HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

24

mr. sc. OLGA JELI, odvjetnica

BRANA STEEVINA
Uvod Od posrednika i agenata koji se bave djelatnou posredovanja u prometu nekretnina zahtjeva se da pri ispunjavanju svojih obveza postupaju s poveanom panjom prema pravilima struke i obiajima odnosno panjom dobrog strunjaka i to u svakom segmentu svoje profesionalne aktivnosti. Dosljedno tome, propisana je i odtetna odgovornost posrednika, koji odgovara za tetu koju bi pretrpjele osobe izmeu kojih je posredovao, a koja bi se dogodila zbog toga to je posredovao za osobu za koju je znao ili morao znati da nee moi ispuniti obveze iz tog ugovora kao i za svaku drugu tetu koja bi se dogodila njegovom krivnjom (l. 842. st. 1. Zakona o obveznim odnosima - Narodne novine 35/05 i 41/08 dalje: ZOO). Evidencija prava na nekretninama u zemljinim knjigama nerijetko ne odgovara stvarnom stanju prava, a to se odnosi posebno i na nekretnine koje spadaju u pravni reim brane steevine. Ovdje ne moemo ulaziti u razloge zbog kojih brani drugovi proputaju, u skladu sa zakonom, upisati vlasnitvo oboje branih drugova na branoj steevini, ali je injenica da se u zemljinim knjigama kao iskljuivi vlasnik esto upisuje samo jedan brani drug. To pred posrednike odnosno agente posredovanja u prometu nekretnina postavlja problem utvrivanja stvarnog prava vlasnitva na takvim nekretninama, ovo posebno jer prema sudskoj praksi raspolaganje jednog branog druga sa zajednikim odnosno suvlasnikim dijelom drugog branog druga ne proizvodi pravne uinke tj, takvo je raspolaganje nitetno. Stoga je za pravnu sigurnost prometa nekretnina potrebno da posrednici i agenti posredovanja u prometu nekretnina poznaju osnove imovinskopravnog ureenja brane steevine u naem pravnom sustavu. Odredbom l. 255. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine 116/03, 17/04, 136/04 i 107/07 dalje: ObZ) odreeno je da brani drugovi (ali i nevjesta i enik) branim ugovorom mogu urediti imovinskopravne odnose na postojeoj i buduoj imovini. To znai da zakon preputa prvenstveno branim drugovima da slobodno sporazumom urede svoje sadanje i/ili budue imovinskopravne odnose, pa tek u sluaju nekoritenja ove zakonske mogunosti na imovinske odnose branih drugova primjenjuju se propisi koji su vaili u vrijeme stjecanja brane steevine i regulirali njezin pravni reim. Na imovinskopravne odnose branih drugova primjenjuju se uz ObZ i Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 22/00, 73/00 114/01, 79/06 i 141/06 dalje: ZV) te ZOO, osim ako odredbe ObZ-a na drukiji nain ne ureuje odreeno pravno pitanje. 1. Brana steevina Pojam brane steevine definira ObZ kao imovinu koju su brani drugovi stekli radom za vrijeme trajanja brane zajednice ili potjee iz te imovine (l. 248. ObZ-a). Na isti je nain bila definirana brana steevina prema l. 252. Obiteljskog zakona ________________________________________________________________________
mr.sc. Olga Jeli Brana steevina

