe, ova v
erzija Zipacne kod nizinskih Maya uzela je oblik kajmana. S vaze Maya iz doba kl
asike.
87
CRTE: KARL TAUBE
I tada Zipacna doe do mjesta gdje se nalazilo etiri Stotine Djeaka.
"to radite, momci?"
"To je samo deblo. Ne moemo ga podii da bismo ga nosili." "Ja u vam ga odnijeti. A
kuda treba? to namjeravate s njim?" "To je samo gornja greda za nau kolibicu." "U
redu," odgovori im on.
I on ga povue pa podie i odnese sve do praga, pred ulaz u kolibu etiri Stotine Djeak
a.
"Mogao bi ostati s nama, mome. Ima li majku i oca?" "Nemam," odvrati.
"Dobro bi nam dola pomo i sutra, kada posijeemo jo jedno deblo za nau kolibu." "Dobro
," ree.
Nakon toga razmijenie etiri Stotine Djeaka misli izmeu sebe. "O ovome momku: to emo s
njim?"
"Trebali bismo ga ubiti, jer ovo to radi nije dobro. Podigao je ovo deblo posve s
am. Iskopajmo veliku jamu za njega i bacimo ga onda u nju. Rei emo mu:
'Zato zasipa rupu zemljom?' Pa kad se zavue dolje u jamu, bacit emo za njim deblo. T
amo bi u jami morao umrijeti," zakljuie etiri Stotine Djeaka.
I kada su iskopali jamu koja je ve bila duboka, oni dozvae Zi-pacnu:
"Molimo te da nastavi s iskopavanjem zemlje iz ove jame. Mi ne moemo dalje," objas
nilo mu je etiri Stotine Djeaka. "U redu," odvrati on. Zatim se on spusti u jamu.
"Pozovi nas kad iskopa dovoljno zemlje, kad dospije duboko," rekoe mu.
"Da," odgovori i prihvati se iskopavanja jame. Ali, jedina jama koju je iskopava
o bijae ona za vlastiti spas. Shvatio je da ga ele ubiti pa je poeo bono kopati zase
bnu jamu, kopao je drugu jamu zbog svoje sigurnosti.
"Koliko si duboko stigao?" pitalo ga etiri Stotine Djeaka, dovikujui mu dolje.
"Brzo kopam. Kad vam se javim, kopanje e biti zavreno!" - od-
88
vrati im Zipacna iz jame. Ali on nije kopao po dnu jame, u svome vlastitom grobu
; ne, jama koju on kopa bijae za vlastito spaavanje.
Nakon toga, kada se Zipacna javio, ve se nalazio u sigurnosti svoje jame. On zazv
a:
"Doite ovamo, iznesite zemlju to ispunjava jamu! Ona je iskopana. Stvarno sam stig
ao duboko! Zar ne ujete moj poziv? Jer, va je zov samo odjekivao ovdje dolje, zvuao
mi je kao da se nalazite na drugoj razini, ili ak udaljeni i dvije razine," vika
o je Zipacna iz svoje jame. On je u njoj skriven, i doziva iznutra, iz jame.
U meuvremenu su etiri Stotine Djeaka dovukle golemo deblo.
A zatim su deblo bacili dolje, u jamu.
"Pa zar ga tamo nema? On se ne javlja."
"Nastavimo oslukivati. Morao bi kriknuti kad ve umire," govo-rahu meu sobom. Oni te
k potiho apuu, i svi su se sakrili, svaki pojedini, nakon to su dolje ubacili deblo
.
A tada on doista progovori, ispustivi sada jedan jedini krik. Kriknuo je u trenut
ku kad je deblo tresnulo na dno.
"Evo ga! On je gotov!"
"Vrlo dobro! Sredili smo ga, mrtav je."
"to bi bilo da je nastavio sa svojim djelima, svojim radom? On bi se nametnuo kao
prvi meu nama i zauzeo nae mjesto - nas, etiri Stotine Djeaka!" - govorahu. Sad su
se poeli zabavljati:
"Nastavimo s izradom naega slatkog pia! Proi e tri dana, a najlon tri dana - popijmo
ga da bismo proslavili zavretak nae kolibe - mi, etiri Stotine Djeaka!" - rekoe oni.
"A sutra emo vidjeti, i prekosutra emo vidjeti hoe li ili nee iz zemlje izlaziti mr
avi im on pone smrdjeti i trunuti. Iza toga e naa srca biti zadovoljna kad emo ispija
ti nae slatko pie," govorahu. Ali Zipacna je sluao iz jame i uo kako Djeaci odredie "p
rekosutra".
I drugoga dana, kada se okupie mravi, urili su, penjali se. Sakupljajui ispod kolib
e svoj teret, bilo ih je posvuda, a u ustima prenosili dlake i nokte Zipacnine.
Kada Djeaci ovo vidjee:
"On je gotov, ona lopua! Gle kako su ga mravi ve ogoljeli, kako sabiru. Uspjeli sm
o!" - govorili su meu sobom. "Posvuda u ustima nose kosu. Tu su i njegovi nokti,
mogu se vidjeti. Uinili smo to!" -govorahu izmeu sebe.
Ali, onaj Zipacna jo je uvijek iv. On je samo odrezao neto kose sa svoje glave i od
grizao nokte da bi ih dao mravima.
89
I tako etiri Stotine Djeaka pomisli da je on umro.
Nakon toga, treega je dana njihovo slatko pie bilo gotovo i tada se Djeaci napie, i
kada su se ponapili, svih etiri Stotine Djeaka nije vie osjealo ba nita.
Zipacna dovue nakon toga njihovu kolibu i baci je na njih. Svi su ostali posve sm
rvljeni. Od svih etiri Stotine Djeaka ne spasi se niti jedan, ili dvojica. Njih je
ubio Zipacna, sin Sedam Papagaja.
Takva bijae smrt ovih etiri Stotine Djeaka. I znalo se govoriti da su oni uli u zvij
ee, po njima nazvano Hundrath, iako bi to mogla biti i samo igra rijei.
A sada emo ovdje objasniti kako su dvojica djeaka, Hunahpu i Xbalanque, porazili Z
ipacnu.
SaDA, OVO JE PORAZ I SMRT ZIPACNE, kada su ga pobijedila dva djeaka, Hunahpu i Xb
alanque.
Ono to je teko lealo na srcima obojici djeaka bilo je ubojstvo etiri Stotine Djeaka, to
ga poini Zipacna.
Zipacna uglavnom u vodama trai ribe i rakove, ali jede svakoga dana, danju tragaj
ui uokolo za hranom, i nou podiui planine.
Zatim dolazi varka s lanim rakom, kojega izradie Hunahpu i Xbalanque.
I oni pritom iskoristie cvjetove "pijetlove noge", to su ih nabrali s drvea u umi. O
ni postadoe prednje rakove ruke, a otvoreni bi se pretvorili u tipaljke. Za leni di
o su koristili kamen - pjeanik, to je zveckao.
Nakon toga oni stavie koljku ispod jedne izboine na podnoju velike planine. Meauan j
e ime planine gdje se dogodio poraz. Potom djeaci krenue dalje i uz vodu naletjee n
a Zipacnu: "Kud ide, mome?" - upitae Zipacnu.
"Ne idem nikuda. Samo traim svoju hranu, djeaci," odvrati im Zipacna.
"A ime se ti hrani?"
"Samo ribom i rakovima, ali ne mogu pronai ba nita. Ve dva dana nisam nita jeo. Ali s
ada vie ne mogu izdrati glad," ree Zipacna Hunahpuu i Xbalanqueu.
"Ima jedna enka raka dolje u guduri. I to stvarno velika! Moda bi je ti mogao poje
sti. Ba nas je ugrizla. Htjeli smo je uhvatiti, ali
90
smo se prestraili. Ako jo nije otila, ti bi je mogao uhvatiti," rekoe mu Hunahpu i X
balanque.
"Smilujte mi se, momci, molim vas - pokaite mi gdje je," zatrai Zipacna.
"Ne elimo to uiniti, ali ti samo idi naprijed. Ne moe je mimoii. Idi samo uz rijeku i
kreni ravno do podnoja one velike planine. Ona zvekee tamo na dnu gudure. Samo kr
eni u tom smjeru," obja-snie mu Hunahpu i Xbalanque.
"Ali zato mi se ne smilujete? to ako se ona ne moe pronai, momci? Krenete li sa mnom
, pokazat u vam mjesto gdje ima jako mnogo ptica. Molim vas, doite i gaajte ih, ja
znam gdje se nalaze," odvrati Zipacna. Oni pristadoe. On krenu ispred djeaka.
"to ako nee moi uloviti raka? Ba kao to se mi moramo vraati, morat e i ti. A ne samo
nismo pojeli, nego je ona odjednom poela ujedati nas. Mi smo ulazili u klanac li
cima okrenutim prema dolje, ali kada se uplaila, onda smo ulazili izvrnuti na lea.
Tada smo je gotovo zgrabili, zato bi bilo bolje da i ti ue poleice," rekoe mu.
"Vrlo dobro,"odvrati Zipacna i tada krenue. Sad je Zipacna imao drutvo kada je poao
. Oni stigoe do podnoja klisure.
enka raka lei na boku, a oklop joj ondje crvenkasto svjetluca. Njihov se lani mamac
nalazi stijenjen uz stijenu gudure.
"Vrlo dobro!" - sretno e Zipacna. On eli da se ona ve nalazi u njegovim ustima, jer
bi mu doista mogla utaiti glad. eli je pojesti, samo bi elio da je okrenuta licem
nadolje, htjede ui, ali se rak uzve-ra na njega i izvrnu na lea pa se on vrati van
.
"Nisi je dohvatio?" upitae ga.
"Ne, nisam - dospjela je gore, leima okrenutim nadolje. Zamalo sam je dohvatio u
prvom pokuaju, zato mislim daje bolje ui poleice," odvrati im on.
Nakon toga on ue opet poleice. On ue duboko - vidjela mu se samo koljena! I ispusti
tada svoj zadnji izdah i umiri se. Velika se planina slegla na njegove grudi. S
ad se vie nije mogao okrenuti i tako se Zipacna pretvori u kamen.
Tako, na ovaj nain, porazie Zipacnu dvojica djeaka, Hunahpu i Xbalanque. On bijae "s
tvaratelj planina", kako govore prva spominjanja o njemu, prvi sin Sedam Papagaj
a. On bijae poraen pod veli-
91
kom planinom zvanom Meauan, poraen samom sposobnou uma. On je bio drugi to je veliao
samoga sebe, a sada navodimo to se govori o drugome.
I TREI TO JE VELIAO SAMOGA SEBE BIJAE DRUGI SIN SEDAM PAPAGAJA, IMENOM POTRES.
"Ja sam ruitelj planina," govorio je on. Ali, i unato tome Potresa porazie Hunahpu
i Xbalanque. Tada progovori Hurikan, Novoroena Munja, Iznenadni Grom; on progovor
i Hunahpuu i Xbalanqueu:
"Drugi sin Sedam Papagaja jo je jedan, sljedei kojega treba poraziti. Ovo je moja
rije, jer ono to oni rade na licu zemlje nije dobro. Oni svojom veliinom, teinom nad
mauju sunce, i tako ne bi trebalo biti. Namamite toga Potresa da se smiri tamo ne
gdje na istoku," naredi Hurikan dvojici djeaka.
"Dobro, Vae velianstvo! Treba uiniti jo toga. Ono to vidimo nije dobro. Nije li to pi
tanje Vaega poloaja i Vae slave, gospodine, Srce Neba? - rekoe oba djeaka, odgovarajui
na rije Hurikanovu.
U meuvremenu je taj Potres, ruitelj planina, radio i dalje. im bi makar lagano dota
knuo tlo nogom, u istom bi se trenu razarale planine, velike i male. A kada se o
n susreo s dva djeaka:
"Kuda si krenuo, mome?" - upitae oni Potresa.
"Nikud ne idem. Samo potresam planine i ja sam onaj to ih razara po itave dane, sv
e dok ima svjetla," - odvrati im on u svojem odgovoru. A onda Potres upita Hunah
pua i Xbalanquea:
"Otkud vi stiete? Ne poznajem lica vaih. Kako se zovete?" - upita Potres.
"Mi nemamo imena. Samo lovimo i postavljamo stupice u planini. Mi smo tek siroad
i nemamo niega to bismo nazvali svojim, mome. A tamo je jedna velika planina, koju
smo gledali kako izrasta. I stvarno se uzdie jako visoko! Podie se, narasta iznad
svih ostalih planina. Tamo se nije mogla nai nijedna ili dvije ptice, mladiu. Pa k
ako onda moe biti da ti razara sve planine, mome?" - tako rekoe Hunahpu i Xbalanque.
"Ne moe biti istina da ste vidjeli planinu o kojoj govorite. Gdje je ona? Ve ete vi
djeti kako u je sruiti. Gdje ste je to vidjeli?"
"Pa tamo, na istoku," rekoe mu Hunahpu i Xbalanque.
"Dobro. Pokaite mi put," bijae nareeno djeacima.
92
"Neemo tako. Ti idi u sredini. Stani ovamo izmeu nas - jedan od nas bit e ti uz lij
evu, drugi uz desnu ruku - zbog naih sulica. Naiemo li na ptice, gaat emo ih," rekoe
mu oni. Uivali su uvjebavajui gaanje.
A gaali su na ovaj nain: pogodak iz njihovih sulica nije izraen zemaljski - na Potr
esovo zaprepatenje, oni bi njima tek puhnuli na ptice kada gaaju.
I tada mladii trenjem vjeto pripremie vatru i ispekoe ptice na vatri. Jednu od ptica
premazali su sadrom, na nju stavie gipsa.
"Ovu emo dati njemu kad ogladni i kada ga primame mirisi naih ptica. To e biti pobj
eda, jer smo njegovu pticu prekrili peenom zemljom. U zemlji je moramo pripremati
, i u zemlji mora biti i njegov grob - ako veliki umnik, onaj kojega tek treba n
apraviti i oblikovati, treba imati svoje sijanje i svitanje," dogovorie djeaci.
"Radi ovoga e i ljudsko srce udjeti za zalogajom mesa, obrokom od mesa, ba kao to e g
a eljeti i srce Potresovo," govorili su Hunahpu i Xbalanque meu sobom. Zatim oni i
spekoe ptice i zgotovie ih sve dok nisu porumenjele i dok se s njihovih lea nije poe
la cijediti mast, irei uokolo zamamne mirise.
I njima se Potres poelje nahraniti, voda mu navre na usta, guta i oblizuje slinu
zbog mirisa ptica. Tako ih upita:
"to to jedete? Osjeam doista ugodan miris! Molim vas, dajte mi malo," ree im. I kad
oni Potresu dadoe pticu, on je bio gotovo poraen.
MLADII TRENJEM VJETO PRIPREMIE VATRU: Dva lika trljanjem izazivaju iskre to prte iz d
rvene ploe, gdje je umetnuta toka trenja; oni sjede uz cestu, obiljeenu na dnu crtea
tragovima stopa. Iz Madridskog kodeksa.
CRTE: CARLOS A. VILLACORTA
93
Kada je pojeo pticu, oni nastavie sve dok nisu stigli na istok, gdje je bila veli
ka planina.
U meuvremenu, Potres je gubio snagu u rukama i nogama. Nije mogao nastaviti ni ho
dati zbog zemlje kojom bjee premazana ptica to ju je pojeo. I tako nije planini mo
gao uiniti ba nita. On se ne oporavi; bijae uniten. I tada ga dvojica djeaka svezae; ok
renue mu ruke straga. Kad su djeaci tako osigurali ruke, privezali mu i zglav-ke z
a koljena.
Zatim ga oborie na tlo i zakopae u zemlji.
Takav je poraz Potresov. To opet bijahu Hunahpu i Xbalanque. Nebrojena su djela
njihova na licu zemlje.
A sada emo objasniti roenje Hunahpua i Xbalanquea, nakon to smo prvo opisali poraz
Sedam Papagaja zajedno sa Zipacnom i Potresom, ovdje na licu zemlje.
94
I\ SADA NAVODIMO IME OCA HUNAHPUA IXBALANQUEA. Nazdravimo njemu u ast i samo ispi
jmo u slavu pripovijesti i prikaza zaea Hunahpua i Xbalanquea. Ispripovijedat emo t
ek polovinu prie, samo dio prikaza o njihovu ocu. Ovdje slijedi pria.
Ovo su imena: Jedan Hunahpu i Sedam Hunahpu, kako se nazivaju.
A ovo su njihovi roditelji: Xpiyacoc, Xmucane. U crnilu, u noi se Xpiyacocu i Xmu
cani rodie Jedan Hunahpu i Sedam Hunahpu.
I ovaj Jedan Hunahpu imao dvoje djece, i to dvoje bijahu sinovi, prvoroeni nazvan
i Jedan Majmun i drugi imenom Jedan Zanatlija.
I evo imena njihove majke: ona se zove Bijela aplja, ena Jedan Hunahpua. to se tie S
edam Hunahpua, on nema ene. On je samo sudrug i tek sporedan; on naprosto ostaje
mladi.
Oni su veliki mislioci i veliko je njihovo znanje. Oni su sredinji gospodari, ovd
je na licu zemlje. Samo dobro obitava u njihovu biu i njihovu pravu, roenjem steenu
. Oni nauie Jedan Majmuna i Jedan Zanatliju, sinove Jedan Hunahpua, raznim vjetinam
a. Jedan Majmun i Jedan Zanatlija postadoe tako flautisti, pjevai i pisari; rezbar
i, draguljari, kao i obraivai kovina.
A to se tie Jedan Hunahpua i Sedam Hunahpua, sve to su oni radili bilo je bacanje k
ocke i igranje loptom, svakoga dana. Igrali bi jedni protiv drugih u parovima, n
jih etvero zajedno. Kad bi se okupili na igralitu za igru loptom, dolazio bi ih gl
edati sokol, glasnik Huri-kanov, Novoroene Munje, Iznenadnoga Groma. A za toga so
kola nije bila udaljenost stii ovamo, do zemlje, niti mu je bilo daleko do Xibalb
e; u trenu se mogao vratiti nazad na nebo, Hurikanu.
etiri igraa loptom ostadoe ovdje, na licu zemljel nakon to je umrla majka Jedan Majm
una i Jedan Zanatlije. Budui da su oni igrali igru loptom na cesti prema Xibalbi,
uli su ih Jedan Smrt i Sedam Smrt, gospodari Xibalbe.
"to se to dogaa na licu zemlje? Oni samo topou i viu. Trebalo bi ih pozvati i ovdje
s njima odigrati igru loptom. Mi emo ih poraziti, jer nam jednostavno ne iskazuju
potovanje. Ne iskazuju nimalo smjernosti, niti imaju imalo srama. Oni su nas doi
sta odluili pregaziti!" - govorahu oni u Xibalbi razmjenjujui misli, oni imenom Je
dan Smrt i Sedam Smrt. Oni su veliki zakonodavci.
97
I\ OVO SU GOSPODARI NAD SVIME, svaki od gospodara sa zadaom i podrujima koje su im
dodijelili Jedan Smrt i Sedam Smrt:
To su gospodari imenom ugavac i Skuplja Krvi. A ovo je njihova zadaa: izvlaiti krv i
z ljudi.
Sljedei bjehu gospodari Duh Gnoja i Duh utice. A ovo bijae njihov zadatak: nagnati
ljude da oteknu, natjerati gnoj da im izlazi iz nogu, uiniti njihova lica poutjeli
ma, izazivati bolest utice, kako se naziva. Takva bjee zadaa Duha Gnoja i Duha utice
.
Idui su gospodari Vladar Kostiju i Vladar Lubanje, nositelji ezla u Xibalbi; a nji
hova ezla bijahu samo kosti. A ovo je njihova zadaa: smanjivati ljude tek na kosti
, sve do samih kostiju i lubanje, sve dok ne preminu od slabosti i edema. To bij
ae zadaa ovih imenom Vladar Kostiju i Vladar Lubanje.
Sljedei su gospodari zvani Duh Neistoe i Duh Nesree. Ovo je njihov posao: naprosto p
rireivati ljudima iznenadnu stravu kad god na ulaznim vratima kue, u dvoritu kue ima
ju prljavtine ili blata. Tada ih oni napadnu i izbodu, sve dok ne puze po tlu i u
mru. I to je oblast Duha Neistoe i Duha Nesree, kako su nazvani.
Zatim dolaze gospodari imenom Krilo i Steza. Ovo je njihov podruje djelovanja: da
ljudi umiru na cestama, naprosto "iznenadnom smru", kako se naziva. Krv im navre
na usta i gue se od povraanja krvi. Tako svakome donose svoj teret, pritisak na ra
mena: oni udaraju ljude samo po vratu i prsima. Tada dolazi do smrti nasred cest
e, i
Madridskog kodeksa.
LJUDI TREBAJU UMIRATI NA CESTAMA: Xibalbanac (desno) probada boga trgovine (lije
vo) na cesti (prikaz na dnu, u obliku tragova stopa). Iz
CRTE: KARLTAUBE
98
oni nastavljaju izazivati patnje, bez obzira dolazio netko ili odlazio. I to je
bio zadatak Krila i Stezaa.
Takvi su oni koji su razmjenjivali misli kada su ih omeli i uznemirili Jedan Hun
ahpu i Sedam Hunahpu. Ono to je Xibalba eljela, bila je oprema Jedan Hunahpua i Se
dam Hunahpua za igru loptom: njihove haljetke, obramice, titnike za ruke, perjani
ce i trake za glavu, ruho Jedan Hunahpua i Sedam Hunahpua.
I ovdje emo nastaviti pripovijest o njihovu odlasku u Xibalbu. Jedan Majmun i Jed
an Zanatlija, sinovi Jedan Hunahpua, ostadoe za njima. Njihova je majka umrla - i
, osim toga, njih su trebali poraziti Hunahpu i Xbalanque.
A SADA O GLASNICIMA KOJE POSLAE JEDAN SMRT I SEDAM SMRT:
"Krenite, vi - Vojni uvari Mata, i pozovite Jedan Hunahpua i Sedam Hunahpua. Kada
stignete, rei ete im:
'"Oni moraju doi,' rekoe nam nai gospodari. "Mogli bi doi i zaigrati ovdje s nama ig
ru loptom. Tako bismo mogli imati malo uzbuenja s njima. Mi se njima iskreno divi
mo. Zato bi morali doi," kazae gospodari, "i trebali bi donijeti svoju opremu za i
gru, svoje obramice i titnike za ruke, zajedno s njihovom gumenom loptom,"
NJIHOVI GLASNICI BILE SU SOVE: Velika rogata sova, prikazana kao ptica znamenja
u umjetnosti Maya iz nizinskih podruja, slui kao glasnik vladaru trgovaca iz Xibal
be. Iz Dresdenskog kodeksa.
CRTE: KARLTAUBE
99
rekoe gospodari,' a vi ete nam rei kada stiete," tako bjee reeno glasnicima.
Ovi njihovi glasnici bile su sove: Vatrena Sova, Jednonoga Sova, Papagaj Sova, L
ubanja Sova, kako su se nazivali glasonoe Xibalbe.
Bijae Vatrena Sova, poput strijele, samo promatra.
I Jednonoga Sova, samo s jednom nogom; ona je imala krila.
A Papagaj Sova je imala crveni leni dio, ona je imala i krila.
I bijae takoer Lubanja Sova, samo s glavom; ona nije
imala nogu, ve je imala krila.
To su etiri glasnika, redom Vojni uvari Mata.
I kad oni izaoe iz Xibalbe, brzo stigoe i sletjee povrh igralita na kojemu su Jedan H
unahpu i Sedam Hunahpu igrali igru loptom, na igralitu zvanom Velika Kotlina s Ri
bom u Prahu. Stigavi hitro do igralita, sove sada ponovie njihove rijei, navodei tono
ono to im rekoe Jedan Smrt, Sedam Smrt, ugavac, Skuplja Krvi, Duh Gnoja, Duh utice, V
ladar Kostiju, Vladar Lubanje, Duh Neistoe, Duh Nesree, Krilo i Steza, kako su se na
zivali svi gospodari. Njihove rijei ponovie sove.
"Jesu li gospodari Jedan Smrt. i Sedam Smrt govorili iskreno?"
"Doista iskreno," odvratie sove. "Mi emo vas pratiti. 'Oni moraju sa sobom donijet
i svu svoju opremu za igru,' kazae nam gospodari."
"U redu, ali priekajte na nas da obavijestimo nau majku," odgo-vorie im oni.
I kad oni odoe svojoj kui, govorili su sa svojom majkom; njihov je otac ve preminuo
:
"Mi odlazimo, naa draga majko, premda smo tek stigli. Glasnici gospodara dooe po na
s:
'"Oni moraju doi', poruio nam on, a rekoe nam oni predajui nam naloge. Ostavit emo ov
dje nau gumenu loptu," kazae joj pa je odoe privrstiti ispod krova kue. "Dok se ne vr
atimo - tada emo je opet koristiti za igru."
I rekoe Jedan Majmunu i Jedan Zanatliji:
"to se vas tie, samo svirajte, i samo pjevajte, piite i rezbarite da biste ugrijali
dom na i ugrijali srce bake vae." Kada oni primie takve njihove upute, njihova bak
a Xmucane zajeca, ona je morala zaplakati.
"Mi odlazimo, mi ne umiremo. Ne tuguj," rekoe Jedan Hunahpu i Sedam Hunahpu i zat
im krenue.
100
Nakon toga pooe jedan hunahpu i sedam hu
NAHPU, a niz cestu ih vodili glasnici.
i zatim se oni spustie cestom do Xibalbe, prelazei nizbrdo preko ruba otre strmine,
i sputali su se sve dok ne dooe do drijela kod kojega se izmjenjivahu gudure imenom
utava Gudura i uborea Gudura. Oni prooe kroz njih, a zatim i krozpodruje Brzih korpio
. Prooe izmeu bezbrojnih korpija, ali ih ove ne prevarie.
A tada opet stigoe do vode, do krvi: Krvave Rijeke. Prijeoe je, ali nisu pili iz nj
e. Dooe do rijeke, ali rijeke ispunjene gnojem. Ni ovdje ne bijahu poraeni, ve prooe i
kroz nju.
i onda dospjee do Raskrija, ali su ovdje bili poraeni, na tom Raskriju:
Crvena je Cesta bila jedna, a Crna Cesta druga.
Bijela je Cesta bila jedna, a uta Cesta druga.
Bile su etiri ceste, i Crna Cesta progovori:
"Ja sam ona kojom krenite. Ja sam cesta gospodara," ree cesta. i tamo su bili por
aeni: bila je to Cesta za Xibalbu.
i potom stigoe do mjesta gdje su vijeali gospodari Xibalbe, i tamo opet ostadoe por
aeni. Oni koji su bili smjeteni naprijed bile su tek lutke, tek drvene rezbarije, t
o ih je Xibalba odjenula. i oni po-zdravie te prve:
"Jutro, Jedan Smrti," rekoe oni lutki. "Jutro, Sedam Smrti," rekoe drugoj po redu
drvenoj rezbariji.
GOSPODARI XIBALBE PRASNUE U SMIJEH: Ovaj lik gospodara smrti nizinskih Maya, ija l
ubanja i udovi na sebi
nemaju mesa, sjedi na prijestolju izraenom od kostiju. Iz Dresdenskog kodeksa.
CRTE: CARLOS A. VILLACORTA
101
Tako oni nisu pobijedili i gospodari Xibalbe prasnue u grohot zbog toga. Svi su g
ospodari hihotali, jer su likovali; u svojim srcima oni su ve porazili Jedan i Se
dam Hunahpua. Smijali su se i dalje, sve dok ne progovorie Jedan Smrt i Sedam Smr
t:
"Dobro je to ste doli. Sutra morate iskoristiti svoje obramice i titnike za ruke,"
rekoe im.
"Sjedite ovamo, na nau klupu," kazae im, ali jedino sjedalo koje su im ponudili bi
o je uareni kamen.
I sada su se opekli na sjedalu; oni su sada zapravo vie poskakivali oko njega, al
i ne naoe olakanja. Stvarno su brzo ustali, jer su opri-li stranjice. Tada se Xibalba
nci iznova poee smijati, poee urlati od smijeha, i grohot je njihov rastao poput zmi
ja u samoj sri njihovoj, i svi se gospodari Xibalbe smijehom nadglasavali, do sam
e svoje krvi i kostiju.
"Idite samo u kuu. Vau baklju i cigare donijet e vam u vae lo-nice," kazae momcima.
Nakon toga uoe oni u Kuu Tmine, kuu u ijoj je unutranjosti vladao jedino mrkli mrak. Z
a to su vrijeme Xibalbanci razmjenjivali misli:
"Hajd'mo ih sutra naprosto prinijeti za rtvu. Pokazat e se da to moe ii vrlo brzo; j
er, oni e brzo umrijeti zbog nae opreme za igru, stvari naih kojima igramo," govora
hu Xibalbanci izmeu sebe.
Ova je njihova lopta zapravo - zaobljeni no. Bijeli Bode je ime ove lopte, lopte i
z Xibalbe. Njihova je lopta obloena da bi izgledala glatkom; lopta je u Xibalbi s
amo prekrivena smrvljenim kostima da bi bila vra.
I JEDAN I SEDAM HUNAHPU KRENUE U KUU TMINE.
I tada im donijee baklju, samo jednu baklju, ve upaljenu, to je po-slae Jedan Smrt i
Sedam Smrt, zajedno s cigarama za svakoga od njih, to su takoer bile upaljene, to
im poslae gospodari. Kada ovo donijee Jedan i Sedam Hunahpuu, oni bijahu uureni, ona
ko u tami. Kada su stigli donositelji njihove baklje i cigara, baklja rasvijetli
mrak; jer njihova baklja i obje cigare ve su bile upaljene. Donositelj progovori
:
"'Morate osigurati da ih vrate ujutro - neizgorene, ve upravo takve, kakve izgled
aju sada. Morate ih vratiti netaknute,' poruie vam
102
gospodari." Tako im ree, i oni bijahu poraeni. Baklja im izgorjela, i izgorjee ciga
re to im je donio.
A Xibalba je prepuna ispita, mnotva i niza iskuenja.
Ovo je prvo: Kua Tmine, u ijoj je unutranjosti jedino mrkli mrak.
A drugo se zove: Kua Mraza, teka zbog studeni u unutranjosti, hujanja propuha, pras
kanja tue. Duboka hladnoa struji ovdje, u njezinim odajama.
Tree se naziva Kuom Jaguara; ovdje su sami jaguari to se, krgu-ui zubima, meusobno nati
skavaju i naguravaju. Oni grebu posvuda uokolo; ovi su jaguari zatvoreni u kui.
Kua imia je ime etvrtog iskuenja, gdje je u unutranjosti tek mnotvo imia to skvie
ru po cijeloj kui. imii su u njoj zatvoreni; oni ne mogu izletjeti van.
A petoj je naziv Kua Otrica, sa samim britvama u unutranjosti. Otrice se neprestano
pomiu naprijed i nazad, sijeku i razdiru po cijeloj kui.
Ovo su prva iskuenja Xibalbe, ali Jedan Hunahpu i Sedam Hunahpu ne dospjee do njih
, osim onoga spomenutog ranije, opisanog ispita u kui.
I kad su se Jedan Hunahpu i Sedam Hunahpu opet vratili pred Jedan Smrt i Sedam S
mrt, ovi upitae:
"Gdje su moje cigare? to je sa mojom bakljom? Juer naveer su vam ih donijeli u kuu!"
"Izgorjee nam, Vae milosti."
"Vrlo dobro. Upravo danas je va dan zavren; vi ete umrijeti, vi ete nestati i mi emo
vas raskinuti. Ovdje ete skrivati svoja lica; vi trebate biti rtvovani!" - rekoe im
Jedan Smrt i Sedam Smrt.
CIGARA: Bog nizinskih Maya cigarom izaziva prtanje iskri. Iz Dresdenskog kodeksa.
CRTE: CARLOS A. VILLACORTA
103
I potom ih rtvovae i pokopae. Pokopae ih na Mjestu rtvenika Igri Loptom, kako se ono
zvalo. Glava Jedan Hunahpua bijae odsjeena; tek njegovo tijelo pokopae uz njegovoga
mlaeg brata.
"Stavite njegovu glavu u ralje grane na drvetu to raste uz cestu," naredie Jedan Sm
rt i Sedam Smrt.
I kada njegova glava bijae smjetena u ralje na tom drvetu, drvo rodi plodovima. Ono
nikada ne bi ni rodilo da glava Jedan Hunahpua nije bila poloena u ralje drveta.
Ovo je tikva, kako je danas nazivamo, ili "lubanja Jedan Hunahpua", kako se prip
ovijeda.
I zatim Jedan Smrt i Sedam Smrt ostadoe zadivljeni plodovima toga drveta. Plod je
iznikao posvuda i vie nije bilo jasno gdje se nalazi glava Jedan Hunahpua; sada
je izgledala ba kako su izgledale i tikve. Svi Xibalbanci to vidjee kada su dolazi
li ovamo gledati.
Stanje toga drveta esto im se javljalo u mislima, jer se sve to dogodilo upravo u
isto ono vrijeme kada su stavili glavu Jedan Hunahpua u ralje. Xibalbanci govori
li meu sobom:
"Nitko ne smije ubirati ploda, niti itko smije otii pod ono drvo," rekli su. Oni
su ograniili sami sebe; cijela se Xibalba drala podalje.
Nije vie jasno gdje se nalazi glava Jedan Hunahpua; sad ona izgleda posve jednako
kao i plod na drvetu. Ovaj je kasnije dobio naziv - tikva, i o njemu se mnogo p
ripovijedalo. I jedna je djeva doula o njemu, i sada iznosimo priu o njezinu dolas
ku.
I OVDJE JE PRIPOVIJEST O MLADICI, keri gospodara imenom Skuplja Krvi.
Bilo je to kada djevica, gospodareva kerka, dou o ovome. Skuplja Krvi je ime oca nj
ezinoga, a Krvavi Mjesec bijae djevojino ime.
Kada je on uo pripovijest o plodu na drvetu, njezin joj otac ispripovijeda. I ona
se zaudi prii:
"Ne poznajem stablo o kojemu govore." 'Njegov je plod uistinu sladak, svi kau,' t
ako sam ula," ree ona.
Kasnije, ona odeta posve sama i stie do mjesta gdje je stajalo drvo. Nalazilo se n
a Mjestu rtvenika Igri Loptom:
"to? Dakle, ovo! Kakav li je to plod ovoga drveta? Ne bi li ovo stablo trebalo im
ati neki sladak urod? Oni nisu smjeli umrijeti, njih se nije smjelo unititi. Da u
berem jedan plod?" - pitala se djevojka.
104
I tada progovori kost; nalazila se ovdje, u raljama drveta: "Zbog ega eli obinu kost,
okrugli predmet u granama stabla?"
- ree glava Jedan Hunahpua kada se obratila djevici. 'Ti to ne eli,' -
govorili su joj.
"Ja to elim," ree djevojka.
"Vrlo dobro. Isprui ovamo svoju desnu ruku, tako da je mogu vidjeti," progovori k
ost.
"Da," ree djevica. Ona isprui desnu ruku prema gore, upravo pred kost.
I tada kost ispljunu svoju slinu, koja pade ravno na djevojin isprueni dlan.
I ona tada pogleda u svoj dlan, odmah ga je provjerila, ali na njemu vie nije bil
o sline iz kosti.
"To je samo peat koji sam ti dao, moja slina, moj ispljuvak. Ovo, moja glava - vie
niega na njoj nema - tek je kost, niega nema od mesa. Ona je ista poput glave vel
ikoga gospodina; samo je meso ono, to ini da njegovo lice izgleda lijepo. A im on u
mre, ljudi strahuju od njegovih kostiju. I nakon toga je njegov sin poput sline
njegove, njegovog ispljuvka, u svojoj sri, bio to sin nekoga gospodara ili sin ob
rtnika, govornika. Otac ne nestaje, ve nastavlja, jer je ostvaren. Niti je zamagl
jeno, niti je uniteno lice gospodina, ratnika, obrtnika, govornika. Naprotiv, on
ostavlja svoje keri i sinove. Slino tome ui-nih i ja kroz tebe. Sada kreni gore, na
lice zemlje; jer, ti nee umrijeti.
KRVAVI MJESEC JE IME DJEVOJINO: Boica Mjeseca plemena Maya iz nizinskih podruja sje
di na platou, koji predstavlja nebo, i prima prinesenujo) rtvu. Njezin se lunarni
identitet prepoznaje po zakrivljenom predmetu kojega dri zataknutog ispod ruke,
a protee se iza njezinih lea i dodiruje joj rame. Iz Dresden-skog kodeksa.
CRTE: CARLOS A. VILLACORTA
105
Pamti ovu rije. Neka bude tako," ree joj glava Jedan i Sedam Hunahpua - obojica bi
jahu istoga htijenja kad ovo uinie.
Ovo bijae rije to su im je zadali Hurikan, Novoroena Munja i Iznenadni Grom. Na isti
nain, u vrijeme dok se djevojka vraala svome domu, primi ona jo mnoge upute. U ist
om se trenu neto pokrenu u njezinoj utrobi, od same sline, i takvo bijae zaee Hunahp
ua i Xbalanquea.
A kada djevojka stie svome domu i kad je proteklo est mjeseci, razotkri je njezin
otac. Skuplja Krvi je ime oca njezinoga.
I NAKON TO JE OTAC RAZOTKRIO DJEVOJKU, kada je vidio da ona sada iekuje dijete, tad
a ovi gospodari razmijenie svoja miljenja - Jedan i Sedam Smrt sa Skupljaem Krvi:
"Ona moja kerka oekuje dijete, gospodari. To je naprosto kopile," ree Skuplja Krvi im
se pridruio gospodarima.
"Vrlo dobro. Mora je primorati da progovori. A ne kae li, tada je rtvuj. Otii nekamo
daleko i prinesi je kao rtvu."
"Dobro, Vae milosti," odvrati. Nakon toga je ispitivao svoju ker.
"Tko je odgovoran za dijete u tvojoj utrobi, keri moja?"
"Nema nikakvoga djeteta, moj oe, gospodaru; ne postoji ovjek ije sam lice upoznala,
" ree mu ona.
"Vrlo dobro. Tada je doista kopile ovo to nosi! Odvedite je i pri-nesite kao rtvu,
vi, Vojni uvari Mata. Donesite mi njezino srce u posudi, tako da ga gospodari mog
u imati u svojim rukama jo danas," bijae zapovijeeno sovama, kojih je bilo etiri.
ODVEDI JE I RTVUJ: Bog trgovaca u podzemnom svijetu (kod nizinskih Maya istovjeta
n Skupljau Krvi) izgoni boicu Mjeseca. Njegov glasnik, sova, sjedi mu na eiru. Iz Dr
esdenskog kodeksa.
CRTE: CARLOS A. YTLLACORTA
106
Potom one odoe, nosei posudu. Xa odlasku zgrabie djevojku za ruku i ponijee sa sobom
Bijeli Bode, orue za rtvovanje.
"Ne bi se pokazalo dobrim kad biste me rtvovali, glasonoe, jer ono to je u mojoj ut
robi nije nikakvo kopile. Ono to je u mojoj utrobi stvorilo se samo od sebe, dok
sam se divila glavi Jedan Hunahpua, to se nalazi na Mjestu rtvenika Igri Loptom. Z
ato vas molim da se zaustavite: nemojte izvriti ovo rtvovanje, glasnici," govorila
im djevojka. A oni razgovarali ovako:
"to da iskoristimo umjesto njezina srca? Kad ree nam otac njezin:
'Donesite mi nazad srce njezino. Gospodari e ga uzeti u ruke svoje, oni e time bit
i zadovoljni, oni e se upoznati s njegovom prirodom. Pourite, donesite ga natrag u
posudi, srce njezino stavite u posudu.' Nije li nam tako bilo reeno? I to da mu p
redamo u posudi? Ono to elimo vie od svega, to je - da ti ne mora umrijeti," kazae gl
asnici.
"Vrlo dobro. Moje srce ne smije biti njihovo, niti e vai domovi biti ovdje. Niti et
e vi primoravati ljude na umiranje, nego e nakon ovoga doista vae biti to, da bude
te istinski odnositelji lupea. I odsada e, to se tie Jedan i Sedam Smrti, njima prip
adati samo krv, tek grude od mezgre. Zato neka bude tako, da se pred njima pokau
ove stvari, a ne da se pred njima spaljuju srca. Neka tako bude: iskoristimo plo
d drveta," ree djevojka. I ode ona te u posudu nakupi crvene mezgre iz drveta.
Nakon to se ova zgruala, zamjena za njezino srce postade oblom. Kad se iz drveta z
vanoga Zmajeva krv iscijedila mezgra, mezgra drveta slina krvi, ona postade zamje
nom za njezinu krv. Kad je unutra promijeala krv, mezgru iz Zmajeva drveta, oblik
ovala se povrina slina krvi, sada svjetlucajui crveno, okrugla unutar posude. im je
djevojka zareala u drvo, takozvani koenil* Zmajeve krvi, mezgra bjee ono to ona nazv
a krvlju, i zato se govori o "grudama krvi".
"I tako ste vi postale blagoslovljene povrinom zemlje. Ona e biti vaa," ree ona sova
ma.
"U redu, djevojko. Mi emo ti pokazati put do gore. Ti samo nastavi dalje; mi jo mo
ramo ovu zamjenu za tvoje srce odnijeti pred gospodare," kazae joj glasnici.
* koenil - cochenille od gr. kokkos - grimiz, titasta u, od njezinih se osuenih enki d
obiva najfinija grimizna boja
107
SOVE KRENUE DA BI DJEVOJCI POKAZALE PUT PREMA IZLAZU: Sova, glasnik boga trgovine
iz podzemnog svijeta, leti iznad boice Mjeseca (i tako se na zemlji pojavljuje p
rije nje). Iz Dresdenskog kodeksa.
CRTE: CARLOS A. VILLACORTA
I kada stigoe pred gospodare, svi su oni pomno pregledavali: "Je li sve prolo kako
treba?" - upita Jedan Smrt. "Sve je prolo dobro, Vae milosti, i ovdje je njezino
srce. Ono je u posudi."
"Vrlo dobro. Onda u pogledati," ree Jedan Smrt, i kada ga podie svojim prstima, nje
gova je povrina bila vlana od krvi, njegova je povrina svjetlucala, crvenkasta od k
rvi.
"Dobro. Podjarite vatru, stavite ga na vatru," naredi Jedan Smrt.
Nakon toga oni ga sasuie nad vatrom i Xibalbanci osjetie miris. Svi su zavrili stojei
uokolo, saginjui se to blie nad njim. Zakljuili su kako je dim od ove krvi uistinu
sladak!
I dok su oni stajali uz svoj kotao, sove krenue da bi djevojci pokazale put prema
izlazu. Poslae je gore kroz otvor na zemlju, i zatim se vodii vratie iza nje.
Na takav nain porazi gospodare Xibalbe jedna djevojka; svi su oni ostali prevaren
i.
I tamo, gdje je nekad ivjela majka Jedan Majmuna i Jedan Zanatlije, onamo stie ena
po imenu Krvavi Mjesec.
I KADA JE KRVAVI MJESEC DOLA MAJCI JEDAN MAJMUNA I JEDAN ZANATLIJE, njezina djeca
jo bijahu u utrobi njezinoj, ali nee vie proi dugo do roenja Hunahpua i Xbalanquea,
kako ih na-zvae.
I kada ena osvanu pred bakom, ree ena baki: "Stigla sam, gospodarice moja. Ja sam t
voja snaha i ja sam tvoje dijete, gospodarice moja," ree ona kada je dospjela ova
mo, pred baku.
108
"Otkud ti stie? A to se tie moje djeice, zar oni nisu umrli u Xibalbi? I ova dvojica
ostadoe kao njihov spomen i njihova rije: Jedan Majmun i Jedan Zanatlija imena su
njihova. I zato, ako si dola da bi vidjela djecu moju, odlazi odavde!" - ula je dj
evojka od bake.
"Pa ipak, ja sam uistinu tvoja snaha. Ja sam ve njegova, ja pripadam Jedan Hunahp
uu. to nosim, njegovo je. Jedan Hunahpu i Sedam Hunahpu su ivi, oni nisu mrtvi. Sa
mo su utrli put za svjetlost da bi se pokazala, svekrvo moja, kao to e vidjeti im po
gleda u lica onih koje nosim," bijae reeno baki.
A Jedan Majmun i Jedan Zanatlija neprestano su zabavljali svoju baku; sve to oni
rade je sviranje i pjevanje, sve na emu rade je pisanje i rezbarenje, svakoga dan
a, i to razveseljuje srce bake njihove.
I tada baka ree:
"Ja te ne elim, ne, hvala, snaho moja. U tvojoj je utrobi obina kopilad, ti varali
ce! Ona moja djeca, to ih ti spomenu - mrtva su," baka e.
"Iskreno, onako je kako ti rekoh!"
"U redu, snaho moja, ja te ujem. Pa idi onda, donesi im hrane da bi mogli jesti.
Idi i napuni veliku mreu kukuruznim zrnjem, i zatim se vrati - kada si ve moja sna
ha, koliko shvaam," bjee reeno djevojci.
"Vrlo dobro," odvrati ona.
Nakon toga, ode ona u vrt; Jedan Majmun i Jedan Zanatlija imali su vrt. Djevojka
je samo slijedila puteljak koji su raskrili i dospjela tako u vrt, ali se tu nal
azila tek jedna stabljika, i nije bilo nikakve druge biljke, druge ili tree. Taj
jedan klas je urodio kukuruznim zrnjem. I tada zastade srce djevojino:
"Izgleda kao da sam ja grenica, dunica! Otkud mi samo puna mrea hrane koju je zatrai
la?" - upita se. I tada ona zazva uvarice hrane:
"Pojavite se, uzdignite se sada, pojavite se, ustanite sada:
Olujna eno, uta eno,
Kakao eno i eno Jela Kukuruznih,
vi uvarice hrane Jedan Majmuna, Jedan Zanatlije,"
govorila je djevojka.
I potom dohvati ona svilu, vlasi svilenkaste s vrka klipa. Ona ih potegnu, i ona
nije runila zrnje, i zrnje se samo mnoilo da bi stvorilo hranu za mreu. I napunilo
je veliku mreu.
109
SVE NA EMU RADE JE PISANJE: Dva pisara - majmuna sjede svaki sjedne strane debele
knjige i raspravljaju o stranici koju su otvorili. Pisar na lijevoj strani dri p
isalo u ruci. S vaze Maya iz doba kasne klasike.
CRTE: STEPHEN D. HOUSTON
I djevojka se tada vrati, ali su ivotinje nosile njezinu mreu. Kada se vratila, od
e da bi je odloila u kut kue, kako bi baki izgledalo da je sama stigla s ovim tere
tom.
A zatim, kada je baka ugledala hranu, veliku punu mreu:
"Odakle je ta tvoja hrana stigla? Pa ti si zakrila kuu! Odoh pogledati nisi li ova
mo dovukla cijeli na vrt!" - ree baka.
I tada ona ode, krenu u vrt vidjeti, ali onaj jedan klip bijae jo tamo, i jo se jas
no vidjelo mjesto na kojemu u njegovu podnoju bjee odloena mrea.
I baka se uurbano vrati, i stie kui pa ree djevojci:
"Znamen je jo ondje. Ti doista jesi moja snaha! Morat u pripaziti na ono to radi. Ov
i moji unuci ve iskazuju svoju nadarenost," bijae reeno djevojci.
A sada emo govoriti o roenju Hunahpua i Xbalanquea.
loVO JE NJIHOVO ROENJE; O NJEMU EMO PRIATI OVDJE.
Tada stie dan njihova roenja, i djevojka imenom Krvavi Mjesec rodi. Baka nije bila
nazona kada su se oni rodili; oni se rodie sasvim iznenadno. Dvojica bijahu roena,
imenom Hunahpu i Xbalan-
110
que. Oni su se rodili u planinama i zatim dooe u kuu. Budui da nisu spavali:
"Izbaci ih odavde! Stvarno su previe glasni!" - govorila je baka.
Nakon toga, im su ih stavili na mravinjak, oni tamo zaspae zdravim snom. A kada su
ih odnijeli otamo, stavie ih zatim u trnjak.
Jer, ovo je bilo ono to su eljeli Jedan Majmun i Jedan Zanatlija: da oni umru na m
ravinjaku, i da umru u trnju. Jedan Majmun i Jedan Zanatlija eljeli su to zato, j
er bijahu okrutni i obuzeti ljubomorom. Oni nisu u poetku doputali svojoj mladoj b
rai boraviti u kui, kao da ih uope ni ne poznaju, ali su ovi unato tome procvjetali
u planinama.
A Jedan Majmun i Jedan Zanatlija bili su sjajni flautisti i pjevai, i tijekom svo
jega odrastanja proli su kroz velika iskuenja i boli. Stajalo ih je napora da bi p
ostali izvrsni poznavatelji. Kroz sve su to postali flautisti, pjevai, i pisari,
rezbari. Sve su radili dobro. Oni su naprosto znali sve jo kad su se rodili, jedn
ostavno su posjedovali nadarenost. I oni su bili sljednici svojih oeva koji su ot
ili u Xibalbu, svojih mrtvih predaka.
Kako su Jedan Majmun i Jedan Zanatlija bili iznimno nadareni, oni su u svojim sr
cima sve shvatili im su se rodila njihova mlaa braa, ali iz ljubomore nisu otkrival
i svojih spoznaja. Srdba u njihovim srcima sruila se na njihove vlastite glave; ni
je bilo veih posljedica. Hunahpu i Xbalanque su ih mamili i svakoga su dana samo
odlazili na gaanje. Oni nisu dobivali nimalo ljubavi od bake, ili od Jedan Majmun
a i Jedan Zanatlije. Nisu im davali njihove obroke; obroci bi se pripremali, i J
edan Majmun i Jedan Zanatlija bi ih ve pojeli prije no to bi ovi stigli.
Ali Hunahpu i Xbalanque ne bi zbog toga pocrvenjeli od ljutnje; oni su radije sv
e ostavljali kako jest, iako su znali svoje pravo mjesto, koje su vidjeli jasno
kao dan. I tako oni svakoga dana kada se vraaju donose ptice, a Jedan Majmun i Je
dan Zanatlija ih jedu. Nita od svega nije ponueno Hunahpuu i Xbalanqueu, bilo koje
mu od njih. A sve to su Jedan Majmun i Jedan Zanatlija radili bilo je sviranje i
pjevanje.
I tako jednoga dana dooe opet Hunahpu i Xbalanque, ali ovoga puta stigoe ne donosei
svojih ptica pa se baka zarumenje od srdbe:
"Koji je razlog da ne donosite ptica?" - upita Hunahpua i Xbalan-quea.
Ill
"Ima ih nekoliko, draga naa bako, ali su nam ptice ostale visjeti na drvetu," obj
asnie oni, "i mi nemamo naina popeti se do njih na drvo, draga naa bako, i zato bis
mo molili nau stariju brau da odu s nama, i molili bismo ih da skinu ptice," rekoe
oni.
"Vrlo dobro, otii emo s vama u svitanje," rekoe oni.
Sada su oni pobijedili, i razmijenie misli, njih dvojica, o padu Jedan Majmuna i
Jedan Zanatlije.
"Potpuno emo ih smutiti svojim rijeima. Neka bude tako, jer su nam prouzroili tako
velike nevolje. Oni su eljeli da mi umremo i nestanemo - mi, njihova mlaa braa. I b
a kao to su oni eljeli da mi budemo robovi ovdje, tako emo mi njih poraziti tamo. Na
prosto emo od toga napraviti znamen," rekoe jedan drugome.
I tako krenuli oni onamo pod drvo, od vrste nazvane utim drve-tom, zajedno sa svo
jom starijom braom. Kada stigoe, oni zapoee gaati. Gore na stablu bijahu bezbrojne pt
ice, cvrkuui, i starija braa ostadoe udivljena kada vidjee ptice. I niti jedna od tih
ptica ne pade dolje, pod drvo:
"Ove nae ptice ne padaju dolje; samo otiite i pobacajte ih dolje," rekoe oni svojoj
starijoj brai.
"U redu," odvratie im.
I potom se popee na drvo, a drvo poe rasti, njegovo deblo postajalo sve deblje.
Nakon toga, namjerie se oni spustiti, ali sada vie Jedan Majmun i Jedan Zanatlija
nisu mogli sii s drveta. Zato povikae s drveta:
"Gdje moemo dohvatiti oslonac? Vi, naa mlaa brao, saalite se na nas! Sad nam ovo drvo
izgleda zastraujue, draga mlaa brao," govorili oni s vrha drveta. Nato im Hunahpu i
Xbalanque doviknue:
"Skinite svoje hlae, priveite ih oko slabina, a dugaku traku ostavite neka visi iza
vas poput repa, i tako ete se moi lake kretati," rekoe im mlaa braa.
"U redu," odvratie oni.
I tako oni skidoe tkaninu s bedara i namjestie je tako daje visjela straga, i ona
se odjednom preobrazi u repove. Sada su izgledali poput pravih majmuna.
Nakon toga krenue oni dalje, skaui po planinskom drveu, malom i velikom. Prolazili s
u kroz ume, sad urliui, sad opet utihnuvi u granama stabala.
112
Takav bijae poraz Jedan Majmuna i Jedan Zanatlije to ga oni pre-trpjee od Hunahpua
i Xbalanquea. Ovi to uinie samo pomou snage duha svojega.
I kada stigoe kui, rekli su svojoj baki i majci im dooe do njih: "Naa draga bako, neto
se dogodilo sa naom starijom braom. Oni su naprosto postali besramni, oni su sada
nalik ivotinjama," rekoe oni.
"Ako ste uinili neto svojoj starijoj brai, vi ste me oborili s nogu i pregazili gla
vu moju. Molim vas, nemojte nita uiniti svojoj starijoj brai, moja draga unuadi," za
vapila baka Hunahpuu i Xbalanqu-eu. A oni joj odvrate:
"Nemoj tugovati, naa draga bako. Vidjet e ti opet lica nae starije brae. Oni e doi, ali
bit e to ispit za tebe, naa draga bako. Molimo te samo, nemoj se smijati dok emo m
i iskuavati njihov usud," kazae joj.
I zatim se oni poee igrati. Igrali su se "Hunahpu Majmuna".
I TADA SU ZAPJEVALI, ZASVIRALI, ZABUBNJALI. Kada do-hvatie svoje flaute i bubnjev
e, njihova baka sjede pokraj njih, a oni su svirali, stvarajui zvuke glazbe, pjes
me koja je tada dobila svoj naziv. "Hunahpu Majmun" je ime te pjesme.
I onda se Jedan Majmun i Jedan Zanatlija vratie kui, pleui pri dolasku.
A kad ih je baka ugledala, ona vidje njihova runa lica. I zatim se nasmija, baka
ne mogae suspregnuti smijeha svojega, i tako oni odmah odoe, uklonie se pred pogled
om njezinim, popee se gore i odoe u umu.
"Zato to radi, naa draga bako? Mi emo pokuati samo etiri puta; preostalo je jo samo tri
puta. Dozvat emo ih flautom, dozvati pjesmom. Molimo te, zaustavi svoj smijeh. P
okuat emo ponovo," rekoe joj Hunahpu i Xbalanque.
Potom opet zasvirae, a oni ponovo dooe, opet pleui, oni se vratie, do sredine dvorita k
ue. Kao i ranije, ono to su radili bilo je sjajno: kao i ranije, nagnali su svoju
baku u smijeh. Njihova im se baka opet poela smijati. Majmuni su izgledali doista
smijeno, sa svojim tanunim, malim stvarima ispod trbuha i onim repovima to su se
113
Pisar - majmun plee drei ogledalo u desnoj ruci. S vaze Maya iz doba kasne klasike.
PLESALI SU KADA STIGOE:
CRTE: KARL TAUBE
uvijali pred njihovim grudima. Kada se vratie, njihova im se baka morala smijati,
i zato su se opet vratili u planine.
"Molimo te, zato to ini, naa draga bako? Pa ipak, pokuat emo i po trei put," objavie H
ahpu i Xbalanque.
Iznova su zasvirali, iznova oni stigoe pleui, ali se njihova baka suzdra od smijeha.
Zatim se oni poee posvuda penjati, jurei ravno kroz kuu, sa svojim tananim crvenim
usnama, glupim licima, ubei njuke, kreveljei usne i lica, iznenadno se ekajui. I kad ih
je baka opet takve ugledala, ona iznova prasnu u smijeh, i opet se oni ukloni-e
ispred njenoga pogleda, radi bakinoga smijeha.
"Unato svemu, naa draga bako, mi emo privui njihovu pozornost."
I tako su ovi po etvrti put dozivali flautom, ali oni se vie ne vratie. etvrti put o
tioe ravno u umu. I stoga oni rekoe baki:
"Pa, mi smo pokuali, naa draga bako. Oni su doli prvi put, i pokuali smo ih iznova d
ozivati. Zato ne budi tuna. Mi smo ovdje -mi, tvoji unuci. Samo ti voli nau majku,
draga bako. Nae e se starije brae sjeati. Neka bude tako: ivjeli su ovdje i ovdje do
bili imena; neka ih se naziva Jedan Majmun i Jedan Zanatlija," rekoe Hunahpu i Xb
alanque.
114
I tako su se njima meu starim narodima molili flautisti i pjevai, i pisari, i rezb
ari su im se molili. U drevnim vremenima oni se pretvo-rie u ivotinje, postadoe maj
munima zato jer su veliali same sebe, jer su zlostavljali svoju mlau brau. Ba kao to
su eljeli da oni postanu robovi, tako su i sami nisko pali. Jedan Majmun i Jedan
Zanatlija bijahu otada izgubljeni, oni postadoe ivotinje, i to sada ostaje njihovo
mjesto zauvijek.
Pa ipak, oni su bili flautisti i pjevai; uinili su velike stvari dok su ivjeli sa s
vojom bakom i majkom.
I SAD POEE ONI SA SVOJIM SAMO-OBJAVLJENJEM pred svojom bakom i majkom. Prvo naprav
ie vrt:
"Malo emo se pozabaviti vrtlarenjem, naa draga bako i majko," rekoe. "Ne brinite. M
i smo ovdje, mi smo vai unuci, mi smo slijedni -ci nae starije brae," govorili im H
unahpu i Xbalanque.
I zatim uzee oni svoju sjekiru, svoj pijuk, svoju motiku; svaki od njih krenu pre
bacivi preko ramena svoje sulice. Napustie kuu, pre-nijevi prije toga uputu baki da
im dade hranu njihovu:
IZNENADNO BI SE EKALI: Ovaj majmun - pauk pokazuje genitalije, ili - kako to Popol
Vuh navodi - "svoje tanune, male stvari ispod trbuha". S vaze Maya iz doba kasne
klasike.
CRTE: AUTOR
115
"U podne donesi nau hranu, draga bako," rekoe.
"U redu, draga moja unuadi,"odvrati im baka.
Nakon toga, prihvatie se oni vrtlarskih poslova. Samo bi zarinuli svoj pijuk u ze
mlju, i pijuk bi naprosto sam oplemenio tlo.
I nisu samo pijukom kultivirali tlo, ve i sjekirom. Na isti nain, oni bi njome tek
zasjekli u deblo drveta; na isti nain, ona bi sama dalje zasijecala u drvo, ono
bi bilo oboreno, usitnjeno, ona bi dalje obarala sva stabla i ikaru, pa bi izravn
avala, slagala drvo na gomile.
To je uinila samo jedna sjekira, i pijuk, usitnjavajui debele grude, nebrojene sta
bljike i trnjake. Samo je jedan pijuk uinio sve ovo, umanjujui nebrojene stvari, r
askrujui sam itave planine, male i velike.
I tada oni dadoe upute onome stvoru zvanom Tugujuom golubicom. Oni sjedoe na veliki
panj i Hunahpu i Xbalanque joj rekoe:
"Samo pripazi kada e doi naa baka, donosei nam hranu. Odmah zakukaj im stigne i tada e
mo se mi prihvatiti pijuka i sjekire."
"Vrlo dobro," odvrati Tugujua golubica.
Ovo zato, jer je sve to su radili bilo - gaanje; oni se zapravo nisu prihvatili ni
kakvih vrtlarskih poslova.
I im je golubica na glas zakukala dojurie oni trkom, jedan od njih dograbi pijuk,
a drugi dohvati motiku, i oni zavezae visoko svoje kose.
Jedan od njih namjerice utrlja zemlje po svojim rukama; umaza i lice svoje, tako
da je izgledao ba poput pravoga vrtlara.
A to se drugoga tie, on namjerno nabaca iverja po glavi svojoj, da bi izgledao pop
ut pravoga drvosjee.
Kad ih je baka takve ugledala, jeli su, ali se oni nisu doista bavili vrtlarenje
m; ona im je donijela hranu za neobavljeni posao. I kad oni stigoe kui:
"Stvarno smo spremni za krevet, naa draga bako," rekli su im stigoe. Oni se pred ba
kom namjerno trljaju i proteu noge, proteu ruke.
A kada sljedeega dana opet krenue i dooe u vrt, u njemu je sve nanovo visoko izraslo
. Svako deblo i svaki grm, svaka stabljika i trnjak bjehu obnovljeni i vraeni na
svoje ranije mjesto kad su oni stigli do vrta.
"Tko nas to zadirkuje?" rekoe oni.
A ovo bijahu oni koji to uinie, sve ivotinje, male i velike: puma, jaguar, jelen, z
ec, lisica, kojot, pekari, koati, male ptice, velike ptice. Oni bjehu ti, koji o
vo uinie; uinili su to u samo jednoj noi.
116
Nakon toga, oni iznova obradie svoj vrt. Ba kao i ranije, i zemlja se sama obraival
a, usporedo sa sjeom stabala.
I tada oni razmijenie svoje misli, one oko raienog i raskre-nog zemljita:
"Naprosto emo morati uvati svoj vrt. A zatim, to god bi se ovdje moglo dogaati, mi em
o saznati sve," rekoe oni razmjenjujui misli. A kada stigoe kui:
"Tko nam je to mogao uiniti, naa draga bako? Kada smo malo prije doli onamo, na je v
rt bio prepun visokih gutika i lugova, naa draga bako," priali su svojoj baki i maj
ci. "I zato emo ga otii uvati, jer ovo to nam se dogaa nije dobro," rekoe im.
Potom oni opet sve uredie i vratie se na krevinu.
I tada se oni tamo sakrie, i dok su se tako pritajili, okupie se sve ivotinje, sjed
oe na stranje noge, sve ivotinje, male i velike.
A bila ve sredina noi kada su stigle. I sve su govorile im bi dole. Ovo je ono to su
govorile:
"Uzdignite se, pridruite nam se, o stabla! Uzdignite se, pridruite nam se, vi gutic
i!"
- govorahu. Tada se uskomeae ispod stabala i grmova, a zatim se pribliie, i onda pok
azae svoja lica.
Prvi meu njima bijahu puma i jaguar. Djeaci ih pokuae zgrabiti, ali im se ovi nisu p
redali. Kada se pribliie jelen i zec, uspjeli su ih uhvatiti tek za rep, koji se n
aprosto slomi; jelen ostavi rep svoj u njihovim rukama. Kada su epali jelenji rep,
zajedno s repom zejim, njihovi se repovi skratie. Ali lisica, kojot, pekari, koat
i isto im se nisu predavali. Sve su ivotinje prolazile ispred Hunahpua i Xbalanqu
ea.
I TAKO BIJAE SADA VATRE U SRCIMA NJIHOVIM, jer ih nisu uspjeli uhvatiti. A tada d
oe jo jedna, sada posljednja, poskakujui u trku, i njoj oni presjekoe put. U svoju s
u mreu uhvatili takora.
I zatim ga oni zgrabie i stisnue ga iza glave. Pokuali su ga uguiti; rep mu sprie nad
vatrom. I sve otkako taj takorov rep bjee uhvaen, nema vie dlake na repu njegovu, a
oi su njegove takve kakve jesu zato, jer su ga djeaci pokuali uguiti, Hunahpu i Xbal
anque.
"Ne elim umrijeti od vae ruke! Va posao nije vrtlarenje, ali ima zato neto, to jest v
ae," ree im takor.
117
"Gdje je to, to je nae? Govori, reci nam," zatrae momci od takora.
"A hoete li me tada pustiti? Moja je rije u mome elucu, i nakon to vam to imenujem,
dat ete mi moj zalogaj hrane," ree im takor.
"Dat emo ti tvoju hranu, zato nam reci," mogao je uti.
"U redu. To je neto, to je pripadalo oevima vaim, imenom Jedan Hunahpu i Sedam Hunah
pu, koji umrijee u Xibalbi. Ono to ostade je njihova oprema za igru. Ostavili su j
e pod krovom kue; svoje haljetke, svoje titnike za zglobove, svoju gumenu loptu. A
li, vaa baka ne skida je odozgo pred vama, jer su zbog toga umrli oevi vai."
"Ti zna istinu, zar ne!" - rekoe momci takoru.
U njihovom je srcu nastala velika radost kada su uli rije o gumenoj lopti. im je to
takor ispripovjedio, dadoe mu oni njegovu hranu, a ovo je njegova hrana: zrnje ku
kuruza, sjemenje, paprika, grah, pa-taxte, kakao. To je njegovo.
"Ako bilo to od ovoga to je tvoje bude pohranjeno ili pone propadati, tada ti samo
grickaj," rekoe Hunahpu i Xbalanque takoru.
"Vrlo dobro, momci. Ali to e rei vaa baka ako me ugleda?" -upita on.
"Nemoj biti maloduan. Mi smo ovdje. Mi znamo to treba rei naoj baki. Mi emo te ostavi
ti odmah pod krovom. Kada to uinimo, ti odmah kreni ravno onamo gdje lee ostavljen
i predmeti, a mi emo gledati odozdo pod krov, ali bit e to nae jelo u koje emo gleda
ti," rekoe oni takoru dajui mu upute.
Hunahpu i Xbalanque zasnovae tijekom noi zamisli i stigoe tono u podne, i kada su dol
i nije se vidjelo da uza se donose takora. Jedan od njih krenu ravno u kuu im prisp
jee, dok je drugi otiao do ugla kue, brzo postavivi takora. I potom oni zamolie baku z
a jelo:
"Samo samelji neto za na obrok, elimo umak od paprike, naa draga bako," rekoe oni.
Nakon toga ona im za jelo pripravi chili. Postavi pred njih posudu sa kruhom, al
i su oni samo zavaravali svoju baku i majku. Ispraznie vr s vodom:
"Stvarno umiremo od ei! Donesi nam pie," rekoe svojoj baki.
"Da," odvrati ona i ode, a oni nastavie jesti. Oni nisu bili uistinu gladni; samo
su se takvima predstavljali.
I tada oni ugledae odraz takorov u svom umaku od paprike; gledali su kako takor osl
obaa loptu koja je bila privrena pod slje-
118
menom krova. im su ga ugledali u umaku od paprike, poslae mo-squita, onoga stvora
- komarca, nalik muici. On krenu do vode, zatim ondje izbode bakin krag sa strane.
Voda se samo izlijevala sa strane njezina kraga.
"to li to uini baka naa? Mi se guimo zbog nedostatka vode, skonat emo zbog naih ispren
grla," rekoe oni svojoj majci pa i nju poslae onamo.
Nakon toga takor pregrize i oslobodi loptu. Ona pade na tlo s krova, zajedno sa ti
tnicima, obramicama, haljetcima. Sve ovo oni priku-pie pa odoe sve sakriti na cest
u, cestu prema igralitu.
Iza toga krenue da bi se pridruili baki kod vode, i njihove baka i majka nisu bile
u stanju zaustaviti izlijevanje vode sa strane vra, niti jedna od njih.
a tada stigoe mladii, svaki sa svojom sulicom. Kada stigoe do vode:
"to ste to uinile? Ve su nam srca klonula, zato smo doli," rekoe im.
"Pogledajte ovaj moj krag! Ovo se ne moe zaustaviti," ree im baka i oni brzo zausta
vie istjecanje.
I svi se vratie zajedno, njih dvojica idui ispred bake svoje. Na ovakav se nain rij
eila stvar s gumenom loptom.
Sada sretni, krenue oni na igralite igrati igru
LOPTOM. Tako su igrali igru daleko, posve sami. Igrali su je na igralitu svojih oe
va.
I zatim je to dospjelo do uiju gospodara Xibalbe:
"Tko je tamo gore opet zapoeo igru, iznad naih glava? Zar oni nemaju nikakvoga sti
da, lupajui uokolo na taj nain? Nisu li Jedan Hunahpu i Sedam Hunahpu umrli pokuava
jui uveliati sebe pred nama? Ovako, mora se poslati jo jedan poziv," rekoe kao i ran
ije Jedan i Sedam Smrt, i svi gospodari.
"Oni se ovime pozivaju," rekoe oni svojim glasonoama. "Morate im rei ovako, kad sti
gnete do njih:
"'Oni moraju doi," rekoe gospodari. "Mi emo ovdje s njima odigrati igru loptom. Za
sedam dana emo poeti igru," kazae gospodari,' tako ete im rei kad stignete," bijae nar
eeno glasnicima.
119
I tako oni krenue irokom cestom, cestom to je vodila do kue djeaka, doista i zavravajui
kod same kue njihove, tako da glasnici dooe ravno do njihove bake. to se momia tie, on
i su bili vani i igrali igru loptom kad onamo stigoe glasonoe iz Xibalbe.
'"Uistinu, oni moraju doi,' kazae gospodari," objavie glasnici iz Xibalbe. I tada i
ondje odredie glasnici Xibalbe i toan dan dolaska:
"Za sedam dana e zapoeti naa igra," rekoe Xmucani.
"U redu. Oni e krenuti kada doe taj dan, glasnici," uzvrati im baka, i glasonoe odoe
. Vratie se.
I sada se slomi srce bakino:
"Kako bih poslala po svoju unuad? Nije li to upravo Xibalba, ba kao to bjee i onoga
davnog dana kada stigoe glasnici, a oevi njihovi odoe u smrt?" - govorila baka jeca
jui, samoj sebi, sama u kui.
Nakon toga u sie na mjesto gdje je mogla biti viena i ona je podie i poloi na dlan, d
ok se u vrtjela uokolo spremno ekajui.
"Unue moje, moda bi ti mogla odnijeti moju poruku, otii onamo gdje su moji unuci, n
a igralite," bjee reeno ui kada je trebala krenuti kao prenositelj poruke:
'"Glasnik je stigao vaoj baki,' " rei e im. 'Vi morate doi:
'Za sedam dana moraju doi,' rekoe glasnici iz Xibalbe, kazala je vaa baka,' kaite im
," bjee reeno ui.
I u krenu, i krenu brzo i spremno, i naie na cesti na momka imenom Tamazul, apca.
"Kuda ide?" - upita abac u.
"Moja je rije u mome trbuhu. Idem do dvojice mladia," odvrati u Tamazulu.
"Vrlo dobro. Ali, ti ba nisi jako brza," abac e ui. "Bi li htjela da te ja progutam?
Vidjet e, ja u uriti tim putem povijen i mi emo zaas stii."
"U redu," ree u apcu.
Nakon toga, kad ona bje sjedinjena sa apcem, abac poe skakutati. Kretao se putem, a
li nije urio.
Zatim abac naie na veliku zmiju zvanu Zaquicaz:
"Kuda ide, mome Tamazul?" - odmah Zaquicaz upita apca.
"Ja sam glasnik. Moja je rije u mome trbuhu," odvrati abac zmiji.
"Ali, primjeujem da nisi nimalo brz. Sluaj ti mene, ja u tamo stii velikom brzinom,"
kaza zmija apcu.
120
CRTE: KARLTAUBE
"Onda kreni," bjee joj reeno, i tako kao sljedee proguta Zaqui-caz apca. Kada se i d
anas zmije hrane, one gutaju abe krastae.
I tako je zmija pohitala im je krenula, i tada je odozgo vidje Nasmijani Sokol, g
olema ptica. On proguta zmiju i tako on stie iznad igralita. Kada orlovi pribavlja
ju hranu, oni jedu zmije u planinama.
I kada sokol stie, on sletje uz rubni dio igralita za igru loptom. Hunahpu i Xbala
nque su tamo bili sretni, igrali su igru loptom kada je stigao sokol.
I tada sokol zaklike:
Wak-ko! Wak-ko! govorio sokol klikui.
"Tko to tamo klike? Krenimo! Nae sulice!" - rekoe momci. I oni pogodie sokola, pri em
u su ga njihove sulice pogodile ravno u oko. Zateturavi, on pade i oni krenue ravn
o do njega da bi ga zgrabili, a onda ga upitae:
"Za ime si doao ovamo?" - pitae oni sokola.
"Moja je rije u mome trbuhu. Ali, prvo vi iscijelite moje oko, tada u vam rei," kaz
a im sokol.
"Vrlo dobro," rekoe oni.
Zatim oni skinue malo gume s povrine lopte, potom je stavie sokolu na oko. "rtvena k
rv" bjee njihov naziv za ovo. I im se oni po-brinue za sokola, sokolu vid iznova po
stade dobar.
121
ONI TO STAVIE NA OKO SOKOLU: Nasmijeeni Sokol ima jedini meu svim jastrebovima i so
kolovima Srednje Amerike - crno perje oko oiju.
CRTE: AUTOR
"Pa reci sada," kazae sokolu, i on povrati veliku zmiju.
"Govori," rekoe oni zatim zmiji.
"Da," ona e, i povrati apca.
"to je tvoja poruka? Kai nam je," uo je abac.
"Moja je rije u mome trbuhu," ree zatim abac i tada pokua povratiti, ali nije bilo n
iega, samo neka vrsta slinjenja. abac je pokuavao, ali nije mogao povratiti.
Potom su ga djeaci morali istui.
"Ti, varalice!" govorili su mu i tukli ga po stranjem dijelu, i slomili su mu kos
ti na stranjem dijelu svojim nogama. Kada je pokuao iznova, samo je uspio neto ispl
junuti.
I tada oni zavirie apcu u otvorena usta, njih otvorie djeaci. Pre-traie mu usta, a u se
naprosto zavukla apcu meu zube, i bila je ba tamo, u njegovim ustima. On je nije p
rogutao, ve je samo izgledalo da ju je progutao.
I takav bijae poraz apca. Nije jasno koju su vrstu hrane dodijelili njemu, a zbog
toga to nije trao, sam postade zmijskom hranom.
"Reci nam," rekoe zatim ui, i tada u iznese ovu rije:
"Djeaci, kae vaa baka:
'Pozovi ih. Stigla je poruka za njih:
"Iz Xibalbe stie glasnik Jedan i Sedam Smrti:
'Za sedam dana oni moraju doi ovamo. Mi emo igrati igru loptom. I svoju opremu za
igru moraju donijeti sa sobom: gumenu loptu, obramice, titnike za ruke, haljetke.
Ovo e nam ovamo unijeti malo uzbuenja," poruie gospodari', tako je glasila njihova
rije,'" rekla je vaa baka. Zato vaa baka kae da morate doi. Ona je iskreno plakala, p
ozivajui vas da doete."
"Je li ovo istina?" - upitae se djeaci u mislima. im su to uli, oni odmah krenue da b
i stigli do svoje bake, ali samo kako bi joj dali ovakve upute:
122
"Mi odlazimo na svoj put, draga bako. Mi ti samo predajemo upute. I ovdje je zna
men nae rijei. Ostavit emo ga kod tebe. Svaki e od nas zasaditi stabljiku zelenoga k
ukuruza. Mi emo to posaditi u samome sreditu nae kue. Kada se stabljike sasue, bit e t
o znak nae smrti:
'Moda su oni umrli,' rei e ti kada se sasue. A kada one prokliju: 'Moda oni ive,' rei
vi, naa draga bako i majko. Od sada e
ovo biti znak rijei nae. Mi je ostavljamo s vama," rekoe oni, zatim
odoe.
Hunahpu posadi jednu i Xbalanque posadi drugu. Posadie ih ba u samoj kui: ni u plan
inama, niti gdje je zemlja vlana, ve gdje je zemlja suha, u sreditu unutranjosti kue
svoje. Ostavie ih tamo posaene, a onda odoe, svaki sa svojom sulicom.
UNI KRENUE DOLJE PREMA XIBALBI, brzo hodajui nizbrdo po litici, i tada prijeoe drijel
o gdje su se izmjenjivale gudure. Prooe ravno kroz ptice - one nazvane nagomilanim
pticama - i zatim prijeoe Gnojnu Rijeku i Krvavu Rijeku, postavljene kao zamke ko
d Xibalbe. Nisu uli u njih, ve se naprosto prebacili preko pomou svojih sulica, i z
atim krenuli preko, do Raskrija. Ali znali su za ceste Xibalbe: Crnu Cestu, Bijel
u Cestu, Crvenu Cestu, Zelenu Cestu.
I tamo oni dozvae onoga stvora zvanog komarcem. uvi da je on uhoda, oni ga poslae na
prijed:
"Ugrizi ih jednog po jednog. Prvo ugrizi onoga to sjedi prvi, a zatim i ostale, d
o posljednjega od njih, i tvoje e biti da ljudima to idu cestom isisava krv," rekoe
komarcu.
"Vrlo dobro," uzvrati komarac pa krenu Crnom Cestom i zaustavi se kod dvije lutk
e, ili drvene rezbarije, koje su sjedile kao prve. Sve bijahu potpuno odjevene,
i on ugrize prvu od njih. Lutka ne progovori, pa je on zato ugrize ponovo. Kad j
e ugrizao onu to je sjedila kao druga, ova opet ne progovori, pa on tada ugrize t
reu, onu to je sjedila kao trea, a to u stvari bijae Jedan Smrt. "Jao!" - ree svaki o
d njih kad bijae ugrizen. "to je?" - odgovori svaki. "Joj!" - ree Jedan Smrt.
to je, Jedan Smrti?
123
crteu s vaze Maya iz doba kasne klasike, komarac dri svoje oruje ispred ukrasa na g
lavi, a krv mu kaplje iz
anusa.
ONAJ STVOR NAZVAN KOMARCEM: Na ovom
CRTE: KARL TAUBE
"Neto me ugrizlo."
"To je - auu! Neto ugrizlo i mene!" - doda onaj to je sjedio etvrti. "to ti je, Seda
m Smrti?"
"Neto me ugrizlo." Sljedei progovori onaj to je sjedio peti. "Aj, aj!" - on ree.
"to, ugave?"- upita ga Sedam Smrt.
"Neto me ugrizlo," - ree ovaj kao sljedei. Bio je ugrizen i koji je sjedio kao esti.
"Uff!" - ree on sljedei.
"to ti je, Skupljau Krvi?" - upita ga ugavac.
"Neto me ugrizlo," - odvrati mu ovaj. U tom bijae ugrizen onaj to je sjedio sedmi.
"Joj!" - ree on sljedei.
"to ti je, Due Gnoja?" - zapita ga Skuplja Krvi.
"Neto me ugrizlo," - ree on sljedei. Idui je bio ugrizen onaj, to je sjedio osmi.
"Auu!" - ree on sljedei.
"to je, Due utice?" - upita ga Duh Gnoja.
"Neto me ugrizlo," odgovori ovaj. Sljedei je bio ugrizen onaj, to je sjedio deveti.
"Jao!" - on zajaue.
124
"to, Vladaru Kostiju?" - zapita Duh utice.
"Ugrizlo me neto," - ree mu ovaj. Sljedei je bio ugrizen onaj, to je sjedio deseti.
"to ti je, Vladaru Lubanja?" - upita ga Vladar Kostiju.
"Ugrizlo me neto," odvrati. Zatim neto ugrize i onoga, to je sjedio jedanaesti.
"Auu!" - ree taj zatim.
"to ti je, Krilo?" - upita ga Vladar Kostiju.
"Neto me ugrizlo," - odvrati mu ovaj. A sljedei bijae ugrizen onaj, to je sjedio kao
dvanaesti.
"Uuuh!" - javi se on sljedei.
"to, Stezau?" - upitae ga sljedeeg.
"Neto me ugrize," ree im. A sljedei se javi trinaesti.
"Jao!"
"to ti je, Krvavi Zube?" - upita ga Steza.
"Ugrize me neto!" - odvrati mu ovaj. Idui bijae na redu onaj, koji je sjedio etrnaes
ti:
"Ajoj! I mene neto ugrize!" - ree on sljedei.
"to je Krvava Kando?" - pitao ga Krvavi Zub.
I tako su se oni nazivali imenima svojim, sva su naveli ispitujui se meusobno. Oni
pokazae lica svoja i iznijee svoja imena, svaki bijae upitan od onoga iznad sebe p
o redu, i zauzvrat pitajui sljedeega to je sjedio do njega. Nisu propustili ni jedn
o jedino ime, imenom nazvae i posljednjega kada ovaj bijae uboden dlakom to ju je H
unahpu iupao sa svoje potkoljenice. Ono to ih je ugrizalo, to zapravo nije bio koma
rac. On je doao tek da bi uo sva njihova imena za Hunahpua i Xbalanquea.
Nakon toga Hunahpu i Xbalanque krenue dalje i tada dooe onamo gdje su bili Xibalban
ci.
"Poelite gospodarima dobar dan," ree netko, tko je sjedio tamo. Bijae to varalica to
je progovorio.
"Ovo nisu gospodari! To su lutke, drvene rezbarije!" - rekoe oni kada stigoe gore.
I zatim im poeljee dobro jutro.
"Jutro, Jedan Smrti, jutro - Sedam Smrti, jutro, ugave, jutro, Skupljau Krvi,
125
jutro, Due Gnoja, jutro, Due utice,
jutro, Vladaru Kostiju, jutro, Vladaru Lubanja,
jutro, Krilo, jutro, Stezau,
jutro, Krvavi Zube, jutro, Krvava Kando,"
rekoe oni im stigoe, i pritom nabrojie sva njihova imena. Svakoga ponaosob nazvae nje
govim imenom; nije bilo ni jednog imena koje bi propustili. Kako se to i zahtije
valo od njih, niti jedno ime nisu preskoili.
"Sjedite ovamo," rekoe im. Htjeli su ih posjesti na klupu, ali oni to
nisu eljeli:
"Ova klupa nije za nas! To je samo kamena ploa za kuhanje," odvrate Hunahpu i Xba
lanque. Oni nisu bili poraeni.
"Vrlo dobro. Tada samo otiite u kuu!" - rekoe im.
I nakon toga oni uoe u Kuu Tmine. Oni ovdje nisu bili poraeni. Bio je to prvi ispit
nakon ulaska u Xibalbu, a za Xibalbance, oni su ve bili gotovo poraeni.
Prvo su uli u kuu tmine.
I nakon toga im je glasonoa Jedan Smrti donio njihovu baklju, koja je ve gorjela k
ada je stigao, zajedno s cigarom za svakoga od njih.
'"Ovdje je vaa baklja,' rekoe vam gospodari. 'Oni nam ujutro moraju vratiti baklju
, zajedno s cigarama. Oni ih moraju vratiti netaknute,' poruuju vam gospodari," o
bjasni im glasnik im je stigao.
"Vrlo dobro," rekoe oni, ali ne dopustie da baklja izgori - umjesto toga, zamijenie
je neim to je nalikovalo plamenu. Bio je to rep papagaja, koji je straarima izgled
ao poput baklje. A to se tie cigara, oni su naprosto oko vrhova tih cigara okupili
krijesnice, koje su svijetlile cijele noi.
"Mi smo ih porazili," rekoe straari, ali baklja ne bijae istroena - tako je samo izg
ledalo. A to se tie cigara, na njima uistinu nije izgorjelo ba nita - tako je samo i
zgledalo. Kad ove stvari bijahu vraene gospodarima:
"to se to dogaa? Otkud su ovi stigli? Tko je njih zaeo i tko ih nosio? Naa srca dois
ta pate, jer ovo to nam oni rade nije dobro. Oni su drukiji po svom izgledu i druki
ji po samom svome biu," govorahu oni meu sobom. I kad oni sazvae sve gospodare:
126
"Krenimo na igru loptom," bilo je reeno djeacima. A tada ih Jedan i Sedam Hunahpu
upitae:
"Otkud biste vi mogli biti? Molimo, recite nam," ree im Xibalba.
"Pa, otkud bismo mogli biti? Mi to ne znamo," bilo je sve to im rekoe. Oni nisu na
veli nikakvo ime.
"Onda dobro, onda emo samo krenuti na igru loptom," naredi Xibalba.
"Dobro," odvratie oni.
"Evo, ovo je ona koju trebamo staviti u igru, ovdje je naa gumena lopta," rekoe im
Xibalbanci.
"Ne, hvala. Ovo je ona kojom emo igrati, ovdje je naa," uzvratie im djeaci.
"Ne, nije. Ovo je ona koju trebamo staviti u igru," opet ponovie Xibalbanci.
"Vrlo dobro," odvrate momci.
"Pa konano, naa je samo ukraena," rekoe Xibalbanci. "O ne, nije. Naprotiv, to je sam
o lubanja, kaemo mi zauzvrat," us-tvrdie djeaci.
"Ne, nije," izjave Xibalbanci.
"Vrlo dobro," ree Hunahpu. Kad ju je Xibalba udarila, Hunahpu zaustavi loptu svoj
om obramicom.
I tada, dok je Xibalba gledala, iz unutranjosti lopte ispade Bijeli Bode. On izlet
i vrtei se po tlu itavog igralita.
"to je ovo!" - uskliknue Hunahpu i Xbalanque. "Smrt je jedino to vi elite za nas! Za
r niste vi oni, koji ste nas pozvali, i nije li odavde otiao va glasnik? Doista, s
aalite se na nas ili emo naprosto otii odavde," rekoe im djeaci.
A ovo je, to je bilo namijenjeno momcima: oni su trebali odmah umrijeti, odmah ta
mo na igralitu, poraeni od ovoga bodea. Ali nije bilo tako. Umjesto toga, Xibalba b
ijae jo jednom poraena od njih.
"Ama ne odlazite, djeaci. Mi moemo i dalje igrati igru loptom, ali emo u igru stavi
ti vau," rekoe momcima.
"Vrlo dobro," uzvrate oni, i to je bilo vrijeme za njihovu gumenu loptu pa je ub
acie u igralite.
I zatim, oni su dogovarali nagradu:
"to bi trebalo biti naom nagradom?" - upitae Xibalbanci. "Na vama je da zatraite," b
ijae sve to su im odvratili djeaci.
127
TO JE SAMO LUBANJA: U ovoj je igri lopta (neto desnije od sredita) obiljeena lubanj
om u profilu. Iz usana dvojice igraa na lijevoj strani i jednoga posve desno izla
ze rijei (prikazane vijugavim dimom), vjerojatno u obliku poruga, poput onih kakv
e se uzajamno dobacuju u Popol Vuhu. Prvi igra s lijeve strane lopte dri odrezanu
glavu prvog igraa s desne strane, iz ijega vrata izlaze zmije (predstavljajui mlazo
ve krvi) i tikvu (podsjea na prigodu kada je tikva posluila kao varka za glavu Hun
ahpuovu). S reljefne ploe na velikom igralitu za igru loptom u Chic-hen Itzi.
"Mi naprosto hoemo osvojiti etiri posude cvijea," rekoe Xibalbanci.
"U redu. Koje vrste cvijea?" - upitae momci Xibalbance.
"Jednu posudu crvenih latica, jednu posudu bijelih latica, jednu posudu utih lati
ca i jednu posudu itavih cvjetova," odvratie im.
"Vrlo dobro," sloie se djeaci i tada ubacie u igru svoju loptu. Djeaci su bili jednak
i ovima po snazi i izdrali su mnogo igara, jer su uvijek imali samo dobre misli.
A tada su se djeaci predali i dopustili poraz, a Xibalbancima bjee drago to ih pora
zie:
"Dobro smo igrali. Pobijedili smo ih ve u prvom pokuaju," govorili su Xibalbanci.
"Kuda li e sad oni otii da bi pronali cvijee?" - pitali su se u svojim srcima.
"Stvarno, prije nego to proe no, vi nam morate predati nae cvijee i nau nagradu," ree X
ibalba djeacima, Hunahpuu i Xbalanqueu.
"Vrlo dobro. Znai, igru loptom igramo i nou," odvratie oni prihvativi njihov nalog.
128
CRTE: ALFRED M. TOZZER,"CHICHEN ITZA I RTVENI KENOTAF", FOTOGRAFIJA HILLEL BURGER,
1984.
I NAKON TOGA, UOE DJEACI U KUU OTRICA, na drugi ispit u Xibalbi.
I ovo je kad im je bilo dosueno da budu do kraja sasjeeni sjei-vima. To je trebalo
ii brzo, namjera bijae da oni trebaju umrijeti, ali oni nisu poginuli. Tada su oni
porazgovarali s noevima, dali im upute:
"Ovo je vae: meso svih ivotinja," rekli su noevima, i oni su se prestali pokretati
- zapravo, svaki je pojedini no spustio svoj vrak.
A evo kako su ostali tamo preko noi, u Kui Otrica. Sad oni po-zvae sve mrave:
"Mravi rezai, mravi pobjednici, doite sada, svi vi prikupite sve njih za nas: cvje
tove u cvatu, nagrade za gospodare!"
"Vrlo dobro," odvratie oni. Tada svi mravi krenue da nabave cvijee, u nasadima Jeda
n Smrti i Sedam Smrti, koji su ve dali upute uvarima cvijea Xibalbe:
"Hoete li, molimo vas, paziti na nae cvijee? Ne dopustite da bude ukradeno. Mi smo
porazili one djeake, pa zar nee onda oni doi
129
UBACIE NJIHOVU LOPTU U IGRU: Hunahpu (lijevo) i pripadnik Xibalbe (desno) zajedno
dre loptu svojim titnicima za ruke tik prije no to e je ubaciti u igru; potonji nos
i na leima trofejnu glavu. Sa reljefa urezanog u kamen na igralitu u Copanu.
~~ CRTE: BARBARA FASH.
ovamo, tragajui za nagradom koju nam duguju? Nemojte noas spavati."
"U redu," odgovorie im oni, ali uvari njihova bilja nikada nisu znali bilo to mudro
. Jedino su posjedovali sklonost prema irokom otvaranju svojih usta, skakanju s j
edne grane do druge u drveu i bilju i ponavljanju uvijek iste pjesme:
Ipurvi! Ipurvi! ... govorio bi jedan od njih dok je graktao.
Purvil! Purvil! ... govorio bi drugi dok se glasao.
130
Obje ptice bijahu uvari cvjetnjaka, vrta Jedan i Sedam Smrti, ali nisu zamijetile
mrave dok su im krali ono to su trebale uvati, pregrizajui, odnosei cvjetne latice,
penjui se da bi ih na drvu pregrizli i da bi pale na tlo, skupljajui ih zajedno s
cvjetovima, dok su straari i dalje samo irom otvarali usta, ne zamjeujui ak ni grick
anje na svojim repovima, niti grickanje na krilima. Odgrizeni cvjetovi padali su
na tlo gdje su se gomilali, tako da su se lako napunile etiri posude cvjetnih la
tica, akrobatska predstava to potraja sve do zore.
Nakon toga stigoe glasnici, paevi:
'"Oni trebaju doi,', javljaju gospodari. 'Moraju nam odmah donijeti nae nagrade,'"
rekoe djeacima.
"Vrlo dobro," odvratie im. Oni krenue uzevi sa sobom cvijee, etiri posude cvijea, i s
njima stigoe pred gospodare, ili gospodare koji primie cvijee zaprepatenih pogleda.
Time su Xibalbanci bili poraeni. Momci su poslali obine mrave; u samo jednoj noi mr
avi su nakupili cvijee i njime ispunili posude.
Zbog ovoga, svi su Xibalbanci izgledali bolesni, problijedjeli bi kada bi pogled
i cvijee.
Zatim su dozvali uvare cvijea:
"Kako ste mogli dopustiti da cvijee bude ukradeno?! Ovo je nae cvijee! Ovdje! Pogle
dajte!" - govorili su uvarima.
"Vae milosti, ali mi nismo primijetili, a s naim je repovima stanje jo i gore," odv
ratie ovi.
I tada im iroko rasjekoe usta, to im je bila plaa za krau to se dogodila dok su straar
ili.
Takav bjee poraz Jedan Smrti i Sedam Smrti od Hunahpua i Xba-lanquea, zbog kojega
kozodoji i danas imaju rascijepljenausta. Njihova usta zjape i danas.
I sada, nakon ovoga, kad je u igru bila ubaena lopta, samo su igrali sve do preki
da. A kad su okonali igru, dogovorie se jedni s drugima:
"Opet u zoru," ree Xibalba.
"Vrlo dobro," odvratie djeaci, i tada bijahu gotovi.
I SAD ONI UOE U KUU MRAZA. Tamo huje bezbrojni propusi, unutar kue pada debelo grume
nje tue, to je kua studeni. Oni
131
odmah umanjie hladnou, zatvarajui je. Hladnoa se rasprila zbog djeaka. Oni ne umrijee,
ve su tamo ivi doekali zoru.
Tako, premda je Xibalba eljela da oni ovdje umru, oni ne umrijee, ve bijahu ivi kad
je svanulo. Oni su izali im su paevi stigli po njih, a straari otili.
"Zato oni jo nisu mrtvi?" - pitali su se vladari Xibalbe. Iznova su bili zadivljen
i sposobnostima djeaka, Hunahpua i Xbalanquea.
Potom uoe u kuu jaguara kao sljedeu, dom to
je vrvio jaguarima:
"Nemojte pojesti nas. Ali, postoji neto to treba biti vae," rekoe odmah jaguarima.
I uz ove rijei, oni razasue kosti ispred ivotinja.
Nakon toga su se jaguari naguravali i borili uokolo, zbog kostiju.
"Znai, ovi su ih dobro sredili, pojeli su im i sama srca. Sad kad su se momci pre
dali, ve su pretvoreni u kosture," govorili straari, slo-ivi se da je to slatko. Ali
, momci nisu umrli; bili su dobro. Oni su izali iz Kue Jaguara.
"Pa kakva li je ovo vrsta ljudi? Otkud su ovi doli?!" - govorili su svi Xibalbanc
i.
fOTOM ONI UOE U SREDITE PLAMENA, u Kuu Vatre, gdje je vatra gorjela samo unutar kue.
Oni se nisu sprili u njoj, tek malo opekli, malo ugrijali, tako da su bili dobro
kada je svanulo. Premda im je bilo dosueno da unutra brzo poginu, oni su to nadvl
adali, nisu poginuli; umjesto toga, Xibalbanci zato skoro ostadoe bez svojih srca
.
SaDA SU IH SMJESTILI U KUU IMIA, u kojoj su u unutranjosti ivjeli jedino imii, grabe
ii, udovine zvijeri s njukama poput noeva, oruem smrti. Stati pred njih znailo je - bit
i gotov u trenu.
Zato se oni, im uoe unutra, zavukoe u svoje sulice; tako ih nisu ujedali pripadnici
ovoga domainstva. Ali ovdje se dogodi da se
132
jedan od njih predao, i to radi grabeljivog imia to je sletio dolje ba u trenutku kada
se jedan od njih pokazao. To su uinili zato, jer su ba to i traili, upravo su to i
imali na umu. i cijele su noi imii buili:
"Eek-eek! Eek-eek!"
govorili su, i tako su govorili itave noi.
A tada se sve malo smirilo. imii nisu vie letjeli uokolo. i tada se jedan od momaka
izvue do ruba svoje sulice, budui da Xbalanque ree:
"Hunahpu? Moe li vidjeti koliko jo dugo treba do zore?"
"Pa, moda bih mogao pogledati da vidim koliko je jo dugo," on mu odgovori. i tako
je pokuao proviriti iz otvora sulice, pokuao je vidjeti zoru.
i tada njegova glava bijae odgrizena, grabeljivi ju je imi otkinuo, ostavivi tijelo Hu
nahpua i dalje ugurano unutra.
"to se dogaa? Zar jo nije svanulo?" - upita Xbalanque. No, Hunahpu se vie ni ne poma
knu. "to je ovo? Nije valjda Hunahpu otiao? to si uinio?" On se vie ne pomaknu; sada
se uje samo teko disanje.
Nakon toga, Xbalanque poe oajavati:
"Jao, teko meni! Sad je doista sve gotovo!" - ree on. A osim toga, glava se u meuvr
emenu zakotrljala ravno na igralite, u skladu s
GRABELJIVI IMII, UDOVINE ZVIJERI: Crte na krilima imia predstavlja iskopane oi; vij
izlaze iz usta predstavljaju prikaz njegova glasanja. S vaze Maya iz doba kasne
klasike u Chama stilu, pronaene u istom podruju gdje je i Velika Kotlina, kod koj
e su Hunahpu i Xbalanque sili u Xibalbu.
133
CRTE: AUTOR
NJEGOVA GLAVA BJEE ODGRIZENA: Obezglavljeni Hunahpu stoji vezanih ruku. Iz Dresde
nskog kodeksa.
CRTE: CARLOS A.VILLACORTA
rijei Jedan i Sedam Smrti, i svi su Xibalbanci bili sretni zbog glave Hunahpuove.
Nakon toga Xbalanque sazva sve ivotinje: stigoe koati, pekari, sve ivotinje, male i
velike. Bilo je to nou, jo je bio mrak kada ih on upita za njihovu hranu:
"to god bila vaa hrana, svakoga od vas: zbog toga sam vas i pozvao, da ovamo dones
ete svoju hranu," ree im Xbalanque.
"U redu," odgovorie one i krenue po ono to je pripadalo njima, tada se doista svi i
vratie.
Bila jedna koja je donijela samo svoje trulo drvo.
Bijae jedna koja je donijela samo lie.
Bila jedna koja je donijela samo kamenje.
Bijae jedna koja je donijela samo zemlju, i nizale se razne vrste ivotinja, malih
i velikih, sve dok nije ostala i posljednja: koati. On je donio tikvu, gurajui je
njukom pred sobom dok je dolazio.
XBALANQUE SAZVA SVE IVOTINJE: Ovdje si pribliava kolibria. Oko usta te na leima i po
bedrima ima komadie jaguarove koe. Iz Dresdenskog kodeksa.
CRTE: CARLOS A. VILLACORTA
134
I ona postade lanom glavom za Hunahpua. Oi su odmah bile izdubljene, zatim stie moz
ak od mislioca s neba. Bio je to Srce Neba, Hurikan, koji je siao, stigavi ravno u
Kuu imia. Lice nije bilo dovreno prebrzo; zato je izgledalo dobro. Njegova snaga bil
a je ista kao i ranije, izgledao je lijepo, govorio na posve isti nain.
I ovo se dogodilo kada se nastojalo probiti svitanje, kada se zarume-njelo na ob
zoru:
"Sada izradi pruge, ovjee," rekoe oposumu.
"Da," odvrati starac. Kad je on iscrtao pruge, on je time iznova nainio mrak; sta
ri je ovjek izradio etiri pruge.
"Oposum izrauje pruge," govore ljudi i danas, sve otkako je on rano svitanje iscr
tao crvenom i plavom bojom, ustanovivi time samo njegovo postojanje.
"Zar nije dobro?" - upitae Hunahpua.
"Zaista je dobro," odvrati on. Njegova je glava izgledala kao da ima svaku kost;
izgledala je poput njegove prave glave.
Nakon toga su oni porazgovarali i sve dogovorili jedan s drugim.
"Kako bi bilo da ti uope ne igra? Ti bi se trebao samo pokretati uz dosta prijetnj
i, dok bih ja trebao biti onaj koji e sve izvriti do kraja," ree mu Xbalanque. Nako
n toga, on izda upute zecu:
"Tvoje je mjesto gore, iznad igralita, na vrhu. Postavi se onamo izmeu vrea s lopta
ma," naredi Xbalanque zecu, "sve dok lopta ne doe do tebe, a onda pojuri, dok u se
ja prihvatiti posla," tako ree zecu. On je ove upute dobio dok je jo uvijek vlada
o mrak.
OPOSUM: Donosei Novu Godinu, koja poinje na dan zvan E ili Eb, oposum koristi napr
tnjau da bi u njoj donio i boanstvo koje e vladati tijekom te godine. Ukupno ima eti
ri vrste godina, koje su u skladu sa etiri pruge to ih je oposum izradio na nebu,
pri-skoivi u pomo Xbalanqueu. Iz Dresdenskog kodeksa.
135
CRTE: CARLOS A. VILLACORTA
Nakon toga, kada je svanulo, obojica su se osjeala dobro kao i uvijek.
A kada je u igru bila ubaena lopta, bila je to glava Hunahpuova to se zakotrljala
igralitem:
vikali su im. Ali unato tome Hunahpu povika: "Udarite glavu kao da je lopta!"
"Dakle, neemo im moi nanijeti zlo i nauditi samo prijetnjama," i uz ove rijei poslae
gospodari Xibalbe loptu, i Xbalanque je prihvati, zaustavi loptu svojom obramic
om, a onda je udari jako pa poe trati, lopta odletje daleko izvan igralita, udarivi
samo jednom, samo dvaput, i zaustavi se medu vreama s loptama. Tada odande izjuri
zec i poe skakutati, a oni nagnue u potjeru za njim, tada svi Xibalbanci krenue viui
, urlajui, oni pojurie za zecom, za njime krenu cijela Xibalba.
Zatim, djeaci su se tako iznova doepali Hunahpuove glave. Tada Xbalanque podmetnu
tikvu u igru; bilo je to kada je otiao baciti tikvu iznad igralita.
Tako je sada glava Hunahpuova bila doista njegova glava, i oba su djeaka opet bil
a sretna. A oni drugi, Xibalbanci, jo su uvijek tragali za loptom.
"Mi smo pobijedili! Vi ste gotovi! Predajte se! Vi ste izgubili!"
Esperanza, Chiapas, iz razdoblja rane klasike Maya.
BILA JE TO GLAVA HUNAHPUOVA: Pripadnik Xibalbanaca se sputa na jedno koljeno i vr
aa loptu svojim bedrom, zatienim komadom koe. Lopta nosi na sebi ime "Hunahpu". S re
ljefa na igralitu za igru loptom La
CRTE: AUTOR
136
Nakon toga, kada su otkrili loptu medu vreama, djeaci im dovi-knue:
"Vratite se! Lopta je ovdje! Mi smo je nali!" - javili su im pa se ovi zaustavie.
A kada Xibalbanci stigoe nazad:
"Zar se to nama privialo?" - upitae. Zatim su ponovo zapoeli igru loptom, i opet su
obje strane igrale izjednaeno.
Nakon toga Xbalanque udari tikvu. Tikva se ve istroila; ona tre-snu na igralite i n
a svjetlost iznese svoje sjemenke, svijetlo obojene, jasne kao dan, tono ispred n
jih.
"Kako ste doli do ovoga? Otkud je ovo stiglo?" - pitala je Xibalba.
I time su gospodare Xibalbe pobijedili Hunahpu i Xbalanque. Tamo bjee velika opas
nost, ali oni nisu poginuli od svih ovih stvari koje su im inili.
I OVDJE JE: NADGROBNI NATPIS, SMRT HUNAHPUA I XBA-LANQUEA.
Ovdje je: sada emo iznijeti njihov nadgrobni natpis, njihovu smrt. Oni su radili
sve to su ih uputili da rade, prolazili kroz sve opasnosti, nedae koje su pripremi
li za njih, ali oni nisu poginuli od raznih kunji Xibalbe, niti bijahu poraeni od
svih onih prodrljivih ivotinja koje nastavaju Xibalbu.
Nakon toga, oni dozvae dva sredinja vidovnjaka, nalik itaima. Ovdje su njihova imena
: Xulu, Paam, oba proroci.
"Moda e gospodari Xibalbe postavljati pitanja o naoj smrti. Oni misle o tome kako b
i nas nadvladali, jer nismo umrli, niti smo ostali poraeni. Mi smo iscrpili sva n
jihova iskuenja. ak nas se ni ivotinje nisu doepale. I zato je to znamen, ovdje, nji
hovo sredstvo za nau smrt bit e kamena pe. Svi su se Xibalbanci okupili. Nije li naa
smrt neumitna? I zato, ovo je vaa zadaa, sada emo je navesti: ako vas oni stanu pr
opitkivati o naoj smrti, kada emo mi ve izgorjeti, to e im rei, Xulu, i ti, Pacame? Ako
vas upitaju:
'Zar ne bi bilo dobro da razbacamo njihove kosti po klancu?'
'Moda to ne bi bilo dobro, jer bi se oni mogli ponovno vratiti u ivot,' rei e ti.
'A moda bi ovo bilo dobro: mi emo ih samo objesiti gore na drvo,' rei e vam oni tada
.
137
'To svakako ne bi bilo dobro, jer biste tako gledali u njihova lica,' ti e rei, i t
ada e vam se obratiti po trei put:
'Pa, onda je jedina dobra stvar ovo: naprosto emo baciti njihove kosti u rijeku.'
Ako e to biti ono to e vas upitati sljedee:
"To je dobra smrt za njih, i bilo bi jo dobro da smrvite njihove kosti na kamenu,
ba kao to se tvrdo kukuruzno zrnje pretvara u brano, i to svakoga od njih smrvite
zasebno, i tada:
'Prospite ih u rijeku,
razbacajte ih po vodenome putu,
meu planine, male i velike,'
tako ete im rei, i tada ete morati izvriti ove upute koje smo za vas naveli," rekoe m
ali Hunahpu i Xbalanque. Kada su davali ove upute oni su ve znali da e umrijeti.
Ovo JE IZRADA PECI, velike kamene pei. Xibalbanci su je izradili tako da nalikuje
onim mjestima gdje se kuha slatko pie, oni je irom otvorie.
Nakon toga, glasnici dooe po momke, glasonoe Jedan i Sedam Smrti.
'"Oni moraju doi. Mi emo ii s djeacima, da vide to smo skuhali za njih,' kau gospodari
, vama djeaci," bijae im porueno.
"Vrlo dobro," odgovorie. Oni krenue trkom i stigoe pred otvor pei.
I tamo ih ovi pokuae primorati na igru:
"Ovdje, hajd'mo preskakati preko naega pia etiri puta, ravno prijeko, jedan od nas
za drugim, momci," ree im Jedan Smrt.
"Vi nas time nikada neete nasamariti. Zar mi ne znamo kakva je naa smrt, gospodari
? Gledajte!" - rekoe oni, zatim pogledae jedan drugoga. Oni uhvatie jedan drugoga z
a ruke i krenue prvo glavama prema pei.
I tamo oni umrijee, zajedno, i sada su svi Xibalbanci bili sretni, povikujui, podiui
svoje zdravice:
"Mi smo ih stvarno pobijedili! Oni se nisu lako predali," govorili su.
Nakon toga oni dozvae Xulua i Pacama, koji odrae svoju rije: kosti djeaka zavrile su u
pravo tamo, gdje su ih momci i eljeli. Kad
138
su Xibalbanci jednom obavili ono to je bilo predvieno, kosti njihove bile su smrvl
jene i razasute u rijeku, ali one nisu otile daleko - tek su potonule na dno vode
. One postadoe krasni momci; izgledali su posve isto kad su se ponovo pojavili, k
ao i ranije.
I PETOG SE DANA ONI OPET POJAVIE. Ljudi su ih vidjeli u vodi. Obojica su nalikova
li morskim paucima kad ih je Xibalba ugledala. I budui da su se razvijali u vodam
a, pojavie se dan nakon toga kao dvije protuhe, s krpama sprijeda i krpama straga
, i krpama posvuda. Izgledali su siromani, kad su ih Xibalbanci provjeravali; sad
a su preuzeli drukije uloge.
Plesali su samo Ples kozojeda, Ples lasice i Ples pasanca.
