!ERICH .

FROMM:
u 12 svez:ak~.

D JBl.A

Erich Fromm

lFzda~l,I »NAPIDJEDoc Iz:dfJ.Vl:Icko ttgov~l;k:a ndna

or~llJf~dj9.

'Covjek za sebe
lstrazifJdnje () julp%giji'
PrCWD'
Hrvoje Lisirsski RlJaklor prijW,Od4 To.misbv Lad<l!D

Zagreb. NOUT

Pll~moti:tev;a

:w

.Iula >":Jib t~dna o~ganiz!K:ija Beograd, Tet::Jz:ij~ 27

elikr:

Ur-tdili 2djko Falout 1 Gvo,zden Fkgo

Sadriaj

Predgovor m PROBLEM HUMANISTU:K.AETIKA: PRIMUENJENA NAUKA UMIJfECA tlVUENJA 1) lHuma:llisti~ko. nasuprot auturltarno] etici 2) Subjektill':istiCka nasuprer obj~l!:.ti\l']sti&oj ehd 3) Nauka 0 ~ovjeku. 4) 'rradidja humaolst]ckc etlke 5) E tikOl i p.sillOanaliza, ]II lJtrDSKA
a)

JlS

HI
2.3 28 3.2: J6 44

PRHWDA [KARAKTE.R
bioloSka s~a.blt)st

l )lj udska siUJacija

covi ekova

IJ)Covjekove d In()~omije

e,gzi:Slencijalne

45
54

2) Litrtosl:
a} Temperarneru

b) Karakter
Eriieh Fromm MItN FOR HIM:S~ELF Jln InqulI)' inl,g, th.C I"ychclogy (If Ethi~

55 57
57

(1) ICIinaIllicno ~hvaca"llje karak tera (2) Tlpovl karaktera: neproclElkthlIl.e

mijclIladje
<"I) Prirnalatka oyijen taC'ija b) Ilro.v}'jiv(lch. vTijenlaciia c) .Zgnacka orijenfacija

lil'l1 by Htol~, fti:n~L'lttri 3ndi Wimktn

.Necw Ynr-k

orijemac.iil1 (3) Produktfvna orij.entadja a) Opce karakte.ristike b) Produktivna ljubav i miJljenje (4) Orije-ntllJdje u proeesu wcijalizaoije (5) ~nje8anje razllcitTh orijcntacija IV PROm:.EMI HUMANESTICKB ETIKE

d) Tr!iina

6& 81 81

Budite s\'jetiljka sebI sarulma. Budite v]astiti. OSIOMC, Ravnaj te se pre:ma ]stini u sebi kao prema jodinoj svjetiIjci..
BU[)HA

93
102

Istmite se rljeCi uvljekclne

alt fhmjedan drugi tAo.ISE

paradioKsamirna. zamijentti,

W4 Ul
113
nfl' 133

obllk p{lUcavanja ne mok

I) SebI6nost, ljubav pr'ema sebi l' vl;L5titi inreree 2) Savjest - C<""jekovoob:rncanje sebi ,a) Autorilarna saviest b) HumanistiCka savies! 3), Utitak. i sreca a) Uiitak ka,o, kri!8Tij vriied'f!'Qstt b) Tipovi u;Wka c.) Problem. sredstava i eil] eva 4)Vjer:a kao crta karaktera 5) Mom'aIne snOlgt; u covjeku, a) Covjek - dolJ~ itt 7,.00'1 b) P.otiskivanje nasuprot produktH'1KJsti c) Karakt,e:r i moralni sud 6) Apso]utna nasuprot relativnoj, univerzalna nasuprot soeijalno-imanemnei etici V MORALNI PROBLEM DANlI.SNJI'CE llm.d.eks.iDle_, '

U:.Q< SUo onda istini ti fiTo.rofi?' Om koj] vole svjedo istine.

pu"'I'ON'

145
157 151

Moj narod j,e unisten zbog nedostatka znanja, a zato sto ste adbacill znanje, i j a Cu odbaciti vas.
fIOSEA

165
]72

.Alro put
j

11'1 188 188

;ml
2Q5

koH ovamo vodi, kao stu sam pokazao, izgleda veoma teZak. on se jpak mole nati. On j mora bjH teiak, jet se taka rIjetlro nalarl. Karl hi spas 1ed1_.aopri ruci I tad bi se mogao otkriti bez vellkog truda, kakc bl boo mogillce da ga gotovn Sv] zanemaruju? Ali, sve uzviSene stv:a;ri isto su taka t:eSke kao ~tQ su i rijctke.

SPINOZA

zU)

222 227

Predgovor

Ova je knjip umncgome nastavak knjige Bijeg od siobode, u kojoj sam. pokusao analfzirati bijeg modernog Covjeka od sebe i svoje sjobode, U ovo] knjizi razmatram problem ctike, problem normi i vrijcdnosti koje vode ostvarenju l;ovjekova fa i njcgovih mogucnosti, Neizbjezno je da se lzvjesne ideje ko]e sam iz]ozio u knjizl Bijeg ad slob-ode ponavljaju i ovdje j premda sam nastojao, kollko god mi je to bile rnoguce, da skratim raspravljanja koja zadiru jedno u drugo, jpak ih nisarn rncgao potpuno izbjed.U poglavljuLj.udska priroda i karakter razrnatram karakSIC

teJ(JI'oske teme koje nlsu pokrenutc u prijasnjo] knjizi, Oil O'lldje same ukratko osvrcem na neke probleme koj i su tamo raspravljeni. citatac Iwji zeli lmati cjelovitu sliku 0 mojo] karakterologijl mora proeitati obje knjige, premda to nije potrebno za razumijevanje ovc, Moglo hi mnoge l:itaoce imenadili to £10 se psihoanalitlcar bavi problemima ctike, a. oscblto sto 011 zauzima stajaliste cia ps]ho~ogija ne samo mora razotkriti lazne etlcke sudove vee da moze.• j preko toga, biti osnova objektivnih I valjanih norm] pOIDIfl.· i;ian.ja. To, je stajaliste suprotno pravcu koji prevladava u modcrooj psihcdogij] i koj! vise naglasava »prilagodbunegu »dobrotu« i prlkleaja 50[;: etickom relatlvizmu, Mojc Iskustvo psiho,a:na.litieara-prnktitarn. potvrdilo [e moje uvjerenje da se problem! etike ne mogu zaobic! u proucavanju llcnostl, ni teorijski ni terap]j.sk.i. Nasiv:r.ij-ednosui sudovl odreduju nasc posrupke i 0 njiovisi nasa mentalno zdravlje i sreca. Smatrati tek jednom od 'Wlikihnil.cionalizacija nesvjesnih" iraclcnalnih ie]ja - prernda 0'1131. mogu biti i to- - suzuja i iskrivljuje nasu sliku totalne Ilcnosti, Sarna neuroza u posljedn]o] anOlilizi i jest slmptom moralnog neuspjaha (prernda »prilagcdba« nije ni.k.ako slmptom moralnog pcstignuca). U mnogirn slucaje,rima [WILlI'OljCki je 5imp tom specific-Ili izraz moralnog sukoba, j

eticka vrednovanja

hovo] valjanosti

uspjeh terapijskog nastojaaja moralnog problema Uenosd.

Razdvajanje psihologije

ovisi

razumijcvanju

i rjesavanju datums.

Veliki hurnanisuckj eticki misliocl proslostt, na cijim se djelima zasniva ova knjiga, bili su :i'ilozofi i psiholozi, onl su vjerovali da su razumijevanje ~ovjekovc prirode i razumljevan]e vrijedno511 ]Ii!ormi njegova fivota medusobno zavisni. Freud i. njegova skora, s druge strane, premda su dali neproc j enj iv dopdnos, nag prelim etlcke mlsli razotkrivanjem iracionalnlh vrijedncsnlh suo dova, zauzeli su relativistlcku poziciju S obzirom na v-:r:ijednos~i.
!roja je negativno utjecala ne $a011o na razvo] etlcke teorjje nego i na napredak Same pslhnlegije, Najistaknutiji pr-oUvnik tom praveu u psihoanalizi jest C. G, Jung, 011 je uVldio da su pSihologiia i psihote1'api,ia povezane s filozo.fskim i moralnim problemima cQvjek:a. Ali. aka ta] uvid i j es r fzvan redno vafan sam. po seb i. ipa k je JUII!2:0va fi]ozofslt::i crijentacija vodila jedlno do s,uprotsra.v1janja Preudu, a ne i fi. !owFski orijentlrano] psihologi_ii kola bj [1I1a dane od Freuda, Za Jtmga -nesviesno« i mit postado~e novl izvorl objall.lHenra i on je protpostavfo· da 1011 on] superioen] raclenalnem mBlUeniu jedIno zbog niihcva n,enu;;iona.lnog pOrijekb'L. Sl1aJ!'3 monoteistickih reHgija Zapada, kao i velikih rellzlia Indi]e i Kine, sastojala se u tome !lto su bil'e zaoOkupJjene istinom f Ito SU tvrdi~e da su Istlnite. Mcdutim. Oak je to uv,jerenie c.esto uzr-okoval0 fanaricku netrpcHivost prerna drufl'im relig.i_iama. ono je u isto vrijeme i kod 51 jedheni'ka i kod prctivmka usadilo po~Hvl3!nje lstine. ZbOl!: svnjeg ekJektrCkog dlvl ienja nrema svako] religiji Jnng je II SVOiO.T reorijt napusrlo ttl te2n ju za isttnom, Biln koji sisrem, bilo ko.Ti mit Ili sirnbol, sarno aka je neracionalan, nfemu je jednako vri'U

od etlke rclativno

je novijeg

pczlclju

nost da Sam sobom upravlja I da se oslobod] okova iraclonalnth stresti, Mornm prlznat! da me je u toku mog an.aHti6kog rada sve vise i vise impresionirao supreran fenomen: snag~ tez.nJi za srecorn I zdravljem, teZnji koje su die ,covjekove prtrodne opreme. ;oLij.elenject 7~nati uklanjanje zapreka koje spreeavaju da. te teznje postanu djeiotvorne. Ima zaista manje razloga da nas zbun.i ~injenica ~to postoji toliko mnogo neuroticnih ljudi, ~ego fenomen da je veclna 1judi relativno zdrava, usprkos brojnirn pro. tivnim utjecajima kojirna su izlo~mli. Treba cini se.8pom.enuti jo~ jedno upozorenje, Danas rnnogi ljudl CiCekuju od knjiga 0 psiho]ogiJi da. 6e im dati r~~Pb'l: 00 tome kako ce pos~i6i 1l'sre6i<>l m ~du1ieVlli mir«, Ova. knJlg<l n.e sa. problemi etlke i psibologije,
ddD nijedan takav savjet, Ona

da SU soci'~ekoi[lOm5~ ~~~o~!. ~anje VBfn.i.Do tog naglasavanja doslo. ie . JSkI..JUC1VO :l.bOogr<liz.loga~<.'J~ pro izlaze iz sa~og lzlaganja ~ra.de: n~ J a s: ..nad~!ll. da. c,u objaviti jedan drugi svezak 0 socljalnoj psihologiji ko]! ce biti posveten interakciji psjhickih i soeio-ekonemskih Iaktora, Moorlo bi set:miti da ee pslhoenatiticar, koji Irna moguenosti da ]IJ~matra upornos t i tvrdogla \l'O~t dracionalnih teznj] covjek.a, zauzeti pesimis ticko stanovistie s obzlrom na: cmrj ekiOVll spcsobjednostranog

do uvjerenja

njczin je cilj prije da navede ~lta().

Je

teorijski

pokusaj

da se r<l:zJ~$ne

ca da se pita negn da ga umiri.

jedan, On jcr-elativ!st

odnosu na l:'\e1i~i i'u

!Ito je izvrnuta

s~ika, a ne suprotnost rac:iorm.h"lOmrela6vlz:mU protivkofesa se on taka strns'nobori. 'Taj iradoTIaHz1!lm. bio on pokriven psiholo. skim, fi1ozoh.l\::im, rasnim iii poHtiHim terminima. nUe napredalr, i'ieg:o nazadak. Neuspfe~ radonalizma osamlJaestog i devetna. estog sto]jeea nije nastupio zbog njegove vj,ere u razum, ve~ zbo-g uskosti nj,egovih shva,can,i.a. Ne m'OI.nfe nego ltiSe razuma i neSnla. njeno trazenje :istine mogu ispraviU pagreske jcdnostranpg ra. cionalizm.a - <I ne pseudorc!igiozni Op~kurn.l1ltizam. P'sihl)logija Se he mom razdvajati ni od fHozofije i etjke, ni od socioJ'ogije .i. ekoDomfje.Cinjenjca ~to Sam U o,voj knjizi rmglasfo

Nc rnogu adekvatno lzraziti :s:voju zahvalnost xmirn prijlst:c'lji. rna, kolegama i studentima" fjji su rni poticaji .] sugestlje pornogli da napi~C'm ovu knjigu, Medutim, narocito ie1im da zahvalim onirna koji SU izravno prldonijel] da se evo djelo dovrsi, 050bite je hila dragocjena pomoc Patricka MuUahyJa; on j doktor Al. fred Seidemann daH suvi~e poticajnih sugestija ] prirnjedbi u yeti s fijozofskim pitanjima koja S-U obradeua u knjlzi, Mnogo dugu] ern profesoru. Davidu Riesmanu za broj ne loonstru ktjvne
sugestije, k:aQ i Donaldu S~esingeru. koji je pd1i~no pobo]j!iao ~H... kost k.njige. A na,fv:~e dugujem svojoj ieni koja mi je po"??gla prj revidira.nju mkopisa i koja je deJa. mnog.e va!ne sugest,lJe u vl!l;i S organizacijom i sadrzajem ovog djela; njezine prhnJed~e Q,sobit(}su dobrodo~le u rnzmatranju pojma, pozttivnih i nega.hv. i ;a,Americ.m Sociological Review({ ~to su mi dopusti]j ,da za. OVl!l kn j jgt:l is koriMim slIoje' clanke Se;bicnost i l'juball pr'ema sebi. Vierovanje kao' efta ka.rakiera i Individua.hii i' sQcijaini i:z:;vori neurm:e. NaII

nih as:pekata neprodu__ktivne orijentacije. 2:eU.m za.hvaliti urednidmn fasopis:3J ~Psychjatry«

Woz.ofske problcme

psllJ.ologije nikakQ ne znati da Sam

dOSOlQ

10

dalje iclim zahvaliti

da se posluzim

AIlen; Random House, New York, izvodi iz Ledanaest drama HeJ1.rika Ibse11.G. U okviru Modern Library Edition; Alfred A. Knopf" New-York, izvodi iz Procesa E. Kafke, prevco .B. I. Muir; Charles Scribner's Sons, New-York, Izvodi iz Odabranih tekstova SpinoZ~, uredlo John WHde; The Oxford University Press, New-York, lzvcdl iz Aristotelove Etike, preveo W. D'. Ross; Henry BaH Co, New-York,izvodi iz Principa psiholQgije oct W. Jamesa; Appleton-Century 'CQ, New-York, Izvodi iz Principe etike, svezak I, H. Spencers. E.F.

odlomclma lz njihovih izdanjai Board of Christian Education. The Westminster Press, Philadelphia, izvodi lz No.te1a kd6t1.Hske re1igije Johannesa Calvina, preveo John dugackim

sljedeoim

izdavaCima~to

su

mi

omogucnt

Problem

.»Sigurno, rekoh, znanje je hrana duse i rnorarno paziti, moj prijatelju, da nas soflst ne prevarl kad hvali ono sto prcdaje, poput trgovea na malo ill na veliko koj] prodaju manu za tijclo,~ Jer ooi hvale bez raz1ik.e: SVllI svoju robu, a da ne znaju koja je stvarno korisna, a koj,a ~tetna., To ne znaj U ni njihovi kupci, tzuzmemo Ii lleHe· lja gimnastike ill iijetnika Iwji mogu slucajno kupiti od njih, Na sllcan naein i oni koji raznose dobra znanja, obilaze gradove I prodaju ih na veliko i na malo svakome tko ih treba, hvaIe svc odreda: premda se ne bib (';l-ld.io,.0 me] prijatelju, kad mnogi od njih stvarno ne hi znali kakav je njihov efekt na dusu, a isto tako ni njihovi kupci, aim onaj koj] lkupi ne bi slueaj. no blo ]jjecn.ik duk Ako, daklc .• Imas znanje .0 onome sto je dobro Hi. lose, mm.eS sa si.gurno~ (u kupovati nauk ad .Protago.re- i1i od bilo koga drugoga, ali ako nemas, tada, 0 mo] prijatdju, zastani i ne pr,epu5taj svo]e najdubjje interese igrl slucaja, Jer, mnogo je veca opasnost u kupovanju znanja nego u kupovanju mesa i. pica .. ,0;
PUTON, Prota.gQ.riil.