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

25

(Narodne novine 162/98 dalje ObZ 98), koji se poeo primjenjivati od 1. srpnja. 1999. i vaio je do 21. srpnja 2003. godine. Prije toga imovinske odnose branih drugova ureivao je Zakon o braku i porodinim odnosima (Narodne novine 11/78, 45/89 i 59/90 dalje: ZBPO) koji za branu steevinu rabi izriaj zajednika imovina branih drugova (odredba l. 276. ZBPO) i propisivao je takoer da je to imovina koju su brani drugovi stekli radom za vrijeme trajanja brane zajednice ili potjee iz te imovine. Prema ObZ-u branom steevinom smatra se i dobitak od igara na sreu, pa ako se primjerice novcem pribavljanim na taj nain kupi nekretnina, tada i ona ulazi u branu steevinu. Autorsko (pravo autora na patent, knjievno ili glazbeno djelo i sl.) i drugo srodno pravo (primjerice pravo umjetnika glede naina izvoenja umjetnikog djela, prava proizvoaa baza podataka na njihovim bazama podataka) nije brana steevina, ali imovinska korist ( npr. tantijemi, nagrade) ostvarena od tih prava tijekom trajanja brane zajednice ine branu steevinu. Sva ostala imovina koju su brani drugovi unijeli u brak ili je stekli na neki drugi nain odnosno po drugoj pravnoj osnovi za vrijeme trajanja brane zajednice (npr. nasljeivanjem, darovanjem) njihova je vlastita imovina i ne smatra se branom steevinom. Branu steevinu odreuju pojmovi i pretpostavke koje su nune za njezino postojanje i to: - imovina - brak - brana zajednica - stjecanje radom, dobitkom na sreu te imovinska korist od autorskog i prava odnosno njemu srodnih prava ili - imovina koja potjee od brane steevine. Svi navedeni elementi moraju biti kumulativno ispunjeni da bi se odreena imovina mogla smatrati branom steevinom. ObZ-om je odreeno da su brani drugovi suvlasnici u jednakim dijelovima na branoj steevini, dok je prema ZBPO bilo propisano da imovina branih drugova predstavlja zajedniko vlasnitvo, te da se kod utvrivanja suvlasnikih dijelova udio branog druga u zajednikoj imovini odreuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine (l. 287 st. l. i 2. ZBPO). Za ocjenu prava vlasnitva branih drugova na branoj steevini mjerodavni su propisi koji su vaili u vrijeme njezina stjecanja. To je stajalite sudske prakse: Na imovinu steenu za vrijeme trajanja brane zajednice do 01. srpnja 1999. godine kao dana poetka primjene Obiteljskog zakona primjenjuju se odredbe ranijeg Zakona o braku i porodinim odnosima, kojim se u l. 277. odreuje, da je imovina koju su brani drugovi stekli radom za vrijeme trajanja brane zajednice ili potjee iz te imovine njihova zajednika imovina, a u l. 287. st. 1. istog Zakona je propisano da se suvlasniki dio svakog branog druga odreuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine (VSRH Rev 291/05 od 30. 5. 2006.) 1.1. Imovina Imovinu ini skup subjektivnih imovinskih prava koja pripadaju jednoj osobi i mogu se izraziti u novanoj vrijednosti. Stoga predmet brane steevine mogu biti pravo ________________________________________________________________________
mr.sc. Olga Jeli Brana steevina

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

26

vlasnitva branih drugova na nekretninama i pokretninama koje je pribavljeno radom branih drugova, plaa, druge naknade po osnovi rada, dionice i pripadajue dividende, poslovni udio ili obrt takoer ako su steeni radom branih drugova, uteevina, najamnina ili zakupnina od nekretnina ili drugih stvari koje ine branu steevinu. Sva prethodno navedena imovina brana je steevina samo ako je steena radom branih drugova ili iz nje potjee uz ispunjenje ostalih pretpostavki, koje su prethodno nabrojane. Prema sudskoj praksi stanarsko pravo nije ulazilo u branu steevinu, jer Stanarsko pravo nije imovinsko pravo, niti je moglo biti predmet prometa. Zato, tuitelju dodijeljeni stan na koritenje kao nositelju stanarskog prava s naslova pravine novane naknade u postupku eksproprijacije nekretnina u vlasnitvu njegovih roditelja i na temelju kojega je on zamjenom postao sa tuenicom sunositelj stanarskog prava na spornom stanu nije valjana osnova za stjecanje vlasnitva spornog stana, niti se moe raunati tuitelju kao doprinos po navedenim odredbama o imovinskim odnosima branih drugova. Stoga opravdano aliteljica u albi navodi da ranije stanarsko pravo tuitelja nije temelj za stjecanje suvlasnitva na predmetnom stanu, kojega je ona nakon razvoda braka i utvrenja da zadrava stanarsko pravo, kupila po Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (upanijski sud u Zagrebu, G 4131/99 od 1. 10. 2002.). 1.2. Brak i brana zajednica Da bi se odreena imovina mogla smatrati branom steevinom pretpostavka je da je steena kroz vrijeme trajanja braka i brane zajednice. Brak i brana zajednica nisu istovjetni pojmovi, jer sklapanjem braka ne mora nastati istovremeno i brana zajednica, ali brana zajednica je sastavni dio braka i moe trajati jedino i iskljuivo za trajanja braka. Brana zajednica ne moe postojati ako brak nije sklopljen. ObZom nije odreen sadraj pojma brane zajednice, pa se smatra da pri utvrivanju postojanja brane zajednice treba poi prije svega od namjere branih drugova i njihova eventualnog sporazuma o nainu organizacije zajednikog ivota, konkretnih okolnosti kojima se manifestira zajednitvo branih drugova i standarda mjesnih prilika u kojima oni ostvaruju tu zajednicu. U sudskoj praksi je ocijenjeno da okolnost to su stranke stanovale odvojeno, kraj injenice da je do toga dolo voljom stranaka i da su se dugotrajno nastavili svakodnevni kontakti stranaka, ne upuuje na postojanje prekida brane zajednice (VSRH Rev 361/92 od 12. 3. 1992). Kada je jedan brani drug ulagao svoja sredstva u zajedniku nekretninu branih drugova nakon rastave (razvoda) braka, eventualno poveanje njegovog suvlasnikog dijela prosuuje se prema odredbama ZV, a ne po pravilima o stjecanju zajednike imovine branih drugova tijekom braka. (upanijski sud u Koprivnici G 1186/00 od 1. 3. 2001.) 1.3. Nain stjecanja brane steevine Jedino imovina branih drugova koja je steena radom za vrijeme trajanja brane zajednice smatra se branom steevinom, kako je prethodno reeno. Pod radom valja razumjeti djelatnost branih drugova kojom se ostvaruju prihodi ili podmiruju potrebe branih drugova te lanova njihove obitelji i pridonosi poveanju imovine. To moe biti rad na temelju kojega se ostvaruje pravo na plau ili naknadu, ostvarivanje prihoda samozapoljavanjem, obavljanjem poljodjelskih poslova, poslova u ________________________________________________________________________
mr.sc. Olga Jeli Brana steevina