Sada su samo izvodili gutanje sablji, samo hodali na hoduljama.
Sad su radili svakojaka udesa. Podmetnuli bi vatru u kuu, i kao da je ona doista i
zgarala, a odjednom bi je opet vratili. Sad je Xibalba bila prepuna divljenja.
Zatim bi rtvovali same sebe, jedan bi od njih umro od ruke drugoga i protegnuo se
, ba kao u smrti. Prvo bi se ubijali, ali bi onda iznenada opet izgledali ivi. Xib
albanci su se mogli samo diviti onome to su radili. A sve to su oni sada radili bi
la je ve njihova zamisao o porazu Xibalbe.
HODANJE NA HODULJAMA (na tulama, op.p.): Lik iz Madridskog kodeksa.
CRTE: CARLOS A. VILLACORTA
139
I nakon toga, vijesti o njihovim izvedbama stigle su do uiju gospodara, Jedan Smr
ti i Sedam Smrti. Kad oni to zaue, rekoe:
"Tko su te dvije lutalice? Pruaju li zbilja takvo zadovoljstvo? I zar je njihov p
les uistinu toliko lijep? Zar oni sve to rade!" - govorili su. Pria o njima dospj
ela je do gospodara. Djelovalo je zabavno, i tako im ovi odaslali svoje glasonoe
neka ih obavijeste kako moraju doi.
'"Kad bi oni samo doli i izveli predstavu za nas, mi bismo im se divili i udili,"
kazae nam gospodari,' rei ete im," objavie glasonoama. I tako ovi dou plesaima, prenose
im rijei gospodara.
"Ali mi to ne elimo, jer se stvarno stidimo. Naprosto ne. Zar ne bismo trebali st
rahovati zbog odlaska onamo, u kuu gospodara? Zato jer stvarno slabo izgledamo. N
e bi li nas samo gledali razroga-enih oiju? Saalite se na nas! Zar im ne bismo izgl
edali kao obini plesai? I to bismo rekli naim sudruzima, lutalicama? Ima i drugih ko
ji takoer ele da im danas pleemo, da se zabave uz nas, zato ne moemo uiniti isto i za
gospodare, i zato to nije ono to mi elimo, glasnici," rekoe im Hunahpu i Xbalanque
.
ONI SU PLESALI PLES PASANCA: Ovaj plesa nosi Ijuskavu krinku pa-sanca, svira flau
tu i trese zvekom. S vaze Maya u stilu Chama iz razdoblja kasne klasike, pronaene
u istom podruju gdje se nalazi i Velika Kotlina, kroz koju su Hunahpu i Xbalanque
sili u Xibalbu..
CRTE: AUTOR
140
Pa ipak, nagovorie ih; kroz nedae, kroz patnje oni su ili svojim muenikim putem. Nisu
eljeli hodati prebrzo. Mnogo su ih puta morali nagoniti; glasnici su ili pred nji
ma kao vodii, ali su se neprestano morali vraati. I tako krenue gospodarima.
I ONI STIGOE DO GOSPODARA. Hinei ondje veliku poniznost, oni sagnue svoje glave sve
do poda im prispjee. Sagnuli se duboko, poklonili se, pa se rasprostrli po tlu, d
olje, sve do svojih krpa, sve do dronjaka. Oni su doista izgledali kao protuhe k
ada stigoe.
I tada ih upitae koja je njihova planina i koje je njihovo pleme, i upitae ih takoe
r za njihovu majku i oca:
"Otkud stiete?" - pitali su ih.
"To nismo nikada ni znali, gospodaru. Mi ne znamo tko su naa majka i otac. Mi smo
vjerojatno bili mali kad su umrli," bilo je sve to oni rekoe. Nisu naveli nikakva
imena.
"Vrlo dobro. Molimo, zabavite nas onda. to elite da vam damo za plau?" - upitae ih.
"Pa, ne elimo ba nita. Da kaemo istinu, bojimo se," rekoe oni gospodaru.
"Nemojte se bojati. Nemojte se stidjeti. Samo pleite na ovaj nain: prvo ete plesati
ples u kojemu rtvujete same sebe, nakon toga ete podmetnuti vatru u mojoj kui, izv
est ete sve stvari koje umijete. Mi elimo da nas zabavite. To je elja naega srca, ra
zlog zbog kojega smo vas pozvali, drage lutalice. Mi emo vam dati plau," rekoe im.
I tada oni poee izvoditi svoje pjesme i plesove, i tada se okupie svi iz Xibalbe, g
ledatelji ispunie dvoranu, i oni su plesali sve: plesali su Lasicu, plesali su Ko
zodoja, plesali su Pasanca. Tada im ree gospodar:
"rtvujte mojega psa, zatim ga ponovo vratite u ivot," zatrai.
"Da," odvratie oni.
Kada rtvovae psa, on se potom vratio u ivot. I taj pas bjee doista sretan kad se vra
tio u ivot. Stalno je mahao repom svojim kada se vratio u ivot.
141
I TADA ONI PRIMJESE LJUDSKU RTVU: Ostarjeli bog trgovaca iz podzemnog svijeta sje
di na prijestolju u svojoj palai, a njegov glasnik - sova nalazi mu se na eiru. Sve
su ene oko prijestolja plemenita podrijetla; jedna od njih okrenuta je ulijevo d
a bi gledala predstavu, u kojoj dva zakrabuljena plesaa (vjerojatno prerueni Hunah
pu i Xbalanque) izvode rtvovanje ovjeka. Plesa na lijevoj strani slui se sjekirom, k
ojom e rtvu udariti straga po vratu. S vaze Maya iz razdoblja kasne klasike, u Muz
eju sveuilita Princeton.
I gospodar im ree:
"Dakle, sada jo trebate sagati moju kuu," rekoe im potom, i tada oni potpalie dom gos
podara. Kua bila puna svih gospodara, ali nisu izgorjeli. Oni je opet hitro vratie
nazad, iako je kua Jedan Smrti cijela izgorjela odjednom, i nastavie s plesom na
taj nain. Ovi su bili razdragani.
I tada ih upita gospodar:
"Jo trebate ubiti neku osobu! Izvedite rtvovanje bez smrti!" - rekoe im.
"Vrlo dobro," odvratie oni.
I tada oni prinijee ljudsku rtvu.
I tada oni visoko podigoe ljudsko srce.
I oni pokazae njegovu zaobljenost svim gospodarima.
I sada su se Jedan i Sedam Smrt divili tome, jer sad je taj ovjek bio iznova vraen
u ivot. Njegovo je srce bilo preplavljeno radou jer bijae vraen u ivot, i gospodari s
u se divili:
142
CRTE: KORITENO UZ ODOBRENJE KOIE SU DALI MICHAEL D. COEI KLUB GROL1ER.
"Opet rtvujte, uinite to ak i samima sebi! Dajte da to vidimo! U srcu, to je ples k
akav doista elimo od vas," rekoe im sada gospodari.
"Vrlo dobro, gospodaru," odvratie oni, i zatim rtvovae same sebe.
I TAKO JE XBALANQUE RTVOVAO MALOGA HUNAHPUA. Jedna po jedna noga njegova, jedna p
o jedna ruka bijahu irom rastegnute. Njegova glava pade, otkotrlja se van, daleko
. Njegovo srce iupano, bjee uvijeno u list, i svi Xibalbanci poludjee, vidjevi ovo.
I tako, sada je samo jedan od njih plesao tamo: Xbalanque.
"Ustani!" on ree, i Hunahpu se vrati u ivot. Njih dvojica bijahu presretni zbog to
ga - i slino tome, iznova su se veselili i gospodari, kao da su to oni sami uinili
. Jedan i Sedam Smrt bili su toliko razdragani u srcu kao da su doista oni sami
izvodili taj ples.
143
OPET RTVUJTE, UINITE TO AK I SAMIMA SEBI!: Na lijevoj je strani Hunahpupreruen u bog
a Munje, i sprema se zamahnuti svjetleom sjekirom; riblji brkovi morskoga pauka p
odsjeaju na prizor u kojemu su se on i njegov brat pojavili u vodi kao morski pau
ci. Zaigrano oekujui da mu glava bude odsjeena, ispruen lei Xbalanque, koji vie nije s
putan noenjem nekoliko komadia jaguarove koe, ve se prije pojavljuje kao parodija sa
moga sebe. Zatim (od lijeve strane udesno) nalaze se Xibalbanac nalik kosturu, k
oji oduevljeno plee, pas koji mae repom (jer je preivio dekapitaciju) i krijesnica k
oja nosi baklju (izprizora u Kui Tmine). S vaze Maya iz razdoblja kasne klasike,
u Muzeju umjetnosti Metropolitan.
I zatim se srca gospodara ispunie enjom, udnjom za plesom maloga Hunahpua i Xbalanqu
ea, i tako tada stigoe ove rijei od Jedan i Sedam Smrti:
"Uinite to nama! rtvujte nas!" - oni rekoe. "rtvujte nas obojicu!" - rekoe Jedan i Se
dam Smrt malome Hunahpuu i Xbalanqueu.
"Vrlo dobro. Vi biste se trebali iznova vratiti u ivot. to je smrt za vas? I zar n
e inimo sretnima vas, zajedno sa svim vaim podanicima?" - rekoe oni gospodarima.
I ovaj bijae prvi koji je trebao biti rtvovan: gospodar na samome vrhu, onaj ije je
ime Jedan Smrt, vladar Xibalbe.
I uz smrt Jedan Smrti, sljedei koji je pao bijae Sedam Smrt. Oni se ne vratie u ivot
.
I tada Xibalbanci poee ustajati i odlaziti, oni koji vidjee kako su im umrli gospod
ari. Oni tamo prinijee rtvu srca, i rtvovanje srca bilo je izvedeno na dvojici gosp
odara samo s ciljem njihova unitenja.
144
CRTE: KORITENO UZ ODOBRENJE KO)E SU DALI MICHAEL D. COEI KLUB GROLIER.
im su ubili jednoga gospodara ne povrativi ga u ivot, drugi gospodar postade poniza
n i alostan pred plesaima. On se ne sloi, on to ne prihvati:
"Smilujte mi se!" - ree on kada je shvatio. Svi njegovi podanici krenue cestom pre
ma velikom klancu, u golemoj masi oni ispunie duboki bezdan. I tako se oni nagomi
lae i okupie tamo, bezbrojni mravi, padali su dolje u guduru, kao da su se ondje z
bili u stado. I kada su oni stigli, svi im se duboko poklonie u predaji, oni su p
ostali poni-'imi krotki.
Takav bjee poraz vladara Xibalbe. Djeaci su ga postigli samo kroz udesa, samo kroz
preobrazbu samih sebe.
I ZATIM ONI IZREKOE SVOJA IMENA, oni dadoe sebi imena pred itavom Xibalbom:
145
"Poujte: mi emo navesti naa imena, i mi emo za vas takoer navesti imena naih oeva. Ovdj
e smo: naa su imena malf Hunahpu i Xbalanque. I ovo su nai oevi, oni koje ste vi po
bili: imena su im jedan Hunahpu i Sedam Hunahpu. I mi smo ovdje zato da rasvijet
limo put muka i nedaa naih oeva. I tako smo i mi pretrpjeli sve nevolje koje ste na
m vi prouzroili. I zato sad okonavamo vae postojanje. Mi emo vas pobiti. Sada vas vie
nitko ne moe spasiti," rekoe im. I zatim svi Xibalbanci polegoe na tlo i zavapie:
"Saalite se na nas, Hunahpu i Xbalanque! Istina je, ogrijeili smo se o vae oeve, one
koje ste spomenuli. Njih su dvojica pokopani na Mjestu rtvenika Igri Loptom," od
vratie im oni.
"Vrlo dobro. Ovo je sada naa rije, mi emo vam je izrei. Poujte vi svi, vi Xibalbanci:
zbog ovoga, va dan i vai potomci nee biti veliki. tovie, ni darovi koje ete primati v
ie nee biti veliki, ve svedeni na hrapave grude mezgre. Za vas vie nee biti iste krvi t
o istjee, samo tave, samo tikve, samo krhke stvari, izlomljene na komadie. Nadalje
, vi ete se hraniti samo stvorovima s livada i krevina. Nitko od onih to e biti roeni
u svjetlu, zaeti u svjetlu - nee pripadati vama. Vama e biti predani samo bezvrije
dni. To e biti krivci, nasilnici, nevaljalci, bolesni. Gdje god je jasna krivica,
tamo ete nastupiti vi, radije nego da samo izvodite iznenadne napade na sve ljud
e. I vi ete sluati zamolbe preko prikupljene mezgre," rekoe oni svim Xibal-bancima.
Takav je bio poetak njihova nestanka i uskraivanje tovanja.
Njihov drevni dan nije velik bio, ti su drevni ljudi samo sukobe htjeli, nisu nj
ihova drevna imena doista boanska, ali je zastraujue drevno zlo lica njihovih.
Oni su stvaratelji neprijatelja, korisnici sova,
oni su hukai nepravdi i nasilja,
oni su i majstori skrivenih namjera,
oni su crni i bijeli,
majstori gluposti, majstori nevolje,
kako se govori. Svojim osobnim pojavljivanjem oni izazivaju zastraivanja.
146
Takav je bio gubitak gospodstva njihovoga i slave. Njihovoj se vladavini vie ne v
ratio sjaj. To su ostvarili maleni Hunahpu i Xbalanque.
I OVDJE JE NJIHOVA BAKA, TO PLAE I ZAZIVA ISPRED ZELENIH STABLJIKA KUKURUZA to su g
a oni posadili. Stabljike su rasle, a onda se osuile.
I to je bilo kada su oni izgorjeli u pei; zatim su kukuruzne stabljike proklijale
iznova.
I to bijae kada baka njihova spali neto, ona uga kopal pred sta-bljikama zazelenjen
og kukuruza, kao spomen za njih. U bakinu je srcu zavladala srea kada je kukuruz
proklijao po drugi put. Tada kukuruz bijae proglaen boanskim od njihove bake i ona
mu dade ova imena: Sredina Kue, Sredina etve, ivue Klasje Zelenog Kukuruza, Postelja
Zemlje, to postadoe imena njihova.
I ona nazva klipove Sredinom Kue, Sredinom etve zato, jer ga oni posadie tono u sred
itu unutranjosti svojega doma.
I nazva ga nadalje Posteljom Zemlje, ivuim Klipovima Zelenog Kukuruza, jer ove sta
bljike bijahu smjetene povrh zemljanoga poda.
A nazva ga ivuim Klasjem Zelenog Kukuruza i stoga, jer su sadnice kukuruza nanovo
izrasle. Takva im Xmucane nadjenu imena. Ono je bilo ostavljeno, posadie ga Hunah
pu i Xbalanque naprosto kao nain da ih se spominje baka njihova.
I prvi koji su trebali umrijeti, prije mnogo vremena, bijahu oevi njihovi, Jedan
Hunahpu i Sedam Hunahpu. I oni opet ugledae lice oca svojega, tamo, u Xibalbi. Nj
ihov im se otac iznova obrati kad oni porazie Xibalbu.
I OVDJE ONI OPET SASTAVIE OCA SVOJEGA. Oni su opet sastavili Sedam Hunahpua; otili
su na Mjesto rtvenika Igri Loptom da bi ga sastavili. On je elio da mu lice bude
ba kakvo bjee i nekad, ali kada zatraie od njega da imenuje sve, i kada on otkri tek
naziv za usne, nos i oi s lica svojega, ostade jo malo toga za rei. Iako usne njeg
ove nisu mogle navesti nazive svakoga od njegovih prijanjih dijelova, on im je ba
rem iznova progovorio.
I tako ostade: da su oni tovali srce oca svojega, iako su ga ostavili na Mjestu rt
venika Igri Loptom.
147
"Tebi e se ovdje moliti," rekoe mu sinovi njegovi, i njegovo je srce bilo utjeeno.
"Ti e biti prvo utoite, i ti e biti prvi iji e dan slaviti oni koji e se roditi u svj
, biti zaeti u svjetlu. Tvoje ime nee biti izgubljeno. Neka bude tako," rekoe oni o
cu svojemu da bi razvedrili njegovo srce. '
"Mi smo samo rasvijetlili put tvoje smrti, tvojega gubitka, boli, patnji koje su
ti nametnuli."
I takve su upute oni dali kada su konano bili poraeni svi Xibalbanci. I zatim dvoj
ica djeaka uzioe ovim putem, onamo u sredite
ONI OPET SASTAVIE OCA SVOJEGA. Hunahpu (lijevo) i Xbalanque (desno) uskrsuju svoj
ega oca. On u umjetnosti nizinskih Maya ima lik boga kukuruza, a ovdje se pojavl
juje (proklijava) iz oklopa na leima kornjae (ili iz zemlje). S posude iz razdoblj
a kasne klasike Maya.
148
CRTE: KARL TAUBE
A MJESEC DRUGOME. Gospodar Jaguar Mjesec kod nizinskih Maya., obavijen mjeseevim
srpom. Sa koljke trublje iz razdoblja rane klasike.
CRTE: LINDA SCHELE
svjetlosti, i uzaoe ravno na nebo, i Sunce pripada jednome, a Mjesec drugome. Kada
se rasvijetlilo na nebu, na licu zemlje, oni bijahu ondje, na nebu.
I zatim je gore uzalo etiri Stotine Djeaka, oni koje je pobio Zipacna.
I tako oni dooe da bi pratili njih dvojicu, oni postadoe nebu vlastite zvijezde nje
gove.
149
I OVDJE JE POETAK POSTANKA LJUDSKOGA, i
i traganja za
sastojcima za tijelo ovjeje. Ovako su razgovarali Donositelj, Zaetnik, Stvaratelji,
Oblikovatelji nazvani Vrhovnom Pernatom Zmijom:
"Svitanje se pribliilo, pripreme su obavljene, i jutro je stiglo za opskrbljivae,
hranitelje, roene u svjetlu, zaete u svjetlosti. Jutro je svanulo za ovjeanstvo, za
ljude na licu zemlje," rekoe oni. Sve se ovo zbivalo kad su se oni okupili i nast
avljali razmiljati u tmini, u noi, dok su oni tragali i ispitivali, promiljali i pi
tali se.
I ovdje njihove misli izaoe na jasnu svjetlost. Oni su istraivali i otkrili to je po
trebno za ljudsko meso. Bijae to tek kratko vrijeme prije no to su se Sunce, Mjese
c i zvijezde trebali pojaviti iznad Stvaratelja i Oblikovatelja. Mjesto Rascjepa
, Mjesto Gorke Vode je naziv: uti kukuruz, bijeli kukuruz stigoe odande.
I ovo su imena ivotinja koje donijee hranu: lisica, kojot, papagaj, vrana. Bijahu
to etiri ivotinje to donijee vijest o klasju utoga kukuruza i bijeloga kukuruza. One
su dolazile odande, s Mjesta Rascjepa, one pokazae put do odluke.
I bijae to kada su pronale glavnu hranu.
A ona postade sastojkom za meso ljudsko, za lik ovjeji, i voda bijae za krv. Ona po
stade ljudskom krvlju, i kukuruz takoer iskori-stie Donositelj, Zaetnik.
Ova ena trlja runim kamenom ("mano") po mlinskom kamenu ("metate"), koji ima kamen
e noice. S posude Maya iz razdoblja kasne klasike. _
UTI KUKURUZ I BIJELI KUKURUZ BIJAHU OSNOVA:
CRTE: AUTOR
153
I tako se oni obradovae ovim plodovima dobre planine, prepune slatkih stvari, bog
ate utim kukuruzom, bijelim kukuruzom, i obiljem kakaoa i pataxte, nebrojenim voem
: zapotama, anonama, jokotama, nanceom, matasanima, slatkim (medom, op.p.) - bog
atstvo hrane ispunjavalo je to utoite zvano Mjestom Rascjepa, Mjestom Gorke Vode.
Sve vrste jestivih plodova bile su tamo: sitna hrana, krupna hrana, male biljke,
velike biljke. Put im pokazae ivotinje.
I zatim uti kukuruz, bijeli kukuruz bijahu osnovom, i Xmucane ga je samljela deve
t puta. Hrana se iskoristila, zajedno s vodom kojom ona oplahnu ruke svoje, za s
tvaranje masti; to postade ljudskim salom kad ga obradie Donositelj, Zaetnik, Vrho
vna Pernata Zmija, kako se nazivaju.
Nakon toga, oni to stavie u rijei:
Stvaranje, oblikovanje naih prvih majki - oeva,
od utog kukuruza, bijelog kukuruza samo za meso,
hrana samo za ljudske noge i ruke,
za nae prve oeve, etiri rada na ovjeku.
Samo se od hrane sastojalo njihovo meso.
OvO SU IMENA PRVIH LJUDI KOJI BIJAHU IZRAENI I OBLIKOVANI.
Ovo je prva osoba: Jaguar Quitze.
I sada druga: Jaguar Noi.
I sada trea: Ne Ba Sada.
I etvrta: Tamni Jaguar.
I to su imena naih prvih majki-oeva. Oni su naprosto bili izraeni i oblikovani, gov
ori se; oni nisu imali ni majke, ni oca. Mi smo nazvali mueve po njima samima. Ni
jedna ena njih ne porodi, niti oni bijahu zaeti od svojih graditelja, kipara, Dono
sitelja, Zaetnika. Samim rtvovanjem, samim duhom bijahu oni izraeni, njih su obliko
vali Stvaratelj, Oblikovatelj, Donositelj, Zaetnik, Vrhovna Pernata Zmija. I kad
oni stigoe do sazrijevanja, oni su imali oblik ovjeji:
Oni su razgovarali i oblikovali rijei.
Oni su gledali i sluali.
Oni su hodali, oni su radili.
154
Oni su bili dobri ljudi, lijepi, i imali su izgled muke vrste. Misli nastadoe i on
i su progledali; njihov se vid pojavi odjednom. Savreno su vidjeli, savreno su poz
navali sve to je bilo pod nebom, kad god bi pogledali. U trenutku kad bi se okren
uli uokolo i pogledom preli nebom, zemljom, sve bi vidjeli bez ikakvih zapreka. O
ni nisu trebali hodati uokolo da bi vidjeli to se nalazi pod nebeskim svodom; sam
o bi stajali tamo gdje su se zatekli.
I kad oni progledae, njihovo znanje postade golemo. Njihov je pogled prodirao kro
z drvee, kroz stijene, kroz jezera, kroz mora, kroz planine, kroz ravnice. Jaguar
Quitze, Jaguar Noi, Ne Ba Sada i Tamni Jaguar bijahu odista nadareni ljudi.
I tada ih upita njihov graditelj i zidar:
"to vi znate o svojemu biu? Zar ne gledate, zar ne ujete? Zar va govor nije dobar, i
va hod? Ovako vi morate izgledati, da biste vidjeli sve to je pod nebom. Zar ne v
idite jasno planinu-visoravan? Pokuajte je vidjeti," bijae im reeno.
I tada oni savreno vidjee sve to je pod nebom. Nakon toga oni zahvalie Stvaratelju,
Oblikovatelju:
Iskreno sad,
dvostruka hvala, trostruka hvala
to nam dadoste oblik, to nam dadoste
naa usta, naa lica,
mi govorimo, mi ujemo,
mi se pitamo, mi se kreemo,
nae je znanje dobro, mi smo shvatili
to je daleko i blizu,
i vidjesmo to je veliko i malo
pod nebom, na zemlji.
Zahvaljujui vama mi smo oblikovani,
mi smo izraeni i napravljeni,
Naa bako, na djede,"
govorahu oni kad su zahvaljivali to ih izradie, oblikovae. Oni su sve savreno razumj
eli, oni su vidjeli etiri strane, etiri kuta na nebu, na zemlji, i to nije dobro z
azvualo njihovu graditelju i kiparu:
"Ovo to rekoe naa djela i oblici nije dobro:
'Mi smo sve razumjeli, veliko i malo,' rekli su." I tako im Donositelj, Zaetnik o
duzee njihovo znanje:
155
"to bismo sada trebali uiniti s njima? Njihov bi pogled morao dosezati barem do bl
izine, oni bi morali vidjeti barem mali dio lica zemlje, ali ovo to govore nije d
obro. Nisu li oni samo 'djela' i 'oblici' u samim svojim imenima? A ovako e posta
ti veliki poput bogova ukoliko se namnoe, naue na sijanje, svitanje, ukoliko oni n
arastu."
"Zato neka bude tako: sada emo im oduzeti samo mali dio, to je ono to trebamo. Ovo
to smo saznali nije dobro. Njihova bi djela postala jednaka naima, samo zato to nj
ihovo znanje dosee toliko daleko. Oni vide sve," tako rekoe
Srce Neba, Hurikan,
Novoroena Munja, Iznenadni Grom,
Vrhovna Pernata Zmija,
Donositelj, Zaetnik,
Xpiyacoc, Xmucane,
Stvaratelj, Oblikovatelj.
kako se nazivaju. I kad oni izmijenie prirodu djela svojega, oblik njegov, bilo j
e dostatno da im Srce Neba zamagli oi. Oni bijahu oslijepljeni kao kada se dahom
zamagli lice zrcala. Njihov se vid uzdrmao. Sada su s nekakvom jasnoom mogli vidj
eti tek ono to im bijae blizu.
I takav je bio gubitak sposobnosti razumijevanja u etiri ovjeka, zajedno s njihovi
m spoznajama o svemu. Podrijetlo je bilo utvreno.
I takvo bijae stvaranje, oblikovanje naega prvoga djeda, oca naega od strane Srca N
eba, Srca Zemlje.
I ZATIM BIJAHU STVORENE NJIHOVE SUPRUGE I ENE. Jo jednom, isti su bogovi razmiljali
o tome. Bilo je to kao da su spavali kada su ih primili, istinski lijepe ene za
Jaguar Quitzea, Jaguara No, Ne Ba Sada i Tamnog Jaguara. Sa svojim enama uza se oni
doista oi-vjee. Odmah su iznova postali sretni u srcu, zbog supruga svojih.
Crvena Morska Kornjaa je ime ene Jaguar Quitzea.
Rakova Kua je ime ene Jaguara Noi.
Voda Kolibria je ime ene Ne Ba Sada.
Kua Papige je ime ene Tamnog Jaguara.
I ovo su imena njihovih supruga, koje postadoe plemenite gospe, dajui ivot ljudima
iz plemena, malih i velikih.
156
I OVO JE NA KORIJEN, NAS, KOJI JESMO QUICHE NAROD. I tako nastade mnotvo pokajnika
i prinositelja rtvi. Jer, tada nije nastalo samo etvero, ve nastadoe i etiri majke z
a nas, za Quiche narod. Nadjenue razliita imena svakom od plemena kada se ona namn
oie, tamo na istoku. Njihova imena postadoe brojna: Vrhovni Oloman, Cohah, Quenech
Ahau, kako su se izgovarala imena plemenska koja su postojala tamo na istoku. On
a su se mnoila, i poznato je da su se tada pojavili Tami i Iloki. Oni su stigli i
z istoga mjesta, odonud s istoka.
Jaguar Quitze bijae djed i otac devet velikih kua Caueca.
Jaguar No bijae djed i otac devet velikih kua plemena Velike Kue.
Ne Ba Sada bijae djed i otac etiri velike kue Vladara Quiche.
Bile su tri zasebne loze. Imena djedova i oeva nisu zaboravljena. One su se mnoile
i cvjetale tamo na istoku, ali su se takoer pojavili Tami i Iloki, zajedno s tri
naest saveznikih plemena, trinaest kneevina.
Rabinali, Cakchiqueli, oni iz Kue Ptica.
I Obroci Bijelih Kukuruza.
I takoer Lamaki, Zmije, Kua Znojne Kupelji, Kua Govora, oni iz Kue Zvijezda.
I oni iz Kue Quiba, oni iz Kue Obramica, narod Acul, Kua Jaguara, uvari Plijena, Uad
Jaguara.
Dostajat e da govorimo samo o najveim plemenima meu ovim saveznikim plemenima; zapis
ali smo samo najvea. Jo su se mnoga pojavila kasnije, svako od njih grana ovih utv
rda. Mi nismo zapisali imena njihova, ali oni se namnoie ondje, od istoka. I tako
postade mnogo plemena u tmini; oni poee vrvjeti i prije roenja Sunca i svjetlosti.
Kada su se poeli mnoiti, tamo su bili svi zajedno; stajali su i hodali u mnotvu, ta
mo na istoku.
Nije bilo niega to su mogli prinijeti za hranu, ali oni su i tako podizali lica sv
oja prema nebu. Oni nisu znali kuda idu. Tako su inili dugo vremena, dok su bili
tamo na travnatim ravnicama: crni ljudi, bijeli ljudi, ljudi mnogih lica, ljudi
mnogih jezika, ondje na rubu neba.
I bijahu ljudi planina. Ovi nisu pokazivali lica svojih, oni nisu imali domova.
Oni su samo putovali po planinama, malim i velikim. "To je kao da su poludjeli,"
znalo se govoriti. Oni su se podrugivali ljudima planina, govorilo se. Tamo su
oni gledali za izlaskom sunca, i za sve je gortake postojao samo jedan jezik. Oni
se jo nisu molili drvu i kamenu.
157
Ovo su rijei kojima su se prisjeali Stvaratelja, Oblikovatelj a, Srca Neba, Srca Z
emlje. Govorilo se da su one dostatne kako bi ih podsjeale na ono to je u sjeni i
na ono to je svitalo. Sve to su radili bijae upuivanje zamolbi; imali su rijei prepun
e potovanja. Oni bijahu ispunjeni potovanjem, oni bijahu pruatelji velianja, darivat
elji tovanja, podiui lica svoja ka nebu kada bi traili za svoje keri i sinove:
"Stanite!
Ti Stvaratelju, ti Oblikovatelj u,
pogledajte na nas, posluajte nas,
ne dajte da padnemo, ne ostavljajte nas po strani,
ti boe na nebu, ti na zemlji,
Srce Neba, Srce Zemlje,
dajte nam znak na, rije nau,
samo da bude dana, samo da bude svjetla.
kada doe do sijanja, do svitanja,
hoe li to biti cesta zelenila, zazelenjeli put?
Dajte nam stalno svjetlo, ravniarsko mjesto,
dobru svjetlost, dobro mjesto,
dobar ivot i poetak.
Dajte nam sve ovo, ti Hurikane,
Novoroena Munjo, Iznenadni Grome,
Novoroeni Nanahuac, Iznenadni Nanahuac,
Sokole, Hunahpu,
Vrhovna Pernata Zmijo,
Donositelju, Zaetnice,
Xpiyacoc, Xmucane,
Bako Dana, Bako Svjetlosti,
kada doe do sijanja, do svitanja,"
ovako bi govorili dok bi obavljali svoje postove i upuivali molitve, tek eljno iekuj
ui da zarudi zora. Tamo su, takoer, samo gledali prema istoku, pomno pratei Donosit
elja Sunca, veliku zvijezdu pri roenju Sunca, topline za sve to se nalazi pod nebo
m, na zemlji, voditelja za rad na ovjeku, oblik ovjeji.
Oni govorahu, oni koji bijahu Jaguar Quitze, Jaguar No, Ne Ba Sada i Tamni Jaguar:
158
ONI SE JO NISU MOLILI DRVU I KAMENU: Drvena stela u slavu Nove Godine. Nekoliko g
rana i listova na vrhu je zapravo glifza te ili "drvo", dokglifna dnu stele oznaa
va tun ili "kamen". Zmija (kan) pri vrhu je igra rijei s pojmom "nebo" (kan); nat
pis na papirnoj traci koja visi sa stele predstavljen je samo otiscima stopa, ko
je oznaavaju prola-zenje vremena i slijede redoslijed itanja stupaca glifova. Iz D
resdenskog kodeksa.
CRTE: KARL TAUBE
"Mi jo iekujemo svitanje," govorili su ovi veliki znalci, veliki mislioci, pokajnic
i, molitelji, kako se nazivaju. I ne bijae drva i kamena kod tovanja naih prvih maj
ki-oeva, i oni se tamo umorie u srcu, iekujui Sunce. Ve ih je bilo mnogo, svih plemena
, ukljuujui i meksiki narod, svih pokajnika i prinositelja rtvi.
"Krenimo samo. Gledat emo i pratiti postoji li neto to emo tovati kao na znak. Otkrit e
mo to bismo trebali spaljivati pred njim. Ovakvi kakvi smo sada, mi nemamo niega to
bismo uvali kao sasvim svoje," rekoe Jaguar Quitze, Jaguar No, Ne Ba Sada i Tamni J
aguar. I tada im stie rije o utvrdi. Oni krenue onamo.
1 OVO JE IME PLANINE NA KOJU ONI ODOE, Jaguar Quitze, Jaguar No, Ne Ba Sada, Tamni
Jaguar, i Tami, i Iloki: Tulan Zuyua, Sedam Peina, Sedam Provalija je ime utvrde.
Tamo stigoe oni koji su trebali dobiti bogove.
I oniprispjee onamo u Tulan, svi oni, nebrojeni narod stie, hodajui u mnotvu, i dadoe
im njihove bogove po redoslijedu, a prvi bijahu oni Jaguara Quitze, Jaguara Noi,
Ne Ba Sada i Tamnog Jaguara. Oni su bili sretni:
159
"Pronali smo ono to smo traili," rekoe. I ovaj bijae prvi koji se pojavio:
Tohil je ime boga kojega je u svoju naprtnjau smjestio Jaguar Quitze. I ostali se
pojavie ovim redom:
Auilix je ime boga to ga je ponio Jaguar No.
Hacauitz, redom, ime je boga kojega primi Ne Ba Sada.
Sredite Ravnice je ime boga to ga je primio Tamni Jaguar.
I bijae jo plemena Quiche naroda, budui da su i Tami takoer primili svojega, ali i z
a Tame bijae isti Tohil, to je ime to ga primie djed i otac gospodara Tama, kako se
nazivaju danas.
I trei bijahu Iloki; opet, Tohil je ime boga kojega primie djed i otac ovih gospod
ara, istih onih i danas poznatih.
I ovakvo bijae imenovanje tri Quiche plemena. Oni se nikada nisu odvojili jedni o
d drugih, jer njihov bog ima samo jedno ime: Tohil za same Quiche, i Tohil za Ta
me i Iloke. Samo je jedno ime za njihovoga boga, i tako se trojstvo Quiche nije
razjedinilo, njih troje. Tohil, Auilix i Hacauitz su istinski veliki u samom svo
me biu.
I zatim dooe sva plemena: Rabinali, Cakchiqueli, oni iz Kue Ptica, zajedno s meksiki
m narodom, kako glase njihova imena danas. I jezici plemena se tamo izmijenie; nj
ihovi jezici postadoe drukiji. Oni vie nisu mogli jasno razumjeti jedni druge kada
su odlazili iz Tulana.
I tamo se oni razdvojie. Bijahu oni koji krenue prema istoku, i mnogi koji dooe ovam
o, ali svi bijahu meusobno slini po odijevanju u kou. Nije bilo odjee od bolje vrste
. Oni su bili u krpama, oni bijahu tek prekriveni ivotinjskom koom. Oni bijahu sir
omani. Oni nisu imali niega svojega. Ali, oni bijahu ljudi duha u samom svome biu k
ada su naputali Tulan Zuyua, Sedam Peina, Sedam Provalija, tako govori drevno pism
o.
Oni su ili u mnotvu kada su stigli u tulan, i nije
bilo VATRE. Samo su je oni sa Tohilom imali: to bijae pleme iji je bog prvi stvori
o vatru. Kako ona bijae stvorena, nije jasno. Njihova je vatra ve plamtjela kad su
je Jaguar Quitze i Jaguar No prvi put ugledali: "Jao! Vatra jo nije postala naom.
Umrijet emo od studeni," rekoe oni. I tada progovori Tohil:
160
TOHIL... JE PRVI STVORIO VATRU: Ovdje on sjedi usred vrtioga dima i vatre (ili o
blaka i munja), od kojih neki izlaze i iz njegova ela i jezika. Jedna od njegovih
nogu, okrenuta udesno, ostavlja dojam kao da se ispod njegova koljena pretvara
u zmiju (munju). S krhotina posude pronaene u gradu Trula Trstika (Utatlan), sada
u Muzeju Peabody na sveuilitu Harvard.
CRTE: UZ ODOBRENJE "DOVER PUBLICATIONS"
"Ne alostite se. Vi ete imati svoju, ak i ako je vatra o kojoj govorite izgubljena,
" rekao im je Tohil.
"Ti si doista istinski bog! Naa hrana i potpora naa! Bog na!"
govorahu oni kad su Tohilu zahvaljivali za ono to im je rekao.
"Vrlo dobro, uistinu, \ Ja jesam bog va: neka bude tako.
Ja jesam vladar va: neka bude tako,"
Tohil bi odvraao pokajnicima i prinositeljima rtava.
I takvo bijae zagrijavanje plemena. Oni bijahu zadovoljni zbog svoje vatre.
Nakon toga zapoe veliki pljusak, i on ugasi vatru kod plemena. I strana je tua pada
la na sva plemena, i tua ugasi njihove vatre. Nji-
161
hove se vatre ne upalie ponovo. I tada Jaguar Quitze i Jaguar No zamolie nazad svoj
u vatru:
"Tohile, dokrajit e nas ova studen!" - zavapie oni Tohilu.
"Pa, nemojte se alostiti," odvrati im Tohil. Tada on upali vatru. On je napravi u
unutranjosti svoje sandale.
Nakon toga su Jaguar Quitze, Jaguar No, Ne Ba Sada, Tamni Jaguar bili zadovoljni.
I dok su se oni grijali, vatre ostalih plemena bijahu i dalje ugaene. Sad su oni
bili gotovo dotueni zbog hladnoe pa se zato vratie i zamolie za vatru Jaguar Quitzea
, Jaguara No, Ne Ba Sada i Tamnog Jaguara. Oni vie nisu mogli podnositi hladnou i tuu
. Dosad su rogoborili i drhturili. U njima vie ne bijae ivota. Njihove su se noge i
ruke neprestano tresle. Njihovi dlanovi bijahu ukoeni kada stigoe.
"Moda se neemo osramotiti pred vama ako vas zamolimo da nam dadete malo od svoje v
atre?" - upitae oni kada dooe, ali nije bilo odgovora. I tada plemena poee proklinjat
i u mislima svojim. Njihov je jezik ve postao drukiji od onoga Jaguar Quitzea, Jag
uara Noi, Ne Ba Sada i Tamnog Jaguara
"Jao nama! Mi smo svoj jezik ostavili za sobom. Kako smo to uinili? Mi smo izgubl
jeni! Gdje smo se to prevarili? Mi smo svi imali samo jedan jezik kada smo stigl
i u Tulan, i mi smo imali zajedniko mjesto postojanja i podrijetla. Nismo dobro ui
nili," govorila su sva plemena ispod stabala i ipraja.
I zatim se ispred Jaguar Quitzea, Jaguara Noi, Ne Ba Sada i Tamnog Jaguara pojavi
jedna osoba, i ona progovori kao glasnik Xibalbe:
"Uistinu, budui da vi imate svojega boga, svojega hranitelja, i on predstavlja za
stupnika, spomen na vaega Stvaratelja i vaeg Oblikovatelj a, nemojte davati plemen
ima njihovu vatru sve dok oni neto ne daju Tohilu. Vi ne elite da oni vama daju bi
lo to. Morate zahtijevati ono, to pripada Tohilu: za njega mora biti ono to e oni da
ti da bi dobili vatru," ree im Xibalbanac. On imae krila to su nalikovala krilima imia
.
"Ja sam glasonoa onih koji su vas stvorili i oblikovali vas," ree Xibalbanac. I ta
ko oni sada postadoe sretni; sad su jo vie mislili na Tohila, Auilixa i Hacauitza. i
m je Xibalbanac zavrio svoj govor, on nestade ispred oiju njihovih, bez otezanja.
I tako ponovo dooe plemena, opet utuena zbog studeni. Debelo bijae bijelo grumenje t
ue, zacrnjele oluje i bijelih kristala. Hlad-
162
noa je bila nepredvidiva. Oni su jednostavno bili nadvladani. Zbog studeni su se
ve sva plemena gotovo prepolovila, i zbijala su se zajedno kada su stigla pred li
ca Jaguar Quitzea, Jaguar Noi, Ne Ba Sada i Tamnog Jaguara. U njihovim je srcima v
ladala velika bol; imali su tuna usta i lica.
I sada su poput lopova doli pred Jaguar Quitzea, Jaguara No, Ne Ba Sada i Tamnog Ja
guara:
"Biste li se saalili na nas kad bismo vas zamolili da nam dadete malo od vae vatre
? Nije li tako i nije li otkriveno da smo nekada imali samo jedan dom i samo jed
nu planinu kada ste vi bili stvoreni, kad su vas oblikovali? Zato molimo, smiluj
te nam se," govorili su im.
"A to biste nam vi dali da vam se smilujemo?" - bijahu upitani.
"Pa, dali bismo vam kovine," rekoe plemena.
"Mi ne elimo kovine," odvratie im Jaguar Quitze i Jaguar No.
"A to biste vi eljeli, ako smijemo upitati?" - rekoe tada plemena.
"Vrlo dobro. Mi prvo moramo upitati Tohila i zatim emo vam rei," rekoe im potom. I
tada upitae Tohila:
DOLI SU ZAMOLITI ZA TVOJU VATRU: Ovo je ezlo to ga dri vladar, jedan od oblika koje
je uzeo K'awil, kako su nizinski Maye nazivali Tohila, ili Hurikan. On na elu nos
i zrcalo od opsidijana, dok se plamtea baklja pojavljuje iz njega. Ovdje su ispute
ni njegovo tijelo ijedna normalna noga, i prikazana je samo noga koja se pretvar
a u zmiju (ili munju). Ovo je rekonstrukcija s nekoliko reljefa iz Palenquea iz
vremena kasne klasike.
CRTE: AUTOR
163
"to bi ova plemena trebala tebi dati, Tohile? Doli su zamoliti za tvoju vatru," re
koe Jaguar Quitze, Jaguar No, Ne Ba Sada i Tamni Jaguar.
"Vrlo dobro. Rei ete im ovako:
'"ele li biti posisani na svojim stranama i ispod svojih ruku? Nije li elja srca n
jihovih da me prigrle? Mene, koji sam Tohil? Ali, ako nema ove elje, tada im neu d
ati njihovu vatru," ree Tohil. "Kada za to doe vrijeme, ne ba sada, oni e biti posis
ani s njihovih strana, ispod njihovih ruku," rekao vam je on,' tako bjee reeno Jag
uar Quitzeu, Jaguaru Noi, Ne Ba Sada i Tamnom Jaguaru, i zatim oni izgovorie rije ko
ju izree Tohil.
"Vrlo dobro. Neka on posie. I vrlo dobro, mi emo ga prigrliti," kazae plemena kad o
dgovorie i pristadoe na rije Tohilovu. Oni nisu oklijevali ve su rekli "vrlo dobro"
odmah, i zatim su dobili svoju vatru.
Nakon toga se oni ugrijae, ali bijae jedna skupina koja je jednostavno ukrala vatr
u, ondje usred zadimljenosti. Bijae to Kua imia. Zmijski Zub je ime boga Cakchiquela,
ali on izgleda poput imia. Oni su tada proli ravno kroz dim, oni su se provukli pok
raj drugih kada su doli po vatru. Ovi vatreni Cakchiqueli nisu zamolili za svoju
vatru. Oni se nisu predali u porazu, ali su sva ostala plemena bila poraena kada
su se predala i pristala biti posisana na svojim bokovima, ispod svojih ruku.
A ovo je ono, to je Tohil mislio pod "biti posisani": da e sva plemena pred njim b
iti razrezana, i da e srca njihova biti iupana "kroz njihove strane, ispod njihovih
ruku". Ovaj in jo nije bio iskuan kada je Tohil uoio njegovu sr, niti su Jaguar Quit
ze, Jaguar No, Ne Ba Sada i Tamni Jaguar tamo zadobili velianstveni sjaj i dostojan
stvo.
Kad SU SE ONI UDALJILI OD TULAN ZUYUA, oni nisu jeli. Oni su se podvrgnuli trajn
om postu. Bilo je dovoljno da napeto iekuju svitanje, da napeto tragaju za izlasko
m Sunca, smjenjujui se na straama u promatranju velike zvijezde, zvane Donositelje
m Sunca. Ona je stigla prva, prije Sunca, kada se Sunce rodilo, iznova se uzdigl
a kao Donositelj Sunca.
I ondje su se uvijek licima okretali prema istoku, kada su se nalazili tamo, u g
radu imenom Tulan Zuyua. Njihovi su bogovi stigli odande.
164
Nije se doista dogodilo ovdje da su primili svoje veliajno blistavilo i svoje ple
mstvo, ve tamo gdje su plemena, velika i mala, bila podinjena i poniena. Kad bijahu
razrezani pred Tohilom, svi su ovi narodi davali svoju krv, svoju utrobu, svoje
strane, svoje pazuhe. Veliajno blistavilo stiglo je njima odjednom, u Tulanu, za
jedno s velikim spoznajama, i ovo oni postigoe u tmini, u noi.
I sada su odlazili, sad su se plaui udaljavali odande. Sada su naputali istok:
"Na dom nije ovdje. Nastavimo dalje, sve dok ne vidimo kamo pripadamo," rekao je
Tohil. On se stvarno obraao njima, Jaguar Quit-zeu, Jaguaru Noi, Ne Ba Sada i Tamno
m Jaguaru.
"Jo preostaje da mi vi iskaete zahvalnost, jer se trebate pobrinuti za krvarenje i
z uiju vaih, za probadanje laktova vaih. Vi mi morate iskazati tovanje. Ovo je va nain
da iskaete zahvalnost pred svojim bogom."
"Vrlo dobro," odvratie oni, zatim raskrvarie ui svoje. Oni su lili suze u svojoj pj
esmi o odlasku iz Tulana. Oni su plakali u srcima svojim kada su odlazili, dok s
u se udaljavali od Tulana:
"Jao!
Mi neemo biti ovdje kad se javi zora,
kada rodi se Sunce,
kad rasvijetli se lice zemlje,"
govorili su oni.
1 ZATIM SE ONI UDALJIE, NAPROSTO LOGORUJUI NA CESTI. Narodi su logorovali tamo, sv
ako bi pleme zaspalo i potom opet ustajalo. I oni su stalno promatrali zvijezdu,
znamen dana. Pazili su na taj znak zore u svojim srcima kada su se udaljavali o
d istoka. U zajednitvu prooe pokraj mjesta koje se danas zove Velikom Kotlinom.
I oni zatim dooe onamo, na vrh planine. Sav se narod Quiche okupio tamo, zajedno s
drugim plemenima, i svi su oni ondje odrali vijeanje. Ime koje planina ima danas
nastade onomad kada su na njoj odrali ovo vijeanje; Mjesto Savjeta je ime planine.
Oni su se sastali i predstavili drugima ovako:
165
"Ovdje sam ja: ja sam iz naroda Quiche, a vi ondje, vi ste Tami, to e biti vae ime
," bijae reeno Tamima. I zatim rekoe Ilokima:
"Vi ste Iloki, to e biti vae ime. Tri skupine Quiche ne smiju nestati. Mi smo ujed
injeni u naoj rijei," rekoe oni kad su utvrivali svoje nazive.
I zatim ime dobie Cakchiqueli: njihovo ime postade Cakchiqueli. Tako, takoer, bijae
sa Rabinalima: to postade njihov naziv. Nije se izgubio sve do danas.
I zatim bijahu i oni iz Kue Ptica, kako se nazivaju i danas.
Ovo su imena kojima oni nazvae jedni druge. Kad su tamo odravali savjetovanje, oni
su jo uvijek iekivali svitanje, oekujui pojavljivanje uzdiue zvijezde, one to je dol
ije Sunca kad ono bijae roeno.
"Kad smo otili iz Tulana, mi smo se razdvojili," govorahu jedni drugima.
Ovo je ono, to je titalo srca njihova, velika patnja kroz koju su prolazili: nije
bilo niega za jelo, niega ime bi se prehranili. Oni su samo njuili vrke svojih stvari
, kao da su razmiljali ne bi li ih pojeli, ali uope nisu jeli dok su dolazili.
I nije jasno kako su preli more. Preli su kao da ondje nije mora niti bilo. Samo s
u ga prelazili po nekom kamenju, kamenju utisnutom u pijesak. I oni mu dadoe ime:
Stjenoviti Putovi, Pjeane Obale bijae njihovo ime za mjesto na kojemu su prelazili
kroz sredinu mora. Ondje gdje vode bijahu razdijeljene, oni su prelazili.
A ovo je titalo srca njihova dok su vijeali: da nisu imali niega za jelo. Imali su
samo jedno za pie, samo vodu, koju su donijeli sa sobom na planinu nazvanu Mjesto
m Savjeta. I jo su sa sobom donijeli Tohila, Auilixa i Hacauitza.
Jaguar Quitze je drao veliki post, sa svojom enom; Crvena Morska Kornjaa ime je nje
gove ene.
Isto je radio i Jaguar No, sa svojom enom, zvanom Rakova Kua.
I Ne Ba Sada je takoer bio tamo na velikom postu, sa svojom enom zvanom Voda Kolibr
ia, zajedno s Tamnim Jaguarom, ija se ena zove Kua Papige.
Tako su ovi bili oni koji su postili, tamo u tmini, u doba ranoga svitanja. Njih
ova tuga bijae velika kad su se nalazili tamo, u planini danas zvanoj Mjestom Sav
jeta. I njihovi bogovi progovorie ondje.
166
I TADA TOHIL, ZAJEDNO S AUILIXOMIHACAUITZOM PROGOVORI NJIMA, Jaguar Quitzeu, Jag
uaru Noi, Ne Ba Sada i Tamnom Jaguaru.
"Krenimo samo, ustanimo samo, nemojmo ostati ovdje. Molimo, dajte nam skrovita m
jesta. Blizu je svitanje. Ne biste li izgledali vrijednima saaljenja kad bismo mi
postali plijenom ratnicima? Izgradite mjesta gdje mi moemo ostati vai, a vi pokaj
nici i prinositelji rtava, i dajte po jedno mjesto svakome od nas," oni rekoe kada
su progovorili.
"Vrlo dobro. Izaimo onda i pretraimo ume," odvratie im svi oni.
Nakon toga smjestie oni svakoga od svojih bogova na lea svoja.
I tada je Auilix otiao u guduru imenom Skrivena Gudura, kako su je nazvali, u vel
iku usjeklinu u umi. Auilixovo Mjesto ime joj je i danas. Njega ostavi tamo, smjet
enoga u guduri, Jaguar No, i bijae to prvo u nizu polaganja.
I zatim smjestie Hacauitza na vrh velike piramide. Hacauitz je naziv planine dana
s, i ona postade njihovom utvrdom. I tako bog Hacauitz ostade tamo, a Ne Ba Sada
ostade sa svojim bogom. Bijae to drugi bog kojega su oni sakrili. Hacauitz nije o
stao u umi. Bilo je to na ogoljeloj planini, gdje je Hacauitz bio skriven.
I zatim doe Jaguar Quitze. Ondje je on prispio u veliku umu. Tohila je trebao sakr
iti Jaguar Quitze; planina se zato i danas naziva Tohilovim Mjestom. Tada oni na
djenue jo ovaj naziv Skrivenoj Guduri: Tohilov Lijek. Mnotvo zmija i mnotvo jaguara,
egrtua, divljih tipavaca bijae tamo u umi, gdje njega sakrie pokajnici njegovi i prin
ositelji rtava.
Tako su oni tamo bili u jedinstvu: Jaguar Quitze, Jaguar No, Ne Ba Sada i Tamni Ja
guar. U zajednitvu su iekivali svitanje, tamo na vrhu planine zvane Hacauitz.
Takoer, udaljen na kratkom razmaku, bijae bog Tama, zajedno s njima i Iloka. Pleme
Tama je ime mjesta gdje se nalazio bog Tama, ondje, u svitanju. Pleme Tkane Mree
ime je mjesta gdje je stigla zora za Iloke. Bog Iloka bijae tek na maloj udaljen
osti.
Takoer, tamo bijahu svi Rabinali, Cakchiqueli, oni iz Kue Ptica, sva plemena, mala
i velika. U zajednitvu su oni zastali tamo, i u zajednitvu su tamo doekali svoje s
vitanje. U zajednitvu su tamo iekivali uzdizanje velike zvijezde zvane Donositeljem
Sunca.
167
"Uzdii e se prije Sunca kada doe zora," govorili su, i bijahu tamo u zajednitvu: Jag
uar Quitze, Jaguar No, Ne Ba Sada i Tamni Jaguar. Za njih nije bilo sna, ni odmora
za njih. Oni su ve isplakali srca svoja i utrobe svoje, tamo u svitanju i rasvje
tljavanju, i zato su izgledali strano. Velika tuga, velika tjeskoba preplavile ih
; oni bijahu obiljeeni svojom patnjom. A takvi su i ostali.
"Dolazak ovamo ne bijae sladak za nas. Jao nama! Kada bismo samo mogli vidjeti roe
nje Sunca! to smo to uinili? Mi smo svi imali jedno podrijetlo, jednu planinu, ali
smo sami sebe otjerali u izgnanstvo," govorili su kada bi razgovarali meu sobom.
Oni govorahu o tjeskobi, o strepnji, o plakanju i jadikovanju, jer udnja njihovi
h srca jo nije bila utaena svitanjem.
I ovo su oni koji su se tamo zbilja osjetili zbrinutima: bogovi koji su se nali u
gudurama, u umama, vani u sjenicama, na viseoj mahovini, ali jo ne na postoljima.
U poetku, Tohil, Auilix i Hacauitz su doista govorili. Veliajnost njihovih dana i
veliina njihovoga daha duhovnoga stavila ih je iznad svih drugih plemenskih bogov
a. Njihov duh bjee raznovrstan i njihovi putovi, raznoliki njihovi naini. Oni su s
e smrzavali, oni su strahovali u samim svojim biima i u srcima plemena, ije su mis
li smirivali Jaguar Quitze, Jaguar No, Ne Ba Sada i Tamni Jaguar. Njihova srca jo n
isu u sebi gajila bolesnu elju prema bogovima koji bijahu uzeti, podignuti i odni
jeti kad su svi zajedno stizali iz Tulan Zuyua, tamo na istoku, i koji su sada b
ili u umi.
Ovo bijahu mjesta za svitanje: Tohilovo Mjesto, Auilixovo Mjesto i Hacauitz, kak
o se nazivaju i danas. I to su mjesta gdje su nai djedovi, nai oevi doivjeli svoje s
ijanje, svoje svitanje.
To emo objasniti kao sljedee: svitanje i pojavljivanje Sunca, Mjeseca i zvijezda.
I OVO JE SVITANJE I POKAZIVANJE SUNCA, MJESECA I ZVIJEZDA. I Jaguar Quitze, Jagu
ar No, Ne Ba Sada i Tamni Jaguar bijahu oduevljeni kad ugledae Donositelja Sunca. On
se pojavio prvi. Izgledao je blistavo kada se uzdizao, budui da se nalazio ispre
d Sunca.
Nakon toga oni odmotae svoj tamjan od kopala, koji je stigao s istoka, i bijae sil
na radost u srcima njihovim kada ga odmotae. Oni odmah prinijee svoje najiskrenije
zahvale iz dubine srca, i to odmah s tri vrste:
168
ON SE NALAZIO ISPRED SUNCA. Traka na vrhu predstavlja nebo, dok se u sredini nal
azi glif za Veneru. Ispod Venere, leei na zemlji, vidi se profil boga Sunca.
S reljefa iz vremena kasne klasike Maya na klupi u Copanu.
CRTE: KARLTAUBE
Mijeani Kopal je naziv kopala koji je donio Jaguar Quitze.
Cauiztan Kopal, sljedei, naziv je kopala to gaje donio Jaguar No.
Boanski Kopal, kako se nazivao sljedei, donio je Ne Ba Sada.
Njih su trojica imali svoj kopal, i to je to oni spalie kada su kadili tamjanom u
pravcu izlazeeg Sunca. Oni su slatko plakali dok su potresali svoj gorui kopal, dr
agocjeni kopal.
Nakon toga oni zaplakae, jer su tek trebali vidjeti i tek svjedoiti roenju Sunevom.
I tada, kad je Sunce izalo, ivotinje, male i velike, bijahu sretne. Sve su se one
pojavile i izale iz svojih rijeka i klanaca; one su iekivale po svim planinskim vrh
uncima. Zajedno su zurile prema mjestu gdje je izlazilo Sunce.
I tada zaurlae puma i jaguar, ali prva to uskliknu bijae ptica, papiga imenom. Sve
su ivotinje bile istinski sretne. Orao, bijeli strvinar, male ptice, velike ptice
irile su svoja krila, a pokajnici i prinositelji rtava padoe na koljena. Svi bijah
u presretni, zajedno s pokajnicima i prinositeljima rtava kod Tama, kod Iloka.
I Rabinala, i Cakchiquela, i onih iz Kue Ptica.
I Kue Znojne Kupelji, Kue Govora, Quiba Kue, onih od Kue Obramica.
I Meksikih Vladara - koliko god danas bilo plemena njihovih. Bijae bezbroj ljudi,
ali je bilo samo jedno svitanje za sva plemena.
I zatim se lice zemlje isuilo zbog Sunca. Sunce bijae poput osobe kad se razotkril
o. Njegovo lice je bilo toliko vrelo da je isuilo lice
169
zemlje. Prije nego to je Sunce izalo bijae vlano, a lice zemlje bilo je blatnjavo pr
ije izlaska Sunca. I kada se Sunce uzdiglo samo malo, ono bijae poput osobe ija je
vrelina postala neizdrivom. Budui da se otkrilo jedino u trenutku svojega roenja,
sada je samo njegov odraz onaj koji nam ostaje. Kako to rekoe u drevnom tekstu, "
'Vidljivo Sunce nije ono pravo."'
I tada, posve iznenada, Tohil, Auilix i Hacauitz bijahu pretvoreni u kamen, zaje
dno s likovima puma, jaguara, zvearki, divljih tipaljki, koje je Bijeli Baca Iskri
ponio sa sobom krenuvi meu drvee. Posvuda, sve su se one pretvarale u kamen im bi se
pojavili Sunce, Mjesec i zvijezde. Moda ni danas ne bismo imali mira od ovih gra
beljivih ivotinja - pume, jaguara, zvearke, divljih tipaljki - a moda danas ak ne bi n
i bilo naega dana, da one izvorne ivotinje Sunce nije pretvorilo u kamen, im je izal
o.
Velika je srea zavladala u srcima jaguar Quitzea, Jaguar Noi, Ne Ba Sada i Tamnog J
aguara. Bijahu presretni kad je svanulo. Narodi na planini Hacauitz jo nisu bili
brojni; tamo ih je bilo tek nekoliko. Njihovo svitanje je bilo ondje i oni tamo
spaljivahu kopal, kadei u smjeru izlazeeg sunca. Oni su stizali odande: to je njih
ova vlastita planina, njihova vlastita ravnica. Oni imenom Jaguar Quitze, Jaguar
No, Ne Ba Sada i Tamni Jaguar stigoe odande, i oni zapoee sa svojim kaenjem na toj pl
anini.
I ona postade utvrdom njihovom, budui da su se zatekli tamo kad su se pojavili Su
nce, Mjesec i zvijezde, kada je svanulo i rasvijetlilo se nad licem zemlje, nad
svime ega ima pod nebom.
I TAMO ZAPOE PJESMA NJIHOVA IMENOM "CAMACU". Oni su glasno pjevali tualjku iz sami
h srca i dua svojih. U toj su pjesmi ustvrdili:
"Jao nama! *
Bijasmo izgubljeni u Tulanu!
Mi smo sami sebe unitili!
Mi ostavismo nau brau stariju za sobom!
Nau mlau brau!
Gdje li su oni ugledali Sunce?
Gdje li bi oni morali stajati,
sada, kad je svitanje stiglo?"
170
Oni su govorili o pokajnicima i prinositeljima rtava koji bijahu meksiki narod. "I
ako je Tohil ime nj egovo, on je isti kao i bog meksikoga naroda, to zove se Yolcu
at i Quitzalcuat. Kada se podijelismo, tamo u Tulanu, u Zuyua, oni krenue s nama,
i podijelie s nama svoje podrijetlo kada smo odlazili," govorahu meu sobom kada b
i se prisjeali svoje udaljene brae, starije i mlae, meksikoga naroda, kojemu svitanj
e bijae tamo, na mjestu koje se danas naziva Meksikom.
A opet, neki od naroda ostadoe tamo, na istoku; Vrhovni Olo-man je njihovo ime.
"Mi smo ih ostavili iza sebe," govorili su. Bio je to veliki teret na srcima nji
hovim, tamo gore na Hacauitzu. Tami i Iloki inili su isto, samo to oni bijahu u uma
ma. Pleme Tama ime je mjesta gdje je svanulo za pokajnike i prinositelje rtava, s
njihovim bogom, istim ovim Tohilom. Bijae samo jedno ime za boga sve tri skupine
naroda Quiche.
I opet, ime boga Rabinala bijae isto. Njegovo se ime tek malo izmijenilo; "Jedan
Toh" je nain na koji Rabinali izgovaraju ime svojega boga. Oni ga izgovaraju na t
aj nain, ali to je zamiljeno tako da je u skladu s Quiche narodom i njegovim jezik
om.
I jezik se promijeni kod Cakchiquela, jer je njihov bog imao drukije ime kada sti
goe iz Tulan Zuyua. Zmijski Zub je ime boga iz Kue imia, i oni danas govore drukijim j
ezikom. Zajedno sa svojim bogom, loze uzee i svoje nazive; nazivaju se uvarima Mat
a imia i uvarima Mata Plesa. Poput njihova boga, i njihov se jezik razlikovao radi k
amena, kada stigoe iz Tulana u tmini. Sva plemena bijahu posijana i pojavie se na
svjetlosti u zajednitvu, i svakoj skupini bijae pripisano ime za njezinoga boga.
A sada pripovijedamo o njihovu boravku i ivotu ondje na planini. etvorica bijahu t
amo zajedno, oni zvani Jaguar Quitze, Jaguar No, Ne Ba Sada i Tamni Jaguar. Njihov
a su srca vapila Tohilu, Auilixu i Hacauitzu, koji su se sad nalazili usred gutik
a i visee mahovine.
1 OVDJE SU PALILI SVOJ KOPAL, i tu je takoer podrijetlo zakrin-kavanja Tohil ova.
I kada bi izlazili pred Tohila i Auilixa, odlazili bi posjetiti ih i slaviti nji
hov dan. Sada su pred njima zahvaljivali za svitanje, i sad su se duboko klanjal
i ispred njihova kamenja, tamo u umi. Sada je to bio tek
171
prikaz duha njegova to bi progovorio kada bi pokajnici i prinositelji rtava dolazi
li pred Tohila, i ono to bi donosili sa sobom i palili nije bilo veliko. Sve to su
palili pred svojim bogovima bijae smola, samo komadii smolaste kore, zajedno s ne
venima.
I kada bi Tohil sada progovorio, bio je to samo njegov duh. Kada su bogovi pokaj
nike i prinositelje rtava uili postupcima, ovo su im rekli kad su progovorili:
"Upravo je ovo mjesto postalo naom planinom, naom ravnicom. Sada, kada smo mi vai,
na dan i roenje nae postadoe veliki, jer svi su narodi vai, sva plemena. I jer smo mi
i nadalje vai suputnici, ak i u vaoj utvrdi, mi emo vam dati vae propise:
"Nemojte nas otkrivati plemenima kada planu od zavisti zbog nas. Ona su sada uis
tinu brojna, i zato nemojte dopustiti da nas uhvate, nego vi nama radije donosit
e stvorove iz trava i klasja, poput enki jelenjih i enki ptijih. Molimo, dolazite i
dajte nam malo njihove krvi, saalite se na nas. A koe jelenje spremajte sa strane
, uvajte ih. One su za skrovita, za varke. One e se pretvoriti u svenjeve jelenjih k
oa, a ovi e posluiti takoer i kao nae zamjene pred plemenima. Kada vas upitaju:
'Gdje je Tohil?' - vi ete im pokazati svenjeve jelenjih koa, i jo uvijek se neete izd
avati. I jo neke stvari trebate obaviti. Vi ete postati veliki u samom svome biu. P
orazite sva plemena. Oni moraju donositi krv i limfu pred nas, oni moraju dolazi
ti da nas prigrle. Oni ve pripadaju nama," rekli su im Tohil, Auilix i Hacauitz.
Oni su uzimali mladenaki izgled kada bi ih ovi vidjeli, kad su dolazili spaljivat
i svoje rtvene prinose pred njih.
Tako tada zapoe lov na mladunad svih ptica i svih jelena; njih su uzimali pokajnic
i i prinositelji rtava u lovu.
I kada bi prikupili mnogo ptia i lanadi, tada bi odlazili pomazati usne kamena To
hilovog ili Auilixovog krvlju jelena ili ptica. I bogovi su pili ovo krvavo pie.
Kamen bi odmah progovorio im bi pokajnici i prinositelji rtava stigli, kada bi dol
azili prinositi svoje rtve paljenice.
Oni su posve isto inili i pred svenjima od jelenje koe; palili bi smolu, i palili b
i takoer nevene i stevije. Sveanj od jelenjih koa bijae za svakoga od bogova, koji j
e bio izloen ondje na planini.
Oni nisu ostajali u svojim kuama tijekom dana, ve su samo tumarali planinom. A ovo
bijae njihova hrana: samo liinke utih obada, liinke osa i liinke pela, to su ih oni hv
atali. Jer, jo ne bijae niega
172
dobroga za jesti ili dobroga za piti. Takoer, nije bilo jasno kako su stizali do
svojih kua, niti je jasno gdje su ostajale njihove ene.
I plemena su ve bila gusto zbijena, naseljavajui se jedno po jedno, sa svakom od s
kupina plemena to bi se vrsto drale zajedno. Sada su ve zakrili ceste; ve su njihovi c
estovni putovi postajali oevidni.
Ali za Jaguar Quitzea, Jaguara Noi, Ne Ba Sada i Tamnog Jaguara nije bilo oevidno g
dje se nalaze. Kada bi oni vidjeli ljude iz drugih plemena kako prolaze cestama,
tada bi oni ustajali na vrhuncima planina, glasajui se tek zavijajem kojota i cv
iljenjem lisice. I oni bi se glasali urlikom pume i jaguara, kad god bi vani ugl
edali plemena kako hodaju u mnotvu. Plemena govorahu:
"To samo zavija kojot," i "Samo lisica."
"Samo puma. Samo jaguar."
U umovima svih plemena bijae kao da u to nisu ukljueni ljudi. Oni su to radili sam
o kao nain za namamljivanje plemena; to bijae ono, to su eljela srca njihova. Oni su
to inili tako, da se plemena jo nisu doista uplaila; to bijae ono to su eljeli postii
kada bi isputali urlike pume i urlike jaguara. A zatim, kada bi vani ugledali kak
o hodaju tek jedan ili dva ovjeka, oni bi ih namjerili nadvladati.
Svakoga dana, kada bi se vraali svojim kuama i enama, oni su donosili ba iste stvari
- liinke utih obada, liinke osa i liinke pela - i davali ih enama svojim, svakoga dan
a. A kada bi izlazili pred Tohila, Auilixa i Hacauitza, mislili bi u sebi:
"Oni su Tohil, Auilix i Hacauitz, a mi njima dajemo samo krv jelena i ptica, mi
samo izvodimo ubode u uima i obrvama svojim kada od Tohila, Auilixa i Hacauitza m
olimo za nau snagu i nau mukost. Tko e se pobrinuti za mrtve iz plemena? Zar bismo i
h naprosto trebali ubijati jednog po jednog?" - govorahu oni meu sobom.
I kada bi dolazili pred Tohila, Auilixa i Hacauitza, oni su probadali ui i obrve
svoje pred bogovima. Oni bi prolijevali krv svoju, izlijevali je u usta kamenja.
Ali to ne bijae pravo kamenje; svaki od njih postao bi poput djeaka kada su oni s
tizali, sretan jo jednom radi krvi.
I zatim stie daljnji znamen o tome to bi pokajnici i prinositelji rtava trebali rad
iti.
"Vi morate postii mnogo velikih pobjeda. Vae pravo da to uinite stiglo je odande, i
z Tulana, kada ste nas donijeli ovamo," bijae im reeno. Zatim bijae postavljeno pit
anje sisanja, na mjestu zvanom
173
Strava, i krv koja je proizala iz toga, poplava krvi, takoer postade darivanjem za
Tohila, zajedno s Auilixom i Hacauitzom.
Sada ovdje poinje odvlaenje ljudi iz plemena od strane Jaguar Quitzea, Jaguara Noi,
Ne Ba Sada i Tamnog Jaguara.
I ZATIM ZAPOE UBIJANJE PLEMENA. Ovako su umirali: kad je ila samo jedna osoba, ili
kad bi vani ile samo dvije osobe, nije bilo oigledno kada bi ih oni odvukli.
Nakon toga bi ih oni ili otvarati pred Tohilom i Auilixom.
Zatim, kada bi rtvovali krv, lubanju bi ostavljali na cesti. Oni bi je otkotrljal
i na cestu. I tako su plemena priala:
"Jaguar je poderao," bilo je sve to bi rekli, jer njihovi tragovi bijahu nalik tra
govima jaguara, kada bi oni obavili svoj in. Oni se nisu razotkrivali. Mnogo ljud
i bijae odvueno.
Doista proe mnogo vremena prije nego to su plemena shvatila:
"Ako su to Tohil i Auilix koji nas progone, moramo samo potraiti njihove pokajnik
e i prinositelje rtava. Mi emo slijediti njihove tragove do mjesta gdje se nalaze
njihove kue," rekoe svi oni u plemenima, kad su razmjenjivali misli izmeu sebe.
Nakon toga, oni poee slijediti tragove pokajnika i prinositelja rtava, ali ovi nisu
bili jasni. Oni su vidjeli samo tragove jelena, tragove jaguara. Tragovi nisu b
ili jasni, nita nije bilo jasno. Gdje bi zapoinjali tragovi, bijahu samo oni ivotin
jski. Bijae kao da su tragovi bili tamo samo s ciljem da ih zavedu. Put nije bio
jasan:
Postalo bi oblano.
Postalo bi mrano i kiovito.
Postalo bi blatnjavo, takoer.
Postalo bi maglovito i vlano.
To bijae sve to su plemena mogla vidjeti ispred sebe, i njihova bi ih potraga napr
osto izmorila u srcu. Zatim bi oni odustajali.
Jer Tohil, Auilix i Hacauitz bijahu veliki u samom svome biu, oni su ovo dugo rad
ili, tamo na planini. Oni su vrili ubijanja na granicama s plemenima, kada su odv
laenja zapoela; oni su ih izdvajali i kosili. Oni bi ugrabili ljude iz plemena na
cestama, otvarajui ih rezanjem pred Tohilom, Auilixom i Hacauitzom.
I djeaci se skrie tamo na planini. Tohil, Auilix i Hacauitz imali su izgled trojic
e momaka kad su krenuli u etnju; to naprosto bijahu
174
uobiajeni duhovi kamenja. Bijae ondje rijeka. Oni bi se tamo kupali na obali, tek
kao nain razotkrivanja samih sebe, i po tome je mjesto dobilo svoj naziv. Ime rij
eke postade: Tohilova Kupka, i plemena ih vidjee ondje mnogo puta. Oni bi nestali
onoga trenutka kada bi ih plemena ugledala.
Zatim se pronijela vijest o mjestu gdje se nalaze Jaguar Quitze, Jaguar No, Ne Ba
Sada i Tamni Jaguar, i tada plemena shvatie kako su ih ubijali.
Prvo plemena pokuae zasnovati poraz tohila,
AUILIXA I HACAUITZA. Svi su pokajnici i prinositelji rtava iz plemena razgovarali
s ostalima. Oni su podizali i pozivali jedni druge, sve njih. Nije bila izostav
ljena nijedna skupina. Svi se oni okupie i predstavie, zatim razmijenie svoje misli
. Ioni rekoe, dok su ispitivali jedni druge:
"to bi moglo osigurati poraz Caueca, naroda Quiche? Nai su vazali gotovo istrijebl
jeni zbog njih. Nije li jasno da su i nai ljudi izgubljeni zbog njih? to ako i nas
dokraje ovim odvlaenjima?"
"Neka bude ovako: ako je sjajno bljetavilo Tohila, Auilixa i Hacauitza toliko vel
iko, tada neka taj Tohil postane naim bogom! Zarobimo ga! Ne dopustimo da nas oni
do kraja poraze! Zar mi ne predstavljamo veinu naroda? a to se tie Caueca, njih i
nema toliko mnogo," tako govorahu, kada su se svi okupili. Neka meu plemenima rek
oe i ovo kad su govorila:
"Tko bi se to mogao kupati svakoga dana na obali rijeke? Ako su to Tohil, Auilix
i Hacauitz, tada ih mi moemo poraziti i prije. Neka poraz pokajnika i prinositel
ja rtava zapone upravo tamo!" - rekoe neki od njih, i zatim kazae dalje:
"Kako emo ih poraziti?" I onda rekoe:
"Neka ovo bude sredstvo kojim emo ih poraziti: budui da se na obali rijeke prikazu
ju kao tek stasali mladii, neka dvije djevojke krenu onamo. Neka to budu odabrane
djeve, koje zrae blistavilom, tako da budu poeljne kada odu," rekoe oni.
"Vrlo dobro. Onda emo samo potraiti dvije savrene djevojke," odgovorie im drugi. I z
atim su meu svojim kerima traili one djevojke koje su istinski blistale. Tada dadoe
djevojkama ovakve upute:
175
"Vi morate ii, drage nae keri. Idite prati odjeu na obalu rijeke, i ako biste tamo u
gledale tri mladia, razodjenite se pred njima. I ako vas srca njihova poele, vi ete
ih zavoditi. Kada vam oni kau:
'Mi emo krenuti za vama,' tada im trebate rei:
'Da.' I tada e vas oni upitati:
'Otkud ste? ije ste vi keri?' Kada vas to upitaju, vi im trebate ovako odgovoriti:
'Mi smo keri gospodara, zato neka nam bude neki znak od vas.' Tada bi vam oni tre
bali neto darovati. Ako im se svide lica vaa, morate im se uistinu predati. A ako
se ne predate, tada emo vas mi ubiti. Mi emo se osjeati zadovoljnima kada donesete
njihove znakove, jer emo misliti o njima kao o dokazu da su oni doista poli za vam
a," rekoe gospodari, dajui uputstva dvjema djevojkama.
Ovo su njihova imena: Pohotna ena je ime jedne, i Tugujua ena je ime druge djevojke
.
I ZATIM ONI POSLAE OBJE, POIMENCE POHOTNU ENU I TUGUJUU ENU, na ono mjesto gdje su s
e kupali Tohil, Auilix i Hacauitz. Sva su plemena znala za ovo.
I tako one odoe. Bijahu lijepo odjevene, izgledajui doista krasno, kada su pole na
mjesto gdje se kupao Tohil. Nosile su ono to je izgledalo kao njihovo rublje kad
su krenule. Sada gospodari bijahu zadovoljni to su onamo poslali svoje dvije keri.
I kada dooe na rijeku, poee one prati. Razodjenue se, obadvije. One bijahu na stijena
ma, na svojim rukama i koljenima, kada naioe Tohil, Auilix i Hacauitz. Oni stigoe n
a obalu rijeke i jedva da i pogledae dvije djevojke to su tamo prale, i djevojke s
e odjednom prestraie kad je stigao Tohil s ostalima. Oni ne krenue poudno za djevojk
ama. Tada zapoe ispitivanje:
"Odakle dolazite?" - upitae oni obje djevojke. "to ste naumile dolazei ovamo, na ob
alu nae rijeke?" - jo su ih upitali.
"Ovamo nas poslae gospodari, pa smo dole. Gospodari nam rekoe:
'Otiite pogledati lica Tohila i drugih, i porazgovarajte s njima,' rekoe nam gospo
dari, 'i takoer, morate nam donijeti znak da vidimo jeste li doista gledale u lic
a njihova. Idite!' - tako nam rekoe," rekoe im djevojke, objanjavajui svoj nalog.
176
Ali ovo su namislila plemena: da e djevojke napasti duhovi kamenja Tohila i ostal
ih. Tada progovorie Tohil, Auilix i Hacauitz, odgovarajui dvjema djevicama imenom
Pohotna ena i Tugujua ena:
"Dobro. Neka znak nae rijei krene s vama. Ali vi morate priekati na njega, i tada g
a predajte izravno gospodarima," kazae im.
I tada se Tohil i drugi urotie sa svojim pokajnicima i prinositelji-ma rtava. Oni
rekoe Jaguar Quitzeu, Jaguaru Noi i Ne Ba Sada: "Vi morate ispisati tri plata, unije
ti znakove bia vaih. Oni su za plemena; oni e otii nazad k njima zajedno s djevojkam
a to peru. Dajte ih djevojkama," bijae reeno Jaguar Quitzeu, Jaguaru Noi i Ne Ba Sada
.
Nakon toga, oni ispisae sva tri. Jaguar Quitze ispisa prvi: jaguar postade njegov
lik, on ga ucrta na lice plata svojega.
Zatim bijae Jaguar No: orao sada postade njegov lik, on ga ucrta na lice plata svoj
ega.
Sljedei koji je ispisivao bijae Ne Ba Sada: rojevi utih obada, rojevi osa bijahu nje
govi likovi, slike njegove; on ih iscrta na licu plata svojega. Tada njihovi liko
vi bijahu dovreni, sva tri; oni su izvrili trostruko upisivanje.
Iza toga, kada Jaguar Quitze, Jaguar No i Ne Ba Sada odoe predati svoje plateve onim
a koje su nazivali Pohotnom enom i Tuguju-om enom, oni im rekoe:
"Ovdje je dokaz rijei vae. Kada doete pred gospodare, rei ete im:
'Tohil je doista govorio s nama, i ovdje je znak koji smo donijele nazad,' rei ete
im, i dat ete im plateve da ih isprobaju," bijae reeno djevojkama kada su dobivale
svoje upute.
I tada se one vratie, uzevi sa sobom iscrtane plateve.
I kad one stigoe, gospodari bijahu sretni onoga trena im su opazili da je ono to su
traili djevojkama prebaeno preko ruku.
"Zar ste vidjele lice Tohilovo?" - upitae ih.
"Doista ga vidjesmo," rekoe Pohotna ena i Tugujua ena.
"Vrlo dobro. Vi ste nam donijele neku vrstu znaka. Nije li tako?"
- rekoe gospodari, budui da se to inilo znakovima grijeha njihovih
- ili tako miljahu gospodari. I tada im djevojke pokazae iscrtane plateve: jednoga
s jaguarom, jednoga s orlom, i jednoga sa utim obadima i osama, oslikanima na unu
tranjosti, na glatkoj povrini.
177
I njima se svidje kako izgledaju platevi. Oni ih odjenue na sebe. Onaj na kojemu b
ijae oslikan jaguar ne uini nita; bijae to prvi kojega je trebao iskuati gospodar.
I kada drugi gospodar odjenu na sebe drugi oslikani plat, s orlom nacrtanim na nj
emu, samo se u njemu osjeao dobro. On se okretao uokolo pred drugima, rastvorivi g
a pred svima njima.
I tada doe red na isprobavanje treeg oslikanog plata od strane gospodara, i on se o
djenu onim koji je unutra imao ute obade i ose.
I uto ga stadoe bosti uti obadi i ose. On to nije mogao izdrati, nije mogao podnije
ti ubode insekata. Taj je gospodar urlao iz svega glasa zbog kukaca, samo ispisa
nih slika, likova Ne Ba Sada. Bijae to trei ispis koji ih je porazio.
I tada se gospodari okomie na djevojke s imenima Pohotna ena i Tugujua ena:
"Kako ste dole do ovih stari to ste ih donijele? Odakle vam one, vi varalice!" - g
ovorahu djevojkama dok su im prigovarali.
Opet, sva plemena bijahu poraena radi Tohila. Ovo bijae ono to su naumili: da e Tohi
l pasti u kunju i krenuti za djevojkama. Otada su Pohotnu enu i Tugujuu enu poniavali
; plemena su razmiljala
0 njima kao o bludnicama.
Tako ne doe do poraza Jaguar Quitzea, Jaguara Noi, Ne Ba Sada
1 Tamnog Jaguara, jer oni bijahu ljudi od duha.
I zatim se sva plemena iznova urotie:
"Kako da ih porazimo? Oni su doista veliki po samom svome biu," govorahu razmjenj
ujui misli.
"Bez obzira na to, mi emo ih napasti i poubijati. Opremimo se orujem i titovima. Za
r mi nismo mnotvo? Od njih nee ostati niti jedan ili dvojica," govorili su razmjen
jujui misli. Sva se plemena opremie. Bijahu to mase koljaa, jednom kada su se zajed
no udruili ubojice iz svih plemena.
A to se tie Jaguar Quitzea, Jaguara Noi, Ne Ba Sada i Tamnog Jaguara, oni bijahu tam
o na planini. Hacauitz je ime planine gdje su se nalazili, i oni njihovi duhovi
djeaka bijahu skriveni tamo na planini. Oni tada nisu bili mnogobrojan narod; nji
hova brojnost ne bijae jednaka brojnosti plemena. Bila ih tek nekolicina na plani
ni, njihovoj utvrdi, i kada je reeno da su im plemena namijenila smrt, svi se oni
oku-pie zajedno. Oni odrae savjetovanje; svi su oni slali jedni po druge.
178
I OVDJE JE ZAJEDNIKO UDRUIVANJE SVIH PLEMENA, sada svih prekrivenih orujem i titovim
a. Njihovi iskovani ukrasi bijahu bezbrojni, oni su izgledali lijepo, svi gospod
ari, muevi. U stvarnosti, oni su se samo hvastali, svi oni. U stvarnosti, oni su
trebali postati naim zarobljenicima.
"Budui da je to Tohil, i budui da je on bog, proslavimo njegov dan - ili, uinimo ga
naom nagradom!" - govorahu meu sobom. Ali je Tohil ve sve znao o tome, i Jaguar Qu
itze, Jaguar No, Ne Ba Sada i Tamni Jaguar takoer su znali o tome. Oni su uli o tome
dok se jo stvarala zavjera, budui da oni nisu spavali niti se odmarali.
I tada svi ratnici kopljonoe iz plemena bijahu naoruani.
Nakon toga, svi ratnici ustadoe tijekom noi, kako bi uli u samu nau sredinu. Oni kre
nue, ali nikada nisu stigli. Naprosto su putem zapali u san, svi ovi ratnici.
I zatim ih opet porazie Jaguar Quitze, Jaguar No i Ne Ba Sada, budui daje svaki i po
sljednji od njih zapao u san na cesti. Sad vie nisu mogli osjeati ba nita. Mnotvo je
zaspalo, svi oni, i tada se poelo dogaati. Njihove obrve bijahu iupane, zajedno s nj
ihovim bradama.
I zatim bijahu poskidane kovine s plateva njihovih, zajedno s njihovim uresima za
kosu.
ONI SU TREBALI POSTATI NAIM ZAROBLJENICIMA: Ovaj je ratnik sputao ruke svome zaro
bljeniku na leima i s njega poskidao gotovo sav njegov nakit. Iz Dresdenskog kode
ksa.
CRTE: CARLOS A. VILLACORTA
179
I njihove ogrlice bijahu uklonjene, a zatim i vrci njihovih kopalja. Njihove kovi
ne bile su oduzete samo zato da bi im prouzroile gubitak lica, a upanje izvedeno s
amo da bi oznailo veliinu Quiche naroda.
Nakon toga, oni se probudie. Odmah posegnue za svojim uresima za kosu i vrcima kopa
lja. Nije bilo kovine na njihovim platevima, ni u kosi.
"Kako nam je to moglo biti oduzeto? Tko nas je mogao ovako opljakati? Otkud su st
igli? Nae su kovine ukradene!" - govorahu svi ratnici.
"Moda su to bili oni varalice to odvlae ljude! Ali time nije sve gotovo. Nemojmo ih
se bojati. Uimo u samu njihovu utvrdu! To je jedini nain na koji emo ikada iznova
vidjeti svoje kovine i ponovo ih uiniti svojima!" - govorila su sva plemena, ali
oni su samo pripovijedali, svi oni.
Srca pokajnika i prinositelja rtava bijahu zadovoljna, tamo na planini, ali unato
tome su Jaguar Quitze, Jaguar No, Ne Ba Sada i Tamni Jaguar razraivali sjajne zamis
li.
I ZATIM SU JAGUAR QUITZE, JAGUAR NO, NE BA SADA I TAMNI JAGUAR IMALI ZAMISAO. Oni
napravie ogradu uz rub svoje utvrde. Naprosto su oko nje izgradili palisade od da
saka i kolaca.
Potom izradie lutke; bilo je kao da su izraivali ljude. Zatim ih poredae uz ogradu.
One bijahu ak opremljene orujem i titovima. I uresi za glavu bijahu ukljueni, s kov
inama na vrhu, i platevi bijahu ukljueni. Ali to su bile tek lutke, samo drvene re
zbarije. Oni su koristili kovine to su pripadale plemenima, koje su s njih poskid
ali na cesti. To je ono to su koristili za ukraavanje lutaka. One su okruivale utvr
du.
I zatim upitae Tohila o svojoj zamisli:
"to ako mi poginemo, i to kada bismo bili poraeni?" Govorili su ravno iz srca pred
Tohilom.
"Nemojte se alostiti. Ja sam ovdje. A evo to ete koristiti protiv njih. Ne strahujt
e," bijae reeno Jaguar Quitzeu, Jaguar Noi, Ne Ba Sada i Tamnom Jaguaru, i zatim bij
ae iznesena zamisao sa utim obadima i osama.
I kad su krenuli po ove insekte i vratili se s njima, smjestili su ih u etiri vel
ike tikve, a ove porazmjestili posvuda uokolo utvrde. uti
180
obadi i pele bijahu zatvoreni unutar tikvi. Ovo bijae njihovo oruje protiv plemena.
A njih su uhodili i promatrali iz skrovita; njihovu su utvrdu prouavali glasonoe pl
emena.
'"Nema ih mnogo'", govorili su kada su doli pogledati, ali bile su to same lutke,
tek drvene rezbarije koje su se pomicale, drei oruje i titove u rukama. Izgledale s
u kao pravi ljudi, izgledale su poput pravih ubojica kada su ih plemena vidjela.
I sva plemena bijahu sretna kada su vidjela da njih nema mnogo. Sama su plemena
bila u gomilama; bijae bezbroj ljudi, ratnika i koljaa, ubojica Jaguar Quitzea, Ja
guar Noi, Ne Ba Sada i Tamnog Jaguara, koji su bili na planini zvanoj Hacauitz. Ta
mo su se oni nalazili kada su ovi navalili na njih. Ovdje emo govoriti o tome.
I OVO SU ONI KOJI BIJAHU TAMO: JAGUAR QUITZE, JAGUAR NO, NE BA SADA I TAMNI JAGUAR
. Oni bijahu u zajednitvu na planini sa svojim enama i djecom.
I tada dooe svi ratnici, koljai, i ne bijae ih manje od osam stotina puta dvadeset,
ili ak i trideset puta po osam stotina ljudi to opkolie utvrdu. Oni su se prikradal
i, pripremali za borbu orujem i titovima, oni razderae usta urlikanjem i gunanjem sv
ojim, rikanjem, vritanjem, zvidanjem kroz dlanove, kada stigoe pod utvrdu. Ali poka
jnici i prinositelji rtava nisu osjeali straha; oni su samo uivali u prizoru na pal
isadama od kolaca. Oni se poredae ondje zajedno sa svojim enama i djecom. Njihova
srca bijahu mirna, jer su se plemena ovako tek junaila.
I zatim se oni uspee uz obronke planine, i sada su ve bili na maloj udaljenosti od
ruba utvrde.
I tada ovi otvorie tikve - bilo ih je etiri, to bijahu smjetene uokolo utvrde - i uti
obadi i ose izletjee poput oblaka dima, kada se izlie iz svake od tikvi. I ratnic
i bijahu dokrajeni, s kukcima koji su im se zalijetali u oi, i slijetali na njihov
e noseve, na njihova usta, njihove noge, njihove ruke. Insekti bi ih pronalazili
ma gdje oni bili, napadali su ih kamo god bi krenuli. utih je obada i osa bilo p
osvuda, posebno su se zalijetali da bi ih ubadali u oi. Morali su paziti zbog itav
ih rojeva, i insekti su progonili svaku pojedinu osobu. Bili su oa-
/
181
mueni od utih obada i osa. Vie nisu bili u stanju drati svoje oruje i titove, oni su s
e kotrljali i padali jedni preko drugih na tlo, posrui. Padali su dolje niz obronk
e planine.
I sad vie nisu osjeali nita kad bi padali pogoeni strijelama i posjeeni sjekirama. Sa
da su Jaguar Quitze i Jaguar Noi mogli koristiti ak i kolce; ak i njihove ene postad
oe ubojice.
Sad se neki od njih okrenue nazad, jer su sva plemena naprosto nagnula u bijeg. P
rvi koji su podlegli bijahu dokrajeni, pobijeni, i tamo nije bila pobijena tek ne
kolicina ljudi. Za one koji nisu bili mrtvi progon se nastavi u samu njihovu utr
obu, kad se na njih obruie insekti. Nisu se mogli muevno braniti, budui da vie nisu n
osili svoje oruje i titove.
Tada bijahu poraena sva plemena. Sad se plemena poklonie pred Jaguar Quitzeom, Jag
uarom Noi i Ne Ba Sada.
"Smilujte nam se! Nemojte nas pobiti!" - govorili su.
"Vrlo dobro. Iako ste bili predodreeni da se pridruite smrti, vi ete nam plaati dana
k tako dugo dok bude dana i tako dugo dok bude svjetla," bilo im je odgovoreno.
Takav bijae poraz svih plemena od strane naih prvih majki - oeva. To se dogodilo on
dje na planini to se danas naziva Hacauitz. Ondje oni zapoee. Oni su rasli, oni se
mnoili, oni su imali keri, oni su imali sinove na Hacauitzu. Oni bijahu sretni, je
dnom kada su pobijedili sva plemena to ostadoe poraena ondje na planini.
Na ovaj nain ostvarie oni poraz nad plemenima, svim plemenima.
Iza toga, njihova su srca bila zadovoljna. Oni obavijestie sinove svoje da se nji
hova smrt pribliava. Naumili su prepustiti se smrti.
A SADA EMO OVDJE GOVORITI O SMRTI JAGUAR QUITZEA, JAGUARA NOI, NE BA SADA I TAMNOG
JAGUARA, kako se nazivaju. Budui da su znali o svojoj smrti i nestanku, oni ostav
ie uputstva svojim sinovima. Oni jo nisu bili bolesni, oni nisu oteano udisali zrak
dok su sinovima ostavljali rije svoju. Ovo su imena njihovih sinova:
Jaguar Quitze zae ovu dvojicu: Plemi Dva bijae ime prvoroe-noga i Plemi Ruho bijae ime
drugoga od sinova Jaguar Quitzea, djeda i oca Caueca.
182
I opet, Jaguar Noi zae dvojicu. Ovo su imena njihova:
Plemi Acul ime je njegovoga prvoga sina, a drugi se zove Plemi Acutec, drugi sin J
aguar Noi, od Velikih Kua.
I Ne Ba Sada zae samo jednoga sina, imenom Plemi Vladar.
Ova su trojica imala sinove, ali Tamni Jaguar nije imao sina. Oni bijahu iskreni
pokajnici i prinositelji rtava, i ovo su imena sinova njihovih, kojima ostavie up
ute. Oni bijahu ujedinjeni, njih etvorica bijahu zajedno. Oni su pjevali o patnji
u srcima svojim, oni su narica-li u srcima pjevajui. "Camacu" je naziv pjesme ko
ju su pjevali.
I tada oni posavjetovae svoje sinove:
"Nai dragi sinovi: mi odlazimo. Mi se vraamo. Imamo prosvijetljene rijei, prosvijet
ljene savjete to ih ostavljamo vama - i vama, koje ste s nama dole iz udaljenih pl
anina, nae drage ene," rekoe oni svojim suprugama. Oni dadoe savjet svakome od njih:
"Mi se vraamo na mjesto naega plemena. Opet stie vrijeme naega Gospodara Jelena, to s
e odraava na nebu. Mi samo trebamo obaviti na povratak. Na je posao okonan, na je dan
dovren. Budui da vi to znate, nemojte nas zaboraviti, niti nas odgurnuti u stranu
. Vi tek trebate ugledati vlastite domove i planinu, mjesto vaega poetka.
"Neka bude tako: vi morate otii. Idite vidjeti mjesto iz kojega smo doli," bijahu
rijei koje izgovorie kad su im davali svoj savjet.
I tada Jaguar Quitze ostavi znak svojega bia i postojanja:
"Ovo je za one to trae neto od mene. Ja u to ostaviti vama. Ovdje je vae veliajno blis
tavilo. Ja sam zavrio s davanjem svojih uputa, sa svojim savjetom," ree on kad je
ostavljao znak bia svojega, Mnotvo Plamenova, kako se naziva. Nije bilo jasno to je
to zapravo; bijae uvezano i obavijeno prekrivaima. Nikada ne bijae razmotano. Njeg
ovo sijanje nije bilo jasno, jer nitko nije zagledao u to sve dok je bilo uvijen
o.
Na ovaj nain ostavie oni upute, i zatim nestadoe odande, s planine Hacauitz. Njihov
e ih ene i djeca ne vidjee nikada vie. Priroda njihova nestanka nije bila jasna. Al
i ma kakav bio sluaj s njihovim nestankom, njihove upute bijahu jasne, i taj omot
postade dragocjenost onima to su ostali. Bio je to spomen na njihove oeve. Odmah
oni prinijee rtve pred tim spomenom oevima svojim.
Kada gospodari zapoee svoj narataj naroda, Caueci kao svoj poetak uzee onaj Jaguar Qu
itzea, djeda i oca; sinovi njegovi, imenom Plemi Dva i Plemi Ruho, ne bijahu izgub
ljeni.
183
BIJAE UVEZANO I OBAVIJENO PREKRIVAIMA: Zaobljeni oblik i veliki vor na vrhu obiljeja
su svetih omota nizinskih Maya. S vaze iz doba kasne klasike.
CRTE: ODOBRILI MICHAEL D.COEIGROLIERCLUB.
Takva bijae smrt sve etvorice naih prvih djedova i oeva. Kad oni nestadoe, njihovi su
sinovi ostali ondje na planini Hacauitz; njihovi sinovi ostadoe tamo neko vrijem
e. to se tie svih plemena, sada je njihov dan bio skrhan i podjarmljen. Ona vie nis
u imala nikakva sjaja, iako su i nadalje bila brojna.
Svi su se oni na Hacauitzu okupljali svakoga dana, koji bijae namijenjen sjeanju n
a oeve njihove. Za njih, Dan Omota bio je veliki dan. Oni ga nisu mogli razmotati
; za njih je ostao zamotan - Mnotvo Plamenova, kako su ga nazivali. Dobio je ovaj
naziv, ovo ime, kada im ga oevi njihovi ostavie na uvanje, da bi tako tek obiljeili
znak svojega postojanja.
Takav bijae nestanak i gubitak Jaguar Quitzea, Jaguara Noi, Ne Ba Sada i Tamnog Jag
uara, prvih ljudi koji su stigli iz kraja pokraj mora, s istoka. Oni stigoe ovamo
u drevnim vremenima. Kada su umrli, ve bijahu stari. Oni bijahu poznati po svoje
mu pokajnitvu i posveenosti.
184
I ZATIM SE ONI PRISJETIE TO SE GOVORILO O ISTOKU. To bijae kada su se sjetili uputs
tava oeva svojih. Drevne stvari koje primie od otaca svojih nisu bile izgubljene.
Plemena su im davala svoje ene, i postajali bi njihovim puncima uzimajui im ene. I
bijahu trojica meu njima, koji rekoe da se spremaju na odlazak:
"Mi odlazimo na istok, otkud stigoe oevi nai," rekoe oni i krenue, slijedei njihovu ce
stu. Njih trojica bijahu sinovi i predstavnici:
Plemi Dva bijae ime sina Jaguar Quitzea, koji je predstavljao sve Cauece.
Plemi Acutec bilo je ime sina Jaguara Noi, koji bijae jedini predstavnik onih iz Ve
likih Kua.
Plemi Vladar je bilo ime jedinoga sina Ne Ba Sada, i predstavljao je Vladare Quich
e.
I to bijahu imena onih koji krenue onamo u kraj pokraj mora. Samo ih je troje kre
nulo, ali oni su raspolagali vjetinama i znanjima. Njihovo bie nije bilo tek ljuds
ko. Oni su savjetovali svu svoju brau, stariju i mlau, koju su ostavljali iza sebe
. Bijae im drago to odlaze:
"Mi ne umiremo. Mi emo se vratiti," rekoe oni kad su odlazili, iako su to bila ist
a ona trojica koja su prela preko mora.
I zatim oni stigoe na istok; otioe onamo da bi primili svoje plemstvo. Zatim dolazi
ime gospodara koji je vladao nad onima s istoka, kamo oni prispjee.
I ZATIM DOOE ONI PRED GOSPODARA IMENOM NACXIT, velikoga vladara i jedinoga suca na
d mnogobrojnim narodom.
I on bijae onaj koji im dade znakovlje gospodstva njihova, sva obiljeja; znamenja
za uvara Mata i uvara Kue primanja Mata bijahu utvrena.
I kada su znamenja za uvara Mata i uvara Kue primanja Mata bila utvrena, Nacxit im p
redade itav niz obiljeja plemikih. Ovdje su njihovi nazivi:
Ukrasna zavjesa, prijestolje.
Kotana flauta, ptija zvidaljka.
Iskriavi prah, uti oker.
Pumina apa, jaguarova apa.
187
Glava i papci jelenji.
Kona narukvica, egrtaljka od pueva oklopa. Tikvica za duhan, posuda za jelo. Perje
papige, perje bijele aplje.
I tako oni odoe, donosei sve ovo. Nadalje, iz kraja pokraj mora, oni donijee nazad
zapise Tulana, zapise Zuyua. Oni govorahu o njihovom sveanom uvoenju u njihove zna
kove, u njihove rijei.
Takoer, nakon to stigoe do svoje utvrde, zvane Hacauitz, svi se Tami i Iloki okupie
ondje. Sva se plemena naoe tamo; oni bijahu sretni. Kad su se Plemi Dva, Plemi Acute
c i Plemi Vladar vratili, oni proglasie svoju vladavinu nad plemenima. Rabinali, C
akchiqueli, i oni iz Kue Ptica bijahu sretni. Pred njima razotkrie samo znakove ve
liajnosti njihova plemstva. Sada su gospodari postali veliki i u samom svome biu;
kada su gospodari prije prikazivali svoje gospodstvo, ono bijae nepotpuno.
Bilo je to kada su se oni nalazili na Hacauitzu. Jedini su s njima bili svi oni,
koji su izvorno stigli s istoka. I oni provedoe mnogo vremena na toj planini. Sa
da su ve svi postali mnogobrojni.
I ene Jaguar Quitzea, Jaguara Noi i Ne Ba Sada umrijee tamo. Tada oni odoe odande, os
tavie svoje planinsko mjesto iza sebe. Oni su traili drugu planinu na kojoj bi se
mogli naseliti. Oni naselie bezbrojne planine, nadijevajui im nazive i imena. Nae p
rve majke i nai prvi oevi su se mnoili i stjecali snagu na tim mjestima, prema onom
e to govorahu ljudi iz drevnih vremena kada bi pripovijedali
0 naputanju njihove prve utvrde, zvane Hacauitz.
1 ZATIM ONI STIGOE NA MJESTO GDJE UTEMELJIE UTVRDU ZVANU TRNOVITI GRAD. Oni su u t
ome gradu proveli mnogo vremena. Imali su keri i sinove dok su bili tamo. To zapr
avo bijahu etiri planine, ali itavome gradu bilo je nadjenuto tek jedno ime. Oni s
u prihvaali samo usluge i darove kao plaanje dostatno za svoje keri. Oni su radili
samo ono to bijae dobro.
Zatim su pregledali svaki od okruga utvrde. Ovdje su imena pojedinih okruga Trno
vitoga Grada: Suho Mjesto, Kua tavljenja, Znak Mea i Uporite imena su planina na koji
ma su se smjestili.
I ovo je kada su se ogledavali preko planina svoje utvrde. Oni su traili iduu plan
inu, budui daje u svim okruzima postajalo sve na-
188
puenije. Ali, oni koji su s istoka donijeli plemstvo dosad su ve pomrli; oni su os
tarjeli tijekom seoba od jedne utvrde do druge. Samo, njihova lica nisu umrla; o
ni su ih proslijedili dalje.
Oni su prolazili kroz mnoge boli i jade; prolo je mnogo vremena prije nego to su d
jedovi i oevi utemeljili svoj grad. Ovdje je ime grada u kojemu su se nastanili.
I BRADATI GRAD JE IME PLANINE S NJIHOVOM UTVRDOM. Oni ostadoe tamo i ondje se nas
elie.
I ondje su provjeravali svoje veliajno blistavilo. Oni su polagali svoju sadru, s
voju buku, u etvrtom narataju gospodara. Govorilo se da je vladao Plemi Potpornjak u
vrijeme kada je Devet Jelen bio Vrhovni Ministar, i zatim su gospodari imenom P
lemi Znojna Kupelj i Iztayul vladali kao uvar Mata i uvar Kue primanja Mata. Oni su
vladali ondje u Bradatom Gradu. Kroz njihova djela on postade pre-divnim gradom.
Broj velikih kua dosezao je samo tri, tamo u Bradatom Gradu. Jo nije bilo dvadeset
i etiri velike kue, nego samo tri:
Samo jedna velika kua Caueca.
I samo jedna velika kua za Velike Kue.
I konano, samo jedna za Vladare Quichea.
Ali, njih su tri bile smjetene u samo dva zdanja, po jednom u svakome od dva okru
ga utvrde.
Ovako je to izgledalo kada su se oni nalazili u Bradatom Gradu:
Oni bijahu od samo jednoga uma: za njih nije postojalo zlo, niti je bilo potekoa.
Njihovo cijelo kraljevstvo bijae u miru: za njih nisu postojali sukobi, niti bilo
kakve smetnje.
Njihova srca bijahu ispunjena neprestanim svjetlom: nije bilo nikakvih gluposti
i nita od zavisti u onome to su radili.
Njihovo blistavilo bijae skromno: oni nisu izazivali udivljenje niti su se pravil
i velikima.
I tada iskuavahu same sebe. Oni su se isticali u Plesu titovima, tamo u Bradatom G
radu. Oni su to inili kao obiljeje svoje vladavine. Bijae to znak njihova veliajna b
listavila i znamen njihova gospodstva.
189
ONI BIJAHU UHVAENI I UINIE IH ZAROBLJENICIMA. Crte iz vremena kasne klasike Maya, i
to iz Tikala, koji prikazuje zarobljenog ratnika iz Calakmula.
CRTE: REPRODUKCIJA UZ ODOBRENJE MUZEJA SVEUILITA PENNSYLVANIA
Kada Iloki ovo vidjee, Iloki zapoee potpirivati rat. Njihova elja bijae da gospodar P
lemi Znojna Kupelj bude ubijen i da drugoga gospodara uine svojim saveznikom. Bijae
to gospodar Iztayul kojega htjedoe uvjeriti; Iloki su ga eljeli kao svoga sljedbe
nika u izvrenju ubojstva. Ali njihova ljubomorna zavjera iza lea gospodara Plemia Z
nojne Kupelji propade. Oni su ga naprosto eljeli ukloniti, ali Iloki nisu ubili g
ospodara u prvom pokuaju.
Takvi bjehu korijeni nemira, pobuna i rata. Prvo su napali utvrdu, ubojice su se
pokrenule. Ono to su eljeli bilo je brisanje samoga postojanja Quichea. Tek tada e
, mislili su oni, sami moi imati vlast, i samo zbog toga dooe ubijati. Oni bijahu u
hvaeni i uinie ih zarobljenicima. Mnogi od njih nisu vie nikada zadobili svoju slobo
du.
I zatim zapoe rezanje mesa. Oni su Iloke rezali pred bogovima. To im bijae plaa za
zle namjere protiv gospodara Plemia Znojne Kupelji. I mnogi drugi zavrie kao sunji;
bijahu pretvoreni u robove i kmetove. Oni su se naprosto predali, poraeni u ratu
protiv gospodara, protiv klanaca i grada. Ono to su njihova srca eljela bilo je ra
za-
190
ranje i unitenje samoga postojanja gospodara Quichea, ali se to ne dogodi.
Na ovaj nain dolo je do toga da su ljude poeli rezati pred bogovima. Tada bijahu iz
raeni ratni obrambeni titovi; bijae to sam poetak ojaavanja utvrde kod Bradatoga Grad
a. Korijen veliajnog blistavila bijae posaen ondje, i zbog njega vladavina gospodar
a Quichea postade istinski velianstvenom. Oni bijahu gospodari jedinstvenoga duha
. Nije bilo niega to bi ih unizilo, nita se nije dogodilo to bi ih uinilo glupima ili
unitilo veliajnost vladavine njihove, koja uhvati korijena ondje u Bradatom Gradu
.
Pokora vrena za bogove tamo se poveala, opet izazivajui uas, i sva plemena bijahu pr
estravljena, mala plemena i velika plemena. Oni su svjedoili dolasku ljudi zasunje
nih u ratu, koje bi rezali, otvarali i ubijali za sjaj i dostojanstvo gospodara
Plemia Znojne Kupelji i gospodara Iztayula, zajedno s Velikim Kuama i Vladarom Qui
che. Postojahu samo tri obiteljske grane ondje u utvrdi zvanoj Bradatim Gradom.
I takoer, bijae to upravo tamo da su poeli slaviti i opijati se zbog pupanja svojih
keri. To bjee put kojim su oni, to su ih nazivali i "Tri Velike Kue", ostali zajedn
o. Oni su tamo ispijali svoja pia i jeli ondje svoj kukuruz, plau za sestre svoje,
plau za keri svoje. Samo je srea bila u njihovim srcima dok su ovo radili. Oni su
jeli, oni su slavili unutar svojih palaa.
"Ovo je naprosto na nain na koji iskazujemo zahvalnost i smjer-nost svoju jer imam
o dobre vijesti i dobru povezanost. To je znak naih dogovora o kerima i sinovima to
se rodie enama naim," govorili bi.
Nazivi se dodjeljivahu tamo, i obiteljske grane, saveznika plemena, vladari ondje
sebi davahu imena.
"Mi se enimo meu sobom: mi Caueci, mi Velike Kue i mi, Vladari Quichea," govorile o
ve tri loze i tri velike kue. Oni provedoe dugo vrijeme tamo u Bradatom Gradu, a z
atim su oni tragali dalje i ugledali drugu utvrdu. Ostavie Bradati Grad iza sebe.
I ZATIM ONI USTADOE I DOOE DO UTVRDE TRULA TRSTIKA, kako je njezino ime izgovarao n
arod Quiche. Gospodari Plemi Znojna Kupelj i Pernata Zmija dooe tamo zajedno sa svi
m
191
drugim gospodarima. Bijae ve pet promjena i pet narataja naroda od pojavljivanja sv
jetla, od stvaranja stalnosti, postanka ivota i ovjeanstva.
I oni izgradie mnoge kue ondje.
I oni takoer izgradie kue za bogove, smjetajui ih u sredite najviega dijela grada. Oni
dooe i oni ondje ostadoe.