Duh ponosa i optlmizma odlikovao je zapadnu kulturu u posljednjlh nekoliko stoljeca; pones na razum kao oovjekov Instrument za razumijevanje i svladavanje prirode, a optimilam. S obzirom na ispunjenje najdubljih nadacovjecanstva - _postignuce najvece srece za najveci bro] ljudl, Covjekov je pones bio opravdan, S pomocu svoga razuma on je izgradio materijalnl svijetkojega stvarnost nadilazi eak snove i vizije vilinsklh prica i utopija, On. zauzdava fizi6k.e

energije koje ee omoguctt] ljudskoj vrsti da osigusa matedjalne uvjetepotrebne za castan i produktlvan Z]vot, i prernda mnogi od njegovih clljeva jo~ nisu postignutl, noma gotovo nikakve sumnje da su oni ve.e pnstizljlvi 1: da je problem. produkcije - koji je blo problem proslosti - u naeelu rije. Sen. Sada, po prvi put u historiji covjek moze vidjetida ideja jedinstva ljudske vrste i svltl:davanjeprimde za 'c,ovjekovo dobro nije vise san nego ;realistioka. mogu6nost. Nlje Ii onda on u pra vu s to je poaosan i ~ro irna pov] erenja u sebe i buducnos t co'vjetanstva?' Pa ipak, ,moderni se Covjek osjeea tjeskobno i sve viSe i vise zbunjenc .. On radi i nastoji, a,]j je nekako nejasno svjestan beskorisnosti svojih nastojanja. Dok njegova moe nad rnaterijom raste, en se u Isto vrijeme osjeca nemocnim u svom individualnom fivotu ,i,u drustvu. Dok stvara nova i bolja sredstva za svladavanje prlrode, on se u isto vrijeme zaplece u mrezu till sredstava i guhi viziju j.edinog cilja koji tim sredstvima da]e znaeenje .~ eovjeka samog. Do.k postaje gospodar prlrode, 'Onujedno postaje rob stroja koj.i!su njegove

l:kih normi

Ideje prosvjeriteljstva ucHe su covjeka da mofe vjerovati vlastitom razumu kao vodieu za uspostavljanje valjanih etii

cia se moze oslomti na sebe, te da

'n;1U

ne treba

ni objavljenje ni autoritet crkve da bl mao sl:o je dobro, .<1 !1lto zlo. Moto prosvjetiteljstva »usudi se da znas« lmplicirao je »vjeru] svome znanju« i posrao je potica] za nastojanja i postigtluCa modernog covjeka. Sve veca sumnja u ljudsku aut(!!l1omiju. i razum stvnrila je moralnu konfuziju 111 kojoj je tovjek ostao bez vodsrva, bilo objavljenja, bile razuma.

.Rezulta.t je prihvacanje relatlvisticke pozicije koja pretpostavlja da sou vrijednosnl sudovt i eticke norme iskljucivo stvar ukusa ili slueajne naklonosti ] da na tom podrueju nije
moguce donijeti objektivno valjan sud. AIi buduci da 60vjek ne mOZezivjeti bez vrijednosti i norrni, taj ga. je relativlzam ucinlo lakorn zrtvom iracionalnih vrijedccsnih sistema. On se srozan na poziciju koju su ,grcko pr.os'i,rj~titeljstvo. krscanstvo, renesansa i prosvjetite1jstvo XVIII stoljeca vee prevla-

dali, Zahtjevi drzave, zanos za rnagicne osobine rnocnih volta, snaznt strojevi i materijalni uspjeh postali su izvor njegovfh
normi I vrijednosnih sudova, _

i ide J a prosvjeti !eljstva~pod. zastitoon kojega je zapoceo naj poHticki i ekonomski napredak, Sarna ideja napretka - naziva se djetinjom iluzijom, a umjesto nje propovijeda se :»reallzam«, ta nova rijec za potpuni nedostatak vjere u covjeka ..

vlastite ruke izradile, Uza sve svoje znanje 0 matertji, On ne zna '0 najvamijim i najfundamentalnijirn pltanjima ljudskog postojanja: sto je Covjek, tkak.Q treba da zivi i kako se ogromne energije I\J.l:OV jeku mogu os lob 0 di ti i produktl vno upo trijebiti, Savremena Ijudska kriza dovela je do odstupanja od nada

Treba Ii da to.ostavimo uako? Treba Ii da prlstanemo na alternatlvu izmedu niligije i relativizma? Treba Ii da prihvatimo abdikaciju razuma u pitanjima etlke? Treba H da vjerujemo da je Jzbor izmedu slobode i ropstva, Ijubavi i mrznje. istine i lafi. integriteta i eportunizma, zivota i smrti samo rseulta t mnostva sub jektivnih naklonos ti ?' Medutim, postoji jdruga alternativa. Valjane eticke nor-

Ideja dostojanstva
:i: hrabrosti

icovjlekove moci, koja mu [e dala snage

za og.romna dosUgnuca u nekoHko posljednjih st.eijcca., ug:rozena je ::i:ahtjevom da moratIll'J ponovo prihvatiti cQvjekovu potp,unu 'neIDo,; i bemacaJjnost. 1a. .~deja prJjeti. dOl. razori i sarno kQrijenje~z kojega je izraLSla naSa kultura. 14

me mogu se formlrati s pomooo. Covje,kova razuma i samo njime. Covjek je sposoban da razlikuJe i da stvara vrijednosne sudove koji su isto toliko valjani koliko i ostali suclo.... koji dO'lazeod razuma. Velika tradldja humanisticke i eticke mlsH polo!Ha je osnove za vdjednGsne sistleme koji se zasnivajn na covjeko1;'oj samostalnosti i razumu. Ti SoU
sistemi bili sagradeni ua premisi da treba PQznatvaticovje-

kovu prirodu ako se .ieH znati ~to [e za njega dobro ill lose. Oni SU stoga hili fundamenralna i psiholoska istrazivanja. Ako se humanlsticka etika zasniva na poznavanju ljudske prirode, onda hi moderna psillologija, narocito psihoanaHza. trebala bit] jedan od najmoeuijihpoHcaja za f<1:ZVO§ hurnanistlcke etike, Medutim, dot je psihoilnaHza [ako emogo uveeala nMem,anje 0 Covjeku, ona nije uveeala i nase znanje en eome kako 60vjek treba da zhd i S'W treba da cini. Njezina je glavna fll.11kcija bila »razotkrivanje«, pokazfvanje da su vrijedncsni sudovl i etieke norma racionaliairan] tzrazl Iracionalnih - I ,oosto nesvJesnih -- ze]ja I strahova, i da onl zato nemaju pravo na objektivno vaienje. Ako [e to razotkrlvanje i bilo izvanredno vrijedno samo po sebi, ipak Je ono postalo

Izvanredno bcsplodno [er nije uspjelo da ide dalje ad pukog hitiziranj a..
Psihcanallza, POkUS2vsi da psihologiju uspostav] kao prirodnu znanosr, pogrijcsila. je ::litoje psthologtju rasdvojila od problema filozcfije i etike, Ona [e zanemarila cinjenicu da se ljudska Henost ne moze shvatit] aka se lovjek ne sagleda ill totalitetu, sto uklju6uje I njegovu potrebu da nade odgovor na pitanje 0 smlslu svog postojanja i da otkrije norrne prerna kojima treba da zivi. Freudov shomo psychologlous, Isto j e toli ko nercafis ticnakonst rukci] a kao ~to jc bio »homo econornicuse u klaslcno] ekonomiji, Nemoguce je razurnjeti i:ovjeka i njegoveenl:ocionalne f mentalne smetnje bez razurnijevanja prirode vrljednosti j prirode moralnng konfHkta .. N.apredak psihologije ne leti u razdvajan]u navodne »prtrod . nog« ad navodno »duhovnog« podrueja, s Us.mjerallanjem paznje na one prvo, nego U povratku veliko] tradicijl luananlsW~:ke enke koja je covje.ka promatrala u njegovom fizitka. -duhovnom totalitetu, vjerujucl da [e covjel{ov cil] da bude coviek i da je uvjet za postizanje tog cilja da budecovjek za sebe .. Napisao sam. ovu knjigu s namjerom da ponovno afirmi-

p07.J:1aVanje ljudske prrrode fie vod! eti~kom ~]aUvi~u. ne • go, has suprotno, uvjerenju da se ]ZVO~1 no.rm~.za etrc~o ponasaoje mogu nat] u samoj ~ovjekovQJ prirodl: nadalje, da sc moralne norme zasnivaju na eovjekovim inheren~nim o~o. binama ida. njihovo krsenje rezultlra mentaloaml, emocionalnom dezlntegracjjom, Nastojat en da pokasem taka. ka: rakterna struktura zrele i in tegrirane Ii6nosti. - prodnkh vm kara her - sacinjava lzvor I nsnovn »vrline« i da [e ».porok« u pcsljednjo] analiz; tndiferentnost prema svome ja I ,sa,~a~ cenje samoga sebe, Ne samood~ic~nje i sebitn~st,_ n~o IJ.u~ bav prerna sebi, ne negaclja pcjedinca, nego afirmacija ~J~ gova isrinski Ijudskog ia, ,najv:tse 5:1 w.i.!edoost!. h,um~sh~ ,(ike etike, Ako eovjek ~di iman povjerenje u vnJednos~l. OJ!) mora poznavati sebe i sposobnosti svoje prirode za dobrotu i za produktivnost.

ram vrijednost
16

humanlstleke

etike, da pokalent kako nase

II

Humanisticka erika: Primijenjena nauka umijeca zi vljenj a

" .Jedn0I?' se ~usi<l! .molio Bogu; »0,. gospodi:n:~r ja te toliko volim, all te se ne bojirn do,voijno. 0, g~.s.p.o?iDe,j'a te _toliko vo.Um,.a1i W se .TIe bojirn dO'\lo]JlIO. Dopustt da te se lJojim no jedan ad tvojih a:m.1elii .KQji lOU pmkti lvoJim imenorn sro iaaziva strahopostovanje,e . I Bog je CliO njegovn mchtvu i Rofje ime is. pumskriveno sue Susije, tao sto se to zbiva s an.cterima. MeClut]m, nato Sasia otpuzl pod krevel kao malo pseto i iivotfnj~ki ga strah stane t~..,U sve dol nije. za1lldao;~O! go.spodine, dopu. st] da te
O]Xlt

;[ Bog ga je luo i ovajpu

\'ob;m. tao S:[Isi<l.~

t.1

1) HlUl1Ia:WstiClanas;u.p:rot aumritamoj

encl

Ako ne .rtapustirno, lkaoSt:o to tin] etitki relanvizam, traganje za objektivnovaU8!Jlim normama ponasanja, .ka'kve kriterije za takve. norrne mnzemo naci? Vnota kriteri::ja ovisi 0 tipu eHckog sistema kojega norme proucavamo, Krlteriji u autoritarnoj etiei nuZn.o su fundamentalnn razHtili od kri1l:erija u hUlmanistiCkoj etici. U autoritarno] etici autoritet utvrduje sto je dohm za co. vj~~a i 1?oS<t~vljazakone i norme po:na!anja; u hurnan].ru~koj enct, .napretrv, Sam ·covjek [e i onaj koji postavlja norrnu j subjekt normi, on je njihov formalni izvor Hi regulativna sila i njihov sad.r-iaj.
»autoritaran« naiaze da. se razjasnrpc~am. aut,?rI fleta. PQS to j i nl1_logozbrke u vezi s tim po jmom, . UpQlreh~ rermina
je

3!lternaUvorn: Ill da .imamo diktarorski, iracionalnl autoritet, ili da uopce nemamc a!l.uorite~a. MeduUm, ta je rutemativ8!. lama. St'Varan jeproblem 11 tome, kakva nem je vrsta aurcritcta potrebna, Kad govorimo 0 autoritetu, mislimo ]1 na radonalni Hi na iraetonalni autorltet? Racionalni autoritel. tma svo] izvor 111 sposobnosti .. Osobaciji se autarltet postuje oblcno potpuno odgovara zadatkn koji 50j je povjeren od onih slo su ga prenijeli uac I1J.ju. na ne treha da ill. zastra~uje, O niti da izaziva njihovo dlvljenje nekim magicnim osoblnama .. Tako dugo i U onoj rnjeri u kojoj ona znalaekl pomase, umje, stu da iua bl j u j e, nj eztn se a uteri tet zasniva na racfonalnom temelju I ne treba mu Iracionalno strahopostovanje. Racioaalni au tori tet ne samo da dopusta nego i trail. neprestano povjeravanje i kritiku od onih koJi su mu podredeni; on je uvijet privremea i njegcvo prlhvaeanje zavtslod njegova djelovanja. Izvor iracimr.(Iil1.og autoriteta, S druge strane, uvijek je vlast nan ljudirna, 'I'a vlast moZe bIH fiziCka ill duhevna, ona moze bitr realisticka iii relativna, u smislu tjeskobe j bespornoenostiosobe ko]a jo] je podvrgnuta, Vlast na [edno], a strah na drugoj strani, stelnl su podup.iraci na kojlma je Iracicnalni autoritet Izgraden, Kzitika takvog autorlteta ne sarno da se ne tnZi negn je i zabranjena. Racionalni aurorleet zasniva se DOl obcstranoj jednakosti I autorlteta i subjekta, oni se razlfkuju jedino u stupnju znanja iU vjestine na odredenom podrucju, Iracionalni se autoi-itet po svojoj najdubljo] prirodi zasnivn na nejednakosti, koja podrazumijeva razliku u vrijednostl, Pri upotrebi termina »autoritarna etika« mis:U sena iraeionalni autorltet, ked cega se pQostiv81la aktualna upotreba termi]la»autor:itaran«~ kao sinonima za tntalitarne I antidemokratske sisterne, Citalac ce ubrao shvatiti da humantstlekaetika lilije n.espojiv81 s racianalnim autorttetorn.

