Está en la página 1de 4

ACHENGET REGUA = HISTORIA DEL

ALFABETO

METEIA ACHENGET:
aneemongeta yaikuavae jaeko, arakaeguivema andep reta anemboe
aemongeta kuae aneee GUARANIPE, iyarakuaa reta rupi kavi, mboroau,
mbaguasu, ipaguive jare metei rami kavi ndipo arakae yave yogureko reta, eri jokuae
ara rupi ipuere mbaeti keave ipaemongeta aneee iyekuatia reta kiritako
oyeapovaere, jokuae ramo Paindechi retako ipanea aneeere oiporu vaer andere,
jae reta rriete ndipo ombop oikuatia EE GUARANI pegua, oenduguevae rupio,
oyeapsaka rupi jare iemongeta oechaguevae rupi, oasa ndipo mboappopa irundpa
arasa reta rupi (340 aos), kuae mbaekuatia iemopu iyekuatiavae regua, Pai (padre
Bartomeu Melia) jeivae ombop oyapo:
Kori oyemboguap iypete yave arakae Achenget regua:

Pumbae reta
P t k b d g r h m w gw c n . = 15
Pue reta
Yuru rupigua Apgua rupigua
a, e, i, o, u, ; , , , , , .

Kuae achenget ndiveko oyekuatia Pandepo Tta Ipo reta, oerenoi ramo ooetarra,
jaeko:
Chiriono, Yuk mba, Guarayu, Tapete jare Guaran
Kuae reta yogurekoko ttat reta, Benipe, Cochbambape, Santa Cruzpe, Chuquisacape
jare Tarijape.
Guaran reta iemoenda oko mboap ttat reta rupiguavae, jaeko, Santa Cruz,
Chuquisaca jare Tarijape, (CHOPI).

MOKOIA:

Metei ara oemboat ee rupia reta, tta guasu Montevideo Uruguaipe, oecha vaer,
achenget reta regua, jukuae yemboat guasupe oko tta guasu reta, Bolivia pegua,
Brasil pegua, Paragua pegua, Argentina pegua jare Urugua pegua, jokoriko
omoerakua (Dr. Hernando Sanabria fernandez, 1986 en la CIDOG), oechaye vaer
achenget, Pai Anchieta oyapogue jare ru achenget reta oyeapoguevi, jae ndipo arasa
eta chaupopa pandepopa (1950)pe, jukuae yemboat guasupe gunoe reta, kuae
achenget.

A, ch, e, g, g, h, i, j, k, l, m, mb, n, nd, ng, , o, p, r, s, t, u, v, jare


y.

MBOAPA:

Kuaepe ndipo oeono kavivema achenget iyekuatia reta regua, oyeapo ttaguasu
Paraguaype, jokoguivema ndipo Paraguayu reta oemboiya guraema jese, ipuere
vaerma oiporu reta iemongeta iyekuatia jae reta iemongeta rami kavi, jokoguimako
jae reta ombop oiporu imbaekuatiar oeandu reve amogue ee reguare, ombojee
retama YOPARA, jae retamako omoruye, kori

A, a, ch, e, e, g, g, h, i, i, j, k, l, m, mb, n, nd, ng, nt, , o, o, p, r, rr,


s, t, u, u, v, y, y, ()

Aave rupi, kuae achengetko tta guasu Paragua oiporu reta, jeta rupima
ombaekuatiappe, (Natalia Krivoshein).
Tta guasu Boliviape, amogue reta ombopmavi oyapo mbaekuatia jemimbotaa
rupioma, ombaekuatia vaer ppe, jaeko Pai reta Niringo reta, eerupia reta, japichare
oyemboevae reta, jaeio oyapo ayechengetvae, mbaeti reve oikuauka ee iya reta kot,
opama jopa reta mbaekuatia reguare, jae ramo ndipo oerenoiye.

IRUNDA:

Metei ara ouye oeve emongeta oyeapo vaer omboat iemae kaviete reguarma,
achenget reguare, oerenoi vaer iyekuatiar metei rami kavi, oerenoiko yemboat
guasu CIDOGpe, arasa eta chaupopa juripa ovape, 1986pe, karai rta Santa Cruzpe,
Iomboat iemae jaeko, omboaguye vaerma Achenget, metei rami peguarma
iyekuatia kaviarvi, tta ipo reta jei rami kavi, kori ndipo oemboguap achenget,
jukuae omboatape. (Jos Domingo Veliz, 1999).