Nakon toga njihovo kraljevstvo postade vee; bijahu brojniji i stjenjeniji. Opet poee
dogovarati svoje velike kue, koje su morale biti prerasporeene i odabrane zbog nj
ihovih sve veih svaa. Oni bijahu ljubomorni jedni na druge zbog cijena njihovih se
stara i keri, koje vie nisu bile samo stvar hrane i pia.
Tako ovo bijae razlogom njihova razdvajanja, kada su se sukobljavali izmeu sebe, u
znemirujui kosti i lubanje svojih mrtvih. Tada su se oni raspali na devet loza, o
konavajui time svae zbog sestara i keri.
Bijae to u davno doba kada su svi oni stigli u svoju utvrdu i ondje u gradu Trula
Trstika izgradili dvadeset i etiri palae. To je bila utvrda koju je blagoslovio g
ospodar biskup nakon to je ostala naputena.
Oni se ondje proslavie. Njihova prekrasna prijestolja i jastuci bijahu ureeni; naj
raznovrsnije blistavilo bijae izraeno za svakoga pojedinog meu gospodarima devet lo
za. Jedan po jedan zauzimahu oni svoja mjesta.
Devet gospodara Caueca.
Devet gospodara Velikih Kua.
etiri gospodara Vladara Quiche.
Dvojica gospodara Zaquica.
Oni postadoe mnogobrojni. I oni koji bijahu sljedbenici pojedinih gospodara posta
doe takoer mnogobrojni, ali gospodar bi bio prvi, na elu svojih podanika. Bijahu to
mase, mase obiteljskih loza za svakoga od gospodara. Mi emo navesti nazive gospo
dara jednoga po jednoga, za svaku od velikih kua.
I OVDJE SU POASNI NASLOVI GOSPODARA KOJI SU VODILI CAUECE, poev od prvoga po asti: u
var Mata.
uvar Kue primanja Mata.
192
uvar Tohila.
uvar Pernate Zmije.
Majstor ceremonija za Cauece.
Savjetnik za zalihe.
Quehnay Izaslanik.
Savjetnik na Igralitu igre loptom.
Majka Kue primanja.
I ovo su gospodari koji su vodili Cauece, devet gospodara sa svojim palaama pored
anim uokrug, jednom za svakoga od njih. I sada pokazati lica njihova...
I SADA SU OVO GOSPODARI KOJI SU VODILI VELIKE KUE, poev s prvim gospodarom:
Gospodar Ministar.
Gospodar Glasonoa.
Ministar Kue primanja.
Voditelj Kue primanja.
Majka Kue primanja.
Majstor ceremonija za Velike kue.
Gospodar Auilix.
Yacolatam, to znai "Ugao Mata" ili Zaclatol. Voditelj Yeoltux Glasnika.
Bilo je tako devet gospodara koji su vodili Velike kue.
I SADA SU OVO VLADARI QUICHE. Ovdje su poasni naslovi gospodara: Glasnik.
Gospodar Izaslanik.
Gospodar Majstor ceremonija za Vladare Quiche. Gospodar Hacauitz.
etiri su gospodara vodila Vladare Quiche, sa svojim palaama poredanim uokrug.
I BILE SU TAKOER DVIJE LOZE GOSPODARA ZAQUICA:
193
Gospodar Kue brade kukuruza. Ministar za Zaquice.
Bjee samo jedna palaa za ovu dvojicu gospodara. Takvo bijae ureenje kod dvadeset i et
iri gospodara, i zato nastadoe dvadeset i etiri velike kue.
ADA JE POELO RASTI BLISTAVILO I DOSTOJANSTVO U NARODU QUICHE. Velianstvenost i vanos
t Quiche dosegnu svoje puno bljetavilo i gospodstvo ureivanjem i izgradnjom klanca
i utvrde. Plemena su dolazila, bilo mala ili velika i kakvi god bili naslovi nj
ihovih gospodara, pridodajui time velianstvenosti naroda Quiche. Kako se uveavalo b
listavilo i dostojanstvo, tako su rasle i kue bogova, i kue gospodara.
Ali gospodari to ne bi mogli postii, oni ne bi mogli obaviti posao izgradnje svoj
ih kua ili kua bogova, da njihovi podanici nisu bili mnogobrojni. Oni ih nisu treb
ali ni primamljivati, niti ih otimati ili silom dovoditi, jer je svaki od njih p
o pravu pripadao gospodarima. I starija i mlaa braa gospodara takoer su postala bro
jna.
Svaki je gospodar vodio ispunjen ivot, ispunjen zamolbama. Gospodare su istinski
uvaavali i uistinu visoko cijenili. Roendani gospodara bijahu uinjeni velikima i iz
nimno potovanima od strane podanika njihovih. Oni koji su ivjeli po klancima i oni
koji su ivjeli u gradovima namnoie se tada. I tako oni ne bi bili mnogobrojni, da
im se nisu dola predati sva plemena.
I kad se rat obruio na njihove klance i utvrde, upravo su svojom duhovnou gospodar
Pernata Zmija i gospodar Plemi Znojna Kupelj zasjali svojim moima. Pernata Zmija p
ostade istinskim gospodarom duha:
Jednom prigodom on se uspe na nebo; drugom se spusti na cestu za Xibalbu.
Jednom prigodom on postade zmijolik, pretvarajui se u stvarnu zmiju.
Drugom prigodom on se preobrazi u orlovski, a drugom u maji lik; on po liku svoje
mu postade poput istinskog orla ili jaguara.
Jednom drugom prigodom nastade lokva krvi; on postade niim drugim ve lokvom krvi.
194
CRTE: KARLTAUBE
Uistinu njegovo bie bijae ono gospodara duhova. Svi su drugi gospodari strepili pr
ed njim. Vijest se irila; svi su plemenski gospodari uli o postojanju ovoga gospod
ara duha.
I to bijae poetak i rast naroda Quiche, kada gospodar Pernata Zmija uini znakove sv
oje velianstvenosti. Njegovo lice ne zaboravi-e njegovi unuci niti sinovi. On ne ui
ni ovih stvari samo kako bi postao jedinim gospodarom, biem duha, ve su one utjeca
le na podvrgavanje svih plemena kada ih je on uinio. Bijae to samo njegov nain razo
tkrivanja, ali je zbog njega postao jedinim glavarom plemena.
Ovaj gospodar duha imenom Pernata Zmija bijae u etvrtom narataju gospodara; on bijae
oboje, uvar Mata i uvar Kue primanja Mata.
I tako on ostavi znamenje i pripovijesti za sljedei narataj. Oni dosegnue blistavil
o i dostojanstvo, i oni, takoer, zaee sinove, inei sinove jo mnogobrojnijima. Tepepul
i Iztayul bijahu zaeti; oni su samo sluili svojemu kraljevstvu, postajui petim narat
ajem gospodara. Oni zaee sljedei narataj gospodara.
195
I OVDJE SU IMENA ESTOGA NARATAJA GOSPODARA. Bila su dva velika gospodara; oni bija
hu estoki. Quicab je bilo ime jednoga gospodara; Cauizimah bilo ime drugoga.
I Quicab i Cauizimah uinie mnogo toga za svoje vladavine. Oni pridodae veliajnosti n
aroda Quiche jer su doista imali duha. Oni sruie i uzdrmae klance i utvrde plemena,
malih i velikih - onih koja su imala svoje utvrde meu njima, u drevna vremena, u
blizini:
Bijae planinsko mjesto Cakchiquela, danas zvano Visoravan bez Mree.
I takoer planinsko mjesto Rabinala, Grad Prolivene Vode. I planina Caoqa, Kua Sadr
e.
I zatim utvrda Bijele Zemlje, Visoravan Vrelih Izvora.
Ispod Deset, Proelje Spomenika, i Drvo Vrbe.
Svi su oni mrzili Quicaba. Oni su vodili ratove, ali su ustvari bili poraeni, oni
su bili uzdrmani, ti klanci, te utvrde Rabinala, Cakchiquela, Bijele Zemlje. Sv
a su se plemena poklonila sve do lica svojih ili spustila na lea. Quicabovi ratni
ci nastavljali su ubijati jo dugo vremena, sve dok ne ostadoe svega jedna ili dvij
e skupine, izmeu svih neprijatelja, koje nisu donijele danak. Njihove utvrde padoe
i oni do-nijee danak Quicabu i Cauizimahu. Njihove loze dospjee do iskrva-renja,
pogoene mnogim strijelama na drkama. Njihov dan ne osvanu, njihovo naslijee ne stie.
Sami projektili bijahu sredstvo za razaranje utvrda. Posve iznenada sama bi se z
emlja raspucala i otvorila; bilo je to kao da su kamenje potresli udari munja. U
stravi, pripadnici jednoga plemena za drugim odlazili su pred drvo kauuka, nosei
u rukama znakovlje utvrda svojih, a ishod bijae da i danas ondje stoji planina od
kamenja. Samo neki od njih nisu isklesano kamenje; ostatak izgleda kao da je bi
o rascijepljen sjekirom.
Ishod je ondje, na visoravni zvanoj Petatayub; oigledan je i do dananjega dana. Sv
ako tko onuda prolazi moe ga vidjeti kao znak muevnosti Quicaba. On nije mogao bit
i ubijen, niti je mogao biti pobijeen. On bijae istinski mukarac, i sva su plemena
donosila danak.
I zatim svi gospodari izradie zamisli; oni se pokrenue da bi ojaali klance i gradov
e, poraene utvrde svih plemena.
196
PROJEKTILI SAMI BIJAHU SREDSTVO ZA RAZARANJE UTVRDA: U knjigama Mixteca, poraz j
e prikazan strelicama zarinutim u naziv mjesta, koje se u ovom primjeru sastoji
samo od znaka za planinu.
CRTE: AUTOR
NaKON TOGA STIGOE STRAARI, motriti na izazivae rata. Sada bijahu osnovane uvarske lo
ze kako bi zauzele pobijeene planine:
"Inae bi se plemena mogla vratiti i opet nastaniti svoje utvrde," rekoe svi gospod
ari kada su svi oni razmijenili svoja miljenja. Potom su bile zadane zadae:
"Neka oni budu za nas poput palisada, i poput dvojnika za nae vlastite loze, i po
put ograde, tvrave za nas. Neka oni sada postanu naim gnjevom, naom muevnou," rekoe svi
gospodari. Zadae bijahu zadane svakoj od loza koje su trebale osigurati oporbu t
vorcima rata.
I tada ovi bjehu obavijeteni, i zatim oni odoe na svoje poloaje, zauzimajui planinsk
a mjesta plemena:
"Idite, jer su sada ono nae planine. Nemojte se bojati. Onoga trenutka kada se po
novno pojave izazivai rata, vraajui se k vama kao vai ubojice, poaljite po nas da doem
o i pobijemo ih," kazae im Quicab, i Ministar, i Glasonoa, obavjetavajui sve njih.
Zatim oni krenue, oni koje su nazvali Vrcima strijela, Kutovima tetive luka. Njiho
vi se djedovi i oevi tada razdvojie; oni su bili na svakoj od planina. Oni su otili
samo kao straari planina, i kao uvari vraka strijela i tetiva lukova, takoer i kao
strae protiv poticatelja rata. Nitko od njih nije bio ondje u svitanje niti je it
ko od njih imao svojega boga; oni su samo branili put prema utvrdi. Svi ovi kren
ue:
uvari Visoravni Bez Mree, uvari Zrcalne Strane, Bijele Rijeke, Trga Jelenova Plesa,
Mjesta Podnice, Osamnaest.
Takoer, uvari Potresa, Meteora, Mjesta Hunahpuovog.
197
I uvari Prolivene vode, uvari Meu stijenama, uvari Kue sa-dre, uvari Kue Ziya, uvari V
lih izvora, uvari Ispod deset, ravnica, planina.
Ratni straari, uvari zemlje, krenue, oni odoe u ime Quicaba i Cauizimaha, uvara Mata
i uvara Kue primanja Mata, i u ime Ministra i Glasonoe. etiri su gospodara postavila
glasnike i straare protiv izazivaa rata:
Quicab i Cauizimah su imena dvojice gospodara koji su vodili Cau-ece.
Pleteni je ime gospodara to je vodio Velike Kue.
I Gnoj Pasanca je ime gospodara koji je vodio Vladare Quiche.
I to su imena gospodara koji postavie glasnike i kurire. Njihovi vazali krenue u p
lanine, na svaku pojedinu od planina, i im su oni otili, koplja se poee vraati, i rat
ni zarobljenici se nastavie vraati Quicabu i Cauizimahu, Ministru i Glasonoi. Vrci S
trijela i Kutovi Tetiva luka vodili su ratove. Oni su opet uzimali koplja i zaro
bljenike. Tako iznova nastadoe junaci, meu onima koji bijahu straari. Njima su se d
odjeljivala prijestolja i iskazivale poasti, njih bi se gospodari velikoduno sjeti
li kada bi dolazili predavati sva koplja i svoje uhienike.
Zatim, kada su uvar Mata, uvar Kue primanja Mata, Ministar i Glasonoa razmjenjivali
misli svoje, dospjee oni do ove odluke:
"Kada doe do dodjele plemstva ovim izvidnikim lozama, mi emo uvesti u to jedino one
koji su prvi po asti. Ja sam uvar Mata."
"A ja sam uvar Kue primanja Mata."
"Dostojanstvo uvara Mata, koje pripada meni - i ono, koje je tvoje, gospodaru Min
istre - trebalo bi ui u ovo. Ministri neka postanu plemeniti." I svi su gospodari
govorili dok su prikupljali svoja miljenja. Tami i Iloki uinie jednako tako; tri g
rane naroda Quiche bijahu u suglasju kada izvrie dodjeljivanja. Oni dadoe poasti oni
ma koji bijahu prvi po asti meu njihovim vazalima.
Na ovaj se nain stiglo do odluke. Ali oni njih nisu proglasili u Quicheu. Planina
na kojoj su prvi po asti meu vazalima dobili svoje plemstvo ima naziv; svi oni bi
jahu pozvani onamo, tamo su bili oni sa svih planina na kojima su se nalazili, i
oni se okupie na samo jednome mjestu. Ispod Zavoja, Ispod Ueta je ime planine gdj
e im bijahu dodijeljene poasti, gdje su uli u plemstvo. To bijae obavljeno na grani
ci Zrcalne Strane.
198
I ovdje su njihovi nazivi, njihove asti, i njihovi znakovi: dvadeset Ministara i
dvadeset uvara Mata proglasie ondje uvar Mata i uvar Kue primanja Mata te Ministar i
Glasonoa.
Svi ovi uoe u plemstvo: Ministri, uvari Mata, jedanaest Majstora ceremonija, Minist
ri za Vladare, Ministri za Zaquice, Vojni Ministar, Vojni uvar Mata, Vojne Zidine
i Vojni Kutovi su nazivi koji su uvedeni kada su odlikovali vojnike i davali na
zive njihovim prijestoljima, njihovim jastucima.
Ovi bijahu vazali prvoga reda, promatrai i sluai za Quiche narod, Vrci Strijela, Ugl
ovi Tetiva lukova, palisade, okruenje, zidina, tvrava oko Quichea.
I Tami i Iloki uinie istu stvar: oni dadoe plemstvo i nazive vazalima prvoga reda z
a svaku planinu.
I ovo bijae podrijetlo plemenitih Ministara i uvara Mata koji za svaku od planina
postoje i danas. Redoslijed bijae takav da su oni dolazili iza samih uvara Mata i u
vara Kue primanja Mata, i nakon Ministra i Glasonoe.
I SADA EMO IMENOVATI NAZIVE KUA BOGOVA, iako su ove kue imale ista imena kao i bogo
vi.
Veliki Spomenik Tohila je ime zdanja koje je udomilo Tohila kod Caueca.
Auilix, sljedei, bijae ime zdanja koje je udomilo Auilixa kod Velikih Kua.
Hacauitz je ime, zatim, zdanja to udomi boga Vladara Quichea.
Brada Kukuruza, ija se rtvena kua jo moe vidjeti, ime je jo jednog velikog spomenika.
Ovo bijahu mjesta kamenja ije su dane uvali gospodari Quichea. Njihove su dane tak
oer uvala i sva plemena. Kada bi plemena prinosila rtve paljenice, ona bi prvo dola
zila pred Tohila.
Iza toga, oni bi kao sljedee pozdravili uvara Mata i uvara Kue primanja Mata, i pred
ali bi gospodarima svoje perje kecala i svoj danak, istim ovim gospodarima.
I tako su oni hranili i pribavljali sve za uvara Mata i uvara Kue primanja Mata, ko
ji bijahu pobjednici nad njihovim utvrdama.
Oni su bili veliki gospodari, oni bijahu ljudi od duha. Pernata Zmija i Plemi Zno
jna Kupelj bijahu gospodari duha, i Quicab i Cau-
199
ONI BI PRVO DOLAZILI PRED TOHILA. Sjedei u svome hramu (prikazan iza njega), K'aw
il (ime Tohila kod nizinskih Maya) prima rtvene prinose u posudama i (sasvim lije
vo) kadionik prepun gorue smole zvane kopal. Iz Dresdenskog kodeksa.
CRTE: CARLOS A. VILLACORTA
izimah su bili gospodari duha. Oni su znali hoe li biti rata i bijae im jasno sve t
o bi vidjeli. Hoe li biti umiranja ili e naii glad, hoe li izbiti sukobi, sve su to
posve sigurno znali, jer postojalo je mjesto gdje su to mogli vidjeti, postojala
je knjiga. Zvali su je "Knjigom Vijea."
Ali nisu oni bili gospodari samo zbog toga. Oni bijahu veliki u samom svome biu i
podvrgavali su se velikim postovima. Kao nain tovanja svojih zdanja i nain tovanja
svojega gospodstva, oni bi drali post tijekom dugih razdoblja, oni su vrili pokoru
' pred svojim bogovima.
A ovo bijae njihov nain dranja posta.
Devet puta po dvadeset dana oni bi postili, i za devet bi vrili pokoru i donosili
rtve paljenice.
Trinaest puta po dvadeset dana bijae drugi od njihovih postova, i za trinaest bi
vrili pokoru i donosili rtve paljenice pred Tohila i ostale svoje bogove. Jeli bi
samo zapote, matasane, jocote; niega pripravljenog od kukuruza za njihove obroke.
ak i kada bi obavljali pokoru od sedamnaest puta po dvadeset dana, tada bi za sed
amnaest postili, oni ne bijeli. Oni ostvarie istinski velika odricanja.
Ovo je bio znak da su oni bili pravi gospodari. I s njima nije bilo ena kada bi s
pavali; oni su se posve odvajali kada bi postili. Oni bi
200
naprosto ostali u kuama bogova, svakoga dana. Sve to su radili bijae uvanje dana, pr
inoenje rtava paljenica i vrenje pokore. Oni bijahu ondje bila vani tmina ili zora;
oni bi naprosto isplakali svoja srca i due vapei za svjetlom i molei ivot za svoje
vazale i svoje kraljevstvo. Oni bi dizali svoja lica prema nebu, i ovdje je njih
ova molitva bogovima, kada bi im upuivali svoje elje:
I OVO JE VAPAJ NJIHOVIH SRCA, evo ga:
"Stani! Na ovaj blagoslovljeni dan,
tebi Hurikane, tebi Srce Neba-Zemlje,
tebi, davatelju zrelosti i svjeine,
i tebi, davatelju keri i sinova,
rasprostri svoje boje, izlij svoje kapi
zelene i ute;
podaj ivot i poetak
onima koje nosim i to ih zaeh,
da bi se mogli mnoiti i rasti,
brinuti za tebe i opskrbljivati te,
zazivati te du cesta i putova,
na rijekama, u klancima,
ispod stabala i ipraja;
podaj njima njihove keri i sinove.
"Nek' ne bude sramote, tekoa, elja ili nesrea;
nek' nikakav varalica ne doe pred njih ili iza njih,
nek' ne upadnu u stupicu niti budu ranjeni,
ni zavedeni, niti spaljeni,
niti skrenuti ispod, niti iznad ceste;
nek' nikada ne padnu na lea niti se spotaknu;
uvaj ih na Zelenoj Cesti, Zelenom Putu.
"Nek' ne bude krivice ni prepreka za njih zbog bilo kakvih tajni ili arobnjatva tv
ojega; nek' budu dobri hranitelji i opskrbljivai pred usnama i licem tvojim, ti,
Srce Neba; ti, Srce Zemlje; ti, Mnotvo Plamenova;
201
i vi, Tohile, Auilixe, Hacauitze, ispod neba, na zemlji, etiri strane, etiri kuta;
nek' uvijek bude samo svjetlo, i samo trajnost u njemu, pred oima tvojim i licem
tvojim, ti boe."
Tako je to bilo s gospodarima dok su postili tijekom devet puta po dvadeset, tri
naest puta po dvadeset, ili sedamnaest puta po dvadeset dana; i dana njihovoga p
osta bijae mnogo. Oni bi isplakali srca svoja zbog svojih vazala, i zbog svih svo
jih ena i djece. Svaki pojedini gospodar obavljao je slubu, kao nain potovanja svjet
losti ivota i potovanja svojega gospodstva.
Takva bjee vladavina gospodara uvara Mata, uvara Kue primanja Mata, Ministra i Glaso
noe. Oni su postili dvojica po dvojica, izmjenjujui se u noenju svih plemena i itavo
ga naroda Quiche na svojim pleima.
Kao korijen, rije je stigla sa samo jednoga mjesta, i korijen hranjenja i opskrbl
jivanja bijae isti kao i korijen te rijei. Tami i Iloki radili su slino tome, zajed
no s Rabinalima, Cakchiquelima, onima iz Kue Ptica, Kue Znojne Kupelji, Kue Govora.
Oni su se rastali u slozi, uvi ondje u Quicheu to bi svi oni trebali raditi.
Nije to bilo samo zato jer su postali gospodari; nije to bilo ni zato to su pokat
kad primali darove od hranitelja i opskrbljivaa, koji su uglavnom pripremali jela
i pia za njih. Niti su oni eljeli krivotvoriti ili ukrasti svoje gospodstvo, svoj
sjaj, svoje dostojanstvo. I nisu samo zbog toga razorili klance i gradove pleme
na, i malih i velikih, ve zato to su plemena platila veliku cijenu:
Tada stie tirkiz, tada stigoe kovine.
I stigoe komadii zada i drugih dragulja, veliinom i poprejem od irine etiri prsta ili
pune ake.
I tada stigoe radovi od zelena, uta i crvena perja, doprinos od svih plemena. On s
tie gospodarima duha Pernatoj Zmiji i Plemiu Znojnoj Kupelji, kao i Quicabu i Caui
zimahu, stie uvaru Mata, uvaru Kue primanja Mata, Ministru i Glasonoi.
Ono to su oni uinili nije bilo maleno junatvo, niti su plemena to su ih porazili bil
a malobrojna. Danak Quicheu stizao je od mnogih plemenskih grana.
202
I gospodari se podvrgoe patnji i izdrae je; njihov uspon do bljetavih nije bio iznen
adan. Ustvari, Pernata Zmija bijae onaj koji je postao korijenom velianstvenosti n
jihove vladavine.
Takav bjee poetak uspona i rasta naroda Quiche.
I sada emo popisati narataje gospodara, i takoer emo navesti imena svih tih gospodar
a.
I OVDJE SU NARATAJI, REDOSLIJEDI GOSPODARA, tako da svi oni budu jasni.
Jaguar Quitze, Jaguar No, Ne Ba Sada i Tamni Jaguar bijahu nai prvi djedovi, nai prv
i oevi kada se pojavilo Sunce, kada se Mjesec i zvijezde pojavie.
I ovdje su narataji, redoslijedi gospodara. Poet emo odavde, od samih korijena njih
ovih. Gospodari e se pojavljivati dvojica po dvojica, kako je svaki narataj gospod
ara ulazio i naslijeivao prethodne djedove i oeve gradove, nastavljajui se kroz sva
koga pojedinog od gospodara.
I ovdje e se pojaviti lica svakoga od gospodara.
I OVDJE E SE POJAVITI LICA, JEDNOGA ZA DRUGIM, SVAKOGA OD GOSPODARA NARODA QUICHE
... Jaguar Quitze, izvorite Caueca.
Plemi Ruho, u drugom narataju nakon Jaguar Quitzea.
Jaguar Plemi Potpornjak, koji nastupi u slubu kao uvar Mata, bijae u treem narataju.
Plemi Znojna Kupelj i Iztayul, u etvrtom narataju.
Pernata Zmija i Plemi Znojna Kupelj, na korijenu gospodara duhova, bijahu u petom
narataju.
Tepepul i Iztayul su sljedei, esti po redoslijedu.
Quicab i Cauizimah, u sedmoj izmjeni gospodara, bijahu vrhunac iskazanoga duha.
Tepepul i Xtayub, u osmom narataju.
Crni Leptir i Tepepul, u devetom narataju.
Osam Oma, s Quicabom, u desetom narataju gospodara.
Sedam Misao i Cauatepech su sljedei, jedanaesti u redoslijedu gospodara.
203
KADA STIE TONATIUH. Quiche prikaz znaka Habshurgovaca, vladara Austrije i panjolsk
e u vrijeme kada je Pedro de Alvarado (Tonatiuh) osvojio kraljevstvo Quiche. Iz
XVI stoljea, Titulo de los Senores de Coyoy.
Tri Jelen i Devet Pas, u dvanaestom narataju gospodara. I oni su vladali kada stie
Tonatiuh. Njih su muili Kastiljanci.
Crni Leptir i Tepepul morali su plaati danak Kastiljancima. Oni ve bijahu zaeti kao
trinaesti narataj gospodara.
Don Juan de Rojas i Don Juan Cortes, u etrnaestom narataju gospodara. Oni su sinov
i Crnoga Leptira i Tepepula.
I ovo su narataji, to su redoslijedi gospodara za uvara Mata i uvara Kue primanja Ma
ta, gospodara koji su vodili Cauece iz naroda Quiche. Nadalje emo imenovati loze.
I ovdje su velike kue svakoga od gospodara u slijedu uvara Mata i uvara Kue primanja
Mata. Ovo su imena iz devet loza Caueca, devet velikih kua. Ovdje su nazivi svak
oga pojedinog od vladara iz velikih kua:
Gospodar uvar Mata, s velikom kuom. itnica je naziv palae. Gospodar uvar Kue primanja
Mata. Kua Ptica je naziv njegove palae.
Majstor ceremonija za Cauece, s velikom kuom. Gospodar uvar Tohila, s velikom kuom.
Gospodar uvar Pernate Zmije, s velikom kuom. Savjetnik za Zalihe, s velikom kuom.
Quehnay Izaslanik, s velikom kuom.
Savjetnik na Igralitu igre loptom, Xcuxeba, s velikom kuom. Vladar Meksiki, s velik
om kuom.
I ovo je devet loza Caueca. Mnogi su vazali ubrojeni u sljedee od ovih devet veli
kih kua.
204
I OVDJE SU ONI OD VELIKIH KUA, s devet daljnjih velikih kua. Prvo emo navesti redos
lijed gospodara. On je zapoeo iz samo jednoga korijena, na izvoritu korijena dana
i svjetlosti:
Jaguar No, prvi djed i otac.
Plemi Acul i Plemi Acutec, u drugom narataju.
Plemi Chahuh i Plemi Kua zapisa, u treem narataju.
Devet Jelen je sljedei, u etvrtom narataju.
Plemi Znojna Kupelj, u petom narataju gospodara.
I Kua Majmuna je sljedei, u estom narataju.
I Iztayul, u sedmom narataju gospodara.
Plemi Znojna Kupelj zatim, osmi u redoslijedu gospodara.
Devet Jelen, deveti po redoslijedu.
Pleteni, kako se zvao sljedei, u desetom narataju.
Gospodar Plemi Znojna Kupelj, u jedanaestom narataju.
Don Cristobal, kako su ga nazvali, postade gospodarom u nazonosti Kastiljanaca.
Don Pedro de Robles je gospodar Ministar danas.
I ovo su svi gospodari koji se navode redoslijedom nakon gospodara Ministra. Sad
a emo navesti nazive svakoga pojedinog od vladara iz velikih kua:
Gospodar Ministar, prvi po asti gospodar na elu Velikih Kua, s velikom kuom.
Gospodar Glasonoa, s velikom kuom.
Gospodar Ministar Kue primanja, s velikom kuom.
Voditelj Kue primanja, s velikom kuom.
Majka Kue primanja, s velikom kuom.
Maajstor ceremonija za Velike Kue, s velikom kuom.
Gospodar Auilix, s velikom kuom.
Yacolatam, s velikom kuom.
I ovo su velike kue na elu Velikih Kua; to su imena devet loza Velikih kua, kako se
oni zovu. Postoji mnogo granskih loza kod svakoga od ovih gospodara; mi navodimo
samo prve po asti.
I SADA SU OVI ZA VLADARE QUICHE. Ovdje su njihovi djedovi i oevi:
205
Ne Ba Sada, prva osoba.
Plemi Vladar je ime gospodara u drugom narataju.
Crveni Stijeg.
Plemi Kratki Jedan.
Plemi Lijenik.
Sedam Trska.
Plemi Smrtnik.
Plemi Doziva.
Osoba Prijevare.
I ovo su gospodari na elu Vladara Quiche; ovo su njihovi narataji i redoslijedi.
I ovdje su gospodari unutar svojih palaa, sa samo etiri velike kue: Glasonoa za Gosp
odare naziv je prvoga gospodara, s velikom kuom.
Izaslanik za Gospodare, drugi gospodar, s velikom kuom. Gospodar Majstor ceremoni
ja za Gospodare, trei gospodar, s velikom kuom.
I Hacauitz, etvrti gospodar, s velikom kuom. I ovo su etiri velike kue na elu Vladara
Quiche.
I SVEUKUPNO SU TRI MAJSTORA CEREMONIJA. Oni su poput oeva svim gospodarima naroda
Quiche. Oni se sastaju u zajednitvu, ova tri Majstora ceremonija. Oni su davatel
ji roenja, oni su Majke Rijei, oni su Oevi Rijei, veliki jer ih je malo, ova tri Maj
stora ceremonija:
Majstor ceremonija za Cauece, prvi.
I Majstor ceremonija za Velike kue, drugi.
Gospodar Majstor ceremonija za Vladare Quiche, trei od Majstora ceremonija.
I tako postoje tri Majstora ceremonija, svaki predstavlja svaku od ovih loza.
OvO JE DOVOLJNO O POSTOJANJU QUICHE, budui da vie nema mjesta gdje bi se to moglo
vidjeti. Ima izvorna knjiga i drevni zapis u vlasnitvu gospodara, sada izgubljen,
ali i tako, ovdje je reeno sve to se odnosi na Quiche, koji se sada zove Santa Cr
uz.
206
MJESTA SPOMINJANA U
POPOLVUHU
dananji: mjesto iii grad
PLANINA VULKAN OSTALA MJESTA
NAZIVI U ZAGRADAMA SU MJESTA KOJA NISU SPOMINJANA U TEKSTU
20
30
kilometri
napomene i tumaenja! 1f
ORTOGRAFIJA
Kada se rijei iz jezika naroda Maya u Guatemali ovdje pojavljuju ispisane kurzivo
m, znai da su pisane prema novim tumaenjima akademije Academia de las Lenguas Maya
s de Guatemala (1988.), osim to je broj samoglasnika smanjen na pet, pronaenih u o
ba hijeroglif-ska teksta i u ranim abecednim zapisima. Uz ove iznimke, suglasnic
i se mogu izgovarati kao to je uobiajeno,:; je poput panjolskoga;', i ita se kao h;
l je dugako, izgovara se kao //; a q se izgovara kao kv. Pronaena su jo dva mayansk
a zvuka, koja se razliito izgovaraju: tz se izgovara kao c, a slovo x kao . Apostr
ofom su oznaene kratke stanke u izgovaranju rijei, no ako nakon toga slijedi sugla
snik, tada stanke nema. Slogovi se izgovaraju slino kao u panjolskom ili talijansk
om jeziku. Naglasak je gotovo uvijek na posljednjem slogu rijei. U veini sluajeva m
ayanske rijei istaknute kurzivom stiu iz ma-yanskih jezika izvan Gvatemale ili iz
jezika Nahuatl, jezika Azteka - i zadravaju svoju ortografiju, prema savjetima do
bivenim od znalaca.
U Popol Vuhu i drugim ranim abecednim zapisima na jeziku Quiche te ostalim njemu
srodnim jezicima, samoglasnici nakon kojih slijede grleni glasovi pisali su se
kao aa, ee, u, oo, uu, dok se u novom nainu pisanja oni oznaavaju kao a, e, i', o\
u. Kod grlenih suglasnika b postaje b\ tt postaje t\ nekadanji 4h postaje ch\ a
4 postaje tz'. Kod zvukova nalik suglasniku k, sve to se ranije pisalo kao c ili
qu sada je naprosto k, dok se ono to se ranije pisalo sa k sada pie sa q. Grleni s
uglasnici koji su se prije obiljeavali sa 4 i 3 sada su postali k' odnosno q, dok
su se z i c pretvorili u 5, dok je nekadanje h postalo;'. Tamo gdje se pojavljuj
u jo neprevedena osobna imena, ona
209
slijede izvorna slova koja se pojavljuju u starim zapisima. Inae, ova izvorna slo
va (u zagradi, ali ispisana romanskim tipom slova) navode se samo ondje, gdje po
stoji novi nain ispisivanja istih rijei (ovdje pisan kurzivom) te ukljuuju ispravke
dosadanjih fonetskih ili pisanih pogreaka.
Nazivi naroda Maya iz Gvatemale i nazivi njihovih jezika koji se spominju u ovom
radu pisali bi se prema novoj slubenoj abecedi kao K'iche', Kaqchikel, Tz'utujil
, Poqomchi, Q'eqchi', Ixil, Mam i fakalte-ko. U ovom smo radu ipak slijedili ona
j nain pisanja koji je i danas najuobiajeniji na panjolskom i engleskom jeziku: Qui
che, Cakchi-quel, Tzutuhil, Pokomchi, Kekchi, Ixil, Mam i Jacaltec. Tono, veina ov
ako ispisanih naziva tek su nesavreni odrazi naina na koji dananji govornici jezika
Maya izgovaraju ta imena, ali oni doista odraavaju nain na koji se ovi nazivi izg
ovaraju u kontekstu panjolskog i engleskog jezika. Na isti je nain ingles panjolska
rije za engleski, kao to je i Jakalteko mayanski oblik nahuatl rijei uacaltica, a
Casti-lian i kaxlan su engleski i mayanski oblici rijei Kastiljanci.
SKRAENICE
Uzete su iz rjenika, gdje se koriste velika slova, poput sluaja s DB za Domingo de
Basseta; pogledajte prvu stranicu bibliografije za klju razumijevanja. PV je pri
tom kratica za Popol Vuh, dok s MS obiljeavamo Popol Vuh ispisan rukom (kratica z
a manuscript).
PJESME MAYA
Kad su bogovi prema PV pokuali po prvi put stvoriti ovjeka pa umjesto njega dospje
li do ivotinja, oni su bez obzira na to nastojali stvorenja koja su dobili nauiti
suvislom govoru. Pritom ih pokuavaju uvjebati dajui im pravu lekciju u izgovaranju
glasova, ali i vjebu za osnove mayanskih pjesama. One se sastoje od nekoliko reda
ka molitve, zaziva koji se ograniavaju na popis imena pojedinih boanstava, ali bi
oblikom mogle odgovarati bilo kojem drugom nainu slubenoga govornitva. Prvo dolazi
onaj glavni bog kojemu se obraaju, koji u retku ostaje sam, a ono to slijedi je us
poredni stih, do kojega se dolazi stvaranjem parova rijei ili fraza koje su djelo
mino iste, a djelomino razliite:
210
Juraqan, Hurikane,
ch'ipi kaqulja, Novoroena Munjo,
raxa kaqulja, Iznenadni Grome',
uk'ux kaj, Srce Neba,
uk'ux ulew, Srce Zemlje,
tz'aqol, Stvaratelju,
b'itol, Oblikovatelju,
alom, Donositelju,
k'ajolom. Zaetnice.
Broj slogova pomie se s jednoga para na drugi, a u dva sluaja se ak pomie s jedne po
lovice para na drugu. Ovdje postoje ritmovi, ali to nisu ritmovi stvoreni tek ta
ko, samo da bi slogovi bolje zvuali. Naprotiv, oni su stvoreni od itavih rijei i fr
aza, kada primjerice ch'ipi kao"Novoroeni" i raxa kao "Iznenadna" postaju na svoj
im mjestima pridjevi za kaqulja ili "Munju" odnosno "Grom". Na nioj razini oni se
grade od korijena kakvi su tzaq- i Vit, to jest od "stvarati" i "oblik" te afik
sa kakav je -ol. Drugim rijeima, ovi ritmovi rade na razini sintakse, gdje su zvu
kovi ve tako ustrojeni da imaju i svoje znaenje.
Da su ivotinje uspjele svladati ove prve govorne vjebe, moda bi ih bogovi nastavili
uiti i dalje, nekim posebnim nainima izgovaranja. Uvjebani govornici iz naroda Qui
che ne izgovaraju stihove mehaniki, ve izmjenjuju pojedine rijei u krugu, svakako p
ritom pazei na stanke pri izgovaranju, kojima se obilato slue. Prebaen u oblik sa s
tankama, a ne samo s oblikom stiha, gornji zaziv izgledao bi ovako:
Hurikane,
Novoroena Munjo, Iznenadni Grome, Srce Neba, Srce Zemlje,
Stvaratelju, Oblikovatelju, Donositelju, Zaetnice.
Uvjebana izvedba takoer zahtijeva promjene i u samoj strukturi stiha. Usporednost
parova moe i treba mijenjati, ona varira s vremena na vrijeme, i to slaganjem tro
strukih skupina. Za ovo imamo primjer u popisu ivotinja koje su bogovi stvorili:
211
kej,
jeleni,
ptice,
pume,
jaguari,
zmije,
tz'ikin, koj,
b'alam, kumatz, sochoch, kanti
egrtue, zatitnici ipraja
Ali, ma kakva bila ova grupiranja prema svome znaenju, popis ove vrste danas bi s
e izgovarao bez ikakvog posebnog obiljeavanja prijelaza izmeu spominjanja jaguara
i zmija te spominjanja puma i jaguara. Ne bi bilo nikakve stanke sve dok govorni
k ne bi dovrio itav popis, ili dok ne bi ostao bez daha. Na ovom sam naelu i ostao,
te ovakve popise u ovom prijevodu nisam prekidao prikazujui ih kao pojedine retk
e ili stihove, ve sam ih ostavio gotovo u obliku proze.
Druga varijacija grupiranja ima oblik kvatrena, u kojima prva dva dijela ustanov
ljavaju uzorak, dok se trei odvaja od njih (esto pomou pojednostavljivanja), a etvrt
i im se vraa. Evo primjera iz dijela koji govori o stvaranju Zemlje:
ukaj tz'ukuxik, etverostrukog podizanja,
ukaj xukutaxik, etverostrukih kutnih potpornja,
retaxik, mjerenja,
ukaj che'xik etverostrukog podupiranja
Ima trenutaka u pjesnitvu jezika Quiche, kada se ini da su zvukovi vaniji od sintak
se, ali i tada su oni u izravnoj slubi znaenja, i to ovaj put u obliku onomatopeje
. Sljedei odlomak je zgusnut od alite-racije i asonance, obiju unutar rijei i izmeu
njih, ali otvara jezik prema izravnoj imitaciji onoga to je izvan njega, podsjeaj
ui na zvuke iz poetaka pra-svijeta koji se sastoji tek od posve mirnoga, utihnulog
mora i praznoga neba:
Ka katz'ininoq, Sad se; ka kachamamoq, sad jo
Sad se jo uvijek mreka, sad jo rumori,
katz'inonik, ka kasilanik, jo ka kalolinik, jo
jo uzdie, jo mrmori,
uzbibava se,
katolona puch
i prazno je
212
Za ui navikle na izriaj koji izvire ispod razine sintakse, ovo kao da je jedan od
najzgusnutijih poetskih odlomaka u cijelom PV-u. Za ui pripadnika Quiche, meutim,
to prije nalikuje zvucima kaosa - i to ne kaosa pri opisu same mitologije drevno
ga svijeta, ve kaosu na-stalom uslijed silnih vibracija i pulsiranja.
U pripovjedakom dijelu se okomito poredani stihovi - koji naglaavaju trenutak - po
miu i moraju se modificirati uslijed vodoravnog kretanja proze, koja dalje razvij
a dogaaje. Kad se sukobe ove dvije sile, ishod je - dijagonalan:
Xchaw ruk' ri tepew q'ukumatz xech'a k'ut, ta xenaojinik ta xeb'isonik, xeriqo k
ib' xkikuch kitzij kinaoj
On porazgovara s Vrhovnom Pernatom Zmijom, i oni su govorili, zatim su razmiljali
i potom rijeili.
Usuglasie se uzajamno, uskladie svoje rijei, svoje misli.
Ponekad se ravnotea moe i vie oslanjati na okomitost stiha negoli u naem primjeru, a
ponekad opet vie na vodoravnost proze. Kada dolazimo do dijelova u tekstu gdje s
e dogaaji odvijaju ubrzano, usporedni stih moe se povremeno i skratiti na par ili
na trostruku skupinu, jer tada pria kao da tee rijekom proze. U naelu sam u ovom pr
ijevodu odabirao oblik stihova samo ondje, gdje je usporednost bila vea od dva pa
ra, i to samo ako su usporedna znaenja bila izraena kroz usporednu sintaksu. Vie je
o pjesnitvu Maya objanjeno u tri knjige D. Tedlocka (1983.a, 1983. b, poglavlje 8
, te 1987.), Hanksa (1989.) i Sama Colopa (1994.).
Odlomci teksta, kako su iznijeti u ovom prijevodu, velikim se dijelom temelje na
dva razmiljanja. Prvo je pojava onoga to je Dell Hymes nazvao "poetnim esticama" (H
vmes 1981.:318-20). Primjeri za ovo u jeziku Quiche su k'ut odnosno "I ovdje" te
"I ovo je"; zatim
213
k'ate kut odnosno "I zatim", te keje k'ut ili "I tako". Drugo je pojavljivanje n
avodnika u izvornom tekstu. U dananjem govornom jeziku Quiche postoje namjerno ub
aene stanke, i prije i nakon fraza koje u sebi imaju poetne estice, i to tik ispred
navodnika (vidi D. Tedlock 1983.b, poglavlje 4, 1987.)
KALENDAR MAYA
Openito se moe rei da je osnova naina na koji su Maye, kao i ostali narodi iz podruja
Srednje Amerike odreivali vrijeme, bila podjela proroanskog kalendara na 260 dana
. Njega sainjavaju dva kraa ciklusa; jedan se sastoji od beskonanog ponavljanja niz
ova brojeva od trinaest dana, a drugi od beskonanog ponavljanja nizova imena dvad
eset dana. Budui da 13 i 20 nemaju zajedniki nazivnik, ovo spajanje 13 brojeva s n
azivima 20 dana dalo je mogunost veeg niza ponavljanja u 260 razliitih kombinacija
(13 x 20 = 260). Zaponemo li s danom koji kombinira broj 1 i ime dana Kej, popis
dana koji slijede glasi ovako:
Quiche imena dana s brojevima
(u zagradama su Yucatec imena)
1 Kej (Manik') 11 No'j (Kaban)
2 Q'anil (Lamat) 12 Tijax (Ets'nab)
3 Toj (Muluk) 13 Kawuq (Kawak)
4 Tz'i (Ok) 1 Junajpu (Ahaw)
5 B'atz' (Chuen) 2 Imox (Imix)
6 E (Eb) 3 iq (Ik')
7 Aj (Ben) 4 Aq'ab'al (Ak'bal)
8 Ix (Ix) 5 K'at (K'an)
9 Tz'ikin (Men) 6 Kan (Chikchan)
10 Ajmak (Kib) 7 Kame (Kimi)
Od 7 Kame brojanje kree dalje na 8 Kej, pa 9 Q'anil, i tako redom, vraajui se nakon
260 dana opet na - I Kej.
Dananji uvari dana esto ovaj redoslijed dana nazivaju i "kalendarom zemlje", jasno
ga razdvajajui od astronomskih intervala kakav je, primjerice, solarna godina. Meu
tim, Andres Xiloj, uz jo neke
214
autore, takoer ustraje na tome da je osnova za njegovu duljinu zapravo - razdoblj
e trudnoe ene, a 260 dana doista se pribliava prosjenom broju dana izmeu prve nestale
menstruacije (to je najraniji siguran znak trudnoe) i roenja djeteta. Takoer treba
napomenuti kako je i ciklus rasta jedne od raznih vrsta kukuruza koji se sadi na
visoravnima Guatemale takav, da idealna berba slijedi nakon 260 dana od dana sj
etve (B. Tedlock, 1985.; 1992., poglavlje 8).
Drevni astronomi Maya mjerili su ritmove svojih lunarnih, planetarnih i solarnih
ciklusa i ovih iz svoga proroanskog kalendara. U tablici pomraenja, naenoj u Dresd
enskom kodeksu, rauna se da je niz od 405 sinodikih mjeseci (tj., od jednog do dru
gog lunarnog mlaaka, op.p.) zapoeo na Yucatec dan zvan 13 Muluk i zavrio na dan 12
Lamat (prema Lounsburyju, 1978.:796). Istovjetni dani za narod Quiche su bili To
j i Q'anil, isti oni na koje se oslanjala Krvavi Mjesec (upravo tim redoslijedom
) dok se molila ispred jednog jedinog klipa kukuruza u vrtu Xmucane (prevedeno j
e kao Olujna i uta). Sinodiki mjeseci iz tablice pomraenja podijeljeni su u grupe k
oje se najee sastoje od est mjeseci, a to je ujedno i broj mjeseci koji je protekao
prije nego to je otac Krvavog Mjeseca otkrio da mu je ker trudna.
Kalendar Venere kojim se narod Maya sluio upoznali smo takoer iz tablice pronaene u
Dresdenskom kodeksu (Thompson 1972., 62-71), ali je postojanje brojanja prema V
eneri na visoravnima Gvatemale potvreno jo i u PV-u, kao i u Quiche - godinjem dati
ranju iz 1722. godine (Berend). Zadani sinodiki period Venere (koji traje 584 dan
a) dijeli se na etiri razdoblja, u kojima se Venera na poetku prvog razdoblja poja
vljuje kao jutarnja zvijezda, te ostaje vidljiva tijekom vremena njegovoga traja
nja (236 dana ili 8 sinodikih mjeseci). Tijekom drugog razdoblja (od 90 dana), Ve
nera prolazi kroz njegovih posljednjih 27 dana (jedan siderini ili zvjezdani mjes
ec) kao jutarnja zvijezda, nestaje na punih 50 dana te kroz prvih 13 dana toga r
azdoblja prolazi kao veernja zvijezda. Kao Veernjica ostaje vidljivom kroz itavo tr
ee razdoblje (250 dana), da bi nestala iz naega vidokruga tijekom etvrtog razdoblja
(od 8 dana), nakon kojega se opet vraa na prvo razdoblje.
Tijekom itavog ovog ciklusa od 584 dana, imena 20 dana ponavljaju se 29 puta, to d
aje ukupno 580 dana, te preostaju 4 dana; to znai
215
da e novi ciklus Venere uvijek zapoinjati 4 dana kasnije u nizu od 20 imena dana u
odnosu na prethodni ciklus. Budui da je 20 broj koji je djeljiv sa 4 (20:4 = 5),
postoji svega 5 imena dana kojima ikada moe zapoeti svaki od ciklusa Venere. U Dr
esdenskom kodeksu ovi su odabrani dani (za koje emo navesti njihova Quiche - imen
a) bili Junajpu, K'at, Q'anil, E i Ajmak, nakon kojih bi opet uslijedio Junaj-pu
. Poevi sa 1 Junajpu, kao to to ini Dresdenski kodex, i prolazei kroz svih pet cjelov
itih razdoblja da bi se pokazali svi mogui nazivi dani, poetni datumi za etiri razd
oblja unutar svakog od Venerinih perioda izgledaju ovako:
DATUMI ZA PET UZASTOPNIH PERIODA VENERE
Pojavljuje se kao jutarnja zvijezda
PRVI DRUGI TREI ETVRTI P
Junajpu 13 K'at 12 Q'anil 11 E 10
Ajmak 2 Junajpu 1 K'at 13 Q'anil 12
Kame 1 TzT 13 lx 12 Tijax 11
Ajmak 4 Junajpu 3 K'at 2 Q'anil 1
Pojavljuje se kao veernja zvijezda
Nakon pet cjelovitih ciklusa, koji ukupno iznose 2.920 dana, kretanja Venere obu
hvaaju osam idealiziranih godina od 365 dana, te gotovo na sat tono 99 sinodikih mj
eseci. U tom trenutku Venera poinje ponavljati iste nizove poetnih dana pojedinih
perioda, samo s drukijim poetnim brojevima, dok se u isto vrijeme jako pribliava po
navljanju svoga odnosa prema drugim nepominim zvijezdama i razdobljima solarne go
dine. Da bi se iznova vratila na svoje jutarnje pojavljivanje na dan 1 Junajpu,
Venera mora ponoviti itav niz od svih pet perioda, i to - ukupno trinaest puta.
U PV-u, imena boanstava Jedan i Sedam Hunahpu (Junajpu) te Jedan i Sedam Smrt (Ka
me) izravno ukazuju na kalendar Venere, i to ba na prvo od pet gore iznijetih raz
doblja. Andres Xiloj je ukazao na to kako je kombinacija brojeva 1 i 7 uz ime da
na zapravo uobiajeni nain da se korisnika zapravo uputi na svih 13 dana koji nose
ovo ime. Razlog tome je sljedei: kada pratimo ime jednog odreenog dana
216
kroz sva njegova pojavljivanja unutar zadanog ciklusa od 260 dana, popratni broj
evi e padati u ovakvom nizu: 1, 8, 2, 9, 3, 10, 4, 11, 5, 12,6,13 i 7. To znai da,
ukoliko se boanska imena koja su u pitanju odnose na astronomske dogaaje, to bi t
rebali biti dogaaji kod kojih imena dana ostaju stalna, konstantna, ali im se mij
enjaju popratni brojevi, a to doista i jest sluaj. Igra loptom, kojom se Jedan i
Sedam Hunahpu zabavljaju na svom igralitu, odgovara pojavljivanju Venere kao juta
rnje zvijezde na dane koji nose upravo njihovo ime, dok njihova smrt i rtvovanje
u podzemnom svijetu na igralitu Jedan i Sedam Smrti odgovaraju Venerinom pojavlji
vanju kao veernje zvijezde na dan imenom Kame; uskrsnue Sedam Hunahpua, koje su iz
veli mali Hunahpu i Xbalanque, odgovara njezinom povratku kao jutarnje zvijezde
na njezino izvorino ime dana. Ba kao to postoji pet raznih razdoblja Venere, tako p
ostoji i peterostruko ponavljanje u itavoj prii; tako ima pet kua u podzemnom svije
tu u kojima Hunahpu i Xbalanque moraju provesti no, pet je prizora iz podzemnog s
vijeta (to odgovara veernjoj zvijezdi) vezanih uz glavu - kada smjetaju glavu Jedan
Hunahpua u grane drveta, kad gospodari podzemlja koriste umjetnu lubanju kao lo
ptu za igru, kad se Hunahpuova glava koristi kao lopta, kada izdubljena tikva po
slui kao zamjena za njegovu glavu te konano, kada Xbalanque odsijee glavu Hunahpua
u prizoru lanoga rtvovanja, prije njihove pobjede.
Dva lika iz PV-a - Jedan Majmun (i B'atz') i Jedan Zanatlija (I Chuen) isto su t
ako dali imena danima na jeziku Quiche i Yucatec u ovom proroanskom kalendaru. To
nam ukazuje da bi oni mogli odgovarati onom astronomskom fenomenu iji je kanonsk
i proroanski datum stalan i po broju i po imenu dana, to bi zahtijevalo periodinost
od 260 dana. Jedina planetarna mogunost je Mars, iji se prosjean sinodiki period od
780 dana (3 x 260) odraava u injenici da je tablica za Mars u Dresdenskom kodeksu
ustrojena oko samo jednoga jedinog broja i imena dana. Ta tablica takoer odraava
iznimnu promjenjivost Marsa od jednog do drugog perioda, koristei taj j edan dan
kao arinu toku pri kraj u o d 6 3 - dnevnog raspona mogunosti za uzdizanje planeta u
Sunevom sustavu (Bricker i Bricker, 1986., 66-68). Dan o kojemu se ovdje radi zo
ve se 3 Lamat (na Quiche jeziku 3 Q'anil), nakon kojega e - po isteku 63 dana - u
slijediti 1 Chuen (1 B'atz'). To bi moglo znaiti da se tablica koju je narod Qui-
217
che koristio za Mars morala zasnivati na nekom kasnijem datumu. Ako je tako, moem
o zamisliti da ivotinje navedene u toj tablici ne predstavljaju tek "marsovske zv
ijeri" iz Dresdenskog kodeksa, gdje se mogu nai njuke reptila i noge veprova, ve pr
ije majmune o kojima nam govori PV. Ovakvo tumaenje podrava i mit Kekchija, zabilj
een meu dananjim narodom Mopan Maya, u kojemu se brat bogova Sunca i Venere, nakon t
o je preobraen u majmuna, preobraava u planet nepoznata imena, koji bi najvjerojat
nije mogao biti upravo Mars (Thompson, 1970., 355). Vie o planetarnoj astronomiji
u PV-u moe se nai u knjizi D. Tedlocka (1992.a, 1992.b) te u knjizi D. i B. Tedlo
ck iz 1993. godine.
Izmeu svih astronomskih razdoblja koja dobivaju svoje mjesto u PV-u, posljednje j
e nepromjenjivo razdoblje solarne godine kod Maya, koja traje 365 dana. Unutar z
adane godine 18 puta se ponavljaju imena svih 20 dana, to daje 360 dana i ostatak
od 5 dana; to znai da e sljedea solarna godina uvijek zapoinjati danom koji dolazi
5 dana kasnije u ciklusu od 20 imena dana od imena onoga dana kojim je zapoela pr
ethodna godina. I budui daje 20 djeljiv s 5 (20:5=4), solarna godina moe uvijek za
poeti imenom svega etiri od 20 imenovanih dana, kada se ravnomjerno rasporedi kroz
cikluse imena. Za narod Quiche, ova imena dana na koje uvijek pada Nova Godina
ista su kao i u Dresdenskom kodeksu; to su dani Kej, E, No'j i Iq, pa zatim opet
slijedi Kej. to se tie popratnih brojeva uz imena datuma Nove Godine, 13 brojeva
se ponavlja 28 puta unutar godine, to daje rezultat od 364 dana i ostatak 1; to z
nai da e svaka nova solarna godina uvijek zapoinjati brojem dana koji dolazi jedno
mjesto kasnije u ciklusu od 13 od broja i imena prvog, poetnog dana, kojim je zap
oela prethodna godina. itava je godina obiljeena i odreena brojem i imenom svojega p
rvog, poetnog dana; odbrojavanje poinje danom koji se zove 1 Kej, a raunanje poetka
sljedeih godina izgleda ovako:
OBILJEJA QUICHE GODINA
1 Kej 6 E 11 No'j
2 E 7 No'j 12 Iq'
3 No'j 8 Iq' 13 Kej
4 Iq' 9 Kej 1 E
5 Kej 10 E itd.
218
Dva od ovih imena dana, E i Iq, imaju i mogunost da se povezuju s dogaajima koji s
e odnose na Veneru (vidi gore kalendar Venere). Oni se pojavljuju u etvrtom i pet
om razdoblju Venere, ba kao da so-larna dimenzija prie o Hunahpuu i Xbalanqueu eka
izvjesno vrijeme na dva prizora koji se dogaaju kasnije. U prvome se osobno pojav
ljuje jedan od etiri stara oposuma, iji je glavni posao da donose Novu Godinu. U d
rugome, nakon razdoblja od pet dana koji odgovaraju samome kraju Stare Godine, H
unahpu i Xbalanque se razotkrivaju kao donositelji Nove Godine.
UVOD
18-21
Moje poznavanje arheologije Maya najveim se dijelom zasniva na djelima M. Coea (1
987., 1994.), Hammonda (1982.), Fasha (1991.) te raznih eseja to su ih objavili C
hase i Rice (1985.) te Sabloff i Andrews (1986.). David Stuart mi je bio glavni
izvor podataka o odnosima izmeu gradova Copan i Teotihuacan. Utjecaj meksikog post
klasi-nog razdoblja znatno je slabiji na visoravni negoli na Yucatanu. PV i drugi
zapisi s visoravni iz XVI stoljea sadre mnogo manje rijei iz jezika Nahua od knjig
e Chilam Balam sa Yucatana. Uzmimo u obzir da su mnogi uenjaci dosad posve nekrit
iki naglaavali kako elitne loze s visoravni potjeu iz obalnog podruja Zaljeva, to je
zapoelo sa Recinosom i njegovim suradnicima (1950., 62-68). Posve zanemarujui injen
ice - da su i PV i drugi zapisi s visoravni pomaknuli ove loze prema zapadu, kak
o bi one dospjele do svojih dananjih domova, te da se i samo kraljevstvo Quiche n
a kraju poelo iriti upravo na zapad, Recinos je svima njima pridao zajedniko podrij
etlo sa Tutul Xiuom, koji se kretao prema istoku, du Zaljeva, kako bi dospio do Y
ucatana. Brown je tek 1985. godine ukazao na nedostatak arheolokih dokaza za pove
zivanje ove vrste.
21
Openite spoznaje o knjigama Maya i svemu to se o njima zna iz ranih panjolskih izvo
ra najbolje su izloene kod Thompsona (1972., poglavlje 1). Pria o preivjelim knjiga
ma (ili kodeksima) i njihovom
219
otkrivanju od suvremenih istraivaa ispripovijedana je kod M. Coea (1992., poglavlj
a 3-6). Dresdenski kodeks je u cijelosti reproducirao Thompson (1972.), a Pariki
kodeks Love (1994.), dok se obrada djela otkrivenog u Chiapasu (takozvani Grolie
rov kodeks) moe pronai kod Coea (1973.). O slinostima medu crteima pronaenim u tim kn
jigama kao i zidnim crteima naenim du Yucatana pisali su Miller (1982., 54-59) i Pa
xton (1986., 202-11). Ope upoznavanje sa sustavom pisanja kod Maya razjasnili su
Lounsbury (1989.) i Houston (1989.),aWhittakerje 1986. godine u Dresdenskom kode
ksu pronalazio rijei podrijetlom iz jezika Nahua.
23-24
Usporedbu izmeu gradova Quiche i Chichicastenango tijekom razdoblja kolonizacije
moete pronai kod Carmacka (1981., 76, 106, 304, 328).
24
Opirniji pregled istinske Odiseje kroz koju je prolazio MS-a PV-a (Ximenez, 1701.
) nai ete kod Recinosa i suradnika (1950., 32-45), dok je o samom Ximenezu dosta p
isao Carmack (1973., 189-92).
24
Vie o Bekom izdanju vidi kod Ximeneza (1857.), a o Parikom kod Brasseura de Bourbou
rga (1861.). Naslov koji je Scherzer nadjenuo Bekom izdanju isti je kao i onaj ko
ji je koristio Ximenez; Brasseur je prvi abecednu verziju drevne knjige PV nazva
o imenom njegovih hije-roglifskih prethodnika. Meutim, njegova verzija tekstova Q
uiche ostavlja dosta nejasnoa; daleko najbolja ikada objavljena obrada je ona, ko
ju je 1944. godine napravio Schultze Jena. Za jako dobru itljivost kopija treba p
ogledati Ximeneza (1973.). Dokaze daje Ximene-zov rukopis sadravao barem nekoliko
hijeroglifa moete pronai i u ovoj knjizi. Majmunski zatitnici umijea pisanja i crta
nja te blizak odnos izmeu ovih dviju vjetina dobro su obraeni kod M. Coea (1977.).
Moj rad o utjecaju izgovaranja slogova u jeziku drevnih Maya na abecedno izgovar
anje istoga teksta u PV-u potaknuo je Bricker (1989.), koji je istraivao sline utj
ecaje u abecednim tekstovima Yu-cateca. Druga indikacija o tome da su piscima PV
-a hijeroglifi bili poznati je njihovo sustavno izbjegavanje razlikovanja glasov
a i nijansi slova k u jeziku Quiche, za koje danas znamo da se obiljeavaju kao
220
k, q, k' i q. Ako su stari pisci naroda Quiche koristili na isti nain slogovne zn
akove kao i njihovi kolege koji su obraivali Yucatec, tada se nisu obazirali na p
rednje i stranje kontraste pri izgovaranju, ve su ostali na kontrastima istog zvuka
i onoga koji nastaje u grlu prilikom izgovaranja.
26
Za raspravu o postanku svijeta, o etiri strane i etiri kuta te razlikama u odnosu
na europsko doivljavanje istoga, treba pogledati knjigu Hunta (1977., 207-208) i
B. Tedlock (1992., 173-78). Jezik koji se koristi u PV-u nema jasnih etnografski
h usporedbi, ali se ini vjerojatnim da su na zemaljskoj razini etiri kuta zapravo
bili obiljeeni na obzoru poloajima izlazeeg i zalazeeg sunca u vrijeme solsticija. S
amo je za nono nebo vjerojatno da su kutovi mogli djelomino odgovarati i stranama
svijeta, sa "sjeverom" smjetenim malo iznad obzora, na polu, i "jugom" smjetenim i
spod obzora, na suprotnom polu; "istok" i "zapad" bili bi obiljeeni tokama izlaska
i zalaska glavnih zvijezda smjetenih blizu nebeskom ekvatoru, kakve su one u Ori
onovom pojasu.
27-28
Opis itanja hijeroglifske knjige na Yucatanu ostavio nam je Tozzer (1941., 153-54
). Danas se u obrednom sreditu "Yucatec ceremonial center of Xcacal" u gradu Quin
tana Roo odravaju javna itanja abecednih rukopisa. Vidjeti jo i Burns (1977., 1983.
, 22-23, 71-72).
27
Za dublje rasprave o Drevnoj Rijei i njezinom odnosu prema propovijedanju Boga po
gledati knjigu D. Tedlocka (1983.b, poglavlje 12).
28
U dogovoru s Edmonsonom (1971., 6-7) ostavio sam otvorenom mogunost za to, da su
autori abecednog PV-a poznavali i imali pristup hijeroglifskoj verziji. Ulogu di
jaloga u prii koju narod Quiche pripovijeda o postanku svijeta te usporedbu s bib
lijskom Knjigom Postanka obradio sam u knjizi D. Tedlock (1983.b, poglavlje 11).
31
Vie o igri loptom koja se nekada igrala po igralitima Srednje Amerike moe se nai kod
Leyenaara i Parsonsa (1988., 94-149), gdje su ukljuene i suvremene verzije, kao
i kod Scarborougha i Wilcoxa (1991.).
221
33
Seksualni simbolizam prie o Zipacni naglasio je Andres Xiloj, ija tumaenja iznosimo
i u ovom prijevodu.
33-34
Gledani zajedno, Zipacna i Potres vjerojatno odgovaraju dvoglavom nebeskom udovitu
iz klasine ikonografije Maya, ije znaajke ukljuuju one svojstvene kajmanu (Taube, 1
989.).
39
Andres Xiloj je ukazao na to, da je obred koji se izvodi u kui s kukuruznim klasj
em iz PV-a zapravo isti kao i suvremeni obred; njegova podrobna tumaenja o ovoj i
drugim vezama izmeu PV-a i suvremenih obreda mogu se nai u vie napomena ove knjige
. Pojedinosti vezane uz suvremene glasovne igre oko izgovaranja imena dana treba
pogledati u knjizi B. Tedlock (1982.).
45
Dananje majke-oeve iz naroda Quiche obradila je B. Tedlock (1992., 74-85).
46-47
Dokaze oko identiteta grada Tulan Zuyua iznio sam u knjizi D. Tedlock (1993.a, 1
2-15, 236-37) kao i ovdje, u napomenama; o tome govori i Brown (1980.), samo to o
n dri da se radi o gradu Kaminaljuyu. Razvila se i opa rasprava o iznimno proirenoj
uporabi imena Tollan (ili Tula) te njegovom Mixtec - ekvivalentu, iznijeta kod
Smi-tha (1973., 70-75). David Stuart je nedavno otkrio kako je kraljevska dinast
ija iz Copana za sebe drala da podrijetlom stie iz Teotihuacana, imenujui taj grad
glifom u obliku snopa majih repova. Glavnu pilju kod Teotihuacana i njezin odnos s
tradicijom naroda Meksika u vezi sedam pilja obradila je Doris Heyden (1975.).
50
Prema Quiche - teoriji, brojanje ciklusa od 260 dana trebalo bi biti sinkronizir
ano diljem Srednje Amerike. Znamo da je Cuauhtemoc, nasljednik Moctezume, predao
grad Tenochtitlan Hernanu Cortesu na dan, koji su Azteci nazivali "Jedan Zmija"
, a to je bilo dana 13. kolovoza 1521. godine prema julijanskom kalendaru (Thomp
son,
222
I960., 303). Kreui se unazad kalendarom naroda Quiche do toga datuma, dolazimo do
dana koji se na jeziku Quiche zove Jun Kan, to takoer znai - Jedan Zmija. Drugim ri
jeima, kada je u Tenochtitla-nu bio dan Jedan Zmija, istoga je dana isti naziv im
ao i dan kod naroda udaljenog vie od 1600 kilometara, u gradu Quiche. Kod datuma
Maya iz vremena klasike, epigrafiari i arheolozi su se jo donedavna oslanjali na v
ezu koja odgovarajue datume kod Yucateca biljei dva dana kasnije (Lounsbury, 1983.
), ali su etnopovijesniari i etnografi radije prihvatili vezu koja usklauje sve ov
e kalendare (Bricker i Bricker, 1986., 54, D. Tedlock, 1992.a, 267-69).
50
Linda Scheie je otkrila ime Hacauitz u natpisu kod Seibala te je i ostalima koji
se bave Mayama ljubazno proslijedila ovu informaciju.
52-53
Trebalo je proi 52 godine, od kojih je svaka imala po 365 dana, da bi se sva etiri
imena poetnih dana godine pojavila u kombinaciji sa svih trinaest brojeva za dan
e (4x13 = 52). Prednost koju je narod Quiche dao danu imenom Kej ili "Jelen" pre
d ostalim imenima dana kojima zapoinje Nova Godina uoila je B. Tedlock (1992., 99)
.
52-53
Prema "Nazivu gospodara Totonicapana" (Chonay i Goetz, 1953., 176), oba vladara
- Plemi Dva i njegov brat Plemi Ruho krenuli su po znakove svojega gospodstva da b
i ih dobili od velikog vladara imenom Naxcit. Pritom je prvi krenuo prema istoku
i uspio u svojoj zadai, dok je drugi krenuo na zapad, dospjevi sve do obale Zalje
va, i vratio se - praznih ruku. To je dodatna potvrda snanih veza plemstva iz nar
oda Quiche s istokom, koja se suprotstavlja Recinosovim ^ tvrdnjama vezanim uz t
eoriju o obali Zaljeva.
52-53
Alternativno navoenje imena i poloaja u nizanju pojedinih vladara iz Quiche narataj
a koji je krenuo na veliko hodoae, kao i titula koje su tom prigodom dobili, moe se
nai u "Nazivu gospodara Totonicapana" (Chonay i Goetz, 1953., 176-79). Na istonoj
obali Yucatana bilo je hodoasniko sredite, vidi kod Millera (1982.;96).
223
53
Spominjanje one vode koju su morali prijei praoevi naroda Quiche kao "mora" je hip
erbola, jer se u drugim Quiche - tekstovima govori i o "jezeru", i o "moru". Bil
o je to, prema Thompsonu (1966.; 185-186), na nasipima kod Cobe, od kojih se jed
an prua prema jugozapadu preko samog jezera.
54-55
Dugaak popis utvrda koje su osnovali pripadnici naroda Quiche izmeu Hacauitza i Tr
novitoga Grada takoer je naveden u "Nazivu gospodara Totonicapana" (Chonay i Goet
z, 1953., 180-83).
57
Opirna rasprava o zdanjima iz grada Q'umaraq aj (Trula Trstika) ili Utatlana (ime
istoga grada na jeziku Nahuatl) iznijeta je kod Carma-cka (1981., poglavlje 9).
56-58
Kod Carmacka (1981., 134-37) se obrauju i vojna istraivanja grada Quicaba. Utvrde
koje su tvorile grad Quiche bile su, uz Trulu Trstiku, jo i Chi ismachi ili Brada
ti Grad na jugu, koji danas pripada Tamima; Pilogab' ili Grad Iloka na sjeveru,
koji je pripadao Ilokima; i Resguar-do ili Atalaya na istoku, utvrda za koju nam
je i danas nepoznat naziv na jeziku Quiche, kao i ime loze koja je njome vladal
a (Carmack, 1981., poglavlje 8).
59-60
Opiran opis Alvaradove pobjede i osvajanja kraljevstva Quiche, koje mu se odupira
lo velikom vojnom snagom, iznio je Brickner (1981., 39-41); pogledati i D. Tedlo
ck (1993.a, 102-108, 245-46,1993.b).
60
OdatiranjupisanjaabecednogPV-apogledatikodRecinosa i suradnika (1950., 22-23). V
ie se o putovanju Juana Cortesa u panjolsku i upozorenju poslanom kralju Filipu II
moe saznati kod Pedra Carrasca (1967.).
60-61
Nasljednici loze Juana de Rojasa i Juana Cortesa nastavili su parnice zbog svoji
h poglavarskih prava i duboko u XVIII stoljee. Meutim,
224
loza Cortesa izumrla je 1788. godine; nasljednici loze de Rojas ivi su i danas, a
li su njezini lanovi izgubili sve znakove svoje privilegirano-stikao gospodara ti
jekom liberalnih reformi izvrenih jo 1801. godine (Carmack, 1981., 321, 362).
61
Vie se o suvremenim provodadijama (ili "vodiima na cesti") moe proitati kod B. Tedloc
k (1992., 74,110,117,156); o njihovoj elokven-tnosti i govornikim sposobnostima d
ostaje pisao i Sam Colop (1994., 116-43).
62
Ime Cristobal Velasco moe se nai kod Carmacka i Mondlocha (1983. a, 164-65,200). N
e smijemo ga zamijeniti s Don Cristobalom, kojega spominje PV; bio je pripadnik
loze Velikih Kua, a ne loze Caueca.
63
Dresdenski kodeks i ostatak stranice iz inae istrgnutog dijela obrauje Thompson (1
972., 78-80).
63
O svojstvima natpisa u gradu Palenque pisala je Scheie (1984.). 64-65
Vie o dijalektikoj prirodi misli i razmiljanja naroda Quiche pogledati kod B. Tedlo
ck (1992., 145-46,176-77). Ulogu mita u nainu razmiljanja Maya o povijesti istraio
je Brickner (1981., poglavlja 1 i 14).
POPOL VUH PRVI DIO
69
poetak; Radi se o rijei uxe, koja doslovno znai "osnova" ili "korijen"; kao da su a
utori eljeli zapoeti sa samoga dna neega to se uzdie okomito, neega uz to e se zatim p
ako uspinjati.
69
u ovom gradu imenom Quiche; Ovdje se pod Quiche oito misli na samo mjesto toga im
ena, to se potvruje i na kraju PV-a u sljede-
225
em obliku: "ovdje je reeno sve to se odnosi na Quiche, koji se sada zove Santa Cruz
." (vidi pod Santa Cruz u Rjeniku). Isto ovo ime, kada se pojavljuje u obliku {qu
iche} ili {queche} u MS ili ponegdje kao {4iche} moe posluiti za obiljeavanje narod
a ili jezika; prema novoj ortografiji pie se kao k'iche'. Openito se pretpostavlja
da rije k'iche potjee od k'i, to znai "mnogo", i che ili "drvee", ime donosi otprilik
e isto znaenje kao i Cuautemallan, tj. rije na Nahuatl jeziku za zemlju koju danas
nazivamo Gvatemalom.
69
gradu; To je tinamit, a izvor je jezik Nahuatl; tenamilt oznaava "zavrni ovoj ili
gradske zidine" u samom jeziku Nahuatl. U PV-u se ovaj pojam odnosi na grad koji
je izgraen tako, da se moe lako obraniti, bilo na vrhu brijega ili zatien izmeu dva
klanca, sa zidinama ili pa-lisadama na tokama lakih prilaza. Pod vladavinom panjola
ca veina je takvih utvrda bila preseljena na loije poloaje (u obrambenom smislu), u
skladu s kolonijalnom vojnom politikom osvajaa; danas je tinamit (ili tinimit) o
penito rije u jeziku Quiche za "grad", bez obzira na to gdje je on smjeten.
69
onoga to se dogaalo u tami i to na svjetlo iznijee: Ovo je ewaxib'al saqirib'al {zaq
uiribal}, a znai doslovno "instrument koji bijae skriven postaje osvijetljenim ins
trumentom". Prva je rije ewaj iznijeta u pasivu (oblik -x), koji Rjenik navodi kao
"skriti", no potom slijedi objanjenje da sve ima veze sa sjenama ili tamnim mjes
tima. Druga se rije gradi na poetnom obliku rijei saq (-ir) "biti svjetlo", koji na
lazimo i u rijei -saqirik, "svitati". Kao to e se vidjeti, bogovi ne samo to su sve
stvari iznijeli na svjetlost, ve ih potom mogu ponovo i zamraiti, ako tako poele. O
ve bi se dvije rijei mogle prevesti i kao "u skrivenom mjestu... na mjesto svitan
ja", budui da ono -bal moe biti ili instrumental, ili oznaavati mjesto radnje. "Skr
iveno mjesto" bilo bi "ewab'al siwan" ili "Skriveni klanac" (vidi Rjenik), dakle
-mjesto gdje su bogovi bili skriveni prije svitanja; "mjesto svitanja" bilo bi t
ada mjesto (ili vie mjesta) gdje su osnivai vladarskih loza Quiche naroda bdjeli iek
ujui prvu jutarnju zvijezdu nakon koje se pojavilo i prvo svitanje Sunca, mjesta
koja se nazivaju saqirib'al {zaquiribal}.
226
69
Stvaratelj, Oblikovatelj: Ova imena glase tz'aqol {tzacol} i b'itol, a sastoje s
e od sufiksa -ol, dodanog na dva razliita glagolska korijena. U oba jezika Quiche
- drevnom i suvremenom, tz'aq- ima veze s izradom raznih stvari od gline, gipsa
, cementa ili kamena, pri emu se ovi objekti kreu od izrade cigli do izgradnje zid
ova velikih zdanja i golemih spomenika, zemljanih nasipa i zgrada svih veliina. S
druge strane, Vit- se povezuje s izradom konanih oblika od mekih, inae bezlinih ma
terijala; objanjenje glasi jo i "izraivati posude, oblikovati stvari od gline". And
res Xiloj je za tz'aq- (koji se danas pie kao tz'aqal) rekao sljedee: "To znai izrai
vati ili stvarati, poput izgradnje neke zgrade, ili zida." Za Vit je rekao: "Ova
j b'itik znai oblikovati, kao u doba kada smo bili mali i oblikovali stvari od bl
ata; tada smo radili oblike. Qab'itik znai "mi to stvaramo". On je vidio obje rij
ei, tz'aqol i b'itol, kao one koje se odnose na prikupljanje gline i potom njezin
o oblikovanje u oblike kakvi su razne posude i likovi.
69
Hunahpu Oposum, Hunahpu Kojot: U sljedeem navratu kada se u PV-u ponovo pojavljuj
u ova imena, objanjeno nam je da se ovdje radi o pridjevima za Xpiyacoca i Xmucan
e; ali, ovi se pridjevi mogu odnositi i na Hunahpua i Xbalanquea u vrijeme kada
su u podzemnom svijetu igrali uloge lutajuih zabavljaa i arobnjaka.
69
Veliki Bijeli Pekari, Koati: Ova su imena ovdje navedena kao saqi {za-qui} nim a
q {ac} i tzi's; ovo posljednje ponegdje se pojavljuje i kao saqi nima tzi's. To t
o je pekari i bijel (saqi) i velik (nim), ukazuje na takozvanog bjeloustog pekar
ija (Tayasu pecari), koji ima bijele eljusti i znatno je vei od pekarija s ogrlico
m (Tayasu tajacu). Tzi's ili coati mundi (Nasua narica) je ivotinja nalik rakunu,
a pekariju je slina po dugakoj, savitljivoj gubici. U umjetnosti Maya iz vremena
klasike obje ivotinje iz ovoga para prikazuju se kao pekari.
69
Vrhovna Pernata Zmija: I ovdje i na drugim mjestima, rije tepew ili "Vrhovna" slui
da bi se bog Pernata Zmija razlikovao od kralja naroda Quiche istoga imena. Tep
ew stie iz Nahua izvora; tepeuani je
227
"osvaja ili pobjednik bitke" u jeziku Nahuatl. Quiche rije glasi tepe-wal, ima obl
ik pridjeva (koji se oznaava s -al), a u Rjeniku se prevodi s "gospodstvo, dostoja
nstvo". Ime izraeno kao Pernata Zmija glasi q'ukumatz {4ucumatz}, gdje se q'u izv
odi od q'uq, to se odnosi na blistavog kecala (Pharomachrus mocinno) kada se kori
sti kao ime za pticu, premda se zna koristiti i samo za njezino prelijepo obojen
o perje - ovisno o kontekstu, dok rije kumatz predstavlja generiki pojam za "zmiju
". Yucatec naziv glasi k'uk'ulkan i sloen je na jednaki nain: kuk' (ovdje koriten k
ao pridjevski oblik od k'uk'ul) nosi isti raspon znaenja kao i u jeziku Quiche q'
u ili q'uq, dok je kan generiki naziv za "zmiju". Nahuatl ime quetzacoatl slijedi
isti nain, kojim se kombinira quetzal- to se takoer odnosi na dragocjeno perje open
ito, ali se posebno misli na perje iz ptije vrste quetzalli, i coatl, "zmija". Nj
ime se prenosi osjeaj vrijednosti, blistavila i dragocjenosti kecala i njegova pe
rja.
69
Oblikovatelji ploe, oblikovatelji udolina; Ovo je ajraxa laq {la3}, gdje je aj- o
znaka za zvanje, a raxa rije koja u nekim sluajevima moe znaiti "zeleno", ali u kont
ekstu Zemlje, kao ovdje, uglavnom "vlano". Drugim rijeima, ovdje se radi o oblikov
anju raznih oblika kao u grnarstvu, i to stvari koje ostaju neispeene na mjestima,
na kojima su bile oblikovane. Ploa i udoline jasno se odnose na stvaranje Zemlje
. Andres Xiloj ukazao je u svezi s time na obiaj kod kojega - prilikom smrti suvr
emenog poglavara neke od loza (koji je uvijek i prorok), njegovog nasljednika us
toliuje poglavar susjedne loze, kojega pozivaju i unajmljuju njegove usluge za ov
e potrebe kao ajch'ajb'al laq, ajch'ajb'al tasa, odnosno kao "peraa ploe, peraa alic
e". Prije nego to novi poglavar smije preuzeti svoje zadae, spomenuti "pera" mora o
bii sve posude za paljenje rtvenih darova na kojima je radio pokojnik i oistiti ih
od pepela, zaostalog od njegovih spaljenih prinosa. Ove su rtvene posude poredane
i prekrivene tankim kamenim ploama i grnarskim komadima o kojima se govori kao o
"ploama" i "alicama". U PV-u se pod "oblikovatelji ploe, oblikovatelji udolina" sto
ga oito misli na Xpiyacoca i Xmucane u njihovoj osnovnoj ulozi, dok paze na (a ak
i stvaraju) ono, to su im bogovi predali na uvanje; no, moe se odnositi i na grnarsk
e posude u kojima se pali tamjan, u smislu koji spominje na suvremenik.
228
69
Primalja, provodadija; Ove uloge, iyom i mamom, spominju se uvijek redoslijedom u
kojemu na jeziku Quiche ensko dolazi na prvo mjesto. Odnosi se na proroke i uvare
dana, Xmucane i Xpiyacoca, kod kojih se, meutim, uvijek kao prvi imenom spominje
mukarac, Xpiyacoc. Iyom znai "primalja" i na drevnom i na dananjem jeziku Quiche,
a takvu ulogu Xmucane moemo usporediti s boicom nizinskih Maya, starijom boicom vid
ara, roenja djeteta i tkalja, to se u kodeksima spominje kao chak chel odnosno kao
ix chel ili chakal u zapisima pisanim abecedom (Roys 1965., 146, 153; Taube 199
2., 99-105; 1994.a, 657-58, 663-64). Andres Xiloj prepoznaje mamom samo kao poja
m koji se odnosi na provodadije u obrednom jeziku, u trenutku kada se obavlja pron
ja budue nevjeste. Tada se takvoj osobi (koja je uvijek mukarac) obraaju sa k'amal
b'e, odnosno nazivaju ga "vodiem na cesti".
69
Xpiyacoc, Xmucane: Teko je otkriti znaenje ovih imena, i jedino znamo da oni poetni
x- znae "ona od" ili "mala". Muki lan ovoga para, Xpiyacoc, ima svoj enski aspekt k
oji pokazuje upravo to poetno x-, ali i injenica da ga se kasnije ukljuuje u dvostr
uki epitet "Bako Dana, Bako Svjetla". Ovo nas prisjea injenice da su dananji proroc
i i uvari dana (obaju spolova) simboliki androgeni, pri emu se dri daje ensko na lije
voj strani tijela, a muko na desnoj. Andres Xiloj misli da ono -pi u imenu Xpiyac
oc moe biti -pe- "stizati", dok je -yak- izveo iz rijei yekik, (na nekim dijalekti
ma yakik), to znai "poredati nekim redoslijedom, podignuti". To je glagol koji pro
roci koriste kada govore o problemima svojih klijenata. U drevnom jeziku Quichey
ako je onaj koji prebrojava i razvrstava donijete rtvene prinose. Yako u imenu Xp
iyacoc moglo bi se odnositi na prebrojavanje (i rukovanje) proroanskim sjemenjem,
svakako prije negoli na neko "podizanje" klijenta. U sluaju Xmucane, Xiloj u rij
ei mucane vidi mokonik - "uiniti neto to se zahtijeva" ili "uiniti kome uslugu"; nagl
asio je da proroka, koj i je utvrdio gdj e lei uzrok problema njego-ve stranke, k
lijent moe potom unajmiti za to da bi se za njega i dalje molio i prinosio rtve u
njegovu korist. Druga je mogunost da se njezino ime odnosi na pripremanje kukuruz
a za izradu prvih ljudskih
229
bia, to nam sugerira glagol iz jezika Pokomchi muqunem, odnosno - "izraivati tortil
le".
69
branitelj, zatitnik: Ovako su prevedene rijei matzanel, ch'uqenel {chuquenel}. Rjen
ik za matzo kae dajeto'zaklonitenalikkokoinj-cu"; za matzanel "branitelj", dok ch'u
qu {chu3u} znai "prekriti", a ch'uqonal {chukonal} "zatitnik". Andres Xiloj naglas
io je da uvare dana, dok u svojoj molitvi spominju ono to trenutno mui njihovoga kl
ijenta, mogu nazivati i "abogado", panjolski za "odvjetnik", ili "advocate" (kao
vie pjesniki izraz).
69
kao prosvijetljena bia, prosvijetljenim rijeima: Pridjev "prosvijetljen" je moj pr
ijevod rijei zaqil {zaquil}, "svjetlost" ili "bjelina", za potrebe konteksta. Ovo
naglaavanje u tekstu PV-a, da i rijei boanstava koja slavi narod Quiche u sebi sad
re svojstvo svjetlosti, izravno se kosi s neto kasnije spominjanim Bogom i kranstvom
. Stoga se ovo moe proitati kao izravno i namjerno protuslovlje uenjima misionara,
da su svi domorodaki bogovi bili - avoli.
69
usred objavljenoga Boga, sada u kranstvu: Ovaj par reenica sadri prve panjolske rijei
ili izvedenice koje se pojavljuju u MS. To su rijei Dios i christianoil; tek mnog
o kasnije se pojavljuje jo jedna {gospodar biskup). "Objavljivanje" je ch'ab'al, t
o doslovno znai "nain govorenja" ili jednostavno "govor"; fraza uch'ab'al Dios ili
"govor Boji" postao je uobiajeni nain na koji se na jeziku Quiche govori o kranskoj
doktrini, pa ga i danas u tom smislu koriste kako misionari, tako i narod Quiche
. Meutim, uvjeren sam da su je ipak skovali pripadnici naroda Quiche, a ne mision
ari, jer su im oni tada govorili o "la palabra de Dios" (Rijei Bojoj). Pravi izraz
za "rije" na jeziku Quiche, koji bi sadravao slinu autoritativnost, bio je i ostao
tzij, a ne ch'ab'al. Kad pisci PV-a govore o svome vlastitom djelu, taj izraz k
oriste ovako: ojer tzij ili "Drevna Rije", ali ni oni, a niti dananji misionari il
i pripadnici naroda Quiche ne koriste tzij kada govore o "la palabra de Dios". T
raei nain na koji bih preveo uch'ab'al Dios u zadanom kontekstu, pokuao sam kombinir
ati "kransku doktrinu" i smisao u kojemu se
230
koristi ova fraza sa znatno openitijim smislom rijei ch'ab'al kao nainom govorenja.
69
mjesta da se vidi: O izvornom pred-kolumbovskom PV-u se ovdje, a potom tek znatn
o kasnije, u tekstu govori kao o ilb'al re (to je na tom kasnijem mjestu pogreno n
apisano kao ibal re), a znai "instrument (ili mjesto) gdje se (kojim se) neto moe v
idjeti." Ono to se tamo "vidjelo" ukljuivalo je i "ono to se dogaalo u tami i to na s
vjetlo iznijee" bogovi, ali i budue dogaaje poput ratova, smrti, skapavanja od glad
i i sukoba. Rjenik za ilb'al re navodi (pod ilo) znaenje "lik, slika". Danas ilb'a
l ili ilob'al (bez dodatka re) oznaava kristale kroz koje proroci gledaju i proriu
, ali istodobno znai i naoale, binokulare i teleskope.
69
Knjiga Savjeta: U MS na ovom mjestu stojipopo wuj, a kad se Knjiga spominje po d
rugi put-popol wuj. Chavez (1979.) je to vie volio izgovarati kao pop wuj. Pop zn
ai "mat", a -ol je pridjevski dodatak, dok wuj znai "papir" ili "knjiga". U drevno
m jeziku Quiche, rije popol se pojavljivala u mnogim frazama u kojima je oznaavala
pojam "javni" ili "zajedniki", poput popol ja ili "Kua Savjeta". Glagol popoj se
stvara iz istoga korijena i znai "drati savjetovanje", a zakljuci toga savjetovanja
su popol tzij, gdje tzij opet znai "rije". Popol ili doslovno "sudjelovanje mata"
je metonim za Vijee, Savjet, a odnosi se na mat, prostirku na kojoj su sjedili la
novi savjeta prilikom vijeanja; u isto bi vrijeme to mogla biti i metafora za nain
na koji su savjetovanja bila strukturirana, jer se na njima uvijek trailo rjeenje
koje bi zadovoljilo interese najveeg broja lanova zajednice. Alternativni prijevo
di pojma popol wuj bi mogli biti: "Zajednika Knjiga" ili "Isprava Savjeta".
69
Svjetlo to stie iz kraja pokraj mora: Ovaj je epitet pridodan PV-u i izvorno glasi
saqpetenaq ch'aqa palo {zac petenac chaca palo}. Neki su prevoditelji ch'aqa pa
lo preveli kao "s one strane mora"; meu njima sam bio i ja, jo u prethodnom izdanj
u, ali me poznati prouavatelj jezika Quiche, Enrique Sam Colop (1994., 237-238) r
azuvjerio i pru-
231
io snane argumente za izmjenu i teksta, a i njegovog shvaanja. U sadanjem kontekstu
ova fraza aludira na to, da su sinovi prvih gospodara Quiche na svom povratku s
hodoaa od velikoga vladara zvanog Naxit donijeli sa sobom "zapise Tulana, zapise Zu
yua" iz obalnog podruja.
69
Postoji izvorna knjiga i davnanji zapis, ali skriveno je ime onoga to je ita i pris
tupa joj: "Postoji" je moj prijevod rijei kb; neki su prevoditelji ovdje koristil
i prolo vrijeme, ali ba nita iz ovoga teksta ne navodi na prolost. "Onaj to je ita" je
Hol, iako doslovno znai "onaj to je vidi"; Rjenik objanjava Hol sa "vidjelac" ili "
prorok", a Hol wuj (doslovno - onaj koji vidi knjigu) kao "itatelj". Puni smisao
znaenja svakako pokriva glagol "itati", koji je i danas zadran u opisivanju prorica
nja i protee se sve do germanskih korijena. "Onaj koji joj pristupa" je bi'sol, g
dje se bi'so na jezicima Quiche ili Cakchiquel odnosi na promiljanje ili brigu, a
li na jeziku Kekchi jasno zadrava svoj smisao - mjerenja, izrade mjera za neto. Ka
ko u ovom kontekstu ve sljedea reenica govori o mjerenjima (dvije napomene nie), odl
uio sam se za ovakav prijevod. Poznate knjige s hijeroglifima prepune su raznih m
jerenja, posebno astronomskih; ukljuivale su i podrobne opise teritorijalnih gran
ica, poput djela Rabinala Achija (drame koja je suvremenica abecednog PV-a). "Sk
riveno je ime" glasi ewal uwach, doslovno "onaj /ona skrivenoga lica", pri emu se
znaenje rijei "lice" protee openito i na drutveni identitet neke osobe. Edmonson (19
71., 7) ispravno tumai ovu frazu, tvrdei da se ona odnosi na itatelja PV-a, a ne na
samu knjigu.
69
Potreban je dugi prikaz i nabrajanje da se upotpuni rasvjetljavanje svega neba -
zemlje: Kao "prikaz" je prevedeno peyoxik {peoxic}, to itam kao pasivni oblik rij
eipeyoj ili doslovno "unajmiti", to bi vjerojatno znailo neto kao "pruanje usluge". "
Rasvjetljavanje" je tzuk' {tzuk}, a prevedeno je tako na temelju glagola tzuk'u
- koji i na drevnom i na dananjem jeziku Quiche znai smjetanje svjetlosti (poput sv
ijee ili baklje) na neko visoko mjesto. Jedino alternativno itanje moglo bi biti t
zuq, to znai pruanje hrane, ili tzuk, koji se odnosi na strane, ali obje se ove rij
ei pojavljuju u PV-u na dosta mjesta u svom
232
osnovnom znaenju; zato je ova rije ovdje i prevedena u smislu smjetanja svjetlosti
na visoki poloaj, jer jedino to odgovara ovom poetnom odlomku. Sljedea reenica (vidi
sljedeu napomenu) odnosi se na razmjetanje etiri kuta zemaljske ploe, to odgovara tok
ama solsticijskog uzdizanja i zalaenja Sunca. tovie, potpuno pojavljivanje Sunca, M
jeseca i zvijezda ili rasvjetljavanja svega neba - zemlje doista e i biti "dugo"
(kao to se ovdje kae), jer se iekivanje opisuje gotovo kroz polovinu cijele knjige.
69
etverostrukog podizanja, etverostrukih kutnih potpornja, mjerenja, etverostrukog po
dupiranja, rezanja uadi napola, rastezanja uadi u nebu, na zemlji, etiri strane, eti
ri kuta: "Podizanje" i "strana" su tzukuxik {tzucuxic} i tz'uk {tzuc}; i u ranij
em je Rjeniku "strana" bila tz'uk, zahvaljujui Andresu Xiloju. "Kutni potpornji" i
"kut" su xukutaxik i xukut; i sam Xiloj koristi potonju rije u svojim molitvama,
kad izgovara kaj xukut kaj, kaj xukut ulew ili "etiri kuta neba, etiri kuta zemlj
e". "etverostruko podupiranje" je ukaj che'xik, to on shvaa kao etiri tapa ili pola z
arinuta u Zemlju na etiri kuta. "Mjerenje" je retaxik, doslovno "ono to je izmjere
no", i to sam na temelju Xiloje-vog itanja i osnove etaj preveo kao "mjeriti, obil
jeiti". Jedinica za mjerenje o kojemu se radi, i koju narod Quiche i danas rabi,
zove se kam ili "ue", tonije - ue duine otprilike 18 metara. Xiloju su bile poznate
fraze koje se ovdje koriste, kao umej k'a'maxik {camaxic} i uyuq kd'maxik (rezan
je, rastezanje uadi) pa mije objasnio da se mjerenja esto obavljaju i uzetom presa
vijenim napola, ime mu se i duina upola smanjuje, dok se "rastezanje" ueta obavlja
uzetom istegnutim u punoj duini. On je potvrdio k'a'maxik (rije sa zavretkom za pas
iv) u znaenju unesenom u Rjenik, kao i k'a'maj {caamaah} - aktivni oblik iste rijei
, i to kao "mjeriti zemlju". Zamijetio je i to da PV opisuje mjerenja kao da se
radi o poljima kukuruza pripremljenima za kultiviranje; ovaj se odlomak moe povez
ati i s izgradnjom kue i tkanjem predmeta (zamijetili D. i B. Tedlock 1985.). U k
njizi Chilam Balam iz Chumayela, obavljanje izmjere svijeta opisano je pojmom od
dvadeset koraka (isto to i duina ueta), kojima se treba premostiti razmak od dvade
set imena dana proroanskog kalendara (Roys 1967., 116-18). Isti izvor govori i o
nebeskom uetu (155), koje pre-
233
ma Yucatec Mayama postoji pored Valladolida - samo, to je ue povueno na nebo, a je
dnom davno je povezivalo gradove Tulum i Cobu s gradovima Chichen Itza i Uxmal (
Tozzer 1907., 153).
70
Darivatelja srca,... Podizatelja: To su k'uxlanel i k'uxla'y, rijei koje se obje
grade na osnovi k'ux, "srce", a ona se u obliku k'uxla- povezuju s pomislima u s
mislu "sjeanja" i "elja". Andres Xiloj je ovako definirao k'uxlanel: "To je onaj k
oji nas podie i odgaja te ga prati dobar glas zbog naina na koji to ini." U prijevo
du sam nastojao ouvati itav opseg pojma k'uxla- na doslovni nain u prvom spominjanj
u ("Darivatelj srca"), dok sam ga u drugom vie usmjerio na osjeaje ("Podizatelj").
70
u svjetlost to traje: Ovdje sam u prijevodu pokuao ouvati odnos koji postoji izmeu r
ijei koritenih u tekstu, to jest saqil amaq'el {za-quil amaquil}. Jer, ove dvije r
ijei povezuju asonanca i aliteracija, koje im daju usporedni zvuk, iako same nisu
posve usporedne u svojoj sintaksi - ustvari, potonja rije mijenja prvu. Saqil se
sastoji od saq, pridjeva koji znai "svijetlo" ili "bijelo", te koji onda ovu rij
e pretvara u apstraktnu imenicu; s druge strane, amaq'el je i u drevnom i u dananj
em jeziku Quiche jedinstveni oblikkoji se ne moe analizirati (barem ne kad se rad
i o morfologiji). Ova rije znai "uvijek", "itavo vrijeme", "neprestano" ili "vjeno".
Prevodei saqil amaq'el kao "svjetlost to traje", zamijenio sam dijelove govora ka
o to je to uinjeno i u izvornom tekstu (naravno, bilo je nemogue uiniti to na potpun
o isti nain), dok sam u isto vrijeme obje polovine izraza uspio povezati aliterac
ijom.
70
Sad se jo uvijek mreka, sad jo rumori, uzbibava se, jo uzdie, jo mrmori, i prazno je p
od nebeskim svodom: Ovo izvorno glasi ovako: k'a katzininoq, k'a kachamamoq, kat
z'inonik, k'a kasilanik, k'a kaloli-nik, katolona puch, s nekadanjim {ca} ispravl
jenim na k'a, {-oc} na oq, te {tzini-} i {tzino-} na tz'ini- i tz'ino-. Ovo k'a
je "jo, uvijek"; ka- je nepotpuni, nedovreni aspekt, a -oq ima smisao "sada". Ono t
o ujemo u ovom dijelu teksta je nastojanje izvoaa, da svojim sluateljima priblii sam
prapoetak svijeta kao da se sve dogaa sada, kao da po-
234
stavlja prizor na kazalinim daskama, a ne da pria o davnanjim dogaajima; no, ranije
su ga prevoditelji uvijek prevodili u prolom vremenu. Time su gubili na dinamici
i aktivnosti prizora i pretvarali ga u nekakvo statino stanje, dok su prvih pet g
lagola u naelu pretvarali u pridjevske oblike, odabirui usto jo i pridjeve poput "t
ih, miran". Ustvari, svaka od osnova koritenih glagola tz'inin-, chamam-, tz'inon
i lolin- u sebi sadre aliteraciju, i / ili asonancu pa postiu onomatopejski prizv
uk. Kolonijalni i suvremeni rjenici doista navode i neke od dosad prevoenih rijei,
ali im Rjenik DB daje onaj "zvonki zvuk", koji postoji u izvorniku. Nadalje, Andr
es Xiloj je za lolin- utvrdio da se radi o uobiajenom nainu uporabe kada se na jez
iku Quiche eli oponaati zvuk kriketa. Prevodei ovaj poetski odlomak, odabirao sam m
irne zvuke koji se mogu izraziti glagolima; zamislio sam u ovom poetnom prizoru p
ostojanje tek neba i goleme vode, kao to e se vidjeti i kasnije; iz istog sam razl
oga izbjegavao bilo kakve zvuke koji bi mogli makar i podsjetiti na ivotinje. Mir
noa koja vlada ovim prizorom ne nalazi se toliko u onoj bezmjernoj tiini koja se p
rotee na sve strane, ve u onom jedva ujnom umu, u zvucima koje ujemo samo onda kada u
okolo nema ba nikakvih drugih zvukova - a to su u ovom sluaju zvui samoga pra-svije
ta. Dublje rasprave o sustavu ideofonikih rijei iz PV-a iznijete su u knjizi D. Te
dlocka (1988.).
70
prvo kazivanje: I Ximenez rije uchan prevodi kao "kazivanje", kao i ja (u Rjeniku
pod chan).
70
Sve miruje; ni jedna se jedina stvar ne pokree: Neki su prevoditelji prvi dio ove
reenice pretvorili u negativni oblik, iako je ona ustvari posljednja od tri reeni
ce koje imaju posve jednaku pozitivno - negativnu strukturu. Negativnost drugog
dijela reenice iskazana je kroz rije junta, "nijedna stvar", koju ne smijemo pobrk
ati s jutaq, "svaki". Ovdje sam slijedio itanje Andresa Xiloja, kojemu je ovaj od
lomak bio savreno jasan.
70
Sve je zaustavljeno: To je kamal kab'antaj, izraz kojega je veoma teko prevesti.
Klju sam pronaao u rijei camalo, koja znai "polako, ne
235
brzo", pa bi se cijela fraza mogla proitati i kao "sve je usporeno (ili polagano)
."
70
iskriavoj svjetlosti: To je saqtetoj {za3tetoh}, u Rjeniku opisana kao "svjetlost
koja ulazi uz prtanje". Svjetlost o kojoj se ovdje radi mogu biti odsjaji to se vi
de kroz perje kojim su prekriveni Donositelji i Zaetnici, ali isto tako i trepera
vo titranje zvijezde. U svakom sluaju, ta se svjetlost nalazi negdje dolje, na ra
zini vode, moda i na obzoru. "Iskriavo" odgovara - na podruju osjeta vida - mekoj i
njenoj prirodi prapoetnih zvukova, opisanoj neto ranije.
70
perje kecala, plavozeleno: Ovo je pa q'uq {cue}, pa raxon, gdje je q'uq izraz za
kecala ili za njegovo perje, dok je raxon alternativni pojam za - to isto. Raxo
n zapravo dolazi od rax, pridjeva koji oznaava obojenost bojama to se kreu u raspon
u od plave do zelene.
70
u samom svome biu: To je chikikbjeik, "tamo u njihovom biu". Preveo sam ovo ipak k
ao "u samom svome biu" zato, jer su pisci PV-a kroz itav tekst, gdje god bi dodava
li oblik zasnovan na k'ojeik u dijelu gdje glagol "biti" ve postoji ili se podraz
umijeva, namjerno naglaavali njegov ontoloki znaaj. Neki su prevoditelji umekali ont
oloku apstraktnost ovih reenica, koristei se dopunom "po svojoj prirodi". Ali, k'oj
eik nema nikakvu auru natalnog ili biolokog smisla kakvu ima rije "priroda", a ust
o - doista ne poznajem nikakav koncept na jeziku Quiche koji bi odgovarao "priro
di" u ovom smislu.
71
ime boga: Kroz veliki dio PV-a rije bog ili k'ab'awil se odnosi na pra-boanstva vl
adarskih loza naroda Quiche, te na svete kamene spomenike kojima su ih materijal
izirali i utjelovili. Ali, ovaj se odlomak -budui da je upuen izravno Srcu Neba, k
oje e ubrzo potom biti opisano kao trojstvo bogova - jednostavno mora itati kao al
uzija na kranska uenja. Uoite razlike: kada se on ita doslovce, a ne kao aluzija, tad
a ne sadri ba nikakvih proturjenosti s domorodakom teologijom naroda Quiche; Srce Ne
ba je jedno od imena njihovih bogova ija su se tijela tek mnogo kasnije okamenila
u molitvi; vie
236
je o raspravama koje se vode u vezi biblijskih aluzija u PV-u pisao D. Tedlock (
1983.b, poglavlje 11).
71
u rano praskozorje: U ovoj su frazi autori iznijeli prvu aluziju na proroanski ka
lendar od 260 dana. Umjesto da se poslue inae uobiajenim "u ranu zoru" - aq'ab'il,
u tekstu stoji arhaian oblik aq'ab'al, koji je ujedno i naziv, ime jednog od kale
ndarskih dana. Kao i ostalim imenima dana, i danu Aq'ab'al esto se pridaje boansko
tumaenje kroz igru zvukova pri izgovaranju slogova, a jedna od rijei koje se u to
j igri koriste i danas je aq'ab'il, pri emu se koristi aluzija na injenicu da je A
q'ab'al dan, na koji se uobiajeni obredi najbolje obavljaju upravo u vrijeme pras
kozorja, ranom zorom. Obredi o kojima je rije - kako prikladno - ukljuuju prvi kor
ak u pregovaranjima o novoj drutveno prihvaenoj branoj vezi, koja e trajati cijeli iv
ot (B. Tedlock 1992., 77-81). Kada uvar dana, koji ujedno obavlja i dunosti majke-
oca treba izraditi raspored posjeta kunim rtvenicima kod pripadnika svoje loze o k
ojoj brine, kako bi njihove zajednike pretke zamolio za blagoslov novih pregovora
o braku koji je u pripremi, 1 Aq'ab'al je naroito povoljan dan za ovaj naum, dok
su dani istoga imena (samo s drugim brojevima) takoer povoljni i odabiru se za s
lubeno obavljanje prosidbe u kui budue mlade. Osim toga, na dane 1, 8 i 9 Aq'ab'al
majka-otac koji je pristao uvesti novoga poglavara susjedne loze u njegove dunost
i nakon to je preminuo njegov prethodnik, zorom odlazi pred rtvenik njegove loze i
moli za odobrenje uvoenja toga novaka u nove dunosti. U oba ova sluaja obredi se o
dvijaju na dvije razine: odobrenje za novi brak izmeu mua i ene ili za novog poglav
ara loze, odnosno za duhovni brak izmeu novoga majke-oca i rtvenih posuda neke loz
e ne moraju dati samo ivui srodnici, ve i svi njihovi preci. U PV-u su, upravo kada
Srce Neba odlazi pred Vrhovnu Pernatu Zmiju u praskozorje, aq'ab'al, nastale i
obje ove vrste obreda; onaj drevni je zavrio stvaranjem prvih etvero ljudskih maj-
ki-oeva i prvih etvero ljudskih parova - mueva i ena koji su ikada postojali na svij
etu.
71
rodove: To je winaqirik {uinaquiric}, tosu drugi prevodili kao "stvaranje", ali p
uno znaenje ima veze i s promjenom godinjih doba te izbi-
237
janjem, klijanjem i rastom bilja na mjestima koja bi inae ostala neplodna i suha,
kao i s rastom raznih vrsta algi i liinki u mirnim vodama. inilo mi se daje rije "
stvaranje" suvie optereena ontolokim prvenstvom koje duhovno ima nad materijalnim d
a bi se unijelo u prikaz prvoga nastajanja podrijetla, tim vie to tekst ne sadri ne
ku rije koja bi nalikovala ovoj.
71
Hurikan: Ovaj bog, koji kasnije u prvom dijelu PV-a izaziva strani potop, ovdje s
e spominje kao juraqan {huracan}, to je skraenica od jun raqan ili "jednonogi". U e
tvrtom dijelu PV-a on e uzeti lik boga Tohila, boga zatitnika svih vladara Quiche,
koji se prikazuje kako stoji na jednoj nozi da bi zapalio vatru, a samoga sebe
zavio i prikrio oblacima i kiom. Kod nizinskih Maya ikonografi su ga nazivali bog
om K ili GII; ponekad je uzimao oblik blistave sjekire koja udara kao munja, pri
emu bi glava sjekire virila u zrcalu iz njegova ela, a nadomjestak za jednu nogu
bi se mijenjao, ili bi naprosto bio prikazan sa samo jednom nogom. U nekim su sl
uajevima umjetniki govornici prikazivali njegovu sposobnost izrade vatre igrom rij
ei, kroz pojam obsidijana (tah) umjesto dakoriste rijeipoputplamteebaklje (takoer ta
h), ili bi je zamijenili otricom sjekire i sijevanjem (Scheie i Miller, 1986., 49
). Takva igra rijei nije bila mogua u jeziku Nahuatl, na kojemu se ovaj bog naziva
Tezcatlipoca, to doslovno prevedeno znai "zrcalo iz kojega se dimi". Kao bog, Tez
catlipoca je takoer jednonog i zadatak mu je izazivanje uragana i orkanskih oluja
(Hunt 1977., 241-42). U prii koja se pripovijeda u narodu Sierra Popoluca (gdje
se govori mijeanim jezikom) u istonom dijelu Veracruza, bog koji prema Fosteru (19
45., 194) kao jednonogi odgovara jedino Hurikanu, ostao je bez noge nakon to je p
ao s velike visine. Du cijele sjeverne obale June Amerike meu karipskim narodima i
Arawakima mole se za milost bogu koji donosi uragane, a ime mu se izvodi iz jura
qan, dok je kod Gvajanaca usto i jednonog (Lehmann-Nitsche, 1924., 25). Sama rij
e "hurikan" potjee iz panjolskog ili francuskog jezika, dok joj rjenici u obliku Tai
no radije priznaju podrijetlo iz Arawakana negoli od naroda Maya, iako bi Taino
kao rije mogla potjecati i od Maya (o dokazima za postojanje drevnih kontakata iz
meu Maya i karipskih naroda vie je pisao Roys 1967., 142).