Autortrarnu etiku mozemo razlikovati od humanisticke

na

.~ er i8

~lroko raapmstranjeno

nrvjeren je da smo suoceni

osnovi dva kriterlja: prvl je formalan, a drug] materijalan. formaLno. autorirarna erika ncgiraeovjekoVli spnsobnost da zna sto je dobro, a sto zlo: ona] tko uspustavlja normu uvi19

[ek je antoriret kejl nadHazi pojedinca .. Takav sistern nlje z::a,· .!m.ovannazazumu Lznanju, na strahu ed autodteta I na subj1ektow esjecaju vlastite slahcsti ] zavisncsti. .Pteno~e.n}e prava za d()J1J.o~enjeodluke naautoriret proizlazi lz njegove mag[fne moei,. a nJegove se odluke ne mogu .~ne srrdju dovodlti u pitanje, Materljalno iH prema saddaju;. aatoritarna etika odgovara na pitanje 0' dobru i Zhl prvenstveno sa stajali~ta interesa aareriteta, a ne interesa subjekt8J.: Qn8J [e .]z:ra]).. ljivaeka, jplrremd@l.subjek! moie ad nje iZV1lG~ Z!I!I.<licaJnekoris.ti. Mlo p.smickebUo materjjalne, ObO'll spekta autori tame e'tike. i formaln! i materij alni, a tuN se \II. genezj eU6kog suda ,Ueteta I u nemisaonom vrijecl.~

vee

oci-

dr.ugL Dobar IIi loS odnose sena korisnost koju stvar~ ima za nene. Ak.ov.lasn'lJk psa smatra da [e njegov pas dobar, (In tfme misli na odredene knJitete psa koje su v~asnitJu. kQrts.. ne, kao na primjer, daOIll zadovoljar:va vlasaikovu pi)trebn za PSOill Ouv:arorn, ill za. lo,vackim psom, :iU zap.rl'\l'rl:enoI!ll ro.az.om. Stva:r se nati1Vt:! dob rom dke) je dob:razliosobu koja je upatreblja.va. Isti kriterij vrljednosti more bid upotrijebljen i U odnesu na ,GOlVjeka. lPoslodavac. smatra upos]enoga dobrimako mu donosi korlst. Uci~clj naztva u.cenila ~loibi'J.ill ~Q je poslusan, ako ,fie uzrokuje neugodaosti iaio IiIlU pri~ donosi ugledu .. Istn tako diijete se smije na:rvaU dobrlm .aio
je sroje:mo I pos]UM'lo. ;IlDobro~ dijete moze biti prestrasen« ] nesjgumo'. zele6 jedino daugodl rediteljlma, pod:ngavajucl . se njihovo] vol]i, ddk DloSe« dijete more imaHv~as:Hl:u. volju i. :iJ:stin:skernterese,osim onlh koji ne gode J1DdwteljUna, . OCito -je cia su i forrnalni i lna.terijaJni aspekti autoritarae etilke nerazdvojnl. UkoUklO alltoritet ne ~e1i izralrljivatl pod" reaenog:, on ne bi troba.Q da vlada S pGimoCu straha i E;IDQCio-

no~nam sudu prosjeene odrasle osobe. Osnove nde

sposcb-

nosti da. n;liZHku.jemo dobro od losega polosene su jos u dje" tinjstvu; najprlje s obzirom na lfi:z.iolo§;kefunkdje, a aatim .5 obzirom na mnogo slmenija, pitanja pO'fllasanja. lD]jete stjeee "" o.sje6aj da r.azlikuje dobra i ~'ose prije nego s.to nauei tu raeW!.ru p'IllJ'l:em :mjs~jenja. Njegovi se vrljednosnd slildovi fermiifaju kao rezultat povoljnog Hi nepovo]jnog reagiranja vatillih Ijudi III njegovutivotu. S obairom na njegO\111 potpunn ovlsnost () brj'zli j ljubavi edrasle osobe, nim.alo ne i.znenaduje (tosLO jeodobravajlllc~ Hi n.eooobifaV8.juC~ izr.az; lica njegorve maike dOW!l~jan ..da »n:BIui'i",dijete da razlfkuje dobro od lose. .

nalne podredennsti: stovHe,on hi mogao ohrnbrivaU racionaln i. sud i kritiku, .izTaz1l6 setakn opasnosei da ga proglase nesposobnim, Ali, jeer so. IJtIjegovi interest ugrote.ni, autcrttet
pJ10gWa va poslus:rwst

ga, U ~Jro.]i I drustvu djeluju sHrnifaktod. »Dobro« je OfilQ za sto jene~kio nagra.dlvan,a ~lo5eo« ono za 8.1\0je netko gledan prjjeklm okom nikatnjoo od drn~tvenih. autorlteta Hi pak od. vocme svo'jih. sud~ugO'Va. Zaista, stnh od neodobravanja i potreba za odob.ravanjem. :i.zgleda da [e najmocnJja .~gotovo
Tsklj1!l~iv.a modvacija etiok.og suda, 'I'aj snami emocionalal

gla:vn.arl2 VrUI1Qm a n.eposlusnoSl glavnim gri.iehom. Neopoostiv grijeh '1!1 a:utoritamoj etlci jest pO" Ollila. prelspitivanje autorltetova pifaV@I. da on uspostavlja norme, kan i preis piUV8.nj e aksicma da su narme, l!IspOSb.~j

Ilene od' autoriteta,

najboljem interesu podredemh. Calk

aka osoba i grijclii,. njezino prlhvacanje kaane i osjeca] krivnje vrada je ).odobooth::, jerona na taj natin b:;ramvat prihw.· ,t,anje autoritetove nadmcdnestl.

pritisak SJI'rOCava ijere, a kasnije ce i odraslu osobu, da se d ·kritiOkizapHa. da. ][ JldO:bro(( u sudu zl1a.Ci dobro za njega ill
Zaill.Ut.ori~et. AI ter.]]atF.v~ III t()n1 sm~shl :pooslaju Ie kad promau-omlO vtijedrnl.osne suidmre u odn.oSUI.nastvari. A.ko j.a ka.da. je j'ooanauto :qboUi« nego drugi po sebi je jas:na da jedan au:tQ z.o,vem )}bo~jiml( zato sto me siu2i. bO']je nego

oel

'.:.em

Steri zavjet oU svorn prlkazu ipocetaka. oovjekovemstQrije daje sliku autorltarne 61ti\ke.,IGrijeh Adama i Eve ne Qbjas.. njava se s pomocu SaJUO,lg ,eina! uzlmanje s dtveta dobra i z]a nije s.amopo se:b[ bilo grijeh .. Zapr.a.vo se i ilid!ovs.ka ] krsca:.nska. rel.igija sJ:az.u. u tome da sposobnosi l"atZhkO'\laJIlja
dobra od zla predstavlja
QiSUOVnU

j.

vrlinu. Grijeh je bHa ne-

21

20

poslusaest, prijetnja hozjem .a.rutodtet,u koji g,e bojao da b] oovjek, posb:vsir>slictlln. nama, j er zna sto je dobro i ~Mo[e zlo«, mogao »ispru.Htti ruku I uzets jako lief s drveta iivola l. ZF.V] eti vjee:n()0:1:_ Humanisticka erika, nasnprot autoritarnoj, IDoze se na sliean nalm. ra,dikQvati S POIDoeu. forma]nog i rna teri] alnog krlt.edja. Fermalno, ana se zasniva na principu cia samo covjek. more od.rediti krtterij vrlme i gr~jdla, a. IDC autcritet koji ga nadHazi. S materijalnog stajalista ona se zasniva naprincipu da je one ildolJj:r()-Il ~to je dobro za covjeka, a ~:ido,~ ono s,to mu ~tetL Taka ie jedini kriterii eticke vriiednost! - covje:kava, aob'robit. Raaliku .~zmeduh:umanisti6ke i aurerl tarne etike ihrstriraju razlicita zn.aGenjakoja se pridaju. l"ijeN »vrllna«. Aristotcl lilpotrebljava »wlinli« U smislu ~vrS'no6e« -vrsno6eradnje s pomccu koje semogucnostl, svcjstvene co:vjek.u, :realizir.aju. za individualne hnvu osobitost.

ma n,..;;6'"'f'.111 ~t" nadilazi ,cov]·eka, i CIa stoga sistem koji_-pri~~~_ -~. .. 7illaje jedinc oovje.ka. ] njegove Interese ne ~o~e b~H .ist~skl rnoraJan l. da ee njeguv cilj biri fek iloHrafu, egotnu.tlb po-

iPuacelws, na primjer, upotreblja:va))l'!,1'r'U.nuo< kao slnonim blraberistike svake stvari - to jest za nj[.

Kamen evijet ~. sva:ki ima svoju vdinu, svoju kombinaciju s,pecificnill. kvallteta. Take- i oovjelkova w1ma. predstavlja odreden! :!:liz kvalUeta. koje karakterfztraju 1]udsku vrstu, dok [e vrn:-]ma. svakeosebe njezina j edinstvena i.ndividualnost. OSO:ba,pOiSjeduje »vrlirm« ako je :GoiStvaruje«.

. -Taj argument, ob:~cno istican s namjerom d~ s.e opO"~rg:rre Oovj ekova sposcbnost ~ i pravo :7". da post?V IJ,a 1 proc] ~ JUje norrne koj,e vrijede za njegov zivot, z.asIilI~a se .na krlvom zakljucku, jer princip da je dobro 000 SID J'e dobre po l:~ vjeka me podrazumijcva da je ~ovjekov:a .~riroda taJ~ da su InU egotizam ~li izclacija dobri. TO:matl. da se fu~ Je~ov ~teres ne maze ostvariU akQ on. ne saobraca sa vanJskun SV1~ [etom, U stvari, kao sto su mnogl zastupnici huma.nistitke etike istlcali, [edna je od. karaktensttka ljudske pr1mde ~ to:vj,ek nalezt :svojeos.tv.aorenje i srecu jedlDou .poveza lO~t1 i solldarnostt sa s,vojimbWtnjim. Meltutim, voljeH svoga bhf~ njega nije fenomen koji nadUa~j oovjeka. To je nesto ~v~jstveno i nesto :!lto izbija iz njega, Ljubavn~jeviSa sila MJ.Cli. s.Uazi na 60l'jeb. ni dUlll1.(lSt koja rnu je nametnuta; ona je njegova vlastita woe PQ.IDOCU koje se on povezuje sa svijetom ] clni ga istinski svojim, 2)' Subj,ekilill'isU&a
ruIIsupnrt objektivlsUclroj

jedmac .

cUd

modemcm smislu. jest kategcrija auteritarne etike, Posjedovati vrllnu ·oznat:ava samoprijegor i poslusnost, vise potiS'kfvanje indfviduallceta nego njegovu punurealiaaciju, HumanisUcka etika j e anrropoeen trleta. Ne, Cbka:ko, u. smislu 'c.,~ je cQvjek centar svemfra, vee U smislu da njegovi vriU

Nasuprot tome, »vrlina«

[ednosni s.udovi, PQPut svih. sudova, pa cak .r opaZalFlja, imaju .korijen 111 osob'ito:sHma. njegove egziateneije I da £111 9.mis;]eni samo III odn05U na nju, 'C:Ovjel: [e zaisra »mjen sviju stvarie. Humandstickn je stajaliste cia oilita 'ldje vi~e fil casn~jeQd ljudske egzistencije. PooH", tog s.tajaUstaMIQ je prlmijeceno da je .u samoj prirod! etit.kog po.na!anja to da se odnos~pn"

AkQ prihvacamo princip hum.anist:r6keeti.ke, ~tQ treba da 00gnvorlmo onima koji negiraju eorvje.kovu sposobnest da d.o~ pre do norma tivnih principa koji su objekNvno. v8iljani? . Lzaista, [edna skala h:umanistioke etike popuUa. pred .urn izazovom i sllaie se dla vrijednosni su,d()v~. nemaju objektivlilu valjenost i da nlsu drugo nego slncajne naklonosti iHodbQj~ nosti nekog pojedinca, S t.og stajalfsts, na prrmjer, tvrd~ja, »sloboda [e boljaod ropstva« ne.opisuje niSta nego ..raztiku u ukusu, aU nernapikak.vu. oojektlvI1:lLlvaijanost. VflJedn.oot se 1..1 tom smislu deffnira Yi-,koo llo koje poieijno dobrne, te b [e .~j2lL test vrijednosti, a ne ¥r]jednos.ttestzdj~: Ta~v. radikalnl sub j ekUvizam po 9\'0 jQj je primai nespejiv S ]de jom

22

21

cia elich: no nne treba da budu univerzalne

'Uicinjeu<lI prlncijnr {Jib., j~lui'Wlostj! pretpostavljajucl da je uzitak ~ovjelml dcbara bel zao, on us~ostaV']ja prll'ldp prema kojemru se .telje 'wed~ n~}u: samu SU, one .ZeIje vrij~dne zadov,-oiljenje kojib. ~ro.knje lUi1tai,dnige to '.ruSH. Med:utim, -tmlaJtoe hrninji Herberta Spen.cera da l.Ifi tal!: ima ob je:ktiv,;l1.u funkdJu u procesu biQ]o.§ke evoluciJie. m]tak ne moiebiU ,kriterijvrije:ano,stL Jer, ima ~j~di k~,ji uzivaju ill poder,edenosti,a ne u sloibodi, koJ] izvrace ~ltalk .izmr-.bJje, a ne ljubavi, i:z h:r-abljivooja, a ne .p'roduk~ bvnog rada 'faj fenomen uZitka koji prnistjeee ]2: cmop stojre objektivllQ .he1nQ, tiJpItan je za neurotickjkamkt~ i na~~rokoga. je 'Pl"'ouCatvala. psfhoanaltza. Mi6emo se j os vratHti
a.
j

za ~eni~o valjanim normama, RUcki hedo.nkam prva [e koncepcija

j primjenrljlve na sve Ijude, Kad hi taj subjektivizam ibin jedina vrsta -homaniS't[~ke 6ti~e, tada bismo :zaiSb biB ,prepuste:n:i Izboru ili da prrhvatlmo autori.t<I!l"tlo'lJ.etiku iIi da :naipustimo sve zoilitjerve,

AU, uspr kcs svo] im zaslegama bcdoalzam nij e mogao U,Spostaviti osnovu za objektivno valjane eticke sudove, Moramo li, cia-He, odbaciti objekU'VXIost ako Izabcremo humamzam? Ill, je Ii mognce u~postavm ncrme pcm,aSainja i. vrijednosnih sud-ova koji su objektlvno valjani za :s'Veljude, a de ih je ipak pestavio sam Zov] ek, a ne neki au tnrltet koji g,a nadilazl? Ja zaista vjerujem da je to rnoguce i pokusat tu sada da dokazem tu mogucnos t. Ne zaboravimo na samom poced::lu da »objektlwno valjan« ne znaCi istu sto i »apsohrtan«. Na primjer,.tvrdnja:.vjero" j atnos H m<rprok:sima:dj e, iii bile ko J a hipoteza more hi ti valjana, a da je 11 isto v:rijrnn.e i »relativna«, u Ml11s1u. a je zad snovana na ogranicenom dckaznem matGlrljaJu i da se mooe podvrgnuti kasnijem poboljsavanj1!1 ako ciojenice iii misaone b:vo,aC'.!1je to opravdavaju, Cijelo S:hvacBIJ1lje re].atlvu-og nasuprot aJPsoh..u:noon korijeni se u teoloskom misljenja, po kojemu je bozanska sfera kao »apsolutnae razdvojena od nesavrsene ljudske sfere, Osi-:tn U 'tom. teoloskom konteksru, pojam apsolutnog jebesmislen i ima tsto tako malo mjesta u etici kolfko i u nauenom rnisljenju uopde, Ali, cak a'10 se i sJai€mo u tojrotJd, na glavnl prlgovor' protlv ,mogu6n:osd OIbjehivno valjanih SLU)lOV.a u etiei tek ostaje da se odgovorir m jest na prlgovor da se )lC;t]njenice~ rnoraju jasno T8!zli-kovati oct »vrijednosti«, Jos od K31"ta mnogi su ,ddaU da ohjekti vno vaTj me sudove moreffio donosi H jedino 0 cinjeriJcama, a ne (I vrijednostirna I da je Iskljucenje vrijednosnth sud-ova jedan od dolcaza nallCl1.0sti. Med:utim, u razUdtim umiJeCfma navikli 8:IDO da pnst<'l!v-

na ta] problem kad budemo raspravljall turi i u pog];aY:ljukoje se i]).a.V] odnosmn

karakternoj
iufi tka,

stmk.

