Está en la página 1de 37

TO JE BOLEST???

Agrios (1997.)
Bolest je niz vidljivih i nevidljivih odgovara biljnih stanica na parazite (ili imbenike
okolne sredine) koji izazivaju promjene oblika, funkcije ili integriteta biljke, a to
dovodi do slabljenja biljke, njenog uginua ili propadanja bilo kojeg njenog dijela.

Na je zadatak:
sprijeiti zarazu (postanak bolesti);
ako se bolest razvije smanjiti do krajnjih granica tetne posljedice razvoja
parazita na biljkama;
zatiti biljke vodei rauna o zatiti ovjekove okoline i ekonomskoj
opravdanosti poduzetih mjera.
Uzonici biljnih bolesti:

1. ivi (biotiki):
- gljve
- bakterije
- virusi
- parazitne cvjetnice

2. Neivi (abiotiki)
- suviak ili nedostatak vode
- preniske ili previsoke temperature
- nedostatak svjetlosti
- suviak ili nedostatak hraniva
- kemijske ozljede (fitotoksinost)
- vremenske nepogode (tua, vjetar, kia, snijeg...)
- otrovni plinovi
Infekcija je prodor parazita u domaina.

Inkubacija je vrijeme od infekcije do pojave prvih simptoma.

Fruktifikacija je vremenski period od uspostavljanja kontakta izmeu parazita i


stanica domaina (infekcije) pa do pojave organa za razmnoavanje tog parazita.

Da bi do zaraze zaista dolo izmeu parazita i njegovog domaina mora postojati


odreeni afinitet, odnosno odgovarajua privlanost ili tropizam. To znai da spora
nekog uzronika bolesti ne moe pasti na bilo koju biljku i izazvati pojavu bolesti.
Spora moe proklijati, ukoliko su vanjski uvjeti povoljni, ali nee izazvati bolest.
Agresivnost ili agresivitet je sposobnost nekog parazita da napadne biljku (izvri
infekciju), da se iz biljnog stanija hrani i u tom staniju razmnoava.
Patogenost ili patogenitet je sposobnost parazita da u domainu izazove bolest.
NAINI BORBE PROTIV BILJNIH BOLESTI

Administrativne mjere borbe

Biljni karanten
IPS
Obavezni pregled sjemenskih usjeva, rasadnika i drugog materijala namjenjenog
reprodukciji

Mehanike mjere borbe


1. odsjecanje, upanje, iznoenje iz polja bolesnih biljaka ili biljnih dijelova da ne
bi postali izvor zaraze za zdrave biljke
2. unitavanje biljnih organa u kojima parazit prezimljuje, npr. iz vonjaka treba iznijeti sve zaraeno lie
nakon prekida vegetacije i zakopati ga ili spaliti
Agrotehnike mjere borbe

Sve one mjere koje predstavljaju redovitu agrotehniku pri uzgoju nekog bilja
(kultura) mogu znaajno utjecati na smanjenje zaraze s odreenim
uzronikom bolesti.

1. sjetva ili uzgoj otpornih sorata ili hibrida


2. uporaba zdravog sjemena i sadnog materijala
3. pravilna plodosmjena (plodored)
4. pravilna gnojidba

5. duboko zaoravanje bolesnih biljnih ostataka

6. vrijeme sjetve, etve, berbe


7. smanjenje suvine vlanosti
Kemijske mjere uporaba fungicida
Prema nainu djelovanja:

- preventivni, protektivni, odnosno fungicidi s povrinskim djelovanjem


su razliiti nazivi za grupu fungicida koji imaju za cilj sprjeavanje nastanka zaraze.
To znai da moraju biti upotrijebljeni prije nego do zaraze doe, djeluju "preventivno" i ne mogu "lijeiti" ve
bolesne biljke.
Osnova za njihovu primjenu je poznavanje biologije uzronika bolesti, prognozna sluba i praenje klimatskih
uvjeta (meteorolokih podataka).
Meutim, nesigurnost prognoze, stalne promjene vremenskih uvjeta, izloenost biljnih dijelova kii, suncu,
vjetru stalno smanjuju koliinu (koncentraciju) ovih fungicida. Zbog navedenog tretiranja treba stalno ponavljati,
sve dok postoji opasnost od bolesti.

-Sistemini biljke preko odreenih organa apsorbiraju (upijaju) i zatim translociraju (raznose) unutar biljke i
- do dijelova biljke koji nisu izravno tretirani.
-To znai da su sistemini fungicidi sposobni lijeiti biljku odnosno oni djeluju terapeutski.
-Jasno je da u vrijeme nanoenja oni djeluju i preventivno.