238
71
Prvi je Hurikan Munja, drugi je Novoroena Munja, a trei je Iznenadni Grom: Kaqulja
{caculha} je rije koja se ponavlja da bi se opisali svjetlosni udari (uz popratn
e zvuke grmljavine), za razliku od rijei koyo-pa, kojom se opisuju svjetlosni efe
kti munje gledani u daljini (bez ujne grmljavine). Tako je Munja dodatak koji izv
rsno pristaje divljem bogu Hurikanu (ili Jednonogom) ne samo stoga to uragani sa
sobom donose podivljale oluje, ve i sijevanja munja te strane grmljavine koje se o
nda obino usredotouju na jedno glavno podruje svojega haranja. Drugo ime Hurikana,
Tohil, izvorno je znailo "Gromovnik". Bogovi uragana na Karibima i kod Arawakana
(vidi prethodnu napomenu) takoer donose munje i gromove, a kod Sierra Popoluca, H
urikan se pojavljuje u pratnji boga imenom Gromovnik. Kod naroda Quiche, Hurikan
a prate Novoroena Munja i Iznenadni Grom. "Novoroena" ili ch'ipi {chipi} znai zapra
vo "najmlae (ili najmanje) dijete", dok "Iznenadni" ili raxa znai "zelen, svje, sir
ov, iznenadni". Ova se dva imena ne odnose tek na svjetlee udare munje i strane zv
uke grmljavine, ve i na njihove posljedice - na staklasti kamen, kojega njihovi u
dari za sobom ostavljaju u pjeskovitom tlu. To postaje jasno zahvaljujui rijeima r
ajo i relampago, gdje izraz ru ch'ipil kaqolajay ima znaenje "siuno dijete munje",
a ru naq'ru pub' kaqolajay "pogodak sulice munje". Oba izraza odnose se na "siune
kamenie to nastaju kada munja udari o tlo". Novoroena Munja i Iznenadni Grom su kod
naroda Quiche isto ono, to su kod nizinskih Maya bogovi koje njihovi ikonografi o
biljeavaju sa B ili GO, a u abecednim i hije-roglifskim tekstovima ih nazivaju ch
ak ili "munja"; doista, naziv raxa kaqulja ima posve isto znaenje kao i na jeziku
Yucatec yaxal chak (prema Roysu, 1965., 160). U prikazima bogova iz vremena kla
sike i poslije klasike, bogovi chak uvijek imaju bljetave sjekire to se spremaju n
a udarac i pokatkad uzimaju oblik boga K (Taube, 1992., 73).
71
Bjee ih, dakle, troje: ini se da je ovo aluzija na kransko Sveto Trojstvo, ali ovakv
ih trojstava ima i kod pred-kolumbovskih boanstava Maya. Primjerice, to je takozv
ano Palenque trojstvo (Scheie i Miller, 1986., 48-51), koje nalikuje Quiche - tr
ojstvu po tome, to su dva od njegova tri lana bog B i bog K (vidi dvije ranije nap
omene). Drugo
239
trojstvo kod naroda Quiche, koje bi moda ak moglo biti i isto kao i ovo "munjevito
", sastoji se od tri boanstva vladarskih loza Quiche, kojima se imena ponavljaju
mnogo puta u PV-u: Tohil, Auilix i Hacauitz.
71
"Kakvo bi trebalo biti sijanje, a kakvo svitanje?": "Sijanje" (awax-) i "svitanj
e" (saqir-) esto se javljaju u paru, posebno kroz onaj dio PV-a koji se bavi svij
etom prije svjetlosti prvoga svitanja. Znaenja ovih dviju rijei, koje se kao par p
rovlae kroz tekst u raznim znaenjima, mogu se promatrati kroz njihovo doslovno, al
i i metaforino shvaanje. U ovom kontekstu moramo govoriti o doslovnom znaenju "sija
nja", jer se radi o stvaranju prvih biljaka na itavom planetu; ali, klijanje tih
istih biljaka metaforiki se oznaava kao "svitanje" bilja, kao istodobno i prvo pra
vo svitanje, prva zora, prvi izlazak Sunca. S druge strane, ako krenemo od doslo
vnog znaenja "svitanja", prvo se pomilja na prvo praskozorje, no metaforiki - na si
janje, s obzirom na injenicu da su bogovi naroda Quiche - koji su se na kraju pre
tvorili u Veneru, Sunce i Mjesec - prvo morali sii u podzemni svijet. Glava jedno
ga od tih bogova postala je plod na drvetu tikve, dok je drugome glava bila u je
dnom trenutku zamijenjena plodom tikve - znai, barem je dvoje od ova tri boga tre
balo biljku karakteristinu za podzemni svijet prije no to je dolo do prvog svitanja
, shvaenog doslovno.
Sijanje i svitanje se gotovo uvijek spominju u paru, a to im pridaje i daljnje z
naenje, posebno kada se odnosi na ljudska bia, koja bogovi to stvaraju svijet u ovo
m odlomku ele stvoriti i uiniti savrenima. Da bi se otkrilo ovo znaenje, moramo se m
alo osvrnuti na etnografiju. U Momostenangu majka-otac ili poglavar neke loze "s
ije" i "sadi" jo neroeno dijete uposebnim rtvenicima svojeloze, objavljujui time svi
m njezinim pripadnicima trudnou budue majke (B. Tedlock, 1992., 80). to se tie "svit
anja" u ovom postupku, za enu koja raa dijete kae se kuya ri saq, ili da ona djetet
u "daje svjetlo" (ibid., 211). Ovo traganje za znaenjem ostaje na metaforinoj razi
ni kako za "sijanje" tako i za "svitanje", ali zadrava i svoje doslovno znaenje, b
udui da se oito radi o metaforinoj nadogradnji na doslovnom modelu, dok se kod "sij
anja" radi i o metaforinom "svitanju" vegetacije. Drugo traganje za znaenjem vezan
im uz ljude metafori-
240
no je na obje strane, i kao da je izgraeno na modelu metaforinog "sijanja" i doslov
nog svitanja nebeskih tijela, koja umiru i zatim se opet pojavljuju. U smrti se
tijelo dodue polae u zemlju, ali se preminuli "pretvara u svjetlost" ili "svie" (za
oboje se kae saqirik) u dva razliita smisla: samo se njegovo tijelo dodue svodi na
bjelinu kostiju u koju se polako pretvara, ali se duh pokojnika preobraava u isk
ru svjetlosti, u neto poput zvijezde.
71
opskrbljivati, biti hraniteljem: Ovo je tzuqul q'o'l {tzucul cool} i oito se odno
si na odravanje na ivotu, ali potonja se rije izravno odnosi na stvarnu hranu, za r
azliku od one prve. Jedina dananja rije koja tome nalikuje mogla bi biti q'ob'ik,
"udebljati se". Oni koji opskrbljuju, oni koji hrane i na koje se smjera su - lj
udska bia, koja e jednoga dana hraniti bogove prinosei im rtve i izriui im svoje molit
ve i vapaje, iako bogovima zasad uspijeva jedino - stvaranje ivotinja. Na kraju e
upravo jeleni i ptice biti meu prvima od njih to e bogove hraniti svojom krvlju, al
i samo ukoliko e pritom postojati i ljudi koji e ih hvatati i prinositi na rtvenik;
ti isti prinositelji rtava e poslije bogovima kao rtvu nuditi i vlastitu krv, da b
i im na kraju ponudili krv i srca onih koje su zarobili u osvajakim pohodima.
71
nee biti svjetlosti danje ni radosnih hvalospjeva: Rijei koje se ovdje pojavljuju
u paru su uq'ijilab'al {uquihilabal} i uqalaib'al {uqalaibal}. Prvo doslovno znai
"instrument za danju svjetlost", i odnosi se na slavljenje ili isticanje nekog
odreenog dana iz kalendara za obredne potrebe; kod drugoga sam odabrao kao prijev
od "radosne hvalospjeve" zbog toga, to se u podtekstu ovih rijei moe pronai i znaenje
"praznika" te u sebi nose smisao objavljivanja, iako bi doslovni prijevod glasi
o "instrument za blistavilo".
71-72
ba poput oblaka, poput magle, oblikujui se sada, rasprostirui se. Tada se iz voda u
zdigoe planine: "Rasprostirui se" je upupujeik, rije koja je i Andresu Xiloju i men
i opisivala nain na koji se oblaci gomilaju i zgunjavaju oko planinskih vrhunaca.
"Uzdigoe se" je xtape; tapo znai "izdvojiti se". itajui ovaj odlomak, Xiloj je odmah
izjavio:
241
"Upravo je tako i danas, sada: prvo imamo oblake, pa se oni razdvajaju dio po di
o, i tada se pojavljuje jasno nebo." Kao da su u prapoecima svijeta itavo vrijeme
postojale planine, i kao da su se malo pomalo poele razotkrivati im su se oblaci p
oeli razilaziti. Ali, Xiloj mi je odmah potom i oteao ovo tumaenje, dodavi: "Jeste l
i vidjeli da nakon vode - kad oluje i kie prestanu - i kad nebo opet postane isto,
iz stabala polako izlazi para? Kao da tada oblaci nekako izlaze izmeu planina, i
zmeu drvea." Ovo je itavom prizoru dalo dojam ciklikog kretanja; oblaci izlaze iz pl
anina, obavijaju ih i skrivaju, zatim se razilaze da bi ih razotkrili, i tako re
dom.
72
Samim svojim duhom, samom otricom: Pojmovikojiseovdjepojavlju-ju u paru su nawal
i pus. Prvi pojam ima podrijetlo iz jezika Nahua, ali nije ogranien samo na konce
pt ivotinjskog alter ega kao u sredinjem dijelu Meksika. U jeziku Quiche moe se odn
ositi na duhovnu bit karaktera neke osobe, ivotinje, biljke, kamena ili zemljopis
nog mjesta, dok na engleskom najbolje odgovara rijei "genius". Drugi pojam, pus,
daje sredinje doslovno znaenje mijeanog (a moda i Olmec) podrijetla (Campbell 1983.,
83) sve do njegove uporabe u suvremenom jeziku Quiche, koja se odnosi na rezanj
e mesa noem (D. Tedlock 1983. b, 265). U doba europske invazije ovo je bila rije k
oja je prvenstveno oznaavala - rtvovanje. Stoga se u kontekstu ovog odlomka eli rei
da su se "planine uzdigle iz vode" kroz in koji nalikuje razdirafiju i upanju srca
(ili nekog drugog organa) iz rtve. Kao potvrdu za ovakvu aluziju, tekst u nastav
ku navodi pojavljivanje kopna kao "planinskih visoravni" \\\juyuh' taq'aj {tacah
}, to je danas u jeziku Quiche prvenstveno metafora za - ljudsko tijelo. Kada se
koriste zajedno, pus i nawal slue kao metonimi za silnu mo plemenskih amana, i pose
bno za njihovu sposobnost da raznim obredima samim svojim duhom uprizore i uine v
idljivima duha ili duhovno znaenje.
Kad je Andres Xiloj proitao ovaj odlomak, odustao je od zamisli da prethodni dije
lovi teksta o gomilanju oblaka i njihovom razdvajanju imaju ikakve veze s neim to
bi se dogaalo u atmosferi oko samih planinskih vrhunaca; zakljuio je da se ondje i
pak radilo o postupku stvaranja i oblikovanja tih planina. To, to su one stvorene
samo pomou nawal, bez ikakvoga fizikog napora i rada, protumaio je ovako:
242
"Tada te planine ne postoje iz nekog drugog razloga, ve samo zato da bi nam preds
tavile kako postoje breuljci i vulkani." elio je rei da dotad nastajanje planina ni
je tumaio kao vrstu stvarnost ve vie kao "znakove" (retal) koji se polako oblikuju i
rasprostiru "ba poput oblaka, poput magle."
72
kada su ga potaknuli Srce Neba, Srce Zemlje, kako se nazivaju, jer oni bjahuprvi
koji to zamislile: Andres Xiloj dri da ovo znai kako je in stvaranja zemlje bio uj
edno i in samorazotkrivanja Srca Neba i Srca Zemlje. Usporedio je to s danas post
ojeim izrazom uk'uxpwaq ili sa "Srcem Kovine" (ili srebra, ili novca), koje se ot
kriva samo sretnicima. Kako mi je objasnio: "Kad je netko sretne ruke, on prikup
lja stijene, ali u obliku ivotinja; to je Srce Kovine. Kada naie taj trenutak, poj
avljuje se posve iznenadno." Takve stijene najee su vulkanskoga podrijetla, i ponek
ad posve sluajno nalikuju nekoj od ivotinja, ali to mogu biti i drevni umjetniki pr
edmeti izraeni od kamena. Oni se pomno uvaju u blizini jednoga od para rtvenika poj
edinih loza, koji se tada naziva meb'il i sastoji od drvenog sanduka smjetenog na
obiteljski oltar (B. Tedlock, 1992., 81). "Na to se mjesto pripadnici loze dola
ze moliti, to je mjesto gdje se nalazi srea, novac, obilje. Ovdje su se u PV-u po
javili Srce Neba i Srce Zemlje i ovdje se rasprostrla zemlja."
Predmeti koji se nalaze u meb'il moraju se umnoavati u svom vlastitom ritmu, i to
je ono, prema Xilojevu tumaenju, to se dogodilo predmetu ili predmetima od kojih
je zapoelo nastajanje zemlje.
Ova napomena, da je "Srce Neba" zapravo vrsti predmet, poduprta je i jednim kasni
jim odlomkom, u kojemu se imenom Srce Neba i Srce Zemlje obraaju bogovima ija su s
e tijela okamenila. Veza izmeu tih bogova i neba lei u injenici, da su se oni okame
nili upravo u trenutku kada je Sunce izalo po prvi put i sprilo ih. Danas se meu pr
edmetima koje nazivaju "Srcem Kovine" nalaze vulkanske okamine, za koje se govor
i da su nastale na isti nain, dok za drevne kamene predmete tvrde da su nastali n
a mjestima na koja su udarili munja i grom. Ovdje treba zapaziti da je Novoroena
Munja, jedan od pridjeva ili aspekata Srca Neba, ujedno i naziv za fulgurite koj
i ostaju kao tragovi nakon udara munje o tlo. Knjiga Chilam Balam iz Chumayela o
vo pitanje okamenjavanja vraa na samo Nebo, objavljujui da je "Srce Nebesko" zapra
vo kuglica od dragocjenog kamena (Roys 1967., 91).
243
72
sve uvare umske: Ovo je Andres Xiloj protumaio ovako: "Za nas su ivotinje - uvari uma.
Oni (tj. bogovi) su mislili da postoji potreba za ivotinjama, kako ljudi zbog nj
ih ne bi ulazili u ume, jer e ih ivotinje tamo uplaiti." Za dananje pripadnike naroda
Quiche sve divlje ivotinje su zapravo domae ivotinje zemaljskoga boanstva koje se z
ove Mundo. Nitko ne moe krenuti u lov na jelena prije nego to odobrenje za lov zat
rai od Munda. Kada neka obitelj kasni sa svojim prinoenjem rtava, Mundo moe poslati
neku grabeljivu zvijer iz ume da napadne njezina jata peradi ili krda stoke.
72
zatitnike ipraja: U jezicima naroda Quiche, ovdje se pod kanti ili zatitnicima ipraja
misli na posebnu vrstu zmije (Bothrops atrox); ovo je naziv posuen iz jezika Chol
an, gdje kan znai "uto", za razliku od rijei na jeziku Quiche (q'an), dok -ti znai "
usne", a na jeziku Quiche - "ugriz". Naziv iz jezika Cholan odnosi se tako na uti
rub oko usana spomenute zmije, koja se rado skriva po guticima.
72
"emu ovi besmisleni zvui?": U ovom se odlomku spominju zvui i ukanje, ili slogovi lol
in- i tzinin-, o kojima smo ve govorili. Ono za ime bogovi tragaju je zvuk artikul
iranoga govora, ali e ga moi uti tek poslije. U ovom prizoru do njih sa zemlje dopi
ru jedino zvui koji se ponavljaju u beskraj, koji tek vibriraju i nemaju nikakva
znaenja, ba kao to nije imalo znaenja niti mrekanje mora u vrijeme dok je jo postojalo
samo more.
73
"vi, drage ptice": To je u tekstu ix ix tzikin, kod kojega drugo ix -iako bi mog
lo biti i jednostavna pogreka prilikom pisanja - ima bitno znaenje za potpuno razu
mijevanje itavog odlomka. Prvo ix je dovoljno jasno, ono znai "vi", ali zato drugo
ix ima dvojako znaenje. Na jednoj bi razini moglo oznaavati deminutiv, i tada bi
se trebalo prevesti kao "vi, drage ptiice", ali na drugoj se radi o imenu dana Ix
, koje dolazi tik prije dana Tzikin ili "Ptica" u nizu od dvadeset imena dana. D
anas su dani imenom 7 Ix i 8 Tz'ikin dani koji su posveeni obredima oko suvremeni
h rtvenika loza zvanih meb'il; esto se o ovim obre-
244
dima pojednostavljeno govori tako. da se samo navedu imena obaju ovih dana.
73
mjesta za spavanje: To je warabal, rije to donosi aluziju na rtvenike pojedinih loz
a, koji se nazivaju warab'alja ili "temelji kue", odnosno doslovno "mjesto na koj
emu spava kua". ivotinje kojima su u ovom odlomku dodijeljena mjesta na kojima e sp
avati, kej odnosno "jelen" i tzikin odnosno "ptice' ujedno su i dva imena dana k
oja se i danas koriste u obredima vezanim uz warab'alja. Dananji majka-otac ili p
oglavar loze koristi dan s niskim brojem imenom Kej, da bi obiao dijelove warab'a
lja posveene ivotu ljudi, kako bi objavio da je ena koja se udala u njegovu lozu tr
udna i kako bi se pomolio za
MJESTO NA KOJEMU SPAVA KUA: Temeljni rtvenik, koji pripada lozi iz Momostenanga. T
anja kamena ploa koja prekriva rtvenik obiljeava ga kao privatno, a ne javno mjesto
tovanja i molitava, otvoreno za prolaznike; samo se poglavar loze, koji je ujedn
o i vlasnik toga rtvenika, moe ovdje moliti i paliti tamjan.
FOTOGRAFIJA AUTORA
245
dijete koje ona oekuje. Ovaj se obred naziva "sijanjem", a tako se naziva i onaj
dugaki postupak, u kojemu su se u PV-u boanske majke-oevi dogovarali kako e izraditi
i stvoriti ovjeka, ljudsko bie - znatno prije negoli su u tome na kraju i uspjeli
. Jelen je bio rezultat jednog od tih pokuaja, tako da su ove ivotinje ustvari dal
eki i priblini pokuaj stvaranja ljudi, pri emu je kod njih dolo do pogreke zato, jer
hodaju na sve etiri noge i ne mogu artikulirano govoriti. Ono to se podrazumijeva
u svemu tome je injenica, da se rtvenici obilaze na dan imenom Jelen zato, da bi s
e najavio dolazak novoga djeteta te da se tom prigodom ljudski majke-oevi prisjeaj
u postupka, kojim su boanske majke-oevi (Oblikovatelj, Stvaratelj) nastojali dobit
i novu ljudsku djecu koja ispravno i uspravno i hodaju, i govore.
Zapanjujua je sljedea veza izmeu jelena (kao ivotinja, a ne kao imena dana) i ovih rt
venika, koja se iskazuje - u snu. Po tom u vam pitanju iznijeti i svjedoanstvo iz
prve ruke: tijekom razdoblja mojega slubenog obuavanja za uvara dana u Momostenangu
, ispripovijedao sam Andresu Xiloju da sam sanjao kako me nekim neobinim putem sl
ijedi krdo golemih jelena. Nasmijao se, odmah je prepoznao san i rekao mi da su
me to zapravo u snu slijedili - rtvenici! Objasnio mi je da rtvenici izvan kua imaj
u obiteljske duhove koji esto poprimaju oblik jelena, a onih dana (o kojima se ra
dilo) jo i oblike konja i krava. Neobian put su, naravno, bili dani iz kalendara,
tijekom kojih svaki od rtvenika ima svoje vlastito mjesto u nizu obilazaka (vidi
D. Tedlock, 1993., 67-69).
73
"Govorite, oglasite se. Ne stenjite, ne cvilite.": I ovdje bogovi izraavaju svoju
elju za artikuliranim ljudskim glasovima. I ne samo to, oni ele uti izgovorena svo
ja vlastita imena i pohvale izreene njima u ast, te od ivotinja zahtijevaju da uvaju
i slave njihove dane, da ih "veliaju". Ovo posljednje izraeno je s kojiq'ijila {c
ohiquihila}, ili doslovno "va dan za nas". Kada bi to jezik podnosio, moglo bi se
rei kako bi doslovni smisao bio "danujte nas", ili "kalendarizirajte nas".
73
samo su skviale, samo krijetale, samo zavijale: Tako su se u novostvorenom svijetu
ipak zauli - novi zvukovi. To jo nisu zvui govora, ali vie nije tek um mora, ili mrm
or, zvui koje je proizvodilo more. Oni su zvui sadravali u sebi i sklad slogova, i
ponavljanje suglasnika,
246
kao kod tz'inin-, ili chamam-, dok ovi novi to zadravaju i bez ponavljanja suglas
nika: wachela-, karala- i \vojo-.
73
Nije bilo jasno kojim to jezikom govore: Tekst glasi: mawi xwachinik uwach kich'
ab'al ili doslovno "bezlino je lice njihovog govornog instrumenta". Glagol u akti
vu wachinik, izgraen na rijei wach ili "lice" prvenstveno se odnosi na urode plodo
va raznoga bilja. Time se podrazumijeva kako su zvui kojima su se glasale ivotinje
ipak sadravali izvjesni potencijal za suvisli govor, samo to se on nikada nije os
tvario.
75
Govorio je u poetku, ali same besmislice: Osoba koju su bogovi izradili od blata
jedinstvena je meu svim stvorenjima; ne samo zato, jer joj je nedostajala sposobn
ost suvislog izraavanja, ve se nije glasala ak niti onomatopejskim zvucima. Uz sve
ovo je ila i posvemanja neartikuliranost pokreta i itavoga tijela. No, najsuptilnij
e u svemu je to, kako je ovo ujedno i jedina osoba izraena od blata, i jedina koj
a je ostala sama, to ovu priu PV-a pretvara u aluziju o usamljenom biblijskom Adam
u. Ono to su autori PV-a eljeli rei o Adamu na njihov poznati neizravan nain bilo je
, da taj usamljeni blatni lik nije imao nikakvog smisla, jer se nije mogao ni kr
etati kako valja, niti razmnoavati. Ako je ikada postojao takav stvor, nije bilo
naina da za sobom ostavi ikakva traga; on se morao rastopiti, raspasti.
75
neka pokuaju brojiti dane, odbrojiti usud: To je uk'ijixik {uquihixic} ub'itaxik
ili "odbrojilo se, oblikovalo se". Kao uvari dana, Xpiyacoc i Xmucane proriu odbro
javanjem brojeva dana i imena 260 dana proroanskog ciklusa, razdjeljujui ili "obli
kujui" punu aku sjemenja koraljnog drveta (vidi Rjenik) u proroanske lotove.
75
glavne vidovnjake: To je nik' wachinel {nicuachinel}, sloenica koja se sastoji od
nik' ili sredinji, glavni, i wachin, "vidjeti vlastitim oima". U nekim sluajevima
se proricanje obavlja i pa ya ili "uvodi", jer ima proroka koji proriu i gledanje
m u vodu. Zato treba zakljuiti da se ovaj odlomak odnosi na sve vrste i naine pror
icanja koji se obavljaju gledanjem "u neto".
247
75
Baka Dana, Baka Svjetla: Ovo je ratit q'ij {quih}, ratit saq {zac} u znaenju "to
je bakin dan" (ili sunev), "to je bakino svjetlo", a odnosi se na oba vidovnjaka
- i na Xpiyacoca, i na Xmucane, unato injenici da je on u drugim spominjanjima opi
san kao djed (mama). Andres Xiloj misli kako bi baka (ili djed) "dana" ili "svje
tla" i ostali "baka (djed) sve do kraja svijeta," to jest, sve dok svjetlo uope t
raje, te da nas ovaj odlomak odvodi na same poetke nastajanja svjetlosti. Tada bi
u ovom kontekstu "dan" i "svjetlo" bili dijadiki put, i to manje izravan, za odn
os s onim jedinstvenim konceptom na koji su indo-europski jezici sveli pojam "vr
ijeme".
75
kako da se oblikuje osoba: "Oblikovati" se kae anom; u tekstu stoji anomal, u pas
ivnom obliku.
75
koji e nas zazivati: Neka od imena ili pojmova na popisu koji slijedi odnose se n
a Xpiyacoca i Xmucane, ali se drugi opet odnose na njihovu unuad, Jedan Majmuna i
Jedan Zanatliju - u dijelu gdje se spominju razliita zanimanja; na Hunahpua i Xb
alanquea se mogu odnositi nazivi Hunahpu Oposum i Hunahpu Kojot, u vrijeme dok s
u glumili lutajue zabavljae. Veliki Pekari i Veliki Koati podsjeaju na Xpiyacoca i
Xmucane samo po tome to su postariji par, iako se kasnije udaljavaju od njih.
76
rezbaru, draguljaru: To je ajk'wal {ahcuual}, ajyamanik, rijei kod kojih se sa aj
- oznaava obrt, k'wal se odnosi na "ljekovito ili drago kamenje", ayamanik znai "d
revne dragulje".
76
krojau, tesaru: To je ajch'ut {ahchut}, ajtz'alam {ahtzalam}, rijei kod kojih se s
a aj- oznaava obrt; ch'utje "kroja trstike i ploa", a tz'alam je ploa.
76
pripravljau tamjana, zanatlijo vjeti: To je ajqbl, ajtoltekat, rijei kod kojih se s
a aj- oznaava obrt; q'ol je tamjan od kopala, a toltekat stie
248
iz jezika Nahua; toltecatl u samom jeziku Nahuatl znai "majstor mehanikih umjetnos
ti".
70
Prijeite rukama svojim preko zrnja kukuruznog, ponad sjemenja ko-raljnoga stabla:
Ovdje je glagol mala-, to znai "prijei rukom nad neim". Dananji uvari dana kod naroda
Quiche prvo istresaju sjemenje na stol, na malu gomilicu pa je promijeaju, pokreui
desnu ruku iznad nje; dlan je okrenut prema dolje, a prsti su pritom isprueni; t
ada zahvaaju punu aku sjemenja. Preostalo se sjemenje odgurne u stranu, a ono iz ak
e raspodjeljuje se u lotove od po etiri zrna, poredane u usporedne redove, tako d
a se na njima mogu lako odbrojavati dani, po jedan dan za svaki lot. Ako je pri
raspodjeli na nizove od etiri zrna preostalo jo zrnaca, ali manje od etiri, ostatak
od tri sjemenke dijeli se na dva dodatna lota (u jednom su dva, a u drugome jed
no zrno), a ako ostane svega jedno ili dva zrna, ona ine samo jedan dodatni lot.
Kada je sve ovo obavljeno, proricatelj poinje brojiti dane iz ciklusa od 260 dana
, poevi od tekuega dana (to jest, od dana na koji se prorie), od nekoga dana u prolos
ti (kada je klijenta zapoeo muiti problem o kojemu se radi), ili od nekoga budueg d
ana (kada bi klijent, primjerice, elio poduzeti neko djelo). Gatanje se izraunava
i procjenjuje prema navjetajima i slutnjama vezanim uz dan do kojega se na kraju
doe brojenjem do posljednjega od loto-va sjemenja.
70
zapoe proricanje: To je uqajik, pojam koji je Andres Xiloj kao uvar dana odmah pre
poznao. Kada dananji uvar dana izgovara poetnu molitvu vezanu uz proricanje, zaziva
jui pritom munje, oblake, magle, kie i sve povjetarce svijeta, za njih se kae da po
suuju sve te prirodne sile od samih dana, jer svakim od njih vlada neko od boansta
va; on takoer zaziva gospodare svih planina svijeta, od kojih svaka ima svojega d
uha (B. Tedlock, 1992., 155, 157, 162). Xpiyacoc i Xmucane nisu toliko skromni k
ao dananji uvari dana prilikom ovog "posuivanja sila" od sijevanja, oblaka, vjetrov
a i drugih zranih strujanja; oni odmah zazivaju samo Srce Neba, iji se elektrifici
rani aspekt ne odnosi tek na bljeskove munja ve na strane oluje i uragane, silne g
rmljavine; oni zazivaju boga poznatog i kao Hurikan, donositelja
249
PRIJEITE RUKAMA SVOJIM... PONAD SJEMENJA KORALJNO-GA STABLA: Proricanje je u tije
ku; odvija se ispred goruih rtvenih prinosa na planini Tohilovo Mjesto. Ko-raljno
sjemenje i kristali, nasumce zahvaeni akom iz gomile, rasporeeni su u lotove od po e
tiri zrna; kada je raspodjela lotova dovrena, uvar dana e poeti s odbrojavanjem prem
a 260- dnevnom kalendaru (jedan dan za svaki lot), i to od dananjeg dana ili neko
g proteklog (kada se klijent suoio s problemom). Na lijevoj strani je smotuljak u
kojemu inae nosi zrnje i kristale; kovanice na vrhu su plaa za njegovu uslugu pro
ricanja, koju mu je klijent isplatio. Ruke na slici su ruke prevoditelja, koji j
e i sam obuem i inicirani uvar dana.
FOTOGRAFIJA: BARBARA TEDLOCK
strahovitih kia razornih razmjera. Meteoroloke sile, bile one slabije ili snanije,
slue da bi povezale svemir - vremenski i prostorno - s mikrokozmikom pozornicom mj
esta na kojemu se odvija samo proricanje, prenosei informaciju o udaljenim mjesti
ma ili vremenima kroz odbrojavanje dana i kroz osjete nalik udarima munje, do ko
jih dolazi u raznim dijelovima tijela samoga proricatelja.
70
lotovi: To je b'it, izgleda - u istom znaenju kao i korijen u nazivu b'itol ili "
Oblikovatelj" (vidi u rjeniku Stvaratelj, Oblikovatelj). Pretpostavljam da se ovo
odnosi na gomilice od po etiri zrna, rasporeene nakon to proricatelj nasumce zahva
ti punu aku sjemenja (opisano gore); time on ustvari daje smisleni oblik jednoj k
aotinoj masi. Ovo b'it sam preveo kao lotovi, jer ta rije odgovara i malim gomilic
ama od po etiri zrnca sjemenja, a i uobiajenoj terminologiji kojom se slue kod pror
icanja. Proricatelj se kae ajb'it, gdje rije dobiva prefiks kojim se oznaava zanima
nje.
250
76
to stoji iza ostalih: Ovo je {chiracan}, koji je Andres Xiloj prepoznao kao dio i
zraza to se meu uvarima dana koristi i danas: chiraqan uq'ab ili "na njegovim / nje
zinim nogama njegove / njezine ruke" (pri emu ruke i noge ukljuuju stopala i dlano
ve). Biti na neijim nogama i rukama znai da se nekome pomae, kao to to ini i uvar dana
kada moli i prinosi rtve u korist svojega klijenta, ili kao to primalja ini pomaui en
i u poroajnim mukama i porodu.
76
samo da uspijete, samo da budete toni: Kao i Xpiyacoc i Xmucane, i dananji se uvar
dana obraa sjemenju dok ga raspodjeljuje te od njega trai jasan ishod proricanja.
76
"Stidi se, ti tamo... ne iskuavaj nikakvih lukavtina": Andres Xiloj nije bio nimal
o iznenaen kad je uo da se vidovnjaci na ovaj nain obraaju Srcu Neba. Naglasio je da
i danas uvari dana (ukljuujui i njega samoga) takoer od bogova zahtijevaju da ne pr
evare njihove klijente. Tako gatalac moe rei, primjerice, Ma ban la ri mentira, il
i - "ne tjeraj nas da laemo". U PV-u je klijent o kojemu se radi ni manje ni vie n
ego - bog, Vrhovna Pernata Zmija.
77
lutke drvene, od drva izrezbarene: Andres Xiloj je na ovo primijetio: "Znai da e i
ovi biti samo predodba o ljudima."
77
Samo su se kretali i tumarali kud im se prohtjelo: Andres Xiloj je odmah izjavio
: "Pa onda su oni bili poput ivotinja." Nain razmiljanja naroda Quiche je takav, da
bitnu razliku izmeu ljudi i ivotinja vide u tome to ljudi moraju zamoliti odobrenj
e od bogova da bi se mogli kretati svijetom. Moliti se da se nita loe ne dogodi ne
kome tko je cestom krenuo na put znai - moliti za odobrenje prolaska umom, cestom;
potreba za dobivanjem ovakvog odobrenja bitna je u sluaju kada se posjeuju moni rtv
enici ili jako udaljeni gradovi. U molitvama kojima se vre pripreme za daleki put
ne moli se samo za to da putnika na cesti ne napadnu razbojnici, ve i da policaj
ci, vojnici i carinici budu blagonakloni prema njemu.
251
77
Tijelo mukarca je... od koraljnog drveta: Tijelo ikone koja se danas naziva Maxim
on iz Tzutuhilovoga grada Santiago Atitlan izraeno je od ovog drveta (Mendelson,
1959., 57).
77
srce rogoza: To je sib'aq {zibac}, a odnosi se na "srce" ili "sr ili sriku" rogoza
, od vrste iji su listovi uvinuti. To bi bili bijeli i mesnati dijelovi rogoza (z
a razliku od zelenih i vlaknastih), koji se mogu pronai u niim dijelovima stabljik
e.
77
smolasta kia: Andres Xiloj ree na ovo: "To je padao terpentin, i usto je plamtio d
ok je padao."
77
Urezivao Lica: To je k'otk'owach {cotcouach}, a sastoji se od k'otk'o -izmijenje
nog oblika rijei koto "urezati" i wach - "lice". Andres Xiloj naveo je kao suvrem
eni izraz k'ot kiwach, "onaj koji izrezuje njihova lica", a prepoznao je u svemu
i jednu vrstu ivotinje, za koju mi je rekao da "jo uvijek postoji, ali ne znam da
li na nebu ili u umi. Ona ostaje u mraku i izlazi samo kada nema sunevoga sjaja."
77
Iznenadni Puta Krvi: To je kamalotz, rije u kojoj lotz znai "probadati, putati krv",
dok je kama- vjerojatno u vezi s kajmaj ili "strah, iznenadni napad".
77
Jaguar Dr obitelj: To je kotzb'alam {cotzbalam}, gdje je kotz' rije oblikovana od
kotz'ij ili "samljeti, drobiti".
77
Jaguar Raspara: To je tukumb'alam, pri emu tukum znai "rasparati". 78
crna olujna kia: To je q'eqal jab' {quecal hab}, to je Andres Xiloj protumaio kao i
zraz koji ne govori o tome da je sama kia bila crne boje, ve da se to odnosi na ta
mu koja se obino spusti prilikom snanog olujnog nevremena.
252
78
U njihove se kue zavukoe: To je xok ula' {xoc ula} ili "ui kao posjetitelj". Danas
se na svaku invaziju kue (i dvorita) od strane divljih ivotinja gleda kao na znamen
koji alje zemaljsko boanstvo - bilo da se radi o lisici, ili oposumu kada napadaj
u domae ivotinje, ili o ptici koja je sluajno uletjela u kuu. Andres Xiloj ukazao mi
je na to, da takve ivotinje ne govore (ch'awik) ve daju znakove (retal) svojim po
kretima ili glasanjem. Treba zapaziti da se ak i u kataklizmikim uvjetima kakvi vl
adaju u ovom prizoru svi govori pripisuju domaim ivotinjama i raznim kuanskim potre
ptinama; ak ni ovdje ne progovaraju divlje ivotinje.
78
purani: Rije glasi ak' {ac}, pojam koji se tijekom kolonijalnih vremena uvrijeio z
a perad Staroga svijeta. Dosta kolonijalnih rjenika navodi za purana rije qitzij a
k\ to znai "pravi ak'", ili masewal ak' -"indijanski puran", nazvan tako da bi se
razlikovao od europske peradi. Time postaje jasno da je izraz koji je postojao z
a purana i prije dolaska panjolskih osvajaa bio jednostavno ak'. Danas se za puran
a kae no's {noz}, a taj se naziv pojavio jo u XVII stoljeu.
78
melji, melji, drobi, drobi: To je joli, joli, juqi, juqi {juqui}, onomatopeja za
zvuk mlinskog kamena koji se okree rukom (mano) trljajui ga o podloni kamen (metat
e). Ako je ova pria naroda Quiche imalo nalik pripovijestima sjevernoamerikih Indi
janaca, onda se ovaj dio nekada prilikom itanja - vjerojatno pjevao. Treba imati
na umu da se; na jeziku Quiche izgovara grubo, poput panjolskog; ili njemakog x, t
e da se q (kao suprotnost za k) takoer grubo izgovara. Ova bi grubost vjerojatno
bila jo naglaenija pri dramatinom izgovaranju teksta, no Andres Xiloj je odmah u ov
im rijeima uo i igru zvukova to poigravaju u ovim stihovima, te ga preradio - ovako
:
Jo'ali, jo'ali, juquwik, juquwik.
Poimo, djevojko, poimo, djevojko, trljajmo se zajedno, trljajmo se zajedno.
253
79
njihovo je kamenje iz ognjita iskakalo: Andres Xiloj je usporedio ovaj dogaaj s ka
menjem to prilikom erupcije frca iz vulkana. ini se kako se ovdje moda radi o izvor
noj prii o zvijezdama Alnitak, Saiph i Rigel u Orionu, za koje narod Quiche govor
i da su tri kamena srca, nalik tipinom kuhinjskom ognjitu Maya, koja se slau u obli
ku trokuta. Ove zvijezde obuhvaaju i Orionovu maglicu (M-42), a za nju kau da je z
adimljena vatra (B. Tedlock 1985., 56). Natpisi na Steli C u gradu Quirigua te u
Hramu Kria u Palenqueu, otkrivaju nam da su narodi Maya u razdoblju klasike vjer
ovali kako je doba koje je prethodilo sadanjem vremenu zavrilo nekim stranim, tome
slinim dogaajem. Meutim, Freidel i suradnici protumaili su ove natpise (1993., 64-70
) tako da su zamaglili svaku slinost, te su taj dogaaj smjestili na poetak novoga d
oba i uzdigli itavo nebo, a ne samo kamena srca. Ustvari, natpisi govore ak i o da
tumu kojim se zavrava jedno razdoblje, o 4 Ahaw 8 Kumk'u 13.0.0.0.0. (to bi po zap
adnom raunanju vremena bila 3114. godina pr. n.e.). Tekst u Palenqueu ita se Hal k
bhba, ox tun tzukah,... eha ehan yax ox tunal (Scheie 1992., 122-125), ili kako
sam to preveo: "Izgled im je uzvien, kamenovi su poredani na svoja tri mjesta...
mjesto s tri kamena po prvi put je uzdignuto u nebo" (D. Tedlock, 1995.). Vie o s
imbolici tri kamena u ikonografiji nizinskih Maya pie Taube (1994.b).
79
za njihovo su meso koristili jedino drvo: Andres Xiloj je kod ovoga primijetio:
"Nedostajala im je krv, ili ivotnost, ono to daje kukuruz." Kako se kasnije pokaza
lo u PV-u, prava su ljudska bia doista napravljena upravo od kukuruza.
80
Sedam Papagaj: U ovom je imenu naziv za papagaja kaqix {caquix}, pri emu se kombi
niraju rijei kaq ili "crveno" i qi'x ili "pero", to uzeto zajedno sasvim odgovara
crvenoj papigi (Ara macao), koja ima vie crvenoga perja od bilo koje druge vrste
papiga. Ovo se potvruje i u navodu kako nos Sedam Papagaja "sjaji bjelinom", budui
da je crvena papiga jedina koja ima bijeli kljun. Kod naroda Yucatec Sedam Papa
gaj se naziva k'inich k'ak'mo ili "Vatreni Papagaj sa Suncem u oima"; i on se nas
toji predstaviti kao Sunce, i on openito podlijee
254
samohvali i velianju samoga sebe (Roys, 1954., 42). U umjetnosti Izapa te protokl
asinih i klasinih Maya, Sedam Papagaj je imao prethodnika u krilatom udovitu, kojega
su ikonografi nazivali Vrhovnim Bogom Ptica (Taube, 1987.); pridjevi koiima su
ga opisivali ponekad su ukljuivali i one vezane uz kraljevskog strvinara (Sarcora
mphus papa), a esto su ga prikazivali sa zmijom u kljunu. I upravo kao to je crven
a papiga najivopisni)a meu pripadnicima svojega roda, tako i kraljevski strvinar o
dskae od ostalih vrsta leinara svojim sloenim crvenim, naranastim, crnim i bijelim o
biljejima po glavi, vratu, kljunu i preponama te usporednim redovima crnog i bije
log perja na krilima i repu. Papagaj, strvinar i zmija, svi se oni susreu u pojmu
na jeziku Cakchiquela xib'alb'ay kaqix ili "papagaj podzemnog svijeta", koji je
"ptica nalik leinaru to se hrani zmijama".
80
ja sam njihovo sunce... ja sam i svi njihovi mjeseci: "Sunce" je ovdje q'ij {qui
h}, premda ova rije moe jo znaiti i "dan", a "mjeseci" ik'il {iquil}, nasuprot osnov
noj rijei ik' - "mjesec". PV spominje samo ovu tvrdnju preuveliavanja i preuzimanj
a astronomske uloge na sebe, ali je stvarna (i znatno nevanija) uloga Sedam Papag
aja izraena injenicom, da neki dananji govornici naroda Quiche koriste njegovo ime
kao pojam kojim obiljeavaju sedam zvijezda Velikoga Medvjeda. U mitovima zapadnog
karipskog otoja je glava Velikog Medvjeda obavijena perjem, to se danju moe vidjet
i u obliku - duge; to nam ukazuje i na mogui aspekt Sedam Papagaja, doivljenog kao
duge. Kakva je tu povezanost i to to Veliki Medvjed ima zajednikoga s dugom? Razm
islite: njezino pojavljivanje oznaava okonanje nevremena, dok se ovo zvijee u cijelo
sti vraa na nono nebo tek na kraju sezone uragana.
80
Ja sam put kojim hode ljudi i ja sam im oslonac: "Put" je b'inib'al, a "oslonac"
je chakab'al; -bdije sufiks instrumentala. Andres Xiloj ovako mi je razjasnio i
zjavu Sedam Papagaja: "B'inib'al kae ovdje zato, jer on tvrdi da ljudima daje svj
etlost dok hodaju ili se kreu cestama, a chakab'al - za koji danas kaemo chakanib'
al - znai to isto. Ove se rijei nalaze u molitvama koje izgovaramo kod warab'alja
- rtvenika nae loze, da bismo zamolili odobrenje prolaza za svakoga tko naputa
255
kuu i nekud odlazi. Oni mogu hodati, oni mogu puzati - chakanib'al znai i puzati n
a sve etiri. Ovdje Sedam Papagaj govori da on zapravo predstavlja noge osobe, bud
ui da misli kako on sam ima svjetlost (da bi pokazao osobi kuda se treba kretati)
, iako ta osoba zapravo vidi vrlo loe i nita ne vidi posve jasno."
80
istiu se: To je kawakoj; u MS pie kawakik, a znai "imati velike zube (i zbog toga n
e biti u mogunosti zatvoriti usta)".
80
doseg lica njegova dopirale tek u okolinu njegove vlastite preage: Sedam Papagaj,
kao i Veliki Medvjed, okree se oko polarne zvijezde na sjevernom dijelu neba i n
e putuje duim putanjama, slijedei pravo Sunce i Mjesec.
80
Bijae to kada se potop izlio na lutke, na drvene rezbarije: Pokuavajui utvrditi vri
jeme pada Sedam Papagaja, doao sam do toga da se ono podudara s velikim potopom i
silnim nevoljama koje su se sruile na ljude izraene od drveta. Pritom PV slijedi
mitoloki uzorak koji je rasprostranjen po Srednjoj Americi i na Karipskom otoju. N
a tim je zemljopisinim irinama kretanje Velikog Medvjeda povezano s razdobljima s
tranih uragana (Lehmann- Nitsche, 1924., 25). Sezona zapoinje sredinom srpnja, kad
a je Veliki Medvjed ve slabo vidljiv; nastavlja se kroz razdoblje kada ovo zvijee p
osve nestaje i zavrava se tek kada se svih sedam zvijezda prije svitanja pojavi n
a istonom dijelu obzora (sredinom listopada).
DRUGI DIO
83
Hunahpu: Ovo je ime sastavljeno od rijei jun, "jedan", aj- agentiva koji oznaava z
animanje, i vjerojatno rijei pub' ili "sulica", ime dobivamo doslovno znaenje "jeda
n strijelac sulicom". Na jeziku Yucatec puh je glagol "loviti" (ali ne sulicom),
dok ahp'uh znai "lovac". Junaj-pu (Hunahpu) je jedno od dvadeset imena dana u Qu
iche - verziji
256
HUNAHPU: Glifza Hunahpuovog .istoznanika kod Yucateca; treba ga proitati kao Hun A
haw.
CRTE: KARL TAUBE
proroanskog kalendara od 260 dana. Budui da se dananji govornici jezika Quiche nima
lo ne osvru na ovo znaenje (tj. "strijelac sulicom"), kao to se ni dananji govornici
engleskog jezika vie ne osvru na osnovu rijei Thursday (etvrtak), a to je davnanji b
og Thor, ovo je ime u tekstu ostavljeno takvim kakvo jest, neprevedeno. Ono jun
se ve toliko ugradilo u ime, da se i u nekadanjem, a i u dananjem jeziku Quiche dan
imenom Junajpu, koji uza se nosi broj 1, naprosto naziva Jun Junajpu. Odgovaraj
ui naziv za taj dan na jeziku Yucatec glasi Ahaw ili "Gospodar", bez ikakvog broj
a, ali se ime istoimenog boga (kojega ikonografi tamo obiljeavaju sa bog S) pisal
o s prefiksom dok bi se izraivao glif za ime dana, to jest dodavao mu se broj jed
an (vidi crte). Tada se taj dan zvao Hun Ahaw (M. Coe, 1989., 167-68, Taube 1992.
, 115-16). U umjetnosti Maya iz vremena klasike ovaj bog, ba kao i Hunahpu, igra
igru loptom i sjajan je strijelac sulicom (M. Coe, 1989., 169-73).
83
Xbalanque: Zadnji slog ovog imena pisan je u MS tako da bi se mogao itati dvojako
. ak postoji i nastojanje da se q iz tog imena ita - na sva etiri poznata naina, na
koja se moe itati slovo k. No, kako se ovo ime doista ispravno ita otkrilo se prema
imenu u narodu Kekchi, koje i danas nadijevaju Suncu kada nou prolazi ispod Zeml
je, naime balamq'e.
XBALANQUE: Glifza njegovog istoznanika kod Yucateca; treba ga proitati kao Yax Bal
am.
CRTE: KARL TAUBE
257
Oni ni danas nemaju rije za Sunce openito, ali izvorno solarno znaenje onoga -q'e j
asno je u rijei saq'e ili njihovom nazivu za sunano vrijeme tijekom dana, u kojoj
se kombiniraju rije saq ("bijelo" ili "svijetlo") i -qe. B'alam na jeziku Kekchij
a znai istodobno i "skriven", i "jaguar", dok xb'alam (s prefiksom za tree lice je
dnine) znai "neiji skriveni dio" (ili aspekt). Tako bi Xbalamqe znailo "skriveni as
pekt Sunca" pa bi ispravan oblik imena, rukom pisanog u MS obliku PV-a bio - Xb'
alanq'e. Postojanje ove verzije imena iz jezika Kekchija b'alamq'e s prefiksom x
- potvrdio je i Las Casas (1967., 330), koji nas je izvijestio o pripovijesti u
kojoj bog imenom Exbalanquen ulazi u podzemni svijet kroz peinu u blizini obana (g
rada koji se nalazi upravo na teritoriju Kekchija). U PV-u se poseban podzemni a
spekt Xbalanquea otkriva u prizorima u kojima on i njegov brat blizanac Hunahpu
odstupaju od obiaja da sve rade istodobno i zajedniki. Hunahpu preuzima vodstvo ka
da se oni nalaze na povrini Zemlje, dok je Xbalanque glavni samo kada se nalaze u
Xibalbi. Ime boanstva Yucateca koje odgovara Xbalanqueu glasi bog, CH i pie se sa
prefiksom uz glavnu varijantu glifa za broj 9, kao yax ili "prvi" (vidi crte na
str. 257). Tada se to doslovno ita kao yax balon (M. Coe, 1989., 168, Taube 1992.
, 60-63). Njegova glava iz profila uvijek se prikazuje s komadiem pjegavog krzna
jaguara oko eljusti, to ukazuje na to da glif treba proitati kao balam, pri emu se z
adrava igra rijei s bolon, to znai "jaguar".
83
"Mogli bismo ga pogoditi dok se hrani": Trenutak u kojemu se ovo dogaa ogranienje
sa sljedea tri imbenika: 1) sedam zvijezda iz zvijea Velikog Medvjeda (to odgovara Se
dam Papagaju), koje se moraju nalaziti visoko na nebu, 2) Venerom (to odgovara Hu
nahpuu), koja se mora vidjeti na obzoru, i 3) drvo nance treba biti puno plodova
kojima se hrani Sedam Papagaj. Postoje dvije astronomske mogunosti kod kojih se
Veliki Medvjed moe vidjeti visoko na nebu; to su lipanjske noi, kada se vidi i Ven
era na zapadnom dijelu obzora, ili pak prosinaka jutra, dok se ona uzdie na istonom
dijelu obzora. to se tie plodova nance, oni poinju sazrijevati u lipnju i mogu se
ubirati nekoliko mjeseci (ovisno o mjesnim uvjetima), ali nikako u prosincu (Bre
edlove i Laughlin, 1993., 151-52). Prema Dresdenskom
258
kodeksu, sukobi izmeu boga Venere i Sedam Papagaja javljaju se u zadnjem dijelu V
enerinih tablica, gdje je na gornjoj slici prikazan Ju-najpuov istoznanik kod niz
inskih Maya kako sjedi na nebeskoj traci (to odgovara ekliptici). Na istoj je str
anici spomenut i Sedam Papagaj (u treem redu teksta) kao 7 k'ak'mo' ili "7 Vatren
i Papagaj". Do sukoba dolazi kad se Venera po posljednji put pojavljuje kao veern
ja zvijezda, i to na dan imenom Eb (kod naroda Quiche to je dan E), odnosno osam
dana prije nego to e se pojaviti kao jutarnja zvijezda na dan imenom Ahaw (Junajp
u). Dakle, razdoblje u kojemu je ovakva pozornica pripremljena, odnosi se na poet
ne dane lipnja - primjerice, na dan 10. lipnja 1235. godine po gregorijanskom ka
lendaru, ili prema kalendaru Maya - 11.0.11.2.12 1 Eb 5 Mak.
83
Zipacna: Ovaj lik zajedno sa svojim bratom Potresom (vidi dolje) sainjava par sre
dnjeamerikih zmajeva u verziji naroda Quiche, koji su Maye u doba klasike esto pri
kazivali kao dvoglavog zmaja; no, njegove su se osobine kretale od onih slinih re
ptilima, pa do onih riba ili ptica (iako ne ba toliko esto). Zipacna ima navike ka
jmana: kupa se uz rijeku, lovi po rjenim vodama. Njegovo je ime (koje se prema su
vremenoj ortografiji pie sipakna) slino nizu drugih imena bogova Maya koja zavravaj
u s -na, to na jeziku Yucatec inae znai "kua". Ostatak njegova imena mogao bi potjec
ati od glagola Yucateca kojemu je korijen sip-, "kliziti ili kretati se prokliza
vanjem" (to takoer podsjea na kretanje krokodila), a nominalizira se pomou -ak. Zipa
cna iz naroda Quiche ima svog oevidnog istoznanika u narodu Yucateca, i to u bogu
- zatitniku mjeseca imenom sip, jer se njegov glif sastoji od glave prikazane u p
rofilu s njukom kajmana. Gledane zajedno, sipakna i sip su rijei koje su srodne -
kako po svojim osobinama (to upuuju na kajmana) tako i po nazivima - s meksikim zma
jem ije ime na jeziku Nahuatl glasi cipactli.
83
Potres: Ime drugoga sina Sedam Papagaja glasi kab'raqan i ono i danas, kao i nek
ada, na jeziku Quiche znai "zemljotres". italo se kombiniranjem rijei kab'-, to znai
"dva", s rjeju raqan, to znai doslovno "njegove noge"; meutim, verzija ovog imena ko
d Cakchique-la glasi kab'araqan, to nas navodi na rije kab a, a ona opisuje "priku
p-
259
ljanje zemlje na gomile"; stoga nam ovo ime doslovno govori neto poput "zemne su
njegove noge". Zmaj kod Yucateca imenom iztam kab ayin prevodi se kao "udovite zem
ni kajman", i ini se da stie iz iste porodice kao i Zipacna, i njegov brat Potres.
83
Chimalmat: Ovo ime potjee iz Nahua izvora; chimalli znai "okrugli tit", a matlatlje
"mrea" na samom Nahuatl jeziku. Mreasti tit je bio simbol Chimalli, glavne meksike
boice rata iz sredinjeg dijela zemlje, koja je ujedno bila i boanska zatitnica prima
lja (Klein 1993., 46-47). Chimalmat ima svoj par kod Yucateca u chimal k'inich k
'ak'mo, ili doslovno "tit Vatrenog Papagaja sa Suncem u oima" (Roys 1967., 22, 82)
. Na istom jeziku postoji izraz chimal ek' ili "Zvjezdani tit", a oznaava "nebeske
uvare sjevera (Ursa Minor)", zvijee koje se vjerojatno odnosi na zvijezde okupljen
e u Malom Medvjedu, i to zajedno s drugim susjednim zvijezdama, koje onda s njim
a sainjavaju krug. Chimalmat bi trebala imati slian nebeski identitet, budui da nje
zin suprug Sedam Papagaj odgovara Velikom Medvjedu.
83
Ognjite, Hunahpu, pilja uz vodu, Xcanul, Macamob, Huliznab: Sve su ovo nazivi vulk
ana koji lee du obale Pacifika. Za Ognjite ili chiq'aq {chicac} se openito misli da
se radi o Volcan de Fuego (jugozapadno od Antigue). U zapisima Cakchiquela, za H
unahpua kau da ga je od Ognjita razdvojio kojol ili "klanac" (Brinton 1885., 86),
a to nas opet upuuje na Volcan Acatenango, smjeten tek nekoliko kilometara sjevern
ije od Fuega. pilja uz Vodu, kod koje se takoer moe raditi o vulkanu imenom Volcan
de Agua (juno od Antigue) zove sepekul yd {ya}; ru pekulyd bi se prevelo kao "pilj
a na obali rijeke ili jezera". Xcanul ili xk'anul, pisan sa enskim prefiksom x-,
pravo je ime vulkana Volcan Santa Maria (junije od Quetzaltenanga). Ime Macamob m
oe potjecati od rijei makamo, koja znai "iznenada neto uiniti", dok ono jul u imenu H
uliznab vjerojatno oznaava "jamu". I danas su nesigurni poloaji na kojima bi se mo
gla nalaziti dva potonja vulkana.
83
planine... on ih omekava: S "omekavati" sam preveo rije neb'onik, premda ju je Andr
es Xiloj proitao kao "smoiti, namoiti", dok je
260
drugi rjenici prevode i kao "prekuhano". Xiloj je to ovako protumaio: "Kada je zem
lja posve vlana, voda je moe do kraja unititi. A ako kie neprestano padaju 48 ili 60
sati, moe doi i do razaranja, jer se kao posljedica ovakvih kia pojavljuju klizita.
"
84
on se svakoga dana uspinje na deblo: Crvene papige uvijek se hrane plodovima voa
i sjemenjem sa samih vrhova stabala, od zore do sutona (Forshaw, 1973., 365). On
e se nastanjuju po plodnom drveu savana, uz podnoja planina i u kiovitim rubnim dij
elovima uma, kao i Sedam Papagaj, koji najradije svraa na drvo nance da bi se hran
io njegovim plodovima.
84-85
On poskoi i preko drveta se stropota na tlo: Kada je ptica pogoena, ona prvo u gru z
alepra prema gore, u nebo, prije no to e sa drveta pasti na tlo. Ali, ovdje nam i k
retanje Sedam Papagaja ukazuje na njegov znaaj kao Velikog Medvjeda: zamislimo li
da su njegova glava i tijelo svinuti i zaobljeni poput oblika Velikog Medvjeda
- nalik posudi, a njegov rep poput drke, tada itavo njegovo kretanje - uspinjanje
na drvo, kako bi se najeo ploda nance, njegovo odskakivanje prilikom pogotka i z
atim pad na zemlju - sve to slijedi uzorak zadan kretanjem Velikog Medvjeda, koj
i se uzdie dok mu je "drka" okrenuta prema dolje, prelazi preko pola (obrnuto od s
mjera kretanja kazaljke na satu) u trenutno vodoravnom poloaju, te potom zalazi s
a zaobljenim dijelom okrenutim nadolje.
85
A Sedam Papagaj uze ruku Hunahpua: U ovom se trenutku ponaanje Sedam Papagaja uda
ljava od onog uobiajenog za papige te nas upuuje na to, daje on zapravo Vrhovni Bo
g Ptica iz Izape i kod nizinskih Maya, udovini stvor to djelomino izgleda poput kral
jevskog strvinara. Kako mi je Karl Taube naglasio, nedavno otkriven reljef kod T
onine u Chiapasu iz vremena klasike Maya prikazuje iznad Hun Ahawa (istoznanika n
izinskih Maya za Hunahpua), kojemu je jedna ruka amputirana - pernato udovite (vid
i Yadeun 1993., 108, 111, 114). Slian se prizor moe vidjeti i na protoklasinoj stel
i iz Izape
261
(Norman 1976., slika 3.26), a treba pogledati i napomenu o gubitku zuba u nastav
ku.
85
"dvojica lupea": I ovdje, a i na drugim mjestima, pojam koji sam prevodio kao "lu
pe" ili "lupei" glasi k'axtok', i u PV-u se pojavljuje samo u dijalozima. Odnosi s
e na osobe koje izvode neke trikove ili varaju ljude, ili se makar samo i posumn
ja da to ine. U takve su ukljueni Hunahpu i Xbalanque, Zipacna, Krvavi Mjesec, Tam
azul te Pohotna ena i Tugujua ena, ali i ratnici naroda Quiche, kada se poigravaju
sa svojim protivnicima, pozaspalima nasred ceste. U rjenicima kojima su autori bi
li misionari, kao znaenje za ovu rije navedeno je -avao.
85
"razbile mi eljust": Upravo zbog ovoga pogotka papige imaju kljun kakav ve imaju,
s velikim i svijenim gornjim, i znatno manjim donjim dijelom kljuna.
85
"Svi su mi zubi rasklimani": "Rasklimani" je ehu; neki rjenici prevode udvostrueni
, dui oblik rijei chuyucha kao "zveketati". I danas Tzotzil Maye vau koru drveta nan
ce (istog onog po kojemu se Sedam Papagaj verao u trenutku kada je bio pogoen), i
to kao lijek protiv rasklimanih zuba (Breedlove i Laughlin, 1993., 151).
85
'Oprosti nam': Dodao sam ovo "nam" u prijevodu zbog rjeice qi {qui}, kojom se nag
laava pretjerana i glumljena podinjenost i ljubaznost.
80
uz veliki napor: To je nimaq wa' ch'ij {nimac ua ehih}, to doslovno znai "veliki t
aj napor", pri emu je ch'ij rije prevedena na temelju rijei ch'ijinik u znaenju "sna
ga da se neto uini".
80
"Kakva olakanja moete dati, kakve otrove lijeite?": Obje rijei, "olakanja" i "otrovi"
u PV-u glase ki' {qui}, jer je ovaj pojam zadrao oba znaenja do dananjih dana.
262
86
"Mi samo uklanjamo bolove u zubima": Kod dananjih Mopan Maya pripovijeda se legen
da u kojoj Gospodar K'in ("Sunce" ili "Dan") izaziva slinu zubobolju kod predvodn
ika strvinara, koji ga potom moli da doe k njemu i izlijei ga (Thompson 1930., 129
-32). Poriv za ovo djelo nalazi se u elji glavnoga lika da svoju suprugu izbavi i
z zatoenitva kod strvinara.
86
"samo lijeimo oi": Kao posebna vidarska vjetina, lijeenje bolesti oiju potpada u istu
vrstu kao i lijeenje kostiju i zuba, jer jezik Quiche i oi svrstava meu - kosti. U
PV-u je pojam za oi - ubaq {ubac} uwach, ili doslovno "kosti njegovih / njezinih
oiju", dok je danas u uporabi rije ub'aq'oh. I sam Andres Xiloj pokriva podruje vi
darstva slino onome kojim su se bavili Hunahpu i Xbalanque; osim to namjeta kosti i
pomae pri uganuima, on sam pripravlja i kapi za oi.
86
"To je bol to izjeda kost": I dananji pripadnici naroda Quiche dre da se pritom rad
i o izjedanju eljusne kosti, a prema Knabu, koji je osobno komunicirao s njima, u
Srednjoj Americi doista i postoji neka vrsta parazita to obitava u zubnom mesu.
86
vanjski sloj: To je q'u {cu} ili "presvlaka". 86
oerupae mu dio oko oiju: Korijen glagola u ovom odlomku glasi ctiolik {cholic}, a z
nai "odrezati ili iupati kosu ili perje", ili prema drugim rjenicima "ogoljeti, ogul
iti, skinuti koru". Jasno je kako se i danas misli da je upravo u ovom prizoru b
ilo utvreno podrijetlo onih velikih mrlja oko oiju crvenih papagaja, koje su posve
bez perja (Forshaw 1973., 364-67). Zamiljam daje Sedam Papagaj ovdje, namje-stu
gdje se sada nalaze ove mrlje, imao dva velika diska od kovina. Kao to mi je poka
zao Charles Bigelow (uvar papagaja), uzbuenje ili srdba izazivaju kod ovih papiga u
pravo u tom dijelu iznenadnu navalu crvenila. Moda je i narod Quiche nekada davno
ba to crvenilo doivio kao podsjetnik na nekadanje solarne tenje ove ptice.
263
87
Ono to su izvrili bila je naprosto rije Srca Neba: Na slian nain narod Zunija ponekad
i danas prikazuje Ahayuuta ratnike i junake; oni su, ba kao i Hunahpu i Xbalanqu
e, takoer lukavci koji jednostavno izvravaju naloge svojega Oca Sunca, iako naoko
izgleda kako rade po vlastitom nahoenju (vie o tome D. Tedlock 1972., 234-48).
87
tragajui za mjestom za izgradnju svoje kolibe... gornja greda za nau kolibicu: Ova
j nam odlomak ne otkriva nita o namjeni kolibe koju je eljelo izgraditi etiri Stoti
ne Djeaka. "Mjesto" je rije aqan {acan}, a ona doslovno znai "noga"; Andres Xiloj m
i je objasnio da bi to moglo biti okomito mjesto s vilicom na vrhu. "Gornja gred
a" je wapalil (danas se kae apalil), i prema Andresu, to je naziv za vodoravnu kr
ovnu gredu iznad vrata ili prozora.
88
"Dobro bi nam dola pomo": To je rije kaqachaq'imaj {cacachaqui-mah} tana, kod koje
dio kaqa- znai "nedovreni - mi", a tana ukazuje na poniznost, snishodljivost; kori
jen glagola chaq'imaj inae znai "zamoliti za neto na posudbu".
88
"bacimo ga onda u nju (jamu)": Korijen glagola je tzaq {tzac} ili "baciti, gurnu
ti", ali je to samo njihovo hvalisanje, jer etiri Stotine Djeaka to na kraju ipak
nije uinilo.
88
'Zato zasipa rupu zemljom?': Korijen glagola se pie {macaha}, ali je gornji dio slo
va h izbrisan pa je ostalo samo n; za mak'inik rjenici navode da znai "prosipati".
I ovdje se, kao i ranije, etiri Stotine Djeaka u meusobnom razgovoru busa i junaci
kako e razgovarati sa Zipacnom, dok u stvarnosti sve ostaje tek na njihovu hvali
sanju.
88
bono kopati: To je rije {pachal}, koju u oblikupach'alik rjenici objanjavaju kao "na
laziti se stijenjen izmeu dva zida ili u kakvom procijepu".
264
88
"bacit emo za njim deblo": Korijen glagola ovdje glasi tax-; prema rjenicima, rijei
koje zapoinju s tax i t'ar ostavljaju dojam da se radi
0 puhanju ili izbacivanju, koje pritom proizvodi zvuk. Ustvari, etiri Stotine Djea
ka planiraju baciti glavni nosivi balvan, okosnicu svoje kolibe - okomito u jamu
, kako bi na njezinu dnu zgnjeio njihovu rtvu.
88
kopao je drugu jamu: Edmonson je ovdje zapazio da pripadnici naroda Quiche prili
kom iskopavanja jame za Dan darivanja izvode Ples Leteih Kolaca i zatim u tu jamu
odlau rtvene prinose, ali ne u samu jamu, ve u zasebnu, bono iskopanu rupu (Edmonso
n, 1971., 45). Na dijalektu Achi naroda Quiche postoji pria, u kojoj lik imenom Z
ipac nosi balvan, kojega pripovjeda usporeuje s gore spomenutim kolcem to se korist
i i u Plesu Majmuna (Shaw 1971,48).
89
"na drugoj razini, ili ak udaljeni i dvije razine": "Razina" je eleb'al, to bi dos
lovno znailo "mjesto izlaza", ali sam ja uzeo znaenje Burgessa
1 Xeca (1955., 42), koji su se odluili za "podizanje, elevaciju", to se podudara s
opim srednjearnerikim shvaanjem o slojevitosti podzemnoga svijeta.
89
slatko pie: To je ki' {qui}, a oznaava "slatko", "otrov", vrstu agave "maguey" i -
prema nekim rjenicima - "vino ili chicha". Kod dananjih pripadnika naroda Quiche
"maguey" je ki, a i "slatko" se kae ki, dok se u nekim rjenicima oboje pie kao ki'.
"Vino" koje se spominje bilo bi neka vrsta pia dobivenog od agave maguey, koje s
e u Meksiku naziva pulque (na jeziku Nahuatl), a u Guatemali se danas vie ne proi
zvodi. Prema PV-u, ono se u odreenom dijelu postupka pripreme treba kuhati i zati
m mu treba tri dana da doe do fermentacije, a kada je bilo gotovo, tako je temelj
ito opilo svih etiri Stotine Djeaka, da nisu ni shvatili to im se dogaa. Barem jedna
vrsta meksikoga pia pulque zahtijeva takvo kuhanje; kod nje se maguey izree na kom
adie i kuha s medom prije fermentacije. Pulque (s ili bez meda)
265
ima slatkast okus prije fermentacije, a gorak nakon nje. Moda ova naoko kontradik
torna znaenja ki' odraavaju i paradoks ovoga pia, koje je u poetku slatko i bezazlen
o, a potom postaje gorko i razornog je djelovanja po korisnika (popije li vee kol
iine).
89
"da bismo proslavili": To je rije {lacabebal}, sa sufiksom za instrumental (-bal)
; rjenici navode slinu rije laq'ab'ej koja znai "nastanjivati neko mjesto, zauzimati
ga".
89
Sakupljajui ispod kolibe svoj teret: Korijen glagola je {culun}, a u rjenicima se
moe pronai q'ulunik, to znai "ubirati, unitavati, ogoljeti".
90
Hundrath... samo igra rijei: U ovom se odlomku autori pitaju moe li naziv za Pleja
de - koji inae glasi motz - doista biti podrijetlom od rijei omuch' iz imena omuch
' k'ajolab', to jest "etiri Stotine Djeaka"; pitaju se i nije li jednostavnije to
proglasiti za sakb'al tzij, to doslovno znai "instrument za igru rijei"; u nekim rj
enicima se navodi da saki znai - "kartanje" ili "kockanje". Rije omuch' je sloena od
o-, to znai "pet" te much' ili "osamdeset", a to kao umnoak daje 400. Glagoli s ko
rijenom much'-, koji na jeziku Kekchi mogu preuzeti i oblik moch'-, imaju uglavn
om sljedea znaenja: "drati punu aku neega", "napraviti gomilu". Usto, rije motz, osim t
o je pojam kojim se obiljeavaju Plejade, znai jo i "kup" ili "gomilu", dok se glago
li kojima je korijen motz- mogu koristiti da bi se opisao veliki broj ljudi to se
poinju okupljati u gomilu. Iz svega reenoga moe se zakljuiti da motz, kao naziv za
Plejade, doista moe svoje podrijetlo pronai u arhainom obliku imena etiri Stotine Dj
eaka na jeziku Quiche. Iz tog sam razloga odluio motz ostaviti kao Hundrath, to je
st kao arhaini oblik (Old Norse) engleske rijei za stotinu - "hundred". U dananjem
nainu razmiljanja pripadnika Quiche, Plejade simbolizira - aka puna sjemenja. One u
oujku svojim veernjim zapadanjem obiljeavaju poetak sezone sijanja kukuruza od vrst
e to raste na velikim visinama; ostaju nevidljive tijekom itavih noi, da bi u svibn
ju, kada zapoinje sezona sijanja kukuruza i na ni-
266
im podrujima, Plejade ule u razdoblje svoje posvemanje nevidljivosti.
90
varka: Rije glasi jalwachixik, a kao slinu rjenici navode jalwachir ili "zamijeniti
jednu stvar za drugu".
90
prednje rakove ruke: To je xul, a preveo sam ovako na temelju dviju slinih rijei i
z rjenika, xulb'aq i xulu, u znaenju "male ruke kod rakova ili morskih raia".
90
otvoreni: To je {pa hac}; pa pritom znai "u", a hac je rije prevedena na temelju j
aq, pronaene u rjeniku u znaenju "otvarati stvari" (poput zavjesa, ili onih kapaka).
90
tipaljke: To je uko'k {ucoc} q'ab; znai "njegov ureaj za noenje ruke", pri emu je ko'
k prevedeno na temelju sline rijei iz rjenika.
90
Za leni dio su koristili kamen - pjeanik, stoje zveckao: Andres Xiloj je ovo protum
aio na sljedei nain: "Rak je ba poput runog sata; meso je unutra, a izvana - sama kos
t."
90
oni stavie koljku ispod jedne izboine: Andres Xiloj zamislio je ovo kao toku ispod v
odopada.
90
"Ali sada vie ne mogu izdrati glad": "Glad" je na jeziku Quiche metafora za seksua
lnu udnju; tek prilikom daljnjeg razvitka prie postaje oevidno daje ova metafora up
ravo zato i namjerno koritena.
91
"momci, molim vas - pokaite mi gdje je": Andres Xiloj se nakaljao kad je ovo proita
o i rekao mi: "Taj Zipacna ovdje iskoritava djeake, kae im da se ne moraju bojati.
Tu im kae: kib'e ta iwab'a, to moe biti i kib'e ta iwab'a' ili "kad biste samo kren
uli sa mnom kako - iwab'a - kako biste mi je pokazali", ali se ovo moe proitati jo
i kao keb'e ta
267
iwab'aj - "kad bi samo i vae kamenje, vaa muda - pola sa mnom". Danas, kada netko b
jei od sukoba i borbe, za njega se kae ke'me ta iwab'aj ili 'Nemoj skrivati svoja
muda. Tako zapravo kae i Zipacna, i pita ih: 'Zar nemate muda, deki?' Ali, oni su
jo jako mladi." Znam, u prijevodu se ne moe ouvati ova igra rijei i smisla, ali sam
svakako nastojao postii barem neku seksualnu dimenziju naglaavajui da se radi o enki
raka, premda na jeziku Quiche ove razlike po spolu nema. Jer, predmet Zipacnine
"gladi" bila je - enka raka.
91
"Ali zato mi se ne smilujete?": Ova reenica zapoinje s la qi {qui}; la je rjeca kojo
m se postavlja pitanje na koje se oekuje odgovor "da / ne", a qi naglaava snishodl
jivost i pretjeranu ljubaznost.
91
"pokazat u vam mjesto gdje ima jako mnogo ptica": itajui ove retke, Andres Xiloj ree
: "Evo ga opet, samo je to sad nuwab'a', 'pokazat u vam neto', ili drukije reeno nua
b'aj, 'moja muda - hoe rei da on ima hrabrosti." to se tie "ptica" (tzikin), glavna
metafora za penis na jezicima Quiche je upravo - ptica. Edmonson dri da je ova me
tafora ne ba tako davno posuena i preuzeta od panjolaca (1965., 130), ali sam je ja
pronaao ve i u kolonijalnim rjenicima. Pich', kao naziv za crvenoglavog djetlia (vj
erojatno Dryocopus lineatus), prua ak i specifiniju metaforu, i to ne samo za penis
, ve i za penetraciju. Rije "picha" za penis oevidno je potekla iz nekog od panjolsk
ih slangova koji se govore u Guatemali (Rubio, 1982.).
91
"Mi smo ulazili": Korijen glagola je ok-, to rjenici objanjavaju kao "ulaz" kroz ita
v ovaj odlomak, kao jednostavno rjeenje koje i dalje zadrava svoje dvostruko znaenj
e kao i u originalu.
91
"licima okrenutim prema dolje... izvrnuti na lea": Ova dva suprotstavljena poloaja
tijela, koja se provlae kroz ovaj dio PV-a, nazivaju se jupulik odnosno pakalik.
Iako su ovi izrazi nekim prevoditeljima zadali dosta glavobolja, u MS su isprav
no ispisani i stoga sam ih preveo kao ono to znae, a i Andresu Xiloju su bili savre
no jasni.
268
91
oklop joj ondje crvenkasto svjetluca: Neki su se prevoditelji alili zbog boje ovo
ga lanog raka, ali znamo da postoje vrste rakova koje doista prije kuhanja i jesu
crvene boje.
91
"mislim daje bolje uipoleice": Do ovog se trenutka Andres Xiloj tek pomalo smijulj
io itajui ove odlomke, no sada je prasnuo u glasan smijeh. Objanjavajui ga, rekao mi
je: "Pa jasno, taj rak je ena. Kao to znate, ene ono rade uglavnom leei na leima, ali
ovdje je obrnuto: mukarac je dolje, a enka raka e se uspeti gore. To su iskuavanja n
ovoga. Mislim da u drevna vremena nisu ni znali to je grijeh. Samo su tragali za
nainima koji e im pomoi da sve shvate." Dodat u ovome da govornici jezika Mopan Maya
koriste naziv za raka - yux - kao metaforu za "vulvu".
91
vidjela mu se samo koljena!: U ovom je trenutku Andres razrogaio oi i istisnuo: "M
ili Boe! Zar sve do koljena?!"
91
ispusti tada svoj zadnji izdah i umiri se: Ovdje sam rije "izdah" ili {biquitahic
} preveo prema Xilojevom naputku. U nekim se rjenicima za b'iq'b'itik navodi da o
na znai "uzdah". Xiloj je xlilob' preveo kao "umiriti se". Drugi za rije lilot kau
da znai "miran". Xiloj mi je ovako protumaio trenutno Zipacnino stanje: "Sada ga v
ie nita nee uznemiravati." Pria o Zipacni i enki raka podsjetila ga je na priu koju je
negdje proitao (D. Tedlock, 1983.b, 317-20). U Achi dijalektu jezika Quiche prep
riava se suvremena pripovijest o liku imenom Zipac, koja jo otvorenije ukazuje na
seksualnu dimenziju prie negoli u PV-u (Shaw 1971., 48-51).
92
"Namamite toga Potresa da se smiri": "Namamiti" je b'ochi'j, a za ku'b'ik {cu ub
ic} rjenici kau da znai "sjediti". Ja sam dodao ono "toga" kako bih razjasnio smisa
o ove reenice, razdvajajui je time od mnoine koja se pojavljuje u prethodnoj reenici
.
269
92
"po itave dane, sve dok ima svjetla": To je chi be q'ij {quih}, chi b'e saq {zac}
ili "cestom danju (ili po suncu), cestom po svjetlu". Prema An-dresu Xiloju, to
znai: "U svako doba. Ba kao to smo svi u mojoj obitelji izumitelji. U svako doba,
i za sva vremena, mi smo izumitelji." Alternativni prijevod ovoga retka navest u
kasnije uz jednu od sljedeih napomena.
93
"Pokaite mi put": To je chik'ama qab'e {chicama cabe} ili doslovno "nalaem da kren
ete naom cestom", to je uobiajeni idiom u jeziku Quiche koji sam preveo u slinom smi
slu.
93
oni bi njima tek puhnuli na ptice kada gaaju: Ovdje je Andres Xiloj zamijetio: "K
ad ljudi naoruani pukama danas kreu u lov pa vide da nailazi neka ivotinja, i oni ra
de to isto: {brzo ispuhnu malo zraka}. To je poput magnetizma, oni naniane, ivotin
ja stane - kao da se tu skriva ovjek, a ne ivotinja. A kada ivotinja zastane, osoba
puca, i to je to. ivotinja zastane da bi otkrila o kakvom se to zvuku radilo."
93
vjeto pripremile vatru: To je xkib'aq k'u kiq'aq {xquibac cu quicac} ili "oni tad
a vjeto upalie svoju vatru". Primjer za isti idiom u jednom rjeniku navodi kanub'aq
q'aq {ca3} ili "Ja palim vatru", a u drugom b'aq za "trenje".
93
"onaj kojega tek treba napraviti i oblikovati": To se odnosi na ljudsku vrstu, n
a uspjeno stvorenog ovjeka koji se tek oekuje. Kao i mnogi drugi junaki blizanci kod
amerikih Indijanaca, djeaci su ubojice udovita zato da bi Zemlju pripremili za dola
zak i ivot ovjeka.
93
ljudsko srce: Ja sam umetnuo ovamo rije "ljudsko", pretpostavljajui da se u ovoj r
eenici nije izmijenio subjekt iz prethodne.
93
za zalogajem mesa, obrokom od mesa: Ovdje su usporedni pojmovi ti'k i {chacuxic}
, koje su dosad prevodili kojekako. Moje se rjeenje zasniva na rijeima ti'nik ili
"jesti meso" i ch'akuj, takoer "jesti meso".
270
94
privezati mu i zglavke za koljena: "Zglavci" i "koljena" su ukul raqan uq'ab {ra
can ucab} ili doslovno "vratovi njegovih nogu, njegovih ruku". Andres Xiloj mi j
e objasnio da su na jeziku Quiche noni ili runi zglob i zglavak zapravo Vrat noge
ili ruke'. Ustvari, djeaci su ga pripremili za pogreb u zgrenom stilu, pri emu su m
u koljena doticala bradu. Moda se na to i odnosio Hurikanov nalog, kada je rekao
blizancima da ga namame "da sjedne", umiri se.
TREI DIO
97
Nazdravimo njemu u ast i samo ispijmo u slavu pripovijesti: Glagol za "ispijmo" g
lasi {camuh}; ovdje sam slijedio Edmonsona, itajui ga kao qumuj, "popiti" (Edmonso
n 1971., 58) i pronaao potvrdu ispravnosti u nekim rjenicima s izmijenjenim izgovo
rom. Ako su autori PV-a ujedno bili i nositelji naslova Majstor Ceremonija (vidi
uvod), tada se kod pia na koje pozivaju itatelje radi o piu dobivenom od kakaovca,
a njih se poziva da zamisle kako se upravo nalaze usred nekoga svadbenog slavlj
a. Tradicionalna posuda za ispijanje kakaa od Meksika do Paname bila je izraena o
d tikve (McBryde 1947., 57), a i u pripovijesti koju nam autori namjeravaju ispr
iati ona igra znaajnu ulogu te joj se otkriva podrijetlo.
97
Jedan Hunahpu i Sedam Hunahpu, kako se nazivaju: Ovo su njihova imena: jun junaj
pu i wuqub' {uucub} junajpu, pri emu je junajpu ujedno i ime jednoga od dvadeset
dana iz proroanskog kalendara. MS ovdje izostavlja Sedam Hunahpua, ali su zato sv
e ostale rijei u ovom odlomku u mnoini, a dvije reenice kasnije spominju se i oba b
lizanca. Kao to im pokazuju i pridodati brojevi, Jedan Hunahpu i Sedam Hunahpu pr
edstavljaju zapravo svih trinaest moguih dana koji i danas nose ime - Junajpu.
97
Jedan Majmun i... Jedan Zanatlija: To su jun b'atz' {batz} i jun chuen {chouen}.
B'atz'je ime dana kod naroda Quiche i Choi, a na oba jezika
271
znai "majmun urlikavac". Na jeziku Kekchi i Yucatec je chuen ime istoga dana, a n
a Yucatecu se posebno odnosi na obrtnitvo. Ime ovih majmunskih blizanaca na jezik
u Yucatec glasi yaxal chuen ili "prvi zanatlija".
97
Bijela aplja: Ovo je ime xb'aquiyalo {xbaquiyalo}, kod kojega x-oznaava enski rod,
odnosno znai "ona od..."; b'aqiya- kao da je ekvivalent za bak'ja na jeziku Yucat
ec - to je opet sloenica kod koje ono bak' (kao i u jeziku Quiche rijei baq) znai "
kost", dok ja' (na jeziku Quiche ja) znai "voda". Bakja'je Yucatec naziv za bijel
u aplju, dok lo- moe biti pokazni sufiks u znaenju "to". Glava snijeno bijele aplje s
kukmicom (Egretta thula) ovjekovjeena je u imenu glifa za Bijelu aplju pronaenog u
Palenqueu, gdje je ploa u Hramu Kria opisuje kao majku blizanaca, a moda i trojki
(D. Tedlock 1990., 1992.a, 254, 263-66).
97
sudrug: To je laq'el {laquel}; kao primjer za uporabu ovoga pojma rjenici navode
da se njime moe posluiti i ena u obraanju drugoj eni s kojom dijeli istoga mua, i to u
obliku nulaq'el (nu- znai "moj").
97
flautisti, pjevai i pisari; rezbari, draguljari, kao i obraivai kovina: U ove dvije
skupine, od kojih je svaka sloena od tri obrta, pisanje je svrstano u umjetniku,
a ne u obrtniku skupinu, to ukazuje i na usku vezu sa recitacijama. Pisac je ajtz'
ib', pri emu se ono tz'ib' odnosi ne samo na pisanje, ve i na crtanje te izradu ra
znih oblika brokatnih ara. Rezbar je ajk'ot, rije u kojoj k'ot znai "stvar izraena u
drvu", a kao korijen glagola i "izraivati skulpturu". Naziv za draguljara je ajx
it, pri emu xit znai "izrazito zeleni kamen, kao tirkiz".
97
sokol: Naziv za ovu pticu glasi wok, to je vjerojatno sinonim za wak ili "Nasmija
ni Sokol", koji u sljedeem odlomku stie na igralite za igru loptom. Nasmijani Sokol
zapoinje se javljati kliktanjem, to se moe uti kao wok ili kao wak, a ti zvui kao da
se prije kreu izravno i brzo od jednog do drugog mjesta, a ne u krunim ciklusima
(Alva-
272
rez del Toro 1971., 46), to se podudara i s kretanjima o kojima govori ovaj odlom
ak.
97
Xibalba: Ovo ime - xibalba prema novoj ortografiji ima isti korijen kao i rije xi
b'ij ili "straiti". Ono zadnje -b'a moe biti od -bal ili "mjesto od", ili tek pona
vljanje. U zemaljskom smislu oznaava podzemni svijet koji je u suprotnosti s lice
m zemlje (uwach ulew), no u nebeskom smislu moe oznaavati svijet iza vidljivoga di
jela neba. Na jeziku Yucatec ovo je ime preivjelo kao naziv za "avola", a na jezik
u Quiche je zadralo svoje prvotno znaenje - to je ime podzemnoga svijeta, koje se
spominje samo s velikim oprezom.
97
Jedan Smrt i Sedam Smrt: Ovo su imena jun kame i uuqub' {uucub} kame, u kojima k
ame maci i ime jednoga od dvadeset dana u proroanskom kalendaru. Ima isti korijen
kao i kamel, "mrtvac", ali to nije i uobiajeni naziv za "smrt" (to bi glasilo kam
ik ili kamikal). Jedan i Sedam Smrt su u PV-u dvije osobe, kao i Jedan i Sedam H
unahpu, ali brojevi ispred imena pokazuju da oni predstavljaju svih moguih trinae
st dana koji nose ime Smrt.
97
"Oni su nas doista odluili pregaziti!": To je xax kejikik uloq {uloc} paqawi {pac
aui}, ili doslovno "oni stvarno divljaju tono iznad nas".
98
ugavac i Skuplja Krvi: Ova imena glase xik'iri {xiquiri} pat i kuchuma kik' {quic}
, a ovako su prevedena da bi pristajala jedno drugome, kao i objanjenjima koja su
za njih dali autori PV-a. Na jeziku Kekchija, xik'i ima veze s klizanjem i prol
dizavanjem, dok pat znai svrab, uga; kukchu- znai na jeziku Quiche i Cakchiquel "ok
upiti, skupiti na gomilu" dok rije kik' znai "krv". Meutim, ovo mogu biti i razne v
erzije iz jezika Quiche za ime boga kojega su nizinski Maye i njihovi ikono-graf
i nazivali bogom L, i za kojega se dralo da je bog podzemnoga svijeta pa gaje uvi
jek obiljeavala sova; ona bi ponekad sjedila na njegovom eiru, a ponekad bi mu je -
kada bi predstavljao boga trgovaca - smjestili na lea (Taube 1992., 79-88). Na j
eziku Chol ovo pat i znai "straga", dok rije kuch prema rjenicima znai "teret", a ku
chu- "nositi".
273
98
izvlaiti krv iz ljudi: Andres Xiloj je ovo protumaio ovako: "Kada doe do sukoba, ka
da se ljudi ponu tui i boriti, udaraju jedan drugoga. Iz njih pone tei krv, a Xibalb
a prima ovu krv. Nama se ini da ona pada na zemlju, ali ona zapravo pada izravno
u posude zlih. To je njihova hrana."
98
Duh: Rije glasi ajal, i u jeziku Quiche se i pojavljuje jedino kada se govori o d
emonima, duhovima. Na jeziku Chol predstavlja opi pojam za "zao duh".
98
natjerati gnoj da im izlazi iz nogu, uiniti njihova lica poutjelima, izazivati bol
est utice: Ovaj se odlomak odnosi na hepatitis, ali se moe misliti i na utu groznic
u (ukoliko je ona postojala na ovim prostorima u vrijeme prije Kolumba), iji simp
tomi takoer ukljuuju poutje-lost. Gnoj u nogama predstavljao bi upaljenost rane to s
e iri limfnim sustavom. "utica" se kae q'anil to doslovno znai "utilo".
98
smanjivati ljude tek na kosti... dok ne preminu od slabosti i edema: Prvi od ovi
h navoda glasi siyaj b'aq {bac}, pri emu bi prva rije mogla biti oblik od siy, "is
pruen", a druga je "kost". Neki rjenici ovo prevode kao "kostur", dok im je siyaj
b'aqil naziv za neku nepoznatu bolest. U nekima baqil prevode kao "koat" ili "slab
aan, mrav". Sljedei navod je xupan, vodena bolest ili danas poznatija kao edema - n
aoticanje izazvano prevelikom koliinom tekuine u tkivu tijela. Prema Andre-su Xilo
ju, suvremeni amani - koje nazivaju ajmesa ili "uvari ploe" - ponekad postanu zli,
pa izvode obred zvan chaqij mesa ili "suha ploa". Njime trae od Xibalbe da kod nek
oga izazove ovakvu iscrpljenost: "Oni tada kroz svoje molitve stavljaju kosti u
tijelo te osobe, kako bi se ono sasuilo. U tijelo te osobe stavljaju - lubanju. T
ako uspijevaju sasuiti itavo njezino tijelo" Ispripovijedio mije tada o nedavnom s
luaju koji se dogodio u Momostenangu, gdje je ovjek zavrio na sudu, jer je "na mjes
tu gdje je inae spaljivao svoje rtve paljenice sve bilo puno lubanja, kao i kostij
u nogu i ruku. Tim je stvarima namjeravao nauditi mnogim ljudima." Vodenu bolest
izaziva poseban obred,
274
zvan rax mesa, to jest "svjea (ili iznenadna, jaka) ploa". Xiloj je nastavio: "I o
vaj se obred takoer izvodi s kostima to se stavljaju u vodu ili neto tekue, a onda t
u istu kost treba staviti u tijelo osobe, koja nakon toga natekne. Kao daje dobi
la nekakvu injekciju, samo to joj ova kost donosi zlo. Istoga trenutka kada je ne
kome stavljena u tijelo, tome e se dogoditi zlo."
98
prireivati ljudima iznenadnu stravu: Glagol koji se ovdje koristi glasi k'ulwachi
j, a rjenici ga prevode kao "naletjeti na nekoga". Za Andre-sa Xiloja on odraava o
no, to se dogaa u odreenoj vrsti snova: "Kada se netko ve nalazi u postelji, ali jo n
ije do kraja zaspao... tada nailaze prikaze; one su toliko stvarne da ih osoba el
i dodirnuti, jer osjea kao da nailaze prema njoj, kao da i one nju ele dotaknuti,
ali se pritom sama ni ne pomie, niti pisne od straha." To je ono to istraivai snova
danas nazivaju "hipnagogikom halucinacijom" (B. Tedlock 1987., 116).
98
kad god... imaju prljavtine ili blata: Prema Andresu Xiloju, najbolji nain da se ov
jek odupre stranim izaslanicima Xibalbe i dri ih podalje od svoje kue je ienje njezine
okoline; ne smije se dopustiti da se otpad nakupi oko kue. U nastavku navodim za
sebnu napomenu s tim u vezi, gdje je vidljivo kako se kua isti zato da bi se sprij
eile zle ini Xibalbe.
98
na ulaznim vratima kue, u dvoritu kue: To je chirij ja ili "u stranjem dijelu kue" te
chuwaja ili "na licu kue". Kako mi je Andres Xiloj objasnio, na jeziku Quiche je
"stranji" dio kue onaj, koji ima vrata ili izlaz prema javnoj cesti ili putu, dok
je "lice" kue ona strana kroz koju se ulazi u kuno dvorite, bez obzira na to je li
ono omeeno kakvom ogradom sa sve etiri strane ili nije.
98
da ljudi umiru na cestama, naprosto "iznenadnom smru": Ova se bolest naziva rax k
amikal ili "svjea (iznenadna, snana) smrt". Prema Andresu Xiloju, nalik je edemi (
vidi napomenu o tome gore) po tome, to je mogu izazvati obredi slini kao i kod rax
mesa: "Oni se izvode
275
da bi preplaili nekoga na putu, dok ide cestom, i on ne stie svome domu. Jer, on m
oe iznenada pasti u neku jamu, rax kamikal. Kao to se kae i ovdje u Popol Vuhu, 'kr
v im navire na usta, to je kao da imaju upalu plua pa odjednom poinju povraati krv
i umiru gotovo istoga trena. To je sve vezano uz rax mesa. Oni stavljaju kost u
plua i ona se odmah oteuju. ovjek stane povraati istu krv. Oni zatim prenose sve te st
vari na njegova ramena, kao to se kae i ovdje: 'svakome donose svoj teret, pritisa
k na ramena. Kada ih se susretne na cesti, oni mogu ovjeka ubiti. Ali sve to ne r
adi izravno ajmesa (a-man), ve prije njegov duh ili win {koji je ivotinjski}." Kril
o i Stezaa, gospodare Xibalbe koji su odgovorni za ovu vrstu smrti, kod nizinskih
Maya ikonografi nazivaju bogom Q (Taube 1992., 105-107), a on prema Madridskom
kodeksu (50 a, 54 c) zna esto na cesti napadati boga M, to jest boga trgovaca.
99
Takvi su oni koji su razmjenjivali misli: itajui ovo, Andres Xiloj se prisjetio pr
ie o jednome mladom ovjeku kojega je ena toliko razbjesnila da je na nju gotovo pot
egnuo maetu; no, sve se to dogaalo samo zato, jer je neki od izaslanika Xibalbe u
hranu koju je ona svakodnevno kuhala neprestano ubacivao pokoju dlaku, ili kakav
komadi neistoe, ili ak i razne kukce. Nagonei ga na ubojstvo, Xibalbanac je priapnuo
mladom ovjeku kako je upravo vidio da njegova ena posluuje ruak drugome mukarcu. I na
ravno, kada je stigao kui na ruak te od nje zatraio da mu poslui pilea prsa iz lonca
u kojemu je pripremala hranu, ona ih nije mogla pronai. Kasnije je toga mladoga ov
jeka opsjela zamisao da se uspne na drvo: uto je zemlja zatut-njala i on je izne
nada odozgo mogao vidjeti mjesto na kojemu se redovito okupljaju gospodari Xibal
be da bi se gostili ljudskom krvlju, prolivenom u bijesu. On je tada ugledao kak
o izlazi Skuplja Krvi (glavni na takvim sastancima), a pokazalo se da je posljedn
ji koji je stigao na tu krvavu gozbu, imenom Jodido (panjolska rije, koja se moe gr
ubo prevesti kao "Zajebani") bio upravo onaj Xibalbanac koji ga je navodio na zl
o. Jodido se poeo hvaliti kako je iz lonca ukrao pilea prsa i ispripovijedio ostal
ima da e vrlo skoro moi uivati i u krvi sirote mlade ene. Kad su se Xibalbanci razili
, mladi se ovjek vratio kui te bacio kipuu vodu u sva etiri kuta svojega doma. Vrati
o se brzo na mjesto otkud je mogao vidjeti okupljalite Xibalbana-
276
ca, upravo na vrijeme da bi ih vidio kako se opet sastaju. Uto je ugledao Jodida
: ovaj je opet kasnio na sijelo, ali je pritom jedva hodao zbog opeklina koje je
zadobio. Nakon toga se vie niega stranog nije moglo pronai u hrani to ju je priprem
ala njegova mlada ena.
99
kada su ih omeli i uznemirili: To je xetzayixik {xetzaixic} ili "oni bijahu slan
i (ljuti)" i xekotob'ax ili "bijahu nagnani".
99
oprema za igru: To je etz'ab'al {etzabal} ili "instrumenti za igru". Kratka sukn
jica za igru se kae tz'u'm ili jednostavno "koa", a iz umjetnosti iz vremena klasi
ke nizinskih Maya jasno je da se i radilo o komadu koe. Obramica, izraena od drva
ili koe, nosila se s jedne strane na razini bedra (Leyenaar i Parsons 1988., 107)
i naziva se bate; mogue je da je to oblik od bat, naziva koji je u uporabi na je
zicima Yucatec i Mopan, ali u znaenju "sjekira". Na jeziku Cholan kae se te', to zn
ai i "drvo, stablo". Ovi se nazivi koriste i za samu igru na irokom podruju Srednje
Amerike i Karipskog otoja. Kasnije e Hunahpu i Xbalanque primiti i vratiti loptu
svojim obramicama, tijekom igre protiv Xibalbanaca. titnik za ruku i\ipach'q'ab'
pruao je zatitu igrau kad bi udario loptu iz uurenog poloaja i oslonio se pritom rukom
o zemlju (Leyenaar i Parsons 1988., 114). Perjanica, prikazana na igralitu u Chic
hen Itzi u obliku svenja dugakoga perja, koje je privreno na neku vrstu krune to je ig
ra stavlja na glavu, naziva se yachwach. U rjenicima se yachwachib'ej prevodi kao
"okruniti". Traka za glavu, vjerojatno neto nalik turbanu, koja se nosi nisko na e
lu, zove se wach sot, pri emu je wach "lice", a sot znai "uiniti neto okruglim, popu
t krune ili prstena". Naziv za gumenu loptu je kik', to doslovno znai "krv", ali s
e openito kao izraz koristi i za smolu sa stabala, kao i za gumu. Europljani su u
pravo na Karibima i u Srednjoj Americi po prvi put vidjeli gumene lopte.
99
Vojni uvari Mata: To je naziv rajpop achij ili "vojnik koji uva mat". 100
A ovi glasnici njihovi bili su sove: Andres Xiloj je primijetio: "Ponekad sova p
osve iznenada sleti u blizinu kue i pone hukati. To je upozore-
277
nje. Da, to je upozorenje iz Xibalbe." Vatrena Sova je ch'ab'i tukur, pri emu tuk
ur oznaava "sovu", a ch'ab'ij doslovno znai "gaanje strijelom" ili "obruavanje, popu
t onoga kod ptice grabeljivice".
100
Velika Kotlina s Ribom u Prahu: Ovo se mjesto ovdje zove nim xob' karchaj, a kas
nije ga se naziva samo nim xol (Velika Kotlina). U drugim se tekstovima pojavlju
je kao nim xol karchaj ili xol karchaj. Radi se o gradu u blizini obana, koji se
danas slubeno zove San Pedro Carcha, ali njegovo ime izgovoreno na jeziku Kekchi
(jeziku lokalnih Maya) glasi nim karcha. Nim znai "velik" na oba jezika, Kekchi i
Quiche; meu govornicima suvremenoga Kekchi jezika karcha se spaja od rijei kar, "
riba", i eha, "pepeo". I pisci PV-a dali su nazivu toga mjesta isto znaenje, budui
da kar znai isto i na jeziku Quiche, dok se pepeo kae ehaj. to se tie razlike izmeu
xob' i xol, prvi izraz je iz jezika Kekchi i odnosi se na geoloku udubinu ili kot
linu, a drugi na jeziku Quiche govori o prostoru izmeu dviju stvari. U podruju o k
ojemu govorimo postoji veliki broj depresijatla ove vrste, ali "Naziv gospodara
Totonicapana" suava broj moguih mjesta tvrdnjom, da je Velika Kotlina mjesto ch'ut
i eho ili "malo jezero" (Carmack i Mondloch 1983.a, 74-75). To je ukazalo na Las
Islas, park smjeten na samom rubu grada San Pedro Carcha. Na tome mjestu rijeka
Rio Cahabon (jedini izvor ribe za grad) oblikuje neto nalik velikom bazenu, ispun
javajui veliku depresiju tla okruglastog oblika, ba prije ulaza u dugaak i dukoki k
lanac (vidjeti napomenu za "do drijela kod kojega se izmjenjivahu gudure").
100
ponovile njihove rijeci, navodei tono ono Ito im rekole: Ovo je ta xkitzaq {xquiza
c} k'ut {cut} kitzij xawi ucholik utzij. Rjenici navode da tzaqonisaj ri tzij znai
"ispuniti rijei" te da tzaqantik znai "isporuiti, predati"; xawi xere je "ipak pos
ve isto", a ucholik je oblik glagola ehol, "izrei tono utvrenim redoslijedom".
100
"Jesu li gospodari... govorili iskreno?": Da je ovaj redak dio dijaloga shvatilo
se tek nakon proitane sljedee reenice, koja je jasan odgovor na postavljeno pitanj
e.
278
100
"Mi odlazimo... premda smo tek stigli": "Premda" je prijevod rijei xaet, za koju
rjenici kau da znai "uzalud, nesvrhovito". U govoru Hunahpua i Xbalanquea su antite
ze jo ee.
100
"samo svirajte, i samo pjevajte": "Sviranje" ili tzuan- se ovdje odnosi na flaut
u. Ostajui uz baku nakon to su se Jedan i Sedam Hunahpu otputili za Xibalbu, Jedan
Majmun i Jedan Zanatlija odraavaju nebesku injenicu - da e Mars ostati iza Venere
kad ona nestane sa vidika kao jutarnja zvijezda.
101
do drijela kod kojega se izmjenjivahu gudure: To je izraz chuchi' {chuchi} jalja
siwanub', gdje prva rije doslovno znai "do usta"; druga je skraena od jalaja, "mije
njati se, razlikovati se", a trea je mnoina rijei siwan ili "gudura, klanac". Mjest
o na kojemu su blizanci zapoeli svoje putovanje u podzemni svijet, Velika Kotlina
sa Ribom u Pepelu, smjeteno je na poetku dubokoga klanca kroz koji prema istoku t
ee Rio Cahabon. itavo je to podruje prepuno depresija tla i pilja, a oko etrdesetak k
ilometara od grada Carcha rijeka ponire u peinu zvanu Semuc. Iznova izbija na pov
rinu nakon svega 350 metara, da bi nastavila svoj put kroz neto, to bi - da nema pil
je -predstavljalo prirodnu drenau. Zato bi drijelo kod kojega se izmjenjuju gudure
mogao biti upravo ulazni otvor u pilju, u "drijelo" ove peine (vidi i sljedeu napom
enu).
101
utava Gudura iuborea Gudura: Ovaj odlomak glasi: nu'{nu} siwan, k'ulk'u {cul cu} siw
an, pri emu je siwan rije koja oznaava guduru. Za nu' rjenici kau da znai "tresti se",
a neki su autori otkrili da je ova gudura ime dobila po utanju treperavog lia; k'ul
k'uch (navedeno pod culcutc) je rije Kekchija za "zvuk crijeva". To moe biti mjest
o na kojemu Rio Cahabon nestaje u cijelom sustavu peina i potom iznova izbija na
povrinu.
101
podruje Brzih korpiona: To jejaljaljd {ha} sinaj {simah}; u jednom sam rjeniku pron
aao jalja ja' kao "vode koje se spajaju pa razdva-
279
jaju". itajui {simah} kao sina) ili "korpion", sloio sam se sa Edmon-sonom (, 1971.,
68). Na zemaljskoj razini tumaenja, ovo bi bilo mjesto koje lei u ili nakon utave G
udure i uboree Gudure (vidi gore). Na astronomskoj razini, ono bi se nalazilo na p
utanji ekliptike, neto zapadnije od mjesta Velike Pukotine u Mlijenoj Stazi (vidi
sljedeu napomenu). To bi ga smjestilo u korpiona ili mjesto sinan ek'odnosno "korpi
onske zvijezde" iz Zodijaka naroda Yucatec.
101
Raskrije: To je kajiV {caib} xalkat b'e, pri emu se xalkat odnosi na bilo kakvo ra
zdvajanje cestovnih putova, ali nam rije kajib' ili "etiri" tono govori o emu je rij
e. Autori poinju nabrajati popis etiri ceste naroda Maya koje povezuju sam svemir.
Na zemaljskoj razini, Crvena i Crna Cesta odgovaraju istoku i zapadu, a Bijela i
uta sjeveru i jugu. Na nebeskoj razini, Crna Cesta i Cesta za Xibalbu ili q'eqa
{queca} b'e i ri be xibalba i danas su nazivi kojima se na jeziku Quiche naziva
Velika Pukotina, koja rascjepljuje Mlijenu Stazu po duini. Kao Bijela Cesta ili sa
qi {saqui} b'e obiljeava se ostatak Mlijene Staze. Iz identiteta Jedan i Sedam Hun
ahpua (ili njihove gumene lopte) kao Venere te iz injenice da se oni sputaju u Xib
albu kod igralita smjetenog daleko na istoku moemo zakljuiti, da su oni sili onamo u
vrijeme kada se okonava razdoblje vidljivosti Venere kao jutarnje zvijezde, dok s
e ona jo nalazi u blizini Velike Pukotine, te poinje presijecati Mlijenu Stazu u kor
pionu i nastavljati svoj put u Strijelcu.
101
"Jutro!": Ovo je q'alaj {calah} ili doslovno "jasno, isto, izvrsno vidljivo", kao
jutarnji pozdrav u PV-u. Danas se u jutarnje doba dana kao pozdrav ee koristi saqi
rik, i to u smislu "postaje svjetlije" ili "svie".
102
ne naoe olakanja: To je mawi xeyakamarik, pri emu je mawi negacija; za yakamarik rjen
ici kau da znai "osjetiti okakanje, ushit".
102
grohot je njihov rastao poput zmija u samoj sri njihovoj: Kumatz ili "zmija" je p
ojam koji se inae koristi za razne vrste opasnih gmizava-ca (B. Tedlock 1992., 54
, 56). U ovom sluaju uporabe rijei kumatz, Andres Xiloj je rekao: "Ima ljudi koji
se vole rugati drugima dok
280
prolaze pored njih, i umiru od smijeha. I ovi iz Xibalbe su poput njih; kao da i
m je netko naloio da to rade. To i jest djelo Xibalbe, i o tome PV govori. Kao da
se tim ljudima {pokazuje rukom dijagonalno du svojega prsnog koa, od ramena do bo
ka na suprotnoj strani} ovdje u grudima ugnijezdila zmija kada tako glasno ismij
avaju druge. A opet, ima ljudi koji ne podnose ovakvo ismijavanje zbog boli koju
izaziva ta zmija; ona ne doputa ovjeku da die. I kad bismo sad izali na ulicu, naili
bismo na skupinu ljudi koja bi se poela zbog neega rugati i umirati od smijeha. M
akar mi moda i ne bismo uli zbog ega se oni smiju, Xibalba bi znala to su oni govori
li."
102
do same svoje krvi i kostiju: To je chi kikik' {quiqui} kih', chi kibaq {qui-ba}
kih' ili doslovno "da su se oni raskrvarili, da su se ogoljeli do kostiju", to
jest - oni su postali sama krv i kosti, jer su smijehom istresli svo meso sa seb
e; idiomatski izraz bi bio "rastrgli su se od smijeha".
102
Ova je njihova lopta: Ovdje je rije za loptu chaj {chah}, ali se kasnije ona u is
tom odlomku spominje kao {chaah}. Ovaj pojam esto oznaava "loptu za igru" u PV-u,
ali kad god se koristi za samu loptu, kao ovdje, odnosi se samo na loptu Xibalbe
, dok se za loptu koju koriste Jedan i Sedam Hunahpu (a kasnije i djeaci Hunahpu
i Xbalanque) uvijek rabi samo rije kik' {quic}; ova rije doslovno znai "krv", ali u
kontekstu igre loptom znai "gumu", to jest - gumenu loptu. Mislim da bi chaj mog
ao biti generiki pojam pa sam ga stoga (kad god se radilo o samoj lopti) prevodio
samo kao "lopta", za razliku od "gumene lopte".
102
Bijeli Bode: To je saqi toq' {zaqui toe}; ovdje toe znai "no", ili "ubod", ili "kre
men".
102
tada im donijele baklju: Baklja je chaj, to doslovno znai "bor". U ovom kontekstu
predstavlja pojam na jeziku Quiche za ono, to je u cijeloj Srednjoj Americi pozna
tije kao ocote (rije podrijetlom iz jezika Nahuatl), to jest - odsjeeni komadi izn
imno smolastih borovih grana, kakve se i danas koriste za izradu baklji u veliki
m koliinama.
281
102
oni bijahu uureni: Glagol glasi chokochoj, to je ponavljanjem naglaeni oblik od choko
l- ili "uati".
103
Xibalba je prepuna ispita: U kasnijem prizoru sinovi Jedan i Sedam Hunahpua prol
aze kroz svih pet iskuenja u Kuama koje se navode ve ovdje. U ovom je odlomku kao p
rva spomenuta Kua Tmine, dok se Kua Otrica pomakla s drugog mjesta u odnosu na kasn
iji pregled kua prepunih opasnosti na peto mjesto, a ni Kua Mraza nije navedena na
istome mjestu kao kasnije. Ove kue iskuenja mogu odgovarati zvijeu Venere kada ona
nestaje kao jutarnja zvijezda, ili moda kao veernja zvijezda. Bilo koja vrsta nest
ajanja odvija se u razliitim razdobljima godine, te stoga odgovara stanju u pet r
aznih dijelova neba. Alternativno tumaenje bi bilo da svih pet ispitnih kua pripad
a samo jednom prijelazu Venere iz jutarnje u veernju zvijezdu, u jednom posve odr
eenom danu u godini. U Dresdenskom se kodeksu za ovu vrstu tranzicije rauna da tra
je 90 dana, to je razdoblje dostatno da bi Venera prola kroz pet od ukupno trinaes
t podjela Zodijaka Maya, kako je prikazan u Parikom kodeksu.
