Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
Eol (Lga)
Eol (Lga)
Husi :
Letícia Sidovia Dília Gusmão de Almeida
NRE : 654-019
Autora:
Letícia S. D. Gusmão de Alméida
(tichiagusmaodealmeida@gmail.com)
Orientadora:
Professora Benízia Isabel Freitas
(lanioruas@gmail.com)
REZUMU
Ema hot-hotu dezempeña direitu no dever ne’ebé mak hanesan, sem kestiona
problema jéneru. Hahalok ne’e aumenta envolvimentu feto sira nian iha kampu oi-
oin iha tinan sanulu ikus ne’e, ezemplu hanesan : iha opurtunidade atu ba estuda no
iha espasu atu komersializa no partisipa iha mundu polítika. Mezmu ké agora feto
barak mak envolve aan no partisipa iha mundu polítika, kampu no movimentu oi-oin,
kampaña, akordu nasionál atu suporta igualdade de jéneru, Diskriminasaun nafatin
akontese no feto sira nafatin enfrenta. Violénsia kontra feto nuúdár problema ida
ne’ebé mak impede feto sira atu partisipa iha esfera polítika, sosiál no edukasionál
tanba, feto kontinua hasoru dezigualdade no diskriminasaun ne’ebé mak viola sira nia
direitu nu’udar feto. Eziste violasaun de direitu no dezigualdade de oportunidade
ne’ebé feto sira eksperimenta no prejudika feto barak nia moris. Ezemplu hanesan:
Violénsia doméstika, Violénsia seksual, diferensa de saláriu, diferensa de tratamentu,
menus asesu ba edukasaun no susar atu hetan servisu ne’ebé adekuadu. Hun ba
problema hirak ne’e hotu mak diskriminasaun no dezigualdade. Ema barak kontinua
viola feto nia direitu no moris tuir sira nia gostu. Fenómena refere komprova
importansia prezensa feto nian iha mundu polítika. Prezensa feto nian iha mundu
polítika bele sai hanesan espasu ida ba feto sira atu luta basira nia direitu nu’udár
feto no igualdade ba jéneru. Feto sai hanesan atór ne’ebé importante atu hasa’e lian
feto sira seluk nian iha polítika atu kria ambiente ida ne’ebé mak mak kuidadu no
prezerva feto sira nia direitu ho didiak.
1
INTRODUSAUN
Klaru que Timor-Leste aplika sistema demokrasia, iha ne’ebé ema hotu livre
atu espresa sai sira nia ideia no iha direito no dever ne’ebé mak hanesan ho sira seluk.
Maibe ne’e la hapara sidadaun sira atu viola sidadaun sira seluk nia direitu no dever.
Violasaun hasoru feto nu’udár fenómena ida ne’ebé mak sai hela deit tópiku
ida ne’ebé sosiedade sira koalia ba. Feto mak dalabarak liu sai vítima ba
diskriminasaun, abuzu no sai nu’udár objetu ba violénsia. Barak liu violénsia ne’ebé
mak akontese identiku ho violénsia fiziku, ezemplu hanesan: persekusaun, abuzu
seksual no estupru.
Tuir hakerek nain nia pontu de vista Violénsia kontra feto nu`udár problema
komun iha sosiedade, iha ne’ebé komunidade barak mak konsidera hahalok refere
nu’udár asaun ne’ebé mak normal no legál ba mane sira atu komete. Autór ba
violénsia kontra feto ne’e rasik 90% mai husi mane. Tanba mane barak mak konsidera
sira nia aan nu’udár alfa ne’ebé mak iha direitu atu kontrola feto nia moris tuir sira nia
hakarak no gostu.
Violénsia kontra feto mos hanesan problema boot ida ne’ebé afeta rai hotu iha
mundu tomak, inklui mós Timor-Leste. Nia dimensaun kona ba Direitus Umanus sai
importante tebes, nune’e provoka trauma ba feto, família no komunidade sira.
Violénsia ne’e sai hanesan sintoma no kauza ba dezigualdade ba jéneru no ba
diskriminasaun. Violénsia kontra feto hanesan barreira ka obstákulu boot ba
dezenvolvimentu iha Timor-Leste. Violénsia kontra feto aumenta kustu saúde,
asisténsia sosiál, polísia no sistema justisa no fo dalan ba hamenus produtividade husi
servisu.
