Está en la página 1de 20

ARAPSKA

MEDICINA

Arapska medicina

Glavna zasluga Arapske medicine je prenoenje


grko-rimskih tekovina na istok
Hunain Ibn Izak, najpoznatiji prevodilac (809.877.godine)
Demonistika, religiozna i nauna faza
Medicinske kole u Siriji i Perziji
U 10.vijeku pojavom Rezesa, najplodnije doba
Glavna zasluga Arapske medicine: terapija i
farmakologija (Ibn-al-Baitar)
Od klinikih grana: okulistika
Ali Ibn-Isa: Dkakhirat al-kahhalin (prirunik za
oftalmologe)

Razes

Abu Bekri Muhamed Ibn Zakarija al-Rasi (850.933.godine)


ivio u Bagdadu, radio kao ljekar i direktor
bolnice
Izdao Medicinsku enciklopediju Sadraji sa 226
dijelova
Kitab al Mansuri napisano u 10 knjiga o
kozmetici, toksikologiji i hirurgiji
Prvi razlikuje boginje i ospice(paramiksovirus i
varicella zoster virus)

Abul-Kasim
Autor medicinske enciklopedije Al Tasrif
U prvom dijelu opisana opta medicina, a
u drugom hirurgija
Opisao je koritenje kauterom (usijano
eljezo)
Prvi opisao vanmaterinu trudnou

Ibn Sina, Avicena

Abu Ali Ibn-Sina, roen 980.godine u Perziji


Sa 10 godina zavrio je studij Kurana, a sa 18
ostale naune discipline(islamsko pravo,
medicinu, logiku, astronomiju, filozofiju)
Sa 16 godina lijeio je sultana Buhare Nuha Ibn
Mensura
udo od djeteta
Umro je 1037.godine od lijeka koji je sam sebi
spravio protiv greva stomaka
Uz Galena imao najjai utjecaj na razvoj
evropske medicine i farmacije

Ibn Sina, Avicena, car medicine ili


princ lijenika
Nije dvojio o strukturi nae stvarnosti, o
uzajamnom proimanju materijalnog i
duhovnog svijeta
ovjek je svakodnevno izloen atacima
ejtana i dina
Njihovi napadi su raznovrsni i opasni i
mogu biti pogubniji i razorniji od svake
fizike bolesti

uvena djela Avicene

Medicinski kanun ili Zakonik medicine


(izvorno:Al Kuanun fit-tib)
Rasprava o filozofiji (Kitab al shifa)
Traktat o dui (Al isharat)
Vjerovao je da se na svijetu ne deava nita
sluajno
snaga razmiljanja i unutarnji glas
Dua nevidljiva snaga koja suvereno vlada
svijetom materije
Tumaenje sna
Eseji i poeme: Poslanica o tajnama sudbine;
Esej o ljubavi; Kasida o dui i dr.

Medicinski kanun

Najvanije djelo i primarni izvor arapske medicine


Glavna medicinska enciklopedija, napisana u pet
tomova, a sastoji se iz etiri dijela:
U prvom dijelu data su pravila koja obrauju
teorijsku i praktinu medicinu
U drugom dijelu obraeni su jednostavni i sloeni
lijekovi
U treem i etvrtom dijelu obraene su bolesti,
njihovi uzroci, simptomi i lijeenje

Higijensko-dijetetski reim i okoli


Opisan u drugom poglavlju prvog dijela
Medicinskog kanuna, nazvanog kao
Ope norme praktine medicine
Praktini dio medicine podijelio na higijenu
i lijeenje bolesti
Vanost pravilne ishrane, uzimanje vode i
drugih pia, kretanje i mirovanje, san i
budnost, spolno openje i utjecaj godinjih
doba

Higijensko-dijetetski reim i okoli


Ljekaru nije zadatak da kod pacijenta
sauva stalnu mladost i snagu, niti da
osigura najdui ivot, a pogotovo ne da
sprijei smrt
Svrha je nastojanja svakog ljekara da
svaka osoba prema svojoj konstituciji i
snazi, dosegne do roka odreenog, osim
ako nastupi kakv poremeaj, te da zadri
zdravlje u svakoj dobi ivota