103
bujanja propuha, praskanja tue: To je saq {zac} xuruxuj, saq k'arakoj {caracoh},
izraz u kojemu ovo saq moe biti skraeno saqb'ach ili "tua". Prvi glagol nalikuje po
jmu xururik, "prodiranje hladnoe" (u kuu) ili "otro hujanje"; drugi je slian k'arare
m "zvuku tue dok pada". U svome sam prijevodu pokuao zadrati te zvukove hujanja i p
adanja tue, nastojei zadrati i onomatopeju iz izvornih rijei. Prevedeno, ime ove kue
je xuxulimja, i doslovno bi znailo "kua cvokotanja". Uzevi u obzir i tuu koja u njoj
pada, i hladnou koja njome vlada, vodio sam rauna i o znaenju navedenom u rjeniku z
a xuxulim, a to je - "neprestano zveanje" ili "zvuk stalnog cvokota".
103
Otrice se neprestano pomiu naprijed i nazad: "Naprijed i nazad" je sakleloj, to nek
i rjenici navode kao "naizmjence". Prevodei naziv ove kue - ch'ayim {chaim} ja - im
enicom, to jest kao "Kua Otrica", uzeo sam u obzir da se ch'ay kao imenica odnosi
na neki otar instru-
282
merit od kamena kojim se neto ree, a meu takvima je i "britva", koja je prema nekim
tumaenjima vjerojatno imala otricu izraenu od obsidijana. Korijen samoga glagola o
dnosi se na udaranje po neemu ili vrenja pritiska na neto, to bi u postojeem kontekst
u znailo razne tehnike struganja i pritiskanja kojima se izrauju otrice kamenog orua
.
104
Mjesto rtvenika Igri Loptonv.To je pusb'al chaj, pri emu je u MS kod onoga {pucbal
} umjesto c pogreno prepisano c. Rije pusb'al oznaava "mjesto rtvovanja", a chaj je
naziv za "igru loptom". Ovo se vjerojatno odnosi openito na sva igralita za igru l
optom, a ne na neko odreeno zemljopisno mjesto. Na to - da se ono nalazilo u bliz
ini ili ak i u unutranjosti igralita, ukazuje injenica dajom, nekadanji naziv u jezik
u Quiche za igralite, danas oznaava pojam "groblje", promjena do koje je dolo negdj
e poetkom XVIII stoljea i tako ostalo do dananjih dana. Hunahpu i Xbalanque, koji k
asnije pronalaze i razgovaraju s ostacima Sedam Hunahpua na mjestu gdje je bio rt
vovan i sahranjen, kau mu pritom: "Tebi e se ovdje moliti." I danas, kako mi ree An
dres Xiloj, ljudi posjeuju grobove svojih predaka na dane koji se nazivaju Junajp
u.
104
"Stavite njegovu glavu u ralje grane na drvetu to raste uz cestu": Kako me na to u
pozorila Wendy Ashmore, u zapadnom dijelu hrama danas poznatog pod nazivom Struk
tura 38 u blizini Tikala, pronaen je sanduk pun lubanja. To mjesto nije jako udal
jeno od igralita za igru loptom na Istonom trgu (W. Coe 1967., 72). Ovaj hram je s
mjeten pored Mendezovog prijevoja, ba kao to se i ono drvo na Mjestu rtvenika Igri L
optom nalazilo uz cestu. Andres Xiloj mi je (kao i Ximenez davno prije njega) za
xol che {che} ponudio izraz "ralje u granama drveta". Na astronomskoj razini tum
aenja, glava Jedan Hunahpua predstavljala bi Veneru kao veernju zvijezdu, u ikonog
rafiji Maya prikazanu lubanjom (Carlson 1983., D. Tedlock 1992.b, 234). Sjedne s
trane, to bi se doista moglo odnositi na ralje ili ukriane tapove, koje srednjoamer
iki astronomi koriste da bi njima pratili nebeska tijela (Aveni 1980., 18-21), al
i s druge, to bi mogao biti i dio zvijea u obliku drveta to lei negdje du njihovog Zo
dijaka. Kad drvo tikve
283
jednom urodi svojim plodovima, usred njih se vie ne moe razaznati glava Jedan Huna
hpua, a to ukazuje na nazonost Venere (kao veernje zvijezde) u velikoj skupini zvi
jezda koje su smjetene vrlo blizu jedne drugima.
104
Ovo je tikva, kako je danas nazivamo, ili "lubanja Jedan Hunahpua": Rije koja znai
"tikva" glasi {zima} u PV-u, ali inae se u jeziku Quiche pojavljuje samo kao tzi
ma. I u dananjem jeziku Chol ona glasi tzima, a na jeziku Tzotzil je tzima'. Meuti
m, na oba ova jezika ta se rije odnosi i na elavca, na elavu osobu kakvom je postal
a - mogli bismo rei - i lubanja Jedan Hunahpua, odloena u ralje drveta tikve. U pre
thodnom odlomku autori su nas pozvali da nazdravimo upravo njemu, neizravno nam
nudei pie nalik kakau, to se posluivalo u tikvicama; time su nam zapravo htjeli rei d
a ga pijemo - iz same njegove lubanje. Aluzija na ovo podrijetlo tikve pojavljuj
e se i u drami na jeziku Quiche; zove se Rabinal Achi, a u dijelu kada se ratni
zarobljenik suoava sa svojim skorim rtvovanjem, prije kojega ga nude posljednjim p
iem, on kae:
Zar to je ono iz ega Vi pijete, gospodine? A moda je to lubanja djeda moga, moda lu
banja oca mojega. Je li to ono u to gledam, to vidim pred sobom? Nee li tada takoer
postati nekom vrstom predmeta i kost pod mojom krunom, kost moje glave, izrezbar
ena straga i izrezbarena sprijeda? (Brasseur, 1862., 102, prijevod je moj)
Objanjavajui mi ove stihove, Jose Leon Coloch od Rabinala mi je rekao: "On samoga
sebe usporeuje s tikvom". Jo od vremena koloni-jalizacije, a vjerojatno i ranije,
Rabinal je bilo glavno mjesto u Guate-mali za proizvodnju raznih izrezbarenih pr
edmeta od tikve.
I vaze Maya iz vremena klasike esto na sebi nose natpise koji jasno kazuju da su
to posude namijenjene ispijanju kakaa (Houston i ostali, 1989., 722). Veina ih je
cilindrinog oblika (dakle, nimalo sline obliku tikve), ali uvijek barem jedna na
sebi nosi sljedei natpis: utsimal, hay yuch'ab k'ak tsih kakaw, ili - "njegova ti
kva, njegova
284
obraena posuda za svjei vrui kakao" (Reents-Budet, 1994., 256). Ove su tikvice obrae
ne tako da su nepropusne premda imaju istanjene stijenke (hay); ak i na drugim po
sudama, na kojima ne pie za to su namijenjene, esto se spominje da su im stijenke i
stanjene. No, veliki broj posuda i zadrava prepoznatljivi oblik tikve, pa mi je R
eents-Budet naglasio da mnogi obraivai tikvi, ostavljali oni oblik tikve kakav jes
t ili ga mijenjali, uspijevaju od njih izraditi i predmete iznimno tankih stijen
ki. Mnoge su posude i ukraene te oslikane prizorima o kakvima govori PV (M. Coe,
1973., 1989.), dok druge prikazuju prijeme kraljevskih gostiju i posjetitelja, n
a kojima se jelo i pie posluivalo upravo u takvim posudama kakve su i ove, to se iz
lau radi prodaje. Meu dananjim pripadnicima naroda Quiche glavne prigode za ovakve
gozbe, na kojima se okuplja veliki broj lanova iz raznih loza, upravo su obredi "
prosidbe" ili tz'onoj, kod kojih obitelj mladia dolazi u pohode obitelji djevojke
da bi se prvo obavili pregovori o vjenanju, a potom i samo vjenanje ili k'ulanem.
104
Krvavi Mjesec bijae djevojino ime: U ovom imenu, koje glasi xkik', prefiks x- oznaa
va da se radi o djevojci, dok kik' znai "krv", i u sve je ovo jo ukljuena igra rijei
sa ih' ili "Mjesec".
104
'Njegov je plod uistinu sladak, svi kau': Posljednje dvije rijei su kac-ha {cacha}
i to je jedini put da se u PV-u pojavljuje izraz kojim se openito oznaava govorka
nje. Doslovniji prijevod bio bi "govori se", ili "pria se", ali ja sam to preveo
neto drukije, kako bi bilo blie naem dananjem shvaanju toga pojma. Kako mi je naglasio
Andres Xiloj, govorkanje o kojemu se ovdje radi je zapravo - pogrena informacija
ili dezinformacija, budui da plod o kojemu se radi uope nije sladak, a nije niti
jestiv. Raspravu o tome kako se pisci PV-a odnose prema epistemolokim pitanjima k
oja se javljaju pri itanju njihovoga teksta, obradio sam 1983. godine (1983.b, po
glavlje 12).
105
"Isprui ovamo svoju desnu ruku": Andres Xiloj objasnio mi je da se desna strana t
ijela (kod oba spola) simboliki dri mukom, a lijeva enskom stranom. Nadalje, dlan ru
ke objedinjava prste, aonisimboli-
285
ziraj ivue lanove obitelji, poev od beba (mali prst na svakoj ruci) pa do najstariji
h (palci). Stoga injenica, da Krvavi Mjesec prima znak od lubanje na svoj desni d
lan ve ukazuje na to da e nositi muko dijete; ustvari, ona e dobiti muke blizance.
105
"To je satno peat koji sam ti dao, moja slina, moj ispljuvak": Budui da je ovdje s
pomenut "peat", Andres Xiloj je to odmah ovako protumaio: "Tada se ovdje radi o sn
u." Upitan to bi takav san mogao znaiti, rekao mi je: "Dvije stvari, to ovisi o tom
e je li to dobra ili loa slina. Ako je ona dobra, tada se pjenua; ako je loa, onda
se radi o istoj vodi. Ali ovdje se u Popol Vuhu ne kae o kojoj se vrsti sline radi
."
106
"Pamti ovu rije": Korijen ovoga glagola glasi ok- i znai "slijedi nekoga, idi onam
o kuda kree netko drugi".
106
obojica bijahu istoga htijenja: Ovo je xawi kinaoj, "ista njihova misao"; to je
nain na koji su pripovjedai odabrali objasniti kako se djelovanje lubanje usred ti
kvina drveta treba pripisati obojici brae, mada je fizika glava Sedam Hunahpua ost
ala sahranjena zajedno s njegovim tijelom. Usto, ovako su blizancima koje je zael
a Krvavi Mjesec dali dvojno oinstvo; kasnije u tekstu Sedam Hunahpu nee biti spomi
njan kao njihov "stric", kikan, ve kao njihov "otac", kiqajaw.
106
"Mora je primorati da progovori": To je chakoto uchi' ili doslovno "iskopaj to iz
njezinih usta", idiom za strogo ispitivanje. Kod pripadnika Quiche stvarni ili
mogui razgovor, to jest onaj koji bi se mogao voditi, prikazuje se tako, da se u
ovom dijelu teksta podrazumijeva kako Krvavi Mjesec zapravo vrlo dobro zna to bi
to njezin otac elio uti od nje; s druge strane, kada bi sama spomenula rijei "u nje
zinom trbuhu", to bi znailo da mu nije spremna artikulirano odgovoriti, ak i kada
bi eljela. Vidi i ostale napomene u vezi s nainom na koji je zaela.
106
"Tada je doista kopile ovo to nosi!": Rije za "kopile" jejoxbdl, a doslovno joj je
znaenje "orue razvrata".
286
106
"ne postoji ovjek ije sam lice upoznala": Ovo je istinita izjava, i to ne samo to s
e tie figurativne seksualne nevinosti djevojke imenom Krvavi Mjesec, ve i u doslov
nom smislu: ona doista nikada nije vidjela pravo lice od krvi i mesa ovjeka ije si
nove nosi, ve samo njegovu lubanju. Zasebna napomena govori o vanosti "lica" mukarc
a (i osobnom identitetu) u seksualnim odnosima.
106
"da ga gospodari mogu imati u svojim rukama": To je kik'ololej {qui-cololeh}, po
novljeni oblik od k'olej, "uzeti neto okruglog oblika u ruke"; drugi rjenik spomin
je rije kolola kao "okret, obrtaj".
107
"molim da se zaustavite": Glagol je ovdje keke; prema rjenicima, ke-keb'a zai "zau
staviti, zadrati".
107
"oni e se upoznati sa njegovom prirodom': To je xchikijunam wachij utz'akic {utza
quic} ili "oni e usporediti kako izgleda" (ili "od ega je sainjen"); junamanik je "
usporediti", a junamaj wach znai prema rjenicima "izgladiti, ispraviti".
107
"niti e vai domovi biti ovdje": Ovo znai da e se sove ubudue moi slobodno kretati po p
ovrini zemlje.
107
"samo krv": "Krv" je doslovni prijevod rijei kik' {quic}, no rekli smo da se ona
odnosi i na gumu, kao i na smolu po stablima (ukljuujui ovdje i lateks); u ovom se
sluaju misli na grimizno crvenu boju smole drveta zvanog Zmajeva krv, koja se in
ae dobiva od titaste ui.
107
"iskoristimoplod drveta": Ovo je figurativna misao, a odnosi se na grude od mezg
re drveta zvanog Zmajeva krv.
107
oblikovala se povrina slina krvi: To je keje k'u {cu} ri kik' {quic} rij xuxik, "k
ao da se vratila i postala krv" (na gornjoj ili vanjskoj povrini).
287
107
zato se govori o "grudama krvi": To je kik' {quic} jolomax. Pogledati jo jednom g
ornje napomene. ini se da je jolomax rije sloena od verbalnog oblika jolom, "glava"
, povezanog sa sufiksom (-x) za pasiv; u ovdanjem kontekstu znailo bi "zgrudano",
odnosno "grude".
108
kada ga podie svojim prstima: Ovo je ta xuchuyej k'u {cu} aq'anoq {acanoc} ili "k
ad je gore podigao prstima"; rjenici kau da chuyej znai "podii neto prstima".
108
nadvijajui se to blie nad njim: To je xechiqe {xechique} chuwi, gdje xe- znai "svi o
ni", a chuwi je "iznad (ili povrh) neega". Rije chiqe neki rjenici objanjavaju kao "
prignuti glavu", a drugi - "biti zamiljen".
108
majci Jedan Majmuna i Jedan Zanatlije: Ustvari, njihova je majka (u doslovnom, g
enealokom smislu) dotad ve umrla pa se ovdje moe raditi ili o pogrenom prijepisu u M
S, ili omaci nastaloj u samom izvornom tekstu; a opet, ona se dogaa dva puta, jer
se ovdje zapravo radi o njihovoj baki, koja im je u prenesenom smislu doista i p
ostala majkom, budui da sama vodi brigu o njima. Jedan Majmun i Jedan Zanatlija iv
e sa Xmucane, majkom njihovog oca, i ona je jedina osoba koju imaju, a koja je n
a sebe mogla preuzeti ulogu majke.
108
"gospodarice moja": Ovako Krvavi Mjesec kombinira izraz za pristojno obraanje lal
sa chichu' {chichu} ili "gospodarica".
108
"Ja sam tvoja snaha i ja sam tvoje dijete": Ovdje se rije "dijete" koristi samo m
etaforiki. U narodu Quiche snahe nakon udaje ive u obitelji svoga supruga; predsta
vljajui se svekrvi ne samo kao snaha, ve i kao njezino "dijete" Krvavi Mjesec isto
dobno trai od nje daje prihvati kao kerku i obeava joj svoju odanost.
109
"moje djeice": Xmucane ovdje koristi rije ch'ipa {chipa}, kojom se inae naziva samo
najmlae dijete. ini se da je to ovdje tek izraz
288
njenosti, budui da nigdje nije spomenuto kako je imala jo djece osim Jedan i Sedam
Hunahpua, a oni su ve bili odrasli kada su napustili kuu.
109
"Samo su utrli put za svjetlost da bi se pokazala": Ovo je uk'utb'al {ucutbal} r
ib', ili doslovno "orue za pokazivanje puta". Kako pokazuje ostatak reenice, ovo s
e odnosi na simbolino preivljavanje dvojice mrtvih blizanaca kroz njihovo potomstv
o, pri emu je "svjetlost" metafora koja se odnosi na budue roenje njihove djece. Meu
tim, ovdje se "svjetlost" moe shvatiti i doslovno: blizanci koje nosi Krvavi Mjes
ec postat e Venerom (u nekima od njezinih ciklusa), a nakon izvjesnog vremena Sun
ce i Mjesec (ili barem puni Mjesec).
109
"Iskreno, onako je kako ti rekoh!": Drim da ovu reenicu izgovara Krvavi Mjesec, a
ne Xmucane, budui da nakon nje slijedi utz bala, "u redu", kao poetak nove reenice
i odgovora koji posve sigurno pripada Xmucane.
109
"napuni kukuruznim zrnjem": Kroz ovaj se odlomak kukuruz naziva jal, "osueno ili
zrelo zrnje kukuruza", za razliku od aj, "zelenog ili nezrelog zrnja".
109
"kada si ve moja snaha": Ovdje baka svojim odgovorom ba i ne prihvaa toliko Krvavi
Mjesec za snahu koliko joj (s podosta sarkazma) govori neto poput: "Ako ve tvrdi da
si mi snaha, onda se tako i ponaaj." Snahe naroda Quiche ive u obiteljima svojih
suprunika i danas kao podreene svojim svekrvama, te sluaju njihove naloge i obavlja
ju najtee kuanske poslove.
109
ode ona u vrt: "Vrt" je ab'ix, rije koja se esto prevodi i kao "polje". Kukuruz je
glavna kultura na visoravni Maya, a uz njega se jo sade grah i tikva. Svaka od o
vih kultura zahtijeva drukije uvjete za rast s obzirom na vlagu u raznim stupnjev
ima ciklusa uzgoja; dopuske kulture osiguravaju narodu da - u sluaju loeg uroda je
dne, mogui nedostatak hrane nadoknade uspijevanjem drugih kultura.
289
109
tek jedan klas: U Srednjoj Americi kukuruz raste u snopovima debeloga klasja i i
ma krupno zrnje, a ne klas po klas u redovima; tako mnogo bolje podnosi vjetrove
to puu na visoravni.
109
"Pojavite se, uzdignite se sada, pojavite se, ustanite sada": To je ta tul waloq
, ta tuk tak'aloq {tacaloc}, pri emu je ta tul sjajan izraz na jeziku Cakchiquela
, ali nije mogu na jeziku Quiche, dok su waloq i tak'aloq sjajni izrazi na jeziku
Quiche, ali nisu mogui na jeziku Cakchiquela. U izrazu ta tul prvi dio, ta, izraa
va vruu zamolbu, a u drugom dijelu t- oznaava drugo lice jednine, dok je -ul korij
en glagola koji znai "izai". U glagolima waloq i tak'aloq zavretak -oq predstavlja
imperativ. Ostatak molitve koju izgovara Krvavi Mjesec iskljuivo je na jeziku Qui
che.
109
"Olujna eno, uta eno": To je xtoj, xq'anil {xcanil}, gdje x- oznaava "ona od", a Toj
i Q'anil su imena dva dana koji slijede jedan iza drugoga u 260- dnevnom proroko
m kalendaru, samo to se ovdje zazivaju obrnutim redoslijedom. Ovo nije stvar omake
pisara, budui da je i u sljedeem retku teksta redoslijed izmijenjen. Toj je kod n
aroda Quiche dan iz kalendara namijenjen plaanju obveza, pri emu treba znati da je
nekada kao plateno sredstvo sluio kakao; dan Q'anil je namijenjen berbi kukuruza
i iz ove se berbe stoga dobivaju obroci jela temeljenih na kukuruzu (B. Tedlock
1992., 114-15). Objanjenje ove prividne zamjene poretka spomenutih dvaju dana moe
se nalaziti u lunarnim svojstvima koja posjeduje Krvavi Mjesec. Prema izraunima k
oje je obavio Lounsbury (1976., 796) radei na Dresdenskom kodeksu, tablica eklips
e zapoinje danom 13 Muluk (na jeziku Quiche Toj), a zatim se, na kraju intervala
od 11.959 dana, stie do dana 12 Lamat (na jeziku Quiche Q'amil). Tako zapravo Krv
avi Mjesec u ovom prizoru metonimijom zaziva kalendarske zatitnike svih postojeih
mjeseci ili skupina mjeseci, od poetka pa do zavretka ekliptike tablice. U Dresdens
kom kodeksu dani Muluk i Lamat imaju druge brojeve (a ne 13 i 12), to nam objanjav
a zbog ega ona radije zaziva dane Toj i Q'anil openito i bez navoenja tonih brojeva
dana.
290
Ill
bijahu okrutni i obuzeti ljubomorom: Ove dvije karakterne osobine MS naziva kich
akimal i kikaq {qui3a3} wachib'al, pri emu ki- znai "njihov". Za chakimal rjenici k
au da znai "pobuna, toptanje, uzrujavanje", dok je kaq {quiak} wachmik doslovno "c
rven po svom izgledu", a rjenici to prevode kao "jal, ljubomora".
111
sljednici svojih oeva: To je k'exel {quexel} ili "zamjena". To se moe odnositi i n
a injenicu da Mars, planet Jedan Majmuna i Jedan Zanatlije, ponekad slui i kao jut
arnja zvijezda - kada nema Venere, koja je u barem jednom od svojih pet ciklusa
planet Jedan i Sedam Hunahpua. Kad se Venera i Mars na istoku pojave zajedno, Ma
rs ostaje jo dugo nakon to Venera zapadne u podzemni svijet, ba kao to su i Jedan Ma
jmun i Jedan Zanatlija ostali na licu Zemlje kad su Jedan i Sedam Hunahpu sili u
Xibalbu.
Ill
Srdba u njihovim srcima sruila se na njihove vlastite glave: Andres Xiloj primijet
io je ovdje: "Mi vidimo neku osobu; govorimo o njoj iza njezinih leda i ona ne uj
e to smo to promrmljali. Tada ovo mrmljanje ne pada na tu osobu, ve smo mi oni koj
i emo platiti za to." uvar dana, kada stupa u obranu osobe kojoj je netko vradbinam
a pokuao nauditi svojim molitvama trai "da onaj koji je to poinio sam bude onaj, ko
ji e to isto i primiti."
111
njih su mamili: Glagol je poisaxik; ovdje se koristi u smislu "zaveli, odvukli n
a krivi put", premda se danas ovaj glagol najee koristi kada se govori o postavljan
ju straila po poljima kukuruza.
112
"ptice su ostale visjeti na drvetu": Kad su ptice pogoene, ponekad se u samom tre
nutku pogotka kandama vrsto uhvate za granu drveta na kojoj sjede i tada ve mrtve o
stanu visjeti na grani.
112
"Potpuno emo ih smutiti svojim rijeima": Glagol je ovdje {catzolco-mih}, to je Andr
es Xiloj proitao kao katzolqbmij ili "izvrnuti neto".
291
112
"ba kao to su oni eljeli da mi budemo robovi ovdje": Ovo je keje ri ala xojpe wi ul
oq {uloc} chi kik'ux ili "kao robovi mi smo u njihovim srcima". Pretpostavljam d
a je xojpe chi kik'ux idiom analogan onome koji rjenici navode kao chi nuk'ux {cu
x} petinaq {petinac} ili doslovno "doi u moje srce iz prolosti", odnosno prikazano
u rjeniku kao "po mojoj vlastitoj volji". Rije ala ("robovi") skraena je od rijei a
lab'il, koja je kasnije u slinom odlomku spomenuta u svome punom obliku.
112
od vrste nazvane utim drvetom: uto drvo je kante' {cante}, koje se ponegdje pie i k
ao q'ante, a sastoji se od qan (na jezicima Quiche i Kekchi) ili k'an (Chol), to
znai "uto", i rijei te (Kekchi i Chol), u znaenju "drvo". To je drvo takozvana "madr
e cacao" ili Gliricidia sepium,ve\iko drvo koje se sadi da bi na plantaama kakaov
ca osiguravalo sjenovita mjesta. Ova se vrsta drva na jeziku Chol zove chante', t
o znai "visoko drvo" ili "nebesko drvo".
112
"Gdje moemo dohvatiti oslonac?": Korijen glagola je chanik, dok neki rjenici navod
e i chanij u znaenju "drati neto u aci".
113
"Oni su naprosto postali besramni": To je rax kiwach odnosno "svjea (ili sirova,
ili zelena) njihova lica"; rjenici za rax wach navode znaenje "besraman".
113
Molimo te samo, nemoj se smijati: Dananji narod Jacaltec Maya prepriava mitske prie
u kojima junak vara svojega starijeg brata ili brau svoje majke, nagnavi ih da se
uspnu na drvo to izrasta sve vee i tako ih kanjava, nakon ega se oni pretvaraju u m
ajmune. Tada majka junaka pokuava ponititi ovu preobrazbu, ali u tome ne uspijeva
(Siegel 1943., 122-24, La Farge 1947., 53-56), jer se u jednom od pokuaja ne uspi
jeva uzdrati od smijeha.
113
l onda se Jedan Majmun i Jedan Zanatlija vratie kui: Ovaj prizor opisuje zapravo p
lanet Mars (koji odgovara majmunskim blizancima)
292
u trenutku kada zapoinje njegovo retrogradno kretanje kojim okree lea Veneri (ona o
dgovara Hunahpuu i Xbalanqueu) na neko vrijeme, pa se vraa, a onda opet udaljuje
od nje.
113
do sredine dvorita kue: Dijelovi kue ve su objanjeni u ranijoj napomeni.
113
sa svojim tanunim, malim stvarima ispod trbuha: To je chi xiririk xe kipam. Ximen
ez je rije xiririk preveo kao "ono to je tanko", a Andres Xiloj je to proitao kao "
mala okrugla stvar", hihoui se pritom. To se hihotanje nije odnosilo na podruje "tr
buha" (kikam), ve na ono to se nalazi "ispod" njega ili "na dnu" (xe) njihovih trb
uha.
113
i onim repovima to su se uvijali pred njihovim grudima: To je chi chilitajepu chu
chi kik'ux ili "ti njiui repovi na rubu njihovih prsnih koeva". Andres Xiloj proitao
je u ovom kontekstu chuchi kao "gore ispred". Majmuni urlikavci doista imaju vr
lo dugake i savitljive repove koji su neprestano u pokretu, iza ili ispred njih,
sve do njihovih brada.
114
sa svojim tananim crvenim usnama, glupim licima, ubei njuke, kre-veljei svoje usne i
lica, iznenadno se ekajui: "Tanke crvene usne" je kaq {ca3} ruxruj uchi, to doslovn
o znai "crvena tanka njegova usta"; ini se da je ruxruj ponovljeni oblik rijei ruxa
', odnosno "tanko". "Glup" je tak, za to neki rjenici navode da znai "gluh", neki "
glupan", a neki mu opet daju znaenje "ravan". Kao "ubei" sam preveo mutzumaq {mutzu
mac}, jer je Andres Xiloj kao znaenje naveo "uiniti usta malima, poput trube"; za
"krevcljei" ili malje rekao "istiti", premda neki rjenici tu rije u obliku mala prev
ode kao "lagano dotaknuti". "ekajui se" je {hoquih}, to je Xiloj proitao kao joq'oj i
li "ekati se". Ovaj ga je odlomak podsjetio na suvremeni Ples Majmuna, to ga izvode
u Momostenangu: "Ovi se majmuni, kada se tamo pojave na fiesti, ekaju po svim dij
elovima tijela i ponaaju se kao da su puni buha i liajeva." Dva majmuna sa zvijezd
ama na svojim kostimima, objasnio mi je, prelaze preko trga od istonog prema zapa
dnom dijelu na hoduljama, prekidajui pritom svoje napredovanje izvode -
293
njem raznih akrobacija, to bi sve moglo predstavljati (ili je jednom prikazivalo)
dramatizaciju retrogradnog kretanja Marsa.
115
svoj pijuk, svoju motiku: Ova orua su mixkina i xokem, a prvo sam preveo kao piju
k, iako u rjeniku za ovu rije stoji "velika motika".
116
izravnavala... drvee: Kao "izravnavanje" sam preveo rije {3a3cha-cachoh}; u jednom
sam rjeniku pronaao kaqcb.acb.oj u znaenju "biti sruen vjetrom".
109
stabljike i trnjake: Turn su "stabljike", a rjenik za tun navodi znaenje "pucanje
(biljke)". Trnjaci su {quixic}, jer k'ix znai "trn".
116
nabaca iver ja po glavi svojoj: Glagol je ovdje {puquij}, za koji rjenici kau da z
nai "istresti" ili "baciti". "Iverje" je uweb'alche'.
116
Oni se pred bakom namjerno trljaju i proteu noge, proteu ruke: Andres Xiloj, koji
je uvar dana i usto wigol b'aq ili "onaj koji namjeta kosti", ovdje je primijetio
da i on u svome radu koristi kombinaciju masae i istezanja udova kod sluajeva ugan
ua zglobova.
116
lisica, kojot: Lisica je na jeziku Quiche - yak; jedina lisica koja ivi na tom po
druju je takozvana siva lisica, Urocyon cinereo-argenteus. Ximenez je yak preveo
kao "gato de monte" ili "planinska maka", a tako doista i danas u Guatemali na pan
jolskom jeziku nazivaju lisicu (Janson, 1981., 48-49). Neke je prevoditelje upra
vo ovaj izraz i zaveo na pogrean prijevod.
117
"Uzdignite se, pridruite nam se, o stabla! Uzdignite se, pridruite nam se, vi gutic
i!": To je yak lin che' {che} yak lin kam {caam}, pri emu yak ovdje znai "podjariv
ati nekoga" i vjerojatno je povezano syakalik ili "nalaziti se visoko"; lin znai
"istiskivati, pritisnuti neto sa svih strana".
294
118
"Moja je rije u mome elucu': I ovdje, kao i u nekim kasnijim odlomcima razne ivotin
je izgovaraju ovu reenicu, koja poruci daje osobine - hrane, jer ovdje dolazi do
trampe. I za dananje proroke iz naroda Quiche su rijei koje se nalaze "u trbuhu" n
eke osobe one koje ta osoba nije u stanju suvislo iznijeti, odnosno nije ih u st
anju svjesno shvatiti; one rijei koje se nalaze na nekom viem mjestu, u grudima il
i u glavi, imaju bolje izglede da budu i izreene, a one to se nalaze u grlu i u us
tima ili na jeziku, ve su na putu da budu i izgovorene. to se tie ivotinja, misli se
daje njihovo glasanje posve jasno i razumljivo pripadnicima iste vrste, ali vrl
o teko shvatljivo ovjeku. injenica to ivotinje u PV-u dre "svoju rije u svome elucu" n
pokazuje samo njihov interes da u zamjenu za poruku dou do hrane, ve ukazuje i na
potekoe pri razumijevanju onoga to ivotinje imaju za rei. One mogu proizvoditi svakoj
ake zvuke, ali njihovo znaenje ostaje skriveno, ba kao to i ovjek pred prorokom moe i
mati potekoa pri odgovaranju na njegova pitanja. Jo neke napomene obrauju ovu temu.
118
pod krovom kue: To je chuwi ja ili "na vrhu kue", ime se misli na tavan, kako mi je
objasnio Andres Xiloj. To je dio kue u kojemu se i danas dre orua i alati, zajedno
s pohranjenim plodovima berbe i etve.
118
"Ali to e rei vaa baka ako me ugleda?": Andres Xiloj mi je na ovo rekao: "Kada takor
govori, nije jasno to kae svojim 'witz', witz', witz". Danas, kada se rodi muko dij
ete, tada se kae da takori prestaju plakati. Zadovoljni su, jer su mukarci oni koji
po vrtu sade sjemenje. Ali, ako se rodi djevojica - oni ne prestaju sa cviljenje
m, jer znaju da e ona, im se takor pojavi pred njom u kuhinji, zgrabiti tap kako bi
ga usmrtila."
118
oni su samo zavaravali: "Zavaravati" je mich'b'al {michbal} ili "sredstvo za pri
jevaru", idiom za varanje nekoga. U nastavku prie e u tome i uspjeti.
295
118
oslobaa loptu: Glagol ovdje glasi kolon, a rjenik za kolo navodi znaenje "oslobodit
i".
119
Sve ovo oni prikupile: Korijen glagola je majix ili "uzeti", dok majanik znai "od
nijeti neto odnekud".
120
sie na mjesto gdje je mogla biti viena: To je chuka'yik {chucayak}, rije u kojoj ka
'y znai "gledati, zamijetiti", a -ik oznaava pasiv. U je zapravo sila s bakine kose.
120
Tamazul: Ovo je ime podrijetlom iz naroda Nahua. Na jeziku Nahu-atl tamazulin zn
ai "aba", a ista se rije na jeziku Quiche kae xpeq.
120
"Moja je rije u": Ono "(sadrana) u" je {4oba}, dok rjenici spominju k'oba kao "sadra
no u neemu" ili "zadrano za nekoga".
120
"ja u uriti povij en": To jepe; pek'i'k' znai "svinuti". 120
kad ona bje sjedinjena sa apcem: Glagol ovdje glasi xriktaxik, no potpuni bi obli
k u pasivu glasio rikitajik ili "spojiti se".
120
Zaquicaz: Ovo je ime napisano kao saqiq'as; ranije su ga rjenici opisivali kao "v
rlo debela zmija koja bjei od ljudi, proizvodei pritom buku svojim trbuhom", a sad
a tek kao "crnu zmiju".
121
Nasmijani Sokol: To je Herpetotheres cachinnans, ptica koja se hrani zmijama i k
oju na jeziku Quiche nazivaju wak, a na jeziku Tzotzil va-kos. Vjerojatno je to
ista ona koja je u ranijem odlomku kao wok nazvana jednostavno "sokolom". Nasmij
ani Sokol glasa se sa dva razliita zvuka: dugim kliktanjem, koje se sastoji od br
zog ponavljanja
296
jednoga sloga to nalikuje smiiehu, i kratkog zvuka, koji razdvaja dva razliita dij
ela kliktaja. Davis (1972., 25; je opisao onaj prvi, dui zvuk kao woo-oo ka-woo,
dok ga je Alvarez del Toro (1971., 46) uo kao guaco (izgovara se wako). PV klikta
j opisuje sa wak ko, to je blie prvoj verziji u kojoj se on razdvaja na dva dijela
, a opet drugoj po odabiru suglasnika. Pjesma sokola uje se u rana jutra ili uveer
, to odgovara zapaanju kako se igra loptom u PV-u podudara sa vremenom u kojemu se
Venera pribliava obzoru.
Pleme Azteka naziva ovu pticu oactli i, pomalo kao i Hunahpu i Xbalanque, njezin
o glasanje doivljava kao zlosutnu najavu. Glasanje koje oni uju kao nekontrolirani
smijeh je lo znak, ali je pjesma sokolova - dobar predznak (Sahagun, 1950., 69,
knjiga 5,153-55). Hunahpu i Xbalanque na pomalo smijean nain uzimaju pitanje tog p
redznaka u vlastite ruke, ranjavajui pticu i zahtijevajui od nje da svoju poruku o
blikuje u rijei. Njezina je pjesma za njih dobar znak, uzevi u obzir da su oni pra
vi mali vjetrogonje koji jedva ekaju da se pojavi prilika za neku novu pustolovin
u.
121
uz rubni dio igralita za igru loptom: "Rub" je {zutzil}, pri emu je -U nastavak za
pridjev, preveden na temelju tzutz ili, kako neki rjenici kau, "zavriti sa tkanjem
", a drugi znai "zavriti sa tkanjem obradom prostora u uglu". Ovdje sam pretpostav
io da je sokol sletio na vrh u kutu zida to okruuje igralite loptom.
121
oni pogodie sokola: "Pogodak" sulice je ubaq {ubac}, u doslovnom znaenju "njezina
kost" ili "njezina upljina".
121
"Moja je rije u mome trbuhu.": O ovom sam izrazu govorio ve ranije. No, u kontekst
u na ovome mjestu, gdje sokol u svome trbuhu ima zmiju, ona apca, a ovaj u koja je
prava nositeljica poruke, njime se simboliki pokazuje struktura govora glasonoa.
Uvijek iznova u PV-u glasnici donose svoje poruke unutar brojnih ponavljanja i n
avodnika, dok u ovom odlomku svaka od ivotinja zapravo odgovara tim ponavljanjima
i parovima navodnika, jednih unutar drugih.
297
121
"rtvena krv": To je lotz kik' {quic}, gdje lotz znai "ubosti, putati krv", a kik' s
e odnosi na oboje - i na "krv", i na "smolu". Rjenik za las kik' navodi znaenje "g
uma". Crne mrlje na oku Nasmijeenog Sokola ostale su kao znak nezgode, u kojoj su
ga Hunahpu i Xbalanque izlijeili komadiem gume, sastrugane sa svoje lopte.
122
samo neka vrsta slinjenja: Korijen glagola ovdje glasi {caxh}, a rjenici za kaxaj
inik kau da znai "sliniti".
122
Potom su ga djeaci morali istui: Korijen glagola glasi yik; rjenici spominju yikb'a
l kao "udarac nogom"; ovdje sam u prijevodu potedio itatelje pojedinosti o tome da
su djeaci doista nogama izmuili apca.
122
slomili su mu kosti: Korijen glagola glasi {cah}, a u rjenicima za k'aji-nik stoj
i "slomiti, smrviti".
122
bila je ba tamo, u njegovim ustima: U smislu somatskog nastajanja govora, kako se
dri u narodu Quiche, ovo neizravno znai da je abac jako dobro znao kakva je poruka
, jer se ona nije nalazila u njegovom trbuhu, carstvu nesvjesnoga ili tek mutno
nasluivanoga, ve u samim njegovim ustima, o emu sam govorio u dvije ranije napomene
.
123
"Svaki e od nas zasaditi klas zelenoga kukuruza": To nije zrnje (ixim), ve klasje t
o je posaeno (tik), i to jo u rastu (ili zeleno - aj), a ne sazrijelo (jal). Kao to
kasnije postaje jasno, ono je i "posaeno", ali ne u zemlju, ve iznad nje - na tav
anu kue, gdje se inae spremaju zalihe kukuruza nakon berbe. U jednoj od sljedeih na
pomena bit e obraeni dananji obiaji uz rtvenike loza, koji se nazivaju winel, jer sli
jede obrazac opisan u ovom odlomku.
123
"Kada se stabljike sasue": Ovdje se govori o "klasju"; izvorna reenica ne odreuje t
ono to e se pritom osuiti (chaqijik). To mogu biti
298
cijele stabljike koje su Hunahpu i Xbalanque ostavili u sreditu svoje kue, ali And
res Xiloj je pomislio da bi to trebalo biti zaustavljanje sazrijevanja kukuruzni
h klipova posaenih u poljima, to bi se podudaralo s nailaskom sunog doba godine.
123
"A kada ono proklija": To je ta chipe utux, "kada doe do praskanja". To se ne bi
moglo odnositi na klasje koje su Hunahpu i Xbalanque ostavili u sreditu svoje kue,
ve na nove urode na poljima (vidi gornju napomenu).
123
Hunahpu posadi jedan i Xbalanque posadi drugi: Iako ovo zvui kao da se radilo o d
va klasa kukuruza, u dananjim obiajima sudjeluju etiri: jedan uti, jedan bijeli, jed
an plavi i jedan istokani klas. Ma koliko da su kukuruznih klasova Hunahpu i Xbal
anque ostavili za sobom, kasnije su oni dobili etiri razliita naziva.
123
gdje je zemlja suha: To je rax ulew, ili doslovno "zelena (ili sirova) zemlja",
za razliku od chakij {chaquih} ulew ili "suha zemlja", koja se spominje u odlomk
u; ovako sam preveo nakon to mi je Andres Xiloj proitao odlomak.
123
u sreditu unutranjosti kue svoje: To je chunik'ajal {chunicahal} upa kochoch ili "u
sredini, u unutranjosti njihove kue". Andres Xiloj je ovdje bio posve siguran da
to moe znaiti jedino unutranjost, a ne dvorite kue.
123
nazvane nagomilanim pticama: Zovu se tz'ikin molay, pri emu mo-lay moe potjecati o
d rijei mol-, koja se odnosi na okupljanje i objedinjavanje neega to je razasuto; z
a rije mo- navodi se znaenje "veliki crni jastreb". Utvreno je da se radi o pticama
selicama, jatu Swainsonovih jastrebova (Buteo swainsonii) prema B. Tedlock (198
5., 80-83). Njihovo je perje doista tamne boje kad u listopadu ili poetkom studen
og lete nad Guatemalom, i pritom stvaraju golema jata prije no to nestanu i ratrka
ju se po drugim prostorima June Amerike.
299
U to vrijeme se na podruju gdje je bio pisan PV tijekom cijeloga razdoblja moe naii
na klipove zelenog kukuruza kakvo su ubrali i Hunahpu i Xbalanque; ali, tako ni
je sa zrelim kukuruzom (jal). Proljetna migracija ovih ptica najavljuje i nailaz
ak prvih velikih oluja u godini, prepunih munja i gromova.
123
ceste Xibalbe: Ovaj odlomak kao da govori kako sve etiri ceste vode kroz ili prem
a Xibalbi, ali je ve u ranijem prizoru bilo pojanjeno da jedino Crna Cesta vodi pr
ema Xibalbi i njezinim gospodarima. Ceste sa popisa obiljeavaju boje koje su sloen
e u parove, iako vode u suprotnim smjerovima: Crvena i Crna (istok / zapad) te B
ijela i uta (sjever / jug). Ovaj odlomak isputa utu, a dodaje Zelenu Cestu, te opet
slae boje prema njihovoj komplementarnosti: Crna - Bijela, Crvena - Zelena. Jeda
n i Sedam Hunahpu su krenuli Crnom Cestom, dok su Hunahpu i Xbalanque u tom smje
ru prvo odaslali uhodu, a sami po-li cestom kojoj boja nije izriito spomenuta. Moda
je to bila upravo Zelena Cesta, ona koja nije bila pristupana njihovim oevima. U
shemi pet glavnih smjerova koji presijecaju Srednju Ameriku, to bi bila ona sred
nja cesta, axis mundi. U PV-u je Zelena Cesta ujedno i jedina kojom bi ivo ljudsk
o bie uope i poeljelo putovati.
125
svaki bijae upitan od onoga iznad sebe po redu, i zauzvrat pitajui sljedeega to je s
jedio do njega: To jejujun chijoloman ub'ixik kumal are chib'i'n ub'i jun ri kub
'ul chuxukut. Reenicu, u kojoj sam rije chijoloman preveo u hijerarhijskom smislu
sa chi- kao prepozicijom ijolom kao "glaveinom" u smislu vieg poloaja, neki rjenici
navode kao znaenje za rije wi. U dijalogu koji slijedi, svaki od gospodara doista
se obraa viemu od sebe po rangu i spominje njegovo ime, kao i ime onoga koji sjedi
do njega kao nii po redoslijedu, uz iznimku gospodara Jedan Smrt, koji nema niko
ga iznad sebe pa mu se stoga obraa jedino Sedam Smrt.
125
"Ovo nisu gospodari! To su lutke, drvene rezbarijel": Strogo uzevi, ova se napome
na odnosi na prve dvije lutke smjetene na prva mjesta radi zavaravanja, ali bi se
mogla odnositi i na cijelu skupinu gospodara
300
podzemnoga svijeta. Oni oekuju da ce se dobro zabaviti i nasmijati, kao nekada sa
Jedan i Sedam Hunahpuom, ali umjesto toga sami ispadaju smijeni.
127
"ovdje je naa gumena lopta," rekoe im Xibalbanci: Ovo je jedno od malobrojnih mjes
ta gdje se govori o kik', i to u znaenju "gumene lopte" koja pripada Xibalbancima
. Jer, inae se lopta naziva eha'j, to je generiki pojam za loptu; ova ak ima i vlast
ito ime - Bijeli Bode (vidi rjenik). Uzevi openito u obzir njihova nastojanja u cije
lom ovom odlomku, moemo pretpostaviti da Xibalbanci i ovdje ele izvesti varku pa z
ato namjerno za svoju loptu koriste pogrean pojam kik'.
127
naa je samo ukraena: To je xajuch'il {huchil}, izraz kod kojega pretpostavljam da
jejuch'il tek pridjevski oblik rijei juch'unik, to znai "ogoljeti, staviti znak na
neto". Lopta iz Xibalbe bitno se razlikuje od gumene lopte koju koriste Hunahpu i
Xbalanque, iako Xibalbanci tvrde da je tek - ukraena.
127
to je samo lubanja: Povrina lopte iz Xibalbe prekrivena je samljevenim kostima, k
ako se ve vidjelo. Na jednom od reljefnih prikaza velikog igralita za igru loptom
u Chichen Itzi lopta doista ima oblik lubanje.
127
kaemo mi zauzvrat: To je kojch'a ehik ili doslovno "kaemo mi opet": Drugi prevodit
elji odnosili su se prema koj kao prema zasebnoj rijei, koja inae znai "puma" pa su
obino imali potekoa sa eha ehik, i ova bi im rije ostala "visjeti u zraku".
127
"Smrt je jedino to vi elite za nas! Zar niste vi oni, koji ste nas pozvali?": Ovo
je ironina opaska vezana uz ime Jedan i Sedam Smrti. Drugim rijeima reeno, bilo bi
to: "Budui da je vae ime kame (Smrt), nije ni udo to elite nau kamik (smrt)!" Hunahpu
i Xbalanque poigravaju se s rijei kame i kasnije. Pogledati napomenu vezanu uz im
ena Jedan i Sedam Hunahpua.
301
128
"Jednu posudu crvenih latica": "Jedna posuda" jejutikab', rije u kojoj ju- znai "j
edan". Pretpostavljam da se -tikab' odnosi na brojanje po posudama, slino kao to s
e odnosi i rije -tuk ili "lonac" unutar pojma jutuk, u sluajevima kada je mjera -
jedan lonac neega. Posude sel o kojima se ovdje govori spomenute su tek neto ranij
e. Kao "latice" sam preveo rije muchij prvi put, ali i muchit po drugi put, kada
se ona pojavila. Naime, Andres Xiloj je obje proitao kao muchik i objasnio mi da
se ovdje prije radi o trganju latica s peteljki cvjetova negoli o biljci imenom
much' (na panjolskom jeziku poznatoj kao "chilipin"), iji se listovi koriste kod p
ripreme graha. Danas cvjetne latice posipaju po grobovima i koriste ih prije pal
jenja rtvenih prinosa da bi uljepale rtvenike.
129
"Mravi rezati, mravi pobjednici": To je chaj sanik, ch'eken {chequen} sanik, i v
jerojatno se radi o dva naziva za istu vrstu. Chaj se pritom odnosi na sve vrste
kamenog otrog orua, a neki rjenici za je chay navode da se radi o "najezdi mrava".
Andres Xiloj je ovdje ustvrdio da su ch'eken sanik mravi koji reu lie i moe ih se n
ai u nizinama, gdje se na panjolskom koji se govori u Guatemali nazivaju "zompopo"
.
130
Ipurvi! Ipurvi! i Purvil! Purvil!: Ove se ptice nazivaju xpurpuwek i pujuyu, a A
ndres Xiloj je prvo glasanje prepoznao kao zov ptice per-puwaq, koju mi je opisa
o kao pticu to uglavnom ivi na tlu i glasa se nou. To je oito leganj mranjak, premda
su mu u jeziku Quiche -fonetski gledano - skratili glasanje. Pticu pujuyu sam pr
otumaio kao slinu ptiju vrstu, koja se glasa neto jednostavnije.
131
grickanje na svojim vlastitim repovima... na vlastitim krilima: Ovo bi se moglo
odnositi na injenicu da su repovi i krila leganja mranjaka i ko-zodoja obiljeeni pr
ugama, crtama i tokama koje im daju izgled pje-gavosti.
131
akrobatskapredstava: To je tikitoj; rjenici za tikita kau "smiono plesanje pred dr
ugima".
302
131
svi su Xibalbanci izgledali bolesni, problijedili bi: Kljune su rijei ovdje saqkaj
e {zaccahe} ili "ostati bez boje uslijed bolesti" i saqb'u {zacbu} ili "blijed".
131
tada im iroko rasjekoe usta: Obje ove ptije vrste su none ptice (Caprimulgidae) i im
aju sposobnost irokog i velikog raspona razja-pljivanja kljuna.
131
bezbrojni propusi, debelo grumenje tuce: Vie je o tom stranom propuhu [tew) ve reeno
ranije. Tua je saqbbqom {zacbocom}, kako navode rjenici i kako mi je potvrdio And
res Xiloj.
132
Kua Vatre: To ]ejunja chi qaq\ opisni izraz, tako da naziv ove kue nije sloen na is
ti nain kao nazivi ostalih kua, primjerice kao b'alamija ili Kua Jaguara. Ona se ni
je nalazila na prvom popisu stranih pet kua koje oekuju posjetitelje podzemnog svij
eta. Takoer, ona je najkrae opisana meu svim ostalim kuama na ovdanjem popisu; tu se
moe raditi o sekundarnoj obradi zbog kasnijeg samo-rtvovanja spaljivanjem, kroz ko
je prolaze Hunahpu i Xbalanque. Ipak, u oba je odlomka navedeno samo po pet kua,
vjerojatno zbog astronomskog znaenja broja pet, koje u objasniti u jednoj od sljed
eih napomena.
132
grabeljivi imii: To su kamasotz' {camazotz}, pri emu sot znai "imi", a kama- vjeroja
lazi od kajmaj ili "uas, iznenadni napad". Andres Xiloj je to protumaio ovako: "Ov
o nisu ivotinje koje mi nazivamo imiima; to su imii iz Xibalbe". Rjenik navodi da kamo
oj znai "ivotinja koja jede mjesec". Danas se u gradu Rabi-nalu izvodi plesna dram
a u kojoj nastupa i lik imenom kaman xoch, odjeven u kostim imia (Teletor, 1955., 1
65-66).
133
"Moe li vidjeti koliko jo dugo treba do zore?": "Koliko dugo" jejanik, to doslovno z
nai "koliko".
303
133
"to se dogaa?": Ovako sam preveo juchalik, temeljen na rijei jucha, koja znai "Kako?
" ili "to je to?"
133
Xbalanque poe oajavati: Korijen glagola je ovdje {quixbih}, preveden na temelju k'
ixb'ej, "stidjeti se", i konteksta prie.
133
"Jao, teko meni! (Alas): To je {acaroc}, vjerojatno aqaroq, rije koju je jo Ximenez
preveo sa "Ay! Ay!" Ovom rijeju znaju zapoinjati i tubalice koje sam prevodio na i
sti nain, dok poetak molitve zapoinjem sa "Stanite!" na temelju rijei aqar "stati, ek
ati" i onoga to mi se ini sufiksom za imperativ, -oq. Za osobu koja se moli kae se
da "plae" (oq'ik) i "zaziva" (sik'ij). Zato, kada aqaroq prevodim s "Jao, teko men
i!", naglaavam onaj osjeajni ton, dok sa "Stanite!" naglaavam pokuaj svrtanja pozorn
osti bogova na molitelja.
134
On je donio tikvu: Ono to je koati donio pie se {coc}, to bi moralo biti qbq ili "t
ikva", a ne ko'k ili "kornjaa". Kao stoje Edmonson (1971., 124) naglasio, kornjae
nemaju nikakvo sjemenje, a ja bih tome pridodao da se kornjaa ne bi rasprsla kada
bi tresnula o tlo igralita za igru loptom. Tikva kao zamjena za glavu zadrala se
i u dananjim obiajima u Chichicastenangu. Tamo misle da bogat urod velikih tikvi n
a poljima znai opasnost i nagovjetaj da bi glava obitelji, najstariji mukarac u njo
j mogao umrijeti te da su tolike tikve znak da njegova glava "trune" (Bunzel, 19
59., 54). Na jednom od reljefa na igralitu u Chichen Itzi prikazano je kako iz gl
ave jednoga od igraa izrasta okot, to bi moglo ukazivati na vino od tikve.
135
stie mozak od mislioca, s neba: "Mozak" je prema rjenicima tzatz; prema zagonetnom
"jeziku Zuyua" u Knjizi Chilam Balam iz Chu-mayela, "mozak" neba se sastoji od
tamjana kopala (Eoys 1967., 96). To nam ukazuje na mogunost da "mislilac" ili ajn
o {ahnaoh} u ovom odlomku moe biti igra rijei s noj, "odreenom vrstom gume". O igri
rijei u jeziku Zuyua dosta je pisao Stross (1983.).
304
135
Njegova snaga bila je ista kao i ranije: "Snaga je {chuuc}, koju neki rjenici nav
ode kao chuq'a, a neki chuq'ab.
135
starac: To je rije mama, "stari ovjek (ili djed)", koja identificira ovog oposuma
kao jednoga od donositelja Nove Godine (vidi Uvod). Oni najavljuju novu solarnu
godinu, ba kao to i crne pruge iscrtane po nebu (vidi sljedeu napomenu) najavljuju
dolazak novoga dana.
135
"Oposum izrauje pruge": To je kaxaqin wuch {caxaquin uuch} ili "on izrauje crne pr
uge oposumove". Rjenici navode xaqin wuch' u znaenju "tama prije svitanja", to potv
ruje da bi uuch trebalo znaiti wuch' ili "oposum". Ximenez je pogrijeio i ovu rije p
reveo s "leinar", oito je proitavi kao {4uch}. Andres Xiloj je korijen glagola proita
o kao xaqin ili "izraivati crne pruge"; neki rjenici opisuju xakij kao "pruge od u
gljena". Xiloj mi je to objasnio ovako: "U 04.30 sati ujutro nebo izgleda kao da
su se svi crni oblaci smjestili na samom rubu obzora, na kraju neba. Izgledaju
poput mora, u raznim stupnjevima zacrnjenosti, i poinju se izmjenjivati sa utom bo
jom. A zatim se, ovisno o vremenu, poinje razdanjivati, pri emu crno postaje jo crn
je, i crnje, i sve tamnije, a uto sve crvenije i crvenije to se sunce vie pribliava.
Tada se sve mijenja - crnih oblaka vie nema i sve se kupa u sunevoj svjetlosti. O
vi crni oblaci, koji su ranije izgledali kao da su pritisnuli samu zemlju, sada
odlaze nekuda daleko, ulijevo i udesno. Pruge pokazuju da sunce ve sja, one su nj
egov odsjaj. I zato, ako ustanete u 04.00 sata ili u 04.30 sati ujutro, u kaq ch
uwi xekaj, vidjet ete da je "sve crveno na kraju neba". U poetku se vidi samo jedn
a crna pruga na nebu, a onda se ona pone dijeliti. Sve se ovo moe jako dobro vidje
ti u vrijeme sue, a ne u ovo doba godine." Dok je ovo govorio, njegov je glas got
ovo priguio zvuk pljuska.
135
"Ti bi se trebao samo pokretati uz dosta prijetnji": Korijen glagola je yekuj il
i "zauzeti prijetei poloaj" (u rjeniku je pod {yecoh}).
135
izmeu vrea sa loptama: Pojam je pixk, koji prelazi u pix ukoliko je ve bio spomenut
u istom odlomku. Ono to varka zahtijeva su pred-
305
meti otprilike istog oblika i veliine kao zgreni zec, kao lopta i kao tikva; samo
tako se zec moe neprimijeen uuriti meu loptama, a lopta moe pasti meu sve njih te osta
tamo dok zec preuzima na sebe njezinu ulogu da bi se na kraju i tikva mogla zam
ijeniti za loptu. No, na jeziku Quiche se ovdje javio i problem, budui da pixk in
ae znai "ir", apix - "rajica", i oboje je premaleno da bi posluilo svrsi u zamiljenoj
varci. Rjeenje se ovdje nalo u injenici da pix jo na jezicima Kekchi i Chol moe biti
povezano i s omotavanjima ili pre-krivaima neega, to bi znailo da bi ti predmeti mog
li biti vree ili prekrivai koji se koriste za prenoenje lopti.
137
kada su otkrili loptu meu vreama: Zamiljam kako Hunahpu i Xbalanque stoje meu vreama
sa loptom pravei se kako su upravo pronali loptu, dok su je ustvari zamijenili za
tikvu.
137
Tikva se ve istroila: Korijen glagola je puq'ab'in {pucabin}, pri emu puq- znai "ist
roiti se".
137
na svjetlost iznese svoje sjemenke, svijetlo obojene, jasne kao dan: To je saqir
am k'u ri usaqilal {zaquiram cu ri uzaquilal}, ili doslovno "postajati svjetliji
(ili bjelji) od vlastite svijetle boje". Saqir- takoer znai i "svitati", a saqil
je rije za sjemenke tikve. U prijevodu sam dodao rije "sjemenke" i izraz "jasne ka
o dan" kako bih itatelju naglasio to se ustvari dogodilo na igralitu. Nadalje, saqi
r- je i metafora za klijanje bilja, ali izraz na svjetlost iznese svoje sjemenke
, svijetlo obojene izvre ovu metaforu, jer kada se tikva rasprsla nasred igralita
i uzrokovala "svitanje" za sjemenke, radi se o svitanju koje se odnosi na zreli
plod te biljke, a ne na njezine sjemenke. Drugim rijeima reeno, sjemenke su se rad
ije prosule ovdje, na igralitu, negoli da budu posijane na polju.
Ovaj odlomak vjerojatno ima i svoju astronomsku dimenziju. Uzevi u obzir da se Hu
nahpu i Xbalanque, ili njihov aspekt igranja igre loptom odnosno aspekt Venere n
e mogu izdvojiti iz Zodijaka, moemo samo nagaati da sjemenke zgnjeene i rasprsle ti
kve odgovaraju zvijeu, te da je to zvijee blie povezanosti sa Zodijakom
306
negoli vree s loptama, o kojima je bilo rijei ranije. I Plejade se nalaze unutar Z
odijaka, a rekli smo da se misli kako one odgovaraju etiri Stotine Djeaka. Ove sje
menke tikve mogle bi se nalaziti barem negdje u njihovoj blizini (moda su to Hija
de), mada bi etiri Stotine Djeaka mogli biti i zeevi (pogledaj u rjeniku pod njihovi
m imenom), budui da je upravo zec onaj koji zavodi Xibalbance i odvlai ih daleko o
d igralita.
137
Xulu i Paam: Rjenici opisuju xulu kao "duhove iz obitelji koji se pojavljuju du oba
la rijeka"; ajxulu ili "uvar Xulua" je vidar ili prorok. Kako vidimo da oba vidov
njaka daju savjete gospodarima Xibalbe, ishod reinkarnacije Hunahpua i Xbalanque
a je njihovo pojavljivanje kao morskih pauka; ini se da je ovo veza izmeu xulu i i
zraza na jeziku Chol za "morskog pauka velikog trbuha", koji se tamo naziva xlu
ili a/7w\ Kao "sredinji vidovnjaci", Xulu i Pacom bi mogli pripadati posebnoj vrs
ti poznatoj kao nik' wachinel pa ya' ili "sredinjim gospodarima voda". Rjenici ih
opisuju kao vidovnjake koji proriu gledanjem u vodu. Kako reinkarnacija blizanaca
uslijedi upravo nakon prosipanja njihovih samljevenih kostiju po vodi, ovo bi m
oglo upuivati na to da ime Paam (koje bi moglo biti i pak'am) moe imati svoje izvor
ite u rijei iz jezika Chol - pak', to znai "sijati". Mnogi narodi u sjeverozapadnim
dijelovima obale Sjeverne Amerike, koji se bave i ribarstvom, imaju obrede u koj
ima se ribe navodno reinkar-niraju kada se njihove kosti bacaju u vodu. U ovom s
luaju zamisao za takav in potjee od samih Hunahpua i Xbalanquea, istih onih bogova
koji su kasnije ustanovili i obred u sluaju smrti te obred za oivljavanje i prokli
javanje kukuruza. To podsjea na golemi prostor polja pod raznim poljoprivrednim k
ulturama u nizinskom dijelu zemlje, gdje su Maye u doba klasike lovili ribu u is
tim onim rijekama kojima su potom navodnjavali i svoja polja kukuruza (Hammond 1
982., 160-63). Ovo se tijekom vremena doista i moglo pretvoriti u obred "ponovno
g vraanja i sijanja" riba.
137
"da porazbacamo njihove kosti po klancu?"-. T. J. Knab me obavijestio da kod dan
anjih govornika Nahuatl jezika u podruju oko Sierra de Puebla postoji upravo ovaka
v obiaj i postupak, to se koristi da bi
307
nekom pokojniku donio i osigurao trajan i potpun spokoj. S druge strane, mljeven
je kostiju i njihovo odlaganje u vodu (to se na kraju dogodilo kod Hunahpua i Xba
lanquea) osiguralo bi toj osobi nastavak ivota u nekom obliku.
138
"tako biste gledali u njihova lica": Ovo je aluzija na ono to se dogaalo u Xibalbi
kada su glavu Jedan Hunahpua odloili u ralje drveta.
138
"razbacajte ih...": Korijen glagola glasi ikaj, "razbacati". 138
mali Hunahpu: Ovdje i kasnije, dodatak "mali" uz ime Hnahpua odraava naine na koje
se ispisuje njegovo ime {xhunahpu}, s prefiksom x- za deminutiv, ime ono postaje
nalik imenu njegovoga brata blizanca {xbalanque}. Prefiks nisam dosadprevodious
luajupotonje-ga, jer je neodvojivi dio samoga imena, dok se rijetko pojavljuje ka
da se radi o imenu Hunahpu. Ime istoznano Hunahpuovom na jeziku Yucatec glasi Hun
Ahaw, te se takoer ponekad pie kao {ix hun ahau}, kako je objasnio Roys (1965., 9
).
138
"Vi nas time nikada neete nasamariti": Korijen glagola je ovdje zapravo mich' {mi
ch} "brati", ali da je preveden u doslovnom smislu ne bi imao smisla, stoga sam
iznio njegovo preneseno znaenje.
138
Oni uhvatie jedan drugoga za ruke i krenue prvo glavama prema pei: Hunahpu i Xbalan
que jo neko vrijeme nee uzai kao Sunce i Mjesec, ali njihovo samospaljivanje otvara
vrata tome dogaaju. U drevnom mitu Azteka, Sunce i Mjesec su dvojica mukaraca ime
nom Nanahuatzin i Tecuciztecatl, ali nisu braa. Oni ne skau zajedno u vatru; umjes
to toga, prvi se baca sam, budui da je potonjega obuzeo strah pa tek neto kasnije
slijedi svojega prjatelja, ali zbog stida koji ga je obuzeo. U poetku su obojica
nalikovala Suncu, no Tecuciztecatl je izblijedio od srama i postao Mjesecom (Sah
agun, 1950.-1969., knjiga 7., 2-7).
308
138
povikujui, podiui svoje zdravice: Andres Xiloj je ovdje primijetio: "Opisano je kao
da su pripremili pravu fiestu, ukljuujui i marimbul"
139
Obojica su nalikovali morskim paucima: Ovdje se koristi izraz winaq {uinac} kar
ili doslovno "osoba riba", koju su po nekim rjenicima identificirali kao ribu nal
ik maki, ili morskog pauka. Treba napomenuti da se meu govornicima jezika Pokomchi
(jedan od jezika naroda Quiche) izraz xb'alamq'e {xbalamque} koristi za jednu v
rstu ribe koja pripada rodu grgea, ali nema brkove koji su karakteristini za morsk
e pauke i (za razliku od njih) ima spiralne peraje. Moda je nekada postojala i ta
kva verzija prie, u kojoj je samo Hunahpu postao morski pauk, dok se Xbalanque pr
etvorio u grgea. Mjesto na kojemu se ovaj prizor mogao odvijati mogla bi biti Vel
ika Kotlina s Ribom u Prahu (nim xob' karchaj), u blizini dananjega grada naroda
Kekchi - San Pedro Carcha, inae i u drugim dijelovima u PV-u obiljeena kao mjesto
na kojemu se nalazilo najdrae igralite Jedan i Sedam Hunahpua, a kasnije i njihovi
h sinova.
Prema priama onih koji danas tamo ive, Carcha (karcha) je ime koje je grad dobio p
rilikom dogaaja do kojega je dolo tijekom razdoblja tekih kia, kada se jedna jegulja
(kar) pojavila u navlaenom pepelu (eha). Ovu mi je priu ispripovijedio Marcello C
ho iz San Pedra Columbia (selo Kekchija u Belizeu), a on sam ju je uo prilikom sv
oga posjeta Carchi. Ove bi ribe mogle biti poput riba to se pojavljuju u PV-u nak
on to su se uvodi navlaili ostaci Hunahpua i Xbalanquea. Zakljuujui da PV sadri zaetke
raznih obreda koje su utemeljila ova dva momia, moemo samo nagaati da se ovamo ubra
ja i opisani obred s ribama.
139
protuhe: Ovo je izraz meb'a, to znai "siromana osoba", a ponegdje i "siroe". Odabrao
sam izraz "protuhe", jer u nastavku teksta Hunahpu i Xbalanque otro odriu svoju p
ripadnost bilo kojemu mjestu. U ovom trenutku njihova ivotnog puta oni vjerojatno
ele odgovarati takozvanim "oposum - glumcima", koji su se kod nizinskih Maya poj
avili u toki prijelaza izmeu dviju solarnih godina (Thompson, 1970., 277).
309
139
Izgledali su siromaki: To je mana chib'ananta kiwach ili doslovno "jo nedovrenih li
ca"; ban wach je idiom koji znai "uglaen, pristojan", kako navodi rjenik pod {bano}
.
139
gutanje sablji: Ovaj se ples zove xtz'ul {xtzul} i moe potjecati od tz'ulej, to zn
ai "biti zajedno u zagrljaju isprepletenih nogu". Taj ples izvode po dvojica zakr
inkanih plesaa, i to s otricama sablji ili bodeima u ustima. Njihove su krinke neve
like, to uvijek izvode samo po dva izvoaa (kao i u PV-u), niz lea im se sputa perje
papiga i u plesu gutaju otrice, one im klize niz grlo te doputaju da im jo na grudi
navale teko kamenje. Kod naroda Pueblo na jugozapadu Sjedinjenih Amerikih Drava po
znato je i gutanje otrica nalik maevima.
139
Sad je Xibalba bila prepuna divljenja: "Divljenje" je {cayic} ili ponegdje kaiq'
, u znaenju "zadivljeno promatrati".
139
Zatim bi rtvovali same sebe, jedan bi od njih umro od ruke drugoga: Ovo podrazumi
jeva da su oba blizanca mogla igrati bilo koju od uloga u ovom uzajamnom rtvovanj
u. Kad pripovjedai PV-a neto kasnije opisuju taj in, u njemu Xbalanque rtvuje Hunahp
ua; meutim, slikar iz vremena klasike Maya, koji je oslikao vazu nazvanu Metropol
itan vazom, prikazuje na njoj upravo obrnuto - trenutak kada e Hun Ahaw odrubiti
glavu Yax Balamu. Hun Ahaw pojavljuje se zakrinkan u Chaca (bog B ili GI) i vitl
a sjekirom; iz njegovih obraza stre brci morskoga pauka, koji su i sami po sebi z
nak boga Chaca (Taube, 1992., 24-27). Tako ovaj prizor podsjea i na trenutak kada
su se Hunahpu i Xbalanque pojavili u krinkama morskih pauka prije no to e preuzet
i svoje glumake uloge. Yax Balam, koji obino ima lik ovjeka, osim onih komadia jagua
rove koe po licu i na tijelu, na vazi se pojavljuje vie nalik karikaturi samoga se
be. Naime, itav je prikazan kao jaguar, osim - glave. Ma kako dvojicu blizanaca r
azliito prikazivali, jedno je posvuda isto: obojica imaju naprijed povezanu kosu,
na svim slikama i prikazima; ovakva frizura moe se vidjeti i na prikazima Hun Ah
awa u ulozi boga Chaca, ali je vanije i ovdje uoiti
310
da oba brata imaju istu frizuru. Nadalje, Yax Balam surauje sa svojim bratom nudei
mu se za rtvu dekapitacije, radije nego da ga dre sputanog sa svih strana. Ako je
ovakvo tumaenje ispravno, tada je u pravu Lounsbury (1985.) kada je u osobi to vi
tla sjekirom prepoznao Hun Ahawa; meutim, on grijei kada Hun Ahawa dalje izjednaava
s bogom GI, tvrdei daje to isti bog. M. Coe je 1989. godine (165-66) ispravno ra
zdvojio Hun Ahawa i boga GI ili Chaca, ali je i on pogrijeio mislei da je osoba ko
ja vitla sjekirom - sam bog Chac. Nijedan od ovih autora nije uzeo u obzir aspek
t igre i glume u prizoru o kojemu se radi.
141
ali su se neprestano morali vraati: Korijen glagola ovdje glasi {mach-cay}, a rjen
ici za machkaiq navode znaenje "neprestano dolaziti i odlaziti".
141
Hinei ondje veliku poniznost: To je kemochochik, a rjenici za mochoc-hik navode zn
aenje "licemjerno poniziti samoga sebe".
141
oni sagnule svoje glave sve do poda: To je chikixulela kiwach, izraz u kojemu dr
uga rije ozaava "njihova lica"; rjenici za xulela kau "baciti se licem na zemlju".
141
sve do svojih krpa, sve do dronjaka: "Krpe" su mayokij, prevedeno na temelju rij
ei makij koja znai "odbaciti"; "dronjci" su atz'iak {atziac}, i to je rije koja ima
isto znaenje i u drevnom, i u suvremenom jeziku Quiche.
141
njihova planina: To je kijuyuh'al ili "njihovo mjesto na planini". }uyu-b'alje m
etonim za bilo kakvo naselje ili nastambe, ali se pritom prvenstveno misli na ut
vreni grad ili tvravu (tinamit), smjetenu na nekom obranjivom poloaju.
142
I oni pokazale njegovu zaobljenost: To je xkik'olob'a k'ut {xquicoloba cut} chik
iwach ili "oni prikazae okruglu stvar pred njihovim licima".
311
143
Jedna po jedna noga njegova, jedna po jedna ruka bjehu irom rastegnute: Glagol je
ovdje xperepoxik, u pasivnom i udvostrueno naglaenom obliku za pere-, a znai "negd
je posve rasprostrijeti neku stvar". Rjenik za perepik kae "iroko". I doista, u Sre
dnjoj Americi su se prije rtvovanja udovi rtava irom rastezali.
143
bjee uvijeno u list: To je xch'eqe {xcheque} chuwach tz'alik {tzalic} ili "omotan
o u omot od lista". Rjenik spominje ch'eqelik kao "zaustaviti tijek neega", a tz'a
lik kao "lie za omatanje". Ovaj je redak inae izazivao mnogo zabuna kod prevoditelj
a, ali je za Andresa Xiloja bio kristalno jasan. Samo je dodao da se tz'alik odn
osi na bilo kakvo lie u koje se omotavaju "tamales", kojih ima nekoliko razliitih v
rsta.
144
"Uinite to nama! rtvujte nas!": Ovdje je Andres dobacio: "Nije im bilo po volji to
se posve dobro osjeaju; ali, ono to bi ih zadovoljilo bilo je - da ih se raskomada
."
144
"Stoje smrt za vas?": U izvornom pitanju postoji igra rijei vezana uz one kojima
se pitanje postavlja; usto, ono im je upueno u negativnom obliku: mapa ix k'o kam
ili "Niste li vi kamV Bez ikakvih sufiksa, kam se moe tumaiti na razne naine: kao
kaminaq ili "mrtvac"; kao kami-kal, to je uobiajeni naziv za smrt; kao Kame, ime d
ana u kalendaru, a i ime obojice glavnih gospodara Xibalbe, Jedan i Sedam Smrti.
Bavei se prijevodom ovog pitanja, odluio sam da je vanije ouvati zajedljivi prizvuk
samoga pitanja od igre rijei s Kam kao imenom i kam kao dogaajem smrti. Hunahpu i
Xbalanque su se ve i ranije rado igrali rijeima.
144
podanici: I ovdje, kao i na drugim mjestima, to je rije alk'ajol, sastavljena od
al ili "dijete (ene)" te k'ajol, to znai "sin (mukarca)". To se odnosi na pripadnike
zajednike loze koji duguju odanost svojoj vladarskoj obitelji. Tako se vazalstvo
zaelo prije svega iz rodbinskih odnosa i kroz prihvaanje prvenstva vladara, ali t
reba uzeti u obzir da alk'ajol pokriva i pitanje nastavljanja loze, ukljuujui i iz
raz za djecu ene.
312
144
rtvu srca: Ovdje je korijen xaraxo-, a rjenici za xaraxoj kau: "razrezati ili otvor
iti grudi i izvaditi srce".
145
bezbrojni mravi: Ovo moe, a i ne mora biti metaforiki miljeno. Ako nije, tada bi mo
glo biti da je sudbina vazala gospodara Xibalbe bila, da se na kraju preobraze u
dananje - mrave. U svakom sluaju, vrlo je neuobiajeno za vazale da "silaze" onamo
gdje se nalaze njihovi gospodari; ini se daje u Xibalbi bilo obrnuto u usporedbi
s nadzemnim svijetom, gdje se vladari utvruju na povienim mjestima i svoje tvrave g
rade na brdima, dok se u Xibalbi nalaze - na dnu klanca.
146
"Za vas vie nee biti iste krvi to istjee": To je ch'ajom k'ik {chahom quic} ili doslo
vno "isprana krv". Drim da se to odnosi na samortvo-vanje, u kojemu se krv koja is
tjee iz rane to si ju je nanijela neka osoba pokuava zaustaviti upijajuim papirom il
i liem. Tijekom kolonijalnih vremena ova se praksa nije guila, ve samo mijenjala, za
hvaljujui postojeem postupku europskih lijenika i "putanju krvi"; danas se vie ne oba
vlja. Andres Xiloj mi je spomenuo da se i danas za Xibalbance kae kako skupljaju
krv koja se prospe po tlu - samo, to je onda "neista krv".
146
"samo tignjevi, samo tikve, samo krhke stvari, izlomljene na komadie": Tignjevi s
u xot i slue za prenje tortilla. Tikve su {acam}, iako neki rjenici navode aqem. Kr
hke stvari su chuh; rjenici za to kau jo i chuchuj ili "krhko, tanko". I na kraju,
"izlomljeno na komadie" je xjeraxik, to dolazi od jera- ili "slomiti". Ovaj popis
ukazuje na obred vezan uz dane 7 Tz'i'i 8B'atz' (7 Pas i 8 Majmun) u gradu Momos
tenan-gu, kada se iniciraju novaci za uvare dana. Uveer, na dan 8 Majmuna, novaku
u kuu stie u posjet njegov ili njezin uitelj, koji bacanjem razbija dotad nekoritenu
posudu i zatim na njezinim krhotinama spaljuje tamjan kopal; zatim se pepeo kop
ala odloi u tikvicu, a sljedeeg dana se i ove krhotine i tikvica odnose u hram zva
n Ch'uti Sab'al ili "Malo Mjesto za Objavu" te ondje pohranjuju (B. Tedlock, 199
2., 65-66). No, ovaj je obred prvenstveno posveen zemaljskom
313
boanstvu imenom Mundo, kao i precima; u samom se obredu ne spominje Xibalba. Moda
su pripadnici elitnog dijela naroda Quiche iz predkolumbijskih vremena prezirali
religiju brana u Guatemali, koja je ukljuivala Xibalbu, upravo kao to su kasnije k
ranski misionari prezirali i progonili njihovu vlastitu religiju kao - sotonistiku.
146
roeni u svjetlu, zaeti u svjetlu: Andres Xiloj je ovdje naglasio kako se na ovaj n
ain moe govoriti jedino o ljudskim biima. Ovaj je odlomak u izravnoj suprotnosti s
prethodnom reenicom, to jest "vi ete se hraniti samo stvorovima s livada i krevina"
, a vaan je stoga, jer gospodarima Xibalbe zauvijek oduzima pravo na nekadanje lju
dske rtve.
146
"jasna krivica": Ovdje je chak umak idiom za "njegov je grijeh jasan". 146
"Ivi ete sluati zamolbe preko prikupljene mezgre": To je kixtaonpuch chuwi ri kik'
{quic} jolomax ili "vi sluajte preko skupljene krvi (mezgre)". Ranije sam kik' j
olomax preveo kao "grude od mezgre". Ovom se reenicom eli rei da e ubudue, kad god e s
e ljudi obraati i moliti Xibalbancima, za rtvu paliti grude dobivene od mezgre drv
eta zvanoga Zmajeva krv (vidi u rjeniku pod Zmajeva krv).
146
oni su hukai nepravdi i nasilja: Andres Xiloj je ovo protumaio ovako: "To su oni ko
ji druge alju da ine zlo. To je kao da oni nekako duhom ulaze u nas, u nae glave. T
ada ja mislim: 'Uinit u tu i tu stvar', ali ne znam tko je u mene usadio takvu lou
zamisao."
146
oni su i majstori skrivenih namjera: To je ajlatzab', rije koja se sastoji od aj-
ili "osobe ili vlasnika od...", zatim od latz ili "neugodan, prikriven" te od -
ab' ili nastavka za mnoinu.
147
plae i zaziva: Ono to ovdje radi baka Hunahpua i Xbalanquea je, doslovno prevedeno
, koq'ik kasik'in {coquic caziquin}, i to na oba jezika - i drevnom, i na dananje
m jeziku Quiche; to je kombinacija korijena glagola oq- ("plakati") i sik' ("zaz
ivati"), a kad je koritena
314
upravo tim redoslijedom, tada se odnosi na in molitve. To se openito obavlja polug
lasnim, a ne glasnim i alobnim tonovima, ali se za molitelja svejedno kae da trai m
ilosre i saaljenje od bogova. Amplituda glasa je pritom niska ili srednje jaine, al
i se vjeruje da se i tako okupljaju oni bogovi koje molitelj zaziva.
147
ispred zelenoga klasja kukuruza to su ga oni posadili: Misli se na klasje koje su
Hunahpu i Xbalanque posvetili prije svojega odlaska u Xibalbu. "Oni su ga posad
ilili" je xkitik kanoq {canoc} ili "oni su ostavili posaeno", idiom koji se odnos
i na utemeljenje jedne obredne obveze. Andres Xiloj prepoznao ju je kao obvezu d
ananjih majki-oeva naroda Quiche (odnosno njihovih dananjih poglavara loza), i to o
vakvu: "Ono to "su posadili" postao je obiaj... Zbog kukuruza oni nikad nee biti za
boravljeni. To je obiaj vezan uz winel {par rtvenika smjetenih u blizini polja kuku
ruza, jedan iznad, a drugi ispod njega). Kada kukuruz sazrije, treba se iskazati
zahvalnost i u winelu spaliti kopal. Zahvaljuje se tako, da sjemenje mora iznov
a proklijati; zato se kukuruz nosi onamo na mjesto paljenja i kada se dovre molit
ve, klasjem se prolazi kroz dim kopala govorei: are k'u wa ruk'ux {ovo ovdje je o
no to je njegovo srce}. To je ono to je baka vjerojatno uinila i u Popol Vuhu. Nako
n to je klasje provueno kroz dim, ono se smjeta u sredite kue, usred ostalih plodova
berbe. Ono se ne jede sve dok ne sazrije sljedea berba." Iako se ovo posveeno klas
je ne koristi kao sje-meno zrnje, o njemu se misli kao da je ivo i to zato, jer "
srce kukuruza nije umrlo", zbog ega sjemeno zrnje i jest u stanju iznova proklija
ti te tako umnoiti ve prikupljeni urod berbe.
ini se da su Hunahpu i Xbalanque, uz njihove aspekte kao Venere, pa zatim lutajue
zabavljae i na kraju Sunce i Mjesec, doista i boanstva kukuruznih prinosa. Obiaji v
ezani uz winel obavljaju se tijekom dva dana koji slijede jedan za drugim, Kej i
Q'anil (Jelen i utilo), pri emu je potonji glavni dan za obred (B. Tedlock, 1992.
, 77, 80). Svakih 260 dana trajno se odravaju obredi na dane 7 Jelen i 8 utilo; ra
di se o obredima vezanim uz sjetvu i o vremenu najbliem stvarnom razdoblju podesn
om za sijanje. Dan koji odgovara utilu (na jeziku Yucatec imenom Lamat) takoer je
vaan u tablicama Venere naenim u Dresdenskom kodeksu, jer je to u njima prvi dan k
ada jutarnja zvi-
315
jezda zapoinje trei od ukupno pet ciklusa Venere, i ujedno prvi dan njezinog nesta
nja i kao jutarnje, i kao veernje zvijezde tijekom etvrtog Venerinog ciklusa. Moe b
iti da barem neki dijelovi ovih njezinih ciklusa simboliziraju ivotni ciklus bilj
ke kukuruza; i doista, bog kukuruza je kod nizinskih Maya naslikan na samome dnu
stranice koja se bavi treim ciklusom.
147
I to bijae kada baka njihova spali neto: To jest, kada se klasje osuilo (sazrijelo)
, to se podudara s trenutkom u kojemu su Hunahpu i Xbalanque zajedno skoili u grot
lo otvorene pei.
147
Tada kukuruz bjee proglaen boanskim od njihove bake: "Bjee proglaen" je xk'ab'awilax
{xcabauilax} ili "sve je boansko", u pasivu.
147
Sredina Kue, Sredina etve, ivue Klasje Zelenog Kukuruza, Postelja Zemlje: Prva dva i
mena glase nik'aj ja, nik'aj b'ichok {nicah ha, nicah bichok}; b'ich- je "runiti
zrelo zrnje s klasa", a na jeziku Kekchi b'ich'ok jal znai "ukloniti komuinu sa s
azrijevajueg zrnja na klasu". Druga dva imena su k'azam {cazam} aj, ch'atam ulew
ili "ivue klasje zelenog kukuruza, postelja zemlje". Kako mi je ovdje ukazao Andre
s Xiloj, in koji obavlja Xmucane jako nalikuje dananjim obiajima pred rtvenikom loze
zvanim winel.
147
ove stabljike bijahu smjetene povrh zemljanoga poda: To je chuwi ch'ata {chata} u
lew kitik wi aj, ili "iznad postelje (ili ploe) zemlje oni posadie kukuruzno klasj
e", ime postaje posve jasno da ovo klasje nije bilo "zasaeno" u uobiajenom smislu r
ijei, tim vie to se kukuruzno klasje prije svega - niti ne sadi.
147
Oevi... njihovi: Uzmite u obzir da se ovdje rije za otac (qajaw) protee na Sedam Hu
nahpua. Pogledati napomenu u kojoj se objanjava otkud Jedan i Sedam Hunahpu dijel
e oinstvo kod blizanaca Hunahpua i Xbalanquea.
316
147
zatraile od njega da imenuje sve: Ovdje treba zapaziti daje artikulirani govor s
jasno izgovorenim rijeima analogan jasno prepoznatljivom ljudskom licu. Sedam Hun
ahpu nije u stanju artikulirati nazive za sve dijelove svojega lica zato, jer mu
je preostalo jo vrlo malo dijelova osim onih to ih uspijeva imenovati, budui da se
ve sveo na kosti. "Meso" s njegova lica je nepovratno izgubljeno, ba kao to je jed
an Hunahpu i rekao da e meso s lica mrtvaca biti izgubljeno.
147
svakoga od njegovih prijalnjih dijelova: To je ujunal puil ili "svaka njegova ra
nija cjelovitost", pri emu prema rjenicima pujil znai -"antikvitet".
148
"Tebi e se ovdje moliti": Andres Xiloj je u ovome prepoznao poetak tovanja umrloga.
Objasnio mi je sljedee: kada se unutar loze dogodi neija smrt, pogrebni se obiaji
nee drati okonanima sve dok majka-otac te loze ne ode do hramova njihove loze na da
n Junajpu, prvi koji padne nakon dana smrti pokojnika. Tamo se on ili ona moli z
a njegovu duu, koja se pretvorila u iskru svjetlosti, te za njezin miran prolazak
kroz mrani, hladan prostor podzemnoga svijeta, iz kojega e se potom uz dobru sreu
vinuti na nebo. Broj koji ide uz dan Junajpu odabire se prema starosti i vanosti
preminuloga, pri emu najnie brojeve dobivaju umrla djeca, a vie brojeve vrlo stare
osobe koje su unutar loze obavljale visoke dunosti. Inae, sa ili bez smrti unutar
loze, dani imenom Junajpu podesni su za posjete grobljima preminulih roaka; tu se
izriu molitve, spaljuju rtve paljenice na nain vrlo slian onome ispred rtvenika loze
, samo to u ove pohode moe krenuti i itava obitelj te takav dan posvetiti uzajamnom
druenju, nosei sa sobom hranu i pie kao da se radi o zajednikom izletu.
148
"ti el biti prvi iji e dan slaviti": Ovo bi se moglo odnositi izriito na jedan dan,
na 7 Junajpu, iako vjerojatno podrazumijeva sve dane imenom Junajpu, bez obzira
na njihov brojani prefiks.
148
"Tvoje ime nee biti izgubljeno": Andres Xiloj, koji je majka-otac svoje loze, ovd
je je zapazio: "Ba tako je i u naoj obitelji. Prvi od nas koji
317
je ivio na ovome mjestu zvao se Gaspar Xiloj, ali se mi i danas sjeamo njegovog im
ena. Gaspar je bio prvi narataj, drugi je bio Juan, trei Sabino, a etvrti Antonio,
peti smo mi, ali se i danas prisjeamo svih njih. Upravo o tome se i govori ovdje,
u ovome dijelu Popol Vuha." Jo je dodao da bi bilo idealno kad bi majka-otac mog
ao zazvati barem devet, ako ne i trinaest narataja obiteljskih predaka, jer su sv
i oni ivjeli na tim istim prostorima (vidi u Uvodu dio koji obrauje popise predaka
, kao i sam popis unutar PV-a). Potpuni popis ljudi koje se zaziva kroz molitve
trebao bi ukljuivati ne samo sve mukarce, ve i njihove supruge (i to po njihovim dj
evojakim prezimenima). No, u PV-u su navedena samo imena supruga iz prvoga narataj
a, dok se u jednom drugom tekstu - u Analima Cakchiquela - vie pozornosti posveuje
i enama.
149
Sunce pripada jednome, a Mjesec drugome: Ovo je jun k'u {cu} q'ij {quih} jun nay
pu ik' {ic} chike ili "zatim jedan sunce, takoer i mjesec za njih". Ovdje se nije
doslovno ustvrdilo da su oni postali Sunce i Mjesec. Iz stalnog redosljeda spom
injanja jednog i drugog - kao Hunahpua i Xbalanquea - a i iz redosljeda spominja
nja Sunca i Mjeseca u ovom odlomku, ini se da je Sunce pridrueno Hunahpuu, a Mjese
c Xbalanqueu, barem ovom prigodom. Da je to jedinstven dogaaj pokazuje nam jedan
kasniji odlomak, gdje se tvrdi da - iako se Sunce jedino prvi dan i tijekom prvo
ga svitanja pojavilo u svojoj punoj osobnosti, "sada je samo njegov odraz onaj k
oji nam ostaje". to se tie Xbalanquea, narodi Maya (ukljuujui ovdje i dananje narode
Quiche), obino Mjesecu pridruuju tovanje boice, iako u umjetnosti Maya iz doba klasi
ke postoje i primjeri mukih lunarnih boanstava (Scheie i Miller, 1986., 306, 309;
Taube 1992., 65-68). Priroda lunarne uloge Xbalanquea je predodreena injenicom da
se on okrenuo licem prema Hunahpuu u trenutku njihova uskakanja u oganj, a to je
poloaj punoga Mjeseca. Dananji pripadnici naroda Quiche koriste rije q'ij ili "sun
ce" i kao nain izraavanja za puni Mjesec, pozdravljajui tako njegovu zaobljenost i
bljetavilo, a to bi nam moda moglo potvrditi i Xbalanqueovo ime izgovoreno na jezi
ku Kekchi, koje sadri i njihovu rije q'e za "sunce" i glasi {xb'alamq'e}. itava se
ova slika podudara s priom Azteka o prvom pojavljivanju Sunca i Mjeseca, po kojoj
318
se Mjesec uzdie kada Sunce zapada, i u tim trenucima oboje jako nalikuju jedno dr
ugome (Sahagun, 1950.-69., knjiga 7:8).
149
oni postadoe nebu vlastite zvijezde njegove: Ve je ranije reeno da etiri Stotine Djea
ka odgovara zvijeu zvanom Plejade.
ETVRTI DIO
153
Oni su istraivali i otkrili: Korijen drugoga glagola glasi kanaisaj; rjenici za ka
neisaj navode da znai "otkriti".
153
Mjesto Rascjepa, Mjesto Gorke Vode: To je panpaxil, pan k'ayala' {avala}, pri emu.
pan znai "na" ili "u"; danas je pan paxil poznat kao paxal na jeziku Mam, pri emu
je znaenje zapaxi- "slomiti, rascije-piti na komadie" na jeziku Quiche, dok paxal
u nominativu znai "rascjep" na jeziku plemena Mam. K'ayala kombinira k'ayal na j
eziku Mam, u znaenju "gorkost", to bi se na jeziku Quiche reklo k'ayil, s a', odno
sno "voda" na oba jezika. Mjesto o kojemu se radi je visoka planina juno od Panam
erikog autoputa, u blizini granice izmeu Guatemale i Meksika, sa piljom i velikim i
zvorom na sjevernoj padini. Danas ljudi iz okolice, koji govore jezik Mam, tvrde
da kukuruz potjee upravo odavde (Miles, 1981.). U tom podruju ima obilje teosinta
, divlje vrste itarice koja se kriala s kukuruzom.
153
imena ivotinja koje donijee hranu: Andres Xiloj ukazao mi je na to da sve etiri spo
menute ivotinje jedu kukuruz. O pticama je rekao: "Ima ptica koje kradu sjemenje
i kotice, ali ga ne pojedu nego odnose i skrivaju kao zalihe. Kad im one zatrebaj
u, tono znaju gdje su ih pohranile pa tada odlaze na to mjesto i jedu ih. No, ako
ne pronau mjesto na kojemu su ih ostavile, na tome e mjestu izniknuti vrt."
153
o klasju utoga kukuruza i bijeloga kukuruza: Ovdje se radi o zrelom kukuruzu (jal
).
319
154
Xmucane ga je samljela devet puta: Andres Xiloj na ovo ree: "Prvi put kada se kuk
uruz melje, zrnje se trga i otvara. Drugi put je ve melja finija, trei put jo finij
a." Time je htio rei da nije ba uobiajeno devet puta mljeti jedno te isto, te da ov
o pokazuje kako se radilo o uistinu iznimno fino samljevenom kukuruzu.
154
s vodom kojom ona oplahnu ruke svoje: To je {ha ropenal}, to je Andres proitao kao
ja' (voda), koju ena koristi da bi isprala rupenal, odnosno kukuruzno brano to joj
se tijekom mljevenja zadralo na prstima i dlanovima.
154
od utog kukuruza, bijelog kukuruza samo za meso: Ovo je Xiloja podsjetilo na izre
ku koju koriste i danas: ujral q'anwach, xolob' ili "Mi smo djeca {posve odreeno
- djeca od ene} kukuruza, uta lica, pjegava lica."
154
Jaguar Quitze: Ovo ime glasi b'alam k'itze {quitze}; ispravljen oblik se moe nai i
u nekim rjenicima. B'alam znai "jaguar", a k'itze bi moglo biti podrijetlom od k'
ische ili "cedar". Uoite slinost s k'iche (Quiche), to doslovno znai "mnogo drvea".
154
Jaguar No: To ime glasi b'alam aq'ab' {acab}, a ispravljen oblik se ve moe nai i u n
ekim rjenicima.
154
Ne Ba Sada: Ovo ime u PV-u glasi majukutaj, ali u drugim tekstovima ima oblik maj
ukotaj ili jukutaj. Kojega god podrijetla ono bilo, na jeziku Quiche ima posve j
asno znaenje, a to je negacija ma ili "ne" u kombinaciji sajukotaj ili "ba sada, u
ovom trenutku".
154
Tamni Jaguar: Ovo ime glasi ik'ib'alam {iquibalam}, pri emu je b'alam "jaguar", k
ako je ve reeno, dok prefiks nema nikakva smisla, barem ne na jeziku Quiche. Meutim
, na jeziku Chol je jedna od rijei kojima nazivaju jaguara ik'bolay, u kojoj ono
ik' znai "taman, crni", dok
320
bolay stie iz jezika Yucatec (i vjerojatno jezika Chol) u znaenju "stranih ivotinja
koje ubijaju". Kao objanjenje za ono /', koje ik' razdvaja od b'alam, John Justes
on mi je u osobnoj komunikaciji objasnio da bi izvorni izraz na jeziku Chol moga
o glasiti ik'il b'alam, ali se ovakav oblik nije mogao nigdje potvrditi. Alterna
tivno objanjenje moglo bi biti, daje taj "suvini" i zapravo proizvod konvencije o
ispisivanju slogova u pisanju hijeroglifa kod naroda Maya.
154
Oni su hodali, oni su radili: Drugi glagol glasi xechapanik, a doslovno znai "oni
su vrsto zahvaali rukama". Ipak, Andres Xiloj mije predloio glagol "raditi", jer s
e svaki rad obavlja rukama. U narodu Quiche se o udovima razmilja objedinjeno; ho
danje i uporaba ruku su fiziki izraz artikuliranoga govora tijela. Ova veza izmeu
govora i hodanja posebno je izraena u neto kasnije postavljenom pitanju: "Zar va go
vor nije dobar, i va hod?"
156
Bilo je to kao da su spavali: Kao da ovaj odlomak aludira na Knjigu postanka, al
i se od nje razlikuje u etiri vane toke. Prvo, to je ono "kao da su" (ili keje) muka
rci zaspali dok su bogovi stvarali njihove ene pa su one tek ki xek'astajik, to j
est - "tek kasnije" doista oivjele. Drugo, postojala su etiri mukarca, a odmah zati
m i etiri ene za njih, a ne tek jedan i jedna. Tree, ene nisu bile stvorene ni od ka
kvih dijelova svojih mukaraca, ve zasebno i odvojeno od njih. I etvrto, razlike u s
polovima postojale su ve i meu bogovima koji su ih stvarali.
156
Crvena Morska Kornjaa: Ovo je kaqa paluma {cahapaluna}; Ximenez je pogreno proitao
{caka} kao {caha}, ali je kasnije ova njegova omaka ispravljena. Ime se sastoji o
d kaq ili "crveno" s pridodanim samoglasnikom -a (mogue takoer zbog odluka konvenc
ije o itanju hijeroglifa) te palama ili "morska kornjaa".
156
Rakova Kua: To je chomija, ime koje je sastavljeno od ehom ili "rak", odnosno pre
ma nekim rjenicima "veliki rak", dodanog samoglasnika -i (vidi gornju napomenu) t
e rijei ja ili doslovno "kua", iako u ovom smislu i kontekstu imena oznaava "lozu".
321
156
Voda Kolibria: To ime glasi tzununija' {tzununiha}, a dobiva se od tz'ununa' prem
a Analima Cakchiquela (Brinton 1885., 112); tz'unun je kolibri (sa dodanim -z u P
V-u), zja' ili a' je "voda".
156
Kua Papige: Ovo je kaqixaja {caquixaha}, ime sloeno od kaqik i dodanog samoglasnik
a -a, to je naziv za crvenog papagaja (Ara macao), ali ujedno i naziv poznate loz
e iz naroda Cakchiquela, ponekad jo zvane i Kuom imia (Recinos i Goetz 1953., 58). Ov
o se ime kasnije spominje i u PV-u pod potonjim imenom. ini se da su sve etiri prv
e ene nosile imena loza kojima su kasnije i pripale. Uzevi Vodu Kolibria i Kuu Papig
e za svoje supruge, Ne Ba Sada i Tamni Jaguar ne samo to su se oenili izvan svoje l
oze, kao to bi i moralo biti, ve i izvan svojega vlastitog plemena, kako i pristaj
e njihovom kraljevskom statusu. Jer, i loze Crvene Morske Kornjae i Rakove Kue tak
oer su vjerojatno bile strane. Paradoks lei u tome da su se prvi mukarci oenili izva
n svojih loza i prije nego to su ih uope osnovali, dok su prve ene nosile imena svo
jih loza iako nisu imale oeva. Slian se paradoks pojavljuje i na natpisu naenom u g
radu Palenqueu iz vremena klasike, iz kojega je vidljivo da se ena dri osnivaicom l
oze kralja imenom Chan Bahlum (Scheie i Friedel 1990., 252-60).
156
plemenite gospe: To je xoqojawab' {xoccohauab} ili doslovno "ene -gospodarice".
157
pokajnika i prinositelja rtvi: I na ovom, i na drugim mjestima, to su rijei ajk'ix
b' {ahquix ili ahquixb} i ajk'ajb' {ahcahb}, kod kojih je aj-agentiv, k'ixb' pre
ma nekim rjenicima glagolski oblik od k'ix ili "svi-nuti se" u smislu "od stida",
iako navode i oblik k'ajb', koji vjerojatno ima isti korijen kao i k'ajinik ili
"kazniti", kao "krvna rtva". Ovaj par pojmova odnosi se uvijek na samokanjavanje
i rtvovanje vlastite krvi bogovima.
157
Vrhovni Oloman: Ovo plemensko ime glasi tepew oloman (ponegdje pisano i kao oilm
an) i podrijetlom stie iz jezika plemena Nahua. Tepew
322
je ve objanjeno u ranijoj napomeni, a na jeziku Nahuatl ollomani znai "igra u igri l
optom". Kasnije se utvrdilo da je ovo pleme ostalo na istoku kada su ostali naro
di Quiche i njihovi saveznici ostavili Tulan za sobom. Oni su mogli biti govorni
ci Pipila (Nahua jezika), kojim se nekad govorilo u Dolini Motagua, izmeu Trule T
rstike i Copana.
157
QuemchAh.au: To dolazi iz jezika Yucatec kao k'inich ajaw ili "Gospodar sunana li
ca"; na ovaj se naziv esto nailazi u natpisima iz vremena klasike (Stuart i Houst
on, 1994.,9), kao i u knjigama Chilam Balam. Da je u jezik Quiche stigao putem j
ezika Kekchi, sadravao bi njihov pojam za sunce, odnosno q'e, pri emu bi se najvje
rojatnije pisao ovako: q'enech ajaw. Zato mi se ini da je to ipak pojam iz jezika
Quiche, ali za ljude koji govore jezikom Yucateca, poput onih u Itzi ili Mopanu
.
157
Caueci: To je kawiqib' {cauiquib}, u jednini kaweq {cauec}, a u jednom rjeniku sa
m ga pronaao u ve ispravljenom obliku - kaweq.
157
velike kue i loze: i ovdje i na drugim mjestima, velike kue su nimja, to se moe odno
siti na zdanja, ali esto slui i kao metonim za posebno ustrojen i imenovani dio ne
ke obiteljske loze (unutar vee loze), koja na vladarskom poloaju ima osobu podrije
tlom iz gospodskih loza. "Loza" je chinamit, rije iz jezika Nahua; na samom Nahua
tl jeziku chinamitl znai "ograena plantaa trstike, ili okrug". Na jeziku Quiche chi
namit se odnosi na ustrojenu i posebno nazvanu obiteljsku lozu ili na njezino po
druje; u PV-u se pod time obino misli na itav niz posebno imenovanih grupa iz jedne
loze, iako se ponekad spominje i samo u pravom smislu znaenja rijei nimja.
157
trinaest saveznikih plemena, trinaest kneevina: To je oxlajuj uk'a {uca} amaq {ama
c}, oxlajuj tekpan, pri emu oxlajuj znai "trinaest", a amac je "pleme". Tekpan je
rije naroda Nahua i na samom Nahuatl jeziku znai "kraljevska kua ili palaa", ili "do
vesti ljude u red". Na jeziku Quiche kao da je to pojam koji se pripisuje plemen
u ustrojenom pod nekom od priznatih gospodskih kua, ali kua koje pripa-
323
daju (barem idealno gledano) veoj dravi, zvanoj Quiche. Popis tek-pan, barem u ovo
m odlomku, sadri petnaest, a ne trinaest naziva; neki od njih mogu biti sub-dijel
ovi veih jedinica, ili pak neki nazivi mogu biti sinonimi, ili se ovdje broj trin
aest naprosto koristio kao idealni, a ne doslovni broj. Ostaje nam pitanje kako
bi trebalo prevesti {uca} pa emo se ovdje osvrnuti na jedini odlomak u PV-u, u ko
jemu se na jednom drugome mjestu kombiniraju rijei amaq' i tekpan u usporednoj ko
nstrukciji: wuk {uuc} amaq kib' znai "njima". Zato mislim da bi bilo opravdano rei
kako {uca} iz prvog odlomka treba imati isti smisao kao i {uuc} iz drugoga. Sam
za sebe, potonji se oblik navodno esto itao kao skraenica za wuqub', odnosno "seda
m", ali to nije potvreno, ak je i odbaeno spominjanjem trinaest plemena u ranijem o
dlomku. Stoga sam oboje - i {uca} i {uuc} - preveo kao "saveznika" plemena, drei se
toga da wuk'ij {uuquih} znai "iriti prijateljstvo", a wuk'je "prijatelj". Ovi su
oblici vjerojatno u vezi s korijenom prepozicije -uk' ili "sa".
157
Obroci Bijelih Kukuruza: Ovaj naziv glasi k'ajib' {zacahib}, "obroci od bijelog
kukuruza", u mnoini. Narod o kojemu se radi vjerojatno se naselio u podruju gdje s
e danas nalazi grad Salcaja, oko deset kilometara sjeveroistono od Quetzaltenanga
, na jeziku Quiche zvanom saq'aja.
157
Lamaki, Zmije, Kua Znojne Kupelji, Kua Govora, oni iz Kue Zvijezda: Narod Kue Znojne
Kupelji (tujalja) odgovara mjestu koje se i danas na jeziku Quiche zove tujal,
a to je sredite grada imenom Saca-pulas. On je bio dugo poznat po solanama, a Hil
l i Monaghan zabiljeili su da se pojam tuj, koji inae znai "znojna kupelj", iri i na
pei koje se koriste u proizvodnji soli (1987., 47). Oni su naglasili da su se po
d vladavinom panjolaca ovi narodi nazivali Lamaki (lamakib'), dok su se pripadnic
i Kue Govora (uch'ab'aja) preselili u podruje koje okruuje sredite Sacapulasa, to se
moe rei i za preostale na popisu. Naravno, Zmije (kumatz) i Kua Zvijezda (ajch'umil
aja) - to su im imena na jeziku Quiche, navedena u PV-u - odgovaraju grupama koje
su Hill i Monaghan pronali navedene u kolonijalnim ispravama kao plemena Coateca
i Sitalteca (1987., 47), imena podrijetlom iz jezika Nahuatl, gdje coatl znai "z
mija", a citlali "zvijezda".
324
157
oni iz Kue Obramica: To je ajb'atenaja, pri emu aj- znai "oni od", bate je obramica
koja se koristila u igri loptom, na- je oznaka za mnoinu, a ja znai "kua".
157
uvari Plijena: To su kanchajeleb', to se sastoji od kan- kao kratice od kanab', to
znai "ratni plijen", te rijei chajel ili "uvar" i -eb', oznake za mnoinu.
157
Uad Jaguara: To je b'alam kolob', ime sastavljeno od b'alam ili "jaguar", kolo- i
li "ue" te oznake za mnoinu -b'.
157
svako od njih grana ovih utvrda: Ovo je vjerojatno opaska koja se odnosi na grad
Tulan Zuyua, o kojemu e se tek kasnije rei neto vie.
157
I bijahu ljudi planina: U ovom odlomku kao da PV slijedi put narodnih mitova nar
oda Tolteca, koje su moni Azteci (ili Meksici) opisivali kao skromne lovce i saku
pljae plodova. No, u ovom bi se kontekstu to moglo odnositi i openito na narode Qu
iche (i njihove "saveznike") kakvi su bili tijekom razdoblja klasike, a to znai -
rustikalan i ne ba brojan narod u usporedbi sa Mayama iz nizinskih predjela. Pre
tke samoga naroda Quiche i njima srodna plemena kasnije e opisivati kao "one koji
ive po gotovo ivotinjskim skrovitima" i bave se lovom na jelene, ptice te sakuplja
njem liinki, drei se podalje od ostalih plemena.
157
za sve je gortake postojao samo jedan jezik: Ja sam ovdje pridodao rije "gortake".
Tako sam ih elio odvojiti kao "ljude planina", za koje bismo mogli rei da su govor
ili jezik Quiche, od onih ostalih koji su ivjeli na istoku, gdje su ivjeli "ljudi
mnogih jezika".
157
drvu i kamenu: Ovo je doslovni prijevod pojma che ab'aj, istoznanice s te' tun na
jeziku naroda Chol, pojmom pronaenim na steli i klasinom natpisu Maya iz Copana (
Scheie i Stuart, 1986.). Ovo je jedan
325
od mnogih pokazatelja da je veliki grad na istoku, gdje su narodi Quiche dobili
svoje boanske zatitnike, bio grad Maya u vrijeme klasike.
158
podiui lica svoja k nebu: Andres Xiloj mi je ovdje objasnio: "Kada se netko moli i
trai neto od bogova, on gleda prema nebu; nakon toga, dok oekuje njihov blagoslov,
on se zagleda u zemlju."
158
"samo da bude dana, samo da bude svjetla": Ovo je alternativni prijevod u smislu
napomene, za koju je Andres Xiloj primijetio: "Danas se kae qab'e q'ij, q'abe sa
q {na dan na cesti, nae svjetlo na cesti}. To je vrijeme koje ide prema naprijed,
to je cesta vremena, broj godina tijekom kojih e netko jo ivjeti, ili broj era koji
h e jo biti sve do konca svijeta."
158
"hoe li to biti?": Ovaj je redak preveden sa znakom pitanja na kraju zato, jer za
poinje sa kita, a to znai "kako" ili "to".
158
dobar ivot i poetak: Andres ree: "Ove bi se rijei i danas koristile u molitvi, u pri
godi kada netko useljava u novo domainstvo."
158
Novoroeni Nanahuac, Iznenadni Nanahuac: Kako je Schultze Jena naglasio u svojoj k
njizi jo 1944. godine (str. 187), kod ovog naziva Nanahuac mu se uinilo da se radi
o drevnom boanstvu Azteka imenom Nanahuatl (ili Nanahuatzin), koji je s neba bac
ao munje i gromove da bi otvorio prvu planinu u kojoj se skrivao kukuruz. Nanahu
atl na jeziku Nahuatl znai "izraslina", to me podsjetilo da bi to mogao biti dokaz
za aluziju vezanu uz naglo pojavljivanje i naglo nicanje gljiva u imenima iz pr
ethodnog retka, "Novoroena Munjo, Iznenadni Grome". Na temelju svojega rada na te
renu, Barbara Tedlock i ja moemo potvrditi izvjee Lowyja iz 1974. godine o tome, da
je rije na jeziku Quiche za munju, kaqulja, ujedno i naziv za jednu gljivu imeno
m Amanita muscaria. Odmah moram dodati i to, da -iako je narod Quiche sakupljao
i jeo i divlje gljive po planinskim umama, ukljuujui ovdje i gljivu Amanita caesari
a, gljivu muscaria
326
su drali otrovnom vrstom koju treba izbjegavati. Ali, izgled gljive i posebno nje
zinoga donjeg dijela (nalik deblu drveta) nazivali su na jeziku Quiche raqan ili
njezinom "nogom", a naziv kaqulja juraqan - ranije preveden kao Hurikan Munja,
mogao bi se prevesti i kao "jednonoga munja". Imena Novoroena Munja i Iznenadni G
rom podsjeaju takoer i na brzinu rasta gljiva, koje rastu naglo kao to su nagli i b
ljeskovi munja ili udari gromova, ali znaenje "izrasline" u imenu Nanahuac ukazuj
e na povezanost s rodom muscaria.