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

27

domainstvu, briga i odgajanje djece, pomaganje drugim lanovima obitelji i sl. Pritom koliina, vrsta i novana vrijednost rada, prema ObZ-u ne utjee na visinu suvlasnikih dijelova branih drugova u branoj steevini. Imovina koju dobije jedan brani drug na temelju ugovora o doivotnom odnosno dosmrtnom uzdravanju ulazi u branu steevinu, jer je steena davanjem uzdravanja primatelju uzdravanja, dakle radom ili prihodima od rada branih drugova, bez obzira to je samo jedan od njih oznaen kao ugovorna strana. Jedino u sluaju kada bi se uzdravanje sastojalo u isplati odreenog novanog iznosa primatelju uzdravanja, kojeg bi brani drug davatelj uzdravanja plaao iz vlastite imovine, imovina steena na temelju tog ugovora ne bi ulazila u branu steevinu. Imovina koja je potjee od imovine branih drugova steene za vrijeme trajanja brane zajednice, takoer je brana steevina i ako je nastala po prestanku brane zajednice (primjerice kupnja stana nakon prestanka brane zajednice, ali novcem pribavljenim prodajom nekretnine koja je bila brana steevina). To su sluajevi kada odreena stvar koja ini branu steevinu donosi odreene koristi, proizvodi odreene naravne ili civilne plodove odnosno daje odreene prinose (npr. urod na poljoprivrednom zemljitu, najamnina, zakupnina, kamate, dividenda) ili kada se njezinim raspolaganjem pravnim poslom pribavi druga stvar ili novani iznos (primjerice zamjena ili prodaja nekretnina). Prema sudskoj praksi Okolnost da je nekretnina nabavljena za vrijeme trajanja brane zajednice ne mora imati za posljedicu da se radi o zajednikoj imovini, ako nisu ispunjene daljnje pretpostavke da je steena radom branih drugova ili novac za koji je kupljena mora potjecati iz brane teevine. (VSRH Rev 1719/97 od 17. 5. 2001.) te Utvreno je dakle, da je postojala volja i namjera stranaka da se sredstvima njihovih roditelja izgradi zajednika nekretnina, pa se njihov imovinskopravni odnos prosuuje prema odredbama ZV, a ne po pravilima o sticanju brane imovine steene radom branih drugova za vrijeme trajanja brane zajednice. (VSRH Rev 966/06 31. 1. 2007.) 2. Vlastita imovina branih drugova Pod pojmom vlastite imovine razumijeva se: - imovina koju je brani drug imao u trenutku sklapanja braka, - imovina koju je brani drug imao prije uspostavljanja brane zajednice, - imovina koju je brani drug stekao za vrijeme trajanja brane zajednice, ali ne na temelju rada ili dobitaka na sreu ili od imovinske koristi od autorskog prava i autorskom pravu srodnih prava (primjerice nasljeivanjem, darovanjem, na ime naknade tete zbog povrede osobnih prava, autorsko djelo), - imovina koju je brani drug stekao po bilo kojem osnovu za vrijeme trajanja braka uz pretpostavku nepostojanja brane zajednice, - stvari i prava koja brani drug stekne razvrgnuem brane steevine po prestanku brane zajednice. Dar koji jedan brani drug uini drugome predstavlja vlastitu imovinu obdarenika pod pretpostavkom da je darovanje uinjeno iz vlastite imovine darovatelja. Odredbom iz l. 257. st. 2. ObZ-a propisano je da imovina koju brani drug stekne po drugoj ________________________________________________________________________
mr.sc. Olga Jeli Brana steevina

