Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
Agrios (1997.)
Bolest je niz vidljivih i nevidljivih odgovara biljnih stanica na parazite (ili imbenike
okolne sredine) koji izazivaju promjene oblika, funkcije ili integriteta biljke, a to
dovodi do slabljenja biljke, njenog uginua ili propadanja bilo kojeg njenog dijela.
Na je zadatak:
sprijeiti zarazu (postanak bolesti);
ako se bolest razvije smanjiti do krajnjih granica tetne posljedice razvoja
parazita na biljkama;
zatiti biljke vodei rauna o zatiti ovjekove okoline i ekonomskoj
opravdanosti poduzetih mjera.
Uzonici biljnih bolesti:
1. ivi (biotiki):
- gljve
- bakterije
- virusi
- parazitne cvjetnice
2. Neivi (abiotiki)
- suviak ili nedostatak vode
- preniske ili previsoke temperature
- nedostatak svjetlosti
- suviak ili nedostatak hraniva
- kemijske ozljede (fitotoksinost)
- vremenske nepogode (tua, vjetar, kia, snijeg...)
- otrovni plinovi
Infekcija je prodor parazita u domaina.
Biljni karanten
IPS
Obavezni pregled sjemenskih usjeva, rasadnika i drugog materijala namjenjenog
reprodukciji
Sve one mjere koje predstavljaju redovitu agrotehniku pri uzgoju nekog bilja
(kultura) mogu znaajno utjecati na smanjenje zaraze s odreenim
uzronikom bolesti.
-Sistemini biljke preko odreenih organa apsorbiraju (upijaju) i zatim translociraju (raznose) unutar biljke i
- do dijelova biljke koji nisu izravno tretirani.
-To znai da su sistemini fungicidi sposobni lijeiti biljku odnosno oni djeluju terapeutski.
-Jasno je da u vrijeme nanoenja oni djeluju i preventivno.
Karenca je vremenski razmak (broj dana) od zadnjeg tretiranja pa do tolike razgradnje pesticida
(fungicida) da njegovi ostaci nisu opasni za ljude i ivotinje. Obiljeava se s K.
SIMPTOMATOLOGIJA
Simptomi su posljedica razliitih procesa koji se deavaju u ili na biljci pod
utjecajem aktivnosti patogena i reakcije biljke. Prije nego se simtomi pojave
patogen mora prodrijeti u biljku i u biljci se proiriti.
Venue
posljedica abiotskih i biotskih uzronika bolesti
Prvo zeljasti dijelovi ili itave biljke venu, a kasnije se zahvaeni dijelovi sue.
Venue koje nastaje kao posljedica abiotskih (neivih) uzronika moe biti
mehaniko (nastaje kao posljedica stvarnog nedostatka vode - sua)
i fizioloko (nastaje kada voda nije dostupna biljci iako je u tlu ima; kod zaslanjenih
tala ili na pr. kod niskih temperatura).
Venue kao posljedica biotskih uzroka nastaje kada se paraziti nasele u provodnom staniju biljke, te je
onemoguen normalan dotok vode. Uzrok tome je ili zaepljenje ila micelijem ili intoksikacija toksinima.
F. oxysporum f. sp. lycopersici
Ralstonia solanacearum
Promjene boje
- opa promjena boje
- djelomina promjena boje
- pjegavosti
Opa promjena boje nastupa kod utica ili kloroza. utica moe biti
izazvana nedostatkom eljeza u tlu, odnosno inaktiviranjem eljeza
uslijed suvika kalcija (esta pojava kod vapnenih tala). utica takoer
nastaje i kao posljedica dugotrajne vlage (pomanjkanje kisika) to je est
sluaj kod itarica zasijanim na teim i slabije propusnim tlima ili nakon
dugotrajnih obilnih kia.
Zarazna utica uzrokovana je najee virusima, a posljedica je smanjenje
produkcije klorofila ili degeneracije kloroplasta.
Nedostatak Fe
www.uky.edu
Tobacco mosaic
virus (aucuba)
Pjegavost
mjestimina ograniena promjena boje na bilo kojem organu biljke (list,
grana, cvijet, plod i dr.).
Pjege su vrlo razliite po veliini, obliku i rasporedu. Uzroci pjega mogu biti
abiotske i biotske prirode.
Venturia pirina
Psorosis virus
Streptomyces
scabies
Unutarnje suhe pjegavosti nastaju unutar tkiva plodova, lukovica ili
gomolja, a sastoje se od suhog stanija unutar zdravog tkiva. One mogu biti
nezarazne (uzrok su abiotski imbenici) ili zarazne (uzrok su biotski
imbenici, najee virusi). Primjer nezaraznih unutarnjih suhih pjega je
"crno srce gomolja krumpira" koje nastaje kao posljedica djelovanja
visokih temperatura ili uslijed nedostatka kalija.
Nekroza
est simptom za koji je karakteristian prestanak funkcije i odumiranje
tkiva. Nekrozi esto prethode neki drugi simptomi (promjena boje,
pjegavost), a sam proces nekroze je esto veoma brz.
Uzronici nekroza mogu biti gljive i virusi, a dijele se na:
- nekroze na listu - Plasmopara viticola (uzronik plamenjae vinove loze)
- nekroze na stabljici - najee se javljaju u obliku crtica (Solanum virus 2
na krumpiru)
- nekroze vrha (top necrosis) - nekroze najmlaih dijelova biljaka
("vrhova"); aucuba virus krumpira na paprici
- nekroze u plodu ili sjemenu - arka ljive (nekroza u mesu ploda)
Plasmopara viticola arka ljive
Peronospora parasitica
Gnjiloa ili trule
- razaranje ivog tkiva izazvano bakterijama ili, rjee, gljivama
Do trulei dolazi zbog razgradnje staninih opni i sredinjih lamela pri
emu stanice gube oblik i funkciju. Razlikujemo suhu i mokru trule to
ovisi o prisutnosti vode. Mokra trule svojstvena je za organe s mnogo vode
(plodovi, gomolji, lukovice), a esto se pojavljuje na uskladitenim
proizvodima
(Botrytis cinerea na jagodama, Sclerotinia vrste na mrkvi i dr.).
Erwinia carotovora
Morfoloke promjene
mogu biti izazvane biotskim i abiotskim uzronicima
One su ponekada karakteristian simptom za odreene bolesti pa slue
u dijagnostike svrhe. Na pr. kovravost lista breskve (uzronik Taphrina
deformans) je posljedica hipertrofije (mnogostruko poveanje volumena
zaraenih stanica)
Kod raka krumpira (Synchitrium endobioticum) postanak tumorastih
tvorevina je posljedica hipertrofije i hiperplazije (poveanje volumena,
poveanje njihova broja) stanica. Hipoplazija je pojava usporene diobe stanica,
odnosno smanjivanja njihovog broja.
virescencija
Rane su pasivno nastale ozljede koje su vezane za razdvajanje ili gubitak
tkiva i ujedno za stvaranje kalusa (regeneracija tkiva). Rane nastaju uslijed
djelovanja tue, zime, munja, djelovanja insekata ili drugih ivotinja i
slino.