158
dok bi obavljali svoje postove: Korijen glagola glasi {quilonic}, pri emu prema r
jenicima qilonik znai "izbjegavati, odricati se".
158
zudno iekujui: To je selawachin, ponegdje i selawachij ili "gledati napeto i pozorn
o".
158
Donositelja Sunca, veliku zvijezdu: "Donositelj Sunca" je iqoq'ij {icoqu-ih}, a
taj je pojam sastavljen od iqo- (ponekad ego-) ili "nositi neki teret" te q'ij i
li "sunce, ili dan". Ispravljeni oblik pronaen je u vie rjenika. "Velika zvijezda"
ili nima ch'umil)e openito naziv za planet Veneru, dok naziv "Donositelj Sunca" o
dreuje njezinu ulogu kao jutarnje zvijezde. Ovaj odlomak prvi put iznosi jednu od
mnogih izravnih aluzija na Veneru, vezanih uz posjet naroda Quiche velikom grad
u na istoku. I usredotoenost na Veneru, kao i smjetaj grada na istoku nalaze se meu
mnogim razliitim pokazateljima toga, da bi taj istoni grad mogao biti Copan, smjet
en istono od dananje domovine naroda Quiche. Svojom veliinom Copan nadmauje sve grad
ove Maya iz vremena klasike, u kojemu su njegovi kraljevi odravali obredne sveanos
ti u skladu s kretanjem Venere (Scheie i Fash, 1991., 6).
159
Tulan Zuyua: Tulan podrijetlom stie iz naroda Nahua, a na samom Nahuatl jeziku ri
je tullan ili tollan znai "mjesto rogoza" (ili majih repova). U vrijeme postklasike
, a moda i ranije, ova se rije koristila u cijelom sredinjem Meksiku i Oaxaci kao p
oasni naziv za bilo koji grad u kojemu su se dodjeljivali plemiki naslovi i dobiva
le asti. Tijekom esnaestog stoljea je Tullan ili Tollan bio ime izgubljenoga
327
grada iz mitske prolosti, spominjane u pjesmama na jeziku Nahuatl, dok je rije tol
an na jeziku Quiche i Cakchiquel oznaavala bilo koje naputeno i prazno zdanje. esto
ponavljana napomena, da ime Zuyua {zuiua} prema Brintonu (1885., 199) potjee od
naroda Nahua, nastala je na temelju njegove netone tvrdnje da se to ime pojavilo
i u mitologiji Azteka. Jer, to je ime iz jezika Yucatec, a sastoji se od suy, u
znaenju "izvrnut" u raznim kontekstima, i moda od wa, to se odnosi na prijevaru; u
knjizi Chilam Balam iz Chumayela postoji fraza suyua tan koja znai "prijetvoran,
neiskren govor", i odnosi se na igru rijeima kakvu pretendenti na plemike titule t
rebaju odigrati u nizu metaforinih zagonetki, kako bi ispitali i dokazali svoju l
egitimnost u vodstvu svojega naroda (Roys, 1967., 88-98). to se tie kombinacije Tu
lan Zuyua, koja se pojavljuje u PV-u, sva gore navedena znaenja podudaraju se po
smislu s oba imena; to je grad u kojemu se doista i jesu dodjeljivale plemike i v
ladarske poasti, pripada udaljenoj prolosti, a ne vremenu pisaca PV-a, i to je mje
sto gdje su oni, koji ne bi odgovorili na zagonetna pitanja i metafore, postajal
i podanicima gospodara naroda Quiche.
Prema Analima Cakchiquela, postojala su etiri grada koji su se nazivali Tulan, uk
ljuujui i onaj u Xibalbi, i onaj na nebu. Druga dva su se nalazila na zemaljskoj r
azini, na istoku i zapadu, tako da su gorta-ki narodi putovali prema istoku (ba kao
i u PV-u) da bi stigli do istonog Tulana (Brinton, 1885., 68-69). Ime Zuyua poja
vljuje se jedino kao dio imena Tulan Zuyua, i to u PV-u, dok se u Analima Cakchi
quela ova dva naziva pojavljuju odvojeno, i ini se kao da oba ukazuju na taj iston
i grad (ibid, 76-77, 82-83). Ovaj istono - zapadni par gradova ponovo se pojavlju
je u knjizi Chilam Balam iz Manija, gdje se opet spominje zapadni grad inenom Tu
lapan (u znaenju "o majim repovima"), te istoni grad imenom Zuyua (Craine i Rein-do
rp, 1979., 138). U knjigama Chilam Balam iz Chumayela i Tizimi-na, Zuyua se spom
inje kao grad negdje na poluotoku Yucatan (Roys, 1967., 74, 132, Edmonson, 1982.
, 38, 135). U jednom odlomku taj grad Zuyua ima i prefiks oxlahun, "Trinaest" (E
dmonsin 1982., 135); u drugim odlomcima prefiks glasi Holtun, to se odnosi na kam
en kroz koji je izvrtana rupa, a u jednom sluaju se za Holtun Zuyua kae da se nala
zi zapadno od Chichen Itze (Roys, 1967., 139). Danas postoji grad poznat pod ime
nom Holtun; nalazi se samo dva kilometra zapadno od velikog igralita za igru lopt
om u gradu Chichen Itza (Roys,
328
1968., 81). Na njemu se nalazi i prirodni izvor, a bio je vano sredite u tom dijel
u zemlje; ovo se moe vidieti i po tome, to je imalo i svoje vlastito igralite za ig
ru loptom. Postojalo je jo nekoliko mjesta zvanih Holtun na obje obale Yucatana -
istonoj i zapadnoj (Scholes i Roys, 1968., 81); Thompson (1970., 23) je usred ar
gumentiranja vanosti Meksikog zaljeva ustvrdio kako misli, da se naziv Zuyua odnos
io na grad Holtun na zapadnoj obali.
159
Sedam Peina, Sedam Provalija: To je wuqub' {uucub} siwan, epitet za Tulan Zuyua. i
ni se da je na jeziku Quiche Sedam Peina istoznanica za Chicimoztoc ili "sedam pein
a" mitskoga grada iz kojega potjee narod Nahua. Brojni gradovi Maya bili su izgrae
ni iznad prirodnih pilja, a na mjestima gdje ih nije bilo, kopali su i usijecali
zamjenske - umjetne peine. Ispod ostataka glavnoga grada naroda Quiche - Trule Tr
stike - izgraene su tri takve umjetne pilje, koje su vjerojatno pipadale lozama Ca
ueca, Velikih Kua i Vladara Quiche. Najdua od njih, koja se protee sve do mjesta is
pod glavnog trga, po tome se podudara s peinom iskopanom ispod Piramide Sunca u T
eotihua-canu, takoer izgraenom ljudskom rukom. Obje imaju ulaz na zapadu i potom es
t komora, povezanih glavnim tunelom kako bi ih ukupno bilo sedam. Vie su o tome p
isali Brady (1991.) te Brady i Veni (1992.).
160
Tohil: Ovo ime boanstva kao da je sastavljeno od Toj - imena jednoga od dvadeset
dana iz 260-dnevnog proroanskog kalendara, i od -U, "imati svojstvo od". Toj je u
sto i korijen glagola koji na jezicima Chol i Quiche znai "platiti". Dananji uvari
Dana u narodu Quiche pripisuju ovome danu boansko znaenje kada ga nazivaju tojonik
ili "onaj koji plaa". U Analima Cakchiquela postoji i drukija etimologija, po koj
oj pripadnici naroda Quiche (kao sljedbenici Tohila) dobivaju naziv tojojil ili
"gromovnici" (Brinton, 1885., 82-83). Na jeziku Chol tojmel znai "grmjeti", a toj
okna je "put kojim nailaze oblaci". Sva se ova znaenja mogu pripisati Tohilu, bog
u kojemu su svi duni podnositi rtve, i koji sebe moe obaviti oblacima i kiom.
160
ime boga: To je ub'i k'ab'awil {cabauil}, pri emu ub'i znai "njegovo ime", ali k'a
b'awil ili "bog" takoer nosi u sebi korijen glagola koji oznaava
329
imenovanje nekoga. K'ab'a na jeziku Kekchi znai "ime" ili neiji "identitet", kao i
na jezicima Chol, Mopan i Yucatec, samo u drukijem obliku, kao k'aba. Sufiks -U
daje rijei smisao "onaj to se moe imenovati" ili "imati identitet". Na dananjem jezi
ku Kekchi nastavlja se religiozni smisao znaenja k'ab'a', i to u rijei k'ab'a'tiox
(pri emu posljednji dio ove rijei koja oznaava "svetost", tiox, stie od panjolskog "
Dios" i znai "Bog"). To se odnosi ne samo na sveta imena ve openito na vjersko uvje
renje. U PV-u se koristi pojam k'ab'awil prvenstveno za boanske zatitnike vladajuih
loza, dobivenih vjerojatno u gradu na istoku u kojemu se vjerojatno govorilo je
zikom Chol. Autori nastavljaju naglaavati trostruku homologiju u diferencijaciji
imena tih bogova, identitete plemena koja ih tuju te dijalekte ili jezike kojima
se govori u tim plemenima, i sve to po korijenskom smislu odgovara rijei k'ab'awi
l. Ovome mogu jo dodati i mjesto tovanja, budui da je nekima od tih bogova predodree
no da ih se tuje na razliitim planinama, odnosno kasnije po zasebnim piramidama to e
nositi njihova imena. Na natpisima iz vremena klasinog razdoblja Maya istoznani p
ojam je k'awil, koji se primjenjuje na lutke izraene u obliku ljudi (bog K ili GI
I), kakve su u svojoj blizini drali vladari (Stuart, 1987., 15-16). Ovo k'awil se
esto kombinira s nazivom grada, to ukazuje na to da je pojam k'ab'awil zapravo opi
naziv za vladare pojedinih loza i / ili njihove gradove, a ne osobno ime nekoga
posve odreenog boga (Grube 1992., 210-11).
160
Auilix: Prema nekim drugim izvorima, ovo ime glasi awilis ili samo wilis. Na jez
iku Kekchi se danas za "lastavicu" (pticu) kae kwilix, ali je John Justeson (tije
kom razgovora) naglasio, da je ono poetno k-dodano tek nedavno; na jeziku Chol se
za istu pticu kae wilis chart. Justeson misli da ime awilix potjee iz jezika Chol
, pri emu se u awilix kombinira rije aj- ili "gospodar" s wilix. Pritom je naglasi
o da na jeziku Chol aj- uvijek u sloenicama postaje samo a-, tako da bi Awilix na
kraju znailo "Gospodar Lastavica".
160
Hacauitz: Rije jak na jeziku Chol znai "skinuti, razgolititi" nekoga ili neto. Witz
je na jezicima Yucatec i Chol "planina", a pisci PV-a kao da su ovo ime tumaili
upravo na taj nain, kada su ovoga boga
330
postavili nasuprot Aulixu; dok se on nalazio usred umskih gutika, Hacauitza su smj
estili na ono to su nazivali saqijuyub'; pritom saqi doslovno znai "bijelo" ili "is
to" te "krevina" u smislu terena, dok je juyub istoznanica za witz ili "planina" n
a jeziku Quiche.
160
jer njihov bog ima samo jedno ime: Logika ovog odlomka lei u injenici da - primajui
glavno boanstvo k'ab'awil i zakonite vladarske nazive (b'i) - dobivamo dva aspek
ta istoga postupka. Sama rije k'ab'awil po smislu svojega korijena, bilo na jezik
u Yucatec ili Chol (vidi gore), znai neto poput "onaj kojega se moe imenovati".
160
tako govori drevno pismo: To je ch'a chupan ojer tzij ili doslovno "tako se govo
ri unutar drevne rijei". Enrique Sam Colop (1994., 44-45) naglaava da uporaba rijei
chupan, koja se odnosi na unutranjost nekoga fizikog predmeta, pretvara "drevno p
ismo" u stilski izriaj za cjelokupne sadraje starih knjiga, odnosno - govori o izv
ornoj verziji PV-a u cjelini. Ispravnost ovakvog tumaenja potvrena je i u kasnijem
odlomku, gdje se takoer koristi rije chupan, ali ovoga puta nedvosmisleno.
162
On je napravi (vatru) u unutranjosti svoje sandale: Glagol je ovdje xub'ax uloq {
xubac uloc} ili "vrtati neto"; b'aq znai "svrdlati". Ba kako je i obeao, Tohil svoji
m sljedbenicima pribavlja vatru u trenutku kada su drugi ostali bez nje. On to in
i stojei na jednoj nozi, i to koristei svoju sandalu koja mu slui kao podloga. Ova
njegova poza stajanja na jednoj nozi, kao i vatra, identificiraju ga i izjednaava
ju s boanstvom koje su nizinski Maye i njihovi ikonografi u doba klasike nazivali
bogom K ili GII; kod njega se vatra obino prikazuje u obliku gorue baklje to viri
iz njegova ela, no pokatkad i iz usta zmije, koja slui kao jedna njegova, i to ona
dua noga, iako ponekad doista i ima samo jednu nogu (Taube, 1992., 69-79). Tohil
je takoer i manifestacija boga koji se na drugim mjestima u PV-u naziva Hurikan
ili Munja Hurikan.
162
nije bilo odgovora: Korijen glagola ovdje glasi k'ula {ula}, dok neki rjenici spom
inju {culuba} ili k'ulub'a kao "odgovoriti".
331
162
mjesto postojanja: To je tz'ukib'al {tzuquibal}, pri emu je -Val "mjesto od", a p
rema rjenicima tz'uk znai "proklijati, izbiti".
162
I zatim se... pojavi jedna osoba: Na ovom je mjestu Ximenez, koji je prilikom pr
episivanja PV-a u MS na panjolski jezik s desne strane dodavao i vlastite napomen
e, umetnuo napomenu na lijevu stranu, gdje je inae dotad komentirao tekst na jezi
ku Quiche. Pritom se koristio latinskim jezikom, a ovdje je dopisao "Demonio loq
uens eis." Pisci PV-a su vjerojatno u ovom odlomku namjeravali aludirati na kransk
u demonologiju, budui da opisuju boga koji se pojavio s krilima imia i tvrde da stie
iz Xibalbe (podzemnog svijeta), ali ovdje treba primijetiti, da ovu aluziju zapr
avo upuuju i na teret Cakchi-quelima, glavnim suparnicima vladara Quiche, iji bog,
kako sami kau "izgleda poput imia". I danas mnogi mukarci iz plemena Cakchi-quela no
se jakne koje na leima imaju prikazan motiv imia.
162
zastupnik: To je k'exwach {quexuach} ili doslovno "zamjensko lice"; neki rjenici
ovu rije prevode i kao "slinost" pod {quexel}, a i Andres Xiloj se sloio s ovakvim
prijevodom.
163
Oni su jednostavno bili nadvladani: Korijen glagola je {kulu}, a rjenici za k'ulu
m kau "ne moi neto".
163
zbijala su se: Korijen glagola glasi chakchot, a za chakacha rjenici kau da znai "ii
poput slijepe osobe".
163
imali su tuna usta i lica: To je chikimaj kichi'chikimaj kiwach. Kombinacija rijei
maj, chi' i wach ("orobiti", "usta" i "lice") je idiom u znaenju "biti utuen zbog
neposjedovanja neega za zamjenu (trampu) za neto, to bi ovjeku trebalo". Doslovnije
znaenje ovoga bi glasilo: "Oni su imali utuene usne i lica".
332
163
Nije li tako i nije li otkriveno: To je inae proroanski izriaj, nalik onome koji su
koristili Xpiyacoc i Xmucane na poetku svojih proroanskih pitanja vezanih uz izra
du drvenih ljudi. U oba su sluaja korijeni glagola kulu {ulu} i riqo {rico} ili "s
usret" i "pronai". U ovom kontekstu misli se, kako se oni koji ele vatru pozivaju
na srodnitvo s onima koji su je ve dobili, i to na temelju nekih starih proroanstav
a, a ne na temelju iste genealogije. To je ono to antropolozi nazivaju "izmiljenim
srodnitvom"; moda je u planinskim dijelovima Guate-male bilo uobiajeno ukljuivati pr
oroanske objave u pregovaranje o takvim rodbinskim odnosima.
164
'ele li biti posisani?': Kroz ovaj sam odlomak slijedio Edmonsonovo tumaenje pri p
rijevodu rijei tu'nik {tunic}, to ima veze sa sisanjem (Edmonson, 1971., 168) kako
u starom, tako i u dananjem jeziku Quiche. U ovom smislu, sisanje je metafora za
rtvovanje nekoga uklanjanjem njegova srca, kao to e biti posve jasno reeno neto kasn
ije. Moda je upravo uas koji se skrivao iza tih rijei nagonio prevoditelje da olako
prelaze preko ovog odlomka; ak i Edmonson pokuava objasniti da se ovdje radi o "k
rvnoj rtvi". Mjesto na kojemu Tohil eli da zapone njegovo "sisanje" nalazi se "na n
jihovim stranama i ispod njihovih ruku", a to se podudara sa svim onim to znamo o
rtvovanju upanjem srca, koje se davno dogaalo po Srednjoj Americi; najee se radilo o
mjestu izmeu gornja dva rebra na lijevoj strani grudnoga koa (Robicsek i Hales, 19
84.). Sljedea reenica: "Nije li elja srca njihovih da me prigrle?" nije samo upit o
njihovoj motivaciji, ve i daljnja opaska vezana uz rtvovanje srca. U njoj Tohil v
ie nije samo onaj koji isisava njihove grudi; ono to on doista eli od onih koji e ga
prigrliti nalazi se duboko usaeno u njihovim grudima, i on eli upravo to, cijelo.
164
Oni nisu oklijevali: Glagol je ovdje {xquiquiyaluh} i mislim da je to omaka, te d
a je ispravno trebalo stajati xkiyaluj; yaluj je "kasniti", a itav bi izraz doslo
vno glasio: "oni nisu sasvim zakasnili".
164
Zmijski Zub: Ovo ime - chamalkan - ne bi na jeziku Quiche imalo nekoga smisla, a
li na jezicima Chol i Yucatec cha'am znai "kutnjak",
333
dok je kan - "zmija" na Yucatecu. Ovdje autori PV-a komentiraju "ali on izgleda
poput imia", to nam ukazuje na to, da su poznavali znaenje rijei kan.
164
Ovi vatreni Cakchiqueli nisu zamolili za svoju vatru: Ime ovoga naroda izgovara
se u MS obino kao {ca3chequeleb} ili {ca3chiqueleb} pri emu je 3 oito omakom pisano
za slovo {k}; prema novoj ortografiji, to bi se pisalo kao kaqchekeleV ili kaqch
ikeleb'. Kaq znai "crveno", a che "drvo" ili "pol", to je etimologija iz Anala Cak
chiquela (Reci-nos i Goetz, 1953., 55). Samo, u ovom odlomku PV-a prvi je slog i
mena napisan kao {3a3} ili q'aq to znai "vatra", odnosno - opet se radi o igri rij
ei s kaq, koja se ovoga puta odnosi na kradu vatre koju su izvrili Cakchiqueli. St
oga sam ih najblie njihovu imenu mogao opisati mojom dopunom - "vatreni".
164
Ovaj in jo nije bio iskuan: Korijen glagola ovdje glasi tijow; rjenik ga prevodi sa
"pokuavati, izvoditi".
164
iznova se uzdigla: Ovo je raxa, to moe znaiti jo i "svjee" ili "sirovo"; pretpostavlj
am da se ovo odnosi na prvo pojavljivanje Venere kao jutarnje zvijezde nakon raz
doblja u kojemu je bila nevidljiva.
165
Sada su naputali istok: Korijen glagola ovdje glasi kanaj ili "otii". 165
"kamo pripadamo": To je kojtike wi ili "mi se zaustavljamo"; rjenici za tike kau "
zaustaviti", a pojam u sebi nosi i konotacije saenja ili putanja korijenja.
165
"jer se trebate pobrinuti za krvarenje iz uiju vaih, za probadanje lak-tova vaih":
U ovom odlomku rije za "krvarenje" glasi jutik ili "putati krv", dok u jeziku Quic
he naih suvremenika korijen glagola jut- znai "tei kroz neto". "Probadanje" je sisa,
rije slina tziso, to danas zna-
334
i "ivati", dok je ranije znailo "probadati se, da bi se pustila krv za idole". Rijei
za "ui" i "laktove" (xikin i ch'uk) ulaze u novu igru rijei sa "ptice" i "odjevna
krpa" (tz'ikin i ch'uq). Mogunost za igranje sa xikin prua se zbog injenice da se
ova rije koristi i za pomona orua u domainstvu, poput dugakoga tapa za podizanje vruega
lonca s vatre. Tz'ikin je generika rije za "pticu", i na jeziku Quiche je najea meta
fora za penis, uz alternativnu metaforu pich', odnosno naziv za crvenoglavog dje
tlia. Gospodari Maya iz vremena klasike sami su sebe kanjavali probadanjem koe na s
vom penisu, a ne na uima (Scheie i Miller, 1986., poglavlje 4); putanje krvi je i
bilo upravo ono, to je Tohil i zatraio od buduih gospodara Quiche da uine sa svojim
xikinom. A kada govori o probadanju {chuc}, ovdje je u MS dolo do nejasnog prijep
isa, tako da se moe proitati kao dvije rijei: ch'uk, to doista i znai "lakat", i ch'u
q u znaenju dijela odjee, krpe koja prekriva genitalije mukarca. U ovom kontekstu,
"laktovi" se bolje slau s "uima" elimo li dobiti par pojmova za dijelove tijela, no
razmotrimo li probadanje, tada bi se ono bolje slagalo sa zaivenom odjevnom krpo
m. Ova potonja opet slui kao metonim za ono to prekriva, ili kao metafora za kou sp
rijeda, gdje se i nalazi mjesto koje je trebalo krvariti. Metoda koja se pritom
koristila doista je nalikovala ivanju, odnosno kroz kou penisa se provlaila igla sa
tankim uzetom. Prema kasnijim odlomcima koji se nalaze u PV-u, pokajnici koji b
i obavili takvo proivanje molili bi Tohila za svoj achijilal, odnosno doslovno "m
ukost", premda ova rije moe oznaavati i "muevnog lana" zajednice.
165
logorujui na cesti: To je xukanajib'ej ripa b'e ili doslovno "bilo je ostavljeno
na cesti".
165
U zajednitvu: To je chikijunam wach ili "u njihovom jednom licu", idiom koji se s
pominje i kao junam kiwach ili "biti u sporazumu" te kzojunamaj wach ili "biti u
slozi".
166
Oni su samo njuili vrke svojih stvari: Andres Xiloj je ovo ovako protumaio: "Moda je
postojala kakva tajna u tim stvarima. Moda su one bile izraene od drveta nalik tr
enji, koje zadrava miris voa."
335
166
Stjenoviti Putovi, Pjeane Obale: Ova su imena cholochik ab'aj, boko-tajinaq {bocot
ahinac} sanayeb', to se sastoji od ponovljenog oblika rijei cholo- ili "poredati,
staviti u red", ab'aj ili "stijene", boko- ili "iupati s korijenom", taji' ili "ku
ltivirati, oplemeniti", -naq ili "savreno" te sanayeb ili "pijesak". u konanici, s
ve zajedno daje opis puta kojim se prelazi kakvo jezero, ili podruje neke strane s
ezonske poplave koja je pogodila razne gradove Maya u nizini. Vodeno tijelo koje
se prelazi i danas se u tim krajevima opisuje kao "more" (palo), ali djelo "Pov
ijest naroda Quiche Don Juan de Torresa" (Recinos, 1957., 24-25) kao i "Naziv go
spodara Totonicapana" (Carmack i Mondloch, 1983.a, 72-73,175) nazivaju to "prije
lazom jezera" (eho) ili mora, poetski izriui poruku o velikoj vodenoj povrini. U po
tonjem djelu, iji su autori aktivno mijenjali obiaje i tradiciju naroda Quiche usk
laujui ih s kranskom tradicijom i Biblijom, taj prijelaz nestaje, dok jaguar Quitze
postaje - Mojsijem, u trenutku kada svojim tapom razdvaja Crveno More (Chonay i G
oetz, 1953., 170).
167
smjestie oni... na leda svoja: Korijen glagola je eqay {eca}, a znai "nositi neto n
a ramenima ili na leima".
167
na vrh velike piramide: To je chuwijun nima kaqja {ca3ha}, "na vrhu jedne velike
crvene kue". Drugi istraivai slijedili su Ximeneza u itanju;' kaoja' i stoga cijeli
izraz prevodili kao "iznad velike crvene rijeke". Nae itanje podupiru najmanje tri
postojea rjenika za jezike Quiche i Cakchiquel, u kojima se navodi: kaqjay (gdje
jay znai "kua") u znaenju "zaobljene gomile kamenja i suhe zemlje, kakve su izraival
i preci", ili pak kaqay kao "brdo izraeno ljudskom rukom", ili kaqjal {cachal} (g
dje ovo -l mijenja znaenje iz "kua" u "neto to preuzima ulogu kue") u znaenju "brda iz
raenoga rukom". Ne iznenauje da je ovaj pojam za piramide (doslovno) glasio "crven
a kua", budui da su piramide Maya (kao i hramovi na njihovom vrhu) bile obojene cr
venom bojom, barem kroz razdoblje klasike.
167
na ogoljeloj planini: To je saqi {zacui} juyub', gdje saqi doslovno znai "bijelo"
ili "isto" te znai jo i "podruje bez drvea, krevina"
336
kada se radi o terenu, zjuyub znai "planina". Drim da su autori ovdje htjeli nagla
siti kontrast poloaja na kojemu se naao Hacauitz s poloajima Auilixa i Tohila, koji
su ipak ostali skriveni u gustim umama, iako je i potonji bio smjeten na planini,
kao i Hacauitz.
167
Mnotvo zmija... jaguara, egrtua, divljih tipaljki bijae tamo u umi, gdje njega sakrie:
I danas se u Momostenangu rtvenici i hramovi nalaze u visokim planinskim podrujima
koja povezuju zajednicu s hramom (obino smjetenim na vrhu vrlo visokog vodopada),
a sve ovo koriste i oni koji organiziraju i imaju uloge u Plesu Majmuna; i dana
s se za te skrivene hramove tvrdi da su prepuni opasnih ivotinja. One se posebno
pojavljuju pred onima koji neovlateno posjeuju neki odreeni hram, kao i pred onima
koji imaju dodue pravo posjeta, ali se prije posjeta ili na dan samoga posjeta hr
amu nisu dolino ponaali (to jest, nisu apstinirali od seksualnih odnosa ili bijesn
ih ispada, verbalnih ili fizikih).
167
Pleme Tama... Pleme Tkane Mree: Ova se mjesta nazivaju amaq {amac} tan i amaq' uk
in k'at {cat}. Kod prvoga imena, tan predstavlja arhaian ili alternativni izgovor
imena plemena koje se inae naziva tam. U drugom imenu, u- znai "njegovo", kin je
"tkanje", a k'at je "mrea".
167
oni (su) zastali tamo: Korijen glagola je {tacotob}; pod taq'ab'a rjenici navode
znaenje za taq'atob'ik ili "zaustaviti se, prestati se kretati naprijed".
168
Oni su ve isplakali srca svoja i utrobe svoje: Upitan o ovome, Andres Xiloj mi je
rekao: "Oni su se nalazili u mraku; bili su tuni, nije bilo svjetlosti, ni dana,
ni noi - itavo vrijeme samo mrak." U narodu Quiche ne razmiljaju o noi tek kao o "m
raku", kao o suprotnosti "svjetlu". Uvjeti opisivani u PV-u prije onoga prvog sv
itanja bili su toliko loi, da se tu niti ne moe govoriti o pravoj noi, onoj osvijet
ljenoj mjeseinom i zvijezdama, ili ak i makar najmanjim tragovima zore, da niti ne
spominjem punu svjetlost dana.
337
168
vani u sjenicama, na viseoj mahovini, ali jo ne na postoljima: Danas su ek' ili "s
jenica" (Tillandsia spp.) i atz'iyaq {atziyac} kao panjolska visea mahovina (Dendr
opogon usneoides) uobiajene za ukraavanje vanjskih posveenih mjesta i lukova za sve
ce. Kao da ovaj odlomak eli rei da su bogovi bili smjeteni u takva ukraena skrovita,
a ne podignuti visoko u drveu, gdje ove biljke inae vole rasti. Tek kasnije su bog
ovi bili smjeteni na "postolja", pretpostavljam - u svoje "kue" na vrhovima pirami
da.
168
njihovi naini: To je kichakab'al {quichacabal} ili "njihovo orue za pobjedu".
168
Njihova srca jo nisu u sebi gajila bolesnu elju: To je mana chilik cayal ta kik'ux
, pri emu mana znai "ne jo", ta je naglaavanje negacije, a kik'ux znai "njihova srca"
. I chilik i kayal rjenici prevode kao "postati uznemiren, imati bolesne elje".
169
Mijeani Kopah Naziv ovoga kopala (pom) dolazi iz naroda Nahua; na jeziku Nahuatl
mixtemi znai "biti oblaan". Budui da se za ovaj kopal kao i za Cauiztan Kopal tvrdi
da su stigli s istoka, oni bi mogli potjecati iz doline Motagua, gdje se govori
o jezik Pipil kao jedan od jezika naroda Nahua.
169
Cauiztan Kopal: Jo jedan naziv naroda Nahua; na jeziku Nahuatl quauitztlan znai "b
lizu iaka".
169
oni spalie: Korijen glagola je ovdje {zacbiza}; rjenici za saqb'isaj {za3bisah} na
vode da znai "paliti" te "mahati repom (pseim)". U sljedeoj reenici sam isti glagol
preveo s "oni su potresali", Posuda u kojoj se pali tamjan u Srednjoj Americi mo
ra se pretresati ili pomicati naprijed i nazad, kako bi se tamjan ario i izgarao.
338
170
sada je samo njegov odraz onaj koji nam ostaje: to se krije iza ovako oblikovane
prie u PV-u otkrila nam je suvremena pripovijest pronaena kod Maya iz plemena Mop
an, u kojoj Gospodar K'in (Sunce) odlazi iz svojega doma na istoku do samoga sre
dita neba, i potom se opet vraa na istok. Izgleda kao da je krenuo do sredita neba
da bi tamo u sreditu ostavio zrcalo (Thompson, 1930., 132). Da bi se na ovaj nain
protumailo kretanje Sunca, potrebno je kao uzor uzeti Veneru u njezonoj ulozi jut
arnje zvijezde, koja se i uzdie i zapada - na istoku.
170
Kako to rekoe u drevnom tekstu: To je xch'a chupan ki tzij ili doslovno "bijae reen
o unutar njihove rijei". Kao "drevni" sam preveo rije ojer na temelju slinog izraza
koji se pojavio ranije, ch'a chupan ojer tzij, gdje ojer tzij doista doslovno z
nai "drevna rije"; ipak sam sve preveo kao "drevni tekst" zato, jer se chupan odno
si na unutranjost nekog fiziki postojeeg predmeta, dok se ovdje ista rije odnosi na
stilski izriaj u sadraju teksta PV-a.
170
Tohil, Auilix i Hacauitz bijahu pretvoreni u kamen, zajedno s likovima puma, jag
uara, zvecarki, divljih tipaljki, koje je Bijeli Baca Iskri ponio sa sobom krenuvi
meu drvee: "Likovi" su ovdje uk'ab'awilal {ucaba-uilal}, dok sam k'ab'awil ili "nj
egovu boanskost" inae prevodio kao "bogove". "Bijeli Baca Iskri" je saqi k'oxol {za
qui coxol}, ime sastavljeno od saqi ili "bijelo", k'oxo ili korijen glagola koji
m se oznaava udaranje kamena o kamen da bi se izazvale iskre te "upalila vatra",
i nastavka -/ za agentiv. Ovo ime slijedi odmah nakon spominjanja "divljih tipalj
ki" pa su neki prevoditelji pogrijeili spajajui ove pojmove, drei i njega zadnjim na
popisu onih to su se okamenili. Meutim, prema onome to se danas zna o Bijelom Bacau
Iskri (B. Tedlock, 1983., 1986.), njega treba drati subjektom u ovoj reenici, kao
i u njezinom nastavku, to jest xa xuchap chi uk'aj {uca} rib'pa che' {che} ili
"ponio je sa sobom krenuvi meu drvee". Danas se spolno neodreena pojava Bijeloga Bac
aa Iskri dri uvarom vulkanskih ostataka i drevnih predmeta to nalikuju ivotinjama; ov
i se predmeti, za koje se tvrdi da su i sami bili okamenjeni u trenutku prvoga s
vitanja Sunca,
339
nazivaju meb'il, a tako se naziva i hram u Momostenangu u kojemu se oni uvaju.
Andres Xiloj je ovako protumaio taj odlomak: "Kada su se sve ptice i ivotinje pret
vorile u kamen, one su ostale kao meb'il. A kada naie trenutak i netko se nae u pr
igodi da nabavi jednu od njih, i to je meb'il. Ptice, zeevi, sve, sve razliite vrs
te kamenja. Sada kau, da taj k'oxol, taj Bijeli Baca Iskri ima mnogo novaca. Ako n
etko ima sree, on e mu se ukazati. Ako pritom skine svoju cipelu i odbaci je, tada
e ta osoba dobiti novaca; ili svoju malenu torbu, jer - on ima torbicu, i ako je
odbaci, to je onda meb'il te osobe, to je njezina srea." Lucas Pacheho, uvar Dana
iz gradia u blizini grada Santa Cruz del Quiche, rekao mi je kako je k'oxol svoj
u cipelu ili torbicu izgubio ili odbacio jo u trenutku prvoga svitanja; sam je iz
bjegao petrifikaciju pojurivi meu drvee, a pri tome je izgubio cipelu.
170
Moda ni danas ne bismo imali mira od ovih grabeljivih ivotinja... da one izvorne ivo
tinje Sunce nije pretvorilo u kamen: "Grabeljive ivotinje" su tionel chikop, to znai
"ivotinje koje ujedaju (ili jedu meso)". U MS je Bijeli Baca Iskri pogreno pridoda
n popisu ivotinja iz prethodne reenice. ini se da je Ximenez pomislio kako je ovo i
me ivotinje nedostajalo na popisu ivotinja, pa ga je prikljuio njima. Andres Xiloj
na ovo ree: "Taj k'oxol (Bijeli Baca Iskri) mora brinuti o svim ivotinjama, on im n
e doputa da izlaze, jer zna koliko su opasne. On ih dri, uvajui ih u svom oboru." Ti
me je opisao Bijeloga Bacaa Iskri u njegovoj ulozi uvara obiaja (B. Tedlock, 1992.,
181-87), jer danas govore da opasne ivotinje napadaju samo one ljude koji su zan
emarili svoje obredne dunosti. Prema Lucasu Pachecu, obor unutar kojega Bijeli Ba
ca Iskri uva svoje grabeljivce nalazi se duboko u itavom nizu pilja, negdje ispod ruev
ina Trule Trstike; kada su dolje, one na sebe uzimaju oblike omanjega kamenja. S
retniku moe biti doputeno da ih nekoliko i pronae, ali nesretnik e se stropotati u go
lemo, iroko drijelo bezdana.
170
pjesma njihova imenom "Camacu": To je k'amaku {camaku}, verzija naroda Quiche za
naziv pjesme ije ime potjee iz jezika Chol i Yucatec. Takvi nazivi inae zapoinju s
k'ay, to na tim jezicima znai
340
"pjesma"; tako, primjerice, k'ay nikte znai "Pjesma cvijeta" na jeziku Yucatec. P
jesma o kojoj je ovdje rije vjerojatno je nalikovala onoj iji je tekst iznijet u k
njizi Chilam Balam iz Chumayela (Roys, 1967., 38, 114-15). Ta se pjesma sastoji
od pitanja i odgovora, a zapoinje pitanjima kojima je prva rije uvijek mak ili "to"
, primjerice "Mak u kobolyutz takil winik?" ili "to je to, to ima najbolja svojstv
a ovjeka?" (Odgovor je: In nok, in wex ili "Moj prekriva, moja krpa oko bokova").
Ovoj pjesmi nije dan naslov, ali bi mogao glasiti k'ay mak u ili neto kao "Pjesma
o onome to jest". Pjesme u Chilam Balamu i u PV-u imaju stihove koji zapoinju usk
linicima i upitnicima, a u oba sluaja pjevai komentiraju dogaaje koji su se dogodili
u gradu to su ga netom ostavili iza sebe.
171
Yolcuat i Quitzalcuat: I ova imena stiu iz naroda Nahua. U prvom sluaju se na Nahu
atl jeziku radi o yollo ili "sposoban, vjet, mudar" te coatl ili "zmija". Drugo i
me je istoznanica za Quetzalcoatl na Nahuatl jeziku, u znaenju "kecal (ili pernata
) zmija". Meutim, istoznano boanstvo naroda Quiche nije Tohil, kao to ovdje tvrde au
tori, nego bog ije ime na jeziku Quiche glasi q'ukumatz; ono ima posve isto znaenj
e kao i Quetzalcoatl, i ovdje je prevedeno kao "Pernata Zmija". Tohilu najblieg u
sporednog meksikoga boga neemo, dakle, nai u Quetzal-coatlu, ve u bogu imenom Tezcat
lipoca. Ne znamo jesu li autori PV-a poznavali ili ipak nisu znali znaenje imena
koje su napisali kao Quitzalcuat, ali njihova izjava da je to ekvivalent bogu To
hilu moe imati smisla samo kao politika izjava, kojom vladare naroda Quiche ele izj
ednaiti s mnogo bogatijim i monijim meksikim vladarima.
171
neki od naroda: U prethodnom izdanju ove knjige slijedio sam veliki broj dosadanj
ih prevoditelja kod izraza chajkar winaq (gdje je winaq - "narod"), mislei da se
radi o imenu plemena, pa sam ga preveo kao "Narod uvara Riba"; no, sada chajkar p
revodim kao "neki od naroda", slijedei time Ximenezov prijevod PV-a i znaenje koje
rjenici pridaju ovoj rijei.
171
I jezik se promijeni kod Cakchiquela: U ovom odlomku nam PV predstavlja teoriju,
prema kojoj do lingvistikih razlika dolazi uslijed ra-
341
zlika u imenima plemenskih bogova, koji su izvorno dodijeljeni pojedinim plemeni
ma. Sama po sebi, njihova su lingvistika zapaanja prilino tona.
171
uvar Mata imia i uvar Mata Plesa: Ova imena glase ajpo sotz'il {zotzil} i ajpo xa, pr
i emu je ajpo skraeni oblik od ajpop ili "uvar Mata", a xa skraeno od xajil. Skraeni
oblik ajpo ne pojavljuje se u rjenicima za jezike Quiche, ali je dobro poznat zah
valjujui zapisima Maya iz doba klasike. U Analima Cakchiquela (gdje se koristi pu
ni oblik xajil umjesto xa), ova se dva imena koriste kao plemike titule, a ne kao
oznaka za pojedine loze (Recinos i Goetz, 1953., 72, 74,132).
171
o njihovu boravku: Korijen glagola ovdje glasi yalujik ili "zaustavljanje, kanjen
je".
171
zakrinkavanje Tohilovo: "Zakrinkavanje" glasi kojb'al ili "sredstvo za maskiranj
e".
171
duboko klanjali: Glagol glasi wonowoj, a rjenici za wonob'a rib' kau da znai "savij
anje tijela, kao kada se brada spoji s koljenima".
171-172
Sada je to bio tek prikaz duha njegova to bi progovorio: Ovime se eljelo rei da rij
ei vie nisu dolazile iz samoga kamena, ve iz njegovog duhovnog sljednika.
172
Sve to su palili pred svojim bogovima bijae smola, samo komadii smolaste kore, zaje
dno s nevenima: Time se eli rei da su i dalje spaljivali rtve u njihovom prirodnom
obliku te da jo nisu koristili pravi tamjan. Smola je qbl, a moe se prikupiti s ra
zliitog drvea u gumena-stim grudama. Komadii smolaste kore s rachaq noj ili doslovn
o "ostacima smole bora" su krute crvene nakupine na kori borova, nastale uslijed
rupica koje su po njima izdubli crvi. Neven je iya {yia}, posebna ljekovita bil
jna vrsta (Tagetes lucida) utih cvjetova koje na panjolskom u Guatemali nazivaju "
pericon", a moe se vrlo esto nai
342
posvuda uz cestu. Prema Andresu Xiloju, sve ovo se i danas pali u Mo-mostenangu,
iako je svima jasno daje to skromniji i siromaniji rtveni prinos nego onaj od isto
ga kopala. Earle je 1983. izvijestio kako se u istonom podruju naroda Quiche spalj
uje pericon, a osobno sam nazoio spaljivanju komadia smolaste kore kod rtvenika bli
zu Chichicastenanga.
172
"Nemojte nas otkrivati plemenima": Ovu elju bogova (ili sad ve kamenih spomenika,
u kojima su obitavali njihovi duhovi) za skrivanjem Andres Xiloj je pripisao odn
osu prema svim vrijednim stvarima i predmetima koje u Momostenangu nazivaju meb'
il: "To kamenje je poput meb'ila. Kad netko pronae jedan, ne smije ga pokazivati
drugima, jer je on namijenjen samo njemu osobno. Ima ljudi koji ponekad pronau ne
ke sitnije stvari; pokazuju ih drugima, ali meb'il tako neto ne doputa: takav ovjek
nee doekati svoju sreu koju bi mu kamen inae donio. Ona se povlai od njega. Nae li se
kakva sitna stvar -neki drevni novi pronaen u umi, ili kameni, tada se on mora sauvati
za sebe."
172
"planu od zavisti zbog nas": To je kojq'aq'anij rumal ili "oni zavide zbog nas";
rjenici spominju q'aq'ajkao "gorjeti vatrom, zavidjeti, gor-jeti.
172
"nemojte dopustiti da nas uhvate": To je mawi kojiralajob'isaj ili "oni nas ne l
ove (ili hvataju) u zamku".
172
"enki jelenjih i enki ptijih": "enke" su ovdje xnam, za to rjenici navode da znai "kou
, enka jelena", a u ovom odlomku se ivotinja pojavljuje kao pridjev u oba sluaja: x
nam kej, xnam tz'kin.
172
"svenjeve jelenjih koa": I ovdje sam, kao i na drugim mjestima ovako preveo rije k'
ukej {cuqueh}, koja se sastoji od k'u- ime se obiljeava omatanje neega neim, kada sl
ui kao korijen glagola, te od kej ili "jelen". Jelenja koa sluila je doista za omat
anje raznih stvari, a naroi-
343
to za izradu svetih svenjeva diljem Srednje Amerike, pri emu su pojedini svenjevi,
kao i ovdje, odgovarali posve odreenim bogovima.
172
"Oni ve pripadaju nama": Ovo se odnosi na dugorono i staro obeanje koje su plemena
dala kako bi dobila vatru, naime - da e dopustiti Tohilu da ih "posie", ne znajui d
a to znai rtvovanje upanjem njihovih srca iz grudnoga koa.
172
tada bi odlazili pomazati usne kamena Tohilovog ili Auilixovog krvlju jelena ili
ptica: Danas se u istonom podruju obitavanja naroda Quiche u ova boanska kamena us
ta radije ulijeva destilirani liker negoli krv (i usto, naziva se k'amawil,ane k
'abawilkzo u PV-u). No, u podruju Chichicastenanga i danas znaju u njih ulijevati
i krv rtvenih kokoi. Osim toga, likere stavljaju i na usta svetaca. To su posebni
likeri koji brzo isparavaju pa stoga izgleda kao da ih je kameni spomenik ili s
vetac doista i popio, ili kako se u PV-u kae: "I bogovi su pili ovo krvavo pie."
172
stevije: To jejolom okox ili doslovno "glava gljive", ali kako je naglasio Ximen
ez prema panjolskom prijevodu PV-a (izdanje 1973.,205), ovdje se ne radi o gljivi
, ve prije o posve odreenoj vrsti biljke. Naziv je dobila zbog svojega oblika i ni
za rascvjetanih glavica to se sastoje od brojnih siunih i gusto bijelih cvjetia, zbi
jenih u neto nalik klobuku gljive. On je mislio da se vjerojatno radi o Stevia se
nata, koja se u Meksiku naziva "requeson" (Rzedowski i Equihua, 1987.). Na panjol
skom koji se govori u Guatemali nazivaju je "pericon bianco", kako bije razlikov
ali od obinog pericona, divljega nevena utih cvjetova. I danas, ba kao i u PV-u, sp
aljivanje nevena i stevije predstavlja skromnije rtvene prinose od spaljivanja ta
mjana kopal (Earle, 1983. 294, 297). U ovom se odlomku obje vrste biljaka spomin
ju uobiajenim uto - bijelim redoslijedom, u skladu s obrednim obiajima naroda Quich
e.
172
samo liinke utih obada, liinke osa i liinke pela: Andres Xiloj opisao je ove kukce -
wonon, sital i aqaj - na sljedei nain: "Wonon je velik, sa uto-crim prugama po sebi
, bolno ubada i u njegovim ko-
344
nicama ima meda; sital je jo vei i po sebi ima crvene pruge, a ubodi su ak jo tei i o
pasniji, izazivaju velike otekline, a ako ih ima vie, od njih ovjek moe i umrijeti;
i on radi med. Aqaj je malen, neto vei od muhe, i voli ubadati; izrauje gnijezda p
o kojima onda ive tisue aqaja. Ako se tapom ue u ta gnijezda, moe se uzeti jako puno
meda u komadima."
173
mi samo izvodimo ubode... kada molimo... za nau mukost: Tumaenje rijei {chuc} kao ch
'uq, koja se barem figurativno odnosi na penis ili koicu glavia, pojaano je injenico
m da rije achijilal ili doslovno "mukost" rjenici spominju kao slikoviti opis za "i
zrazito muevnoga lana plemena".
173
usta kamenja: Ma kako to kamenje doista izgledalo, usta su jedini anatomski dio
koji se ikada spominje u vezi kamenih spomenika boanstvima. Kod danaanjeg naroda Q
uiche u podruju oko Santa Cruz del Quiche, glavni kriterij za razlikovanje nekog
boanskog kamena od obine stijene je upravo postojanje otvora ili udubine, koja moe
posluiti kao usta, u koja se onda ulijeva liker ili (ne tako esto) krv rtvovane per
adi. Treba naglasiti da PV ima poseban naziv za kamenje s takvim ustima (budui da
se radi o biima kojima su se tijela okame-nila), a to je k'ab'awil ili "bog". I
ovdje se radi o igri rijei, jer k'ab'a- ili k'ab'e- prema rjenicima znai "ostati ot
vorenih usta". Samo, rije k'ab'awil se danas vie ne koristi, ve se umjesto nje kao
pojmovi za kamenje s otvorima nalik ustima koriste rijei k'amawil, to doslovno znai
"onaj koji prima", i iq, kao arhaina rije za "vjetar", a ujedno je to i ime jedno
ga od dana meu dvadeset postojeih imena.
173
"Vaepravo": To je ikolb'al iwib\ gdje i- znai "vi", a iwib'je "vae"; rjenici za kolb
'alib' navode znaenje "sloboda". Ovo se odnosi na ugovor koji su plemena sklopila
s bogovima, prema kojemu im mogu biti rtvovana.
173
pitanje sisanja: To je ri tz'um; neki su prevoditelji ovo drali "razdira-njem koe"
, neki "udaranjem", ali ja sam se pridravao glagola tz'umaj ili "sisati", i smatr
am da se to odnosi na "isisavanje srca" iz ljudskoga
345
tijela, koje se obavljalo nad potlaenim plemenima prilikom rtvovanja bogovima.
173-174
na mjestu zvanom Strava: Ovo ime glasi silisib'; rjenici obraduju sili-saV kao "u
tjecati na neto, uasnuti se". U jednom od ranijih odlomaka postojalo je do sada ne
imenovano mjesto, na kojemu su se sva plemena - osim Cakchiquela - potinila bogov
ima i pristala da ih Tohil "po-sie" (iupa im srca) u zamjenu za vatru.
174
lubanju bi ostavljali na cesti: Ako je narod Quiche napade na svoje suparnike iz
vodio u isto vrijeme i na isti nain kad i nizinski Maye u doba klasike, onda su i
m u ove svrhe bila posebno draga razdoblja kada bi Venera postajala veernjom zvij
ezdom (Lounsbury, 1982.). "Cesta" na koju bi otkotrljali odsjeene glave svojih rta
va mogla je simboliki slijediti nebeski put zapadanja Venere, dok se o glavi mogl
o razmiljati kroz priu o Hunahpuu i Xbalanqueu, u trenutku kada su uspjeli porazgo
varati s lubanjom svojih oeva.
174
tragovi bijahu samo oni ivotinjski: To je kaqan {cacan} ri xa kipich ili "njihovi
tragovi su samo stopala", pri emu "stopala" (pich) oznaavaju iskljuivo "stopala etv
eronoaca".
174
mrano i kiovito: To je q'eqal {quecal} jab' ili doslovno "crna kia", to se - prema t
umaenju Andresa Xiloja - odnosi na strahovitu oluju, koja je toliko intenzivna da
se nebo pritom zacrni. Ovo je u skladu s vjerovanjem daje Tohil zapravo manifes
tacija Hurikana, koji je izazvao "crnu kiu" dok je unitavao ljude izraene od drva.
174
maglovito i vlano: To je musmul jab' ili doslovno "maglovita kia". Andres je ovdje
objasnio da su to "dani u kojima ne pada snana kia, ve sitne kine kapi, male kaplji
ce vode. To je musmul"
174
oni su ih izdvajali i kosili: U MS ovdje pie {echalamicat}, pri emu je jasno ispis
ano jedino slovo e, odnosno "oni". Moje se itanje zasniva-
346
lo na rijei chala, "odabrati izmeu mnogih" te na k'at, to znai "rezati" (u smislu "p
okositi, ponjeti").
175
"odabrane": To je cho'm {chaom} ili "odabrati", ali istodobno i metafora za "pre
lijepe djevojke".
175
"zrae blistavilom": To je saqloq'oj {zaclocoh}, kombinacija rijei "svjet-lost"(saq
) i "vrijednost" ili "dragocjenost" (loq'oj).
176
Pohotna ena i Tugujua ena: Ovo su imena xtaj i xpuch' {xpuch}, u kojima ih poetno x-
obiljeava kao enski rod. Taj znai "silno eljeti uiniti neto", a u ponovljenom obliku
tajij "grijeno se ponaati mnogo puta". Zapuch' rjenici kau da se to prema panjolskom
pojmu lloron (odnosno u enskom obliku llorona) odnosi na osobu koja puno plae. Ovo
potvruje moj argument do kojega sam doao na drugi nain (D. Tedlock, 1993.a, 45-58,
242), da su ove dvije ene zapravo prethodnica La Llorone iz predkolumbovskog dob
a, lika iz hispan-skog folklora Srednje Amerike i jugozapada Sjedinjenih Amerikih
Drava, koji progoni i zavodi mukarce po rijekama i drugim vodama te ih nagoni u s
mrt. Tekst "Nazivi gospodara Totonicapana" navodi i treu odabranu enu (ime bi pred
tri boga osvanule tri djevojke), ije je ime k'ib'atz'unja, pri emu ja znai "kua", a
k'i oznaava "mnogo", dok se ini da je b'atz'un oblik korijena glagola b'atz'o-, il
i prema rjenicima "esto se udavati".
176
na svojim rukama i koljenima: To je chakachaxinaq {chacachaxinac} sa sufiksima z
a pasiv i perfekt, dok rjenici za chakachotik navode da znai "ii na sve etiri".
176
Tohil s ostalima: Ovdje, kao i na drugim mjestima u ovom prizoru, ja sam dodao o
no "i ostali". Ime Tohil se esto koristi da bi oznailo sva tri boga, a moe ga se po
pratiti I glagolom u obliku predvienom za mnoinu.
347
176
"morate nam donijeti znak da vidimo jeste li doista gledale u lica njihova": Pri
sjetite se trenutka kada je Krvavi Mjesec stajala pred lubanjom Jedan Hunahpua,
i kad joj je on ostavio "znak, peat" pljunuvi u njezin dlan, od ega je odmah i zatr
udnjela; u ovom sluaju e znaci biti posve drukiji, i nee biti namijenjeni mladim enam
a nego -njihovim oevima.
177
im su opazili: To je xil kiwach, u kojoj je x- dopuna, a ki- znai "oni"; rjenici za
ilawachij kau da znai "pozorno gledati".
177
na glatkoj povrini: To je chiyulinik wach, "na glatkoi povrine". Rjenici navode yulu
nik kao "glatka stvar". Crtei su bili izvedeni u "unutranjosti" (upam) plateva, a t
a strana i dolazi izravno na tijelo gospodara koji gaje prvi odjenuo i bio izbod
en obadima, osama i pelama, i unato naoko "glatkoj povrini".
178
On se okretao uokolo: Korijen glagola glasi solowik; u rjeniku sololik znai "okret
ati se".
178
rastvorivi ga: To je katzonon uq'uxik {ucuxic} ili doslovno "on rastvara svoje po
krivalo", dok drugi rjenici tzonolik objanjavaju kao "razo-djeven".
178
Otada postalo Pohotnoj eni i Tugujuoj eni zvanjem da ihponizava-ju: "da ih poniavaju
" je moj prijevod za joxol ch'eq {chec} i ovakvom tumaenju Andresa Xiloja: "Ch'eq
je inae kost, i to cjevanica. Joxol je 'onaj koji ranjava. To je rana koju su im
zadale djevojke. Tako momak ili djevojka i danas ue to je ivot (nasmijao se). Pret
postavimo da smo mi sada ve starci. Mi moemo prevariti djevojicu od petnaest ili esn
aest godina i ostaviti je ranjenu. Nasiljem. Ali, jednako tako i odrasla ena moe r
aniti momia od etrnaest ili petnaest godina, i to je to. Tada je zrela ena ranila dj
eaka (smije se). To je joxol ch'eq
348
ili 'onaj koji ranjava po cjevanici'. Danas smo taj izraz zamijenili sa say xupo
ro raqan ili 'ona mu je opekla noge'."
178
njihovi duhovi djeaka: Ovo sam dodao ja, kako bi bilo jasnije na koga se odnosi -
na Tohila, Auilixa i Hacauitza.
178
njihovoj utvrdi: Ximenez je ovdje katem preveo kao "utvrda", dok rjenici kau da ka
tej znai "blokada prolaza".
179
Njihove obrve bijahu iupane, zajedno sa njihovim bradama: "Iupati" je mich' {mich},
rije koja se drugdje koristi kao metafora za prijevaru; samo, ovaj put ona nosi k
ako doslovno, tako i metaforino znaenje.
180
napravie ogradu: "Ograda" je k'oxtun {coxtun}, rjenici spominju jo i kbxtum kao "og
rada ili zid", dok u sljedeoj reenici istu rije zbog konteksta prevodim kao palisad
e.
180
Naprosto su oko nje izgradili palisade od dasaka i kolaca: Materijali koji su se
koristili za ovu strukturu su tz'alam {tzalam} ili prema rjenicima "ploa" te ch'u
t {chut} ili "naotreni vrhovi". Glagol za izradu palisada je kejb'ej, a u rjenicim
a nalazimo kejom che'kzo "izraivati palisadu". To nesumnjivo nije bilo neto izraeno
od kamena.
180
One su okruivale utvrdu: To je rij kitinamit, to se ne moe prevesti doslovno kao "s
tranji dio njihove utvrde". Kada se rij primjenjuje na kuu, ta rije oznaava njezine
bone strane koje se vide izvana, dok uwach ili "njezino lice" znai onu stranu kue k
oja je okrenuta dvoritu. Pretpostavio sam da se isti sustav primjenjivao i na utv
rde, a to bi znailo da je utvrda svojim "leima" bila okrenuta vanjskom svijetu, a
svoje "lice" okrenula prema unutranjosti. Ovakvo sam tumaenje potvrdio pronaavi u rj
enicima da je kotoj chirij tinamit doslovno
349
"okolina oko stranje strane utvrde", ali u proirenom znaenju "lice utvrde".
180
posvuda uokolo utvrde: Korijen glagola je kotkomij, ponovljeni oblik koji znai "o
kolina".
181
osam stotina puta dvadeset, ili ak i trideset puta po osam stotina: Ovo je moj po
kuaj prijevoda brojevnog sustava Maya, bez pokuaja da ga prevedem u decimalni sust
av. Brojevi koji se doista spominju u samom tekstu su kachui i oxchui, odnosno 2
x 8000 i 3 x 8000, ime se koristi slian sustav, u kojemu 1000 potpada pod decimal
ni sustav.
181
oni su samo uivali u prizoru: Korijen glagola je kai- ili "gledati s udivljenjem,
kao kada se gledaju plesovi" (u rjenicima pod {cai3}).
181
njihove noge, njihove ruke: Kako je naglasio Andres Xiloj, ovo je idiom u znaenju
"posvuda po njihovim tijelima".
182
oni su se kotrljali i padali: Prvi korijen glagola glasi won-, a rjenici za wonob
'a rib' kau da znai "kotrljati se dok brada dodiruje koljena", dok je drugi lajaji
k ili ponovljeni oblik; lajab' znai "posrnuti i pasti".
182
oni bi bili pogoeni: Korijen glagola ovdje glasi {cac}, a rjenici za kaq'o kau "izu
daran kamenjem".
182
Sad se neki od njih okrenue nazad: "Neki od" je chajkar, o emu je ve ranije bilo ri
jei pod napomenom za "neki od ljudi".
182
nisu oteano udisali zrak: To je kejilowik kepolow, to je vjerojatno idiom za teko d
isanje ili soptanje. Rjenici za jilowik navode znaenje "uzdah umora", a zapolow -
"dah".
350
182
Plemi: Mnoga od imena medu gospodarima naroda Quiche glasila su upravo ovako, a t
o je zapoelo ve sa sinovima onih koji su primili obiljeja svojega gospodstva u grad
u Tulan Zuyua, premda se taj naziv kao ime kasnije pojavljuje sve rjee. esto je no
sio prefiks k'o- {co}, ali je to kasnije bilo ispravljeno. Prema rjenicima, bila
je to skraena oznaka za neije visoko gospodstvo i veliki autoritet, kao kod k'o ra
b', ruxlab' ili "to je njegov dah, njegov duh" (u smislu pokoljenja kao izvorita i
vota), ili k'o aq'ij, k'o awalaxik u znaenju "to je tvoj dan, to je tvoje roenje"
(u smislu sudbine i asnog podrijetla). Tako i ime Plemi Dva ili k'okib' odraava vla
darski rod, dok Plemi Ruho ili k'o-kawib' odraava "sjaj uresa".
183
"mjesto naega vlastitog plemena": To bi moglo nagovijetati povratak na mjesto gdje
su bili prije nego to su stigli u grad Tulan Zuyua.
183
"Opet stie vrijeme naega Gospodara Jelena, to se odraava na nebu": "Dolo je vrijeme"
kae se cholan, i to u smislu "naloga". Jelen (kej) je ime jednoga od dvadeset dan
a iz 260-dnevnog proroanskog kalendara, a povezano je s trenutnim dogaanjima na ne
bu samo u svojoj ulozi jednoga od svega etiri dana, kojima uope i moe zapoeti Nova G
odina. U dananjim obrednim sveanostima, svaki od dvadeset dana se moe nazvati danom
"Gospodara", ali samo za etiri dana u godini se to izgovara i bez navoenja pripad
ajueg broja uz te dane, kao to je to ovdje uinjeno s "Gospodarom Jelenom".
183
"Idite vidjeti mjesto iz kojega smo doli": Uzevi u obzir da su Jaguar Quitze i ost
ali ve najavili kako se sami vraaju na "mjesto naega vlastitog plemena", pomalo je
teko protumaiti uputstva koja su ostavili svojim sinovima. Moda odgovor lei u tome d
a e oevi otii onamo samo u duhu, dok sinovi trebaju poduzeti hodoae u fizikom smislu. O
sim toga, sinovi moraju krenuti kasnije, a ne zajedno s oevima. U svakom sluaju, b
itna razlika izmeu putovanja oeva i kasnije njihovih sinova nalazi se u tome, da oe
ve nakon toga vie nitko nikada nije vidio.
351
183
"za one to trae neto od mene": To je ta'nab'al {tanabal} ili "sredstvo traenja". And
res Xiloj je ovdje primijetio: "To je poput mjesta na kojemu se pale rtveni prino
si. Ali, ova se rije koristi samo kada se radi o rtvenicima otvorenima za javnost,
a ne i za one rtvenike koje smiju posjeivati samo majke-oevi (poglavari loza)."
183
veliajno blistavilo: Ovo je q'aq'al ili "vatrenost", ili "vrelina", esta metafora
za blistavilo i sjaj vladarskih kua u odnosu na obian puk.
184
podjarmljen: Glagol je {yocotahinac}, a rjenici z&yoq'o kau da znai "izgaeni".
184
Svi su oni na Hacauitzu: Ovaj je izraz umetnut da bi se razlikovali stanovnici u
tvrde na planini Hacauitz od ostalih "skrhanih i podjarmljenih" plemena.
184
Dan Omota: Ovo bi mogao biti dan imenom Jelen, spominjan prigodom konanog odlaska
predaka nardda Quiche u prigodi kada su svome narodu za sobom kao znak ostavili
tajanstveni omot. Danas se ovaj dan vie od sviju ostalih povezuje s majkama-oevim
a, sveeni-cima-amanima koji vre obrede za svoje obiteljske loze, za opine ili ak i za
itave gradove (ovisno o njihovom rangu). Sve majke-oevi, kao i obini uvari Dana, ko
ji nemaju njihove ovlasti, posjeduju takav sveti omot, ali u tom se omotu nalazi
uglavnom pribor potreban za obrede i on se esto rastvara i odmotava.
PETI DIO
187
koji je predstavljao sve Cauece: To je rech ronojel kawikib' ili doslovno "od sv
ih Caueca". U istom odlomku slian je izraz koriten i za Velike Kue, i za Vladare Qu
iche.
352
187
Nacxit: Ovo je ime podrijetlom iz jezika naroda Nahua; sastoji se od sljedeih rij
ei jezika Nahuatl: naui ili 'etiri" i icxitl ili "noga". U teksovima na jeziku Nah
uatl ovaj je naziv namijenjen kralju imenom Quetzalcoatl; u knjizi Chilam Balam
iz Chumayela se spominje gospodar imenom Nacxit Xuchit, i to u vezi s dogaajima k
oji zvue poput dijela legende o Quetzalcoatlu (Roys, 1967., 83). Nacxitovi "mnogo
brojni narodi", kako se to naziva u PV-u, vjerojatno su obuhvaali kraljevstvo na
poluotoku Yucatan, kojim je vladala loza to je za sebe tvrdila da potjee od Toltec
a.
187
suca: To je q'atol {catol} tzij, to se danas naziva q'atal tzij ili q'atb'al tzij
, odnosno "sredstvo za rezanje rijei".
187
uvar Mata i uvar Kue primanja Mata: Ovi naslovi glase ajpop i ajpop k'amja {camha};
ispravljeni oblik k'amja pojavljuje se u samo jednom rjeniku, dok su se ostali z
adrali na sinonimu iz jezika Cakc-hiquela, koji glasi k'amajay. Aj- je oznaka za
zvanje, zanimanje, a pop znai mat, pri emu je tkani mat metonim za vijee (iji su lano
vi sjedili na takvim tkanim prostirkama); vjerojatno je to istodobno i metafora
za samo vijee (o njegovim se lanovima moglo razmiljati kao o meusobno isprepletenima
poput mata, ili kao o onima koji slue kao poveznica izmeu vladara i onih koje pre
dstavljaju). K'amja se sastoji od kam- ili "primiti" i ja ili "kua". Istoznanica n
a jeziku Yucatec glasi kam na i u uporabi je i danas, oznaavajui gostinjsku kuu ili
prenoite. Izmeu ostalih zadaa uvara Kue primanja Mata bilo je i prikupljanje dadbina;
Don Juan Cortes, koji je bio posljednji nama poznati nositelj ove titule, otputi
o se 1557. godine sve do panjolske ne bi li ishodio obnavljanje prava vladara nar
oda Quiche na prikupljanje dadbina od svojega naroda (Carrasco, 1967.).
187
znakovlje gospodstva njihova: To su uwachinel rajawarem ili doslovno "sredstva z
a pokazivanje da je netko postao gospodar".
187
Ovdje su njihovi nazivi: "Ukrasna zavjesa" i "prijestolje" su muj i q'ali-b'al; u
var Mata imao je pravo sjediti ispod etiri baldahina, dok su
353
tri bila doputena uvaru Kue primanja Mata, dva Gospodaru Ministru i jedan Glasonoi (
Carmack, 1981., 169). "Kotana flauta" i "ptija zvidaljka" su sub'ak i ch'amch'am {c
hamcham}; potonja je rije ponovljeni oblik vezan uz ch'anin, a odnosi se na lepran
je i cvrkutanje ptica, ponekad i na njihove glinene oblike. "Iskriavi prah" je ta
til, rije koju neki rjenici navode i kao titil ili "svijetli prah", dok se "uti oke
r" kae q'anab'aj {canabah} ili doslovno "uti kamen"; i titil i q'ana-b'aj navode s
e u rjenicima kao neka vrsta kozmetike to su je koristili oni, koji bi postali gos
podarima. ape su tz'ikwil {tzicuil}, pri emu tz'ik doslovno znai "peta na ruci". "K
ona narukvica" je makutax, rije podrijetlom iz naroda Nahua, jer na jeziku Nahuatl
macuetlaxtli doslovno znai "traka oko zglavka ruke, izraena od koe". "egrtaljka od
pueva oklopa" je t'of {tot} tatam, naziv u kojemu tbt' znai "pu", dok tatam moe biti
u vezi s tota'nik ili "protresati". "Tikvica za duhan" je k'us b'us, to dolazi o
d rijei Yucateca za "duhan" - k'us (jedna od varijanti je i k'uts) te od bux ili
"mala divlja izdubena tikva za dranje sirovog duhana". Posuda za jelo je kaxkon,
iz jezika naroda Nahua, gdje caxcomulli znai "zdjela (za jelo)" na jeziku Nahuatl
. "Perje papige" je prema Recinosu i suradnicima (1950., 209n) chiyom, ali na je
ziku Kekchi se pod chion misli na sve vrste malih ptica koje ne moraju biti iz r
oda papiga. "Perje bijele aplje" je astapulul, opet podrijetlom od Nahua, jer je
na jeziku Nahuatl aztatl naziv za Egretta thula ili "sni-jena aplja".
188
Nadalje, iz kraja pokraj mora, oni donijee nazad zapise Tulana, zapise Zuyua. Oni
govorahu o njihovom sveanom uvoenju u njihove znakove, u njihove rijei: U ovom su
odlomku teksta bile unijete izmjene u neke od rijei, tako daje {xquicam} postalo
xkik'am, {chaca} je prelo u ch'aqa, {utzibal} u utz'ib'al, a {oquinac} u okinaq.
Samo nabrajanje znakova posloeno je u parove, svaki u zasebnom redu, a radi se o
imenicama od kojih niti jedna ne bi imala smisla ukoliko ne bismo pretpostavili
omaku pri prepisivanju te ubacili nedostajue rijei, ovdje obiljeene zagradom <>:
Ta xkik'am ula ri ch'aqa palo
utz'ib'al tulan, utz'ib'al <suywa>.
354
Xectia chire ki okinaq
chupan <ketal>, chupan kitzij.
Nadalje, iz kraja pokraj mora, oni donijee nazad
zapise Tulana, zapise <Zuyua>. Oni govorahu o njihovom sveanom uvoenju
u <njihove znakove>, u njihove rijei.
Prva od umetnutih rijei je naziv grada usporednog s Tulanom, a umetnuta je iza dr
ugog pojavljivanja rijei utz'ib'al; na temelju drugih slinih dijelova PV-a, ime o
kojemu se radi moe biti jedino Zuyua. itanje na ovaj nain nalo je svoju potvrdu u pr
ijevodu utz'ib'al sewan iz teksta "Nazivi gospodara Totonicapana" (Carmack i Mon
dloch, 1983. a, 68-69). Ovdje sewan u naelu zauzima mjesto gdje u PV-u stoji suyw
a. Druga rije koja je umetnuta usporedna je s posljednjom, da bi s rijei kitzij sai
njavala par; prema kontekstu u PV-u, jedina je mogunost bila ketal, "njihovi znak
ovi", koji bi se u ovom sluaju odnosili na zapise iz Tulana. "Sveano uvoenje u poast
i neke funkcije" je okinaq, ili doslovno "ono, to je ve uvedeno". Rjenici za okenaq
jay (gdje jay znai "kua") kau "potovana kua, poput vijenice ili kue poglavara". Treba n
apomenuti da se Nacxit, koji je drugima udjeljivao plemike i vladarske naslove, n
alazio u nepoznatom i neimenovanom gradu koji nije bio Tulan, i koji je danas oit
o odavno naputen.
188
pregledali su: To je xeiko chiri chuwi ili doslovno "oni su sve prolazili", ali
mi je Andres Xiloj ovo proitao kao idiom u znaenju "provjerili su".
188
imena pojedinih okruga Trnovitoga Grada: Ruevine ovoga grada, koji nam je danas p
oznat pod imenom Cauinal, smjetene su oko etiri zasebna trga, od kojih je svaki vj
erojatno bio sredite jednoga od etiri ogranka naroda, navedenih ovdje (Ichon, 1983
., 240-41). Dva trga se nalaze s jedne strane rijeke Rio Cala ili Rio Blanco, a
druga dva na suprotnoj obali. Nedaleko toga grada ova rijeka utjee u Rio Negro il
i Chixoj, dvadesetak kilometara sjeverozapadno od Rabinala. Naziv chik'ix {chiqu
ix} ili "Trnoviti Grad" odnosi se na bujnu trnovitu vegetaciju to raste u tom pod
ruju. Kao "okrug" sam preveo rije k'ulb'a {culba}, i to na temelju k'ulb'at, koja
opisuje "oznake za razdiobu vla-
355
snitva" svih vrsta, a naroito izmeu pojedinih imanja ili podruja gradova. Podjela, k
oja je ovome gradu dala dananje ime, glasi kawinal ili "uporite", a potjee od rijei
kawij {kauh} ili "pripremiti, naoruati". Na jeziku Kekchi kami znai "snaan, vrst" i
istoznanica je rijei kowil na jeziku Quiche, samo to se ovdje znaenje proirilo i na "
uporite".
189
njihova lica nisu umrla: To je mana xukam kiwach, i prevedeno je doslovno. Zapra
vo se odnosi na lekciju koju je Krvavi Mjesec odsluala u svome razgovoru sa luban
jom Jedan Hunahpua, kada je ula: "Niti je zamagljeno, niti je uniteno lice gospodi
na."
189
mnoge boli i jade: To je k'axk'ol {caxcol} rail, to sam preveo na temelju znaenjap
rema rjenicima, gdje se obje rijei (bol, jad) dre sinonimima za k'axk'ol.
189
Oni su polagali svoju sadru, svoju buku: Kao da je ovo metonim za graevinske radov
e golema opsega. To ne mora znaiti da u ranijim utvrdama narod Quiche nije gradio
ba nita od sadre, ali u ovom se odlomku ovi radovi snano naglaavaju izrazima poput
"predivan grad" ili "veliajno blistavilo", kako bi se podcrtalo daje izgradnja Br
adatoga Grada dospjela na posve drukiju, viu razinu u usponu gospodara naroda Quic
he.
189
Plemi Potpornjak: To je k'onache', gdje k'o- oznaava poasni izraz za plemstvo, a os
tatak xna che doslovno na jeziku Kekchi znai "majinsko drvo" ili, u prenesenom smi
slu, osnovnu potpornu gredu na krovu kue. U kasnijem odlomku PV-a ovaj se vladar
naziva Jaguar Plemi Potpornjak. Prema tekstu "Nazivi gospodara Totonicapana" (Cho
nay i Goetz, 1953., 176-77), on je bio sin ene Plemia Dva i gospodara imenom Plemi
Ruho (brata Plemia Dva); bio je zaet dok se Plemi Dva nalazio na hodoau kod Nacxita. N
akon svoga povratka, Plemi Dva je adoptirao dijete kao vlastitoga nasljednika i n
adjenuo mu ime Jaguar Plemi Potpornjak; time je kroz njegovo ime dvaput istaknuo
njegovo plemiko podrijetlo, ali - kao daje (kroz znaenje "majinsko drvo") bez obzir
a na to aludirao i na neuobiajeni tijek njegova
356
zaea. Nakon smrti Jaguar Plemia Potpornjaka, njegovi su sljednici - poev od njegova
sina Iztayula - ipak bili pomaknuti u drugi naslije-dni red gospodara pa su se i
z njihovih redova birali uglavnom uvari Kue primanja Mata, dok se iz redova izravn
ih potomaka Plemia Dva biralo uvare Mata.
189
Ministar: To je q'alel, to bi moglo potjecati od qalunel ili "onaj koji neto dri u
svojim rukama".
189
Iztayul: Ovo se ime u drugim tekstovima moe nai kao {ztayul} ili {xtayub}, a potjee
iz naroda Nahua; na jeziku Nahuatl iztayo znai "slano", a iztayotlje "usoljavanj
e (stavljanje u rasol)".
189
po jednom u svakome: Ovo sam ja pridodao tekstu. 189
Ples titovima: On se jednostavno naziva pokob' ili "tit"; rjenici ga opisuju i kao
"drevni oblik plesa".
190
Njihova elja bijae da gospodar Plemi Znojne Kupelji bude ubijen: Prema tekstu "Nazi
vi gospodara Totonicapana" (Chonay i Goetz, 1953., 186-87), urotnici su prvo pok
uali posvaati Plemia Znojnu Kupelj i Iztayula te ih okrenuti jednoga protiv drugoga
, pripovijedajui im lai o tome to su navodno izjavljivali jedan o drugome. Kada su
njihove spletke bile razotkrivene, pokuali su doista ubiti Plemia Znojnu Kupelj u
prostoriji za znojnu kupelj, ali je o tome bio obavijeten na vrijeme tako daje bi
o dobro uvan kada su ubojice pokuale nasrnuti na njega. Je li on tako nazvan kasni
je, zbog ovog pokuaja ubojstva u parnoj kupelji, ili je upravo njegovo ime i dove
lo do poticaja za urotu upravo na tome mjestu, ne zna se; ali, to svakako ostaje
jedino ime pod kojim se on spominje u drevnim tekstovima. O vrlo slinoj zavjeri
govori i drama poznata pod imenom Rabinal Achi. Ratnik, koji se u njoj naziva te
k Muem iz naroda Quiche, ovako priznaje onome koji ga je uhitio, djelujui u slubi g
ospodara Pet Toh od Rabinala (tekst na jeziku Quiche objavio je Brasseur 1862.,
68, a prijevod je moj):
357
Sam poinih pogreku ovu, dooh izmamiti njega, gospodara tvoga, gospodine, suverena t
voga, gospodine, onamo na Kupalino Mjesto, kako ga ve zovu, jer kupanje bjee jedino
na to je taj mislio.
190
da drugoga gospodara uine svojim saveznikom: To je xa k'u {cu} jun ajaw xraj ku {
cu} kib' ili "tada htjedoe da samo jedan (drugi) gospodar bude njihov", pri emu sa
m fcu'preveo kao "saveznik" na temelju rjenika. Gospodar kojega su eljeli za savez
nika bio je Iztayul, to nam razjanjava sljedea reenica teksta. U ovoj ga se reenici s
amo razdvaja od Plemia Znojne Kupelji.
190
Iloki su ga eljeli kao svoga sljedbenika: To je xraj tijox kumal ilokab' ili "on
bjee eljeni uenik od strane Iloka", dok rjenici za tijoxel navode znaenje "uenik, slje
dbenik".
190
Prvo su napali utvrdu: To je xkokib'ej nab'e tinamit ili doslovno "oni prvo uoe u
utvrdu"; rjenici za okib'ej tinamit navode znaenje "udariti na utvrdu".
190
To im bijae plaa: "Plaanje" je tojb'al, to znai i "sredstvo plaanja", a to je u ovom k
ontekstu i podsjeanje na boga Tohila, glavnoga boga pred kojim su Iloki prinosili
rtve, i to upravo na dan posveen Tohilu, imenom Toj. I danas proroci i vidovnjaci
objanjavaju da je to dan namijenjen plaanju dugova, pri emu se pisci opet slue igro
m rijei, prelazei s Toj kao vlastitog imena boga na glagol tojonik ili "platiti" (
B. Tedlock, 1992., 155).
190
klanaca i grada: Ovdje se prvi put pojavljuju ove dvije rijei u paru koji e se kas
nije pojavljivati i ee. To su siwan kao "klanac, gudura" te tinamit kao "utvrda". U
zete zajedno, kao da pokuavaju obuhvatiti i same utvrde, u smislu uporita i tvrava
izgraenih na povienim podrujima, sa hramovima i palaama, ali istodobno i podruja koja
ih okruuju i lee ispod njih. Uinak je taj, da se dobiva smisao irega
358
podruja naselja ili zajednice koja je postojala i izvan tih utvrda, koja je takoer
imala svoje hramove na tim prostorima to su okruivali gradove, te se tako stvara
koncept o "gradu" i "mjestima" u irem smislu. T. J. Knab mi je tijekom naega razgo
vora rekao da bi ovaj izraz mogao biti istoznanica na jeziku Quiche za altepetl,
pojam iz jezika Nahuatl za grad ili mjesto, koje u sebi takoer sadri kontrast izmeu
mjesta na uzvisini i onoga u nizini; sastavljen je od al- (ili atl) to znai "voda
" i tepetl ili "planina". I u jeziku Quiche se koristi oblikovanje ovakvoga para
, samo to se ne primjenjuje na gradove, ve na vanjske rtvenike koji bi u idealnom r
asporedu i trebali biti smjeteni u parovima, i to u nizini i na planini (B. Tedlo
ck, 1992., 76, 80).
191
gospodari jedinstvenoga duha: "Jedinstvenoga" je jumaj; rjenicinavo-de ijunaj, u
znaenju "uiniti nekoga jedinstvenim".
191
nita se nije dogodilo to bi ih uinilo glupima ili unitilo veliajnost vladavine njihov
e: "Uiniti glupim" je alachinaq; rjenici za alachinik kau "ala". "Ili unitilo veliajno
st" je xawi b'anol rech nimal, gdje xawi znai "isto kao ve reeno" i povezuje taj iz
raz sa prethodnom negativnom izjavom, dok se b'anol prevodi kao "unititi" na teme
lju imenice b'anoj ili "strahota, nesrea".
191
zbogpupanja svojih keri: Korijen glagola ovdje glasi si'j, to je oblik koji u ovom
obliku znai "cvijet" kao imenicu.
191
jeli ondje svoj kukuruz: Glagol glasi wech i odnosi se samo na uivanje u hrani pr
ipravljenoj od kukuruza; ono to sam preveo kao "kukuruz" je wa, a znai isto kao to
je ve reeno, premda se prvenstveno odnosi na tamales (jelo koje se u Guatemali esto
niti ne pripravlja od iega drugog osim od kukuruza).
191
na nain na koji iskazujemo zahvalnost i smjernost: Prvo je k'amo-wab'al {camouabal
} ili "sredstvo za iskazivanje zahvalnosti", a potonje {pacubal}, pri emu paq'uj
znai "biti zahvalan za neto".
359
191
saveznika plemena, vladari: Ovi su pojmovi ve ranije obraeni u napomenama.
191
Trula Trstika: Ime u izvorniku glasi q'umaraq aj {cumaracaah}, a znai "trulo bilj
e trstike".
191
Gospodari Plemi Znojna Kupelj i Pernata Zmija: Plemi Znojna Kupelj koji se ovdje s
pominje najvjerojatnije nije isti onaj koji je kao uvar Mata vladao u Bradatom Gr
adu, ve vjerojatno onaj koji se spominje na mnogo vie mjesta kao uvar Kue primanja M
ata u vrijeme kada je Pernata Zmija obnaao dunost uvara Mata. U jednom od kasnijih
odlomaka ustvrdilo se da je Pernata Zmija obnaao obje dunosti. Moda je Plemi Znojna
Kupelj preminuo tijekom vladavine Pernate Zmije, pa nisu postavili novoga ovjeka
na tu dunost dok nije umro i vladar s kojim je bio u vladarskom paru, Pernata Zmi
ja. Bilo kako bilo, i Plemiu Znojna Kupelj i Pernatoj Zmiji pripisuju se u PV-u z
asluge za osnivanje i procvat grada Trula Trstika, i za obojicu se ustvrdilo da
su bili gospodari jedinstvena duha - to jest, gospodari s jako naglaenim duhovnim
sposobnostima. U tekstu "Nazivi gospodara iz Totonicapana" Plemiu Znojna Kupelj
se posveuje velika pozornost i dosta prostora, dok se Pernata Zmija - uope niti ne
spominje.
192
Bijae ve pet promjena i pet narataja naroda: To je xrokexok xrolea puch, gdje je x-
dopuna, ro- znai "pet", a puch je veznik "i". Ostatak je preveden na temelju rij
ei k'exo {quexo}, koja znai "promjena, povratak" i le ili "narataj".
192
njihova razdvajanja, kada su se sukobljavali izmeu sebe, uznemirujui kosti i luban
je svojih mrtvih: Pisac je ovdje stvorio pravu pomutnju u prijepisu, dodajui na m
arginama u zagradama rijei, nad kojima je strelicama pokazano na kojemu bi se mje
stu u reenici one doista trebale nalaziti. Napisano je ovo: {quihachouic quib ta
xqui (tzolbeh quib) tzol (cacbeh) bac uholom caminac xquicacbeh quib}. Jedini nai
n na koji bi sve ovo imalo nekoga smisla bilo bi objanjenje, daje oma-
360
kom dva puta napisao rije tzol, a potom ono beh umetnuo na pogreno mjesto te zabor
avio izbrisati suvian unos na kraju reenice. Ako sam u pravu, ovaj bi odlomak (upo
tpunjen novom ortografijom) trebao glasiti ovako: {kijachowik kib' ta xkikaqb'ej
kib' tzob'ej baq ujolom kaminaq} ili doslovno "oni su se meusobno odabirali dok
bi se svaali, okreui tako kosti svojih poglavara, mrtvih osoba".
192
gospodar biskup: Ovo je {Sr.obicpo} ili prvi panjolac koji se pojavljuje izriito s
pomenut u tekstu nakon dugo vremena. Osoba o kojoj se ovdje radi je Francisco Ma
rroquin, koji je blagoslovio ruevine grada Trula Trstika 1539. godine, dakle - pe
tnaest godina nakon to ga je Pedro de Alvarado osvojio.
192
Zaquica: To je saqikib' {zaquiquib} u mnoini, a u jednini saqik, kao oblik ve ispr
avljen u nekim rjenicima. Prema tekstu "Nazivi gospodara iz Totonicapana", osniva
ove loze je bio ajaw saqik tz'utuja, ovjek to je naslijedio Tamnog Jaguara kada je
ovaj umro bez potomaka; tako se odrao broj vladajuih loza u narodu Quiche (Carmac
k i Mon-dloch, 1983.a, 189). Prema PV-u, ajaw tz'utuja {tzutuha} ili "Gospodar K
ue Brade Kukuruza" bio je naslov gospodara Zaquica, koji je bio na elu jedne ili d
viju velikih kua na koje se dijelila loza Zaquica. Ime tz'utuja nam govori da bi
ova loza mogla potjecati od plemena Maya imenom Tzutuhil (tz'utujil), koje je na
seljavalo podruje oko june polovine jezera Atitlan.
193
Majstor Ceremonija: Ovaj naslov glasi nim chokoj, pri emu nim znai "glavni" a chok
oj se odnosi na sveanosti i bankete, vjenanja i svadbene sveanosti. Glagol chokola'
ili chokola'j prema nekim rjenicima opisuje neto to se radi u zajednitvu, a moe biti
i odreeniji, u smislu prikupljaja hrane i pia koja e se utroiti na sveanosti. Pritom
je najvanije pie bilo kakao, od kojega su se spravljala razliita pia. Otkud god bio
taj naziv podrijetlom, oevidna je slinost izmeu rijei chokola' i chocolatl iz jezik
a Nahuatl, premda je ovdje izvor panjolski (odnosno, preuzet i u mnoge druge jezi
ke) - okolada. I danas je kakao glavni meu svim onim darovima koje obitelj mladenc
a iz naroda Quiche donosi u kuu nevjeste kada zapoinju svadbene sveanosti.
361
193
Savjetnik za Zalihe: Ovaj naslov glasi popol winaq {uinac} chituy ili "savjetnika
osoba za zalihe", dok rjenici za tuyuba navode "stavljati jednu stvar na drugu".
193
Quehnay Izaslanik: Ovaj naslov glasi lolmet kejnay; u rjenicima sam za lolmay pro
naao znaenje "onaj koji je poslan nekim poslom, veleposlanik, izaslanik". Svaka je
od tri vladarske loze Quiche imala osobu, odnosno gospodara iji je naziv titule
ukljuivao i lolmet.
19.
Savjetnik na Igralitu igre loptom: Ovaj naslov kombinira popol winaq {uinac} ili
"savjetniku osobu" ipajom tzalatz, gdje jom znai samo igralite, a dodatak tzalatz o
bjanjava da je to igralite omeeno izgraenim zidinama.
193
I sada pokazati lica njihova...: Ovo je k'ate {cate} ehik chiwachin uwach ili "s
ljedei koji sada pokazuje svoje lice", to je doslovno na jeziku Quiche napisano u
jednini, kako bi se slagalo sa "svaki od njih" iz prethodne reenice. Spominjanje
"lica" predstavlja u jeziku Quiche intimnu povezanost s neijim osobnim identiteto
m; tako se, primjerice, neiji roendan naziva uwach uq'ij ili "njegovo lice i njego
v / njezin dan", dok je veliki broj gospodara naroda Quiche dobivao ime upravo p
o danu na koji su se rodili. Kasniji odlomak spominje "lica" gospodara - predaka
te ih poimence i navodi. Oba puta sam preveo to "lica" kako bih ukazao na mogue
nedostajanje grafikog elementa, neega to je u Xi-menezovom rukopisu bilo otkriveno,
ali nam on to nije unio u sam rukopis. Ako je njegov rukopis imalo nalikovao kn
jizi Chilam Balam iz Manija, tada je u njemu mogao postojati grafiki klju koji se
makar i djelomino zasnivao na hijeroglifskim zapisima i odgovarao svakome od spom
enutih gospodara. U knjizi iz Manija taj je klju bio crte lica osobe kojoj na glav
i stoji kruna europskog oblika, to je kasnije izraena verzija nekada znatno stiliz
iranije izraenih lica, koja sainjavaju glif u znaenju ajaw ili "gospodar"; pritom j
e osobno ime pojedinih gospodara bilo ispisano velikim slovima na svitku uz njih
ove glave, a ne hijeroglifima (Craine i Reindorp, 1979., 79-86).
362
193
Gospodar Glasonoa: I ovdje, kao i na drugim mjestima, to je ajatzik' winaq {ahtzi
c uinac}, ponegdje i ajtzij {atzih} winaq. Aj- oznaava zanimanje, zvanje, a winaq
znai "osoba". Na ovaj ili onaj nain, ostatak titule ima veze sa inom govorenja: tz
ik znai na jeziku Chol "brojiti", na jezicima Quiche i Cakchiquel sik' znai "vikat
i" (ukljuujui ovdje i itanje naglas), ajsik'je "gradski objavljiva vijesti (telal)",
dok tzij znai "rije", ili - kao korijen glagola - "izraziti rijeima".
193
Yacolatam, to znai "ugao Mata" ili zaclatol: Ovaj se odlomak ita kao yacolatam, utz
am pop saklatol, ali sama titula - kako je navedena za sebe, u kasnijem odlomku,
jednostavno se naziva Yacolatam, dok se ostatak titule objanjava opisno. Ovdje s
u jedine rijei iz jezika Quiche utzam pop ili "ugao Mata", a u rjenicima zayakolat
am stoji daje to rije koja potjee iz naroda Nahua; naime, na jeziku Nahuatl yacatl
znai "toka", a tam- ili tan- slui u raznim prigodama kao opis predmeta izraenih od
kukuruznog ili palminog lia. Rije zaclatol, ponuena kao daljnje objanjenje, izgleda m
i poput kombinacije Nahuatl rijei zacatl ili "stabiljka" i tollin ili "maji rep",
biljka od ijih se listova tkanjem dobivaju prostirke koje se na jezicima Maya naz
ivaju pop ili Mat.
194
ispunjen ivot, ispunjen zamolbama: Kao "ispunjen" sam preveo molo-mox, pasivan ob
lik od molomanik ili "mnogi okupljeni zajedno". "Zamolbe" su utab'al tzij, gdje
je tab'a "ponizno moliti", a tzij znai "rije".
194
Roendani: To je uq'ij {uquih} ralaxik ili "dan na koji se on rodio", izraz koji s
e i danas koristi za "roendan".
194
Jednom prigodom: To je {hu uuc}, izraz za koji je veina prevoditelja drala da znai
"jedan sedam" (doslovno) ili pak "sedam dana" (idiomatski). Ali "sedam" bi treba
lo ukljuivati rije wuqub\ a u kolonijalnim rjenicima za jezike Quiche nema ni spome
na o nekoj kombinaciji s ju. Rjeenje koje sam ponudio ovim prijevodom zasniva se
na razmiljanjima o kontekstu odlomka te o rijei wuq'ul, koja se odnosi
363
na stanke ili prekidanje uobiajenoga tijeka nekoga dogaaja. Zato drim da bi ovaj iz
raz treba glasiti ju wuq, i znaiti neto poput "tijekom izvjesnog razdoblja" ili (i
diomatski) "jednom", ili - "jednom prigodom", kako sam i preveo.
194
Zmijolik... orlovski... maji lik: U ovim se trenucima u PV-u ustvrdilo daje Perna
ta Zmija postao "stvarna" (kitzij) "zmija" (kumatz) ili "orao" (kot), ili pak "j
aguar" (balam), a opet, na nekim se drugim mjestima ini da je on na sebe samo pre
uzimao svojstva, osobine ovih ivotinja. Tamo gdje sam u prijevodu koristio opisne
pridjeve, u MS-u je stajalo kumatzil, kotal ili b'alamil, pri emu svaki od njih
ima i sufiks u znaenju "imati osobine od..."
195
Vijest se irila: To je xpaxin rib' utaik ili "rasprilo se, ulo se". 195
postao (je) jedinim glavarom plemena: "Jedini" je ovdje {huquizic}, a rjenici za
jik'isik navode znaenje "samo, jedino".
195
Tepepul: Ovo je ime podrijetlom iz naroda Nahua; na jeziku Nahuatl tepetl znai "p
lanina", a pul je "velik".
196
Quicab: Ovo se ime ponegdje pojavljuje i kao k'iqab' ili k'iq'ab'; ini se da je s
loeno od k'i ili "mnogi" te q'ab' ili "ruka".
196
planina Caoqa: Ispravan oblik ovog naziva plemena, koje je u MS napisano kao {ca
oqueb}, mogao bi biti kawqeb' ili kawuqeb', prema danu zvanom Kawuq {cao3}. Prit
om je -eb oznaka ili sufiks za mnoinu. Zapadno od Guatemala Cityja nalaze se vrlo
blizu jedan drugome dva grada; zovu se Santiago Cauque i Santa Maria Cauque (Pa
lma, 1991., 107). Slubeno je kod oba grada dio imena Cauque zamijenjen sa Sa-cate
pequez, to je ime okruga u kojemu se oba nalaze.
196
Bijele Zemlje: Ovo ime plemena, koje se odnosi na dio plemena Maya zvano Mam, gl
asi saqulewab' {zaculeuab} ili "bijela zemlja" u mnoi-
364
ni, dakle - "Bijele Zemlje". Ovdje je sufiks za mnoinu dodan rijei saqulew (na zem
ljopisnim kartama Zaculeu ili Saculeu), a to je glavni grad plemena Mam. Njegove
se ruevine nalaze pet kilometara zapadno od dananjega grada Huehuetenango.
196
Ispod Deset: Ovo je doslovni prijevod rijei xelajuj; puno ime grada, koje nije na
vedeno u PV-u, glasi xelajuj kej ili "Ispod Deset Jelen", jer je Deset Jelen obl
inja planina koja je svoje ime dobila prema proroanskom kalendaru. Grad i danas zo
vu Xelaju (ili samo Xela) u svakodnevnom govoru na visoravnima Guatemale, kako n
a panjolskom, tako i na jezicima Maya. Meutim, u zemljopisnim kartama i drugim slub
enim ispravama poznat je kao Quetzaltenango, ime iz Nahuatl jezika u znaenju "utv
rda kecala". Svojim je ranijim poloajem, u vrijeme kada je doista i bio tvrava, ov
aj grad zauzimao jedan od breuljaka u blizini dananjega grada, iako je tono mjesto
suvremenicima ostalo nepoznato.
196
Sva su se plemena poklonila sve do lica svojih ili spustila na lea: To je {xuleic
, xpacaic}, dok rjenici kao znaenje za xul navode "svinuti se nadolje", a zapak'al
ik "podii lice".
196
Njihove loze dospjele do iskrvarenja, pogoene mnogim strijelama na drlkama: To je
xeok chinamit xelotzik xek'aqik {xecacquic} chiche' {chiche}, gdje je xeok dosl
ovno "oni uoe", ali idiomatski znai "stiglo je njihovo vrijeme", a chiche'je "na dr
vu" ili "na polu". U rijei xelotzik ono xe- znai "svi oni"; neki rjenici navode za
rije lotzo znaenje: "putati krv". Korijen glagola k'aq preveden je na osnovi rijei k
'aqoj ili "pogodak strijelom". Xek'aqik (sa sufiksom za pasiv) je Ximenez preveo
kao "oni bjehu pogoeni strijelama", dok rjenici k'aqokej {ca-coqueh} (sa sufiksom
za aktiv) tumae kao "lov strijelama". Ovaj odlomak potvruje da su u narodu Quiche
odravali i obrede koji su ukljuivali rtvovanje pogoenih strijelama.
196
Sami projektili bijahu sredstvo za razaranje utvrda: Ovdje je oruje eha (ponegdje
i ch'ab') ili "strijela" te (sudei prema PV-u) koplje koje
365
se izbacuje iz ureaja atlatl (bacaa kopalja). Ch'a ili ch'ab' treba razlikovati od
eha ili eha', kako se naziva bilo kakav naotreni projektil ili naotreno orue, a (d
anas) i staklo. U kodeksima Mixtec su gradovi i utvrde identificirani prema znak
ovima za mjesta iji je osnovni element - planina; osvajanje toga grada oznaeno je
znakom koji pokazuje, da je znak toga mjesta proboden projektilom (Smith, 1973.,
33 i slika 51). Ovaj odlomak PV-a zvui kao doslovno itanje kodeksa ovakvoga tipa,
ili su takvi kodeksi predoavali obredne obiaje u kojima se doista probada prava z
emlja ili lomi prirodni kamen osvojene utvrde. Kako god se prialo u vezi kodeksa,
plemena iz utvrda koje su osvojili narodi Quiche stizala bi nakon poraza na vis
oravan Petata-yub "nosei u rukama znakovlje utvrda svojih", koje je izgledalo "ka
o da je bilo rascijepljeno sjekirom".
196
jednoga... za drugim: To je lihaj chi, ili prema rjenicima "korak po korak".
196
drvo kauuka: Prihvatio sam Edmonsonovo itanje {col che} kao q'ol che' ili "drvo ka
uuka" (Edmonson, 1971., 236), a ne kao mjesto zvano Colche, djelomino i zbog ostat
ka teksta u itavom ovom odlomku.
196
nosei u rukama: To je {chelah}; rjenici za ch'elenik navode znaenje "nositi neto na
rukama".
196
isklesano kamenje: Ja sam ovdje dodao rije "kamenje", pretpostavivi da se i dalje
govori o njemu; "rezano" je xq'atatajik {xcatatahic} ili "sve rezano" u pasivu. i
tanje korijena glagola kao q'ata, "rezati" odnosno klesati, uklopilo se sa xchoj
chi ikaj ili "rascijepiti sjekirom" u nastavku iste reenice, ali i s openitim smi
slom odlomka.
196
Petatayub: I ovo ime stie iz naroda Nahua, a na jeziku Nahuatl petla-tl znai "Mat"
, dok je ayutl po znaenju "kornjaa". Visoravan o kojoj se radi trebala bi se nalaz
iti blizu grada imenom Tecun Uman, ranije poznatog pod imenom Ayutla, na obalnoj
visoravni uz Pacifik i u bli-
366
zini meksike granice (Recinos i suradnici, 1950., 221-22n). Iz teksta "Nazivi gos
podara Totonicapana" nam je poznato da su Quicabovi osvajaki pohodi doprli upravo
do ovih prostora (Carmack i Mond-loch, 1983.a, 200, 264).
197
"poput dvojnika za nae vlastite loze": To je {quehe pu cacachinamit}, to sam proita
o kao keje pu qakakab' chinamit ili "kao i nae dvojne loze".
197
"poaljite po nas da doemo i pobijemo ih": Ovdje se u tekstu nalazi oboje - nu, koj
e oznaava prvo lice jednine, i qa {ca} za prvo lice mnoine. ita se kao {chulibiih c
hibe nu ca camizah}, pri emu je ono {ca} napisano neto iznad crte i odmah nakon nu
. Zbog toga, a i zato to se ovdje govori o izjavi trojice poglavara, drim da je nu
omaka pre-pisivaa, koju je zaboravio prekriiti kada je naknadno dodao {ca}.
197
Vrcima Strijela, Kutovima Tetive Luka: To je uchi'chd, uchi'k'a'm {uchi 4ha, uchi
cam} ili "usta strijele", "usta tetive". Ovdje mi je Andres Xiloj objasnio da s
e pod "ustima strijele" misli na njezin otar vrak, dok su "usta" tetive luka ona t
oka na njoj, na koju se smjeta stranji kraj strijele da bi se zatim tetiva zategnul
a.
197
niti je itko od njih imao svojega vlastitoga boga: Ovime se eljelo rei da oni, koj
e su gospodari poslali u osvojene udaljene utvrde kako bi njima upravljali u nji
hovo ime, nisu imali svoje vlastite kamene bogove (k'ab'awil) od vrste kakvu su
preci vladara donijeli sa sobom iz grada Tulan Zuyua. Ne znamo jesu li raniji, s
ada poraeni gospodari tih utvrda imali takve bogove ili ne, i ako jesu - kakva je
mogla biti njihova sudbina. Zanimljivo je napomenuti kako se dananji pojam za to
, k'amawil, koji obuhvaa goleme kamene spomenike bogovima kakvi se mogu nai po van
jskim svetitima, koristi samo u podruju oko ruevina grada Trula Trstika. Svetita i rt
venici u zapadnim podrujima gdje danas ivi narod Quiche nemaju takve velike spomen
ike, ve se ovdje radi o znatno manjim kamenim objektima koji se prikupljaju za kun
e oltare i nazivaju posve drukije, naime - meb'il.
367
197
Zrcalna Strana: Ovo ime glasi chulimal, pri emu je ehu- vjerojatno skraeno od chuw
a- ili "ispred", to ukazuje na to da je mjesto o kojemu se radi dobilo naziv prem
a zasebnom mjestu u blizini; zadnje -l u rijei pretvara ime toga oblinjeg mjesta u
pridjev. To nam ostavlja za objasniti dio rijei -lima, koja vrlo vjerojatno potj
ee od lemowa' ili "Zrcalna Voda", odnosno od naziva jezera koje doista lei nedalek
o od chulimal u pravcu zapada, i predstavlja najsjeverniji dio dananjega grada Ch
ichicastenanga.
197
Meteor: To je {cabicac} u retku teksta PV-a u MS, ali {ehabicac} u stupcu prijev
oda, pri emu bi potonje zapravo bilo ch'ab'iq'aq ili doslovno "vatrena strijela".
Komet je, za razliku od meteora - uje ch'umil ili -"rep zvijezde".
198
Meu Stijenama: To je xoj (ili xay) abaj, naziv koji dolazi od izraza xol ab'aj il
i "meu stijenama".
198
"dodjela plemstva ovim izvidnikim lozama": "Pretvaranje u plemstvo" glasi keqalem
{quecalem}, gdje je k- oznaka za "njihovo"; rjenici za {ecalem} kau da znai "dosto
janstvo" ili "plemstvo". U doslovnom smislu korijen eqa- ima veze s preuzimanjem
nekakvog tereta na plea; i danas se koristi u razliitim izrazima da bi se naglasi
la odgovornost za neto ili nekoga, onakva kakvu, naprimjer, majke-oevi imaju prema
ljudima koje obuavaju da bi postali uvarima Dana, ili pak odgovornost samih uvara
Dana prema svojim klijentima, za koje izgovaraju molitve bogovima. Na kraju su s
e upravo lanovi ovih novoustolienih plemikih loza pobunili protiv Quicaba, koji je,
dodue, preivio pokuaj atentata, ali je nakon toga izgubio veliki dio svoje nekadanj
e moi (Carmack, 1981., 136-37).
198
"mi emo (ih) uvesti u to": To je qachapa {cachapa} ili doslovno "mi drimo", ali u
rjenicima se moe nai i daje ehapa idiom za "dodjeljivanje plemikog naslova".
368
198
"koje pripada meni - i ono, koje je tvoje": Ovo je we ili "to je moje" i awe ili
"to je tvoje" (drugo lice jednine); drugi su prevoditelji uglavnom pogreno shvatil
i smisao ove reenice, nastojei uskladiti ove posvojne zamjenice; ak je i Edmonson {
ui} zamijenio za {ue} iz MS-a (Edmonson, 1971., 240).
198
u suglasju: To jejunam wach (ponegdje ijunamaj wach), to rjenici prevode sa "biti
u skladu".
198
Ispod Zavoja, Ispod Ueta: To je xebalax, xek'a'maq {xecamac}, pri emu xe- oznaava m
jesto "ispod", a b'alaxje pasivni oblik rijei bal ili "napraviti ue". Rije k'a'maq
je oblik glagola k'a'maj u perfektu, i znai "mjeriti zemlju uzetom". Drugim rijeim
a, ova je planina dobila ovakvo ime zato, jer upravo preko nje prolazi granina cr
ta. U sljedeoj reenici "na granici Zrcalne Strane" je chiri chulimal ili doslovno
"na Zrcalnoj Strani". To se odnosi na granicu izmeu zemalja kojima su izravno upr
avljali gospodari naroda Quiche iz Trule Trstike i zemalja, kojima su u njihovo
ime vladali njihovi vazali na Zrcalnoj Strani. Do dananjega dana, podruje Zrcalne
Strane (chulimal) lei ba izvan podruja grada Santa Cruz del Quiche, kolonijalnoga g
rada osnovanoga kasnije kako bi nadomjestio porueni grad Trulu Trstiku. To, to su
se poglavari vazala uzdizali u plemike poasti upravo na tom rubnom, graninom podruju
, a ne u samom gradu, kao da potvruje njihov kolektivni status kao "ivih, ljudskih
palisada" kojima je zadaa uvanje onih irih, veih granica to okruuju itavo kraljevstvo.
199
Vojne Zidine i Vojni Kutovi: To je rajtz'alam {rahtzalam} achij, utza'm {utzam}
achij ili "vojnik - uvar zidina, vojnik - uvar uglova (ili kutaka)", pri emu se i z
idine i uglovi bez ikakve sumnje odnose na ograde utvrda. Ovi poloaji kao da su a
nalogni "stranama" i "uglovima" cijeloga neba-zemlje, to ukazuje na to da se na g
rad opasan zidinama gledalo kao na neku vrstu mikrokozmosa. injenica - da su nosi
telji ovih i drugih plemikih naslova zapravo sainjavali "utvrdu oko naroda Quiche"
- ukazuje na to, da je cijelo kraljevstvo bilo pretvoreno u
369
divovsku utvrdu te da je time stvorena utvrda daleko vea od njezinoga sredita.
199
Veliki Spomenik Tohila: Pojam preveden kao "spomenik" glasi tz'aq {tzac}, a odno
si se na izgradnju u kojoj su glavni materijali bili zemlja, kamen i cement, a n
e drvo. U PV-u i drugim ispravama iz esnaestog stoljea ovo se odnosi na izradu gol
emih platformi ili piramida na ijem su se vrhu nalazili hramovi ili velike kue. Ni
je posve jasno je li ovaj Veliki Spomenik Tohila bio dom onom izvornom kamenu To
hila, kojega su iz Tulana sa sobom donijeli Jaguar Quitze i ostali, ili je taj k
amen bio ostavljen na planini Tohilovo Mjesto, pa gaje u Truloj Trstici predstav
ljao neki sekundarni, zamjenski objekt. Naime, i u dananjim obrednim postupcima m
oe se koristiti najblie svetite da bi se bogovi dozvali u pomo, pa i oni ija su svetit
a udaljenija od ovoga. Vidovnjaci izEl Palmara, zajednice kojoj su preci emigrir
ali izMomo-stenanga, nadjenuli su imena svojim svetitima prema imenima svetita u s
vome rodnom gradu, i tako im se i obraaju, izdaleka; svakih 260 dana nastoje obav
iti hodoae pravim svetitima (Saler, 1976.). Na isti nain se i Tohilov sveenik u Truloj
Trstici mogao svojim molitvama obratiti planini Tohilovo Mjesto, iako se u tom
trenutku nalazio u piramidi sa Tohilovim hramom na vrhu; i on je zasigurno kreta
o na povremena hodoaa izvornom svetitu, skrivenom u planini.
199
rtvena kua: To je kajb'aja, rije za koju mislim da se sastoji od kajb' ili "rtva" i
ja ili "kua". Neki su prevoditelji mislili da je kajb'aja podsjeanje na dananje mje
sto imenom Sajcabaja, ali se ono u MS pie {zacabaha} ili {zaccabaha} i kombinira
ja sa saqkab'a ili "gips".
199
I tako su oni hranili i pribavljali sve za uvara Mata i uvara Kue primanja Mata: Bo
govi su u raznim prigodama isticali kako su im potrebni oni koji e im biti hranit
elji i donositelji; ovaj odlomak nam govori da je i odnos izmeu gospodara i njiho
vih vazala bio zasnovan na isti nain kao i onaj izmeu bogova i ljudi. Pritom se u
ovom dijelu teksta naglaava i veliina gospodara o kojima je rije.
370
200
bjee im jasno sve to bi vidjeli: Time se eli rei daje njima uspjelo obnoviti onaj ude
sni dar vidovitosti i jasnoga vienja kakvo je u poetku imalo i etvero prvih ljudi,
prije nego to su bili "oslijepljeni kao kada se dahom zamagli lice zrcala".