Karenca je vremenski razmak (broj dana) od zadnjeg tretiranja pa do tolike razgradnje pesticida
(fungicida) da njegovi ostaci nisu opasni za ljude i ivotinje. Obiljeava se s K.
SIMPTOMATOLOGIJA
Simptomi su posljedica razliitih procesa koji se deavaju u ili na biljci pod
utjecajem aktivnosti patogena i reakcije biljke. Prije nego se simtomi pojave
patogen mora prodrijeti u biljku i u biljci se proiriti.
Venue
posljedica abiotskih i biotskih uzronika bolesti

Prvo zeljasti dijelovi ili itave biljke venu, a kasnije se zahvaeni dijelovi sue.

Venue koje nastaje kao posljedica abiotskih (neivih) uzronika moe biti
mehaniko (nastaje kao posljedica stvarnog nedostatka vode - sua)
i fizioloko (nastaje kada voda nije dostupna biljci iako je u tlu ima; kod zaslanjenih
tala ili na pr. kod niskih temperatura).
Venue kao posljedica biotskih uzroka nastaje kada se paraziti nasele u provodnom staniju biljke, te je
onemoguen normalan dotok vode. Uzrok tome je ili zaepljenje ila micelijem ili intoksikacija toksinima.
F. oxysporum f. sp. lycopersici
Ralstonia solanacearum
Promjene boje
- opa promjena boje
- djelomina promjena boje
- pjegavosti

Opa promjena boje nastupa kod utica ili kloroza. utica moe biti
izazvana nedostatkom eljeza u tlu, odnosno inaktiviranjem eljeza
uslijed suvika kalcija (esta pojava kod vapnenih tala). utica takoer
nastaje i kao posljedica dugotrajne vlage (pomanjkanje kisika) to je est
sluaj kod itarica zasijanim na teim i slabije propusnim tlima ili nakon
dugotrajnih obilnih kia.
Zarazna utica uzrokovana je najee virusima, a posljedica je smanjenje
produkcije klorofila ili degeneracije kloroplasta.
Nedostatak Fe
www.uky.edu

Virus utice repe www.photos.eppo.org


Djelomina promjena boje
-nasljedna panaira ili nezarazni mozaik
Panaira je esta kod ukrasnog bilja, drvea, grmlja i trava, a pod panairom
se podrazumjeva arolikost lia pri emu se osim zelene javljaju i druge boje
(najee bijela i uta) i boje su meusobno otro odjeljene jedna od druge.
prstenasti mozaik - klorotine pjege na liu su okruglastog oblika poput
prstena, pri emu je unutarnji dio prstena zelene boje kao i preostali dio
lista ( arka ljive, prstenasti mozaik kruaka)
aucuba mozaik - mozaine pjege su vee, manje ili vie otro odjeljene
od ostale zelene boje lista (aucuba mozaik krumpira);
ako su pjege vee i pokrivaju vei dio lisne povrine radi se o calico mozaiku
(calico virus breskve)
prugasti mozaik - mozaine pjege se ire u vidu svjetlozelenih pruga du ila
mozaik ila - uz glavne ile je svjetlozeleno ili tamno obojeno tkivo
meuilni mozaik - izmeu ila je uoljiv mozaini simptom
ringspot virus vein clearing rose mosaic virus

cucumber mosaic virus alfalfa mosaic virus


Bean calico mosaic virus Apple mosaic virus

Wheat strike mosaic virus

Tobacco mosaic
virus (aucuba)
Pjegavost
mjestimina ograniena promjena boje na bilo kojem organu biljke (list,
grana, cvijet, plod i dr.).
Pjege su vrlo razliite po veliini, obliku i rasporedu. Uzroci pjega mogu biti
abiotske i biotske prirode.

Suha pjegavost moe nastati uslijed tue. Te su pjege u poetku svjetlije, a


kasnije potamne.

Sunana pale najee nastaje u plastenikom i staklenikom nainu


proizvodnje.
Suha pjegavost moe nastati i kao posljedica napada nekih gljiva
(Mycosphaerella sentina - uzronik sive pjegavosti lia kruaka;
Phyllosticta prunicola - siva pjegavost lista ljive).
Ove su pjege obino otro odjeljene od zdravog dijela lista.

Palei su pjegavosti s dubokim razaranjem biljnog tkiva, pri emu na


razliitim organima nastaju ulegnute pjege (rodovi Colletotrichum,
Ascochyta, Gleosporium; Erwinia amylovora).
Ovdje pripadaju i palei kore koje mogu nastati kao posljedica abiotskih
(smrzavanje) i biotskih faktora (rak kore jabuka - Nectria galligena).
Krastavost je takav tip pjegavosti gdje su pjege u obliku krasta. Ovaj tip
simptoma mogu izazvati gljive (Venturia inaequalis), bakterije
(Streptomyces scabies) i virusi (Psorosis virus na citrusima).