srece

~.V~k:D~~ 11. pravcu objektiwijeg kri~erija vrijednQsti bH~ je m~if:l'kaC-ija hOOOOl.[:stiCkog principa ~to [u je '[[veo E:P1'km', kO]ii je poku.sao rijdHi tei~ko6u r2!!Zlikuj'llld »V]Se« i ~~ze(l;; mere mitka. Tiko jeunutrainja. EeSkoe:a hedonlzma bda pranata, ali pokusano r§~enje osralo je apstraktno i. dogmatsko. Ipak, hedonizam je Imao veliku ..zaslugn: is tiouCl ,d.a~e )~~i vxije~no8ti cQvjekov vlastlt] doziv]jaj, do21vlJ8J mltb 1 SIeCe~ on je zatvo.rio vrata svim pokusaJima da seauroriteta prepusti cia odredi ~ono~to je najbolje za 00. vjclra«, a dase covjeku fie dade ma .k:akva priHka da (l"azmotr.i ~t~ _o\5jeea o.on~ za sto se twdi da je ilulj~bo[je za njega. N lJ'e s~oga. mma~:o.ou.dno utvrditi daru hedonh.Ucku. e;r;i~ll 11 Grokioj j Rimu, kao i! 'u modemoj ev;ropskoj i ameri6koj ,kullruri,. zast'llpali progresil':Jlli mis;]_ioci_ o:ni :ko j i SU hili isHn.ski i vatreno zaokuplj em.i sfeC-o.m ~ovj eka.

u.iteri~

ljamo objektlvno valjane norme koje Sa deducirane iz riaucnih princlpa, a H su pak uspostavljeni s pomoeu promatranja cinJenka Hi s pornoeu matematskodeduknvnlh ]zvQdenja .. Ciste m »teeretske« J1,auke bave se otkrivaniem cinj~> nka i priru;:ipa, promda i!:ak i u Hzi.k~.h:u:: iblQloske nauke
lda:li nDrmativIIi eJem,ent objekHvllOsLPrimjjmjene k-oji, me-ilutim,. ~c bad njiliovu :na:uke prvenstvwQ su z.a-okup]je-

24

25

ne praktiCkim normama u skladsr is kojima treba postupati ~ gdje jc ionn »-treba,~ odredeno nau-cn£m pozuavaajem 1::1njenica i prjncipa, Umljeea su aktivnosti koje zahtijevaju specificno znanje i umjesnost. Dok neka traze samo zdraverazumsko znanje, druga, kao inzenjcrstvo Hi rnedfclna, zahtljevaju i veliku koJi,Cinu teorljskog znanja .. Akot na primjer, ze1im gradlti ieilj.ez-nick.u prugu, moram je graditl u skladu s neklm principlma flzlke, V svim umiiecima sis-tern objektivno valjanih. normi konstituira prakticnu teoriiu [primijenjenu nauku) koja se zasniva na teorijsko] nauci: Ako i postoje razIiciU rputovi da se dostigne vrsnoca u bilo kojem umijeeu, norme nisu niikako proizvoljne: njihovo se narusavanje ka£. njava Hi slabim rezultatom, Hi cak. potpunim meuspjehom da se postigne Zeljeni cilj, Mcd:utim, nisu samo rrnooicina, ini,enjerS'tvo i slikarstvo umrjeca!i sarno !i'Vljenje ie umijece,Z zapravo, najvamije i ujedno najteie i najslofenije u.mijeee ikojeoovjek treba da :i:zvo.di. Njcgov predrnet nije ova Hi ana specijallzirana radnja, izv,edbaz]vIjenja, proces napredovanja do onoga slo netko potencijalno jest. U umljecu 1ivljenja eovjek je ujedno umj.etnH;;: i pr,edmet svog umijeea, on je skulptor i mramor, i lijeenil i pacijent, Humanisticka etika, za koju je ~,dobro« sinomm sa dobro La cOl;rjeka. al'>]ose« sa ,Jose zacovjeka, pretpostavlja ovo: da ,bismo znall sto je doom za rovjeka, moramo mati njegovu prirodu, Humanisticka je. etika. p.rimi,je'1.jena nauka () »umlie(..~ iivljeniQ«! koia se ZQsniva na teorijsko] i.>natld (.)oDvje.ku!!I. Ovdje, kao i u drugim umljecima, vrsnoca neCijegpostigml~ ca (r.>virtru.s«) .proporcionalna je necijern teorijskom znanju o covjeku I nj,egovoj umjesnostl i ipra'ksi. MedutiIn, netko moZe deaucirati no-rme iz t:001''jja jedtno :pod 'pretpostavkomda Se odredena aktiv:nost oira, a odredeni. ci1j ~e.Ii. I':retpostavka je medidnske nauke da je poze]jlIlo lijeciti bok$t i produziti zhrot: kad taka fie hi hilo, !iva pravila mcdicinske nauke bHa bi be-.macajna. Svaka prinlljenjena zmmO:5t z<1sniva se n21 ak-

vec

siomu koji proizlazi iz tina izhora: naime, da je c~lj aktiv.~ tl pozdJ· an. Pas toj i, rnedu tim, razl ika izmcdu eksloma konos .d lh ... ji je U osnovi erike i onega koji je 'Il osnovkl. ~f"'d ~mJJ~cf" Mi m ozemo z:amis Htj h lpo teticku kulturu u jcoJOJ ] U· I ne. e e sUke Hi mostove, ali nc i takva u kojoj ]jud~ ne i~]e d~ zIve. Magon za zivotom priroden je svakom orgalUz.mu.l covJek ne moZe a da ne feB iivjeti, bez obzira na to sto bi on 0 lome mogao misliti,' Izbor izmednZivota _i smrti~is.e je privida~ '". go realan: eovjekov stvarni Izbor Jest onaj izmedu dobrog 1 loseg zivota. . . Jnteresantno je na Ovum mjestu upitati zasto je ;na!e vn· jerne Izgubilo slrvacanje ziva.to_ t,~~ii~:a.Cj~i se d~ moderni Covjck. vjeruje da SU ~atanJe i. plsanJ.e u~.lJeca o~ treba da nauci, da postati arhltekt, inzenJcrlh kvall,hclrru~ radnik opravdava prHiean trud, ali cia jc zivljenje nesto toliko jedncstaeno, da nikakav poseban naper nfjepctrebart d~ bi naucio kako dOl tocini, Upravo zato sto svatko na ne~] natin :;;.zivi«,smaera se da je zivot stvar u kojo] svatko vasi lao ekspert, No to nije zbog toga sto je covjek ~o t.og stu:pnja ovladao umijecem zivljenja da je iz~l~io oSJeCaJ. za njegovu ldjnu. Pomanjkanje Istinske radosri 1 srecekoje ~as prevladava U zivotnom proccsu oO~itoj,sklju.~ujeUlkvo oibJ~snjenje, Moderno drustvo, usprkos tome sto l1aglas~v~_ srecu, individualnost i vlastitl interes, udi tovjeka da osjeca kako nije cilj i:ivota njegcva sreca (ili, ako bismo upotrijebili teo~ loski termin, njegov spas), ve~ ispunjenje njegove ~uZUO~h dot radio iii njegov uspjeh, Novae, prcsti! i moe postali su govi potlcaji i ciljevi, On djelu]e u [luziji da njegovi postupci koriste njegovom vlastitem interesu, premda on stvarn~ slu2:i svemu drugorne, samo ne in teresirna s vog is tinskog ta. Za njega je vaino sve ~ samo ne njegov iivot i umljeee iivljenja. On je Z<Jl sve, same' ne za sebe. " Ako etika. sacinjav.a skup normi za posbzavanje vrsfioCe U i~vQdenju uruijeca iivljenja, onda njeziui najopCenit~ji pdncipi moraju proizlaziti iz primde f:ivol.a uopce, 0J IJudskog

=:

~~]?

me:

26

27

:p~toj anja lIl!apose. P:ri'roda je Zivota, najop~jHJe govoreci~ u tome da o-dril i po[vrdi.v[asHto postojanje, SVlm organize mima je 'priro-ae:lla temja da odrse svoje postojanje: na osnovi 1:ec]njenice psihoiozi SU utvrdUi ·».instinMo: samoedrsanja, Prva je »dufuo$t~ organlzrna da bade Z,iv. »BUj, !iv« je d:irr1.amrcan.,a ne statica:.n. pojam, Postoian]« i razvija:nje specifiCnih snaga org"m;izrna jedno je te isto. Svi organlzml irnaju prirod:enu. tein jlu da ostvare svoje Spe(:iHC:. De' mogu6nosti. Za~o c:iii.j rovjekova ~i.vota treba raaumjetl kao razviia~je njegovih snaga pre:ma wkoniman.jegove pri. rode. Covjek, ,m~d'uHlffi, ne pos;.toji »opcenito« .. Ako i dijeH jez.

gru :lJudslcih osobma

irp8Lk uVije!k po§edilnac,

is

osta1[,m jedinstveno

~!anovi:ma sveje vrste, on: je :blce, razlicHQ. oobilo ke-

On se ra:znkuje !pO svom llal'loc]t;om mijclianju karaktera, temperamenta, nadarenosn .i dispoz:.k:1ja, o]1l,pravo kao sto se r.azlikiujepo ctiscana prstijlU. On moie potvrditl svoje lj'Udske :rnG;gllenooti jedino o&tvarem.jem svoje indivi~ dualnossi. Du!nos~ da se fiv] Ista je kao i dumost da se po-

ga dll1:goga.

stane netko da postanemo bite koje potencljalne

j

jesmo,

dobr» u humanistiCkoj etiei jest p.otvrtiiva.SI1:aga. 'VrUna. je odgovo?'nO:st prema vlastitofn postoianiu: Zlo dovodi do sa.}aicenja covje."kavih srUl.go..; porok je neod'govornost premo. sebl. T.o su Iprvi priodpi dbj6kdvisticke humam.iMiC"ke etike, Ov~ dje :['h ne mozemo dovo~jnG rasvijetlfti i zato cemQ razraotrltl principe .humMistich etike 'u mv poglavlju. Ovdje, medutim., rnoramo pdkoonuU .pUamje je Ii ~aubo covjelc~.]« - rnoguca - kao teorljska OSUQva primijenjene nauke 0 etici,

Da sumiramo:

nie iivota, .t(U.vijan.ie c()vjekovih

d:utlm, htstortja misli pdk<lZuje svoje Slpedjalne ironije i proturjecja .. Autorttami mlslioci rado su pretpostavljallpestojanje ljudske prirode r vjerovali su da je ona stalna .i neproonjenJjj;va. l'a [e pretpostavka Muzlla: kao dokaz da Slil njiliovl etlokl slstem! i druMvene instUucije nusne i nepremjenljtve .i da SU navodnn, sagradene pre.m.a.6ovJekoooj prlrcdf, .Me(iu.ti;m, 0'00 sto sn oni smatralt covjekQ'V'orn priflodOlffi btlo je samo odraz nj ihovih normi ~ i inreresa - a ne rezul tat 0bjektivnog istrai]vanj~. Bile [e stoga sasvim razumljivo kad SU ll1apredni mislioci pczdravili pronalaske .antropologlje] pslliologije, koji S1l, Ci'11:H.ose, Uip!"avo suprotno uspostavili - da 5e ljudska priroda beskrajno sa:vi~1jiv.a"To je ujedno matHo da norme ] institucije - vUe pretpostavlje:ni uzrok nego posljedica vjekove prirode - mogu 1a:].oo,aer 'hili prilagedljfve .. AU, su~ prctstavljajucl se pcgresnoj pretpostavci da su odredeni histortjskl. dmt~tveni obliei ]zraz sta[ne .i vjeene ljudske primde, sIjedbeni'd teorije beskrajne savltljivostl d,o,spjeM su do jed:nakQ neodrzive pozleije, Prije svega zato ~'OO pojam beskrajne savitljivost] ljudske prfrode lake v,odi do zak]ju:fuka: koji suo iato ta~k.o nezadoveljavajaci k8.Q ipojam stalne i nepromjenljfve ljudske prirode, Aka hi oovjekb.io beskrajno savitljiv, 'tada hi zaista norme i mstitucije,. nepovoljne za Ijudsku .dohrobit, .Imale sansu dO'llZ'a'!J.vijekoovJeka utisnu u svoje
j

co~

obrasce, bez mogu6nosU da se un:utarnjemage

j.

I\ll

ljudsko]

3) NatUra

0<

&'vje1uf

Pojam Due 0 CovJek-u pOC,ivana pretpostavcl da njezin predmet p.muCavanj.Sl - ~oV'jek - postoji i da postoji ljudska prircda kaira.kt«isticna za ljudsku VTstU. Na tom pltan]u, me-

prirodi rnobiliziraju i da -ide promjc;miHh ebrazaca .. Covjek hi bic semo lutka drust'venm.llred.emja a ne - kan itO' je u histO'dji doh-lao da jest - sl1a c1je se prirodene osobine neurnorno protive moenom priUsku. nepovo~]jnili socijalnlh i lbl~turnih oblika, Zapravo, kad 60vjek ne bi Olo nista nego 0 d!'<I!Z obrazaea kiillflure.,nijedan drustveni poredak ne hi se megao krl tizira ti Hi poo:sudiv,a,ti Sa stajalis taoovj ekove dobrobi ti, j er ne hi posto jao po] am x-OOv jekM. Teorijske implfkacije teorije savilt]jNQstl isto ·SUo talo vatne .lao i n§ezinepoHti.&e i mo:ralne :posljedke. Karl ;bismo
29

da nama ljudske prirode (osim onakve kakvu deHrur.a;ju osnQvne Hzioloske potrebe), jedina m_Algu~<Ii.piSiho· logij.a bio bi radikelni bihev ierizam ko jl se zadovolja.va S 0pi~ $,ivanjem beskrajnog broja obhkaponasanja, iIi takvapsihoTogija koja: mieri kva·nUtativnu. stranu Ijudskog ponasanja, Psihologija. i a.ntro'pologija ne bi mogle raditi l]l~tadrugo n.ego opjsivatl rarlicille nacine na loje socijalne mstnucije i

pretpcstavlll

si Uti da izmijeni

te

ItV j etc,

jer on ne mozc izml] eniti

svo j Ll!

t~dtur.m Q:1'Jirasci Ifornliraju

covjeka,a kako posebne rnanifestaci]e covjeka: ne hi hUe nl!ta nego hiljeg :koJi su aocijalm

ohlici sta.viH ']la. njega, mogla hi postojat! iSamQ [edna nauka o oovjeku - komparattvna socio]ogija. Ako, medu6m •. psihologija i .antropolo-glja treha da doaose vrujane stavove 0 zakonima :UQ vladaju ljudsokim ponasanjem, one moraju zapoleU s pretpostavkorn da ncl.w, recimo x, reagin~ na okolne utiecaie na odgovara/uce. natina kQji pr.oil;JU!l,e ix nje.govi1'l svoist(!va. Ljudska prlroda rl]je nepromjenljtva i zatn se kul'lura, ne mote obja§njavaU kao rezultat meprornjenljivih ljuds.klli instlnkata. nHi je kultura nepromjenljiv! faktor prema kojemu se 1J1!ld.skapdroda prilagot1a.v.a. pasivno i potpuno. Istlna jie da secovjek mo~e prilagodiri CaN: I na nepoveljne uvjete, ali u tom. prllagodavanj III On razvija sesvim cdredene mentalne i emccionalne reakcije koje preizlaze iz spocHilnih svojsteva njegove prirode.