200
postojalo je mjesto gdje su to mogli vidjeti, postojala je knjiga: "Mjesto gdje
su to mogli vidjeti" je {ibal re}, to se ranije pisalo kao {ilbal re}. Pomou ove k
njige su gospodari mogli obnoviti potpunu vidovitost prvih ljudi; ta se sposobno
st, kao to je to razjasnio upravo ovaj odlomak, odnosila i na budue vrijeme.
200
Kao nain tovanja: To je loq'b'al {locbal} ili "sredstvo ljubavi (ili elje, ili vrij
ednosti)". Andres Xiloj mi je objasnio daje to "neto ime se pokazuje potovanje ili
izraava koliki je znaaj ili vrijednost neega."
200
Devet puta po dvadeset dana oni bi postili: "Devet puta po dvadeset" je belej wi
naq {uinac}; Edmonson je prvi ovo ispravno proitao kao "9 x 20", a ne kao "devet
osoba", kako se dotad mislilo (Edmonson, 1971., 243). Kako je pritom zapazio, 18
0 je polovina od tun, odnosno 360-dnevnog ciklusa koji su nizinski Maye koristil
i u svojoj kronologiji. "Trinaest puta po dvadeset" (ili 260), to se spominje kao
sljedee, predstavlja duinu takozvanog proroanskog ciklusa, dok je "sedamnaest puta
po dvadeset" (ili 340) kombinacija duine od 90 i 250 dana iz ciklusa kretanja Ve
nere.
200
Jeli bi samo zapote, matasane, jocote: Identifikaciju ovih tropskih vonih plodova
naveo sam u rjeniku. Za ovu vrstu dijetalne hrane Andres Xiloj mi je rekao: "To
je odabrano zato da bi oni ipak ouvali svoju snagu. Na Tecum Umam (junak otpora na
roda Quiche panjolskim osvajaima) nije jeo ni kuhanih, ni peenih jela, ve samo sirov
e ili zelene stvari. Zbog toga su u ono vrijeme mukarci bili jako ilavi i miiavi. Ku
d god bi ili, na kakvo bi god voe naili, jeli su ga umjesto tamales."
371
200
odricanja: To je awasinik, pri emu awasim prema rjenicima znai "zabranjen".
200
I s njima nije bilo ena kada bi spavali: To ne znai da oko njih uope nije bilo ena.
Kada ljudi danas "uvaju dane", u njihovo su "odricanje" uvijek ukljueni i seksualn
i odnosi, ali ne i posvemanje izbjegavanje svih kontakata sa suprotnim spolom. Uo
stalom, ako su postovi opisani u ovom odlomku slijedili postove kakve je dralo etv
ero drevnih predaka naroda Quiche, tada nisu postili samo gospodari, ve zajedno s
a njima i - njihove supruge.
201
Na ovaj blagoslovljeni dan: To je ato'b uq'ij {uquih}, gdje uq'ij znai "dan", a {
atob} prema rjenicima "dobro".
201
zrelosti i svjeine: Doslovno q'anal znai "poutjelost", a raxal "zelenilo". Andres X
iloj je to ovako protumaio: "Kada netko moli za q'anal, znai da eli imati mnogo kuk
uruza, novca, posla. Da, to jest kao neto "uto", ali opet i nije uto, ve prije - saz
rijelo. Raxal je poput biljke koja je zelena, koja se razvija zato da bi dala pl
oda. Ona postaje q'anal kada plod sazrije."
201
rasprostri svoje boje, izlij svoje kapi I zelene i ute: Ovo je gotovo doslovni pr
ijevod chatz'iloj, chamak'ij uloq {chatziloh, chamaquih uloc} araxal, aq'anal. U
vezi ovih redaka Andres Xiloj ree: "Tz'iloj znai iskoristiti {seksualno}; sada on
i stvaraju obitelji. Mak'ij je grijeh. Mukarac trai svoju druicu, i evo - nalazi je
. A onda dolazi ona tekuina {sjeme}. A zeleno, raxal, evo ga - to su sin ili kerka
, i uto, q'anal; i zauzvrat, kada sazriju, oni moraju isto ovo initi i dalje. To j
e poput biljke, sijanja biljke i njezinog sazrijevanja."
201
da bi se mogli mnoiti i rasti: To je chipoq taj {chipo3tah}. Andres mi je ovdje n
apomenuo: "Poq taj je ono to sve to proizvodi. Poput sjemena: kada ga posadimo, k
aemo mu kapoq la ili 'Izai {proklijaj}, proizve-
372
di vie'." Opisujui mi svoj doivljaj itave ove molitve, rekao mi je: "To isto koristi
mo i mi danas, samo to se jezik unekoliko promijenio."
201
nek' ne upadnu u stupicu niti budu ranjeni I ni zavedeni, niti spaljeni I niti s
krenuti ispod, niti iznad ceste: "Spaljeni" se prema Andresu Xilo-ju nalazi u pa
ru sa "skrenuti" zato, jer se za in zavoenja ili "skretanja sa pravoga puta" neke
nevine mlade osobe koristi drugi glagol, xuporo raqan, to bi doslovno znailo "on (
ili ona) je opekao njezine (njegove) noge". Istodobno mi je iznio i dananju molit
vu vezanu uz sigurnost na cesti, koja ukljuuje ove stihove:
Ne daj nam da padnemo u ruke one osobe, onoga susjeda koji ima pitolj, koji ima b
ode, koji ima no, koji ima revolver; uvaj podalje od nas noge i ruke ljudi po uglov
ima, po ulicama.
Dananji molitelji ukljuuju i niz vrlo odreenih zamolbi bogovima, pravi popis negati
vnih zahtjeva; evo primjera iz molitvenika Estebana Ajxuba iz Momostenanga; on j
e inae profesionalni ajb'ix ili "pjeva":
Neka ne bude boli, neka ne bude briga, neka ne bude tamnice, neka ne bude zatvor
a, neka ne bude slabosti, neka ne bude malaksalosti, neka ne bude krutosti, neka
ne bude lai i ogovaranja.
201
tajni ili arobnjatva tvojega: To je {acuil auitzmal}, gdje a- znai "tvoj". Andres X
iloj je rije {cuil} proitao kao k'uyil ili "skriven". Rije itzmal sam preveo na tem
elju itzim ili "zaarati". Xiloj mi na ovo jednostavno ree: "Bog nam daje sve to je
dobro, i sve to je zlo."
201
pred usnama i licem tvojim: Smjestiti neto "pred" neije "lice" je najei nain, na koji
se na jeziku Quiche izrie da se zapravo nalazimo
373
u neijoj nazonosti. Ponekad se taj izraz i proiruje, kao ovdje, dodavanjem "usana"
tome "licu", pri emu, ako je "lice" zapravo metonim za neije cijelo tijelo, tada "
usne" postaju metonimom za cijelo lice. U ovom kontekstu, meutim, "usne" dobivaju
i drugu konotaciju, budui da se ovdje djelomino govori i o Srcu Zemlje, boanstvu k
oje se danas naziva "Mundo". To je veliko zemaljsko boanstvo koje se tuje na podruj
u Srednje Amerike, krajnji guta svega to je ivo; on se u umjetnosti Maya iz vremena
klasike pojavljuje prikazan kao golema eljust (primjerice, na reljefu u Palenque
u), na ijim se usnama moraju smiriti ak i stopala najveih gospodara ne bi li odrala
ravnoteu, i u ije drijelo na kraju moraju pasti i najvei gospodari. Okreui se dananjim
prizorima, uvari Dana koji posjeuju glavnu pilju ispod ruevina Trule Trstike, poslje
dnjega glavnoga grada naroda Quiche, i danas govore o opasnosti da se ondje upad
ne "u otvorena usta Munda", za koja kau da su iroka vie od tri i pol metra.
202
u noenju svih plemena i itavoga naroda Quiche na svojim pleima: To je reqalaxik ama
q {re3alaxic amac} ruk' ronojel k'eche winaq {que-che uinac} ili "nositi (na ram
enima) plemena sa svim pripadnicima naroda Quiche".
202
postali (su) gospodari: Korijen glagola ovdje glasi ajawarik, a znai "uiniti nekog
a gospodarom".
202
pokatkad (su) primali darove: To je xkikak kochij, pri emu xki- znai "svi oni"; rj
enici navode i kaka- kao pomoni glagol koji neki dogaaj ini oklijevajuim, nesigurnim,
te rije kochij u znaenju "primiti dar".
202
jela i pia: To je {uain ucaha}, izraz koji sam preveo na temelju itanja Andresa Xi
loja, jer on i u svojim molitvama koristi izraz wa'im ok'aja ili "jelo - pie".
202
krivotvoriti: To je tzub'a, dok se u rjenicima moe nai tzub'u u znaenju "prevariti".
374
202
komadii... od irine etiri prsta ili pune ake: "Komadii" je moj prijevod rijei raqan {r
acan}; iako ona inae doslovno znai "noga", istodobno je i naziv za one velike kapi
kie kojima obino zapoinje ili se okonava veliko nevrijeme. Prva od spomenutih mjera
je kajq'ab' {cah-cab}; rjenici za kajq'a {pod 3a} navode znaenje "mjereno sa pril
jubljena etiri prsta". Druga mjera je {tuic}, odnosno tuwik ili "stisnuta aka, s p
alcem koji ostaje izvana, kao mjera".
202
radovi od zelena, uta i crvena perja: To je raxon k'ub'ul {cubul} chaktik, gdje j
e raxon imenica koja se odnosi na neto zeleno, i esto se nalazi u paru s q'uq', da
bi se dalo na znanje kako se pri tome misli na perje kecala. K'ub'ul je na jezi
cima Kekchi, Chol i Yucatec izraz za pticu, tonije - za "zlatnu vugu", koja ima p
rekrasno uto perje. Chaktik se sastoji od chak, to na jezicima Yucatec i Chol znai
"crveno", dok je u rjeniku jezika Quiche opisano kao "vrsta ptice crvenoga perja"
. Pod "radovima od perja" se u ovom kontekstu misli na {cubulchactic} ili na "pr
edmete izraene od perja."
203
uspon i rast: U MS je ovo {unimaric ri unimaric puch}; mislim da je drugi put na
vedeno unimaric omaka te daje ovdje trebalo stajati uwi-naqirik ili "njihov rastui
uspon".
203
dvojica po dvojica: Na popisu gospodara Caueca, koji slijedi nakon toga, zapravo
e se s navoenjem parova gospodara zapoeti tek od etvrtog narataja.
203
naslijeivao: To je {camiheic}, rije koju je i Ximenez preveo na isti nain; u svom j
e rjeniku za {camih} naveo znaenje "nastaviti oponaati", ali to nije preuzeo niti j
edan drugi kolonijalni rjenik u slinom obliku.
203
lica... svakoga od gospodara naroda Quiche...: Ovdje se opet ini da neto nedostaje
; moda je izvor koji je Ximenez kopirao sadravao gli-fove za imena gospodara u pop
isu koji slijedi.
375
203
Crni Leptir: To je tekum ili doslovno "veliki crni leptir, koji moe letjeti velik
om brzinom".
203
Osam Oma: To je wajxakib' k'a'm {uahxaqui caam}, ime u kojemu je "Oma" prijevod im
ena dana kod naroda Nahua, koje glasi Malina-lli, i to na jezik Quiche, u znaenju
"svinuto ue". Malinalli ima isti poloaj u redoslijedu dana na jeziku Nahuatl kao
i dan E ili "Zub" u redoslijedu na jeziku Quiche.
203
Cauatepech: Ovo je ime podrijetlom iz naroda Nahua; na jeziku Nahuatl cauani znai
"ostaviti sjeanje iza sebe", a tepechtli je "osnova, temelj", to bi - uzeto zajed
no - trebalo znaiti neku vrstu "osnivaa".
204
Tonatiuh: U MS je to {Donadiu} i dolazi od rijei tonatiuh, to na jeziku Nahuatl zn
ai "sunce", ili doslovnije "onaj to se u kretanju sve vie zagrijava". Ovo je bilo i
me koje su Indijanci u sredinjim dijelovima Meksika nadjenuli Pedru de Alvaradu i
prije nego to je dospio do Guatemale.
204
Njih su muili Kastiljanci: Korijen glagola je jitz {hitz} i doslovno se odnosi na
in vjeanja nekoga ili neega. Brojni su povjesniari pretpostavili da ovaj odlomak op
isuje vjeanje indijanskih gospodara, ali su onda to odbacili zahvaljujui tvrdnji s
amoga Alvarada - da je on gospodare naroda Quiche uglavnom - spaljivao na lomai.
Posve su zanemarili injenicu kako je Alvarado prvo posumnjao da su se roti-li pro
tiv njega i namjeravali ga ubiti, te da su pod mukama i priznali sve to se od nji
h trailo prije no to ih je spalio na lomai. U pravosudnom sustavu panjolske njegova
vremena priznanja su se obino pribavljala tako, da bi se zatvorenika objesilo za
zglobove te bi se u tom poloaju na njemu u sluaju potrebe dalje primjenjivale razn
e vrste muenja. Da su gospodari naroda Quiche doista bili zvjerski mueni potvrdili
su i Anali Cakchiquela, gdje se navodi da su vladari Quiche bili "mueni" prije n
ego to su ih "spalili" (Recinos i Goetz, 1953., 120). ini se da je pisce PV-a vie o
d same egzekucije zaprepastila tortura,
376
a isto se moe rei i za njihove suvremenike meu Mayama iz plemena Yucatec. Vie o muenj
ima koja su Kastiljanci koristili da bi doli do eljenih priznanja i osuda, kao i o
uporabi i zloporabi tih priznanja od strane znanstvenika moe se nai u knjizi D. T
edlocka (1993.b).
205
Voditelj Kue Primanja: MS ponavlja ovaj naslov prema sljedeem naslovu - Majka Kue P
rimanja, a zatim izostavlja naslov Voditelj Yeoltux Izaslanik, zadnje ime na pop
isu naslova i titula koje pripadaju Velikim Kuama.
206
Crveni Stijeg: To je kaq laq'an {ca3 lacan}, pri emu kaq znai "crveno", dok rjenici
za laq'am navode znaenje "stijeg, zastava".
206
Plemi Kratki Jedan: To je kokosom {cocozom}, gdjeje k'o- izrazpoto-vanja, a kosom
na jeziku Kekchi znai "skraeno".
206
Plemi Smrtnik: To je k'okamel, gdje je k'o- izraz potovanja, a kamel doslovno znai
"mrtva osoba", dok ima i figurativno znaenje - "skromna osoba".
206
Plemi Doziva: To je k'oyab'akoj, prevedeno na temelju rijei iz jezika Kekchi yab'ak
, koja znai "dozivati".
206
Oni se sastaju u zajednitvu: U ovom su odlomku autori PV-a razjasnili da naslov g
ospodara nim chokoj {nim chocoh}, kojega sam i ovdje i na drugim mjestima preveo
kao "Majstor Ceremonija", nije nikakva omaka za nim ch'okoj {nim 4hocoh}, kako j
e napisano u tekstu "Nazivi gospodara Totonicapana". Chokoj, rije koja posve pris
taje kontekstu, vezana je uz prigode u kojima se ljudi okupljaju da bi zajedno p
odijelili hranu i pie. S druge strane, ch'okoj se odnosi na in - sjedenja. Autori
PV-a ovdje nastoje uveliati naslov i ulogu Metara Ceremonija, dok autori popisa iz
Totonicapana, ma kakve njihove politike pobude za to mogle biti, zapravo umanjuj
u znaaj Majstora Ceremonija za Cauece. Za njih oni nisu nim chokoj nego nim ch'ok
oj, dakle
377
- "Majstori od Sjedenja", tako da ih nastavljaju opisivati kao xa ch'oko-jil tem
ili "one koji sjede po klupama", odnosno beznaajne dunosnike kojima, prema njihov
om tumaenju, nikada nije bilo davano pravo na vlastito vladarsko podruje (Carmack
i Mondloch, 1983., 101,183).
206
veliki jer ih je malo: To je nim skakin uk'ojeik ili "nekolicina velikih koji su
tu".
206
izvorna knjiga i drevni zapis: To je u MS-u jednostavno nab'e ojer ili "izvornik
(ili prvi) drevni", to je neto skraenija izjava od one na poetku PV-a, nab'e wujil,
ojer tz'ib'am {tzibam} puch, to sam ranije preveo kao "izvorna knjiga i drevni z
apis" tako da sam ovdje ponovio itav taj prijevod, kako bih i time naglasio odjek
e iz poetka teksta. Openito se moe rei da je zavrni odlomak vrlo jezgrovit, zgusnut,
kao da je ruka koja ga je pisala hitala prema zavretku.
378
rjenik
mm
ACULI - Ak'ul winaq, jedno od trinaest saveznikih plemena naroda Quiche, za koja
se dri da su zajedno s njim stigla s istoka. A'kulje i danas naziv glavnog okruga
u gradu Nebaj plemena Maya zvanog Ixil, koji se nalazi zapadno od sredita grada.
Pogledati i pod "Plemi Acul".
ANONE - Q'awex, tropsko voe (Annona spp.) koje se pokatkad naziva i "cherimoya" i
li "ljuskavi tikvan". To je voni plod srcolika oblika, izvana zelene boje, a iznu
tra kremast i iznimno sladak.
ATOLE - A'ixim ili doslovno "voda kukuruza", pie koje se priprema od kukuruza i v
rlo je omiljeno diljem Srednje Amerike; naziv potjee od rijei atole, podrijetlom i
z jezika Nahuatl.
AUILIX - Awilix, glavno boanstvo i zatitnik loze Velike Kue, koje je Jaguaru No dodi
jeljeno u Tulanu; odnio gaje na Auilixovo Mjesto, gdje je zajedno s ostalima iekiv
ao prvo svitanje. I sam hram posveen Auilixu u gradu Trula Trstika nazivali su Au
ilix, a i sveenika u hramu nazivali su samo Auilix ili Gospodar Auilix. Taj je sv
eenik bio sedmi po rangu medu gospodarima Velikih Kua, a ujedno i poglavar jedne o
d devet velikih kua na koje se podijelila njihova loza nakon osnutka Trule Trstik
e. Ime Auilix podrijetlom je iz jezika Chol, a znailo bi "Gospodar Lastavica".
AUILIXOVO MJESTO - Pawilix, mjesto na koje je Jaguar No odnio svoje boanstvo Auili
xa i doekao prvu zoru, negdje u ili u blizini Skrivene Gudure, koja se nalazi ned
aleko Tohilovog Mjesta.
BAKA DANA, BAKA SVJETLA - Ratit q'ij, ratit saq opisuje baku koja e to biti i ost
ati sve dok e postojati danje svjetlo. To su epiteti upueni Xpiyacocu i Xmucane, p
remda se Xpiyacoc ponekad opisuje i kao djed.
379
BIJELA CESTA - Saqi be'je jedna od etiri kozmike ceste. Bijelo je na zemaljskoj ra
zini boja one koja vodi na sjever, ali nebeska Bijela Cesta odgovara onom dijelu
Mlijene Staze koji je posve bijele boje, za razliku od tmine Velike Pukotine, to
Mlijenu Stazu dijeli po duini. Pogledati i pod Crna Cesta.
BIJELA APLJA - Xb'aqiyalo ili ena Jedan Hunahpua s kojom je imao blizance, sinove
imenom Jedan Majmun i Jedan Zanatlija. Njezino ime jednim dijelom dolazi od bak
ha' ili Yucatec naziva za snijenu aplju (Egretta thula).
BIJELA RIJEKA - Saqi yd je mjesto oko dva kilometra zapadno od Chichicastenanga,
gdje su za vladavine Quicaba ivjeli vazali gospodara Quiche.
BIJELE ZEMLJE - Saqulewab' ili pleme Maya zvano Marnima, koje je naziv dobilo po
svojoj glavnoj utvrdi nazvanoj Bijela Zemlja ili saqulew (na zemljovidima - Zac
uleu). Ruevine ove utvrde lee oko pet kilometara zapadno od dananjega grada Huehuet
enango.
BIJELI BACA ISKRI - Saqi k'oxol je bie koje se jedino uspjelo sakriti u sjeni drvea
u trenutku prvoga svitanja, kada je Sunce svojom vrelinom okamenilo umske ivotinj
e. On ili ona (jer, spol mu je ostao nepoznat) ima i naslovnu ulogu u suvremenoj
plesnoj drami koja se zove "Saki K'oxol" na jeziku Quiche, odnosno "La Conqu-is
ta" na panjolskom. U njoj je on uvar Dana (ili suputnik uvara Dana u liku patuljka)
, koji prorie ishod panjolskih osvajanja te potom na vrijeme bjei u umu kako bi ondj
e ouvao drevne obiaje. Unato imenu, on ili ona u predstavi nosi crvenu krinku i odj
even je u cijelosti u crveni kostim, a ima i kamenu sjekiru to je koristi da bi m
unjama iz nje pogaao tijela prvih uvara Dana. Kao bie koje se iznenada pojavljuje p
o umama, peinama i u snovima, on ili ona ima i ulogu uvara okamenjenih ivotinja (i s
taklastoga kamenja vulkanskoga podrijetla, ukoliko ono oblikom nalikuje kojoj od
ivotinja).
BIJELI BODE - Saqi rog'je rtveni no gospodara Xibalbe, kojega su ovi ponekad znali
sakriti i u svoju loptu; jedva su ekali kada e ga moi upotrijebiti u igri loptom sa
Hunahpuom i Xbalanqueom.
BIJELI STRVINAR - Saq k'uch ili Kraljevski leinar (Sarcoramphus papa) je vrsta ko
ja ivi u nizinskim podrujima i bijele je boje, izuzev crnoga perja na krilima te d
ugakog, crvenog, ogoljelog vrata i glave.
380
BOANSKI KOPAL - K'ab'awil pom je vrsta kopala koji je koristio Ne Ba Sada da bi se
molio i tamjanom posveivao smjer izlazeeg sunca, dakle - kadio je kopal u pravcu
istoka.
BRADATI GRAD - Chi ismachi, grad gospodara naroda Quiche koji je osnovao Plemi Zn
ojna Kupelj, i to nakon to su napustili Trnoviti Grad i prije no to je bio izgraen
grad Trula Trstika. Kada su ga Caueci, Velike Kue i Vladari Quiche naputali da bi
krenuli u osnivanje Trule Trstike, u Bradatom Gradu su ostali ivjeti pripadnici p
lemena Tama. Njegove se ruevine nalaze oko kilometar junije od Trule Trstike, a ra
zdvaja ih klanac.
BRZI KORPIONI - Jaljaja' sinaj, jedna od prepreka na putu za Xibalbu, koju treba
prijei tik prije dolaska na Raskrije. Na nebeskoj bi se razini Brzi korpioni nalazi
li na ekliptici neto zapadnije od mjesta gdje ona presijeca Veliku Pukotinu na Ml
ijenoj Stazi. To bi bilo podruje korpiona, kako ih vide i nazivaju Maye iz naroda Y
ucateca i narod Azteka.
CAKCHIQUELI - Kaqchikeleb' ili kaqchekeleb', narod koji na jugu i istoku granii s
narodom Quiche i govori dosta slinim jezikom. Pripadaju skupini od trinaest save
znikih plemena naroda Quiche s kojima su se vratili s istoka. Jedan od gradova Ca
kchiquela, imenom Visoravan Bez Mree, osvojili su gospodari Quiche tijekom vladav
ine Quicaba.
CAMACU - K'amaku, naziv vjerojatno podrijetlom iz jezika Yucateca, i to od k'ay
mak u ili "Pjesma o onome to jest", jer je sam tekst pjesme, kao i naslov, prepun
niza pitanja. Pjevaju je Jaguar Quitze, Jaguar No, Ne Ba Sada i Tamni Jaguar dok a
luju nad injenicom da su se odvojili od drugih naroda s kojima su u Tulanu bili z
ajedno prije prvoga svitanja.
CAOQUI - Kawqeb', pleme iji su gradovi jednom obuhvaali i grad zvan Kua Gipsa, koje
ga su gospodari naroda Quiche osvojili tijekom vladavine Quicaba. U pokrajini Gu
atemale imenom Sacate-pequez te u blizini grada San Pedro Sacatepequez i danas p
ostoje dva sela plemena Cakchiquela, koja nose nazive Santa Maria Cauq-ue i Sant
iago Cauque.
CAUATEPECH - uvar Kue Primanja Mata u jedanaestom narataju gospodara Caueca. Naziv
potjee od naroda Nahau i znai "os-nivac.
381
CAUECI - Kawiqib' (u jednini kaweq), loza gospodara naroda Quiche prvoga reda ko
ju je osnovao Jaguar Quitze, a kasnije se - nakon osnutka Trule Trstike - podije
lila na devet grana ili velikih kua.
CAUIZIMAH - uvar Kue Primanja Mata u sedmom narataju gospodara Caueca.
CAUIZTAN KOPAL - vrsta kopala koji je spaljivao Jaguar No da bi tamjanom kadio u
smjeru izlazeeg Sunca. Ovo je naziv podrijetlom iz naroda Nahua i znaio bi doslovn
o "pokraj iaka".
CESTA ZA XIBALBU - Ri be' xib'alb'a je cesta koja se javila Jedan i Sedam Hunahp
uu i odvela ih ravno u smrt. Naziva se jo i Crnom Cestom. Kao nebeska cesta, to j
e Velika Pukotina u Mlijenoj Stazi, dok se kao zemaljska sputa u podruje Xibalbe ne
gdje u blizini Velike Kotline s Ribom u Prahu.
CHIMALMAT - ena Sedam Papagaja i majka Zipacne i Potresa. Zvijezde Velikoga Medvj
eda pripadaju njezinom suprugu, dok njezine oblikuju krug u koji je ukljueno zvij
ee Mali Medvjed. Ime joj stie iz naroda Nahua, a znai "zatitna mrea".
COCHINEAL - Vidi pod "Zmajeva krv".
COHAH - narod iz skupine od trinaest saveznikih plemena naroda Quiche s kojima su
se vratili s istoka.
CORTES, DON JUAN - uvar Kue Primanja Mata u etrnaestom narataju gospodara Caueca, ko
ji je ivio u vrijeme pisanja Popol Vuha. panjolci su mu, dodue, priznali vladarski
naslov, ali nije uspio u svojim pokuajima obnavljanja vladarskog prava i moi gospo
dara Caueca za samoga sebe i Don Juana de Rojasa (koji je u isto vrijeme drao nas
lov uvara Mata), zbog ega je ak poduzeo i putovanje do panjolske.
CRISTOBAL, DON - Gospodar Ministar u dvanaestom narataju gospodara Velikih Kua, na
toj dunosti sve do rujna 1554. godine.
CRNA CESTA - Q'eqa be, jedna od etiri kozmike ceste. Crno je boja one koja na zema
ljskoj razini vodi na zapad, ali nebeska Crna Cesta odgovara Velikoj Pukotini u
Mlijenoj Stazi, to se kree prema sjeveru od mjesta gdje se u Strijelcu ekliptika kr
ia sa samom Mlijenom Stazom. Pogledati jo i "Raskrije" te "Cesta za Xibalbu".
CRNI LEPTIR - Tekum, ime uvara Mata u devetom narataju gospodara Caueca. Sljedei Cr
ni Leptir, koji je obnaao istu vladarsku dunost - samo u trinaestom narataju, bio j
e uzet za taoca kad je Trula Trstika pala u ruke panjolaca 1524. godine. On je bi
o sin
382
vladara imenom Tri Jelen, uvara Mata kojega su muili i ubili vojnici Pedra de Alva
rada. Ovaj je kasnije njegovom sinu, Crnom Leptiru, priznao pravo na oev naslov,
ali je na kraju pogubio i njega, takoer ga optuujui za urotu i pobunu. Ne smije ga
se zamijeniti za slavnoga ratnika imenom Tecum Umam Quicab ili "Crni Leptir, unu
k Quicabov", koji je hrabro poginuo u borbi protiv Alvara-dovih postrojbi neto pr
ije nego to su ove krenule u konani napad na Trulu Trstiku.
CRVENA CESTA - Kaqa be' ili jedna od etiri kozmike ceste. Crveno je boja istoka. P
ogledati i pod Raskrije.
CRVENA MORSKA KORNJAA - Kaqa paluma ili ime jedne od prve etiri ene koje su stvoril
i bogovi. Bila je supruga Jaguar Quitzea, jednoga od prva etiri mukarca.
CRVENI STIJEG - Kaq laq'an ili Glasonoa za Gospodare u treem narataju loze Vladara
Quiche.
ETIRI STOTINE DJEAKA - Omuch' k'ajolab' ili djeaci koji su pokuali ubiti Zipacnu, al
i se dogodilo upravo obrnuto; kada ih je Zipacna pobio sve odjednom, preobrazili
su se u Plejade (vidi pod Hundrath). Ubijeni su dok su bili posve pijani, ba pop
ut etiri stotine zeeva iz mitologije naroda Nahua, pa su vjerojatno, kao i ti zeevi
, i sami postali boanskim zatitnicima alkoholnih pia (vidi pod Slatko pie) i opijanj
a.
UVAR DANA - Ajq'ij ili proroci koji odbrojavaju dane prema proroanskom kalendaru M
aya, koristei pritom koraljnje sjemenke. U Popol Vuhu su uvari Dana boanski vidovnj
aci Xpiyacoc i Xmucane.
UVAR KUE PRIMANJA MATA - Ajpop k'amja, naslov drugoga po rangu gospodara kod Cauec
a i jednoga od devet poglavara velikih kua Caueca u Truloj Trstici. Bio je drugi
po rangu i meu etiri gospodara koji su zajedniki vladali dravom Quiche iz glavnoga s
redita - Trule Trstike, kao podreen uvaru Mata i nadreen Gospodaru Ministru i Glason
oi za Gospodare. Jedna od njegovih zadaa bila je i prikupljanje danka od naroda.
UVAR MATA - Ajpop ili naslov gospodara prvoga po rangu meu Cauecima te istodobno p
oglavara jedne od devet velikih kua, na koje se ova loza podijelila u Truloj Trst
ici. On je takoer i prvi po rangu meu etvoricom gospodara koji su zajedniki vladali
narodima i dravom Quiche iz sredita u Truloj Trstici, uz uvara
383
Kue Primanja Mata, Gospodara Ministra i Glasonou, to su mu po svome rangu bili podin
jeni. Znakovlje i obiljeja koja su pratila ove poasne vladarske naslove dodijelio
im je svojedobno na istoku Nacxit, moni vladar nad "mnogobrojnim" narodima. Tijek
om svoje vladavine, Quicab je naslov uvara Mata dodijelio poglavarima dvadeset lo
za svojih vazala; pretpostavlja se, da se pritom radilo samo o vazalima koji su
izravno odgovarali Cauecima.
UVAR MATA IMIA - Ajpo sotz'il ili naslov vladara Cakchiquela; u Popol Vuhu pisci ova
j naslov iskoritavaju za cijelu lozu Cakchiquela, pa je prema vladarskom nazivu n
azivaju jo i Kuom imia. Bog ove loze zvao se Zmijski Zub.
UVAR PERNATE ZMIJE - Ajq'ukumatz je bio naslov sveenika boga Vrhovne Pernate Zmije
u Truloj Trstici; etvrti je po rangu medu gospodarima Caueca, i jedan od devet p
oglavara velikih kua Caueca. Hram Vrhovne Pernate Zmije bio je smjeten u blizini g
lavnoga trga, iji se urueni temelji okruglog oblika i danas dobro vide.
UVAR PLESA MATA - Ajpo xa ili xajil, jo jedan naslov vladara Cakchiquela, koji pis
ci Popol Vuha iskoritavaju kao naziv za cijelu lozu Cakchiquela.
UVAR TOHILA - Ajtojil je naslov sveenika u hramu boga Tohila u Truloj Trstici; bio
je trei gospodar po rangu meu Cauecima i poglavar jedne od njihovih devet velikih
kua, na koje su se podijelili nakon osnutka Trule Trstike.
UVARI PLIJENA - Kanchajeleb' ili narod koji pripada saveznikim plemenima to su zaje
dno sa narodom Quiche stigla s istoka (bilo ih je trinaest).
DEVET JELEN - B'elejeb'kej ili Gospodar Ministar u etvrtom narataju gospodara Veli
kih Kua, u doba dok je Jaguar Plemi Potpornjak bio uvar Mata. Sljedei Devet Jelen bi
o je Gospodar Ministar u devetom narataju. Oito je barem prvi od njih dvojice bio
roen na dan imenom Devet Jelen prema proroanskom kalendaru, a drugi je vjerojatno
dobio ime po prvome. Danas bi na taj datum roenja bio pozdravljen novi lan zajedni
ce koji e dominirati svojim okruenjem te biti vrst, pravi muevan karakter koji inkli
nira amanskim spoznajama.
DEVET PAS - B'elejeb' tz'i'je bio uvar Kue Primanja Mata u dvanaestom narataju gosp
odara Caueca; oito je bio roen na dan ime-
384
nom Devet Pas, prema proroanskom kalendaru. Danas bi na taj datum roenja bio pozdr
avljen novi lan zajednice koji e biti zbunjen i slaba karaktera, promiskuitetan i
openito - loe sree u ivotu. Njega su 1524. godine muili i na kraju na lomai spalili Ka
sti-ljanci, kada su osvojili Trulu Trstiku.
DON JUAN DE ROJAS - Gospodar uvar Mata u etrnaestom narataju loze gospodara Caueca,
koji je obnaao ovu dunost u vrijeme pisanja Popol Vuha. panjolci su mu priznali ov
aj poglavarski naslov, zadrao je i svoja obiljeja vladara, a odobrena mu je i dvor
ana za primanje u Kraljevskoj palai u Santiago Guatemala. ak su mu dali i slubu min
istra za pitanja domorodaca, tako da je pokuao povratiti svoje ovlasti nad gradov
ima koje je drava Quiche osvojila i posjedovala prije dolaska panjolaca. 1554. god
ine se jo nalazio na ovom poloaju, ali nakon studenoga 1558. godine nema vie isprav
a sa njegovim potpisom; na temelju toga se zakljuilo da je Popol Vuh morao biti n
apisan - prije toga vremena.
DON PEDRO DE ROBLES - Gospodar Ministar u trinaestom narataju loze gospodara Veli
kih Kua, koji je obnaao ovu dunost u vrijeme pisanja Popol Vuha. Budui da je njegov
prethodnik nosio ovaj naslov jo u rujnu 1554. godine, Popol Vuh je morao nastati
nakon toga vremena.
DONOSITELJ SUNCA - Iqoq'ij ili planet Venera kao Jutarnja zvijezda, koju nazivaj
u jo i "velikom zvijezdom".
DONOSITELJ, ZAETNIK - Alom, k'ajolom, ponekad se pojavljuju i u mnoini (e alom, e
k'ajolom). Nazivi ili epiteti za boanstva koja su stvorila Zemlju, bilje, ivotinje
i ljude. Pritom se na donoenje i zaee misli i metaforiki, budui da su bogovi sve to
stvorili
- rijeima, svojim duhom i rtvovanjem, a ne nekim posebnim postupkom stvaranja. Ist
i se bogovi jo nazivaju i Stvaratelj, Oblikovatelj, te ukljuuju boga Vrhovnu Perna
tu Zmiju.
DREVNA RIJE - Ojer tzij, to bi se moglo prevesti i kao "Prvobitna Rije". To je Rije,
koja - bilo u najuem smislu rijei ili u proirenom smislu - u sebi nosi autoritet o
biaja i tradicije, a ne tek rijei "rekla
- kazala".
DRVO VRBE - Tzolojche'je grad koji e se na zemljovidima pronai pod imenom Santa Ma
ria Chiquimula. Inae je jo jedna od utvrda koje je za gospodare Quiche osvojio moni
Quicab.
385
DRVO-KAMEN - Che'ab'ajje toan prijevod rijei te tun s jezika Chol na jezik Quiche,
a oznaava stele sa zapisima Maya iz vremena klasike.
DUH GNOJA, DUH UTICE - Ajalpuj, ajal q'ana ili gospodari Xibalbe, peti i esti po r
angu.
DUH NEISTOE, DUH NESREE - Ajal mes, ajal toq'ob - gospodari Xibalbe, deveti i deset
i po rangu na prvom popisu, ali na drugom isputeni. Pogledati i Krvavi Zub, Krvav
a Kanda.
GLASNIK - Ajtzik' winaq je naslov gospodara u lozi Vladara Quiche, prvoga po ran
gu i poglavara jedne od etiri velike kue na koje se njihova loza podijelila po izg
radnji Trule Trstike. Jo se naziva i Glasnikom za Gospodare. Inae je bio etvrti po
rangu meu gospodarima koji su zajedniki vladali cijelom dravom Quiche iz Trule Trst
ike, zajedno sa uvarom Mata, uvarom Kue Primanja Mata i Gospodarom Ministrom, koji
su po rangu bili ispred njega. Malo izmijenjeni naslov, Gospodar Glasonoa, odnosi
o se na drugoga po rangu gospodara iz loze Velikih Kua, koji je vodio jednu od de
vet velikih kua ove loze.
GNOJ PASANCA - Achaq ib'oj, gospodar iz loze Vladara Quiche u vrijeme dok je Qui
cab bio uvar Mata; mogue je, da je to bio i tek nadimak za jednoga od gospodara iz
loze Vladara Quiche, navedenih u popisu pri kraju PV-a.
GNOJNA RIJEKA - Puj ya\ rijeka koju je potrebno prijei kada se krene cestom za Xi
balbu. Krvavom Rijekom i Gnojnom Rijekom mogli su nazivati doista tamne (duboke)
i muljevite rijeke koje sa visoravni Guatemale teku u sjeverni, nizinski dio. I
dananji pripadnici naroda Quiche dre kako je podruje oko obana u pravcu Atlantika z
aposjednuto zlim silama.
GOSPODAR GLASONOA - pogledati pod Glasonoa.
GOSPODAR HACAUITZ - pogledati pod Hacauitz.
GOSPODAR IZASLANIK - Lolmet ajaw ili ajaw lolmetje naslov jednoga od gospodara m
eu Vladarima Quiche, drugoga po rangu. Bio je poglavar jedne od etiri velike kue, n
a koje su se Vladari Quiche podijelili u Truloj Trstici.
GOSPODAR KUE BRADE KUKURUZA - Pogledati pod Kua Brade Kukuruza.
GOSPODAR MINISTAR - pogledati pod Ministar.
386
GRABELJIVI IMI - Kamasotz'je imi od vrste koja divlja ispitnom Kuom imia u Xibalbi;
d tih grabeljivih imia odgriza glavu Hunahpuu,
GUTANJE SABLJI - Xtz'ul ili ples u kojemu dvojica izvoaa, zakrin-kani malim maskam
a, na leima nose privreno perje papagaja, optereuju grudi tekim kamenjem, udaraju takt
nekom vrstom zveki, te guraju razne vrste otrica niz grlo; izvodili su ga Hunahpu
i Xbalanque dok su glumili lutajue zabavljae.
HACAUITZ - Jakawitz ili bog zatitnik gospodara loze imenom Vladari Quiche, kojega
je Ne Ba Sada primio u Tulanu te ga odnio na planinu to je zatim po njemu dobila
i ime. Na kraju ga je smjestio na vrh velike piramide. Gospodari naroda Quiche n
alazili su se upravo na planini Hacauitz kada su ugledali prvo svitanje, pa je o
va planina bila i mjesto na kojemu su narodi Quiche zajedniki gradili svoju prvu
utvrdu, jer su nju zajedno izgradili Jaguar Quitze, Jaguar No, Ne Ba Sada i Tamni
Jaguar. Hram posveen bogu Hacauitzu u Truloj Trstici nosio je takoer ime boga, a s
veenika toga hrama nazivali su Gospodar Hacauitz. On je bio etvrti po rangu meu ost
alim gospodarima loze Vladara Quiche i ujedno poglavar jedne od njihove etiri vel
ike kue, na koje se njihova loza podijelila po izgradnji Trule Trstike. Inae, Jaka
witz je ime podrijetlom iz jezika Chol i znai "ogoljela planina".
HOD NA HODULJAMA (TULAMA) - Chitikje ples koji su izvodili i Hunahpu i Xbalanque
dok su u Xibalbi glumili lutajue zabavljae.
HULIZNAB - jedan od vulkana koje je stvorio Zipacna, ali mu se danas vie ne zna p
oloaj.
HUNAHPU - Junajpu, a ponekad i xjunajpu ili "mali Hunahpu", lovac i sjajan igra i
gre loptom, stariji brat blizanac Xbalanquea. Majka im je Krvavi Mjesec, a zajed
niki su ih zaeli Jedan i Sedam Hunahpu. Astronomske uloge Hunahpua su viestruke: on
je planet Venera, koja i danas nosi njegovo ime kada se pojavljuje kao Jutarnja
zvijezda, ali je on i Sunce to se pojavilo prvoga dana u naoj eri. Osim toga, Hun
ahpu je i ime jednoga od vulkana koje je stvorio Zipacna; vjerojatno je to Volca
n de Acatenango, koji kao da zajedno sa vulkanom Volcan de Fuego kroz ova dva vu
lkanska vrha predstavlja same blizance (vidi pod Ognjite).
387
HUNAHPU MAJMUN - Junajpu kbj je naziv melodije koju na flauti sviraju Hunahpu i
Xbalanque. Jedan Majmun i Jedan Zanatlija, ve preobraeni u majmune, plesali su i i
zvodili razne vratolomije im bi uli njezine zvuke, verui se po kui svoje bake umjest
o da se koriste vratima. Danas se u Guatemali u brojnim gradovima Maya u sveanim
prilikama tijekom fleste izvodi i takozvani Ples Majmuna. Verzija koju sam gleda
o u Momostenangu kao da potvruje nebeski aspekt Jedan Majmuna i Jedan Zanatlije:
jer, tamo se dva majmuna, u kostimima ukraenim zvijezdama posvuda penju i izvode
kojekakve akrobatske toke na visoko napetoj ici.
HUNAHPU OPOSUM, HUNAHPU KOJOT - Junajpu wuch', junajpu utiw su epiteti koji bi s
e mogli odnositi na Hunahpua i Xbalanquea dok su glumili lutajue zabavljae i arobnj
ake; njihov dolazak signalizira prijelaz iz jedne u drugu solarnu godinu.
HUNAHPUOVO MJESTO - Chi junajpu, mjesto za koje se danas ne zna gdje se nalazilo
, ali se zna da su u njemu ivjeli vazali gospodara Quiche tijekom vladavine Quica
ba.
HUNDRATH - Motz, Plejade, skupina zvijezda koju su oblikovale etiri Stotine Djeaka
nakon to ih je Zipacna zdrobio pod njihovom vlastitom kolibom. Za dananje pripadn
ike Quiche simbol Plejada je aka puna sjemenki. Sezonu sijanja kukuruza, koja -ov
isno o nadmorskoj visini - traje od oujka do svibnja, obiljeava veernje zapadanje P
lejada, a okonava se kad one uu u razdoblje posvemanje nevidljivosti.
HURIKAN - Juraqan, bog koji je izazvao kie, oluje i poplave da bi okonao eru ljudi
izraenih od drva, te s vremena na vrijeme daje razna uputstva Hunahpuu i Xbalanq
ueu. Naziva se jo i Hurikan Munjom, i Srcem Neba, Srcem Zemlje. Tohil, bog zatitni
k naroda Quiche prvoga ranga, jedna je od njegovih zemaljskih manifestacija.
IGRALITE ZA IGRU LOPTOM - Jom, igralite kamene podloge u obliku slova I, na kojoj
se igrala ova igra. Bilo je omeeno kamenim zidinama, pri emu su one zidine na uem d
ijelu igralita (koje su spajale dva kraja slova I) bile ukoene u smjeru suprotnom
od povrine za igranje, jer su, ustvari, i same bile dio povrine na kojoj se igra i
grala. Danas je jom naziv na jeziku Quiche za "groblje", to podsjea na smrtonosnu
prirodu igre opisane u Popol Vuhu,
388
barem kada se ona igrala u podzemnom svijetu s gospodarima Xibalbe (vidi Mjesto r
tvenika Igri Loptom). Igralita ove vrste su - prema arheolokim nalazitima diljem Sr
ednje Amerike - najee leala na razini nioj od razine okolnih trgova.
ILOKI - Ilokab' (u jednini //o/c) su jedna od tri pridruene loze narodu Quiche, k
oje se jednim imenom nazivaju "tri dijela Quiche", dok druge dvije loze ine loza
samih pripadnika Quiche (u kojima su obuhvaeni Caueci, Velike Kue i Vladari Quiche
) i loza Tama.
ISPOD DESET - Xelaluj je utvrda koju su osvojili gospodari Quiche tijekom vladav
ine Quicaba. Danas je to drugi po veliini grad u Guatemali, koji se na zemljovidi
ma naziva Quezaltenango ili Qu-etzaltenango. To je naziv koji na jeziku Nahuatl
znai "kecalova utvrda", ali se u svakodnevnom govoru naziva Xelaju ili Xela, kako
na panjolskom, tako i na jezicima Maya. Drevna utvrda, iji toan poloaj danas vie nij
e poznat, nalazila se na nekoj od uzvisina u okolici dananjega grada.
ISPOD ZAVOJA, ISPOD UETA - Xeb'alax, xek'a'maq je planina nazvana po granici na k
ojoj su se vrila mjerenja to su razdvojila podruja kojima su izravno iz Trule Trsti
ke vladali gospodari Quiche od onih, kojima su vladali njihovi vazali na Zrcalno
j Strani. Kada su poglavarima vazalskih loza tijekom vladavine Quicaba bila dodi
jeljivana obiljeja plemstva i nove zadae - ouvanje novoosvojenih podruja te vanjskih
granica kraljevstva Quiche u ime gospodara Quiche, ove se sveanosti nisu odvijal
e u glavnom gradu - Truloj Trstici, nego upravo na ovoj medanjoj planini.
IZASLANIK ZA GOSPODARE - Vidi pod Gospodar Izaslanik.
IZNENADNI PUTA KRVI - Kamalotz, jedno od udovita koje je okonalo doba ljudi od drva.
IZTAYUL - uvar Kue Primanja Mata u etvrtom narataju gospodara Caueca, u vrijeme kada
je Plemi Znojna Kupelj bio uvar Mata. Sljedei Iztayul je bio uvar Kue Primanja Mata
u petom ili estom narataju Caueca, dok je uvar Mata bio Tepepul. Trei Iztayul je obn
aao naslov Gospodara Ministra u sedmom narataju gospodara Caueca. Ime je podrijetl
om iz Nahua i znai "Slani". Pogledati i pod Xtayub.
JAGUAR DROBITELJ - Kotz b'alam je jedna od udovinih zvijeri koje su se obruile na l
jude izraene od drva i unitile ih.
389
JAGUAR NO - B'alam aq'ab'je jedan od prva etiri ovjeka koje su stvorili bogovi, a u
jedno i osniva loze Velike Kue.
JAGUAR PLEMI POTPORNJAK - B'alam k'onache', gospodar koji je prvi vladao nosei nas
lov uvara Mata, i to u treem narataju gospodara Caueca; bio je suvremenik Devet Jel
ena, koji je obnaao funkciju Gospodara Ministra u etvrtom narataju gospodara Veliki
h Kua.
JAGUAR QUITZE - B'alam k'itze je prvi od etiri ovjeka to su ih na poetku svijeta stv
orili bogovi, a ujedno i osniva loze Caueca.
JAGUAR RASPARA - Tukumb'alam, jedno od udovita koje je okonalo eru ljudi izraenih od
drva.
JATA PTICA - Tz'ikin molay su golema jata ptica selica koje se zovu Swainsonovi
jasterbovi (Buteo swainsonii) i nadlijeu Guatemalu u velikome mnotvu u vrijeme seo
be iz Sjeverne u Junu Ameriku i obrnuto; nakon to su obavili prvi etveni obred, Hun
ahpu i Xbalanque su ih susreli na svome putu za Xibalbu.
JEDAN HUNAHPU, SEDAM HUNAHPU - Jun junajpu, wuqub'junajpu - blizanci Xpiyacoca i
Xmucane, kojima su posveena dva dana proroanskog kalendara. U prii se o njima govo
ri kao o dvije osobe, ali brojevi Jedan i Sedam zapravo obuhvaaju svih moguih trin
aest dana toga imena i pojavljuju se kao prvi i posljednji meu brojevima - prefik
sima za ime bilo kojega od tih dana. Jedan Hunahpu je bio oenjen Bijelom apljom i
s njom imao blizance Jedan Majmuna i Jedan Zanatliju; kasnije je zajedno sa svoj
im bratom postao ponovo ocem Hunahpua i Xbalanquea; naime, zajedno su zaeli ove b
lizance s djevojkom iz podzemnoga svijeta, imenom Krvavi Mjesec. Povrativi iznova
u ivot glavu preminulog Sedam Hunahpua, ovi su blizanci pokrenuli pojavljivanje
planeta Venere kao Jutarnje zvijezde, i to upravo na dane koji nose ime Hunahpu.
JEDAN MAJMUN, JEDAN ZANATLIJA - Jun b'atz', jun chuen su blizanci, sinovi Jedan
Hunahpua i Bijele aplje te polubraa Hunahpua i Xbalanquea. Oni su boanski zatitnici
glazbenika, pisaca i obrtnika svih vrsta. Jedan Majmun (tonije, majmun urlikavac)
je ime za dan u proroanskim kalendarima naroda Quiche i Chol, dok je Jedan Zanat
lija ime dana u proroanskim kalendarima naroda Kekchi i Yucatec.
JEDAN SMRT, SEDAM SMRT - Jun kame, wuqub' kame su prvi i drugi po rangu strani go
spodari podzemnoga svijeta Xibalbe.
390
Njihova su imena dobila i dva dana u proroanskom kalendaru. U prii se o njima govo
ri kao o dvije osobe, ali brojevi Jedan i Sedam zapravo obuhvaaju svih moguih trin
aest dana toga imena i pojavljuju se kao prvi i posljednji medu brojevima - pref
iksima za ime bilo kojega od tih dana. Stavljajui glavu ubijenoga Jedan Hunahpua
u ralje drveta tikve oni su pokrenuli pojavljivanje planeta Venere kao Veernje zvi
jezde, upravo na dane koji nose ime Smrt.
JEDAN TOH - Jun toj je dan u proroanskom kalendaru. Ovo je boanski zatitnik naroda
Rabinala, za kojega su pisci Popol Vuha ustvrdili da ima isti znaaj kao i bog Toh
il kod Caueca, Iloka i Tama.
JEDNONOGA SOVA - Juraqan tukur ili drugi po rangu Vojni uvar Mata za gospodare Xi
balbe, te jedan od njihova etiri glasnika. Kao to je napomenuo Andres Xiloj, sova
ponekad doista rado stoji na samo jednoj nozi.
JEZERO-MORE - Chopalo, rije koja se sastoji od eho ili "jezero" i palo ili "more"
(inae - veliko jezero, poput Atitlana), ali se izgovara kao jedna rije. To je poj
am kojim se oznaavaju sve vode svijeta.
JOCOTE - Q'inom ili tropsko voe (Spondias purpurea), ute boje, nalik malim ljivama.
KAKAO - Kako ili kakaw, sjemenke biljke Theohroma cacao, drveta koje se uzgaja u
Srednjoj Americi. Nekada su sluile i kao novac, a danas se koriste za izradu raz
nih pia ili okolade.
KAKAO ENA, ENA JELA KUKURUZNIH - Xkakaw, ix tziya, imena ili epiteti za boicu koja u
va vrt Jedan Majmuna i Jedan Zanatlije. Jo je nazivaju i Olujnom enom, utom enom.
KNJIGA SAVJETA (ili Knjiga Vijea) - Popol wuj ilipopo wuj, hijero-glifska knjiga
koju je vijee gospodara naroda Quiche koristilo da bi u njoj vidjelo dogaaje iz pr
olosti ili budunosti.
KOATI - Tzi's ili sveder, sisavac koji voli boraviti na drveu (Nasua narica), u sr
odstvu je s rakunom, ima dugaku savitljivu njuku i dugaak, uzdignuti rep; ivi na pod
ruju od june Arizone do June Amerike pa tako i u nizinskim dijelovima Guatemale.
KOPAL - Pom, vrsta tamjana koji je omiljen diljem Srednje Amerike i danas, naziv
mu je podrijetlom iz jezika Nahuatl od rijei copalli i openito je bolje poznat po
d nazivom kopal. Osnovni mu je sastojak smola iz kore mirisnoga drveta Bursera b
ipinnata.
KORALJNO DRVO, KORALJNE SJEMENKE - Tz'ite, drvo na panjolskom jeziku poznato kao
"palo pito" {Erythrina corallodendron),
391
odnosno naziv za njegove tvrde, crvene sjemenke nalik grahu. Sjemenke koriste Xp
iyacoc i Xmucane dok proriu bogovima, koji tragaju za pravim materijalom od kojeg
a bi nainili ljudsko tijelo; potom su iskoristili upravo ovo drvo za izradu "prob
noga" mukarca.
KRILO, STEZA - Xik\ patan su po rangu jedanaesti i dvanaesti gospodari Xibalbe pr
ema prvom popisu, odnosno deveti i deseti prema drugom. Inae se "stezaem" naziva i
titnik koji se stavlja na glavu kada se na njoj nose koare pune nekakvog tereta.
KRVAVA RIJEKA - Kik'ya', rijeka koju valja prijei na putu za Xibal-bu. Krvavom Ri
jekom i Gnojnom Rijekom mogli su nazivati doista duboke i muljevite rijeke, koje
s visoravni Guatemale teku u sjeverni nizinski dio. I dananji pripadnici naroda
Quiche dre kako je podruje oko obana u pravcu Atlantika zaposjednuto zlim silama.
KRVAVI MJESEC - Xkik\ kerka Skupljaa Krvi i majka Hunahpua i Xbalanquea. Kao boici
Mjeseca pripada joj razdoblje rastueg Mjeseca, dok razdoblje njegoveizblijedjelos
ti pripada njezinoj svekrvi Xmucane; doba punoga Mjeseca posveeno je njezinom sin
u Xbalanqueu.
KRVAVI ZUB, KRVAVA KANDA - Kik' re, kik' rixk'aq ili dvojica gospodara Xibalbe ko
ji su isputeni s prvoga popisa, ali se pojavljuju kao jedanaesti i dvanaesti gosp
odari po rangu na drugom popisu, te zamjenjuju mjesta s Duhom Neistoe i Duhom Nesr
ee, koji se navode samo u prvom, ali ne i u drugom popisu. To bi moda mogli biti ak
i isti gospodari, samo pod razliitim imenima.
KUA BRADE KUKURUZA - Tz'utuja, hram boga zatitnika loze plemena Zaquic u Truloj Tr
stici, a moda i mjesto danas poznato pod nazivom El Resguardo, kilometar istono od
nekadanjega glavnoga grada. Gospodar Kue Brade Kukuruzabiojenaslov gospodara loze
Zaquica, prvoga po rangu, koji je vodio jednu od dviju velikih kua na koje se po
dijelila ova loza; on je vjerojatno bio i sveenik njihovoga boga imenom Brada Kuk
uruza.
KUA DRHTAJA - Xuxulimja ili jedna od ispitnih kua u Xibalbi, koja vjerojatno odgov
ara i nekom od poloaja Zodijaka Maya. Naziva se jo i Kuom Mraza, a ovo je ime dobil
a zbog stranih ledenih propuha koji huje tom kuom.
KUA GIPSA - Saqkab'aja ili grad danas poznat pod imenom San Andres Sajcabaja, nek
ada utvrda plemena Caoqui, koju je osvojio Quicab; danas se u ovome gradu govori
jezik Quiche.
392
KUA GOVORA - Uch'ab'aja, jedno od trinaest saveznikih plemena koja su zajedno s na
rodom Quiche stigla s istoka. panjolci su ih kasnije smjestili u blizinu grada Sa
capulasa.
KUA JAGUARA - Balamija ili jedna od ispitnih kua u Xibalbi, koja vjerojatno odgova
ra nekom od poloaja u Zodijaku Maya. No, Kua Jaguara je takoer i ime jednoga od tri
naest saveznikih plemena naroda Quiche, koja su zajedno s njim stigla s istoka.
KUA MAJMUNA - B'atz'a, naslov Gospodara Ministra u estom narataju gospodara Velikih
Kua.
KUA MRAZA - Tew ja, jedna od ispitnih kua u Xibalbi, koja vjerojatno odgovara i ne
kom od poloaja Zodijaka Maya. Naziva se jo i Kuom Drhtaja.
KUA OBRAMICA - Ajb'atenaja je jedno od trinaest saveznikih plemena koja su s narod
om Quiche stigla s istoka. Obramice su inae obvezatni dio opreme igraa tijekom igr
anja igre loptom.
KUA OTRICA - Ch'ayim ja, ili jedna od ispitnih kua u Xibalbi, koja vjerojatno odgov
ara i nekom od poloaja Zodijaka Maya. Prepuna je pominih kamenih otrica ili noeva i
britvi to se neprestano pokreu naprijed i nazad.
KUA PAPIGA - Kaqixaja ili ime jedne od prve etiri ene stvorene na svijetu; postala
je enom Tamnog Jaguara, jednim od prve etvorice mukaraca. Kua Papiga je takoer i ime
jedne od loza Cakchiquela, koja se pokatkad jo naziva i Kuom imia.
KUA PTICA - Tz'ikinaja, palaa uvara Kue Primanja Mata u Truloj Trstici, drugoga po r
angu meu gospodarima naroda Quiche. Ne bi se smjela zamijeniti s ajtz'ikinaja ili
"onima iz Kue Ptica", plemenom koje je danas poznato pod nazivom Tzutuhili, govo
ri jezik vrlo slian jeziku naroda Quiche i smjeteno je na jugu i zapadu oko jezera
Atitlan. "Oni iz Kue Ptica" pripadaju grupi od trinaest saveznikih plemena za koj
a se dri da su zajedno s narodom Quiche stigla s istoka.
KUA QUIBA - Ajkib'aja, jedno iz skupine od trinaest saveznikih plemena koja su sa
narodom Quiche stigla s istoka.
KUA IMIA - Sotz'ija, jedna od ispitnih kua u Xibalbi, koja vjerojatno odgovara nekom
od poloaja u Zodijaku Maya. Kua imia je takoer i naziv loze gospodara u narodu Cakchiq
uela, koja je inae bila poznata i pod nazivom Kua Papiga, iji su osni-
393
vai ukrali vatru od naroda Quiche izbjegavi time obvezu da na rtveniku budu rtvovani
njihovim bogovima.
KUA TAVLJENJA - Jumetaja, jedan od etiri okruga na koja se dijelio Trnoviti Grad.
KUA TMINE - Q'equmaja, mjesto prvog od ispita u Xibalbi koje vjerojatno odgovara
nekom od poloaja u Zodijaku Maya.
KUA ZIYA - Siyaja je mjesto za koje se danas ne zna gdje se nalazilo, a tijekom v
ladavine Quicaba su u njemu ivjeli vazali gospodara Quiche.
KUA ZNOJNE KUPELJI - Tujalja je jedno od trinaest saveznikih plemena koja su zajed
no s narodom Quiche stigla s istoka. Smjestili su se na podruju Sacapulasa, a ime
grada na jeziku Quiche glasi tujal.
KUA ZVIJEZDA - Ajch'umilaja, jedno od trinaest saveznikih plemena koja su sa narod
om Quiche stigla s istoka. panjolci su ih premjestili u blizinu grada Sacapulasa
i nazvali Sitaltecima, to je Nahua rije istoga znaenja kao i na jeziku Quiche.
LAMAKI - Lamakib' su jedno od trinaest saveznikih plemena, koja su s narodom Quic
he stigla s istoka. Pod vladavinom panjolaca preselili su se u blizinu Sacapulasa
.
LUBANJA JEDAN HUNAHPUA - Ujolom jun junajpu je epitet za tikvu, budui da njezino
drvo nije donosilo nikakva ploda sve dok u Xibalbi nisu u ralje njegovih grana od
loili odsjeenu glavu T^dan Hunahpua. Ove su se tikve koristile nekada i danas za i
zradu posua iz kojih se pije kakao, dok je keramika Maya iz vremena klasike,-to je
sluila u iste svrhe, oslikana prizorima nalik onima iz Popol Vuha. Pogledati i p
od Tikva.
LUBANJA SOVA - Jolom tukur je etvrta po rangu meu Vojnim uvarima Mata u Xibalbi i j
edna od etiri sove koje u podzemnom svijetu koriste kao glasonoe.
MACAMOB - jedan od Zipacninih vulkana, kojemu poloaj danas nije sigurno utvren.
MAJKA KUE PRIMANJA - Uchuch k'amja je naslov gospodara koji je bio deveti, poslje
dnji meu gospodarima Caueca. Takoer su ga nazivali i Vladar Meksiki, a bio je pogla
var jedne od devet velikih kua Caueca, na koje se njihova loza podijelila nakon o
snutka Trule Trstike. I kod loze Velikih Kua je takoer postojala ista titula, samo
to je bila peta po rangu.
394
MAJKA-OTAC - Chuchqayaw, rije koja se sastoji od chuch ili "majka" te qayaw ili "
otac", ali se izgovara kao jedna rije. U sebi nosi smisao "roditeljstva", ali bez
odvajanja na majinstvo i oinstvo. Tako su nazivali prvo bogove Stvaratelja i Obli
kovatelj a, a potom su to postala i prva etiri mukarca na svijetu koji su bili pog
lavari pojedinih vladarskih loza, to se kao obiaj odralo i do danas. Pogledati i po
d Majke Rijei, Oevi Rijei.
MAJKE RIJEI, OEVI RIJEI - Uchuch tzij, uqayaw tzij, epitet za tri Majstora Ceremoni
ja, koji sugerira da su oni bili poglavari obreda u svojim lozama (pogledati pod
Majka-Otac) te da su stoga mogli biti odgovorni i za Rije (vidi pod Drevna Rije),
koja je iznijeta u samom Popol Vuhu.
MATASANI - Ajache ili kaasto tropsko voe (Casimiroa edulis) tanke koice, a iznutra u
te boje; ovaj naziv je uzet iz panjolskog jezika kakav se govori u Guatemali.
MEAUAN - Planina pod kojom su Hunahpu i Xbalanque porazili Potresa. Vjerojatno j
e smjetena sjeverno od grada Rabinala, negdje kod velikog zavoja na rijeci Rio Ne
gro.
MEU STIJENAMA - Xoj ab'aj, grad koji se danas naziva Joybaj i u kojemu su tijekom
vladavine Quicaba ivjeli vazali gospodara naroda Quiche.
MEKSIKI NAROD - Yaki winaq se odnosi na narod Nahua koji stoljeima tvrdi da su i o
ni bili nazoni u gradu Tulanu na istoku u isto vrijeme kad i narodi Quiche, Rabin
ali, Cakchiqueli i "oni iz Kue Ptica" ili Tzutuhili. Njihov se bog nazivao Yolcua
t, a i Quitzal-cuat.
MEKSIKI VLADARI - Yaki tepew, vjerojatno su vladali meksikim narodom (vidi gore).
MAJSTOR CEREMONIJA - Nim chokoj, naslov koji je uvijek nosio po jedan od gospoda
ra u sve tri vladajue loze naroda Quiche, a tijekom osvajanja i irenja drave u doba
Quicaba proirio se i na poglavare loza kod jedanaest vazalskih plemena. Majstor
Ceremonija za Cauece bio je meu gospodarima Caueca peti po rangu; Majstor Ceremon
ija za Velike Kue bio je meu gospodarima Velikih Kua esti, a Gospodar Majstor Ceremo
nija za Vladare Quiche bio je trei po rangu meu gospodarima loze zvane Vladari Qui
che. Pisci Popol Vuha pisanog abecedom moda su bili trenut-
395
ni nositelji nekog od upravo ovih naslova. Pogledati i pod Majke Rijei, Oevi Rijei.
METEOR - Ch'ab'iq'aq'je mjesto danas nepoznatoga poloaja, u kojemu su ivjeli vazal
i naroda Quiche tijekom vladavine Quicaba.
MIJEANI KOPAL - mixtam ili vrsta kopala koji je spaljivao Jaguar Quitze da bi tam
janom kadio u smjeru iz kojega su iekivali prvo svitanje.
MINISTAR - Q'alel je naslov pred kojim se pokatkad pojavljuje i ajaw ili Gospoda
r. To je kod Velikih Kua bio prvi u rangu od devet gospodara Velikih Kua, na kolik
o se velikih kua podijelila ova loza nakon osnutka Trule Trstike. Bio je i trei od
gospodara koji su zajedniki upravljali dravom Quiche iz glavnoga grada, Trule Trs
tike, tako da su ispred njega bili samo uvar Mata i uvar Kue Primanja Mata, a iza n
jega Glasonoa za Gospodare. Tijekom vladanja Quicaba, u vrijeme kada je Pleteni o
bnaao dunosti Gospodara Ministra u lozi Velikih Kua, Quicab je poeo dijeliti naslove
Ministara i lozama svojih vazala, najvjerojatnije onima koje su bile izravno po
dinjene njegovoj lozi, odnosno Velikim Kuama.
MINISTAR KUE PRIMANJA MATA - Q'alel k'amja ili naslov gospodara koji je meu gospod
arima Velikih Kua bio trei po rangu te vodio jednu od devet velikih kua, na koje se
njihova loza razdijelila u Truloj Trstici.
MINISTAR ZA GOSPODARE - Q'alel ajaw je jedan od naslova koje su dobivale vazalsk
e loze tijekom Quicabova vladanja, kada je Gnoj Pasanca obnaao dunosti Gospodara G
lasnika za lozu Vladara Quiche. To su vjerojato bili izravni vazali upravo ove l
oze, iako Ministar nije jedan od naslova navedenih kao postojeih kod loze Vladara
Quiche.
MINISTAR ZA ZAQUICE - Q'alel saqik, naslov gospodara u lozi Zaquica; bio je gosp
odar drugi po rangu, koji je vodio jednu od njihovih dviju velikih kua na koje im
se loza podijelila u Truloj Trstici. Zaquici nisu mogli doi do ovoga naslova sve
dok vlast nije preuzeo Quicab, dakle - tek dva narataja nakon osnutka Trule Trst
ike, budui da je ova titula na drugim mjestima navedena kao jedan od naslova pogl
avara vazalskih loza tijekom Quicabove vladavine. A opet, moglo je biti i tako d
a su Zaquici i sami dodjeljivali plemstvo onima koji su bili njihovi izravni vaz
ali i njima podree-
396
ni te su tada njih nazivali Ministrima za Zaquice, kako bi ih se time razlikoval
o od naslova Ministara, koje su istodobno dodjeljivali u lozi Velikih Kua.
MJESTO PODNICE - Chitemaj, danas nepoznatog poloaja, gdje su ivjeli vazali vladara
Quiche tijekom vladavine Quicaba.
MJESTO PROLIVENE VODE - pogledati pod Prolivena Voda.
MJESTO RASCJEPA, MJESTO GORKE VODE - Pan paxil, pan k'ayala' je visoka planina j
uno od Panamerikog autoputa, u blizini granice izmeu Guatemale i Meksika, s velikim
izvorom na sjevernoj strani. Na ovome su mjestu Stvaratelj i Oblikovatelj nabav
ili kukuruz i vodu potrebne za stvaranje tijela prvih pravih ljudi, a unutranjost
planine ne samo to je bila prepuna kukuruza, ve i raznoga tropskog voa. Danas stan
ovnici ovoga podruja, koji govore jezikom zvanim Mam, dre daje upravo ono mjesto i
zvornoga podrijetla kukuruza. Ovdje rastu i divlje itarice koje su se kriale s kuk
uruzom, poput teosinta (Zea diploperennis).
MJESTO SAVJETA - Chi pixab', planina na kojoj su narodi Quiche odravali vijeanje t
ijekom svojih migracija. To je vrhunac to se danas naziva Montana los Achiotes, i
udaljen je oko sedam kilometara od grada San Andres Sajcabaja u smjeru zapada.
MJESTO RTVENIKA IGRI LOPTOM - Pusb'al chaj, mjesto na kojemu su gospodari Xibalbe
sahranili tijela obezglavljenog Jedan Hunahpua i Sedam Hunahpua. To vjerojatno
nije pravo ime mjesta, ve naziv za oltar na kojemu su se kasnije rtvovali oni igrai
koji bi izgubili u igri loptom.
MNOTVO PLAMENOVA - Pisom q'aq'al ili sveti omot, kojega je gospodarima naroda Qui
che kao relikviju ostavio Jaguar Quitze. Kao i sve sline svete relikvije dananjih
naroda Sjeverne Amerike, omotan je u tkaninu i ima tajanstveni sadraj.
MUNJA HURIKAN - Kaqulja juraqan je epitet za boga Hurikana.
NACXIT - vladar "nad mnogobrojnim narodima" negdje na podruju Yucatana, kamo su s
e radi hodoaa uputili Plemi Dva, Plemi Acutec i Plemi Vladar. On im je predao obiljeja
zakonitoga gospodstva i plemstva. Ime mu je podrijetlom iz naroda Nahua i znai "et
iri noge".
NANCE - Papal, tropsko voe (Byrsonima crassifolia), sitno, ute i crvene boje. Drvo
raste na rubnim dijelovima uma u kiovitim
397
predjelima, po savanama i na podnojima planina, uglavnom u niim dijelovima umjeren
e klime. NASMIJEENI SOKOL - Wak, sokol koji se hrani zmijama (Herpeto-theres cach
innans) i pojavljuje se iznad igralita za igru loptom, te od Hunahpua i Xbalanque
dobiva svoje karakteristine mrlje na oima. Njegovo se glasanje kod ljudi od podruj
a sredinjeg Meksika do Brazila doivljava kao nagovjetaj ili znamen nekog budueg dogaa
ja.
NAE MJESTO U TMINI - Qamujib'al je epitet za sam Popol Vuh, koji se odnosi na dob
a dok je jo vladao mrak i dok se iekivalo prvo svitanje, te je tako kontrast drugom
epitetu, "Svitanje ivota". Spominjanje "tmine" ipak ukazuje na to da je svjetlo
prvog osvita ve bilo blizu i naziralo se (negdje), iako su ljudi jo ivjeli u tami.
NE BA SADA - Majukutaj ili jedan od prva etiri mukarca na svijetu to su ih stvorili
bogovi; ujedno i osniva loze Vladari Quiche.
NEBO-ZEMLJA - Kajulew, sloenica od kaj ili "nebo" i ulew ili "zemlja", koja se iz
govara kao jedna rije. U sebi nosi smisao pojma "svijet", ali bez ikakve njegove
podjele na nebo i na zemlju.
NOVOROENA MUNJA, IZNENADNI GROM - Ch'ipi kaqulja, raxa kaqulja ili bogovi ija se i
mena odnose na bljetave i gromoglasne strijele s neba, kao i na staklasto vulkans
ko kamenje to se pritom stvara u pjeanom tlu; za njih se dri da su nebeski projektil
i. Isti se bogovi nazivaju i Srce Neba, Srce Zemlje; oni zajedno s bogom Hurikan
Munjom ine trojstvo.
NOVOROENI NANAHUAC, IZNENADNI NANAHUAC - Ch'ipi nanawak, raxa nanawak su alternat
ivna imena za Novoroenu Munju i Iznenadni Grom. Nanahuac se povezuje s Nanahuatzi
n ili s imenom boga na jeziku Nahuatl, koji baca munje i gromove kako bi rascije
pio planinu to je skrivala kukuruz potreban za izradu ljudi. Pogledati pod Mjesto
Rascjepa.
OBROCI BIJELIH KUKURUZA - Saq k'ajib'je jedno od trinaest saveznikih plemena koja
su sa narodom Quiche stigla s istoka. Vjerojatno su se naselili negdje u podruju
blizu dananjega grada Salcaja, koji se na jeziku Quiche naziva saqk'aja.
OGNJITE - Chiq'aq ili jedan od vulkana koje je stvorio Zipacna. Danas se misli da
se radi o Volcan de Fuego, jugozapadno od grada Antigua Guatemala, koji sa Volc
an de Acatenango (vidi pod Hunahpu) ini dva vrha nalik blizancima.
398
OLUJNA ENA, UTA ENA - Xtoj, Xq'anil su imena ili epiteti boice koja uva urode Jedan M
ajmuna i Jedan Zanatlije, a nazivaju je jo i Kakao enom te enom Jela Kukuruznih. To
j i Q'anil su inae imena dana iz proroanskog kalendara; danas se za dane imenom Q'
anil dri da su dobri za berbu zreloga kukuruza, a to radi i Krvavi Mjesec dok zaz
iva pomo upravo ove boice.
OSAM OMA - Wajxakib' kam ili uvar Mata u desetom narataju gospodara Caueca. Kam znai
"ue", a to je na jeziku Quiche prijevod naziva za ime dana Malinalli u narodu Na
hua.
OSAMNAEST - Waxalajuj ili mjesto na danas nepoznatom poloaju, koje su nastanjival
i vazali gospodara Quiche tijekom vladavine Quicaba.
OSOBA PRIJEVARE - Winaq' bam ili Glasonoa za Gospodare u devetom narataju gospodar
a loze Vladari Quiche.
PAPAGAJ SOVA - Kaqix tukur, jedna od etiri udovine sove iz Xibalbe, trea po rangu meu
Vojnim uvarima Mata za gospodare Xibalbe i njihov glasonoa. Posve je jasno da je
to zapravo glavno ptije boanstvo sa slikarija Maya po vazama iz doba klasike; imal
o je izgled rogate sove (glava i krila) i rep papagaja.
PASANAC - Ib'oj, skraeni naziv plesa koji izvode Hunahpu i Xbalanque dok glume lu
tajue zabavljae.
PATAXTE - Pek ili sjemenke drveta Theobroma bicolor, zapravo nia vrsta kakaa koji
se posvuda po Srednjoj Americi naziva pataxte, to je naziv podrijetlom iz jezika
Nahuatl.
PERNATA ZMIJA - Q'ukumatz ili doslovno "Kecal Zmija", uvar Mata u etvrtom ili peto
m narataju gospodara loze Caueca; dobio je ime po bogu koji se naziva Vrhovna Per
nata Zmija. ini se da je barem u dijelu svoje drave obnaao istodobno i dunosti uvara
Kue Primanja Mata. Bio je jedan od osnivaa Trule Trstike i naroito poznat po prikaz
ima svojih amanskih sposobnosti.
PETATAYUB - planina na koju su plemena to ih je porazio Quicab donosila izlomljen
o kamenje svojega znakovlja u znak priznanja poraza. Nalazi se negdje u blizini
dananjega grada Tecun Uman, ranije poznatog pod imenom Ayutla, pokraj obalne viso
ravni Pacifika i uz meksiku granicu. Naziv potjee od Nahua i znai "mat kornjaa".
PIJETLOVA NOGA - Ek' ili Tillandsia spp. odnosno puzavac koji na visoravni Guate
male raste visoko u kronjama drvea. Neke vrste
399
imaju otre rubove latica cvjetova i rastu na krutim peteljkama to stre iz listova p
a su ih tako Hunahpu i Xbalanque mogli iskoristiti prilikom izrade ruku i klijeta
lane enke raka.
PLANINA-RAVNICA - Juyub'taq'aj, sloenica od juyub' ili "planina" (ili "breuljak")
i taq'aj ili "ravnica" (ili "visoravan"), koja se izgovara kao jedna rije. U sebi
svakako nosi smisao "Zemlje", ali ne ini razliku izmeu njezinih planinskih i nizi
nskih dijelova. U suvremenom obrednom jeziku naroda Quiche ovo je uobiajena metaf
ora za ljudsko tijelo; u Popol Vuhu bogovi stvaraju ljude u isto vrijeme kada st
varaju i Zemlju.
PLEME TAMA - Amaq tam je mjesto na kojemu je ovo pleme izgradilo dom svojemu boan
skom zatitniku; nalazilo se nedaleko mjesta gdje su isto uinila i ostala "tri Quic
he" naroda - to jest, Caueci, Velike Kue i Vladari Quiche kao narod Quiche, te na
rod Iloka kao trei. To je ujedno bilo i mjesto na kojemu su Tami iekivali i doekali
svoje prvo svitanje.
PLEME TKANE MREE - Amaq ukin k'at je mjesto na kojemu je pleme Iloka smjestilo sv
ojega boanskog zatitnika. Nalazi se nedaleko od mjesta gdje su to isto uinili i Tam
i, Caueci, Velike Kue i Vladari Quiche. To je ujedno i mjesto na kojemu se zatekl
o pleme Iloka u trenutku prvoga svitanja.
PLEMI ACUL - K'oak'ulje bio gospodar loze Velikih Kua, prvi po rangu u drugom narat
aju, vjerojatno i vladar naroda Acul. Kao i njegov nasljednik, Plemi Chahuh (Chaj
ul), nosio je ime grada koji se nalazio na teritoriju Ixil Maya.
PLEMI ACUTEC - Kbakutek ili gospodar loze Velikih Kua, drugi po rangu u drugom nar
ataju. Bio je predstavnik Velikih Kua na hodoau u kraljevstvo gospodara Nacxita.
PLEMI CHAHUH - K'ochajuj ili gospodar loze Velikih Kua, prvi po rangu u treem narata
ju. Kao i njegov prethodnik, Plemi Acul, nosio je ime grada koji se nalazio na te
ritoriju Ixil Maya. Danas je to grad koji se zove Chajul.
PLEMI DOZIVA - K'oyab'akoj ili Glasonoa za Gospodare u osmom narataju loze Vladara Q
uiche.
PLEMI DVA - K'okib'je bio gospodar prvoga ranga u drugom narataju loze gospodara C
aueca. Predstavljao je Cauece na hodoau gospodaru Nacxitu. Prema tekstu "Nazivi gos
podara Totonicapa-
400
na", njegov je narataj zapravo bio etvrti od vremena osnivaa loze Jaguar Quitzea, a
ne drugi.
PLEMI KRATKI JEDAN - Kbkbsom ili Glasonoa za Gospodare u etvrtom narataju gospodara
loze Vladari Quiche.
PLEMI KUA ZAPISA - K'otz'ib'aja, gospodar loze Velikih Kua, drugi po rangu u treem n
arataju loze Vladara Quiche.
PLEMI LIJENIK - Kbmajkun ili Glasonoa za Gospodare u petom narataju gospodara loze V
ladari Quiche.
PLEMI POTPORNJAK - pogledati pod Jaguar Plemi Potpornjak.
PLEMI RUHO - K'okawib' ili drugi po rangu gospodar u drugom narataju gospodara Cau
eca te brat Plemia Dva. Prema tekstu "Nazivi gospodara Totonicapana", narataj ove
dvojice brae bio je zapravo etvrti narataj koji je zapoeo s Jaguar Quitzeom, a ne dr
ugi. Dok se Plemi Dva nalazio na hodoau gospodaru Nacxitu, Plemi Ruho zaveo mu je sup
rugu i postao ocem njezina djeteta, koji je potom dobio ime Jaguar Plemi Potpornj
ak. Naime, po svom povratku sa hodoaa Plemi Dva je priznao dijete kao svojega naslje
dnika u vodeoj lozi gospodara Caueca.
PLEMI SMRTNIK - Kbkamel ili Glasonoa za Gospodare u sedmom narataju gospodara loze
Vladari Quiche.
PLEMI VLADAR - K'oajaw ili gospodar loze Vladara Quiche, prvi po rangu u drugom n
arataju. On je bio predstavnik svoje loze na hodoau gospodaru Nacxitu.
PLEMI ZNOJNA KUPELJ - K'otuja, uvar Mata u etvrtom narataju gospodara loze Caueca, k
oji je uspjeno izbjegao atentat. Drugi po redu Plemi Znojna Kupelj bio je uvar Kue P
rimanja Mata u petom narataju gospodara loze Caueca, te je zajedno sa Pernatom Zm
ijom kao uvarom Mata osnivao Trulu Trstiku. Ostali vladari imenom Plemi Znojna Kup
elj obnaali su naslov Gospodara Ministra u petom, osmom i jedanaestom narataju gos
podara loze Velike Kue.
PLES KOZOJEDA - Xajoj pujuy ili jedan od plesova koji su izvodili Hunahpu i Xbal
anque dok su u podzemnom svijetu glumili lutajue zabavljae.
PLES LASICE - Xajoj kux ili ples koji su izvodili Hunahpu i Xbalanque dok su u X
ibalbi glumili lutajue zabavljae. Vrsta ivotinje o kojoj se radi je dugorepa lasica
(Mustelafrenata).
401
PLES TITOVA - Pokob'je ples kojim su se zabavljali gospodari Quiche dok su stolov
ali u Bradatom Gradu.
PLETENI - Kema je Gospodar Ministar gospodara loze Velike Kue; spominje se prvo k
ao suvremenik Quicabov, koji je bio uvar Mata u estom narataju gospodara Caueca, al
i u kasnijem odlomku kao pripadnik desetog narataja gospodara loze Velike Kue.
POHOTNA ENA, TUGUJUA ENA - Xtaj, xpuch'su dvije mlade ene to ih je njihovo pleme posl
alo na mjesto zvano Tohilova Kupka ne bi li zavele bogove Tohila, Auilixa i Haca
uitza, koji su se ondje kupali preobraeni u likove mladih momaka. Pria se da danas
ove ene uzimaju likove narikaa poznate svim plemenima Maya u Guatemali, a dre ih i
pomalo nalik La Lloroni, sireni slatkih voda opasnoj po sav muki rod, jer se nou
pojavljuje du obala rijeka, a njezin ledeni dodir postaje fatalan za sve mukarce k
ojih se dotakne.
POPOL VUH - pogledati pod Knjiga Savjeta.
POTRES - Kab'raqan, ime drugoga sina Sedam Papagaja i Chimal-mut; on je mladi br
at Zipacne koji gubi snagu u udovima nakon to pojede pticu prekrivenu zemljom i s
adrom te zavrava zakopan u zemlji, otkud i dalje nastavlja sa svojim pokuajima uzb
ibavanja i potresanja Zemlje. Po njemu je ime dobilo mjesto koje se nalazi oko d
evet kilometara jugoistono od Trule Trstike, u kojemu su tijekom vladavine Quicab
a ivjeli vazali gospodara Quiche.
PROELJE SPOMENIKA - Chuwa tz'aq ili nekadanje ime grada koji se danas zove Momoste
nango; to je naziv iz jezika naroda Nahua u znaenju "grad svetita" i ranije je bio
smjeten oko pet kilometara sjeverozapadno od svojega dananjeg poloaja. Gospodari n
aroda Quiche osvojili su ga tijekom vladanja Quicaba.
PROLIVENA VODA - Maka' ili pamak'a', grad koji se na zemljovidima moe pronai pod n
azivom Zacualpa. Ranije se nalazio dva kilometra jugoistonije od dananjeg poloaja,
i to dok je pripadao utvrdama Rabinala; potpao je pod vladavinu gospodara Quiche
u doba Quicaba. Tamonji stanovnici danas govore jezikom Quiche.
PROVODADIJA - Mamom, osoba koja dogovara brakove i upravlja svadbenim obredima. T
o je epitet za Xpiyacoca.
QUEHNAY IZASLANIK - Lolmet kejnay je naslov gospodara sedmoga po rangu medu gosp
odarima Caueca i poglavara jedne od njiho-
402
vih devet kua, na koliko se podijelila loza Caueca po osnutku Trule Trstike.
QUENECH AHAU - K'inich ahaw, jedno iz skupine od trinaest saveznikih plemena koja
su sa narodom Quiche stigla s istoka. Ime potjee od Yucatec Maya i znai "gospodar
sunanoga lica".
QUETZAL - Q'uq, ptica poznata i pod nazivom "blistavi kecal" (Pha-romachrus moci
nno). ivi u umama na podruju od Chiapasa do Paname i najspektakularnija je ptica No
voga Svijeta, crvenoga perja po grudima, bijeloga ispod repa, ali inae svijetloze
lenoga s plavim odsjajem. Rep mujaka moe biti dugaak i preko 60 cm, i njegovo je pe
rje bilo jedno od glavnih sredstava podmirenja dadbina vladarima, jer je predstav
ljalo i jedno od glavnih vladarskih obiljeja diljem Srednje Amerike.
QUICAB - K'iqab' ili uvar Mata u estom ili sedmom narataju gospodara iz loze Caueca
. On je silno proirio granice drave Quiche unitavajui utvrdu za utvrdom susjednih na
roda i plemena, pretvarajui one iz svojega najblieg susjedstva oko Trule Trstike u
svoje vazale i dodjeljujui im potom vazalske loze te ovlasti. Tako je mnoge pogl
avare tih loza pretvorio u plemstvo, posebno one koji su mu vjerno i dobro sluili
, ali mu je kasnije upravo ovo novostvoreno plemstvo izazivalo najvee neprilike i
znatno umanjilo njegovu mo. Tri narataja kasnije, dok je uvar Mata bio Osam Oma, dr
ugi jedan Quicab obnaao je dunosti gospodara drugoga po rangu, one uvara Kue Primanj
a Mata. Taj je Quicab vjerojatno bio djed slavnoga ratnika i borca protiv panjols
koh osvajaa, imenom Tecum Umam Quicab, ili "Crni Leptir, unuk Quicabov". Potonji
je poginuo tijekom borbi s vojnicima Pedra de Alvarada prije odluujue bitke za Tru
lu Trstiku.
QUICHE - K'iche' je ime naroda, jezika, grada i samoga kraljevstva. Kao narod, p
ripadnike Quiche sainjavaju oni koji su potekli od Jaguar Quitzea, Jaguar Noi i Ne
Ba Sada - to jest, loze zvane Caueci, Velike Kue i Vladari Quiche, koje tuju bogov
e Tohila, Auilixa i Hacauitza. Meutim, "tri Quichea" ukljuuju sam narod Quiche kak
o je gore opisan, te dvije daljnje loze koje su takoer tovale Tohila kao svojega b
oga, a to su bile loze Tama i Iloka. Za ovo se "trojstvo" tvrdi da je bilo zajed
no jo od vremena Tulana, te da sve otada osim istoga boga dijele i isti jezik, ko
ji se takoer zove Quiche. Kasnije, Quiche tijekom pripovijesti postaje i nazivom
403
za grad osnovan nedaleko Trule Trstike, koji je obuhvaao Trulu Trstiku, Bradati G
rad (udaljen od Trule Trstike svega pola kilometra prema jugu) te poloaj dananjega
Santa Cruza, izgraenog nakon europskih osvajanja. No, ime se takoer iri i odnosi n
a itavo kraljevstvo, kojim se upravljalo iz Trule Trstike kao glavnoga grada.
QUITZALCUAT - bog meksikog naroda, kojega jo nazivaju i Yol-cuat. Ime mu potjee iz
Nahua i znai "pernata zmija".
RABINALI - Rab'inaleb' ili narod koji je danas poznat pod imenom Achi, kako im s
e zove i jezik (kao dijalekt jezika Quiche). Glavni grad im je Rabinal; nalazi s
e na sjeveroistonoj granici onoga to se nekad nazivalo kraljevstvom Quiche. I oni
su bili jedno od trinaest saveznikih plemena, koja su zajedno s narodom Quiche st
igla s istoka. Jednu od utvrda Rabinala, imenom Prolivena Voda, osvojili su gosp
odari Quiche tijekom vladavine Quicaba.
RAKOVA KUA - Chomija; ime jedne od prve etiri stvorene ene na svijetu; postala je en
om Jaguar Noi, jednoga od prve etvorice mukaraca.
RASKRIJE - Kajib'xalkat b'eje krianje etiriju cesta koje povezuju svemir. Na nebesk
oj razini, to je mjesto gdje ekliptika presijeca Veliku Pukotinu Mlijene Staze, u
blizini Strijelca. Pogledati i pod Crna Cesta, Zelena Cesta, Crvena Cesta, Bije
la Cesta, uta Cesta i Cesta za Xibalbu.
SANTA CRUZ - Biskup Francisco Marroquin nadjenuo je ovo ime Truloj Trstici 1539.
godine, ali grad koji je kasnije postao poznat kao Santa Cruz del Quiche nije b
io izgraen na ruevinama same Trule Trstike, ve oko tri kilometra istonije.
SAVJETNIK NA IGRALITU IGRE LOPTOM - Popol winaq pa jom tzalatzje naslov gospodara
osmoga po rangu meu Cauecima i jednoga od devet gospodara velikih kua na koje se
podijelila ova loza u Truloj Trstici. Kada se drugi put spominje ovaj naslov, pr
idodana mu je i rije ili ime Xcuxeba, koje nisam uspio prevesti. Igralite za igru
loptom u Truloj Trstici protezalo se od istoka prema zapadu i bilo je smjeteno jun
o, vrlo blizu Velikom Spomeniku Tohilu, smjetenom na glavnom gradskom trgu.
SAVJETNIK ZA ZALIHE - Popol winaq chituy, naslov gospodara estoga po rangu meu Cau
ecima i jednoga od devet gospodara velikih kua na koje se podijelila ova loza po
osnutku Trule Trstike.
404
SEDAM MISAO - Wuqub' no'j ili uvar Mata u jedananestom narataju gospodara iz loze
Caueca, oito je bio roen na dan imenom Sedam Misao u proroanskom kalendaru; danas b
i na ovaj dan roenja pozdravili spretnu osobu koja e uspjeno rjeavati sve vrste prob
lema, imati sposobnosti voe ili poglavara i naglaeno muevne osobine.
SEDAM PAPAGAJ - Wuqub' kaqix, bog koji je tijekom postojanja ljudi izraenih od dr
va za sebe neistinito tvrdio da je istodobno i Sunce, i Mjesec; on je suprug Chi
malmat, s kojom je imao dva sina: Zipacnu i Potresa. U svojoj zemaljskoj ulozi o
n je tek crveni papagaj (Ara macao), a u onoj nebeskoj Veliki Medvjed, zvijee sast
avljeno od sedam zvijezda. Na zahtjev Hurikana, Hunahpu i Xbalanque su ga pogodi
li sulicama dok se hranio na svom omiljenom drvetu, otvarajui time put velikom po
topu to je unitio ljude od drva, koji su Sedam Papagaja tovali kao svoje Sunce. Na
isti nain, razdoblje u kojemu Veliki Medvjed blijedi ili tone iza obzora veim dije
lom noi podudara se sa sezonom uragana na prostorima Srednje Amerike i Karipskog
otoja (od sredine srpnja do sredine listopada).
SEDAM PEINA, SEDAM PROVALIJA - Wuqub'pek, wuqub' siwan je epitet za grad Tulan, g
dje su vladarske loze naroda Quiche dobile svoje boanske zatitnike. Brojne dosad i
straene ruevine Maya otkrile su da su mnogi gradovi bili izgraeni iznad prirodnih pi
lja; u Truloj Trstici su izgradili tri umjetne pilje, od kojih najdua see sve do pr
ostora glavnoga trga u gradu. Pogledati i pod Tulan, i Zuyua.
SEDAM TRSKA - Wuqub' aj ili Glasonoa za Gospodare u estom narataju gospodara loze V
ladara Quiche. Oito je bio roen na dan imenom Sedam Trska u proroanskom kalendaru;
danas bi na ovaj dan roenja bila pozdravljena osoba koja e biti sretne ruke u svim
svojim poslovima u ivotu i kojoj e biti otvorena vrata za lijepu karijeru u visok
im dravnikim ili sveeniko - amanskim poslovima.
SKRIVENA GUDURA - Ewab'al siwan, veliki umoviti klanac, smjeten negdje izmeu gradov
a Santa Cruz del Quiche i San Andres Sajcabaja u podruju Sierra de Chuacus. Pogle
dati i pod Auilixovo Mjesto te pod Tohilov Lijek.
SKUPLJA KRVI - Kuchuma kik', gospodar Xibalbe, etvrti po rangu. U skladu sa svojim
imenom, on i danas igra znaajnu ulogu u pri-
405
povijestima naroda Quiche, jer sjedi na elu sveanoga stola kamo ostali gospodari X
ibalbe donose ljudsku krv, prolivenu i prikupljenu tijekom nekog nasilnog ina ili
uslijed bolesti.
SLATKO PIE - Ki' je alkoholno pie koje se dobiva od biljke maguey, a u Meksiku je
poznato pod nazivom pulque. No, ki' ne mora znaiti samo "slatko", ve moe znaiti i "o
trov", to se povezuje sa injenicom da pulque mijenja svoj okus; prije fermentacije
je to slatko pie, koje kasnije postaje gorko i stvara osjeaj slabosti (naravno, a
ko ga se popije previe).
SOKOL - Wok, boanski naziv koji se u molitvama pripisuje Hunahpuu, a ujedno i naz
iv za sokola koji Srcu Neba slui kao glasonoa. Vjerojatno je to isto to i wak (vidi
pod Nasmijeeni Sokol).
SRCE JEZERA, SRCE MORA - Uk'ux eho, uk'ux palo su epiteti namijenjeni bogovima k
oji su se nalazili u ili iznad morskih voda prije no to se iz njih uzdiglo kopno.
Poznati su i kao Stvaratelj, Oblikovatelj, te kao Donositelj, Zaetnik, a ukljuuju
i Vrhovnu Pernatu Zmiju. Prilikom stvaranja Zemlje svi oni surauju s ve spomenuti
m bogovima, opisanima epitetima Srce Neba, Srce Zemlje.
SRCE NEBA, SRCE ZEMLJE - Uk'ux kaj, uk'ux ulew su epiteti koji se upuuju bogovima
Hurikanu, Novoroenoj Munji i Iznenadnom Gromu.
SREDINA KUE, SREDINA ETVE - Nik'aj ja, nik'aj b'ichok su nazivi koje je Xmucane da
la nedozrelom kukuruznom klasju i zrnju to ga je kadila tamjanom i potom pohranil
a na svome tavanu, ponavljajui tako obred koji su ustanovili Hunahpu i Xbalanque
prije odlaska za Xibalbu. Sredinom Kue ih je nazvala zato, jer ih je upravo tamo
i smjestila - to jest, u sredite tavanskog spremita za etvene zalihe; Sredinom etve
ih naziva, jer e upravo na tavanu pohraniti zalihe zreloga kukuruza nakon berbe.
Pogledati i pod ivue Klasje Zelenog Kukuruza, Postelja Zemlje.
SREDINJI VIDOVNJACI - Nik' wachinel ili naziv za vidovnjake ije tehnike proricanja
ukljuuju i gledanje u neto prozirno, poput vode. Ovaj se naziv odnosi na Xpiyacoc
a i Xmucane, na Jedan i Sedam Hunahpua te na Xulu i Pacama.
SREDITE RAVNICE - Nik'aj taq'aj; to je ime boga kojega je u Tulanu primio Tamni J
aguar.
STEVIA - Jolom okox ili doslovno "glava gljive". Dosta proirena aromatina biljka,
koja je ime dobila po obliku svojih cvjetova. Vjero-
406
jatno se radi o biljci Stevia serrata koju u Meksiku nazivaju "requ-eson", a u G
uatemali "pericon bianco". Spaljivanje ove biljke s nevenom kao dodatkom, predst
avlja skromniji oblik rtvenih prinosa bogovima od onoga kada se kadi kopalom.
STJENOVITI PUTOVI, PJEANE OBALE - Cholochik ab'aj, boko-tajinaq sanayeb'je kopneni
prijelaz kojim su Jaguar Quitze, Jaguar No, Ne Ba Sada i Tamni jaguar preli vodena
prostranstva tijekom svoje seobe iz Tulana.
STRAVA - Silisib' je mjesto gdje su se sva plemena (osim Cakchiquela) obvezala d
a ih Tohil u zamjenu za vatru moe "posisati" (ili tonije, iupati im srca).
STVARATELJ, OBLIKOVATELJ - Tz'aqol, b'itol su imena ili epiteti za bogove koji p
rikupljaju materijale od kojih je izraena sva Zemlja - biljke, ivotinje i zatim lj
udi te im potom daju razne oblike. Isti se bogovi nazivaju jo i Donositelj, Zaetni
k, a ukljuuju i Vrhovnu Pernatu Zmiju.
SUHO MJESTO - Chichaq, jedan od etiri okruga na koja se dijelio Trnoviti Grad.
SUNCE-MJESEC - Q'ijik', sloenica od q'ij ili "Sunce" i z/c'ili "Mjesec", pojam ko
jim su zapravo obuhvaena sva nebeska tijela to se uope kreu nebom, ali se izgovara k
ao jedna rije.
SVITANJE IVOTA - Saq k'aslem, jedan od epiteta koji se pridaju Popol Vuhu, a odno
si se na prvi osvit dananjega Sunca i u kontrastu je s drugim epitetom, "Nae mjest
o u tmini". Alternativno bi se ovaj epitet mogao proitati i kao "ivot u svjetlosti
".
SVJETLO TO STIE IZ KRAJA PORED MORA - Saq petenaq ch'aqa palo je epitet koji se od
nosi na Popol Vuh, kao i na blistava obiljeja gospodstva i plemstva koja su gospo
dari naroda Quiche donijeli sa sobom vrativi se sa svojega hodoaa na Yucatan. Pogled
ati i pod Nacxit.
PILJA UZ VODU - Pekulya', jedan od vulkana koje je stvorio Zipacna. To bi mogao b
iti Volcan de Agua, juno od Antigua Guatemala, u ijem je podnoju nekada bilo jezero
.
UGAVAC - Xik'iripat ili jedan od gospodara Xibalbe, trei po rangu.
UTAVA GUDURA, UBOREA GUDURA - Nu' siwan, k'ulk'u siwan se nalaze na cesti kojom su s
e Jedan i Sedam Hunahpu sputali u Xibalbu. Obje bi se mogle nalaziti istono od gra
da San
407
Pedro Carcha, na mjestu gdje rijeka Rio Cahabon nestaje u sustavu podzemnih pilja
i potom iznova izbija na povrinu.
TAMAZUL - Tamasul, abac to je progutao u koju je Xmucane poslala kao glasonou svojim
unucima.
TAMI - Tamub' (jednina tam) narod srodan narodu Quiche, meu onima koje su nazival
i i "tri dijela Quiche"; druga dva dijela su bili sam narod Quiche, to je obuhvaao
Cauece, Velike Kue i Vladare Quiche, i kao trei - narod Iloka.
TAMNI JAGUAR - Ik'ib'alam, jedan od prve etvorice mukaraca na svijetu. Nije imao s
ina i nasljednika, zbog ega nije postao niti osnivaem vlastite vladarske loze. Ime
mu je potjee iz jezika Chol.
TEPEPUL - uvar Mata u petom ili estom narataju gospodara loze Caueca. Sljedei Tepepu
l je bio uvar Mata u osmom narataju Caueca, a bilo ih je jo s ovim imenom koji su n
osili titulu uvara Kue Primanja Mata, i to u devetom i trinaestom narataju. Posljed
nji spomenuti Tepepul bio je uzet za taoca kada je Trula Trstika pala u ruke panj
olaca 1524. godine. On je bio sin Devet Psa, uvara Kue Primanja Mata kojega je Ped
ro de Alvarado muio i potom smaknuo. Kasnije je Alvarado priznao titulu njegovom
sinu Tepepulu, ali je naknadno ubio i njega, optuujui ga - ba kao i njegova oca - z
a urotu i organiziranje pobune. Ovo je ime Nahua podrijetla i znai "velika planin
a".
TIGANJ ZA TORTILLE - Xot je okrugli i tek lagano udubljeni tiganj koji se korist
i za peenje tortilla; poznatiji je po svome nazivu iz jezika Nahuatl - comal.
TIKVA - sima ili tzima odnosno Crescentia ujete, plod koji raste u nizinskim dije
lovima Guatemale, ili samo njegovo drvo. Plod se presijeca na pola, isti i izdubl
juje pa se od njega dobivaju posude za pie, a naroito za pia od kakaoa. Ovo drvo ni
je donosilo nikakva ploda sve dok u Xibalbi nisu u ralje njegovih grana smjestili
glavu Jedan Hunahpua. Pogledati i pod "Lubanja Jedan Hunahpua".
TOHIL - Tojil, bog koji je stvorio vatru i olujno nevrijeme puno munja i gromova
, koji zahtijeva krvava rtvovanja i posvemanju pokornost od ljudi koji ga tuju. Kao
aspekt jednonogog boga imenom Hurikan, on na sebe uzima ulogu stvaranja vatre i
njezine predaje prvim ljudima. Tohil je bog zatitnik loza Caueca, Tama i
408
Iloka. Spominjanje samo njegovog imena ponekad podrazumijeva i istodobno spominj
anje ostale dvojice bogova, Auilixa i Hacauitza, zatitnika loza Velike Kue i Vlada
ra Quiche. Tohila je u Tu-lanu kao svojega boga primio Jaguar Quitze i odnio ga
na Tohilovo Mjesto, gdje je zajedno s ostalim lozama doekao prvo svitanje. U svom
e hramu u Truloj Trstici, zvanom Veliki Spomenik Tohilu, ovaj je bog primao rtven
e prinose od onih koji su u grad donosili danak gospodarima kraljevstva Quiche.
TOHILOV LIJEK - Kunab'al tojilje epitet koji je dobila Skrivena Gudura nakon to s
u Tohila smjestili u njezinoj blizini, na planinu nazvanu Tohilovim Mjestom.
TOHILOVA KUPKA - Ratinib'al tojilje nepoznato mjesto na kojemu su duhovi boanstav
a Tohila, Auilixa i Hacauitza na sebe uzimali likove mladia i kupali se u vrijeme
dok su gospodari Quiche ivjeli u zajednikoj utvrdi na planini Hacauitz.
TOHILOVO MJESTO - Patojil je planina na koju je Jaguar Quitze smjestio boga svoj
e loze, Tohila, i doekao prvo svitanje. Smjetena je izmeu gradova Santa Cruz del Qu
iche i San Andres Sajcabaja u Sierra de Chuacus.
TONATIUH - ime koje je dobio Pedro de Alvarado od meksikog naroda, gdje se govori
jezik Nahuatl. Znai "Sunce", ili doslovnije "onaj to se u kretanju sve vie zagrija
va".
TRG JELENOVA PLESA - Xajb'a kej, mjesto oko est kilometara udaljeno od Chichicast
enanga, u smjeru sjeverozapada. Tijekom vladavine Quicaba nastanjivali su ga vaz
ali gospodara Quiche.
TRI JELEN - Oxib' kej, uvar Mata u dvanaestom narataju gospodara loze Caueca, oito
prema proroanskom kalendaru roen na dan imenom Tri Jelen. Danas bi takav dan roenja
obiljeio artikuliranu osobu dominante naravi i izrazito muevnoga znaaja s moguim sk
lonostima k amanskim spoznajama, ali zbog niskoga broja uz dan roenja, sve bi to u
njoj bilo ipak neto slabije izraeno. Tri Jelena su prvo muili, a zatim i spalili K
astiljanci im su zauzeli Trulu Trstiku 1524. godine.
TRI VELIKE KUE - Oxib' chi nimja je savez koji su u Bradatom Gradu sklopile loze
Caueca, Velikih Kua i Vladara Quiche kada su se poele meusobno eniti i rodbinski pov
ezivati.
TRNOVITI GRAD - Chik'ixje utvrda gospodara Quiche, izgraena nakon to su napustili
planinu Hacauitz i prije no to e osnovati
409
Bradati Grad. Bio je podijeljen na etiri dijela, okruge imenom Suho Mjesto, Kua tav
ljenja, Znak Mea i Uporite. Ruevine Trnovitoga Grada, okupljene oko spomenuta etiri t
rga, nalaze se na rijeci Rio Cala ili Rio Blanco, u blizini mjesta utoka u Rio C
hix-oj ili Rio Negro, oko dvadesetak kilometara sjeverozapadno od Rabinala. Dana
s se ove ruevine nazivaju jednim imenom - Caui-nal (pogledati i pod Uporite).
TRULA TRSTIKA - Q'umaraq aj je grad koji su gospodari Quiche osnovali nakon to su
napustili Bradati Grad. Bio je to njihov novi glavni grad, a osnivaem se dri Pern
ata Zmija. U Bradatom Gradu su postojale samo tri velike kue ili loze gospodara,
ali nakon osnutka Trule Trstike, Caueci su se podijelili u devet dijelova kao i
loza Velikih Kua, dok su se Vladari Quiche podijelili na etiri dijela. Tu su jo bil
i i Zaquici, koji se ne spominju u Bradatom Gradu, a podijelili su se na dva dij
ela. Osim Zaquica, koji su unato ovoj podjeli nastavili ivjeti u istoj palai, svaki
je od ovih dijelova za sebe izgradio odvojenu palau, tako da se grad u poetku sas
tojao od ukupno dvadeset i tri palae. Upravo je iz Trule Trstike Quicab kretao u
svoja osvajanja koja su znatno proirila dravu Quiche, i upravo je Trula Trstika bi
la grad koji je Pedro de Alvarado napao 1524. godine. Ruevine grada su na zemljov
idima nazvane Utat-lan (Nahua ime za grad) i nalaze se oko tri kilometra zapadno
od dananjega grada Santa Cruz del Quiche.
TULAN - grad na istoku, koji je po svome glavnom znaku imia bio nalik gradu Maya iz
vremena klasike, Copanu. Gospodari naroda Quiche, Cakchiqueli i drugi "gortaci"
okupili su se ondje plaajui danak i primajui svoje plemenske bogove i zatitnike. Do
vremena dok su oni osnovali svoje vlastite utvrde i gradove iz kojih su vladali,
Tulan je ve ostao prazan i naputen, a vjerojatno se u doba svojega postojanja nij
e niti nazivao Tulanom. U vezi njegovih drugih imena - pogledati pod Zuyua i pod
Sedam Peina, Sedam Provalija.
UPORITE - Kawinal ili jedan od etiri okruga na koje se dijelio Trnoviti Grad. Dana
s se ruevine sva etiri okruga jednim imenom nazivaju Cauinal.
UREZIVA LICA - Kbtk'owach ili jedno od udovita koje je unitavalo ljude izraene od drv
a, a stiglo je praeno stranom, razarajuom olujom i poplavama.
410
UAD JAGUARA - Balam kolob' je naziv jednoga od trinaest saveznikih plemena naroda
Quiche, koja su zajedno s njim stigla s istoka.
VATRENA SOVA - Ch'ab'i tukur je Vojni uvar Mata u Xibalbi, prva po rangu i jedna
od etiri sove koje su u podzemnom svijetu sluile kao glasonoe. Ove sove mogu zaas st
ii do istonog igralita na kojemu su igru loptom najradije igrali Jedan i Sedam Huna
hpu s Jedan Majmunom i Jedan Zanatlijom. No, za razliku od sokola, kojega kao gl
asnika koristi Srce Neba ili bog Hurikan, za ove se sove nije ustvrdilo da bi mo
gle stii i do mjesta na kojemu se nalazi Srce Neba.
VELIKA KOTLINA - Nim xol ili isto ono mjesto koje se punim imenom naziva Velika
Kotlina s Ribom u Prahu.
VELIKA KOTLINA S RIBOM U PRAHU - Nim xoV karchaj; nalazi se u ili pokraj dananjeg
a grada imenom San Pedro Carcha, udaljenog oko osam kilometara od obana u pravcu
istoka. Meutim, taj se grad ovako naziva samo slubeno, dok ga zapravo na jeziku Ke
kchi, odnosno na jeziku Maya koji se govori na tom podruju, zovu Mm karcha. Na ov
ome su mjestu Jedan i Sedam Hunahpu (a kasnije i Hunahpu i Xbalanque) najradije
igrali igru loptom prije no to su sili u podzemni svijet Xibalbe. Kasnije, kada je
narod Quiche krenuo u seobu prema zapadu, na planinske visoravni, prolazio je p
ored toga mjesta na putu od Strave prema Mjestu Savjeta. U ovom podruju ima brojn
ih depresija tla u obliku kotlina, gudura i klanaca.