2
Direitu umanu mak direitu no liberdade fundamental ba ema hot-hotu,
independentemente, nasionalidade, sexu, nasionalidade ou orijen étnika. Rasa,
relijiaun, idioma no estadu sira seluk. Direitu umanu inklui direitu sivíl no politíku,
hanesan direitu ba moris, liberdade,liberdade de espresaun. Aleinde ne’e , eziste mos
direitu sosiál, kultural no ekonómiku, inklui direitu atu partisipa ba kultura, direitu ba
alimentasaun, direitu ba traballu no direitu ba edukasaun.
Iha implementasaun direitu umanu nian, direitu feto nian hanesan deit ho
direitu mane nian, no direitu hirak nee hetan acordo tiha ona husi comunidade
internacional, inklui konvensaun CEDAW (Convention on the Elimination of All
Forms of Discrimination Against Women) hodi hatene direitu feto nian iha familia
(kazamentu), politíka, empregu, edukasaun, saude, cidadania no ekonomia.
Violénsia kontra feto nee dezde uluk kedas eziste tiha ona, maibe ema laduun
tau importánsia ba problema ne’e, tanba tuir sosiedade sira nia hanoin Violénsia
Kontra feto nee rasik nu’udár hahalok ne’ebé normal atu mosu iha relasaun ida nia
laran, ezemplu hanesan problema uma kain ida nian no sira laiha direitu atu mete.
Iha tempu uluk, sosiedade sira konsidera feto ne’e nu’udar objetu ne’ebé halo
kompleta deit família. Feto laiha direitu atu hola parte iha esfera politíka tanba feto
nia fatin lolos mak iha uma no dapur hodi tau matan ba labarik sira. Dezigualdade
ne’ebé mak feto sira senti too agora sei mantein invisível no mane barak mak
kontinua viola direitu feto nian.
FORMULASAUN PROBLEMA
Bazeia ba istóriku ne’ebé mak iha leten, peskizadora formula problema, iha
tuir mai ne’e:
1. Oinsá konserva didiak direitu feto nian ne’ebé mak hetan violasaun liuliu iha área
urbana?
2. Tipu violénsia saida deit mak feto sira enfrenta no halo prevensaun ba violénsia
kontra feto ?
3. Razaun saida mak feto sira kontinua hasoru diskriminasaun no nafatin hetan
mínimu oportunidade ?
3
OBJETIVU PESKIZA
Violénsia kontra feto nu’udár problema ida ne’bé mak impede feto sira atu
partisipa iha esfera polítika, sosiál no edukasionál tanba, feto kontinua hasoru
dezigualdade no diskriminasaun ne’ebé mak viola sira nia direitu nu’udar feto. Entaun
objetivu peskizadora hili tópiku refere atu peskiza iha tuir mai ne’e:
1. Atu hatene oinsá konserva didiak feto sira nia direitu, liuliu feto sira ne’ebé mak
hetan violasaun iha area urbana.
2. Atu deskreve tipu violénsia saida deit mak feto sira enfrenta no propõe nia
solusaun hodi bele diminui violénsia kontra feto.
3. Atu hatene razaun saida mak feto sira kontinua hasoru diskriminasaun no nafatin
hetan mínimu oportunidade.
IMPORTÁNSIA
Importánsia husi estudu refere mak:
1. Atu hakerek nain no leitór sira bele komprende kle’an liu tan tópiku ne’ebé
hakerek nain lori ho títulu “Prevensaun Violénsia Kontra Feto No Promove Direitu
Feto Nian Iha Área Urbana”.
2. Atu kompleta rekizitu obtensaun sertifikadu eskola
METODOLOJIA
Metodolojia de peskiza nu’udár konjuntu husi aktividade, regra no
prosedimentu ida ne’ebé peskizadora sira uza iha disiplina sientífika ida nia laran.
Peskiza nu’udár aprezentasaun sistemátika ho objetivu atu aumenta kuantidade de
koñesimentu peskizadora nian. Bazeia ba definasaun iha leten,iha artigu sientífku ida
ne’e hakerek nain utiliza Métodu Peskiza Mista, Peskiza Bibliografia no
Questionário. Haktuir husi Sousa, Oliveira no Alves (2021) Peskiza Bibliografia
mak peskiza ida ne’ebé sei hala’o ho dalan ida ne’ebé peskizadora ida buka obra
relevante ne’ebé publica ona atu koñese no analiza tema husi peskiza ne’ebé
peskizadora sei hala’o. No questionário mak intervista indireita ne’ebé pesquizadora
4
hala’o ho forma hili opsaun no fo komentáriu kona ba tópiku ne’ebé fo tiha ona liu
husi plataforma online Google Formuláriu.