Covjek se mo~e prilagoditi mpstvu,

ali on reaglra

na nje:ga

snii9Jvanjem iSvojih intelekmalnih 1. mcraloih kvaliteta: on se mole priLa,godm kulturl kola je piroZeta uzajanmim nepovjerenjem 1 neprijate[jstvom svojih cianOVaJ,FlO on ]],<1 tu prilacgoobureagira take pos raje slab i duhovne sterllan, Covjek m&e prilagoditi. sebe na dl:nrltvene uvjete koji zahjijevaju. patiskivanJe seksualnih porfva, ali postiZ.lilci tu prilagodbu on r.~ija~ k<lo~to je Froud pok8.!UIo, nourotske simptome, Co'\i'j ek se moae prllagaditi goLOvo svakom obrascu kulture, all uko.l!iko S~ Qni pro,tive njegavojpritodi., on u.toli.ko fv.vija me:n.tairae i e:mocionalne poremecaje k~)j.iCe ga na kQI1lG1,l pri-

sto

pril'od.u. ..... _. . _ ,Co\l'jek nije prazna stramca pa..pn1l na kOJeIDU kultura mo~.e pisati svoj tekst: on je bice Ispunjeno ener~~;ij(}~JJ st:rukn:r1• rano na fiaroeil nacin, bice koje, diok se pnlagmbva reagira s~ecificnim i provje:r.ljivim nac:lliQm na vanjske ~vj.ete.. ~a .se 60vjek ,pri~agodio vanjs:kimpriHkrunaanw.plas_tick], m~JenJa~ jlld poput :tivotinje vlastituprirodis, i da ]e hi? spr~i1l.a~ ~. ltv i samo pod j ednan skupern nrv jeta prema. ~oJuna .je nZVl? specificnu ptilagodbu, on bkbio zapao U1. slijepu Ul_ICU. speerjalizadje, sto je sudbina sV<l,kezivo1tinjSl~e vrste k~Ja je tako oncmogu.Cila svoju hlstoriju, Taka i to\l']ek, kad "hI SC. rnogao prilagoditl svim uvjetima, Do cia se DC slIlprolstavlja on:lm<li:~O. ji seprolive njcgovoj prirodi, tako~er ne .b] i::rmo h~~tion~l1: Ljudska evolucija korljent se III cO'\I'jekovoj pr~la~oill]li~'SU 1 lie s tanovi tim neunistivlm oso b lnama njegove prtrede, lone ga prirnora vaju cia nikada nc prestane u svom tl'~z.enju uvj e· ta koji bo,lje odgovaraju njegovim istinskilm; potrebama. Predmet nauke () Covjeku jest ljudska priroda. No ta ID,a". uka ne za.pOCinjepotpunom tadekvatnem slikQ'm. '~ ~~me. st? [e Covjekov~ priroda, jer je sadoveljavajuea d~Ul~CjJa. njezineg predmeta njeztn cilj, a ne pretpostavka. ,~Jez;~na .J~ metoda da promatra 00\1jekQl1e reakcl] e lila razlieite ~I!ldJVl.duaJDe i drost:vene uvjete .it da iz tib pmmatnmja iz.vu& Z<lik]Jutke 0. 00'\,1 jekmro j prirod i, His tori] a i .aolropohl'gj j a proueavaju covjekove reakcije na kulrurne i soeijalne uvjete .k{)j~. su razliciti od nasih vlastitih: socijalna psiho]og;ija p:rou-::ava. njegove reakctje na r2llZlil:lve socljalne sredlne unutar nase kll1~ ture, Ps.Uaologij<.1l djeteta proueava reakcije djeteta 0 rastu 1'1<1 razllcite situacije: pslhcpatclogija pokusava d~ci dio zakljucka 0 ljudskcjprirodi prouCavajuci njezina izopacenja a patogenim uvjetjma. 1Ljudska se pr:iJiOda ne ro~ ni~~pnl" matratt kao takva, 'vee jedino '100 svojim marufeSlaClja~a It specificnim situadjama. Ona je teorijska kons~lUkcija kOJ3 se moze iz.vesH iz empirijs&o,g proueavanja covjek.O'\.'a pooMa.
J

31. 30

(I L\.Qvjeku, konstretrajuet llumr ;]Judske prirode«, ne razllknje seod druglh nauka sto u.pO'treMjavaj1l1pojmove '0 blcima kQji se zasnivaju nat z<I:k]juc.clma,pro· matranih chljen~ca Hi se s pomocn tih cii'ljemca kentreliraju, a sama nisu dlrektno motriva, Usprkos bogatstvu cinjenica, koje nam pruiaju sntropologija i psllio]ogija mi Imamo tek probnu slikn ljudske prire.cle.Da 'bisnlIO stekli empiri] s.ki i ob] cl!;Uvan sud 0 eeene ~t.Q sa!~in._jla:va ljudsku p:rirodu«, ],05 uvijek :mnQ~O mooemto n3:· » uciti ed Shylock~ akQ njegeve rijeei 2jdovlma i Krscanlma shvatimo 'Usirem smislubo 0 repreeemanrima djdogco. vjeeanS'tva. DZalQ Ato sam tfdo1Vr Zar Zldo'V nama ociju? Zar Zidov nerna :ruku, udova, rod~. sjetaja, strasti? Zar se ne hrani istom Q hranom, zar ga, ne l".'rnj:ava i~1:Q onrzje. zar ga ne napadaju isee bolesrl, zar 15<1, el:ijoce: isH Hjekovi,za(f mu .. nije J:jeti n V'ru6e,. .a .zimi studeno kao :[ Krl6a ninu? Akl) nas ubadete, zar

nj:a.. U tom smislu nauka

UaJID 1I~

potete krv? Ako nas .~kaiJja.te. z:arse fie smijemol'

AkQ nas otru]ete~.zar 1l~ umiremo? :P~ aka nas uvrijedite, zar cia. se tie osvetimo? Ak:o smo :u svemu drugom kaovl, hocemo i ill teme biti.«! 4)1 'T'ra dJJ::' .ij' 'a h um_m;uS;~I~e . ~... l'.,Uf~. _. . __ _..
il _ e t- llII.,e

U tradiciji hmnanisticke cUke prevladava sta.ja!iste da [e pozna:VruIjecovjeka: OSJ10va za utvrdivanje normi ] vrljednnsti, Za:to SU rasprave ,0 etici od Aris['Qmla!, Spino~e ] [)eweya - mislilaca Cije remo poglede nkrartkQ pdkazaU uovom odjeljku - u isto vrljeme i rasprave 0 psiho],ogiji, Ne namjeravam, dakak.o, da prikafe<m hls~a:riju [ua.ma.l.11stiCkie etlke, vet same da dadem Iluatraciju nj,ezinGg prlnclpa, .kako su ga izraz.i:H.neki njezini najveC] predstavniei. fo ,Ar'istotelu eHkase izgraauj'e na esnevfnauke 0- CO'll] eku .. P.sinologija. istraZ1!lje prirodu fuvjeka i zato je ,etika. primjjen jena plSmo1og[ja.Papu t prouCa:vaocapo]:iUk;e pro:u.Catva_.. 32

nici ,uhf!']! .nmogo truda za stjeeanje znanjao Hjelu~.6 h; pri~ rode oovjet:a Aristotel deduelra normu da [e »vrlina« (":1."5" noca)))aktivnos!:«., a. time (I]1po~IDUeva upetrebu onih ljudskih fuekcija i sposobnosti koje S1il svojstvene c:ovjekll1,. Sreca,., koja je cil] covjekova zivota. rezultat jeXlaktivnosti« ~ »u:pot.rebe«; ona ndje mlrno po:s.jedO"ll'a:ojsUi stanje duha. Da M ob j asnlo svoje shvaean] e aktivnost], Aristotel se s.1.uZi oHmpijskjm]grama kao anru.ogijoon: »Kao sCa na Q]impij~ skim igrama nisu ovjencanl IiJ.aj'ljepSi.i najja~l, vee Ql1i koji se natjeeu (jet sa medu njima po'b]e..dnici),~ako, .i oni koji djehlju dobivaju, i to zasluzeno, uzvi~ene i dobre stvari u :ilivotu,«' Slobooan, ractcnalan I aktlva:n ,~kQ1ltemp]ativan)cov~ jek jest dobra i prema tome sretna OISOO\2l. Oevdj,e. dakle, imarno ob j ektl vne vrij ednosne sudove kojisu. - na oovjeka upravljeni, iii hU.D1,am.lSticki, a koji su '1I.l isto vrjjeme isvedeni iz razumijevanjacovjekorve prirode i uloge. . Spinom. poptn Aristote1a, ftsttuuje oovjekmmp'IJsebnu guo On. zapotmje razmatranjern posebne uloge i ctlja bilo ce.ga u prirodi ] odgovara. da se svaka stvar, ukoIiko do nje stojl, trudi da lsuaje u svom.bi6u«.s Covjek, .njegova uloga i ciJj nemogu blti ni Sia drugo 'ne.go one ~~o i sve druge stvari: da se 0 G:r!i ii da traje u S V10rn pas tojan] u. Spinofla dola;zl do palma vrlinekoja je same prlmjena op& nnrrne na Oovjeko· Viol egaisteaciju. jilDjelQVati apsolutno izvdine ruje u nama niS:la drngo nego pod vodstvcm razuma dje\lovaU, Zi vjeti i oeldavaU svoje blee (to troje lBati isla) •. ] to ID~ osncvu trafen j a vlas lite koris tk~ . Odria-van :svoje bite po Spinezi ZJilaCipostati ono ;;:.tonetko potencij(J.lllo jest. To. vr~jedi za sve stvarL :&I(O]lj bi ... W~ SpimJ!z.a,))bio is to taka ,uniSten. kad bi se prormjenlo ucovjek~. kao i kad b~ se promJjenio u in:sekta~, a mi! bisffi'O' mogH dodatida M,prema SpilllOz.i, lovjek bio 1sto tako ufiisten

lac etike »mora na neki naCinpomavati cmjeIiLioe c duAi, kao ~to CO'!l'jek koji zeH. lijeeitioci iIi djel!o 'U. cjelini mcra 'poma,vati ~i:nienku 0 tljelu. ..... a ,eaTIi;; i ani :fi.a]lob~aniji lijie6-

wo-=

)'l

(1;,

33

kad hi pClsta.o ant1eo, lao ] kad hi postao kon], Vrima j e razvfjaJijespecifitnm mogu~nosti wa'kog organizrna: za 60vjeka
- to je stanje u kojemn je on l1ajhuroaniji. Pod dQbrim Spi~ noza dosljedno razuraije sve »QllO 0 Qemu sigurno znama dla [a sredsrvo da se sve vi~e i viSe pr~bliiavamo Zitzoru ljudske primde k,o# je On postavio pre.d nas« {kuniivmoj _. E.F.J. P'oa losim Spinosa razumjje sve ».0110 ()~emu. s~gu.J1lQmama da nas spre~ava da edgcvorlmo tome uzoru«," VrUna j etako jdNltj~na s realizadJoon oovjekove prlmde: prerna tome, nauka [I covj eku je teori] ska na uka na ]wj 0j se etika zasnfva ..

petrebu is t:railvanja{>; P Sto se tiCe relauiv[zmat, Dewey smaera da tiIlljerrica da se u necemu utiva llije sama po sebl i ssud (I vnjednostt onega U 6em:u se ,t1.fiva~,B Ufi tat je osnovna ci· nj enica , ali ona mora biti sverlfteirana dekaznbn jnaterijalom« .1~ Poput Spincze i on zastupa rnisao da se do objektivno

Oak razum pokazuje covjeku.

S[O

trcba ~initi da hi zaisra

bio svoj i takn ga uCi stn je do bID, p1!l tpostlzan j ai. 'l{rmine vedi preko aktlvne uperrebe c:ovjekovih snaga, Tako je moe Istn sto ] vrllna, nernoc isto sto i porok. Sreca nije cil] .za sebe, vccono ~to prati da:fivljaj pcrvetava-nja moci, dok je nemoc praeena potHiletLOwu.;. moe i nemoe odnose se na sve snage karakterlsrlene za llovjeka. Vtijednosni se sudovi mogu prjmijerriU jedino na fuvje~a 1. nj~O¥e inrerese, Takvi vrijednosnl sudovi, medutim, nisu tek h1rdnja 0 nakloacsnma Ill nenaklonosttma nekih pojedinaca, [er SU .]judska svojstva prirodena sarnoj vrsti I eato zajednicka svim ljudima. ObjekUv~ III karakter Spinozrn.e dike temelj! se na objektivnem karaktern .1ll.Ora Ijudske prirodekioj] je.premda dopusta mnoge pojedinacne varljaeije, 1J! svojoj sui isti za sve ljude, Spincea se radikalno sup.rotst:21Y]ja autorltarno] etiei, Po njernu, OOV~ jek je ci]j-za-,sebe, a. ne sredstvn sa 2111..uoritet .koji ga nadilazi. Vrijedncs t moze lbm cdredena jedino 'U odnosu prema cov je" kovlm stvarnim Intereslma, a to SU sluboda I produktivna U]JOtreba njegevih snaga," Na.jz.:n<lcajniji suvremeai zastupnik naucne etike jest John D'ewey,ciji se pogledi jednako soprotstavljaju .~autozltarne] etici i relativizmu.. S to se prvoga 1.ice, on tvrdi da se zaj edniika crta pozivill"J.j.a.naobjavijenje, na bozanski odredene Up" ravUace, na zapovijedi driave, Lrndidju i ~ako dalje, ~I~stojiu tome a:StQ p0stoji neJd~oli.k:Qau~():ritativan glas da iskljueu.je 34

va1janili vrijednosnfh sudova D1aZe aoci s pomocu snage ljudskog razuma, Za njega S1J. rast i razvitak 60vjeka u smislu njegove primae j konstitucije takoder cilj ljudskog nvo!:a. Ali, Deweyevo supectstavljanje svakom stalnom ciljuodvodi ga od vaine pozicije do ko]e je Splnoza vecdosplo, od oneo »uznru ljudske prlredee kao-o n<lUC]10m pojmu, Glavni na-

glasak Deweyeva stajalista, je na odnosu lzrnedu sredstava i ci~jcva (iii posljedica), to jest ma empirijsko] osnovi za valja .. nest normi, Vrednov.a.r!J.je, prema njeme, nastupa »tek kad pustojl nesto SID smeta, kad postoji neka tdk.oca koja se mora uklonitl, neka potreba, nedoatatak Ill oskudica.. koja se mora zadQvolj]ti~ neki mob tendeneija koji se mora ranijesiti mijenjanjern Jmsl:ojeClli uvjeta, TaciinjefJ!ica, za uzvrat, dokazuje cia je prisutan . .i mtelektualni faktor - faktor istraZivanja - kad godpostQji vrednovanje: [er, "j}c.ilj-U-izgledu formica se i zamislja kao ono sto ce, aka se na njernu .. radi, zadovoljitl postojecu potrebu Hi nedostatak i razrijesitr postojed. snkob«..1S Cilj je po Deweyusaaprcsto nlz 6nova promatranlh s udaljenog stadija radnje, a sredstvo [e naprosto Isti niz promatran na nekem ranljem stadiju, RfWika izmedu sredstava j dljeV<t nestaje prl pregledavanju toka predlozene linije akcije, povezaoO'g niza u vrernenu. Cilj je posljednji cin 0 kojernu sc rnisli, a sredstva su cm.ovi kcje treba izvrsi6 u vremenu prlje toga ... Sredstva i ciljevi d:.... SU imena za istu rea alnost, Ti termini ne oznac'Uju podjeluu srvarnostl, vee razliku u sudut! Y; Dcweyevo nagl.a:$avanje odnosa. izmcdu sr~dstava i ciljeva bez sumnje je vaum tocka u razvoju toorije ra.ci.onalne cHkc, pogotovo zato slo naS OIila upozorfl'Va na teorije .koje SU, raz;-

