Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
kako bi se postigla potrebna sigurnost od sloma tla, a da pri tom deformacije (slijeganje tla) omoguuju funkcionalnost graevine. TEMELJI se dijele na : PLITKI temelji DUBOKI temelji Kombinirani temelji (npr. ploa s pilotima) PLITKI TEMELJI prenose optereenje od objekta na tlo samo preko donje dodirne povrine temelja i tla. Plitki temelji se dijele na: TEMELJI SAMCI (pojedinani stup, - masivni (puni, uplji): mostovi, dimnjaci) TEMELJNE TRAKE (temelji zidova) TEMELJNI NOSAI (dva ili vie stupova ili zidova) TEMELJNI ROTILJI (slabo tlo, nejednoliko slijeganje) TEMELJNE PLOE (tlo male nosivosti)
SAMAC
ARMATURA STUPA TEMELJ ARMIRAN U OBA SMJERA STUP PRO[IRENJE KOJE NIJE OBAVEZNO
TRAKA
TEMELJNI ZID
PRESJEKA-A
A TLOCRT A
TLOCRT
Temeljni rotilj
DUBOKI TEMELJI se primjenjuju kada na tlo treba prenijeti velike horizontalne sile, ili ako se nosivi slojevi male deformabilnosti nalaze na velikoj dubini. Prenose optereenje i sa svojim bonim stranicama.
Q
W q
f
qt
Podjela dubokih temelja: MASIVNI: - betonske dijafragme kao temelji - temelji na bunarima - temelji na kesonima RALANJENI: - piloti Posebna vrsta: ZAMJENJUJUI i PLIVAJUI temelji
BUNAR
GRABILICA DOZIDAVANJE
KESON
SPLAVNICA OKNO
NPV
POTKOPAVANJE
NABIJENI ZACJEVLJENI
cijev
cijev Raymond Franki cijev izva|ena promjenjivog sa cijevi bez cijevi presjeka
PLIVAJU]I SANDUK
FAZA PUTOVANJA
NASIP ISPUNA
PRIPREMLJENA PODLOGA
DODIRNI PRITISCI za plitke temelje Osnovni problem kod dimenzioniranja temelja je definiranje raspodjele pritisaka na dodiru izmeu temelja i tla. Razlikujemo raspodjelu ovisno o tome da li temelj promatramo kao KRUTI ili SAVITLJIVI (elastian).
a)
a) Kruti temelj i njegova deformacija, b) Oblik reakcije podloge ovisan o vrsti tla
Za potrebe dimenzioniranja plitkog krutog temelja uvodi se pretpostavka da se raspodjela dodirnih pritisaka moe dovoljno tono aproksimirati sa izrazom koji daje linearnu raspodjelu dodirnog pritiska:
1,2 =
My M P x B L Wx Wy
P EA
b/6 R b/3 e b b1
1,2 = e=
P M F W
Df + 1
- 2
+ 1
2 =0
e < b/6 1 i 2 tlak Za e > b/6 1 tlak, 2 vlak: redukcija na b 1 = 3 [(b/2) e] pri tom je '2 = 0
Prema Eurokodu 7 (EN 1997-1:2004) za provjeru graninog stanja nosivosti za nosivost tla (GEO), kod ekscentrino optereenog temelja treba odrediti ekvivalentnu temeljnu plohu povrine A'=b' * l':
e' b =
M bd Vd
Vd A'
e'l =
M ld Vd
b ' = b 2e ' b
l ' = l 2e ' l
q Ed =
koje treba biti manje od projektne otpornosti tla odreene za ekvivalentnu povrinu A' (ne za ukupnu povrinu A).