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

28

osnovi (nasljeivanje, darovanje i sl.) a ne radom za vrijeme trajanja braka, predstavlja njegovu vlastitu imovinu. Istovjetno je bilo propisano odredbom iz l. 278. st. 2. ZBPO. Tako i sudska praksa: U konkretnom sluaju zato nema sumnje u pravilnost zakljuka da je tuiteljica, nakon to su roditelji tuenika ovome darovali prijeporne nekretnine u cijelosti, 1/2 istih stekla od tuenika temeljem darovnog ugovora, te da u tom dijelu ona predstavlja njezinu vlastitu (posebnu) imovinu. (VSRH Rev 696/06 3. 10. 2006.) U praksi se postavilo pitanje ulaganja branog druga u vlastitu imovinu drugog branog druga te znaenja otplaivanja kredita uzetog radi stjecanja brane steevine. O tim se je pitanjima izjanjavala sudska praksa, pa se radi ilustracije navode neke sudske rjeidbe: Ako je zemljite na kojem je izgraena zgrada vlastita imovina jednog branog druga, na kojem su oba brana druga za trajanja brane zajednice svojim radom ili sredstvima koja potiu iz brane steevine sagradile zgradu, potujui pritom i naelo jedinstvenosti nekretnina (l. 366 ZV) treba utvrditi kolika vrijednost zemljita sudjeluje u vrijednosti nekretnine u cjelini objekta sa zemljitem, a potom i ovisno o odnosu tih vrijednosti uz uvaavanje zakonske presumpcije o jednakom doprinosu branih drugova u stjecanju brane steevine utvrditi suvlasniki omjer na tako steenoj imovini. (upanijski sud u Zagrebu G 3215/02 od 1. 4. 2003.), Pogreno smatra aliteljica da predmetni stan ini njezinu posebnu imovinu. Ovo stoga, to tuiteljica u asu zakljuenja braka nije bila vlasnicom stana ve nositeljicom stanarskog prava, pa predmetni stan koji je bio u drutvenom vlasnitvu nije niti mogla unijeti u brak kao vlastitu imovinu. injenica to je stanarsko pravo dobiveno temeljem imovine koja je eksproprirana, nije od znaaja za odluku u ovom postupku, jer se u konkretnoj situaciji radi o reimu stanarskog prava a ne vlasnitvu. (upanijski sud u Zagrebu G 9272/01 od 24. 6. 2003.). Davanje suglasnosti jednog branog druga za kupnju stana po Zakonu o prodaji, ne iskljuuje primjenu odredaba ZBPO o stjecanu imovine za vrijeme trajanja brane zajednice, tj.- da je po osnovi l. 277 ZBPO imovina koju su brani drugovi stekli radom za vrijeme trajanja brane zajednice ili potjee iz te imovine, njihova zajednika imovina. Zbog toga, okolnost to je brani drug dao drugom branom drugu suglasnost da stan kupi na svoje ime, ne znai da je drugi brani drug kupnjom, odnosno uknjibom na temelju te kupnje, postao iskljuivi vlasnik toga stana. (upanijski sud u Zagrebu G 1635/03 od 28. 10. 2003.) Okolnost to tuenik ne sudjeluje u otplati kredita ne znai da je na taj nain izgubio steeno suvlasniko pravo na zajednikoj imovini. Naime, u ovakvoj se situaciji stvarnopravni odnos ne mijenja time to jedna stranka umjesto druge otplauje kredit koji je zajednika obveza obiju strana, kao suvlasnika. Prema tome, tuiteljici pripada pravo na obveznopravni zahtjev na temelju injenice to je, otplaivala kreditnu obvezu koju je trebao u odreenom dijelu podmirivati i tuenik, ali to nije od utjecaja na utvrenje suvlasnitva predmetnog stana kojeg su stranke stekle kupnjom. (upanijski sud u Zagrebu G 9272/03 od 28. 10. 2003.).