15

dvojivsi d.Ijeve i sredstva, postale hcskorisne, AH, njegovn slajaliste da »mi ne znamQ ono sto srvarno trafimo, sve dok se tok akci}« mlsaono ne razradls" ne cini se da je istinlec. Clljevi se mogu utvrditi emplrljskorn analizom tota.lno.g fenomena - oovj eka - eak ako jos i ne znarno sreds tva s pomocu kojjh da ill postlgnemo, Postoje ciljevi 0 kojima se va.ljani sudovi mogu dema51 ti premda irn za sada, da tako ka-

zem, nedostaju ruke i noge. Nauka

oovjeku mote nam dati

sllku »uzora Ijudske prirode« Jz koje se ciljevi mogu deducirati prije !]legoSin se pronadu sredstva sa njihovu postizanje," 5) EtiL;a i ps1hoanallza Iz prethodnog je, mislim, o~:i o da razv Itak humanistlcko-obt jektivisticke etike kao primijenjene nauke ovisi a razvitku psihclogije kao teorijske nauke. Napredak od Adstotelove do Spinczine etike veclm dijelom proizlazi iz nadmocnosti Spinoeine dinami~n.e nad AristotelOlVom staticnompsihologljom, Splnoza je otkrto nesvjesnu rnotivaciju, zakone asocijacija i perzistenciju iskustva iz djetinjseva kroz z·vat. Njegov pojarn feUe dinamican je pojam, superioran A_ristot(dovoj »navicl«, AU. Spinozina psihologija, kao i sva pslholoska misao do devetnaestog stoljeca, naginjala je tome da ostane apstraktna i nije uspostavila metodu za provjeravanje svojih teorija empirtjsklm istraiivanjem i otkrivanjern novih cinjenka Q 6ovjdal. Brnplrljsko istrafivanje kljutni je pojam Deweyeve etike i psihologije. On priznaje nesvjesnu rnotivaciju i njegov pojam »navike« razlikuje se od desktiptivnog shvacanja navika 11 tradicioaalacm biheviorizmu. Njegova tvrdnja" da rnoderna kHnicka psihologija »-pokazuje srnisao za stvarnost kad Inzlstira na dubokoj vainosti nesvjesnih sila U odredlvanju ne samo javnog ponasanja nego i ielje, suda, vjerovanja, idealizaciie« govorl da on pridaje v<)znost nesvjesnim faktorima,

prcmda u svojo] etieko] teori]! on nije Iscrpio sve moguenosti kojepnda ta nova metoda. Malo je pokusaja ueinjeno i s mozofslke i s psiholoske suane da se pronalasci pslhoanallze prirnijene na razvitek eticke teorije.lO Cudn.o je to pogotovo zato sto je psihoana1iticka teorija dala takve dopdnose ko jI su pose.buo znaeajni za teoriju etike, Maida je ,najvafuiji doprlnos clnje:nk.a, da je psiboanellticka teorija prvl rnodemi Ipsilioloski sistem kojemu predmet [strazlvanja nisu izollrent aspekti Covjeka, vee njegova totalna licnost. Umjesto metode konvencionalne psihologiie, koja se rnorala -ognwiCiti na. fenomene 'koji su se mogU dovoljno izolirati da hi se mogU eksperimentalno promatr.aU, Freud je otkrio now rnetodu koja mu jc omo.gucila da prouCava totalnu lienost i da razumjje ~tQ. sili covJeka da postupa onaka kako postupa, Tame-tom, analiz.aslobodnih asocijacija, snova, omaski f prenosenja, omogueila je da su do onda »privatne« onjenice, otvorene jedino samospoznajl i lntrospekciji, pas-we »[avne« i prikazljive U OIphodenJu lzmedu analitleara i subjekta, Psihomad.itiCka [e metoda taka osvojtla pristup fenomenuna :koji se drugadije nisu dall promatrati, Ona je takoiter razotkrlla mnoga emocionalna iSkrl.lStv8. koja se nisu mogla razaznati Cak ill ~ntrospekd.jQ.m, jer su bila potlsnuta, _.1 ee .•. :2:1 ·0dvoi vojena ou. SVIJes ...... Na poeetku svo j ih proucavan] a FiI"eud. j e uglavnem Mo zainteresiran za neurotieke simptome, Mi, sto je vis.ep·siho3naliza napredovala, sve je j asnij e 'P ostaj elo dar. se neuroticki simptom mole shvatttl same razumijevanjem karakterne strukture u kojoj [e smjesten. Neuroticki karakter, prije nego si'mptom, postao [e glavni predmet :psihQanallitick.e teorije ji tempije .. U sv.ojoj temji da prouci ·neu.rotI6ki karakter Freud [e ipol.ozio neve osnove nauke ,0 karakteru (karakterelogije). \oja je posljednjih stoljeca blla zanernarena ad psihologije i pu.'P lena rcmanopiscima I dramancarime.

us

36

37

PsmoanaHtitka

karakterologlja

prernda jos u povoju, nul:"

no je potrebna

za razvitak eti6ke teorije, Sve vrline 1 parcel

kojlma se tradlclcnelna etika bavi moraju cstati dvosmisleni, jer onl testo istom rijefju oznafuju. ,razliCita" a dljelom I proturjeena tjudsk.a stajali~ta; ont gube SVQju dvosmislenest jedino ako jh se ~ij,e u povezanosti s karakternom s t rukturom 1ii!:nosti ko jo j se vrltna i1i porok prida] e. Aka j e vrlma i~o~,iranad konteksta karaktera, moie sepokazati kao o nevrijedna (na primjer, poniznost uzrokovaaa strahom iii koja nadaknaduje, potlsnutu arcganciju). Ali i porok se vidi u drugacijem svjetluako se shva.cill u konteksru chavog karaktera (na 'p'"im]er.~f\ogandja k8Q iuaz nesigernosti i samopotcj enjivanj a). To razrnatranje izvanredne je znac<lIjno ZOI etjku: bavi H se izdvoj enim vtr:i:nama :i poroclma kao zasebnim osobinamanije d!ovoljno i vodi u zabludu. Predmet etike [e ,la. ralael' rn. jedinQ uodnosu ,prema karaktemo] sttukturi kao cjeUni mogu se izricati vrijednosne~vI'dnje 0 pojeillnacnjrn osebinama i postupcima. Vrlinom ili porokol'N obdaren karakter, pri.jerzego pojedfnatne vrline iii poroci, pravi j.e pred· met e.lic1wg istraiiv.{$,nja. Za etiku nije manje vaZan nl ~iboanaJiti&] pojam nesvjesme motfvaclje, Iako ~aj pojarn u opco] fermi daUm prlje Leibn lZ9J.i SplnQ7_,.El:, 'r,eud je bio ipak. prvi koj i ie nesv jesne rdf nje proueavau empirijski 1. veoma deteljno i take 'pc.loZ1oasIl!oveteoriji ljudskih motivaolja, Evoiudju. tl'HCke misli kamkterizim e:lnjen[j;:a da su vrljednesni sudovl, ~oj~ se odncse na ljudsko ponabJ1§e, :izrlcami vi~e U odnosu na motive k.oji. tete uosnovi postur.pka, nego na sam po.smpak. Stoga. razumljevanje nesvjesne motivaeije ctvara nove dimensije za ,etit· ko ist.raij.vanje, .Ne samo ~n{l !tOo je najniie«, kao ~to, :pdmjecuje Freud, »vec i ono 500.je najvj.se u egu moze biti nesvjes:n.o'C::!2·moZe bitl najja8 moHv zaakeiju .~ a eticko istraiiv,anjie ne ffioZe sebi oopustiHda, to zanemari. Usprkos velikim :miQguOOQSUma !ojep.sihoanaDjza pruZBL nauonom prouCav.mju vrijednosti, Freud i njegov.a ~kobl R]:SU

38

39

drustveni

fivot uCiniQ moguclm.

Na primltlvan

nacin

u sis-

temu tabua, a kasnije, u manje primitivnim sistemima etikie. covjek je uspostavio norrne drustvenog ponasanja kako hi zastitio pojedlnca I grupu od opasnosti tih Impulsa, J\,;ledutim, Freudova pozicija njje nlmalo konzistentno rela.tivistitka. On pokazuje strastvenu vjeru u Istinu kao cilj kojemu Govjek. mora teiiti 1 on vjerujeu covjekovu sposob-

cija postaje dominantna, Prernda se Freud nije osvrtao na eticke vrljednosti eksplicitno, postojl Implicitna vesa: pregcnitalne orijentaei]e, karakteristtcne za ovisna, pohlepna i skucena stajeltsta, eticki Soil Inferiorne genitalnima, to jest
p:roduktivnom, tako implicira zrelom karakteru, Freudova karakterologija da je vrlina-prlrodni cil] coovje.kova razvitka ..

nost da za ttm ciljem teZi, budu6i da je od prirode obdaren razumom, To antirelarivisticko stajaliste jasno jelz njego'Vih razmatranja 0 »fHowfiji lJ.vota«.i5On se suprotstavlja teoriji da je Istina »tek prolzvod nasih vlastttih potreba i Zelja kako se one formiraju u pmmjenljlvim vanjskim uvjetima«; po njegovu rnisljenju takva se »anarhisticka« teorija rusl u rnornentu kad stupi 1.1 dodir s praktlcnim i:ivotom. Njegova vjera u snagu razuma i nj egovu sposobnost da ujedini fuv je-, canstvo i. da oslobodl covjekaod okeva predrasuda posjeduje pates koji je karakterjstlcan za fiIorofiju prosvjetite~jstva. Ta vjera u rstlnu osnova je njegova shvacanja psihoanaUUckog Hjelenja .. Psihoenaliaa je pokusaj d81 se 0 nekome razotkrije lstina. U tom pogledu Freud nastavlja tradiciju onog miMjenja ;koje. josod Budhe i Sokrata, vjeruj-e u Istinu kao snagu kojacini covjeka vrlim i sJobodnim, .m - po Freudovo] termlnologiji - »zdravlm«. Cilj [e 3.ilIa>.Htickog Ujeeenja. da se iracionelno (id) zamijeni razumom (ego). Analiti6ka se situacija moze s tog stajalista definirati kao situaclja u kojoj dvcje ljudi - anallticar i pacijent -posveCuju sebe trazenju Isrfne. CHj joelijooenja da se ponovo nspostavi zdravlje, a Jijekovi su istina i razum. Zahtljevanje s:it.aacije koja se zasniva lila radlkalnom pos ten] u, i to unu tar drustva u kojemu je takva Iskrenest rijetka, mazda je najveci izrez Freudova genija.

raj razvitak mogu blokiratl

speclficne I, vecinom, vanjske

okoJnoS'ti i tako pronzrokoeati formiran]e neurotienog karaktera . Norrnalni rast, medutim, proizvest ce .zreU, nezavisni, prodl'ikHvni karakter, sposoban davoll i radi, U krajnjo] anaUzi, dakle, za Freuda su zd:ravlje i vrlina jedno te isto. All ta veza izmedu karaktera i etike nije eksplicitna, Ona je morala ostati zamucena, dljelom zbog proturjecja izmedu Freudova relativizma i Implicitnng prihvacanja humanistickill. etiekih vrijednosei, a dijelom .zbog toga ~t(l je Freud, zag

okupljen prvenstveno neurotiekim karakterom, posvetio mao lo paznje anallzt i opisu g.emita.1nogi zrelog karaktera. Sljedece poglavlje, nakon prlkaza »ljudske stnracije« i njezinog zna~.enja za razvil'ak karaktera, vow do detaljne anallze onoga s'to, joe ekvivalent tivna ortjentaclja«. genitaJnom karakteru »produk-

BIUESKfi (JZ DRUOO

!l'OGUVUE

Uvnun:1ii'llU i vjeC'n.Clsti, 2;ido'Vska th~nka, uredio Nahu~ N. G.lat· zer (In-Time t:tl1dEternity, A Jewlsh Readier, edited by N~hum N. Glatz~T. New York, Shocken Books, 19'46). 2. Ova upolreba termlna »urnljeeee ipak je u suprotnosd s.~· no.logijom Aristot.e]a, ko]] razlikuje izmedn~clniti« I »sao.nj,a.u«'. 3. Samoubojstvo kao patoloski fenomc.n neproturjeCi ovom op~e-

U svojoj karaktemlogiji Freud takoder pokasaje nerelatlvlstieko stajaliste, premda jedino impllkacijom, On pretpostavlja da razvltak lfbida polazi od. oralnog preko analnog do. genJtaJ.1ilog stadija ida. kod zdrave osobe genitalna odjenta·

nitem natclu. 4. Pod termdnom &nauka a Covjeku« mis]im na siripojlam nego

je konveneionalni po] am antropologije. L]nton je upotrijebio nauku 0 eo,vjeku u slicnom, sveobuhvatnom smlsln, Vidi Nauka o tavjeku u. $vj.etskoj krizi (The Science Df Man in tire lVorld Crisi's, ed, by Ralph Linton, Columbia University Pi'eSS., New York, [945~.

sto

:4.0

41

5. Shakespeare,
6. Nikoma~()va

85.

Mle'tacki
etilw.

trg.o1iac, M:atica Hrvatska,

tv ico11W.chea, London,

ZaglJeb 1947.

str,

de Spinoza, EUka (Erlt{cs, OxEcm:f University Press, London, 19.27» IIlI,. Prop. 6. 9.. Isto, IH,.Prop. 24. lO. ISla. IV. Pref. U. Marx je izrazio grediS~c slieno Spinozinorn: ».Ako zelimo znati !w je pS,ll] kor.lsnQ«, lk.atZe on, ~n1o.raITlO temeJjito prouBti pseeu pri· rodu, Samata pzlrcda ne cia se declucirati iz [p'riodpa .ik.orisnosti. K.adta,i prmctp primijcnimo na covjeka, to jest kad njime hecemo da ocjenjujemo sve ljudske radnje, pokrete, odnose itd., on·

7.

faro University Press. 1925),

]lsto,

(131 Mea

S. Baruch

N)99

a, ~.

no:;!

a. 17-24.

N.:..,.v Yorill:" Ox·

da se moramo prvo bavjt~1!judsk.omprirodo.lll 110pCe, a, mUm s Uudskom. prjrodom taka Seemijenja u svakoj histmijs:ko] epohL Sve se to Benthama mnogo ne Hee. Naivno i hladno on modernog fmstl."a. narecite e;ngLeskog. uz:.ima za norm:a.in.og 6)vjeka.c Karl Man::, Kapi!a! ,(CapUaI, The Modern. Library, Random .HQ!J;se, Inc.) I, 688, .fusneta, . Spen.Cel'OYO gledi!t.e 0 etlci, usprkosznacajm.im lfikrm·fsldm mill· kama, takoder sadrLi mi5ao cia »dobro« i »10580: proizlaae ]z posebne cQvjekove konstltucije i da se nauka 0 rmnasan,iu zasniv£! na ndem zrumjuo ~ovjeku.. lJipismu J. S. .Millo. SpenoeF .l!:aiJe: ~me~w kaje zastupam ](lste, cia moraluost, ill tocniJe takoevaaa nauka 0 ispravnom poDaSanju.ima S'I.i'O j dlj da odFedi kako i lId!a su j,edni modUis.i pondanja stetn!. a nekt drugi .I:rorism. Ii dobrl ~ loo.i ui;inci .00 mogu bltl sw.cajine, nego nlll!me posljedice konstltuclje stvllri". - Citirao Spencer u Pr.incipi e:tike ('[he ,Prin~ ciple.s oj Ht hies, D. Appleton Co., New;York. 1902) ;[ svezall:,. str, !JI. 12. Jonn. ID~wey ] lliames H. TU.ft:s,. BUka (Ethics, Henry Holt Md!Compan)!". rev. ed., New York, ]911), str.