VELIKA KUA - Nimja; pojam i ime za ustroj pojedinih glavnih loza naroda Quiche, s
poglavarom najviega ranga na elu. Ujedno je to i naziv za vladarske palae, koje su
sluile kao stoeri te mjesta donoenja odluka kod pojedinih plemenskih loza.
VELIKE KUE - Nijayib' ili druga po rangu plemenita loza u narodu Quiche, iji je os
niva bio Jaguar No, jedan od etvorice prvih ljudi. U glavnom gradu Trula Trstika i
ova se loza podijelila na devet velikih kua.
VELIKI BIJELI PEKARI, VELIKI BIJELI KOATI - Saqi nim aq, saqi nima tzi's ili naz
ivi za ivotinje - bjelorilog pekarija (Tayasu pecari) ili divlju svinju, te za ko
atija (Nasua Narica), koji je u srodstvu s rakunom; ujedno je to i naziv za par
vidara, postarijega mua i
411
enu, koji su se bavili rjeavanjem potekoa vezanih uz oi, zube i kosti.
VELIKI SPOMENIK TOHILU - Nima tz'aq tojil ili hram na vrhu piramide, okrenut pre
ma istoku i posveen bogu Tohilu, to se nalazio na zapadnom dijelu glavnoga trga u
nekadanjem glavnom gradu naroda Quiche imenom Trula Trstika.
VISORAVAN BEZ MREE - Chuwi la, grad koji se na zemljovidima danas naziva po svome
Nahua imenu, Chichicastenango, to znai "Utvrda Bez Mree". Bio je nekadanja tvrava Ca
kchiquela koju je osvojio Quicab, a dananji stanovnici u njemu govore jezikom Qui
che.
VISORAVAN VRELIH IZVORA - Chuwi miq'ina ili grad poznat na panjolskom kao San Mig
uel Totonicapan, glavni grad okruga To-tonicapan, nekada smjeten na jednom od pla
ninskih vrhova iznad dananjega poloaja. Jednom je to bila utvrda pripadnika Bijele
Zemlj e koj e je pripadalo plemenu Maya zvanom Mami, a gospodari Quiche su je o
svojili za vladavine Quicaba. Danas tamonji stanovnici govore jezikom Quiche.
VLADAR KOSTIJU, VLADAR LUBANJE - Ch'amiya b'aq, ch'amiya jolom, gospodari Xibalb
e, sedmi i osmi po rangu.
VLADAR MEKSIKI - Tepew yaki je naziv gospodara devetoga po rangu u lozi gospodara
Caueca i poglavara jedne od devet velikih kua Caueca. Nazivali su ga i Majkom Kue
Primanja.
VLADARI QUICHE - Ajaw k'iche' ili trea po rangu loza naroda Quiche, koju je osnov
ao Ne Ba Sada; u Truloj Trstici se ova loza podijelila na etiri velike kue.
VODA KOLIBRIA - Tz'ununija' je ime jedne od prve etiri ene to su ih stvorili bogovi,
supruga Ne Ba Sada. I loza Tzutuhila nosi isto ime, koje se inae odnosi na zeleno
g kolibria {Chloroceryle americana).
VODITELJ KUE PRIMANJA - Nima k'amja, naziv za etvrtoga po rangu meu poglavarima loz
e Velike Kue i gospodara jedne od devet velikih kua, na koje se njihova loza podij
elila nakon osnutka Trule Trstike.
VODITELJ YEOLTUX GLASNIKA - Nima lolmetye'oltux je naslov gospodara koji je po r
angu bio deveti meu gospodarima Velikih Kua i poglavar jedne od devet velikih kua n
a koje se njihova
412
loza podijelila nakon osnutka Trule Trstike. Ovaj je naslov isputen u drugom od d
va popisa gospodara Velikih Kua.
VOJNE ZIDINE, VOJNI KUTOVI - Rajtz'alam achij, utzam achij su naslovi koji se od
nose na dijelove palisada i granica kraljevstva gospodara Quiche, a dodjeljivali
su ih lozama svojih vazala poevi od vremena Quicabove vladavine.
VOJNI UVAR MATA - Rajpop achij, naslov koji imaju etiri sove to su u Xibalbi sluile
kao glasonoe gospodarima podzemnoga svijeta. Takoer i jedan od poasnih naslova, koj
e su od gospodara Quiche dobivale loze njima vjernih vazala.
VOJNI MINISTAR - Uq'alel achij je jo jedan od poasnih naslova koje su od gospodara
Quiche dobivale loze njihovih vjernih vazala, posebno u doba vladavine Quicaba.
VRELI IZVORI - pogledati pod Visoravan Vrelih Izvora.
VRHOVNA PERNATA ZMIJA - Tepewq'ukumatzjebog koji pripada boanskoj skupini to se na
ziva i zaziva kao: Stvaratelj, Oblikovatelj; Donositelj, Zaetnik; te Srce Jezera,
Srce Mora. Ovi se bogovi u poecima stvaranja svijeta nalaze na ili u moru, dok s
e bogovi koji se nazivaju Srce Neba, Hurikan, Novoroena Munja i Iznenadni Grom na
laze na nebu.
VRCI STRIJELA, KUTOVI TETIVE LUKA - Uchi' ch'a, uchi' kam su epiteti za vanjske l
oze, to su tijekom vladavine Quicaba odaslane na rubne dijelove drave Quiche kako
bi vladale tamonjim zauzetim utvrdama u ime vladara Quicaba.
XBALANQUE - Xb'alanq'e je lovac i sjajan igra igre loptom, mlai brat blizanac Huna
hpua. Majka im je Krvavi Mjesec, a zajedniki su ih zaeli Jedan i Sedam Hunahpu. As
tronomske uloge Xbalanquea su viestruke: on je nono ili podzemno Sunce, ali i puni
Mjesec, koji se po prvi put uzdigao u trenutku prvoga zalaska Sunca na Zemlji,
na poetku nae ere. Njegovo ime na jeziku Kekchi, jednom od jezika naroda Quiche, d
oslovno znai - "skriveni aspekt Sunca".
XCANUL - Xk'anulje jedan od vulkana koje je podigao Zipacna.To je Volcan Santa M
aria i nalazi se devet kilometara junije od Quet-zaltenanga.
XCUXEBA - pogledati pod Savjetnik na Igralitu igre loptom.
413
XIBALBA - Xibalba je podzemni svijet prepun uasa, kojim vladaju Jedan Smrt i Seda
m Smrt te ostali nie rangirani gospodari podzemlja. Pogledati i pod Cesta za Xiba
lbu.
XPIYACOC, XMUCANE - boanski djed i baka, stariji i od najstarijega boga. Oni su r
oditelji Jedan i Sedam Hunahpua te zatitnici svih uvara Dana. Zbog njih su i do da
nanjega dana kao idealni uvari Dana smatrani suprunici, mu i ena, i govori se da nema
jasnijih pretskazanja od onih proroanstava koja takav jedan par prorie zajedno. M
eu epitete koji se upuuju Xpiyacocu i Xmucane ubrajaju se Baka Dana, Baka Svjetla
(iako je Xpiyacoc mukoga roda), zatim "dvaput Donositelj, dvaput Zaetnik" (da bi i
h se i time uinilo starijima od bogova koji se nazivaju samo Donositelj, Zaetnik),
a opisani su jo i kao Primalja, Provodadija. Ove potonje zadae ostale su i dananjim
uvarima Dana, odnosno suvremenim vidovnjacima naroda Quiche obaju spolova.
XTAYUB - vjerojatno je to jedan od naina izgovaranja imena Iztayul, uvara Kue Prima
nja Mata u osmom narataju gospodara Caueca.
XULU, PAAM - Xulu, pak'am su proroci koji su gospodarima Xibalbe rekli kako da se
rijee mrtvih Hunahpua i Xbalanquea, i to u skladu s uputama koje su im dali - on
i sami. Tako su se pretvorili u ribe - morske pauke. Oba su imena podrijetlom iz
jezika Chol. Pogledati i pod Sredinji vidovnjaci.
YACOLATAM je naslov gospodara osmoga po rangu meu gospodarima loze Velike Kue, koj
i je bio jedan od devet poglavara velikih kua, na koliko ih se njegova loza podij
elila u Truloj Trstici. Ime je podrijetlom iz Nahua izvora, a znai "Ugao Mata".
YOLCUAT - on je bog meksikoga naroda, kojega jo nazivaju i Quit-zalcuat. Ime Yolcu
at stie iz Nahua izvora i znai "duhovna zmija".
ZACLATOL - to je izraz na jeziku Quiche za rije podrijetlom iz Nahua, koja oznaava
"mat izraen od rogoza ili "majih repova".
ZAPOTE - Tulul je vrsta tropskoga voa (Manilkara zapota), uto-smee kore poput koe an
tilope i mesa boje okolade.
ZAQUIC - Saqik je loza gospodara koja se u Truloj Trstici podijelila na dvije ve
like kue; oni se inae ne spominju meu onima koji su zajedno sa narodom Quiche stigl
i s istoka; vjerojatno su predstavljali nadomjestak za nikad osnovanu lozu Tamno
ga Jaguara i nje-
414
gove ene, Kue Papiga, koji nisu imali djece. Pogledati i pod Kuu Brade Kukuruza.
ZAQUICAZ - Saqiq'as je zmija to je progutala apca Tamazula, a ovaj opet u koja je n
osila poruku bake Xmucane unucima na igralite. To je debela crna zmija za koju se
govori da bjei od ljudi, pri emu pritom "proizvodi buku svojim trbuhom".
ZELENA CESTA - Raxa b'e, kozmika cesta i jedna od etiri koje se pojavljuju na drug
om popisu cesta, zamjenjujui pritom utu Cestu sa prvog popisa. To je i jedina cest
a koju gospodari naroda Quiche spominju u svojim molitvama, preklinjui bogove da
ih zadre na njoj. U shemi Maya vezanoj uz boje, zelena boja obino oznaava sredite il
i axis mundi. Pogledati i pod Raskrije.
ZIPACNA - Sipakna je prvi sin Sedam Papagaja i Chimalmat te brat Potresov. Tvrdi
o je kako je on stvaratelj Zemlje, a imao je najee osobine kajmana.
ZMAJEVA KRV - Kaqche' ili chuj kaqche' odnosno "crveno drvo" na panjolskom jeziku
zovu "sangre de dragon" (Croton sanguifluus). Boju mu daju insekti koji se hran
e kaktusima, mezgra mu je crvena i doista nalikuje krvi kada tee iz svjee zarezane
kore te se ubrzo zgruava u gruudice. Velika gruda mezgre ovoga drveta, to su im j
e donijeli glasonoe Xibalbe, uspjela je prevariti gospodare podzemnoga svijeta ko
ji su je zamijenili za srce Krvavoga Mjeseca; tada je i spaljivanje ovakvih rtven
ih prinosa utemeljeno kao posve dostatna i odgovarajua rtva za gospodare Xibalbe.
ZMIJE - Kumatz ili narod koji pripada saveznikim plemenima, to su sa narodom Quich
e stigla s istoka. panjolci su ih preselili u blizinu grada Sacapulasa i nazvali
ih Coatecima; to je ime podrijetlom iz jezika Nahuatl, a ima isto znaenje kakvo j
e imalo i na jeziku Quiche.
ZMIJSKI ZUB - Chamalkan je bog Kue imia u narodu Cakchiquela, a ovo ime vue podrijetl
o iz jezika Yucatan ili Chol.
ZNAK MEA - K'ulb'a, jedan od etiri okruga na koje je bio podijeljen Trnoviti Grad.
ZRCALNA STRANA - Chulimal, mjesto oko tri kilometra sjeverno od grada Chichicast
enanga; tu su ivjeli vazali gospodara Quiche u vrijeme vladavine Quicaba.
ZUYUA - Suyua - dio imena grada Tulan Zuyua; odnosi se na grad daleko na istoku,
u kojemu su poglavari naroda Quiche i ostali
415
"narodi gortaka" primili svoja boanstva i boanske zatitnike, to im je dalo plemika i v
ladarska prava nad ostalima. Na jeziku Yucatec Maya suyua fan znai "izvrnut, prij
evaran govor" i odnosi se na razne zagonetke, na koje su morali odgovarati prete
ndenti na ove vladarske poloaje.
ITNICA - Kuja ili naziv za palau uvara Mata u gradu Trula Trstika, prvoga po rangu
meu svim gospodarima naroda Quiche.
IVUE KLASJE ZELENOG KUKURUZA, POSTELJA ZEMLJE -K'azam aj, ch'atam ulew su imena to
ih je Xmucane pripisala nezrelom zrnju kukuruza koje je kadila tamjanom i potom
ga odnijela na tavan svoje kue, ponavljajui time obredni in koji su ustanovili Huna
hpu i Xbalanque prije no to su sili u Xibalbu. Ona ovo zrnje naziva "ivuim" jer ono
doista i ivi, da bi na kraju i nakon etve opet proklijalo, a i zato to su se i njez
ini unuci iznova uzdigli nakon svoje smrti u podzemnom svijetu. "Postelja Zemlje
" se odnosi na pod ispod tavana i govori kako o polju s kojega posijano zrnjevlj
e iznova klija, tako i o zemlji s koje su se Hunahpu i Xbalanque uzdigli na nebo
. Pogledati i pod Sredina kue, Sredina etve.
RTVENA KRV - Lotz kik', metafora za gumu to su je Hunahpu i Xbalanque zagrebli sa
svoje lopte kako bi izlijeili oko Nasmijeenoga Sokola.
UTA CESTA - Q'anab'e je jedna od etiri kozmike ceste. uto je na zemaljskoj razini bo
ja juga. Pogledati i pod Raskrije.
UTO DRVO - K'ante'je "madre cacao" (Gliricidia sepium), golemo drvo koje se sadi
da bi uokolo bacalo sjene po drvu kakaovca.
416
bibliografija Ififligifg
KLJU ZA LEKSIKE CITATATE
(AA) Aulie and Aulie 1978.
(AB) Barrera Vasquez 1980. (AG) Garcia Hernandez et al. 1980. (AM) Molina 1970.
(BS) Sahagiin 1950-69, book 11.
(CB) Roys 1967.
(DB) Basseta 1921.
(DL) Leon 1954.
(DV) Vico c.1550.
(DZ) Zuniga n.d.
(EH) Haeserijn V. 1979.
(FT) Tirado 1787.
(FV) Varea 1929.
(FX) Ximenez 1985.
(JH) Josserand and Hopkins 1988.
(JM) Maldonado Andres et al. 1986. (MA) Alvarado Lopez 1975. (MX) Maynard and Xe
c 1954. (OS) Stoll 1888. (PG) Guzman 1984. (PM) Moran n.d.
(RA) Brasseur de Bourbourg 1862.
(RL) Laughlin 1975.
(RS) Simeon 1977.
(TC) Coto 1983.
(TK) Carmack 1973: chap. 6.
(TT) Carmack and Mondloch 1983a.
(TV) Carmack and Mondloch 1983c.
(TY) Carmack and Mondloch 1983b.
(UU) Ulrich and Ulrich 1976.
Academia de las Lenguas Mayas. 1988. Lenguas mayas de Guatemala: documento de re
ferenciapara la pronunciation de los nuevos alfabe-tos oficiales. Guatemala: Ins
tituto Indigenista Nacional.
Alvarado Lopez, Miguel. 1975. Lexico medico quiche-espanol. Guatemala: Instituto
Indigenista Nacional.
Alvarez del Toro, Miguel. 1971. Las aves de Chiapas. Tuxtla Gutierrez: El Gobier
no del Estado de Chiapas.
Aulie, H. Wilbur, and Evelyn W. Aulie. 1978. Diccionario chbl-espanol, espahol-c
h'ol. Mexico: Instituto Linguistico de Verano.
Aveni, Anthony F. 1980. Skywatchers of Ancient Mexico. Austin: University of Tex
as Press.
Barrera Vasquez, Alfredo. 1980. Diccionario may a cordemex, maya-espanol, espaho
l-maya. Merida: Ediciones Cordemex.
417
Basseta, Domingo de. 1921."Vocabulario en lengua quiche." Paleography by William
Gates of a manuscript (? 1698) in the Bibliotheque Nationale, Paris. In the J.
P. Harrington collection, National Anthropological Archives, Smith-sonian Instit
ution, Washington, D.C.
Berendt, C. H. n.d. "Calendario de los indios de Guatemala Kiche." Copy of an an
onymous manuscript (now lost) originally in the Mu-seo Nacional de Guatemala. Un
iversity of Pennsylvania Library, Philadelphia.
Brady, James E. 1991. "Caves and Cosmovision at Utatlan." California Anthropolog
ist 18(1):1-10.
Brady, James E., and George Veni. 1992. "Man-made and Pseudo-karst Caves: The Im
plications of Subsurface Features Within Maya Centers." Geoar-chaeology: An Inte
rnational Journal 7:149-67.
Brasseur de Bourbourg, Charles Etienne. 1861. Popol Vuh: Le livre sacre et les m
ythes de Vantiquite ameericaine. Collection de Documents dans les Langues Indige
nes de 1 Amerique Ancienne 1. Paris: Arthus Bertrand.
-. 1862. Rabinal-Achi oule drame-ballet du tun. Collection de Documents dans les
Langues Indigenes 2, pt. 2. Paris: Arthus Bertrand.
Breedlove, Dennis E., and Robert M. Laughlin. 1993. The Flowering of the World:
A Tzotzil Botany of Zinacantdn. 2 vols. Smithsonian Contributions to Anthropolog
y 35. Washington, D.C: Smithsonian Institution Press.
Bricker, Victoria R. 1981. The Indian Christ, the Indian King: The Historical Su
bstrate of Maya Myth and Ritual. Austin: University of Texas Press.
-. 1989. "The Last Gasp of Maya Hieroglyphic Writing in the
Books of Chilam Balam of Chumayel and Chan Kan." In Word and Image in Maya Cultu
re: Explorations in Language, Writing, and Representation, edited by William F.
Hanks and Don S. Rice, pp. 39-50. Salt Lake City: University of Utah Press.
Bricker, Victoria R., and Harvey M. Bricker. 1986. The Mars Table in theDresden
Codex. Middle American Research Institute Publications 57:51-80. Brinton, Daniel
G. 1885. Annals of the Cakchiquels. Philadelphia: Library of Aboriginal America
n Literature.
Brown, Kenneth L. 1980. "Archaeology in the Quiche Basin, Guatemala." Mexikon 2(
5):72-73.
418
-. 1985. "Postclassic Relationships Between the Highland and Lowland Maya." In T
he Lowland Maya Postclassic, edited by Arlen F. Chase and Prudence M. Rice, pp.
270-81. Austin: University of Texas Press.
Bunzel, Ruth. 1959. Chichicastenango: A Guatemalan Village. Seattle: Univer-sity
of Washington Press.
Burgess, DoraM.de, and Patricio Xec. 1955. Popol Wuj. Quezaltenan-go: El Noticie
ro Evangelico.
Burns, Allan F. 1977. "The Caste War in the 1970s: Present-Day Accounts from Vil
lage Quintana Roo." In Anthropology and History in Yucatan, edited by Grant D. J
ones, pp. 259-73. Austin: University of Texas Press.
-. 1983. An Epoch of Miracles: Oral Literature of the Yucatec Maya.
Austin: University of Texas Press.
Campbell, Lyle. 1983. " Prestamos lingiiisticos en el Popol Vuh." In Nuevas pers
pectivas sobre el Popol Vuh, edited by Robert M. Carmack and Francisco Morales S
antos, pp. 81-86. Guatemala: Piedra Santa.
Carlson, John B. 1983. "The Grolier Codex: A Preliminary Report on the Content a
nd Authenticity of a 13th-century Maya Venus Almanac." In Calendars in Mesoameri
ca and Peru: Native American Computations of Time, edited by Anthony F. Aveni an
d Gordon Brother-ston, pp. 21-51. BAR International Series 174. Oxford: British
Archaeological Reports.
Carmack, Robert M. 1973. Quichean Civilization: The Ethnohistoric, Ethnographic,
and Archaeological Sources. Berkeley: University of California Press.
-. 1981. The Quiche Mayas of Utatldn. Norman: University of
Oklahoma Press.
Carmack, Robert M., and James L. Mondloch. 1983a. El Titulo de To-tonicapdn: tex
to, traduccidn y comentario. Centro de Estudios Mayas, Fuentes para el Estudio d
e la Cultura Maya, 3. Mexico: Universi-dad Nacional Autonoma de Mexico.
-. 1983b. "El Titutlo de Yax." In El Titutlo de Yaxy otros documents quiches de T
otonicapan, Guatemala, pp. 33-137. Mexico: Univer-sidad Nacional Autonoma de Mex
ico.
--. 1983c. "Titutlo de Pedro Velasco." In El Titutlo de Yaxy otros
docu-mentos quiches de Totonicapan, Guatemala, pp. 139-99. Mexico: Universidad N
acional Autonoma de Mexico.
419
Carrasco, Pedro. 1967. "Don Juan Cortes, cacique de Santa Cruz Quiche." Estudios
de Cultura Maya 6:251-66.
Casas, Bartolome de las. 1967. Apologetica historia sumaria. 2 vols. Edited by E
dmundo O'Gorman. Mexico: Instituto de Investigacio-nes Historicas, Universidad N
acional Autonoma de Mexico.
Chase, Arlen E, and Prudence M. Rice. 1985. The Lowland Maya Post-classic. Austi
n: University of Texas Press.
Chavez, Adrian I. 1979. Pop Wuj. Mexico: Ediciones de la Casa Chata.
Chonay, Dionisio Jose, and Delia Goetz. 1953. Title of the Lords ofTo-tonicapdn.
Bound in the same volume with Recinos and Goetz, The Annals of the Cakchiquels.
Norman: University of Oklahoma Press.
Coe, Michael D. 1973. The Maya Scribe and His World. New York: The Grolier Club.
-. 1977. "Supernatural Patrons of Maya Scribes and Artists." In
Social Process in Maya Prehistory, edited by Norman Hammond, pp. 327-47. Lon-don
: Academic Press.
-. 1987. The Maya. Fourth edition. New York: Thames and Hudson.
-. 1989. "The Hero Twins: Myth and Image." In The Maya Vase
Book: A Corpus of Rollout Photographs of Maya Vases, vol. 1, edited by Justin Ke
rr, pp. 161-84. New York: Kerr Associates.
-. 1992. Breaking the Maya Code. New York: Thames and Hudson.
-. 1994. Mexico: From the Olmecs to the Aztecs. Fourth edition.
New York: Thames and Hudson.
Coe, William R. 1967. Tikal: A Handbook of the Ancient Maya Ruins. Philadelphia:
The University Museum.
Coto, Thomas de. 1983. Vocabulario de la lengua cakchiquel. Edited by Rene Acuna
. Mexico: Universidad Nacional Autonoma de Mexico.
Craine, Eugene R., and Reginald C. Reindorp. 1979. The Codex Perez and the Book
of Chilam Balam of Mani. Norman: University of Oklahoma Press.
Davis, L. Irby. 1972. A Field Guide to the Birds of Mexico and Central America.
Austin: University of Texas Press.
Earle, Duncan McLean. 1983. "La etnoecologia quiche en el Popol Vuh." : In Nueva
s perspectivas sobre el Popol Vuh, edited by Robert M. Carmack and Francisco Mor
ales Santos, pp. 293-303. Guatemala: Piedra Santa.
Edmonson, Munro S. 1965. Quiche-English Dictionary. Middle American Research Ins
titute Publication 30. N. Orleans: Tulane University.
420
-. 1971. The Book of Counsel: The Popol Vuh of the Quiche Maya
of Guatemala. Middle American Research Institute Publication 35. New Or-leans: T
ulane University.
-. 1982. The Ancient Future of the Itza: The Book of Chilam Balam
ofTizimin. Austin: University of Texas Press.
Fash, William L. 1991. Scribes, Warriors, and Kings: The City of Copan and the A
ncient Maya. London: Thames and Hudson.
Forshaw, Joseph M. 1973. Parrots of the World. New York: Doubleday.
Foster, George M. 1945. "Sierra Popoluca Folklore and Beliefs." University of Ca
lifornia Publications in American Archaeology and Ethnology 42, n. 2:175-249.
Freidel, David, Linda Scheie, and Joy Parker. 1993. Maya Cosmos: Three Thousand
Years on the Shamans Path. New York: William Morrow.
Garc a Hernandez, Abraham, Santiago Yac Sam, and David Henne Pon-tious. 1980. Di
ccionario quiche-espahol. Guatemala: Instituto Lin-giiistico de Verano.
Grube, Nikolai. 1992. "Classic Maya Dance: Evidence from Hieroglyphs and Iconogr
aphy." Ancient Mesoamerica 3:210-18.
Guzman, Pantaleon de. 1984. Compendio de nombres en lengva cakchi-qvel. Edited b
y Rene Acuna. Mexico: Universidad Nacional Autonoma de Mexico.
Haeserijn V., Esteban. 1979. Diccionario kekchi' espanol. Guatemala: Piedra Sant
a.
Hammond, Norman. 1982. Ancient Maya Civilization. New Brunswick: Rutgers Univers
ity Press.
Hanks, William F. 1989. "Elements of Maya Style." In Word and Image in Maya Cult
ure: Explorations in Language, Writing, and Representation, edited by William F.
Hanks and Don S. Rice, pp. 92-111. Salt Lake City: University of Utah Press.
Heyden, Doris. 1975. "An Interpretation of the Cave Underneath the Pyramid of th
e Sun in Teotihuacan, Mexico." American Antiquity 40:131-47.
Hill, Robert M., and John Monaghan. 1987. Continuities in Highland Maya Social O
rganization: Ethnohistory in Sacapulas, Guatemala. Philadelphia: University of P
ennsylvania Press.
Houston, Stephen D. 1989. Maya Glyphs. Reading the Past, 7. Berkeley: University
of California Press.
421
Houston, Stephen D., David Stuart, and Karl A. Taube. 1989. "Folk Classifica-tio
n of Classic Maya Pottery." American Anthropologist 91:720-26.
Hunt, Eva. 1977. The Transformation of the Hummingbird: Cultural Roots of a Zina
canteco Mythical Poem. Ithaca: Cornell University Press.
Hymes, Dell. 1981.' In Vain I Tried to Tell You": Essays in Native American Ethn
opoetics. Philadelphia: University of Pennsylvania Press.
Ichon, Alain. 1983. " Arqueologiiay etnohistoria en Cawinal." In Nue-vas perspec
tivas sobre el Popol Vuh, edited by Robert M. Carmack and Francisco Morales Sant
os, pp. 237-46. Guatemala: Piedra Santa.
Janson, Thor. 1981. Animales de Centroamerica enpeligro. Guatemala: Piedra Santa
.
Josserand, J. Kathryn, and Nicholas A. Hopkins. 1988. "Chol (Mayan) Dictionary D
atabase." Final Performance Report to the National Endowment for the Humanities.
Photocopy.
Klein, Cecilia. 1993. "The Shield Women: Resolution of an Aztec Gender Paradox."
In Current Topics in Aztec Studies, edited by Alana Cordy-Collins and Douglas S
haron, pp. 39-64. San Diego Museum Papers 30. San Diego: San Diego Museum of Man
.
La Farge, Oliver. 1947. Santa Eulalia. Chicago: University of Chicago Press.
Laughlin, Robert M. 1975. The Great Tzotzil Dictionary of San Lorenzo Zinacantdn
. Smithsonian Contributions to Anthropology 19. Washington, D.C: Smithsonian Ins
titution Press.
Lehmann-Nitsche, R. 1924-25. "La constelacion de la Osa Mayor y su concepto como
Huracan o dios de la tormenta en la esfera del Mar Caribe." Revista delMuseo de
La Plata 28:101-45.
Leon, Juan de. 1954. Diccionario quiche-espahol. Guatemala: Landivar.
Leyenaar, Ted J. J., and Lee A. Parsons. 1988. Ulama: The Ballgame of the Mayas
and Aztecs, 2000 B.c-2000 A.D. Leiden: Spruyt.
Lounsbury, Floyd G. 1978. "Maya Numeration, Computation, and Calendrical Astrono
my." Dictionary of Scientific Biography 25, n. 1:759-818.
--. 1982. "Astronomical Knowledge and Its Uses at Bonampak,
Mexico." In Archaeoastronomy in the New World, edited by Anthony F. Aveni, pp. 1
43-68. Cambridge: Cambridge University Press.
-. 1983. "The Base of the Venus Tables of the Dresden Codex, and
Its Significance for the Calendar-Correlation Problem." In Calen-
422
dars in Mesoamerica and Peru: Native American Computations of Time, edited by An
thony F. Aveni and Gordon Brotherston, pp. 1-26. BAR International Series 174. O
xford: British Archaeological Reports.
-. 1985. "The Identities of the Mythological Figures in the Cross
Group Inscriptions of Palenque." In Fourth Palenque Round Table, 1980, edited by
Merle Greene Robertson and Elizabeth P. Benson, pp. 45-58. San Francisco: Pre-C
olumbian Art Institute.
-. 1989. "The Ancient Writing of Middle America." In The Origins of Writing, edi
ted by Wayne M. Senner, pp. 203-37. Lincoln: University of Nebraska Press.
Love, Bruce. 1994. The Paris Codex: Handbook for a Mayan Priest. Austin: Univers
ity of Texas Press.
Lowy, Bernard. 1974. "Amanita muscaria and the Thunderbolt Legend in Guatemala a
nd Mexico." Mycologia 66:188-191.
Maldonado Andres, Juan, Juan Ordonez Domingo, and Juan Ortiz Domingo. 1986. Dicc
ionario mam. Guatemala: Centro de Repro-ducciones de la Uni-versidad Rafael Land
ivar.
Maynard, Gail, and Patricio Xec. 1954. "Diccionario preliminar del idioma quiche
." Mimeograph.
McBryde, Felix Webster. 1947. Cultural and Historical Geography of Southwest Gua
temala. Institute of Social Anthropology4. Washington, D.C.: Smithsonian Institu
tion.
Mendelson, E. Michael. 1959. "Maximon: An Iconographical Introduction." Man 59:5
6-60.
Miles, Suzanne W. 1981. "Mam Residence and the Maize Myth." In Culture in Histor
y: Essays in Honor of Paul Radin, edited by Stanley Diamond, pp. 430-36. New Yor
k: Octagon Books.
Miller, Arthur G. 1982. On the Edge of the Sea: Mural Painting at Ta-ncah-Tulum,
Quintana Roo, Mexico. Washington, D.C.: Dumbarton Oaks.
Molina, Alonso de. 1970. Vocabulario en lengua castellanay mexica-nay mexicanay
castellana. Estudio preliminar de Miguel Leon-Por-tilla. Mexico: Porrua.
Moran, Pedro, n.d. "Bocabulario de solo los nombres de la lengua po-koman." Manu
script in the Bancroft Library, University of California, Berkeley. Copy in the
Tozzer Library, Harvard University, Cambridge, Massachusetts.
423
Norman, V. Garth. 1976. Izapa Sculpture, pt. 2. Papers of the New World Archaeol
ogical Found. 30. Provo, Utah: Brigham Young University.
Orellana, Sandra. 1984. The Tzutuhil Mayas: Continuity and Change, 1250-1630. No
rman: University of Oklahoma Press.
Palma Murga, Gustavo, ed. 1991. Indice del archivo del extinguido Juz-gado Priva
tivo de Tierras depositado en la Escribania de Cdmara del Supremo Gobierno de la
Republica de Guatemala, pt. 2. Mexico: Ediciones de la Casa Chata.
Paxton, Merideth. 1986. "Codex Dresden: Stylistic and Iconographic Analysis of a
Maya Manuscript." Ph.D. dissertation in Art History, University of New Mexico.
Ann Arbor: University Microfilms.
Recinos, Adrian. 1957. Cronicas indigenas de Guatemala. Guatemala: Editorial Uni
versitaria.
Recinos, Adrian, and Delia Goetz. 1953. The Annals of the Cakchiqu-els. Bound in
the same volume with Chonay and Goetz, Title of the Lords of Totonicapdn. Norma
n: University of Oklahoma Press.
Recinos, Adrian, Delia Goetz, and Sylvanus Griswold Morley. 1950. Popol Vuh: The
Sacred Book of the Quiche Maya of Guatemala. Norman: University of Oklahoma Pre
ss.
Reents-Budet, Dorie. 1994. Painting the Maya Universe: Royal Ceramics of the Cla
ssic Period. Durham: Duke University Press.
Robicsek, Francis, and Donald Hales. 1984. "Maya Heart Sacrifice." In Ritual Hum
an Sacrifice in Mesoamerica, edited by Elizabeth H. Boone, pp. 49-90. Washington
, D.C: Dumbarton Oaks.
Roys, Ralph L. 1954. "The Maya Katun Prophecies of the Books of Chilam Balam, Se
ries I." Contributions to American Anthropology and History 12 (57):3-60. Washin
gton, D.C: Carnegie Institution.
-. 1965. Ritual of the Bacabs: A Book of Maya Incantations. Norman: University o
f Oklahoma Press.
-. 1967. The Book of Chilam Balam of Chumayel. Norman: University of Oklahoma Pr
ess.
Rubio, J. Francisco. 1982. Diccionario de voces usadas en Guatemala. Guatemala:
Piedra Santa.
Rzedowski, Jerzy, and Miguel Equihua. 1987. Atlas cultural de Mexico: flora. Mex
ico: Grupo Editorial Planeta.
Sabloff, Jeremy A., and E. Wyllys Andrews V. 1986. Late Lowland Maya Civilizatio
n: Classic to Postclassic. Albuquerque: University of New Mexico Press.
424
Sahagun, Bernardino de. 1950-69. Florentine Codex: A General History of the Thin
gs of New Spain. Translated by Arthur}. O. Anderson and Charles E. Dibble. 12 vo
ls. Santa Fe: School of American Research and University of Utah.
Saler, Benson. 1976. "Cultic Alternatives in a Guatemalan Village." Paper read a
t the Association of Social Anthropologists, Conference on Regional Cults, Manch
ester, England. Mimeographed.
Sam Colop, Enrique. 1994. "Maya Poetics." Ph.D. dissertation in English, State U
niversity of New York at Buffalo. Ann Arbor: University Microfilms.
Scarborough, Vernon L., and David R.Wilcox. 1991. The Mesoameri-can Ballgame. Tu
cson: University of Arizona Press.
Scheie, Linda. 1984. Notebook for the Maya Hieroglyphic Writing Workshop at Texa
s. Austin: Institute of Latin American Studies.
--. 1991. "Venus and the Monuments of Smoke-Imix-God K and
others in the Great Plaza." Copan Notes 101.
-. 1992. Notebook for the XVI Maya Hieroglyphic Workshop at
Texas. Austin: University of Texas.
Scheie, Linda, and Barbara Fash. 1991. "Venus and the Reign of Smoke-Monkey." Co
pan Notes 100.
Scheie, Linda, and David Freidel. 1990. A Forest of Kings: The Untold Story of t
he Ancient Maya. New York: William Morrow.
Scheie, Linda, and Mary Ellen Miller. 1986. The Blood of Kings: Dynasty and Ritu
al in Maya Art. Fort Worth: Kimbell Art Museum.
Scheie, Linda, and David Stuart. 1986. "Te-Tun as the Glyph for ' Stela.' " Copa
n Notes 1.
Scholes, France V, and Ralph L. Roys. 1968. The Maya Chontal Indians of Acalan-T
ixchel: A Contribution to the History and Ethnography of the Yucatan Peninsula.
Norman: University of Oklahoma Press.
Schultze Jena, Leonhard S. 1944. Popol Vuh: Das heilige Buch der Quiche-Indianer
von Guatemala. Stuttgart: W. Kohlhammer.
Shaw, Mary. 1971. According to Our Ancestors: Folk Texts from Guatemala and Hond
uras. Norman: Summer Institute of Linguistics.
Siegel, Morris. 1943. "The Creation Myth and Acculturation in Acatan, Guatemala.
" Journal of American Folklore 56:120-26.
Simeon, Remi. 1977. Diccionario de la lengua nahuatl o mexicana. Mexico: Siglo V
eintiuno.
425
Smith, Mary Elizabeth. 1973. Picture Writing from Ancient Southern Mexico-.Mixte
c Place Signs and Maps. Norman: University of Oklahoma Press.
Stoll, Otto. 1888. Die Sprache der Pokonchi-Indianer. Die Maya-Spra-chen der Pok
om-Gruppe, vol. 1. Vienna: Alfred Hdlder.
Stross, Brian. 1983. "The Language of Zuyua." American Ethnologist 10:150-64.
Stuart, David. 1987. "Ten Phonetic Syllables." Research Reports on Ancient Maya
Writing 14. Washington, D.C.: Center for Maya Research.
-. n.d. "The Maya Conception of Ancestral Tollan." Paper delivered at the Mesoam
erican Histories Roundtable, Dumbarton Oaks.
Stuart, David, and Stephen Houston. 1994. Classic Maya Place Names. Studies in P
re-Columbian Art and Archaeology 33. Washington, D.C: Dumbarton Oaks.
Taube, Karl. 1987. "A Representation of the Principal Bird Deity in the Paris Co
dex." Research Reports on Maya Writing 6. Washington, D.C: Center for Maya Resea
rch.
-. 1989. "Itzam Cab Ain: Caimans, Cosmology, and Calendrics
in Postclas-sic Yucatan." Research Reports on Ancient Maya Writing 26. Washingto
n, D.C: Center for Maya Research.
-. 1992. The Major Gods of Ancient Yucatan. Studies in Pre-Columbian Art and Arc
haeology 32. Washington, D.C: Dumbarton Oaks.
-. 1994a. "The Birth Vase: Natal Imagery in Ancient Maya Myth
and RituaL" In The Maya Vase Book, edited by Barbara Kerr and Justin Kerr, pp. 6
52-85. New York: Kerr Associates.
-. 1994b. "The Jade Hearth: Centrality, Rulership, and the Classic Maya Temple."
Paper delivered at a 1994 Dumbarton Oaks symposium. Photocopy.
Tedlock, Barbara. 1982. "Sound Texture and Metaphor in Quiche Maya Ritual Langua
ge." Current Anthropology 23:269-72.
-. 1983. "El Cbxol: un sfmbolo de la resistencia quiche a la con-
quista espiritual." In Nuevasperspectivas sobre el Popol Vuh, edited by Robert C
armack and Francisco Morales Santos, pp. 343-57. Guatemala: Piedra Santa.
-. 1985. "Hawks, Meteorology and Astronomy in Quiche-Maya
Agriculture." Archaeoastronomy 8:80-88.
426
-. 1986. "On a Mountain Road in the Dark: Encounters with the
Quiche Maya Culture Hero.'' In Symbol and Meaning Beyond the Closed Commu-nity:
Essays in Mesoamerican Ideas, edited by Gary Gossen, pp. 125-38. Studies on Cult
ure and Society 1. Albany: Institute for Mesoamerican Studies, State University
of New York.
-. 1987. "Zuni and Quiche Dream Sharing and Interpreting." In
Dream-ing: Anthropological and Psychological Interpretations, edited by Barbara
Tedlock, pp. 105-31. Cambridge: Cambridge University Press.
-. 1992. Time and the Highland Maya. Revised edition. Albuquerque: University of
New Mexico Press.
Tedlock, Barbara, and Dennis Tedlock. 1985. "Text and Textile: Language and Tech
nology in the Arts of the Quiche Maya," Journal of Anthropological Research 41:1
21-46.
Tedlock, Dennis. 1972. Finding the Center: Narrative Poetry of the Zuni Indi-ans
. New York: Dial. Reprinted 1978, Lincoln: University of Nebraska Press.
-. 1983a. "Las formas del verso quiche." In Nuevas perspectivas
sobre el Popol Vuh, edited by Robert Carmack and Francisco Morales Santos, pp. 1
23-32. Guatemala: Piedra Santa.
-. 1983b. The Spoken Word and the Work of Interpretation. Philadelphia: Universi
ty of Pennsylvania Press.
-. 1987. "Hearing a Voice in an Ancient Text: Quiche Maya Poetics in Performance
." In Native American Discourse: Poetics and Rhetoric, edited by Joel Sherzer an
d Anthony C. Woodbury, pp. 140-75. Cambridge: Cambridge University Press.
-. 1988. "Mayan Linguistic Ideology." In On the Ethnography of
Commu-nication: The Legacy ofSapir, edited by Paul V. Kroskrity, pp. 55-108. Oth
er Realities 8. Los Angeles: University of California at Los Angeles, Department
of Anthropology.
. 1990. "Drums, Egrets, and the Mother of The Gods: Remarks on the Tablet of the C
ross at Palenque." U Mut Maya 3:13-14.
-. 1992a. "Myth, Math, and the Problem of Correlation in Mayan Books." In The Sk
y in Mayan Literature, edited by Anthony F. Aveni, pp. 247-73. New York: Oxford
University Press.
-. 1992b. "The Popol Vuh as a Hieroglyphic Book." In New Theories on the Ancient
Maya, edited by Elin C. Danien and Robert J.
427
Sharer, pp. 229-40. University Museum Monograph 77, Symposium Series 3. Philadel
phia: University Museum.
-. 1993a. Breath on the Mirror: Mythic Voices and Visions of the
Living Maya. San Francisco: HarperSanFrancisco.
-. 1993b. "Torture in the Archives: Mayans Meet Europeans."
American Anthropologist 95:139-52.
-. 1995. "Visions of the Maya Sky." Cambridge Archaeological Journal 5:118-20.
Tedlock, Dennis, and Barbara Tedlock. 1993. "A Mayan Reading of
the Story of the Stars." Archaeology 46(4):33-35. Teletor, Celso Narcisco. 1955.
Apuntespara una monografia de Rabinal
(B.V.) y algo de nuestro folklore. Guatemala: Ministerio de Educa-
cion Piiblica.
Thompson, J. Eric S. 1930. Ethnology of the Mayas of Southern and Central Britis
h Honduras. Field Museum of Natural History, Anthropological Series 17, no. 2. C
hicago: Field Museum Press.
-. 1960. Maya Hieroglyphic Writing. Norman: University of Oklahoma Press.
-. 1966. The Rise and Fall of Maya Civilization. Second edition.
Norman: University of Oklahoma Press.
-. 1970. Maya History and Religion. Norman: University of Oklahoma Press.
-. 1972. A Commentary on the Dresden Codex. Philadelphia:
American Philosophical Society.
Tirado, Fermin Joseph. 1787. "Vocabulario de lengua kiche." Manuscript in the To
zzer Library, Harvard University, Cambridge.
Tozzer, Alfred M. 1907. A Comparative Study of the Mayas and the Lacandones. New
York: Macmillan.
-. 1941. Landas relation de las cosas de Yucatan. Papers of the
Peabody Museum of American Archaeology and Ethnology 18. Cambridge, Massachusett
s.
Ulrich, E. Matthew, and Rosemary Dixon de Ulrich. 1976. Diccionario bilingue may
a mopdn-espanol, espanol-maya mopdn. Guatemala: Intituto Linguistico de Verano.
Varea, Francisco de. 1929. "Calepino en lengua cakchiquel." Paleography by Willi
am Gates of a manuscript (1699) in the American Philosophical Society Library, P
hiladelphia, Pennsylvania. In the Gates Collection, Brigham Young University Lib
rary, Provo, Utah.
428
Vico, Domingo de. c. 1550. "Vocabulario de la lengua cakchiquel y kiche." Manusc
ript in the Bibliotheque Nationale, Paris. Photocopy in the Pre-Columbian Librar
y, Dumbarton Oaks, Washington, D.C.
Whittaker, Gordon. 1986. "The Mexican Names of Three Venus Gods in the Dresden C
odex." Mexicon 8:56-59.
Ximenez, Francisco, c.1701. "Arte de las tres lenguas 3a3chiquel, quichey 4,utuh
il." Manuscript in the Ayer collection at the Newberry Library, Chicago, Illinoi
s.
-. 1857. Las historias del origen de los indios de esta provincia de
Guate-mala. Introduction, paleography, and notes by Carl Scher-zer. Vienna: Acad
e-mia Imperial de las Ciencias.
-. 1973. Popol Vuh. Facsimile edition with paleography and notes by Agustin Estr
ada Monroy. Guatemala: Jose de Pineda Ibarra.
-. 1985. Primera parte del tesoro de las lenguas cakchiquel, quiche
y zutuhil, en que las dichas lenguas se traducen a la nuestra, espaho-la. Edited
by Carmelo Saenz de Santa Maria. Academia de Geogra-fia e Historia de Guatemala
, special pub. 30. Guatemala: Tipogra-fia Nacional.
Yadeun, Juan. 1993. Tonind. Mexico: El Equilibrista.
Ziiniga, Dionysio de. n.d. "Diccionario pocomchi-castellano y castel-lano-pocomc
hi." Manuscript in the Berendt Collection at the University of Pennsylvania Libr
ary, Philadelphia. Photocopy in the Tozzer Library, Harvard University, Cambridg
e, Massachusetts.
429
kazalo
Academia de las Lenguas Mayas de
Guatemala 14, 209 Achi 14, 232, 265, 269, 284, 357 Ahaw (ime dana) 21, 214, 257,
259,
261,308,310-311 Aj 39, 214, 353,363 Ajmak 214, 216
Alvarado, Pedro de 13, 59-60, 204, 224, 361, 376, 383, 403, 408-410
anali Cakchiquela 318, 322, 328-329, 334, 342, 376
Anone 159, 379
Aq'ab'al2l4, 237
Atole 363
Auilix 47, 49-51, 160, 162, 166-168, 171, 174-177, 199, 202, 240, 337, 349, 379,
403, 405, 409; i krv jelena i ptica 50, 172, 173, 344; kao ime na jeziku Chol 3
30, 379; skriveno mjesto 167-168; Gospodar 177, 193, 205, 330, 379; i Pohotna ena
i Tugujua ena 51, 176-177, 402; kao kamen 172, 339; i plemena (sisanje). 173, 175
-176 Vidi i k'ab'awil
Auilixovo Mjesto. 167-168, 379, 405 Vidi i Skrivena Gudura; Tohilov Lijek
Ayutla 366, 399
Aztek 209, 222, 308, 318, 325, 328, 381
Baka Dana, Baka Svjetla. 75, 248, 379, 414 Vidi i Xmucane; Xpiyacoc
B'atz'lU, 217, 271, 313, 393 Vidi i
Majmun (ime dana) Belize 14, 18,21,309 Bijela Cesta. 123, 280, 380, 404 Vidi i
Crna Cesta; Raskrije Bijela aplja 11, 34, 97, 188, 272, 354,
380,390 Bijela Rijeka 197,380 Bijele Zemlje 196, 364, 380, 412 Bijeli Baca Iskri
49,170, 339-340, 380 Bijeli Bode 36, 41, 102, 107, 127,
281,301 Bijeli strvinar 169, 380 Bog 27-28, 62, 69, 161, 221, 230, 239,
330, 370, 379, 384 Bog B 239, 310 Bog CH258 BogGI310-311
Bog GII. 238, 330-331 Vidi i Bog K
Bog I 238,330-331
Bog K 238-239, 330-331
Bog M 276
Bog Q 276
Bog S 257
Boanski Kopal. 169, 381 Vidi i kopal boica nizinskih Maya 229 Brada Kukuruza 56, 1
99, 361, 386, 392,415
430
Bradati Grad 55, 189, 191, 224, 356, 360,381,402, 404, 409-410
Brasseur de Bourbourg, Charles Etienne 24, 220
Brzi korpioni 101,279,381
Cakchiqueli 46, 48, 54, 57, 157, 160, 164-169, 171, 188, 196, 202,210, 232, 259-
260, 318, 322, 328-329, 332, 334, 341-342, 346, 376, 381, 384, 393, 395, 407, 41
0, 412, 415
Cakchiqueli, kao jezik 255, 273, 290,
328, 336,353, 363
Camacu (naziv pjesme) 170, 183, 340, 381
Caoqui 381, 391
Carcha. 278-279, 309, 408, 411 Vidi
San Pedro Carcha Cauatepech 203, 376, 381 Caueci 46-47, 55, 59-60, 62, 175,
189, 191-192, 204, 206, 225, 323,
329, 352; u Bradatom Gradu 381, 409-410; i Cauizimah 198, 382; i Jaguar Quitze 2
4, 46, 49, 157, 182-183, 187, 203, 382, 390, 401, 403; i plemiki naslovi 53, 59,
390, 401; i Plemi Dva 53, 183, 187, 400-401; kao stanovnici Chichicastenanga 24;
i Tohil 199, 391, 403, 408; i pisci abecednog Popol Vuha kao pripadnici 23-24, 3
82, 395
Cauinal. 305, 410 Vidi i Znak Mea;
Suho Mjesto; Uporite; Trnoviti
Grad 54-55, 188, 224, 335, 381,
394, 407, 410, 415 Cauizimah 56, 59, 196, 198, 202-203 Cauiztan kopal. 169, 338
Vidi i
Kopal
Cesta za Xibalbu. 35, 97, 101, 123, 194, 280, 300, 382, 386, 404, 414 Vidi i Crn
a Cesta
Chac. 310-311 Vidi i Bog B; Bog GI
Chajul 400
Chi ismachi. 224, 381 Vidi i Bradati
Grad
Chiapas 18, 23, 136, 220, 261, 403. Chichen Itza 19, 53, 128, 234, 277,
301, 304, 323, 328 Chichicastenango 22, 24, 220, 304,
343-344, 368, 380, 409, 412, 415 Chilam Balam. 23, 219, 233, 243, 304,
323, 328, 341, 353, 362 Vidi i Knjiga
Chilam Balam iz Chumayela;
Knjiga Chilam Balam iz Manija Chimalli 260
Chimalmat 32, 83, 85, 87, 260, 402, 405,415
Chol, kao jezik 244, 271, 273-274, 277, 284, 292, 306-307, 320-321, 325, 329-331
, 333, 340, 363, 375, 379,386-387, 408,414-415
Chuen 214, 217
Chumavel. 23, 219, 233, 243, 304, 323, 328, 341, 353, 362 Vidi Knjiga Chilam Bal
am iz Chumayela
Coateci 324, 415
Coba 19, 53, 224, 234
oban 258, 278, 386, 392, 411
Cohah 157, 382
Copan 13, 19, 46-48, 130, 169, 219,
222, 323, 325,327,410 Cortes, Don Juan 60, 204, 224, 353,
382
Cortes, Hernan 222 Cozumel 19, 21
Cristobal, Don. 205, 225, 382 Vidi i Ministar
Crna Cesta. 35, 101, 123, 280, 300, 380, 382, 404 Vidi i Raskrije; Cesta za Xibal
bu
Crni Leptir 11, 60, 203-204, 376, 382-383,403
Crvena Cesta. 101, 123, 280, 300, 383, 404 Vidi i Raskrije
431
Crvena Morska Kornjaa 12, 46, 49,
156,166,321-322, 383 Crveni Stijeg. 206, 377, 383 Vidi i
Glasonoa
etiri Stotine Djeaka 34, 88-91, 264-266; i Hunahpu i Xbalanque 34, 90-91; kao Plej
ade (vidi i Hundrath) 307, 388; i Sedam Papagaj 90; i Zipacna 33, 87-88, 90-91,
149, 264, 267, 383, 388
uvar Kue Primanja Mata 53-54, 187,192-193, 198-199, 353, 370, 381-383, 386; Cauate
pech kao 381; Cauizimah kao 56, 59, 198,
202, 382; Don Juan Cortes kao 60, 353, 382; Iztayul kao 195, 357, 389; Devet Pas
kao 204, 384, 408; Plemi Znojna Kupelj kao 55, 199, 360, 389, 401; Vrhovna Zmija
kao 55, 399; Quicab kao 59, 198, 396, 403; Tepepul kao 60, 195, 408; Xtayub kao
389, 414
uvar Mata 53-54, 187, 192-193, 198-199, 353, 370, 381-383, 386; Crni Leptir kao 1
1, 60, 376; Don Juan de Rojas kao 60, 204, 382, 385; Osam Oma kao 203, 376, 399,
403; Jaguar Plemi Potpornjak kao 203, 356-357; Plemi Znojna Kupelj kao 54-55, 189-
191, 194, 199, 202-203, 205, 357-358, 360, 381, 389, 401; Pernata Zmija kao 53,
193-195, 202-203, 360, 374, 399; Quicab kao (vidi i Quicab) 56, 58-59, 197-199,
202-
203, 402-404, 409-410, 412-413, 415; Sedam Misao kao 203, 405; Tepepul kao 204,
408; Tri Jelen kao 59, 204, 383, 409
uvar Mata Plesa 171, 342, 384 uvar Mata imia 171, 342, 384
uvar Pernate Zmije. 193, 204, 384 Vidi i Vrhovna Pernata Zmija
uvar Tohila. 193, 204, 384 Vidi i Tohil
uvari Dana 15, 30-31, 39-40, 42, 61-62, 74, 76, 214, 229, 246-247, 249, 251, 329,
352, 368, 374, 380, 383,414
uvari Dana. 15, 30-31, 39-40, 42, 61-62, 74, 76, 214, 229, 246-247, 249, 251, 329
, 352, 368, 374, 380, 383, 414 Vidi i Xmucane (i proroanstva); Xpiyacoc (i proroan
stva)
uvari Plijena 157, 325, 384
Devet Jelen 189, 205, 384, 390 Devet Pas 13, 59, 204, 384-385 Divlje tipaljke 170
, 337, 339 Donositelj Sunca 49, 158, 164, 167-
168, 327, 385 Donositelj, Zaetnik. 69-70, 72-74,
76, 102, 153-156,211,236, 385
Vidi i Stvaratelj, Oblikovatelj;
Vrhovna Pernata Zmija Dresdenski kodeks 21, 70, 72, 85, 99,
101, 103, 105-106, 108, 134-135,
159, 179, 200, 215-218, 220, 225,
258-259, 282, 290,315 Drevna Rije 27, 69, 221, 230, 385,
395
Drvo Vrbe 196, 385
Drvo-kamen 386
Duh Gnoja, Duh utice. 98, 100, 124-125 Vidi i Gospodari Xibalbe
Duh Neistoe, Duh Nesree. 98, 100, 392 Vidi i Krvavi Zub, Krvava Kanda; Gospodari Xib
albe
E (ime dana) 135, 216, 218-219, 259, 376
Eb 135, 214, 259
Edmonson, Munro 221, 232, 265,
432
268, 271, 280, 304, 328, 333, 366, 369,371 El Palmar 370
Filip II 60, 224
Glasonoa. 53, 100, 107, 119-120, 126, 138, 140, 162, 181, 197-199, 202, 297, 394,
399, 406, 408, 411, 413, 415 Gospodar. 193, 205-206, 354, 363,383-384, 386, 396
, 399-401, 405 Vidi i Gnoj Pasanca; Plemi Doziva; Plemi Smrtnik; Plemi Kratki Jedan;
Crveni Stijeg
Gnoj Pasanca 198, 386, 396
Gnojna Rijeka 123, 386, 392
Gortaci 46, 51, 328, 410
Gospodar Hacauitz. 193, 386-387 Vidi i Hacauitz
Gospodar Izaslanik. 193, 206, 386, 389 Vidi i Izaslanik za Gospodare
Gospodar Jelen 53, 183, 351
Gospodar K'in 263, 339
Gospodar Kue Brade Kukuruza. 194, 361, 386, 392 Vidi i Brada Kukuruza; Kua Brade K
ukuruza
Gospodari Xibalbe. 12, 35-37, 39, 41-43,97, 101-102, 108, 119, 132, 136-137, 144
-145, 276, 307, 312-314, 380, 386, 389, 391-392, 397, 399, 405, 407, 412, 414-41
5 Vidi i Skuplja Krvi; Vladar Kostiju, Vladar Lubanje; Duh Neistoe, Duh Nesree; Duh
Gnoja, Duh utice; Jedan Smrt i Sedam Smrt; Steza.
Grabeljivi imi 132-133, 303, 387 Guatemala 13-14 , 17-18, 21, 23-24, 56, 60, 83, 209
, 215, 265, 268, 284, 294, 299, 302, 314, 319, 333, 342, 344, 359, 365, 376, 381
, 385-386, 388-392, 395-399, 402,407-408
Guatemala City 18, 23-24, 364 Gutanje sablji 139,310,387
Habsburg 24, 204
Hacauitz: kao zgrada 199, 349, 352; kao utvrda 167, 170, 172, 178, 181, 188, 224
, 349, 352, 387, 409; kao bog i rtvovanje jelena i ptical74-175, 241; kao bog i k
ao ime na jeziku Chol 46-47, 387; kao bog i skriveno mjesto 49, 167-168, 171-172
, 337, 343, 387; Kao bog i Pohotna ena i Tugujua ena 51, 176-178, 402; kao bog i ka
o kamen 51-52, 170, 172-175, 199, 339-341, 343; kao bog i plemena (sisanje) 51-5
2, 172-175, 241, 344; kao planina. 49-50, 167-171, 178, 181-184,330-331,337, 352
,387 Vidi i k'ab'awil; Gospodar Hacauitz; Gospodari Quiche (i Hacauitz)
Hodanje na hoduljama 139, 387
Holtun 328-329
Honduras 13, 18-19
Hram Kria 254, 272
Huehuetenango 365, 380
Huliznab 83, 260, 387
Hunahpu 21; kao ime dana 36-39, 44, 255-258, 387; kao planina 83, 260, 395; kao
ime u molitvi. 158, 406 Vidi i Hunahpu i Xbalanque
Hunahpu i Xbalanque (vidi i pod Hunahpu) 256-258, 263-264, 293-294, 399; i ivotin
je 37-38, 117-119, 134-138, 294-296, 304-307; i igra loptom 12, 38, 41, 121, 217
, 283, 297-298, 306-307, 380, 398, 411, 416; i Kua imia 41, 132-135; i Crna Cestal23
, 301; i Krvavi Mjesec 31, 37, 44, 108, 110, 125, 262, 390, 392; kao morski pauc
i 139, 144,307, 309-310, 414; i Kua
433
Mraza 41, 103, 131; i klasje kukuruza 147, 153, 298, 300, 315-316, 319, 406, 416
; i Raskrije 39, 123, 300-301; i Kua Tmine 126; i Potres 33-34, 42-43, 91-94, 270-
271; i sokol (vidi i Nasmijeeni Sokol) 39, 121-122, 158,272, 296, 298,
398, 406, 416; i etiri Stotine Djeaka 34, 90-91; i Veliki Bijeli Pekari i Veliki B
ijeli Koati 32, 85-87; i lov sulicama 31, 33, 37-38, 41,52, 83-84, 93, 115, 119,
121, 123, 132-133, 239, 256-257, 297, 405; i Hurikan 32-33, 91-92, 134-135, 270
-271; kao zabavljai 42-43; i Kua jaguara 41, 131-133; i jedan Smrt 308; i Jedan i
Sedam Smrt 37, 43, 125, 131, 140, 144, 217, 301, 312; i Jedan Hunahpu 31, 33-38,
97, 105-110, 108-109, 117-118, 146-147,282, 288-289, 316-317, 346, 397, 399, 40
1; i Jedan Majmun i Jedan Zanatlija 37-38, 42-43, 110-115, 292-293; i Mjesto rtve
nika Igri Loptom 44, 145-146, 148-149, 283-384; i Kua Otrica 41, 129-130, 282; i c
esta za Xibalbu 39; i Sedam Hunahpu 31, 33-38, 97, 105-110, 108-109, 117-
118, 146-147, 282, 288-289, 316-317, 346, 397, 399, 401; i Sedam Papagaj 25, 32-
34, 42, 44, 83-85, 87, 90-92, 405; i sijanje i svitanje 93-94, 240; i tikva kao
glava 41-43, 127, 134-137, 216-217, 240, 304-307, 345-346; kao Sunce i Mjesec 44
-45, 54, 147-149, 240, 289-290, 308, 315-318; kao glumci i zabavljai 227, 248, 31
5, 387-388,
399, 401; i Bijeli Bode 41, 127, 301; i Xibalba 12, 32, 34-39, 41-45, 54, 56, 59,
65, 97-104, 108-109,
111, 118-120, 122-123, 125-134, 136-141, 143-148, 162, 194, 258, 273-282, 291, 3
00-301, 303, 307-308,310,312-315, 328, 332, 380-382, 386-387, 389-394, 397, 399,
401, 404-408,411-416; i Xmucane 38, 53, 147, 227, 248, 390, 392, 416; i Xpiyaco
c 248; i Xulu i Pa-cam 43, 137-138, 267, 307, 406, 414; i Zipacna 33, 90-91, 94,
260 Hunahpu Majmun (naziv pjesme) 113,388
Hunahpu Oposum, Hunahpu Kojot
69, 75, 227, 248, 388 Hundrath. 90, 266, 383, 388 Vidi i
Plejade
Hurikan. 28, 30, 32, 34, 71-73, 75, 78, 92,97, 106, 135, 156, 158, 163, 201, 211
, 238-239, 249, 271, 327, 331, 346, 388, 397-398, 405-406, 408, 411, 413 Vidi i
Srce Zemlje; Srce Neba; Novoroeni Nanahuac, Iznenadni Nanahuac; Novoroena Munja; I
znenadni Grom; Munja Hurikan
Igra loptom 35-37, 104, 107, 119, 122, 127-128, 146-147, 204, 221, 257, 283, 297
, 304, 323, 325, 328-329, 362, 388, 393, 404, 413; i Hunahpu i Xbalanque 12, 38,
41, 121, 217, 283, 297-298, 306-307, 380, 398, 411, 416; i Jedan i Sedam Hunahp
u 31, 34-35, 37-38, 97, 99-100, 217, 280-281, 397, 411, 413; i Xibalba. 41-42, 4
4, 97, 102, 120, 127, 136-137, 146,277,281,301, 387, 389, 411, 413 Vidi i Igralit
e
Igralite. 34-35, 41-42, 44, 49, 97, 100, 119-121, 127-128, 130, 133, 135-137, 193
, 204, 217, 221, 272, 277, 280, 283, 297, 301, 304, 306-
434
307, 309, 328, 362, 368, 388-389, 398, 404, 411-415 Vidi i Savjetnik na Igralitu
za Igru loptom; Mjesto rtvenika Igri Loptom ilb'al 17, 231
Iloki 47, 55, 157, 159-160, 166-169, 171, 188, 190, 198-199, 202, 224, 358, 389,
391, 400, 403, 408-409
Iq'2U, 216, 218-219, 345
Ispod Deset 196, 198, 365, 389
Ispod Deset Jelen 365
Ispod Zavoja, Ispod Ueta 198, 369, 389
Itza, kao jezik 323
7x214,216, 244, 379
Ixil, kao jezik; 210 kao narod 210,
379, 400 Izapa 255, 261
Izaslanik za Gospodare. 193, 206, 386, 389 Vidi i Gospodar Izaslanik
Iznenadni Grom. 28, 71-73, 92, 97, 106, 156, 158, 211, 239, 326-327, 398, 406, 4
08, 413 Vidi i Srce Zemlje; Srce Neba; Hurikan; Novoroena Munja; Munja Hurikan
Iznenadni Puta Krvi 77, 252, 389
Iztayul 54-55, 189-191, 195, 203, 205, 357-358, 389,414
Jacaltec, kao jezik 292; kao narod 292
Jaguar Drobitelj 77, 252, 389 Jaguar No. 45-46, 48-49, 51-52, 154-160, 162-171, 1
73-175, 177-184, 187-188, 203, 205, 320, 379, 381-382, 387, 390, 403-404, 407, 4
11 Vidi i Velike Kue (i Jaguar No); Jaguar Quitze, Jaguar No, Ne Ba Sada i Tamni Jag
uar Jaguar Plemi Potpornjak. 203, 356-357, 384, 390, 401 Vidi i Plemi Potpornjak
Jaguar Quitze, Jaguar No, Ne Ba Sada 177, 179, 182, 187, 403
Jaguar Quitze, Jaguar No, Ne Ba Sada i Tamni Jaguar 45-46, 48-49, 52, 155-156, 158
-159, 162-165,167-168, 170-171, 173-174, 178-182, 184, 203, 381, 387, 407; prima
nje boanskih zatitnika 48, 160, 165, 184; i smrt 52, 182; i veliki post 49; sinovi
(vidi i Plemi Acul; Plemi Acutec; Plemi Vladar; Plemi Ruho; Plemi Dva) 183, 408; i "
vrijeme naega Gospodara Jelena" 53, 183, 351; i ene 46, 156, 166, 181, 322, 393 (v
idi i Kua Papige). Vidi i Tamni Jaguar; Jaguar No; Jaguar Quitze; Jaguar Quitze, J
aguar No, Ne Ba Sada; Ne Ba Sada
Jaguar Quitze. 46, 51, 53, 154, 156-157, 160, 163, 166-167, 169, 177, 182-183, 1
87, 203, 320, 336,351, 370, 382-383, 390, 396-397, 401, 409 Vidi i Caueci (i Jag
uar Quitze); Jaguar Quitze, Jaguar No, Ne Ba Sada i Tamni Jaguar
Jaguar Raspara 77, 252, 390
Jedan Hunahpu 31, 34-35, 37-38, 97, 99-100,217, 280-281,397,411, 413; i Kua imia 103
; i Crna Cesta 35, 101, 300, 404; i Krvavi Mjesec 31, 36-38, 105, 108, 285-290,
413; i drvo tikve 35-37, 42, 52, 54, 104, 128, 134, 136-137, 146, 180-181, 217,
240, 271, 283-286, 289, 304, 306-307, 313, 354, 391, 394, 408; i Raskrije 35, 101
, 280; i Kua Tmine 35, 102-103; i Bijela aplja 11, 34, 97, 188, 272, 354, 380, 390
; i glava od 35-37, 42, 52, 54, 104, 128, 134, 136-137, 146, 180-181, 217, 240,
271, 283-286, 289, 304, 306-307, 313, 354, 391,
435
394, 408; i Hunahpu i Xbalanque 31, 33-38, 97, 105-110, 108-109, 117-118, 146-14
7, 282, 288-289, 316-317, 346, 397, 399, 401; i Hurikan 32-33; i Kua Jaguara 103;
i Mlijena Staza 35; i Jedan i Sedam Smrt 35, 100, 102-104, 119,216, 273; i Jedan
Majmun i Jedan Zanatlija 33-34, 97, 100, 109, 278-279, 291; i Mjesto rtvenika Ig
ri Loptom 35, 103-104, 147, 283; i Kua Drhtaja 103-104; i Kua Otrica 103-104; i Ces
ta za Xibalbu 35, 101, 404; i rtvovanje 35, 103-104, 283-284, 346; i Sedam Hunahp
u 31, 34-38, 61, 65, 97, 99-100, 103-105, 107, 109, 119, 146-147,217, 271, 283-2
84, 308, 317, 348, 356, 380, 390-391, 394, 397, 408; i sijanje i svitanje 240; i
Bijeli Bode 103; Xibalba 12, 32, 34-39, 41-45, 54, 56, 59, 65, 97-104, 108-109,
111, 118-120, 122-123, 125-134, 136-141, 143-148, 162, 194, 258, 273-282, 291, 3
00-301, 303, 307-308, 310, 312-315, 328, 332, 380-382, 386-387, 389-394, 397, 39
9, 401, 404-408, 411-416; i Xmucane 38, 53, 147, 227, 248, 390, 392, 416; i Xpiy
acoc 248 Jedan Majmun i Jedan Zanatlija 42, 108-109,271,288, 391, 399; i umjetno
sti i obrtnitvo 24, 111, 113, 115; i igra loptom 35; kao ime dana 217, 399; i Bij
ela aplja 34, 380, 390; i Hunahpu i Xbalanque 34, 97, 99, 108, 111, 113-115, 248,
292, 388, 390; i Hurikan 411; i Mars 37, 217, 279, 291-292; i Jedan Hunahpu 34-
35, 97, 99, 109, 380; i Sedam Hunahpu 34-35, 99, 109, 279, 291, 390, 411; i Xmuc
ane
34, 36-37, 97, 100, 248, 279, 288, 291, 390, 411; i Xpiyacoc 97, 248
Jedan Smrt i Sedam Smrt (vidi i Gospodari Xibalbe; Jedan Smrt) 97-98, 100, 102,
107, 122, 129, 134, 142-143, 273, 390, 414: i igra loptom 97, 217; i Hunahpu i X
balanque 37, 43, 125, 131, 140, 144, 217, 301, 312; i Jedan Hunahpu i Sedam Huna
hpu 35, 100, 102-104, 119,216, 273
Jedan Smrt. 108, 123, 138, 144, 300 Vidi i Gospodari Xibalbe; Jedan Smrt i Sedam
Smrt
Jedan Toh 171,357,391
Jednonoga Sova 100, 391. Vidi i Vojni uvari Mata; sove, glasnici
Jelen (ime dana) 42, 53, 223, 246, 315, 352, 384, 409
Jezero Atitlan 29, 361, 391, 393
Jezero-More 70, 391
Jezici Maya 11, 14-15, 18, 23-24, 48, 210, 363, 365, 389, 411; misionari i 21, 2
3; ortografija 209, 226, 259, 273, 334, 361; zapisi i slike i. 24-25 Vidi i Cakc
hiquel, kao jezik; Chol, kao jezik; Kekchi, kao jezik; Mam, kao jezik; Mopan, ka
o jezik; Poko-mchi, kao jezik; Quiche, kao jezik; Tzotzil, kao jezik; Yucatec, k
ao jezik
Jezici Quiche 25, 227, 278, 323, 329, 333, 336, 363, 403, 404, 405, 409, 410,411
Jocote 200,371,391
Joybaj 395
Jugozapad Sjedinjenih Amerikih
Drava 310, 347 Junajpu (ime dana) 214, 216, 256-
257, 259, 271,283,317 Justeson, John 321, 330
k'ab'awil 236, 329-331, 339, 344-345, 367, 381
436
Kajulew 27, 64, 398
Kakao 118, 154, 271, 284-285, 290,
361,391,394, 399, 408 Kakao ena, ena Jela Kukuruznih.
109, 391, 399 Vidi i Olujna ena,
uta ena Kame 214, 216-217, 312 Kaminaljuyu 18-19, 47-48, 222 Kan 223
Karipsko otoje 239, 256, 277, 405
Kasna klasika 19, 48, 50, 71, 110, 114-115, 121, 124, 133, 140-144, 148, 153, 16
3, 169, 184, 190, 195
Kasna postklasika 19
Kastiljanci 14, 59-60, 204-205, 210, 376-377, 385, 409
K'at 214, 216, 337, 347, 400
Kawuq 214, 364
Kecal 59, 70, 199, 228, 236, 341, 365,
375, 389, 399,403 Kej 212, 214, 218, 223, 245, 315, 343,
351
Kekchi, kao jezik 210, 232, 258, 266, 272-273, 278-279, 292, 306, 316, 318, 323,
330, 354, 356, 375, 377, 411, 413; kao narod 14,218, 257, 309, 390
Knab, T.J. 263, 307, 359
Knjiga Chilam Balam iz Chumayela. 233, 243, 304, 328, 341, 353 Vidi i Chilam Bal
am
Knjiga Chilam Balam iz Manija. 328, 362 Vidi i Chilam Balam
Knjiga postanka 221, 321
Knjiga Savjeta 17, 69, 231, 391, 402
Koati. 69, 85, 116-117, 134, 227, 248, 304, 391, 411 Vidi i Veliki Bijeli Pekari
i Veliki Bijeli Koati
Kopal 31, 147, 168-171, 200, 248, 304, 313, 315, 329, 338, 343-344, 381-382, 391
, 396, 407
Koraljno drvo, koraljne sjemenke 76-77, 247, 249-250, 252, 383, 391
Kozodoj, Ples 41, 131, 141,302 Krilo, Steza. 98-100, 125-126, 276,
392 Vidi i Gospodari Xibalbe Kroz planine, kroz ravnice 155, 198,
400
Kranski 23, 230, 236, 239, 314,
332,336 Kranstvo 27-28, 62, 69, 230 Krvava Rijeka 101, 123, 386, 392 Krvavi Mjesec
41, 44, 105, 108, 110, 215, 285-290, 387, 392, 399; i Skuplja Krvi 35, 104, 392;
i Hunahpu i Xbalanque 31, 37, 44, 108, 110, 125, 262, 390, 392; i Mjesec 44, 28
9; i Jedan Hunahpu 36, 348, 356; i Jedan i Sedam Hunahpu 31, 36-38, 387, 390, 41
3; i Mjesto rtvenika Igri Loptom 36, 44, 104; i mezgra Zmajevog drveta 36, 104, 4
15; i Bijeli Bode 36; i Xibalba 35-38, 41, 123, 413, 415; i Xmucane 31, 37, 215,
289, 392; i Xpiyacoc 31 Krvavi Zub, Krvava Kanda. 125-126, 386 Vidi i Duh Neistoe,
Duh Nesree; gospodari Xibalbe Kua Brade Kukuruza. 361, 386, 392, 415 Vidi i Brada
Kukuruza; Gospodar Kue Brade Kukuruza; Zaquici Kua Drhtaja. 392-393 Vidi i Kua Mraz
a; Hunahpu i Xbalanque (i Kua Mraza) Kua Govora 157, 169, 202, 324 Kua Jaguara 41,
103, 132, 157, 303, 393
Kua Majmuna. 205, 393 Vidi i Ministar
Kua Mraza. 41, 103, 131, 282, 392-
393 Vidi i Kua Drhtaja
Kua Obramica 157, 169, 325, 393 Kua Otrica 41, 103, 129, 282, 393 Kua Papige 46, 49,
156, 166, 322, 393, 415
437
Kua Ptica (palaa) 46, 49, 54, 157, 160, 166-167, 169, 188, 202, 204, 393,395
Kua Quiba 157, 169
Kua Sadre 196
Kua imia 41, 103, 135, 164, 171,
322,384,387, 393,415 Kua tavljenja 188, 394, 410 Kua Tmine 35, 102-103, 126, 144,
282, 394 Kua Ziya 198
Kua Znojne Kupelji 157, 169, 202, 324
Kua Zvijezda 39, 157, 324
Lamaki 157,324, 394
Lamat 214-215, 217, 290, 315
Lasica, Ples 139, 141, 401
Latinski 64, 332
Llorona 11,347, 402
Lounsbury, Floyd G. 215, 220, 223, 290,311,346
Lubanja jedan Hunahpua. 36, 104, 284, 348, 356, 394, 408 Vidi i Tikva; Jedan Hun
ahpu (i drvo tikve; i glava od; i rtvovanje)
Lubanja Sova. 100, 394 Vidi i Vojni uvari Mata; sove, glasnici
Ljudi od drva 45, 65; stvaranje 30, 32, 76-77, 251, 254, 333; potomci od 30, 37-
38, 79-80; i pad 30, 32, 76-80,251-254, 346, 405,410;
Macamob 83, 260, 394 Madridski kodeks 21, 74, 78, 93, 98, 139,276
Majka Kue Primanja 193, 205, 377, 394, 412
Majka-otac. 15, 45, 61, 70, 154, 159, 182, 222, 237, 240, 245-246, 315, 317-318,
352, 368, 395 Vidi i Stva-
ratelj, Oblikovatelj; Majke Rijei,
Oevi Rijei Majke Rijei, Oevi Rijei. 61, 206,
395-396 Vidi i Metar Ceremonija;
Majka-otac Majmun (ime dana). 24, 65, 313, 390
Vidi i B'atz Majstor Ceremonija 61-62, 193, 199,
204-206,271,361,377, 395;
Cristobal Velasco kao. 62 Vidi i
Majke Rijei, Oevi Rijei Mali Medvjed 32, 260, 382 Malinalli 376, 399 Mam, kao jezik
210, 229, 319, 397;
kao narod 13, 319, 364-365, 412 Marroquin, Francisco 361, 404 Mars 37, 217-218,
279, 291-292 Matasani 154, 200, 371, 395 Maximon 252 Meauan 90, 92, 395 Meu Stije
nama 198, 368, 395 Meksiki narod. 19, 159-160, 171,
222, 242, 395, 409,414 Vidi i Meksiki Vladari Meksiki Vladari. 169, 204, 341, 394-
395, 412 Vidi i Meksiki narod Meksiko 19, 171, 265, 271, 319, 327,
344, 376, 397, 406-407 Meteor (mjesto) 197, 368, 396 Mexica 325
Mezgra 36, 107, 146, 287, 314, 415 Mijeani Kopal. 169, 338, 396 Vidi i Kopal
Ministar 53, 193, 197-199, 202, 205, 354, 357, 383-386, 389-390, 393, 396-397, 4
01-402, 413; Don Pedro de Robles, kao 60, 205, 382; Devet Jelen, kao 189, 384. V
idi i Iztayul; Plemi Znojna Kupelj Ministar Kue Primanja 193, 205, 396 Ministar za
Gospodare 199, 396 Ministar za Zaquice 194, 199, 396 Mixtec 197, 222, 366
438
Mjesto Hunahpuovo 197, 388
Mjesto Iloka 224
Mjesto Podnice 197, 397
Mjesto Prolivene Vode. 196, 397, 404
Vidi i Prolivena Voda Mjesto Rascjepa, Mjesto Gorke Vode
13,153-154, 319,397-398 Mjesto Savjeta 49, 54, 58, 69, 165-166,
397,411
Mjesto rtvenika Igri Loptom 35-36, 44, 104, 107, 146-147, 283, 389, 397 Mlijena St
aza 35, 280, 380-382, 404 Mnotvo Plamenova 53, 183-184, 201,397
Momostenango 14-15, 29, 45, 240,
245-246, 274, 293, 313, 340, 343,
370, 373,388,402 Mopan, kao jezik 269, 277, 330; kao
narod 14,218, 263, 323, 339 Motagua 323, 338 Motz 33, 266, 388 Mrea (ime dana) 37
, 39 Muluk 214-215, 290 Mundo 244,314,374 Munja Hurikan. 28, 71, 239, 327,
331,388, 397-398,413 Vidi i
Novoroena Munja; Iznenadni Grom; Srce Zemlje; Srce Neba; Hurikan; Novoroeni Nanahu
ac; Iznenadni Nanahuac
Nacxit 53-54, 58, 187, 353, 355-356, 384, 397, 400-401,407
Nahua 19,21, 46, 53-54, 219-220, 227, 242, 249, 260, 296, 322-323, 327, 329, 338
, 341, 353-354, 357, 363-364, 366, 376, 382-383, 389, 394-395, 397, 399, 402, 40
4, 408, 410,412,414
Nahuatl 209-210, 224, 226, 228, 238, 249, 259-260, 265, 281, 296, 307, 323-328,
338, 341, 353-354, 357, 359, 361, 363-366, 376, 379, 389,
391, 398-399,408-409,415 Nanahuatzin 308, 326, 398 Nance 25, 84, 154, 258, 261-2
62, 397 Narod Acul. 157, 379 Vidi i Plemi
Acul
Narod Kue Ptica (Tzutuhili) 46, 210, 393, 395,412
Narodi Maya. 11-14, 18-19,21,23-26, 46-48, 53, 58, 63-64, 83, 87, 209-210, 215,
218, 238-239, 254-255, 259, 280, 292, 318, 321, 361, 364, 379-381, 402-403, 412
Vidi i Cakchiqueli; Ixil, kao narod; Jacaltec, kao narod; Kekchi, kao narod; Mam
i, kao narod; Mopan, kao narod; Tzotzil, kao narod; Yucatec, kao narod
Nasmijeeni Sokol. 39, 122, 298, 398, 406,416 Vidii Sokol
Nae mjesto u tmini 17, 69, 398, 407
Nazivi gospodara Totonicapana 223-224, 278, 336, 347, 355-357, 360-361,367, 377,
400-401
Ne Ba Sada. 46, 51, 154, 156-157, 160, 166-167, 169, 177-178, 183, 187, 206, 320,
381,387, 398,412 Vidi i laguar Quitze, Jaguar No, Ne Ba Sada; Jaguar Quitze, Jagu
ar No, Ne Ba Sada i Tamni Jaguar; Gospodari Quiche (i Ne Ba Sada)
Nebaj 379
Nebo-Zemlja 398
Noj 214, 218
Novoroena Munja. 28, 71-73, 92, 97, 106, 156, 158,211,239, 243, 326-327, 398, 406
, 413 Vidi i Srce Zemlje; Srce Neba; Hurikan; Munja Hurikan
Novoroeni Nanahuac, Iznenadni Nanahuac 158, 326, 398; Vidi i Srce Zemlje, Srce Ne
ba; Hurikan; Novoroena Munja, Iznenadni Grom; Munja Hurikan
439
Obroci Bijelih Kukuruza 157, 324, 398
Ognjite 13, 79, 83, 254, 260, 387, 398
Ojer tzij 27, 230, 331, 339, 385 Olmeci 18, 242
Olujna ena, uta ena 109, 215,
290, 391,399 Orion 13, 254
Osam Oma 203, 376, 399, 403 Osamnaest 197, 266 Osoba Prijevare. 206, 399 Vidi i G
lasonoa
Pacifik 260, 266, 399
Palenque 13, 19, 63, 163, 225, 239, 254, 272, 322, 374
Papagaj Sova. 100, 399 Vidi i Vojni uvari Mata; sove, glasnici
Pariki kodeks 21, 220, 282
Pasanac (ples) 139-141, 399
Pataxte 118, 154, 399
Pernata Zmija 19, 28, 53, 55-56, 58, 69-72, 75-76, 153-154, 156, 158, 191, 193-1
95, 199, 202-203, 213, 227-228, 237, 251, 341, 360, 364, 384-385, 399, 401, 404,
406-407, 410,413
Petatayub 196, 366, 399
Pijetlova noga 90, 399
Pipil 323, 338
Plejade. 33-34, 266-267, 307, 319, 383, 388 Vidi i Hundrath; Zipacna (i etiri Sto
tine Djeaka)
Pleme Tama 47, 49, 157, 159-160, 166-167, 169, 171, 188, 198-199, 202, 224, 337,
381, 389, 391, 400, 403, 408
Pleme Tkane Mree 167, 337, 400 Plemi Acul. 157, 400 Vidi i Narod Acul
Plemi Acutec 53-54, 56, 59, 183, 187-188,205, 397
Plemi Chahuh 205, 400
Plemi Doziva. 206, 377, 400 Vidi i Glasonoa
Plemi Dva 53-56, 59, 182-183, 187-188, 223, 351, 356-357, 397, 401
Plemi Kratki Jedan. 206, 377 Vidi i Glasonoa
Plemi Kua Zapisa 205, 401
Plemi Lijenik. 206, 401 Vidi i Glasonoa
Plemi Potpornjak. 189, 203, 256-257, 384, 390, 401 Vidi i Jaguar Plemi Potpornjak
Plemi Ruho 182-183, 203, 223, 351, 356, 401
Plemi Smrtnik. 206, 377, 401 Vidi i Glasonoa
Plemi Vladar 53-54, 56, 59, 183, 187-188,206, 397, 401
Plemi Znojna Kupelj. 54-55, 189-191, 194, 199, 202-203, 205, 357-358, 360, 381, 3
89, 401 Vidi i Ministar
Ples Majmuna 114, 265, 293, 337, 388
Ples titova 189, 357, 402
Pleteni. 198, 205, 396, 402 Vidi i Ministar
Poezija, Maya 12, 210, 213
Pohotna ena i Tugujua ena 11, 51, 176-178, 262, 347-348, 402
Pokomchi, kao jezik 210, 230, 309; kao narod 210
Popol Vuh, pisci abecedne verzije 11-15, 23-28, 30, 34, 44-48, 50, 53-56, 58-65,
115, 128, 209-210, 276, 286, 315, 318, 382-385, 388, 391, 394-395, 398, 400, 40
2, 407; i datiranje rada 22, 60-61, 225; opisivanje slika 25; objanjavanje hijero
glifske verzije 26-24, 58; klju za otkrivanje identiteta 62-64; skrivanje identit
eta 27-28, 69, 232; osobna imena pisaca 17-18; i mjesto rada 23, 299-300
440
Postklasika 19, 21, 54, 219, 239, 327 Potres. 222, 259-260, 269, 382, 395, 402 V
idi i - i Hunahpu i Xbalanque 33-34, 42-43, 91-94, 270-271; i uvari 197; i planin
e 33-34, 83-84, 260; i Sedam Papagaj 33-34, 42, 83-84, 92-94, 260, 405 Povijest
naroda Quiche Don Juan de
Torresa 339 Proelje Spomenika 196, 402 Prolivena Voda. 196, 198, 397, 402, 404 Vi
di i Mjesto Prolivene Vode Provodadija 30, 61, 69, 75, 225, 229, 402,414
Q'anil 214-217, 274, 290, 315, 399 Quehnay Izaslanik 193, 204, 402 Quenech Ahau
157, 403 Quetzalcoatl 341, 353 Quetzaltenango 260, 324, 365, 389, 413
Quicab 56, 58-59, 196-199, 202-203, 224, 367-368, 380-381, 383-386, 388-389, 392
, 394-397, 399, 402-404, 409-410,412-413,415
Quiche: kraljevstvo 13-14, 17-19, 23-24, 29-30, 33, 39-40, 42, 44-57, 60-61, 64-
65, 69, 157, 160, 165-166, 171, 175, 180, 191, 194-196, 198-199, 202-204, 206, 2
15, 218-227, 230, 233, 236, 239-240, 244, 249, 251,253-255, 259, 262-263, 265, 2
85, 288, 289-290, 295, 298, 314-315, 318, 321, 323, 325-329, 336-337, 340-341, 3
43-346, 356-357, 361-362, 365-367, 371-372, 374, 376,379,381-398, 400, 403-416;
kao ime jezika 12, 17, 25, 27, 29, 64, 171, 209-214, 217, 220, 223-224, 226-227,
229-231, 234-236, 242, 244, 253, 257, 259, 263, 266-275, 278, 280-281, 283-284,
290,
292, 294, 296, 302, 306, 309, 311, 314, 319-320, 323-329, 331-335, 341-342, 356-
357, 359, 362-363, 373, 375-376, 380, 385, 388, 392, 394, 398-399, 402, 402, 412
-415; kao grad 13, 23, 56, 58, 60, 69, 190, 199, 202, 206, 223-226, 340, 345, 36
9,381,403 Quirigua 13, 79, 254 Quitzalcuat 171, 341, 395, 404, 414 Q'umaraq aj.
224, 360, 410 Vidi i Trula Trstika
Rabinal 196, 284, 303, 355, 395, 402,
404, ,410 Rabinal Achi 14, 232, 284, 357 Rabinali 46, 49, 54, 157, 160, 166-
167, 169, 171, 188, 202, 391, 395,
404
Rakova Kua 46, 49, 156, 166, 321-322, 404
Rana klasika 18, 56, 136, 149
Raskrije. 35, 40, 101, 123, 280, 381-383, 404, 415-416 Vidi i Crna Cesta; Zelena
Cesta; Cesta za Xibalbu; Bijela Cesta
Razdoblje klasike (u arheologiji Srednje Amerike) 19, 21, 46-48, 54, 63, 79, 83-
84, 87, 223, 227, 239, 254, 257, 259, 261, 277, 284, 307, 310, 318, 322-323, 325
-327, 331, 335-336, 342, 346, 374, 386, 394,399, 410
Recinos, Adrian 219-220, 223-224, 322, 334, 336, 342, 354, 367, 376
Rio Blanco 355, 410
Rio Cahabon 278-279, 408
Rio Cala355, 410
Rio Chixoj 355, 410
Rio Negro 355, 395, 410
Robles, Don Pedro de 60, 205, 385
Rojas, Don Juan de 60, 204, 224-225, 382,385
441
Sacapulas 324, 393-394, 415, 421 Sacatepequez 364, 381 Salcaja 324, 398
Sam Col op, Enrique 12, 213, 225, 231,331
San Andres Sajcabaja 370, 392, 397,
405,409 San Miguel Totonicapan 412 San Pedro Carcha 278-279, 309, 408,
411
San Pedro Sacatepequez 364, 381
Santa Cruz 62, 226, 404
Santa Cruz del Quiche 340, 345, 369, 404-405, 409-410
Santa Maria Cauque 364, 381
Santa Maria Chiquimula 385
Santiago Atitlan 252
Santiago Cauque 364, 381
Santiago Guatemala 385
Savjetnik na Igralitu za Igru Loptom 193, 204, 362, 404, 413
Savjetnik za Zalihe 193, 204, 362, 404,413
Scherzer, Carl 24, 220
Schultze jena, Leonhard S. 220, 326
Sedam Hunahpu: i igra loptom 31, 34-35, 37-38,97, 99-100,217, 280-281, 397, 411,
413; i Kua imia 103; i Crna Cesta 35, 101, 300, 404; i Krvavi Mjesec 31, 36-38, 105,
108, 285-290, 413; i Raskrije 35, 101, 280; i Kua Tmine 35, 102-103; i Hunahpu i
Xbalanque 31, 33-38, 97, 105-110, 108-109, 117-118, 146-147, 282, 288-289, 316-3
17, 346, 397, 399, 401; i Hurikan 32-33; i Kua jaguara 103; i Mlijena Staza 35; i
Jedan i Sedam Smrt 35, 100, 102-104, 119, 216, 273; i Jedan Hunahpu 31, 34-38, 6
1, 65, 97, 99-100, 103-105, 107, 109, 119, 146-147, 217, 271, 283-284, 308, 317,
348,
356, 380, 390-391, 394, 397, 408; i Jedan Majmun i Jedan Zanatlija 33-34, 97, 10
0, 109, 278-279, 291; i Mjesto rtvenika Igri Loptom 35, 103-104, 147, 283; i Kua D
rhtaja 103-104; i Kua Otrica 103-104; i Cesta za Xibalbu 35, 101, 404; i rtvovanje
35, 103-104, 283-284, 346; i sijanje i svitanje 240; i Bijeli Bode 103; Xibalba 1
2, 32, 34-39, 41-45, 54, 56, 59, 65, 97-104, 108-109, 111, 118-120, 122-123, 125
-134, 136-141, 143-148, 162, 194, 258, 273-282, 291, 300-301, 303, 307-308, 310,
312-315,
328, 332,380-382, 386-387, 389-394, 397, 399, 401, 404-408, 411-416; i Xmucane 3
8, 53, 147, 227, 248, 390, 392, 416; i Xpiyacoc 248
Sedam Misao 203, 405
Sedam Papagaj 11, 86, 254-256, 259, 263, 405; kao Veliki Medvjed 32, 34, 255-256
, 258, 260-261, 382, 405; i Chimalmat 32, 85, 87, 260, 382, 402, 405; i Potres 3
3, 83-84, 94, 259, 402, 405, 415; hrana od 25; i veliki potop 32-33, 79-81, 255-
256, 405; veliko drvo od 25, 32-33, 84, 261-262; i Veliki Bijeli Pekari i Veliki
Bijeli Koati 32, 85-87, 263-264; i Hunahpu i Xbalanque 25, 32-34, 42, 44, 83-85
, 87, 90-92, 405; i sezona uragana 33, 405; i Mali Medvjed 260, 382; i izvor neb
eskoga svjetla 42, 80; kao Sunce i Mjesec 32-33, 44, 80, 256, 405; i Zipacna 33,
83-84, 87, 90-91,94, 402,415
Sedam Provalija. 46-47, 159-160,
329, 405, 410 Vidi i Sedam pilja; Tulan; Zuyua
Sedam pilja. Vidi i Tulan; Zuyua 222
442
Sedam Trska. Vidi i Glasonoa 206, 405
Sierra de Chuacus 405, 409 Sierra Popoluca 238-239 Sijanje i svitanje 93, 156, 1
58;
ljudskih bia 28, 240-241;
sjemenja 28, 240; neba-zemlje 71;
Sunca, Mjeseca i zvijezda 28, 32,
168-169, 240-241 Sitalteci 324, 394
Skrivena Gudura. 167, 379, 405, 409 Vidi i Auilixovo Mjesto
skromni lovci 325
Skuplja Krvi. 12, 31, 35, 98, 100, 104, 106, 124-125, 273, 276, 392, 405 Vidi i G
ospodari Xibalbe
Slatko pie 89-90, 138, 265, 383, 406
Smrt (ime dana) 37, 273, 391
Sokol. 39, 121-122, 158, 272, 296, 298, 398, 406, 416 Vidi i Nasmijeeni Sokol
Sove, glasnici. 35-36, 39, 41, 99-100, 106-108, 142, 146, 273, 277-278, 287, 299
, 391, 394, 397, 399, 411, 413 Vidi i Vojni uvari Mata
Srce Jezera, Srce xMora. 28, 69, 406, 413 Vidi i Donositelj, Zaetnik; Stvaratelj,
Oblikovatelj; Vrhovna Pernata Zmija
Srce Kovine 243
Srce Neba. 71, 83, 87, 92, 135, 156, 158, 201, 211, 236-237, 243, 249, 251,264,
388, 398, 406,411,413 Vidi i Hurikan; Novoroeni Nanahuac, Iznenadni Nanahuac; Nov
oroena Munja; Iznenadni Grom; Munja Hurikan
Srce Zemlje. 15, 28, 72-73, 156, 158, 201, 211, 243, 364, 388, 398, 406 Vidi i S
rce Neba; Hurikan; Novoroeni Nanahuac, Iznenadni Nanahuac; Novoroena Munja; Iznena
dni Grom; Munja Hurikan
Sredina Kue, Sredina etve 147, 316, 406,416
Sredinji vidovnjaci. 137, 307, 406, 414 Vidi i Jedan Hunahpu, Sedam Hunahpu; Xmuc
ane (i proricanje); Xpiyacoc (i proricanje); Xulu, Pa-cam
Starac (donositelj Nove Godine) 42
Stevia 172, 344, 406-407
Steza. 98-100, 125-126, 276, 392
Vidi i Gospodari Xibalbe Stjenoviti Putovi, Pjeane Obale
166, 336, 407 Strijelac 256-257
Stvaratelj, Oblikovatelj. 28, 67-70, 73-77, 79, 153-156, 158, 162, 211, 227, 246
, 250, 385, 395, 397, 406-407, 413 Vidi i Donositelj, Zaetnik; majka-otac; Vrhovn
a Pernata Zmija
Suho Mjesto. 188, 407, 410 Vidi i Cauinal; Trnoviti Grad
Sunce, kao osoba 44, 169-170, 318-319,339-340
Sunce-Mjesec 80,407
Svitanje ivota 69,407
Svjetlo to stie iz kraja pored mora 12, 17, 54, 69,231
Swainsonovi jastrebovi 299, 390
korpion 101,279-280, 381 panjolska 24, 60, 204, 224, 353, 376 panjolski: jezik 209-
210, 230, 238, 253, 268, 276, 294, 302, 330, 332, 344, 347, 361, 365, 380, 389,
391, 395,412,415; narod 371, 403 pilja uz Vodu 83, 260, 407 utava Gudura, uborea Gudu
ra 101,279-280, 407
Tabasco 18-19
Tamazul (abac) 120-121, 262, 296,
408, 415
Tami 47, 49, 157, 159-160, 166-167,
443
169, 171, 188, 198-199, 202, 337, 381,389, 391,400, 403, 408
Tamni Jaguar. 154, 156, 160, 162, 166, 183, 361, 393, 406, 414 Vidi i Jaguar Qui
tze, Jaguar No, Ne Ba Sada i Tamni Jaguar
Tecum Umam (junak) 11, 371, 383, 403
Tecun Uman (ime grada) 366, 399 Tedlock, Barbara 14, 31, 215, ,218, 221-223, 225
, 233, 237, 240, 243, 249-250, 254, 275, 280, 290, 299, 313, 315, 326,339-340, 3
58-359 Teotihuacan 18-19, 46-48, 58, 219, 222, 329
Tepepul 60, 195, 203-204, 264, 389, 408
Tezcatlipoca 238, 341
Tiganj za tortille 408
Tijax 214, 216
Tikal 19, 190, 283
Tikva. 35-37, 42, 52, 54, 104, 128, 134, 136-137, 146, 180-181, 217, 240,271,283
-286, 289, 304, 306-307, 313, 354, 391, 394, 408 Vidi i Jedan Hunahpu (i drvo ti
kve; i glava; i rtva); lubanja Jedan Hunahpua
Tohil 31, 49-52, 55, 170-180, 193, 199-200, 202, 204,238-240, 250, 329,335,341-3
42, 346-347, 349, 358, 370, 379, 384, 388, 391, 402-405, 407-409, 412; i krv jel
ena i ptica 50, 52, 171-174, 344; kao ime na jeziku Chol 47, 331; i vatra 47, 16
0-168, 237, 239, 331, 346; i skriveno mjesto 49, 167-168, 171-172, 337, 342; i P
ohotna ena i Tugujua ena 11, 51, 176-178, 262, 347-348, 402; kao kamen 47, 170-175,
199-200, 341-342; i plemena (sisanje). 47, 49, 163-164,
173-174,333,344-345 Vidi i k'ab'awil
Tohilov Lijek. 167, 405, 409 Vidi i Auilixovo Mjesto; Skrivena Gudura
Tohilova Kupka 175, 402, 409
Tohilovo Mjesto 167-168, 250, 370, 379, 409
Toj 214-215, 290, 329, 358, 399
Tollan. 222, 327 Vidi i Sedam Provalija; Sedam pilja; Tulan; Zuyua
Tolteci 325, 353
Tonatiuh 59, 204, 376, 409
Tonina 79, 261
Trg Jelenova Plesa 197, 409
Tri Jelen 13, 59, 204, 383, 409
Trinaest saveznikih plemena. 323, 379,381-382, 393-394, 398, 403-404, 411 Vidi i
Narod Acul; narod Kue Ptica (Tzutuhili); Cakchiqueli; Kua Jaguara; Kua Quiba; Rabin
ali; Kua Znojne Kupelji; Kua Govora; Kua Obramica
Trnoviti Grad 54-55, 188, 224, 355, 381,394, 407, 409-410,415
Trula Trstika 55-59, 161, 191-192, 224, 248, 323, 329, 340, 360, 367, 369, 374,
379, 381-387, 389, 394, 396, 399, 401-404, 408-413, 416
Tula 222
Tulan 46-47, 54, 159-160, 162, 164-166, 168, 170-171, 173, 188, 222, 232,323,325
,327-329, 351, 354-355, 367, 370, 379, 381, 387, 395, 403, 405-407, 409-410, 415
(vidi i Sedam pilja, Sedam Provalija; Zuyua); znaenje imena 46-47, 327-328 ; i do
lazak naroda Quiche 158-163, 327-328; i odlazak naroda Quiche 159,164-171, 323,
351; i "zapisi Tulana, zapisi Zuyua" 54, 188, 232, 354-355
Tulum 19, 234
Tz'i'lU, 216, 313, 384
444
Tz'ikin 212, 214, 244-245, 268, 299, 335,390
Tzotzil, kao jezik 284, 296; kao narod 262
Tzutuhil, kao jezik 210; kao narod 46,252,361,393,395,412
Uporite. 188, 356, 358, 410 Vidi i
Trnoviti Grad Ureziva Lica 77,252,410 Ursa Minor 260
Utatlan. 161, 224, 410 Vidi i Trula
Trstika Uxmal 234
Uad Jaguara 157, 325, 411
Vatrena Sova. 100, 278, 411 Vidi i
Vojni uvari Mata; sove, glasnici Velasco, Cristobal 62, 225 Velika Kotlina sa Rib
om u Pepelu.
34, 49, 100, 278-279, 309, 382, 411
Vidi i Velika Kotlina Velika Kotlina. 35, 38, 54, 58, 133,
140, 165, 278, 411 Vidi i Velika
kotlina sa Ribom u Pepelu Velika kua 157, 189, 191-192, 194,
204-206, 323, 370,386-387, 410-
412,414
Velika Pukotina 280, 380-382, 404
Veliki Bijeli Pekari i Veliki Bijeli Koati 32, 69, 76, 85, 227, 248, 411
Veliki Medvjed 32, 34, 255-256, 258, 260-261, 382, 405
Veliki Spomenik Tohilu 199, 370, 404, 409, 412
Venera (vidi i Donositelj Sunca) 21, 26, 30, 37, 42-44, 46, 48, 54, 58, 169, 215
-219, 240,258-259, 279-280, 282-284, 289, 291, 293, 297, 306, 315-316, 327, 334,
339, 346, 371, 385, 387, 390; i kalendar Venere naroda Maya 39, 58, 215-216
Veracruz 18, 238
Visoravan Bez Mree 196-197, 381, 412
Visoravan Vrelih Izvora. 196, 198, 412-413 Vidii Vreli Izvori
Vladar Kostiju, Vladar Lubanje. 98, 100, 125-126,412 Vidi i Gospodari Xibalbe
Vladar Meksiki. 204, 394, 412 Vidi i Majka Kue Primanja
Vladari Quiche53, 55, 188, 192-193, 198, 206, 329, 352, 383, 386, 389, 395-396,3
99-401, 403, 405, 408-410; u Bradatom Gradu 55, 189, 191, 381, 410; i Hacauitz 4
7, 49, 188, 193, 199, 206, 387; i Plemi Vladar 53, 187, 206, 401; i dodjela plems
tva 59; i Ne Ba Sada 46, 157, 187, 387, 398; kao stanovnici Chi-chicastenanga 24;
i pisci abecednog Popol Vuha kao pripadnici 23-24, 395
Voda Kolibria 46, 49, 156, 166, 322, 412
Voditelj Kue Primanja 193, 205, 377, 412
Voditelj Yeoltux Glasnika 193, 377,
412
Vojne Zidine, Vojni Kutovi 199, 369, 413
Vojni uvari Mata. 99-100, 106, 199, 277, 391, 394, 399, 411, 413 Vidi i Sove, gla
snici Vojni Ministar 199,413 Volcan de Acatenango 260, 387, 398 Volcan de Agua 2
60, 407 Volcan de fuego 260, 387, 398 Volcan de Fuego 260, 387, 398 Volcan Santa
Maria 260, 413 Vreli Izvori. 413 Vidi i Visoravan
Vrelih Izvora Vrhovna Pernata Zmija. 28, 69-72, 75-76, 153-154, 156, 158, 213, 2
27, 237, 251, 384-385, 399, 406-407,
445
413 Vidi i Donositelj, Zaetnik;
uvar Vrhovne Pernate Zmije;
Stvaratelj, Oblikovatelj Vrhovni Bog Ptica 255, 261 Vrhovni Oloman 157, 171, 322
Vrci Strijele, Kutovi Tetive Luka
197-199, 367,413
Xcanul 83, 260, 413 Xcuxeba. 204, 404, 413 Vidi i
Savjetnik na Igralitu za Igru
Loptom Xela 365, 389 Xelaju 365, 389
Xibalba (podzemni svijet). 12, 32, 34-39, 41-45, 54, 56, 59, 65, 97-104, 108-109
, 111, 118-120, 122-123, 125-134, 136-141, 143-148, 162, 194, 258, 273-282, 291,
300-301, 303, 307-308, 310, 312-315, 328, 332,380-382, 386-387, 389-394, 397, 3
99, 401, 404-408, 411-416 Vidi i igra loptom (i Xibalba); Krvavi Mjesec (i Xibal
ba); Hunahpu i Xbalanque (i Xibalba); gospodari Xibalbe; jedan Hunahpu (i Xibalb
a); Sedam Hunahpu (i Xibalba)
Xiloj, Andres 14-15, 40, 45, 214, 216, 222, 227-230, 233-235, 241-244, 246,248-2
49, 251-255, 260-261, 263-264, 267-271, 274-277, 280, 283, 285-286, 291, 293-295
, 299, 302-303, 305, 309, 312-321, 326, 332, 335, 337, 340, 343-344, 346, 348, 3
50, 352, 355, 367, 371-374
Ximenez, Francisco 22, 24, 220, 235, 283, 293-294, 304-305, 321, 332, 336, 340-3
41, 344, 349, 362, 365
Xmucane (vidi i uvari Dana)49, 53, 100, 288, 408, 415; i roenje 37; i Krvavi Mjese
c 31, 36-38, 289, 390; i klasje kukuruza 45, 147, 154, 215,
316, 406, 416; i proricanje 50, 76, 248, 406; i mljevenje kukuruza za ljudsko me
so 45, 229, 320, 406; i Hunahpu i Xbalanque 38, 53, 147,
227, 248, 390, 392, 416; i glasnici iz Xibalbe 45, 120; i Jedan Hunahpu i Sedam
Hunahpu 31, 34, 37-38, 97, 289, 390, 414; i Jedan Majmun i Jedan Zanatlija 35-37
, 248, 288, 390; i Xpiyacoc 30, 32, 58, 69, 75, 97, 156, 158, 227-229, 247-249,
251, 333, 379, 383, 392, 406, 414
Xpiyacoc: i Krvavi Mjesec 35-37; i proricanje 50, 58, 229, 247-249, 333; i Hunah
pu i Xbalanque 248; i svadbe (vidi i Provodadija)30, 402; i Jedan Hunahpu i Sedam
Hunahpu 31, 97, 390, 406; i Jedan Majmun i Jedan Zanatlija 248; i Xmucane. 32,
50, 58, 69, 75-76, 97, 156, 158, 227-229, 247-249, 251, 333, 379, 383, 392, 414
Vidi i uvari Dana
Xtayub. 203, 357, 389, 414 Vidi i Iztayul
Xulu, Paam. 43, 137-138, 267, 307, 406, 414 Vidi i Sredinji vidovnjaci
Yacolatam 193, 205, 363, 414 Yolcuat 171, 341, 395, 404, 414 Yucatan 19, 21, 23,
53-54, 219-221, 223, 328-329, 353, 397, 407, 415 Yucatec, kao jezik 54, 217, 22
0-221,
228, 239, 256-260, 272-273, 308, 315, 321, 323,328,330-331, 333-334,340-341, 353
-354, 375, 380-381, 390, 416; kao narod 47, 53, 223, 234, 254, 259, 280, 377, 38
1
Zaclatol 193, 363, 414 Zacualpa 402 Zaculeu 365, 380 Zaljev (Meksiki) 18, 329
446
Zapotel54, 200, 371,414
Zaquicaz (zmija) 120-121, 296, 415
Zaquici. 55-56, 192-194, 199, 361, 392, 396-397,410,414 Vidi i Brada Kukuruza; K
ua Brade Kukuruza; Gospodar Kue Brade Kukuruza
Zelena Cesta. 23, 201, 300, 404, 415 Vidi i Raskrije; uta Cesta
Zeleni Put 201
Zipac 265, 269
Zipacna 84, 87, 222, 259-260, 269, 387, 394, 405; i etiri Stotine Djeaka 33, 87-91
, 149, 264, 267-268, 383, 388; i Hunahpu i Xbalanque 33, 90-91, 94, 260; i plani
ne 83, 91, 398, 407, 413; i Sedam Papagaj 42, 83, 87, 90, 94, 382, 402,415;
Zmajeva krv 36, 43, 107, 259, 287, 314,382,415
Zmije 157, 324,415
Zmijski Zub 164, 171, 333, 384, 415
Znak Mea. 188, 410, 415 Vidi i
Cauinal; Trnoviti Grad Zrcalna Strana 197-198, 368-369,
389,415 Zrcalna Voda 368
Zuyua. 46-47, 54, 159-160, 164, 168, 171, 188, 222, 232, 304, 325, 327-329, 351,
354-355, 367, 405, 410, 415 Vidi i Sedam pilja; Tulan
itnica 204, 416
ivue Klasje Zelenog Kukuruza, Postelja Zemlje 147, 316, 406, 416
rtvena krv 12, 121,298,416
uta Cesta. 101, 404, 415-416 Vidi i Raskrije; Zelena Cesta
uto Drvo 112, 292,416
KNJINICA 2ELIN
447
STARI GRAD
Jagieva 11, 10000 Zagreb Tel/fax: 01/3740-252 www. stari -g rad .com