Populasaun No Amostra
Populasaun katak total agregadu husi buat ruma, hanesan: ema, sasan, animal.
Populasaun ba peskiza ne’e mak estudante timorense.
Amostra katak total agregadu husi populasaun. Amostra ba peskiza ida ne’e
mak estudante tantu feto eh mane, tinan 17 to’o 20 ho total rua-nulu resin lima (25).
Hakerek nain sei hala’o peskiza rekolla de ideia liu husi plataforma online
Google Formuláriu no peskiza ne’e sei hala’o iha dia 28 de Outubro de 2021.
Estratejia ne’ebé hakerek nain uza hodi halo Peskiza Bibliografia ida
ne’e mak Analiza kuantitativa no kualitativa deskritiva simples. Estratejia analiza
dadus kuantitativa katak téknika ida ne’ebé uza formula estatístika sira hanesan
média, persentajen, korelasaun no seluk tan atu determina rezultadu husi peskiza ida.
Enkuantu Análiza kualitativa deskritiva simples siknifika hakerek nain interpreta
informasaun, material ka dokumentus, dadus husi artigu, livru, teze no seluk ne’ebé
iha nanis ona hodi reforsa ita nia argumentu sira.
REZULTADU NO DISKUSAUN
Bazeia ba rezultadu husi kestionáriu ne’ebé hakerek nain hala’o, iha hatan
lubuk ida husi amostra ne’ebé iha, ne’e mak:
5
❖ Estudante timor oan ho total rua-nulu resin lima (25)
❖ Amostra feto ho total sanulu resin lima (15) no amostra mane ho total sanulu (10)
Questionário no rezultadu husi peskiza ne’ebé hakerek nain hala’o, nia rezultadu mak
iha kraik ne’e:
1. Ita boot hetan, testemunha ka rona ona ema balu komete aktu violensia seksual?
SIM NÃO
25 0
Bazeia ba rezultadu ne’ebé mak iha, 100% husi amostra ne’ebé hetan,
testemunha ka rona ona ema
balu komete aktu violénsia seksual.
2. karik sim violensia hasoru se?
Labarik (0-17) Adultu (18-25) Idozu
14 11 0
Estudante Sanulu resin haat (14) husi estudante nain rua-nulu resin lima (25)
ne’ebé sai testemunha ba violénsia seksual hare no observa violénsia ne’e akontese
ba labarik tinan (0-17).
No estudante sanulu resin ida husi estudante nain rua-nulu resin lima (25) ida
seluk, testemunha asaun refere ba Adultu (18-25).
3. Liu husi saida?
Violénsia Seksuál Média Sosiál Liafuan eh Violénsia
Direitamente Verbál
4 12 9
Liu husi violénsia seksual sira ne’ebé iha, volénsia ne’ebé dala barak amostra
sira testemunha no hetan mak “Média Sosiál” ho total sanulu-resin-rua (12) ho
persentajem 48%. Violénsia seksual barak liu tuir mai ne’ebé mak amostra sira
hetan bazeia ba intervista mak “Liafuan eh Violénsia Verbál” ho total nain sia (9)
ho persentajen 36%. No amostra haat (4) ida seluk testemunha ho matan rasik
“Violénsia seksuál direitamente” ho persentajen 12%.
6
4. Ita boot nia sentimentu wainhira rona/testemunha/hetan aktu refere?
Nervozu Tauk Triste Baibain deit
9 3 13 0
Amostra ne’ebé senti nervozu hamutuk nain sia (9) ho persentajen 36%
Amostra ne’ebé senti tauk hamutuk nain tolu (3) ho persentajen 12%
Amostra ne’ebé senti triste hamutuk nain sanulu-resin-tolu (13) ho persentajen 52%
Amostra ne’ebé senti baibain deit, laiha ho persentajen 0%
5. Saida mak ita boot halo?
Nonok de’it Kesar ka hatete sai ba inan / Baku/kastigu Kontinua fo
tanba tauk/hetan aman/familia/kolega/autoridades suspeitu lisensa atu
competentes. violénsia
3 22 0 0
6. Tuir ita boot nia hanoin violénsia entre parseiru íntimu nee normal ka lae?
SIM NÃO
7 18
7
7. Tuit ita boot nia hanoin feto mos merese atu hetan pozisaun ne’ebé aas iha
servisu fatin ka lae?