2tl.Kratak.. ali Zllaeajoo doprinos probtemu vrijednosti s pslihoanali· ti~kog stajalista pr,edstavljacli:mak Patrlcka MuUahy.a Vdjed· nosti, nCl.ld.P1a metm::l'a i pS#lOanal'iza (V ar!.'1es. Scientific Method and Psychotlrmlysi5, Psychiatry, May 1943), Za vrljeme revidiranja rukoplsa uvcklljige llOlsi.a [e knjiga Covjek, etike i druS('Vo J. C. Flugela (Man, Monllsand Society. [merna tiona] UmV'crsitDes Press, New York, 1'945}, koja predstavlja prvi $·jstemat:ski l ozbl!jan polhclaj jcdnog psilio.analit.itara da prim]j.c:ni psillo.analiti& ka otkrlca na eticku teoaiju, Veoma vrijednoiznosenje proble· ma i duboka krUika .~ premda .~ mnogo yge od samekrH.ike psitlOanalhickog s[ajam:ta. 0 etici maze se naci U kujil.i MorNmera J. Adle:ra $to je &wje! tlGil'lio od 6ovje.ka ('I.Vh:at Mun Has MGile .of Man. Longmans. Green and Co., New York. 1937). 2t. Vldi Ile,wey, Pw~lemi lovjeka (Pmble.n'is of Mal'll, str, 250---27:;t i Philip B. Rice, Objektivrwst wijetbwsrwg sudai tipovi vrijednosnag suda (Objectivity of Value Judgment and Type.s Var,~!e ludg'llent. »Joumal of PhaosophYlI, XV, 19.!4), str. 5----14" 533-543. 22. S" Freud, Eij'O i id (The Ego :and t~le ld.. Hogarth Press and the Ins:titllte of Psycllomalysis, 1935), str, In. 23. Cetaljnije razmatranje Q, savjesti n.alari se u poglavlju IV. 24. ~Psihoana]itiC:hl pregled« (/lhe .Psychoanalylic Rev:iew~, XXXI, br, 3. July, HN4), str, 329-335. 25. S, Freud, Nova uvod~a prMtlVanja 0 psihoQnalhi (N,ew IntroduotOTY Lectures on PsychQana1ys:fs, W. W. Norton and Company, New York, ]937), 8U:. 24--2~1.

«.

13. 1ohn DeweyProblell~i cl)'Vje.ka (Probkms library. New Yo.rk, 1964), str, 254. 14. btD. SU •. 200. 15. John Dewey, Te.CJr.iiavrednollllnja (Theory natronal Ency.clopediao/ Unified Sciern;e, cago Press, Cbkag:o. 1939). Xl, br, 4, Mr.
16. John. Dewey, Ljudska pdrotla,

364.

of Man,. P.hi]os<ophicatf

Conduct, '['he Modern Library, Random House, 1930), str, 34. f. 17. IS10, str, J6. 18. mopij,e su v:izije ciljeva prije ostvarenja sredstava, p,a, ipak nisu besm]sleue,B ..J llO'Lsuprot, neke su mnogo p.ddonijele napretku rmsli, a da i De go\iOITmO sto su one znat!iie za ,odld:avanje vje~;e' ubudufuost fovjeia. 19.. John Dewey, Ljudsk,a priroda iponasanje, str, 86,

of Valuation, in In.ter· • The University of CW· 34.

(lJ~man Nature and

pcmaJanje

42

III

Ljudska priroda

ikarakrer

Stosarn. Covjek, to djjelilTI s drngiD ljudfma, Sw vidirn. i Clije.m i jooem i pijem, to sve !ivotinje ~i:n~ slirno. Ali to da ja sam ja - same je me]e, to pripada meni i D]k.OiI]iL drugom; ni] adnom drUgo[J] ~ovjeku, ni allnel,u; [Ii !!ogu -

osan

'WJ1iil!:.o
S

koliko sam

nJime jed no.

MAJSWR ECKHlIiRT, Fragm~ttli

I) Lju.dska

*jtuacija

Jedan indivlduum p,redstavlj,a Ijudsku rasu, o,n je specifican prlmjerak .ljud:!l.k:e vrste, On je »on« ioo je »svi«: on jepojedinac sasvojim esohltcstlma i u torn sm;islu jedinstven, a u isro vrijeme on [e nos:iiacsvIh brakte;r.]sHka nuds,ke rase, Njegova se osebujna licnost odreduje csobitostlma ljudske egzistenci] e ko]e SU zBlj ednitke ,svim]judima, Stoga razraa-

(in 'prilagodlbe .ilvotinje njezlnu svljetu ostaje krozdjelo vrijcme isu.eke njesina imUnkLivna. oprema vl.§e nije u sjanj u da se ·u~p esno priia.goduje j promj enl j iVQ j ok;oUn:i~ ta vrs ce i~lll·mrijetLZ.ivQtinJa se mo~e priiagooiti promjenljivim okohl:osHma prornjenom sebe same ~ aut'OiplastiCki_ a ne prom] enem okoline ~ aJopl:ilistic'ki. Na .taj naCLnona z]vi harmonieno, al] ne .n srrrislu ~epostojanjabor'be, ~ U smislu da je njezlna IDas:Hjeaen:fJ. mst.hlLktiv.na oprema C:]ni.oorecten~m. i nepromjenljieim dijelom vlastitGg svijera. Ona se prjla~ gOQJuje, iH izumire, Soto je nepotplu,n~ja i promjenljlvlja Instlnktivna oprema zi~ vctinja, to je razvJjen[ji mo:mkt a Orne & sposobnost ueenj<.l .. Pojava oovjeka moze se definirati lao zbivanje na ono] toeki proceSaL evolucije gdje je ins~mkt:ivna prillagodba. dcsegla svo] minimum, On se medutim pojavljuje S novim osobinama po kojima se razlltkuje od !ivQi~inje, to SiU: sv.ijes't Q sebt kale zasab nom biro, sposobnesr da p,amtili proslos L da predoeuje huciuonost i da naznacnje predmete i postupke sirnbolima, zatlm razum kojim zWl.vaca,i razumijeva svijet, te irnaginaciJ a s pomocu koje dopire daleko prekc dosega SYO jib cula .. Covjek je ml.jnemo6ruija od svih firotinja, ali upraeo ta o..iioloska slabost predsta vlja osnovu njcgove s;n.age j prvQtanra~ log razv:i.janj.a njegovfh specifienoljrudskth. kvaliteta,

b) COl1Je:.kove

egdstencijaJne

i ~zi-5.tori,j:skedihotomije

tranje ljudske situaeije mora prethoditi litnosd.

a) (;ovjek.ova hioloSka slabost

zaamatranja Ijudske

PO'i element '.koj.i razlikuje ]judsku od :l.iv;otlnj~ke cgzistencije jest ,"ogaJrv~: re1aUma. odsutnost instinlctivne regulacije kod Covjek~ u procesu prilagodbe ria okolnu sevarnost, Na-

Sam.osvijest., razum i imaginacijaukiouli su »harmomju« keja karakterizira zlvotinjsku egzistenciju. Njihovompojavorn ,oovjek jepostaoanomalija, ,eudQviste svemira. On je dio prfrode, podvl/gnu t. j e njezinim fizickim zakonima I ,nespol')oban da ih 1.z.mrijen:l,a ipak ,on transcendira dio prlrode, On je odvojell, a u -isto vrljeme i din: on je 'beskuCnik,. iako vezan za dom kojl dijeH. sa svim oocima .. .Bacen U ova] svijet na slucajnom mjestu I 1JL slucajrrom ~su, on je, opel :sl!Uc.ajno,prisi~ ljen da ga napuati, 1B'Uduc.i da [e svjestan sarncg sebe, 001 shva-

granice svog postojanja, On predotuje smrt, I nikada nije cslobodcn proturjeeja svoje egeistenciie, on se ne moZe rijesiti svoga uma eak kad bi 1 hdo, niti se mose rijeSiti svog ti] ela , b .. arem dok !lvi ~ a njegovo gat tijelo tjera da 21eli. biti iiv. Um, ta] Covjekov blagoslov, ujedno [e i njegovo prokletSi!VO; on ga prisiljava da se neprestano hvata ukostac sa zadatkom da r:ijesi nerjesivu diI:I(:rtorniju. U tom smislu ljudsko se postojanje razlikuje od postojanja svih estalfh organlzarna [er je 0n(] tIL stalno] i nei4:bjefnoj neravnotezi. Covjek svoj 2;icvot ne DloZe llproiivjeti« ponavljajuci primjer svoje vrste: naprntiv, On sam mora zivjeti. Covj.ek je j>cdina iivotinja koja se meee dosadivaNjkQja mo~e biti ~'l€l!,Qdovaljna. koja se m07~ osjecatl protjeranom iz raja, Covjek je jedina iivotinja k.ojoj njezlnavlastita egeisteacija predstavlja problem sto ga una sarna mora .:rijesiti .i 00 kQjcga ne moie izmaci. On se ne more vratiti u predJj~.ui!\.ko stanje Ilarmoruije sprirndnom, on. mora na.stavitida razvija razum sve dok ne postane gospodar i samog sebe, Pojava razuma stvorela [e 11 covjeku djhotornlju koja ga neprestane tjera da tei! za novim rjeienjima, Dinamizam 00' vjekove hiatorije nu,zrao :proizlazi :i.z. postojanj~ ranrrna, looji Covje.ka potice da se razvij aida s tvara vlastitl svijet uko j em se osjeca kao ked kuce, sam sa sobom i sa svojim hHinjima. NakO']1 svakcg postjgnutog stupnja on ostaje nezadcvoljan i zbunjen, i upravo ga 'fa zbunjeaost tjera cia Lrali nova rjesel

ca

i svo<ju nemoc 5VOj vlast:.iti kraj -

dru~ .tijomharID~mjom,.kojaM
koj;aga moga. razdvaja

mog]a. skinuri pro~etstvo

i .l1]e:ga sa1
l

od :p:rirod:e, 00 njego'Yili hliinjib. ...

Taj rascjep u ljudsko] prirocii ~aLliv.a egx]__stml(;l]a_n~ .. . ~ temlje, ko]e nazivam zatosto se :li;;Qrijene u ~vje~O'\i'o.] ~gzistendj~; onesu p.mNrjetja b~~a oovjek. ne m~ ukaiuti, 1. kul turom. .<1 1;1 "a .koja mOOe1!l skladu sa svoJi;m karakterom ....... , raz!iciOO reagiratf, .. ... NajJuIldam~.ta[nija egz1.stendjalna. dihot~i]~ Jest Qna~tzmedu Ziv:ota i smrti, CiI!J.jemca cia .mOora utrmjeti, aepromjen-

dih

tam

ljiva [e ea 6,).vjeka. Co"vjek je svjestan te Cinjem.ce i. uprav:o tal: svjesnost .duboKQ utje&l. na njegQv Ziv~t. No.~mrt ~staJe. ]stins:k:a suprotnost .:livotu, ona je strana.l: nespoJ.~V<li.s ]~.k.~s.tvom Zivlje4.llja Sveuk:upno Zonaoje Q SJlI1l"'U ne nujenja cmJ~ .. nlcu cia smrt nije smisleni dio .iiVOla ida. narn fie proostaJ~ drlIlgo nego dapribvatimo cinjenicu srnrti, a t?m.ac~ - ko~.~" 100 se .ll1lik:g livQta tiee- poI'U. »Sve~to CovJ,e:kmJa, ~datoe za svo] !irot.e: i ;emudaroovjek«, kao sto Spinoza ka2)e,~liLe

misli lila srnrt negona ZlrVotil. Covjek je S pomoeuJdeologija

lak pokuSao negi:r.ati tu. ~~ hotomij:u;na primjer, kr.sCanskipojam besmrtnosti, posruh~ rajuel besmrtnu dllilu,. poriCe tr.~giCnu cinjenku da fuvjekov li.VQt zavdatva smreu, To .UQje cO""jek smrtan rezulrira i jednom dn!'gpm diho~omljom: i~ko j.e: svako ljudske bite Ji1Qsilac, svih ]j1J!ds~.

nja, Nepostoji

urodena ~tefnja za napretkom«

oovjcl.u.. vee

ga sama proturjeenost njegove egzlstencije primorava cia proslij edi p1.U leoj i j e 86M pas tavio, Izguhivsi raj, j edinstvn s prirodom, postao je vjeCn:i Iutalica (Odisej, Edip, Abraham, Fa~ ust), On. je prisilJen cia ide naprijed i da neprestanim naperom (:jnri nepoznato peenatim, ~.splitnjaJuCj dgovorima prazne, o mjesta U S\-OOl :7..IJlanju. .mora scbi poloziti ratu.n 0 samorn On fie-hi .] 0 smislu vbs:titog postojanja. On je tjeran dapreviada taj uuutraSmji rascjep'. mueen C.einjom za »apsoiutnim«, za

gucnosti, kratak raspon Zivota pojedinca nc dopusta C~k ..m pod najpovoljnijim okolnostlma da se one po.tpun~ realiziraju, Samo akobi r8Jspon 2ivo-ta po jedinca roo identtcan s rasponem Zivota. Covjetans~va. mogao bion sudjelovati u ljmID.~korn razvi tku. ko ji se Z)biva.u his.rorijskomprocesll. Co'lljekov iivot, zapolinjuti i zaminI6 na jedno] .slueajnoj toc~j evolutivnog procesa Ijudskevrste., sudara se nagtcki sa zahtjeeom pojedinca da realizira sve svoje moguc:nosti. 0 tom. proturjeeju ~ .WneO;u onaga
~Ikibi mogao realli:z..irati i onoga
ml<1!1 mupre:dodl2bu.

m.e:

:Mo

s tva.rn.o reafu.ir.a ~ cov jiek [rna tek

ld.eolo-

47

46

gije ovd]e takoder nastoje da pomire Hi. da poreknu proturJeeje,. tvroeCi

Hi da [e neliji vlasriri historijski period. pcsljednje i najzrelfjedostignuce Covjefunstva. Drugi opet zastupaju misljenje da smisao zivota nije u njegovu najpuntjem razvltku, nego u slnzenju drustvu i u ispunjavanju duznosti, da su napredak, sloboda ] sreea pojedfnca podredenl iIi. cak nevazni u po,reuenju s dobroblti drzave, zajedndce Hi biloeega drugoga sto maze simbolizirati vje6nu silu koja transcendira po-

e,

.ill da se ispunjenje

Ziv.ota dogaCia pcslije

smr-

mije i zate nepromjenljrve, Ou1 su pokusali u.vjeriti covjeka da ilono sto ne mora biti i ne .moie biti« :i da se 'On. mora od.reCi sebe, kakobi mogao prihva:titi svoju :tragiCn.1ll udbinu. s
NQ
to

nastojanje

da se brkaju

ta dva ti\pa proturjecia

nije

[edlnca.
Covjek [e sam, au isto vrijeme je U odnosu, On je utolikn sam ukoHko je jedlnstveno blce, razlici to od bilo ko j eg dillgoga, i ukoliko je svjestan svoga ja kao zasebnog bica. On. mom biti 33m kad treba da sudl Hi donosi odluke jedlno s pomocu snage svog razuma, Ipak, on ne moze izdrzati da bude sam, da se ne odnosi prema sVQjim bHznjima, jer njegova sreca ovisi 0 solidarnostt kojuosjeca s njima, sprosllm i bud ucim generaei] ama, Radikalno razlicita od egzist'en.cija'lnih dihotomija jesu mnoga proturjeeja indrvldualncg i socijaloog zivota, koja nisu llIll2:an dio ljudskog postojanja, nego ih je oovjek srvorlc i on ihmoze rijeSiiti, i to, Ili ill vremenu kad su nastala, iii U kasnt-

sprijecilo covjeka ·da ih pokusa i dalje rj~avati. Jedna ad ri"arocittih osobina ljudskog duha upravo [e ta da ne mofe ostati pasivan kad je suprotstavljen protur}eeju .. On se uvijek pokreee s ciljem da ga razrijesi, Sa" ljudski napredak proizlazi jz~e cinjenlce. Aka &lvjeka treba sprijeettl da akcijorn reaglra na svoiu svljest f) pwturj,ec~lima, tada i samo postojanje tih pHl't!urjeeja mora biti porlcano, Da se pomiri I tako
negira alnom proturjecja, to je funkeija racionalizacija u Indfvidu.Zivotu. i ideo]ogija. (drustveno strukturlranih raciona-

Hzacija) u drusreenomzivotu, Med:utim, kad bi se ljudski dub m.ogao zadoeoljiti jedlno ra,,:kmajn~m Qdgovorima,' dakle istlnom, te i takve Ideologije ostale bi nedjelotvorne . Medutlm, takoder j e jedna od. osobina Ijudskog duha da kao is tinite

prihva.ca mislt rasprostranjene

socijalne sredine,

slaganje vecine, Hi nekiautoritet podrzava pomlrljive ideologije, tada se duh smiruje, premda s.e sam ·c,ovjek.POtpWlO
naumiruj e.