A ch e gu i - - j k m mb n nd ng
o p r s t u - v jare y.

Kuae achenget iemboguapmavae, iemae jaeko oyeporu vaerma tta guasu


Boliviape, ipuere vaer oporomboevae reta ombopma oono kavi eemongeta iyekuati
reta rupi kavi, jaeko, oyeapo eemongeta arasa, eta chaupopa juripa chau (1989)pe,
jokope ndipo omoiruyema iyeapo katu kta reta ( ), ee rapu reta apgua rupigua, ka,
urpe, apku, mbaetimako kta rugaira, (, ), oemoitako mokoi pue ipupe, kuae rami,
so'o, e'e, k', jukuae kta ruguaira ovae, mbaetma oyeporu, ome ee ja jaapu
pukuare, oemoitako mokoi pue oyop, kuae rami, arakuaa, ee, koo, jukuae nunga
ee ja retare, mbaetma oeono yeaikami (, ), mburuvicha guasu Bolivia pegua,
omoaeteko, kuae achenget, metei Resolucin Ministerial N 2419 rupi, jaeko ara chiu,
yas arakuvope, arasa eta chaupopa juripa chiu (7 de Octubre 1987)pe, maemegua
guasupe amri gure Kuruyukpe, oasako chaupa irund rupi (94), jorako ikri reta.
Arasa eta chaupopa juripa chiu (1987)pe, oyeapoye emboat guasu ASAMBLEA del
PUEBLO GUARANI, APG. Jokope ndipo mburuvicha reta, oiporuma ipuere vaer
michia reta oyemboe iee rupi, jaeko, arasa eta chaupopa juripa chau (1989)pe,
jokopeko oemopu yemboepau, mokoi eepe peguar, (EIB). Ombaekuatia vaerma
eepau achengetpe.
Oemboe rambueve michia reta eepe, Mburuvicha reta nogunoi CONGRESO
NACIONAL BOLIVIA pegua, gunoe metei mborokuai, jaeko ara mboappa metei, yas
yaguyepe, arasa eta chaupopa chaupa mokoi (31 de marzo 1992)pe, jokope ndipo
omoaete pandepopa pandepo ee reta oerenoi tta guasu Bolivia peguavae, iptepe
o ee guaran.

Kuae mborokuai o vaer, oemboatko mburuvicha reta irund Tta guasu reta pegua,
ogunoi MERCOSURPEVAE, jaeko Argentina, Paragua, Urugua jare Brasil, jae retako
oemongeta ee guaranire oiko vaer, MERCOSUR, jae ieereko oemoaete, gunoe
retaviko metei mborokuai guasu, oiko vaer mboap ee reta, (RESOLUCION de RIO
de JANEIRO, XXII, reunin de Ministros de MERCOSUR Cultural).
Jokori ndipo iyeapo kavi katu reta, ou oiko iarasa reta reguare, oerenoi ramo
iemoambeko mburuvicha reta rupi jare tta ipo reta rupivi, oemoaete vaerma mbau
emongeta, mborokuai rupi kavi, aguyearma oiko maeuvangatar, ieembe reta
regua rupi jare tmaka-atuat reta rupivi.

ee jaeko tekove, mbaeyekou, oetar jare ouko Yanderu Tpagui, ani ramo jaeko
omee andeve jepmbae regua, jaeo ndipo yauta, yayokota jare ambokuakuaata
metei rami kavi opete reve.

Michia reta, tarusuvae reta, okuakuaavae reta, oyemboevae reta, oporomboevae reta,
ipokivae reta jare mburuvicha reta, mborokuai reta jei rami kavi.

Fuente: Internet:

ANDEP RETA

//Arakae yave yandep reta, ikaviyaeko


yogureko//
//Yerovia reve, vakatu reve, oyogurota metei
rami//

// Aave rupi jmomino reta, ttayeyema


oembkua//
//Guroat vaer, arakuaa guasu yaiko vaer
metei rami//

También podría gustarte