SIM NÃO
25 -
100% husi amostra ne’ebé iha konkorda katak feto mos merese atu hetan
pozisaun ne’ebé aas iha servisu fatin.
8. Tuir ita boot nia hanoin violensia kontra feto ne’e bele hamate ka lae?
SIM NÃO
19 6
76% amostra fiar katak violénsia kontra feto ne’e bele hamate. No 24% husi
amostra la fiar katak violénsia kontra feto ne’e bele hamate.
9. ita boot suporta ka lae bainhira ema ruma viola ema seluk nia direitu?
SIM NÃO
- 25
100% husi amostra haktuir katak sira la suporta wainhira ema ruma viola ema
seluk nia direitu.
Mezmu ké ita seidauk iha lei ida ne’ebé foku espesífiku ba problema refere,
maibé iha lei jurídica balu ne’ebé iha relasaun ho violénsia kontra feto no problema
hirak ne’ebé sai kauza ba violénsia konta feto, lei hirak ne’e mak:
8
Artigu 17.o (Igualdade ba feto no mane)
Feto no mane iha direitu no obrigasaun hanesan iha moris família, kulturál, sosiál,
ekonómiku no polítiku nia laran.
9
Violénsia kontra feto nu’udár violasaun ba direitus umanus ne’ebé hamosu
konsekuénsia sosiál, saúde no ekonómiku ne’ebé afeta ita hotuhotu. Kauza
fundamental ba problema ida ne’e mak kbiit lahanesan iha relasaun entre feto no
mane, labarik feto no labarik mane. Entaun hakerek nain hakarak propoen estratejia ba
prevensaun Violénsia kontra feto liu husi obra ida ne’e, iha ne’ebé susesu ona iha
nasaun sira seluk hodi hamenus violénsia kontra feto.
1. Aumenta feto nia asesu ba justisa liu husi aprovasaun no implementasaun
ba lei no polítika sira ne’ebé halo ema la barani uza violénsia nafatin tamba ema
ne’ebé uza violénsia hetan konsekuénsia; fo dalan ba feto hodi proteje an no proteje
sira nia labarik rasik husi violénsia no fo ba feto sira informasaun ne’ebé importante
hodi sira bele iha asesu ba sira nia direitu; no fo garantia katak feto sira hetan
tratamentu ne’ebé umanu no justu husi pesoálsistema justisa nian.
2. Aumenta feto nia asesu ba servisu apoiu nian inklui apoiu psikolójiku,
médiku no legal, no uma mahon no mós aumenta apoiu ba organizasaun sira ne’ebé fo
servisu ida ne’e.
3. Prevene violénsia liu husi esforsu koordenadu iha nivel hotu hotu hodi
aumenta konxiensializasaun; halo mudansa ba atitude komunidade kona ba violénsia
no hasai estatutu feto iha sosiedade nia laran.
KONSIDERASAUN FINAL
Violénsia kontra feto bazeia ba dezigualdade jéneru no diskriminasaun. Ida-
ne’e nu’udar manifestasaun relasaun podér ne’ebé durante ne’e deziguál entre mane no
feto, ne’ebé permite mane atu domina no halo diskriminasaun kontra feto, no prevene
feto atu realiza sira-nia progresu tomak. Violénsia kontra feto, ho nia forma no espresaun
oioin, no iha kontestu oioin, nu’udar violasaun direitus umanus no liberdade
fundamentál. Violénsia kontra feto fó impaktu ba feto sira iha mundu tomak, sein haree
ba idade, klase, rasa, no etnisidade.
Jeralmente violénsia kontra feto iha ligasaun metin ho agresaun fíziku ne’ebé feto sira
sempre eksperensia, violénsia hirak ne’e hamutuk lima (5), ne’e mak:
Violénsia seksual, Violénsia fízika, Violénsia psikolójika eh emosional, Violénsia
verbal no violénsia doméstika.
10
REFERÊNCIAS BIBLIOGRÁFICOS
MONTEIRO K. F., GRUBBA L. S., A Luta Das Mulheres Pelo Espaço Público
NaPrimeira Onda Do Feminismo: DeSuffragettes Às Sufragistas, Novembro2017
THE ASIA FOUNDATION; Violénsia Husi Parseiru Íntimu Kontra Feto iha
Timor-Leste. September 27, 2018; https://asiafoundation.org/publication/violensia-
husi-parseiru-intimu-kontra- feto-iha-timor-leste/
11
12
13