Higijensko-dijetetski reim i okoli


ovjeije tijelo nastaje samo od vlage u
kojoj je sadrana toplota koja tu vlagu
kuha i hrani i iz nje izluuje suvine
dijelove, pa je neminovno rastvara
Kada isti faktor djeluje na isti objekt,
njegovo se djelovanje pojaava
Kada se rastvaranje povea, jenjava
prirodna toplota, nestaje vlage i hrane i
nastupa smrt

Higijensko-dijetetski reim i okoli


Ibn Sina preporuuje lijeenje pomou tri
stvari:
Higijenske mjere
Lijekovi
Praktini radovi

Higijenske mjere
Pravilna ishrana
Hrana je prijatelj tjelesne snage, ali i njen
neprijatelj, usljed toga to stoji u prijateljskoj
vezi sa boleu, koja je opet neprijatelj
snage, to je razlog da se u bolesti uzima
hrane samo onoliko koliko je nuno
Jak apetit i varenje-zelen i voe
Slab apetit-kvalitetna ishrana
Kvalitativno-kvantitativno davanje hrane
kod vjebanja

Lijekovi i uputstva o lijeenju

Do 18.vijeka glavni izvor podataka, navodi


recepturu i indikacije za 760 lijekova
U opisu lijenja bolesti pomou lijekova, ibn Sina
navodi tri pravila:
Prvo pravilo: odabrati kvalitet lijeka nakon to je
ustanovljena vrsta bolesti
Drugo pravilo: ustanoviti koliinu lijeku u odnosu
na oboljeli organ, stepen bolesti, spol, dob,
navike, godinje doba, zanimanje i snagu
bolesnika
Tree pravilo: poznavanje vremenskog stadija
bolesti

Meu dobre lijekove Ibn Sina navodi:

Radost, susret s dragom osobom,


miomiris, lijepe pjesme, promjena zraka i
stana, promjena godinjeg doba ili
poloaja tijela
Birati lijekove od slabijeg ka jaem
Rezistencija
Pogrean i pravilan tok lijeenja
Utjecaj hrane i godinjeg doba na lijek
Lijeenje istovremeno dvije bolesti

Uputstva o lijeenju
Topla i hladna bolest
Kada postoji vie bolesti kod jednog
bolesnika, lijeiti onu koja ima:
ozdravljenje drugog oboljenja, drugo kada
postoji uzrona veza izmeu dva oboljenja
Jednu bolest je pree lijeiti nego drugu

udesni med Avicena


Iz utroba njihovih izlazi pie razliitih boja,
koje je lijek ljudima. To je uistinu dokaz za
ljude koji razmiljaju (En Nahl, 69).
Smatrao je med jedinstvenim lijekom za
harmoniju due i fiziko zdravlje
Med koristio kao ljekovitu supstancu za
spravljanje lijekova

Avicenizam
Pojam koji predstavlja sveukupnost
filozofije ivljenja kakvu je zamiljao i
prakticirao lijenik i mislilac Ibn Sina, i koja
je nepobitno imala utjecaj na savremene
poglede i shvatanja znanosti openito, a
posebno filozofije i medicine.
Ideal savremnog ljekara: mudrac (hakim)i
ljekar
Mudrac-ideal savremenog ljekara

Misterija due

Fiziko tijelo predstavlja samo jednu dimenziju


ljudskog bia, ne i jedinu
Dua daje vitalnost i ivot ljudskom tijelu
Zato je ljudska dua tanana i osjetljiva?
Otkud duevna bol, potitenost, euforija,
histerija?
ta se deava s duom kada se ovjek pone
ponaati neprirodno, kada izgubi razum?
Zato neke ene ne mogu da rode iako su
medicinski zdrave?
Zato mrzimo i volimo?
Kako? Otkud? Zato?

HVALA NA
PANJI!

También podría gustarte