________________________________________________________________________
mr.sc. Olga Jeli Brana steevina

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

29

Sudjelovanjem u otplati dijela kredita tijekom trajanja braka, kojim je prije zakljuenja braka jedan od branih drugova kupio stan, drugi brani drug ne stie stvarno pravo na dijelu tog stana, ve obveznopravni zahtjev razmjerno uloenim sredstvima u otplati kredita. (VSRH Rev 3024/90 od 30. 12. 1991.). Pri utvrenom injeninom stanju da je sporni stan kupljen za vrijeme trajanja brane zajednice i to preteno sredstvima tuenika, a dijelom sredstvima stranaka steenih radom za vrijeme trajanja braka ne stoji utvrenje niestupanjskih sudova da je sporni stan iskljuivo vlasnitvo tuenika, a ulaganje sredstava steenih radom branih drugova da je ulaganje u poveanje imovine tuenika. Naime, ono to su brani drugovi stekli radom za vrijeme trajanja brane zajednice ini branu steevinu stranaka koje su brani drugovi suvlasnici na jednake dijelove ako nisu drukije ugovorili (l. 252. i 253. st. 1. ObZ-a). Budui da nije utvreno da su stranke neto drugo ugovorile, treba utvrditi koliki je suvlasniki dio tuiteljice u zajednikoj imovini spornom stanu za kojeg nije sporno da je kupljen za vrijeme trajanja brane zajednice i dijelom sredstvima steenim radom branih drugova. Suvlasniki udio tuenika u vlasnitvu spornog stana bi bio i ono to je uloio u kupnju stana kao svoju vlastitu imovinu (l. 257. ObZ-a) (VSRH Rev 468/06 od 28. 8. 2007.). 3. Suvlasnitvo branih drugova na branoj steevini Pravni reim suvlasnitva na stvari ureuju odredbe l. 36. do 56. ZV, koje se primjenjuju na branu steevinu ako ObZ-om nije to drugo odreeno. Brani drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u branoj steevini (l. 249. st. 1. ObZ). Odredba o suvlasnitvu branih drugova u jednakim dijelovima sadri neoborivu zakonsku predmnijevu, to znai da, ako brani drugovi svoje imovinskopravne odnose u braku nisu uredili branim ugovorom, nije mogue dokazivati drukiji omjer suvlasnikih dijelova u branoj steevini, bez obzira je li pritom doprinos u stjecanju te imovine jednog branog druga vei. U pravu se pod suvlasnitvom razumijeva vlasnitvo vie osoba na istoj fiziki nepodijeljenoj stvari po dijelovima koji su odreeni u idealnim ili alikvotnim dijelovima (po , , i sl.) . Svaki od suvlasnika ima sva vlasnika ovlatenja. Idealni dijelovi su objekti pravnog prometa, pa se mogu samostalno otuiti, zaloiti i sl. Posjed suvlasnike stvari pripada svim suvlasnicima zajedno, a svaki od njih je ovlaten na posjed razmjerno svom suvlasnikom dijelu. Ako suvlasnik prodaje svoj suvlasniki dio, ostali nemaju pravo prvokupa. Svojim dijelom svaki suvlasnik slobodno raspolae i optereuje ga i ima pravo na zatitu. Ureenje izvravanja vlasnikih ovlatenja u sluaju suvlasnitva predstavlja ustvari upravljanje suvlasnikom stvari, pri emu se razlikuju poslovi redovite uprave i izvanredni poslovi. U poslove redovite uprave stvarju spadaju poslovi koji se poduzimaju radi redovitog odravanja, uporabe i iskoritavanja stvari za njezinu redovitu svrhu, ali samo ako ne izazivanju pretjerano velike trokove (ubiranje plodova, zakup nekretnine na vrijeme ________________________________________________________________________
mr.sc. Olga Jeli Brana steevina