q Ed q Rd
Naini preoblikovanja temelja sa svrhom dobivanja jednolike raspodjele dodirnih pritisaka: b) trapezni temelj; c) nesimetrini temelj
R = Q1 + Q 2 M S = Q1 r1 Q 2 r2
1,2 =
R MS F W
Dimenzionirati temelj znai odrediti njegove dimenzije (duinu, irinu, visinu i dubinu temeljenja), a da su pri tom zadovoljeni uvjeti:
graninog stanja nosivosti:
- gubitak ope stabilnosti (dio temeljnog tla zajedno s temeljem postaje klizno tijelogranino stanje GEO) - slom tla ispod temelja (naprezanja na dodiru temelja i tla, trebaju biti manja od granine nosivosti tla ispod temelja - granino stanje GEO) - gubitak stabilnosti klizanjem (klizanje temelja po temeljnoj plohi - granino stanje GEO) - kombinirani slom konstrukcije, temelja i tla (granino stanje STR/GEO) - slom konstrukcije uslijed pomaka temelja pri emu u tlu ne mora doi do sloma (temelj na mekom tlu u kojem su deformacije velike i prije sloma - granino stanje STR)
graninog stanja uporabivosti:
- prevelika slijeganja ili diferencijalna slijeganja (slijeganje tla ispod temelja ne smije ugroziti stabilnost i uporabivost objekta) - preveliko izdizanje temelja uslijed bubrenja tla, mraza i sl. - neprihvatljive vibracije kod temelja strojeva Osim navedenih graninih stanja mogu se javiti i: EQU u sluaju mogueg prevrtanja visoke graevine na pojedinanom plitkom temelju; HYD hidrauliki slom tla ispod temelja
Izvode se za mala optereenja i graevine "klasine" izgradnje. Moe se izvoditi od kamena, opeke, betonskih blokova, nearmiranog betona . Prema potrebnoj irini temelja (nosivost tla) odreuje se visina temelja ovisno o rasprostiranju naprezanja kroz materijal temelja. Kut rasprostiranja naprezanja ovisi o otpornosti materijala od kojeg je izraen temelj i o veliini pritiska koje temelj prenosi na tlo.
= 45 - masivni beton = 30 - opeka
a+ 2b
tlocrt
b/ poprena armatura za preuzimanje poprenih sila S c/ kontrola na probijanje vertikalne sile P' = P - TLA * (0.5b + a + 0.5b) * (0.5b + h + 0.5b)
Prema Eurokodu 7 (EN 1997-1:2004) kod ekscentrino optereenog temelja treba odrediti ekvivalentnu temeljnu plohu povrine A'=b' * l'. Te se provjera graninog stanja nosivosti za nosivost presjeka stope temelja vri za (granino stanje STR) primjer za temeljnu traku proraun na sredinu temelja:
p = E Vd / b'l
E Md = p b 2 / 8 (kNm/m)
1. 2. 3. 4. 5. 6.
Dubini smrzavanja tla Razini podzemne vode Svojstvima tla (slijeganje, nosivost temelja) Utjecaju susjednih graevina Konstrukciji graevine Utjecaju vegetacije (korijenje) i erozije
sloj istoe od jalovine , tucanika ili betona niske marke (ovisno o vrsti tla)
STUP
TEMELJ ZASIP TEREN LINIJA RASPROSTIRANJA DODATNOG OPTERE]ENJA GLINA NPV TAMPON PROPISANE ZBIJENOSTI I GRANULOMETRIJSKOG SASTAVA NPV TAMPON PROPISANE ZBIJENOSTI GRA\EVNA JAMA OBLO@ENA GEOTEKSTILOM GLINA ZASIP
HIDROIZOLACIJE
NPV
Zatita hidorizolacije: opeka "na no", stiropor, pjenobeton ili neki drugi materijal koji ima ulogu zatite od mehanikog oteenja.
Kod temeljnih traka na kosini treba za hidroizolaciju nainiti podlogu od mravog betona sa kosinama, tako da se izbjegnu otri kutovi lomljenja izolacionih slojeva.
Povr{ina terena uspravna izolacija zida vodoravna izolacija zida izolacija poda
Dilatacija duge zgrade najee se rjeava na nain da se izvedu dva neovisna zida na zajednikom temelju.
Povr{ina terena
d t d 2t