Venturia pirina

Psorosis virus

Streptomyces
scabies
Unutarnje suhe pjegavosti nastaju unutar tkiva plodova, lukovica ili
gomolja, a sastoje se od suhog stanija unutar zdravog tkiva. One mogu biti
nezarazne (uzrok su abiotski imbenici) ili zarazne (uzrok su biotski
imbenici, najee virusi). Primjer nezaraznih unutarnjih suhih pjega je
"crno srce gomolja krumpira" koje nastaje kao posljedica djelovanja
visokih temperatura ili uslijed nedostatka kalija.

Nekroza
est simptom za koji je karakteristian prestanak funkcije i odumiranje
tkiva. Nekrozi esto prethode neki drugi simptomi (promjena boje,
pjegavost), a sam proces nekroze je esto veoma brz.
Uzronici nekroza mogu biti gljive i virusi, a dijele se na:
- nekroze na listu - Plasmopara viticola (uzronik plamenjae vinove loze)
- nekroze na stabljici - najee se javljaju u obliku crtica (Solanum virus 2
na krumpiru)
- nekroze vrha (top necrosis) - nekroze najmlaih dijelova biljaka
("vrhova"); aucuba virus krumpira na paprici
- nekroze u plodu ili sjemenu - arka ljive (nekroza u mesu ploda)
Plasmopara viticola arka ljive

Peronospora parasitica
Gnjiloa ili trule
- razaranje ivog tkiva izazvano bakterijama ili, rjee, gljivama
Do trulei dolazi zbog razgradnje staninih opni i sredinjih lamela pri
emu stanice gube oblik i funkciju. Razlikujemo suhu i mokru trule to
ovisi o prisutnosti vode. Mokra trule svojstvena je za organe s mnogo vode
(plodovi, gomolji, lukovice), a esto se pojavljuje na uskladitenim
proizvodima
(Botrytis cinerea na jagodama, Sclerotinia vrste na mrkvi i dr.).

Botrytis cinerea Sclerotinia sclerotiorum Monilia sp.


Pectobacterium carotovorum

Erwinia carotovora
Morfoloke promjene
mogu biti izazvane biotskim i abiotskim uzronicima
One su ponekada karakteristian simptom za odreene bolesti pa slue
u dijagnostike svrhe. Na pr. kovravost lista breskve (uzronik Taphrina
deformans) je posljedica hipertrofije (mnogostruko poveanje volumena
zaraenih stanica)
Kod raka krumpira (Synchitrium endobioticum) postanak tumorastih
tvorevina je posljedica hipertrofije i hiperplazije (poveanje volumena,
poveanje njihova broja) stanica. Hipoplazija je pojava usporene diobe stanica,
odnosno smanjivanja njihovog broja.

Synchitrium endobioticum Taphrina deformans


Taphrina pruni - roga ljive

Ustilago maydis- mjehurasta snijet kukuruza


Nanizam (patuljavost) i gigantizam (divovski rast) takoer su oblik
morfolokih promjena.

Blastomanija ("vilin grm", "vjetiina metla") je promjena oblika


dijelova grana. Na takovim granama uoavamo gusto zbijene mnogobrojne
grane koje preteito imaju uspravan rast (metla). Te grane vrlo rano u
proljee prolistavaju brojnim sitnijim listovima, ali ne cvatu ili cvatu vrlo
malo. Pojava blastomanije moe se uoiti na trenjama i vinjama (Taphrina
cerasi) i ljivama (Taphrina insititiae).
U morfoloke promjene pripadaju i virescencija (cvijet uslijed zaraze virusom
pozeleni), proliferacija (proraivanje cvijeta u stabljiku ili list), nitavost lista
(od plojke ostaje samo glavna ila ili uski dio plojke uz glavnu ilu),
novotvorevine (ike, gale, cecidije - nastajanje izraslina uslijed podraaja
stranog organizma).

virescencija
Rane su pasivno nastale ozljede koje su vezane za razdvajanje ili gubitak
tkiva i ujedno za stvaranje kalusa (regeneracija tkiva). Rane nastaju uslijed
djelovanja tue, zime, munja, djelovanja insekata ili drugih ivotinja i
slino.

Izluivanje sluzi i smole je posljedica patolokih procesa u unutranjim


tkivima. Izluivanje smole je est sluaj kod kotiavog voa. Na ranama
drvea esto dolazi do izluivanja sluzi u kojoj se nalaze bakterije.
Prisutnost parazita na biljci kao simptom bolesti. Na pr. pepelnica na liu
jabuke ili vinove loze stvara stvara bjeliaste prevlake od micelija i spora
koje se lako uoavaju.

También podría gustarte