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

30

od jedne godine i dr.). Prema ObZ-u za poslove redovite uprave predmnijeva se da je brani drug dao svoj pristanak, ali on moe dokazivati suprotno. Meutim, radi zatite tree osobe propisano je da nepostojanje pristanka branog druga ne utjee na prava i obveze potene tree osobe (l. 251. st. 2 ObZ). Poteno je postupala osoba koja nije znala da ne postoji suglasnost branog druga za poduzimanje radnji redovite uprave od strane drugog branog druga ili nije znala da je stvar u suvlasnitvu, sve pod uvjetom da se neznanje ne moe pripisati nedovoljnoj panji tree osobe. Izvanredni poslovi su oni koji premauju okvir redovite uprave, kao to su otuenje i promjena namjene stvari, dui zakup, hipoteka na cijeloj stvari. Za izvanredne poslove potrebna je suglasnost oboje suvlasnika branih drugova, ako se ne sporazumiju svaki od njih moe zatraiti jedino razvrgnue suvlasnitva bez ikakvih ogranienja. Mogu se sporazumjeti da se upravljanje povjeri treemu, ako se o tome ne sloe mogu traiti od suda da to uini. Suvlasnitvo na branoj steevini stjee se na temelju zakona i bez upisa u zemljinu knjigu, pa se nerijetko dogaa da se kao samovlasnik nekretnine u zemljinu knjigu upie jedan brani drug, to ima za posljedicu da zemljina knjiga ne odraava istinito stanje vlasnitva na nekretnini. U vezi s tim nastaju problemi u prometu ili pri osnivanju prava osiguranja trabine na cijeloj nekretnini od strane upisanog vlasnika i stjecanja vlasnitva tree osobe povjerenjem u zemljinu knjigu. O valjanosti takvog raspolaganja nekretninom koja je brana steevina izjasnio se je Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci br. U-III-821/2007 od 18. 6. 2008. Naime, u predmetu u kome je utvreno da je S.H. sklopio ugovor o kratkoronom kreditu kojom prilikom je dolo i do prijenosa prava vlasnitva u svrhu osiguranja na zemljitu sa zgradom koje je bilo brana steevina Ustavni sud Republike Hrvatske prihvatio je stajalite da je S.H., sklopivi ugovor o kreditu, raspolagao zajednikom imovinom protivno kogentnoj (prisilnoj) normi iz lanka 250. Obiteljskog zakona, to ima za posljedicu nitavost tog pravnog posla U odnosu na prigovor stjecanja vlasnitva povjerenjem u zemljine knjige reeno je da zemljinoknjini upis ima svoj uinak samo u sluaju ispunjenja opih i posebnih pretpostavki za uknjibu propisanih odredbama ZZK-a (Zakon o zemljinim knjigama). Kako jedna od tih pretpostavki nije ispunjena (valjanost pravnog posla), stajalite je tog suda da se u konkretnom sluaju ne moe stei pravo vlasnitva niti na temelju povjerenja u zemljine knjige. Nakon stupanja na snagu ZV-a i ZZK-a povjerenje u zemljine knjige bilo je odgoeno do 1. sijenja 2002. te u tom razdoblju presumpcija potpunosti i istinitosti zemljinoknjinog stanja nije vrijedila. Kako je u tom razdoblju dolo do sklapanja spornog ugovora o kreditu i prijenosu vlasnitva radi osiguranja trabine 22. rujna 1998., podnositelj se ne moe s uspjehom pozivati na povredu tog naela zemljinoknjinog prava.(odluka je objavljena u Narodnim novinama 78/08). Ova odluka Ustavnog suda nije donesena jednoglasno, naime dano je izdvojeno miljenje, prema kojem ZV takoer (slino kao i ZZK) jami zatitu povjerenja u istinitost i potpunost stanja u zemljinoj knjizi (l.122.,123., i 124. ZV. Stoga stjecatelj koji je dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljine knjige pravno je zatien, ako nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ono to je upisano nije potpuno ili da je razliito od izvanknjinog stanja, a nedostatak dobre vjere ne moe se prigovoriti nikome samo iz razloga to nije istraivao izvanknjino stanje (stavak 1. lanka 8. ZZK). Istovjetno stajalite kao Ustavni sud zauzeo je Vrhovni sud Republike Hrvatske u sljedeoj rjeidbi: Budui je suprug tuiteljice raspolagao imovinom koja predstavlja ________________________________________________________________________
mr.sc. Olga Jeli Brana steevina

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

31

branu steevinu, svakog u 1/2 dijela, a suprotno odredbi l. 283. ZBPO-a, tj. da za to nije imao suglasnost tuiteljice, to je taj ugovor nitav po odredbi l. 103. ZOO-a (sada l. 322. st. 1. ZOO), jer je protivan prisilnom propisu, tj. odredbi l. 283. ZBPOa. Dakle, niestupanjski sudovi nisu pogreno primijenili materijalno pravo kad su zbog naprijed iznijetog prihvatili tubeni zahtjev tuiteljice, jer je tuiteljica u smislu odredbe l. 55. Ovrnog zakona ("Narodne novine", broj: 57/98, 29/99, 117/03 i 194/03) u ovom postupku dokazala da je prijeporni stan brana steevina nje i S. V. i to svakoga u 1/2 dijela, te da ona valjanim pravnim poslom nije ovlastila S. V. da vlasnitvo prijepornog stana prenese na poduzee.( Gzz 205/04 30. 5. 2005). 4. Zajedniko vlasnitvo ili skupno Pravni reim zajednikog vlasnitva ureuju odredbe l. 57. do 64. ZV i one se primjenjuju na zajedniku imovinu branih drugova steenu do 1. srpnja 1999. godine. Zajedniko vlasnitvo je vlasnitvo vie osoba na istoj stvari po udjelima koji nisu realno ni idealno odreeni, ali su odredivi. Nastaje samo na temelju zakona kao to je bilo propisano za branu steevinu prema ZBPO-u. Kada se vlasniki udijeli zajedniara odrede, zajedniko vlasnitvo pretvara se u suvlasnitvo. Zajedniari upravljaju zajednikom stvari i o svemu donose odluke sporazumom svih. Jedan zajedniar moe raspolagati sa zajednikom stvari samo ako ima ovlast svih. Posebno o pravima branih drugova kao zajedniara u judikaturi je reeno: Prema odredbi lanka 277. ZBPO-a, odreeno je da imovina koju su brani drugovi stekli radom za vrijeme trajanja brane zajednice ili koja potjee iz te imovine, njihova je zajednika imovina, dok je odredbom lanka 283. st. 1. istog Zakona propisano da zajednikom imovinom brani drugovi raspolau sporazumno, a stavkom 2. istog lanka da svojim udjelom u zajednikoj imovini jedan brani drug ne moe samostalno raspolagati niti ga opteretiti pravnim poslom meu ivima jer u protivnom takvo raspolaganje ne bi bilo u skladu s odredbom l. 103. ZOO-a (sada 322. st. 1. ZOO-a) kojom je odreeno da je ugovor, koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima, te moralu drutva, nitav ako cilj povrijeenog pravila ne upuuje na neku drugu sankciju, ili ako zakon u odreenom sluaju ne propisuje to drugo (VSRH Rev 798/05-2 od 4. 4. 2006.). Dioba zajednikog vlasnitva sastoji se najprije u odreivanju udjela zajedniara ime se ono pretvara u suvlasnitvo.Na diobu ima pravo svaki zajedniar, ali i njegovi vjerovnici, nasljednici i svaki onaj koji ima pravni interes. Ako se ne sporazume o udjelima, udjele e odrediti sud, kako je navedeno u sljedeoj rjeidbi: Prema odredbi l. 281. st. 1. ZBPO kod utvrivanja suvlasnikih dijelova udio branog druga u zajednikoj imovini odreuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine. Prema odredbi l. 281. st. 2. ZBPO u sluaju spora sud odreuje koliki je bio doprinos branih drugova u stjecanju zajednike imovine, pri emu vodi rauna ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od branih drugova, nego i o pomoi jednog branog druga drugome, o radu u domainstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, odravanju i poveanju zajednike imovine (VSRH Rev 564/05 14.2. 06)-

________________________________________________________________________
mr.sc. Olga Jeli Brana steevina

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

32

5. Izvanbrana zajednica Izvanbrana zajednica ene i mukarca stvara imovinskopravne uinke na koje se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe ObZ-a o imovinskim odnosima branih drugova (l. 258. ObZ-a). To znai da je izvanbrana steevina imovina koju su izvanbrani drugovi stekli radom za vrijeme trajanja izvanbrane zajednice ili potjee iz te imovine i na nju se na odgovarajui nain primjenjuju pravila koja vae za branu steevinu. Za utvrivanje imovine koja ini izvanbranu steevinu bitno je definirati pojam izvanbrane zajednice i to u vrijeme stjecanja te imovine. Prema ObZ-u 98 kao i prema ZBPO-u prije njega, izvanbrana zajednica je bila odreena kao ivotna zajednica neudane ene i neoenjenog mukarca koja je trajala dulje vrijeme. Kriterij trajanja izvanbrane zajednice dulje vrijeme nije poblie bio odreen zakonom, tako da se u sudskoj praksi odreivao prema konkretnim okolnostima (u jednoj sudskoj odluci je reeno da se izvanbranom zajednicom smatra ona koja je trajala due od pet godina VSH Rev 648/87 od 14. 5. 1987.). Na prava u vezi s imovinom koja je bila steena radom u zajednici ivota mukarca i ene za koju nisu bile ispunjene zakonom odreene pretpostavke (npr. ako je jedan od partnera bio u braku) ne primjenjuju se pravila za branu steevinu, nego opa pravila o stjecanju vlasnitva prema ZV-u odnosno pravila ZOO-a. ObZ-om je izvanbrana zajednica odreenije definirana, tako to je reeno da je to ivotna zajednica neudane ene i neoenjenog mukarca koji ne ive u drugoj izvanbranoj zajednici, koja traje najmanje tri godine ili krae ako je u njoj roeno zajedniko dijete. Uinci izvanbrane zajednice priznaju se samo ako ni jedan od izvanbranih drugova nije u braku. Glede kriterija za postojanje izvanbrane zajednice na odgovarajui nain vai to je reeno u odnosu na trajanje brane zajednice. 6. Istospolna zajednica Odredbe ObZ-a kojima se ureuju imovinskopravni odnosi branih drugova ne odnose se na istospolne zajednice, nego su ti odnosi regulirani Zakonom o istospolnim zajednicama (Narodne novine 116/02), ali u bitnome na istovjetan nain kako je regulirana brana steevina. Prema citiranom zakonu partneri/ice mogu imati zajedniku steevinu i vlastitu imovinu, s tim da je zajednika steevina imovina koju su partneri/ice stekli radom za vrijeme trajanja istospolne zajednice ili potjee iz te imovine (l. 11. i 12. Zakona), dobitak od igara na sreu te imovinska korist ostvarena od autorskog djela i srodnih prava tijekom trajanja istospolne zajednice. Zakonom o istospolnim zajednicama, istospolna zajednica je odreena kao ivotna zajednica dviju osoba istog spola koje nisu u braku, izvanbranoj ili drugoj istospolnoj zajednici, a koja traje najmanje tri godine te koja se temelji na naelima ravnopravnosti partnera, meusobnog potovanja i pomaganja, te emotivnoj vezanosti partnera.

________________________________________________________________________
mr.sc. Olga Jeli Brana steevina

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

33

Partneri su suvlasnici u jednakim dijelovima na zajednikoj steevini, pa se i na ovu imovinu na odgovarajui nain primjenjuju odredbe ZV-a kojima se ureuje suvlasnitvo.

ZAKLJUAK U naem pravnom sustavu, kako je vidljivo, egzistira istovremeno brana steevina kao zajedniko vlasnitvo i suvlasnitvo, s tim da to ovisi o vremenu kada su brani drugovi tu imovinu stekli. Do 1. srpnja 1999. imovina branih drugova steena u braku ima status zajednikog vlasnitva, a od tog nadnevka suvlasnitva. To znai da se ovisno o tome radi li se o zajednikoj imovini ili suvlasnitvu na ovlasti (uporabu, koritenje, upravljanje i raspolaganje) koje iz tog vlasnitva proizlaze, primjenjuju su odgovarajua pravila ZBPO, ObZ te ZV. Za siguran pravni promet posrednik u prometu nekretnina treba obratiti panju na iznesena pravila kada se radi o nekretninama koje ine branu steevinu.

________________________________________________________________________
mr.sc. Olga Jeli Brana steevina