.m misll

kod vecine ~b.nova njegove

neka rnocna vlast, Ako

koje zastupa

[em pericdu ljudske histonije, Savremena proturjecja izmedu ,obilja tehnickihsredsta.va za zadovoljenje materijalnih po. treba i nespusobnosti da se ona upotrdjebe lskljucivo za mir l d.obrobit Ijudi ~ rnogu se rljesiti .. To nije muno proturjeeje
jer je ODO nastalo zbog rpomanjkanja,hrahmstJ Covjeka. Institucija ropstva 'U suuojGrCkoj djeSlti teku kasnljern perlodu historije, i mudrosti u

Covjek vlastltomakcijom moZe nistltl hi:s~orijska proturjecja, ali 'Onne mozeponi.§titi egxistendjru.ne dihotomije, premde; moze na njth razhcto reagirati, On moze umirlti svoj dub pomidjiiv.im. i hannorciz.irajuCim ideobgijama. On mo.2e poku!ati da od svoje unutarnje uznemlrenostl pobjegne spo-

moze posluziti kao primjer ralativno Il'lerje.sivogpro turjedja, koje se moglo

kad je dostignuta

materijalna osnova [ednakosti medu ljudtW,a.

motu. neprestanih uiiv.:mja Ili poslovne uktivnosti, On. ,m.o·~e pokuSati da uklne vlastitu slobodu, pretvarajuCi g,eu instrument sila Izvan sebe, utapajuci svoj ja u njlh, No on Ipak ostaje nezadovoljan, tjeskoban i. uznemiren, Postoj! samo jedno
rjesenje njegova problema: da se suo6i s istincm, da prihvati svoju fundamentalnu osamIjenost i samQcu U s-remiru koji je indiferentan prema njegovoj sudbini, cia shva:ti kako nema site koia ga. trauscend:ira it koj.a.hi za njega mog]a riji~

Veoma [evazno razllkovara egaistencijalneod historijskih dihotornija jer J:?jihovo brkanje -izaziva dalekosclne posljedi. o~.~?,ni koji ,SU, bili z,aintere.siranl ·da odrZ~ histQrijska PfQturJec]a, naswJab su dokazah da. tSu to egzlstenoiJahl.e d:ihoto48

~iti njegov problem .. Covjek: mora sam prihvatiti edgovcrncst za sebe, kao i 6inj,enicu da samo vlastitlm snagama m>oze SVQm ziVQtu dati smtsao. Med;uHm smisao ne podrazumijeva I sigur-

nost: ;u stvarf, teZn.ja za sigurnoJ6u

blokira

traienje

smisla:

Nesigurnost i Jest ona] uvjet ,k(lji pO'tice 6ovjeka. da rasvija svoje snage, Suoc;ii H se s lstinom bez panlke, shvatit ce da ~Ivot nema smisla osim onog koji mu cQvjek daie, raz:viiaiu~ ci svoie mage, iiveei produktivno; samn nas stalna budnost, aktlvnost I naper mogu ocuvati od neuspjeha u jedinom zadatku koji je doista vazan - U punom razvijanju nasih SUa· ga unutar ogranicenja koja su postavljena zakonima nase egzistencije, Covjek nikada I!1e6e prestatl da budezbunjen, da se eudi i cia postavlja nova pitanja. Sarno aka shveti ljudsku situaci]u, dihotomije svojstvene .njegovu egzlstiranju l svoju moe da razvija vlasnte snage, bit ce spesoban da uspije 111 svorn zadatku: da budeono §to jest, da bude za sebe, da }XIsUgne sreou potpunom reallzacl jom onih osohina koje su specijalno njegove -l"azuma, ljubaw i pr,od'UkUvnog rade, Pos'to smo raspraeill egzlstencijalne dihotornije svojstvene covjekovu postojanju, mozemo se vratlti tvrdnji, postavljeno] napoeetku ovog poglaJv]ja, da razrnatranje Ijudske situacije mota prethoditf razmatrenju 1Judske lienosti, Jos preetznije znacenje te tVJ'dnje postaje onda kad ,kaiemo da se

liki dlo eovj ekovih strastnih nas to] anja ne mok objas.njti sa me s pon'loCu snage njegovih ~nstink~~a. C,ak;: ko ~ 1 glad. a ~~, .. seksuabe tez.nje potpuno III c01;,]eku zadovoljene, »-on~ zeu 1 . • dl ~~.. ntie zadovoljan. Za razliku ad Zivotinje, njeg?Vi naJneo-, O_~.nl .. J . I'oMemi nisu tada r.i.jeSeni" oni tek pOC]DJll. Jer on teil U ~l~CU, za ljubavlju, ili za razaranjem, on riskir~ ~vot za.:re ]igiozne, politicke Hi humamsticke idea!e,a t~ temje ~onS,titUl fraju i kar:ak:te.riziraju osebujnost ljudskog 1ivota. Zalsta, »CO' vjek. .ne :l.ivi sarno od hljeba«, . .. ... .. Za razlileu od Preudova mehanlClstiC~.o~naturahstic~og.

j<clnjenja, ta jetvrdnia

blla in terpretirana

ob take da CovJek. a

urodenu religioznu potrebu, ko]ase ne mofe protum~Citl_ s pomoeu Iiljegovepr.irodne egzlstenci]e, ,~,ego ~~ mora ~b'~.o, Ziti neCirn ga transcendira Ii SI:O se ]Zvodi lZ_ natpnro~ slla. Med'utim, ta pretpostavka nije iIluZna, budu.ci d~. se .t~J

u.n

sw

fenomen Imooe prowm.atiti

IDa

osnovu punog

razuroljev'an]l3.

psihologija

mora zasrdvati ma antropcrloAko-filoz.ofskom poj-

mu ljudske egzlstencije, NaJupadljivljacl'ta .Jjudsok()g ponasa.nja jest ogroman intenzitet strasti i poriva sto ih ,6ovjek pokazuje, Freud je vge nego itko drugl shvatlo t.u Cinjencu i nastojao ju je objasniti
U

okviru mehanicisticko ... naturallstiekog

misljenja svog vreme-

na. On je pretpostavfo da su i strasti, koje nisu oClti izraz instinkta £OMrlOOdrfuvanja i seksualnog mstinkta (in kako je on to formulirao kasnije, erosa i instinkta smrti}, ipak S<mlO indirektmje i sloieni}e manifestadje dh insti:nktivuo-biolo§· kih podva. MedutiIn, ,rna koHko te p'retp()Stavl~e i bile brilja.n· tIile, one nisu uvjeJllljive'1!,I.soom inijekanju cinjenioe da se ~. 50

ljudske simacije, . . __ . , Nesklad u covjekovoj egzjstenciji nUla potrebe ko]e daleko nadilaze one Sto proizlaze iz njegova zivati:njskog porljekla. Te otrebe rezultiraju imperattvnom ,te!njom da .se ponovo usp~stavi j,edinstv<I i ravnotesa iml~Gtlll ~je~a i. Q.s:~le prtrode. On pokusava da ponovo uspostaV'J, to JeChnstvo 1 tu ravnotetu prvensrveno LU mis]jenju, konstruirajuci 8veobuhv.atnu duhovnu s1iku svijeta koja rnu sluZi kao misaoni ekvtr i~ ~. jega mom: dobrti odgovor ma pitanje gdje stoji i st() mu J.e Cr· niti, Ali takvi misaoni sisremi ~ne zadovoljavaju. Kad bl Ci:r vjck. bio sarno bsstjelesni mtdekt, njegov hi se cilj m~gao dOsti~i.. s pomocu sveobuhvamog rnisaonog sistema. Meltu· tim, buduci da je on biee obdareno i tijelom i duhom, on m~ ra reagirati na proturjeenosti svoje eglistenci]~ ne s~mo..mi~Ijen}em vee :i svejlm reelnim z.ivlje.njem, svojrm oSjeCa]lnIa i posurpcime, On mora tdIti da iskusi [edtnstvo i jednost u svim s[erama svoga bica kak.o hi naSal) IilO'VU rav.n0t~~. St.oga hila lro.jj zadovoljava}u6i sistem orijentacije .u~}pl~clr.a~ :sam-o ~ntelek.tualne e]emeute nego ielemente oSJecanJa ~ SJe-

51

tihdljmra i obj:dujavamo ih kao posljedice seksualnih ill nekih .drugib quasibiQIQ~kih tefnjL Ali nije Ii of it!,) da S1U Inten:tItet i fanattsam, sk~ojima se ·td:i tim svjetovnim clljevima, isH onakvi kakve nalazimo u reUgljama; i da se SV] ti svjeto\m!] sistemi or::ijenta:cije I edanest] :r<iliZUkujusamo u sadrtaju. all U osnevne] jIlotrebi da poku~8Iju pm!m zadn'Ilo~jernje?U ndQj je 'ku~turl sUka to vru.-Ijhrija ~~o v~c~na lju· dID.»vjeruje« U monotelzam, dok. njihova stvarna odanost pd~ pada sistemima koj] SU, zapravo, mnogo bli:z~tutemlzrma i obofai.va:n]uIdola nego hUo keje] fo'nni Jl::::ricanstva. Ali., sada mora:1l1Q ui5mi.ti jo~ jedan. kcrak da~je. R.arumj· jevOUljeJ: 'l>reHgijske« prirode ~ili. d.rn~tveno stmk.turirnnih svjetovnih. td.:nji k:J]IUC je za r.a:rumijevanj,e neuroea j imd(ma~njh stremljenjakoje moremo s-matra:ti.odgovod.m.at - po]ediIlla.c~ 1limodgovon·ma. - na 'OO'vjekovo~r~je orijentacije i odanesti. OSlQba kejo] ponasanje oo:rdJ:uje :enjeIlla fiksacija na obitelj«, 'kojia_ je nesposobna da djeluje aezavisne, u stvarl je obo-zava1ac primiUvnog kulta predaka, :ii jedma :r:azlfka imtedu, nje i .mUijuna druglli obo-favlihu;a p,rOOa.ka jest jn toruesto je nj~i.nsistem priv.ata::n, a ne i dru§,~venQ .strul~turi~ ran. Freud j e shva tio vezu j:z.medu religije i I1Jetl["OZe i. o bj asnlo MUgiju kao QbUk neuroee, dok smomi. do~li do zaklju&a.da.

ne

se neuroea mnra objasmti.kaoposeban .obili:kreHgije;o-nase r.u.1Jmjeoo nje pogkrrito svcjim illdividualnim. drnstverno
nestrukturiranim stemom eseblnama. NaS zaklj·U!~ak ~~o se d~e QPoog svim Ijudima, do-

problema ljudske moU.vacije jest ova]: dok je potreb~ 7.asi~

orije])tadj,~ i oclano&ti zajem..iCla

de sepnsebni saar.f.aii s.istema,kQ]:i mdovoUava.ju WPQ~rebu. r-a:zHluju.Te .razUke su r.adike'lll ·vrijoon.os.ti: zrela, prod.ultivna, mcio])alna. ·osoibaliza:brat (!e sistem kQji joj dopuJ· tada; bude zrela, produkeivna ::1. rncional'na. Osoba koja je bila sprljecena 1!1 svom razvitku mora se vradti primitivmm i jradoJ1lamim sistemima kojii~ za usvrat, prodtdujurn povecavaju njezinu ovlsnost i raoo:nainost. Ona ce ostaU na stup.nju
53

kQJi je c'OvJeC,anstvQ u svcjirn najbo]jim predstavmcsma prevladalo prije mnogo tisuea godine, 8M zato Uo je pot.re'ba za sistemorn orijentacije i od.<mo!S~i, sustinsk:i dio ljudske eg4iste:ncije,moZemo razumjeti intefiZ]terte potrebe, Za]slat i nema nekog dmgog. IDOCnijeg izvora energije u Co\"jeka n,ego SW [e taj. C:ovjek nije slobodan dla Izabere izmedu posjedov,anJ~ ill nepcsjedevanja ~ide.aJ,<I.«:,ali je slobodan ila.~zabere j ed<IJjJJ od razlieitihvrsta ideaia :]li da se posveti obo:l;av,anju sile i destrukelje, ili cia se pesveti abobvanju raeuma i Ijubavi. Svi su Ijud.i »ide.a;Usti.e: !l. 1!:emza netim Iznad fidc.k;Org ;.!;~;u:iovQ]jenja, ni se :razlilnuju PQ' vrstaO rna idea~a u kQjje vjernju.. N,ajboljec• all .i najsatanskije manife~tacije ljudskog duha nisu i2:raz zMtjev,a, njegova tijela, nego spomenutog :ll:ideaHzma«, izraz nje,go'V,!lL d.l!lh.a.StogaJ. [e opasno .ipogreino relativistitk:Q stajaHste, loje tv.rd~. d:a- i:matineke: ideale iU neb religijska ulijerenj8 same po sebi predsravlja ~ 'V'rijerutO'st. Mor~o raznmjeti svaki Ideal, uk]jufujuCi i one koji se pojavljuju u svjetovnlm i.deologijama kao izraz [edne te isle potre00. i moramo ih pI'OSutUv,<lI:tiprerna njihovaj istiIrito~l6,. prerna opsegu njihove upoweb[jivosti zarazvijaoje oovjekovili :snaga i prema SlUp!OjU k'OUkQ sustvarni odgovor na OOV] eko.\'U p01fi.rebu za ravnotemm. i harmonijom u nom svljetu, Zato po-na.vljam!l da, ra.rum1jevanje lju.&ke moHvaclje: mora,' sHje-diti. :iz r.u:umi:j.evanja .~judsJ{e situacije.

vee

ca i.Cine ga. jedinsw,eIDim. Razlib izmeau ·nasH~ed~ i sn ren:ih 8voj stava u cijdosti je sinmUmIII.a s r.ru.·lko:m l~~ed t:enlperamenta, nadarenos ti i svw. konstiW.cionaLno da.~lh. ps hlfJclh svojstava. 5 jedne i karaktera s druge strane, D'Ok :a7:]_ ke ll1tempenlmeI'lN nisu QdeUCkogznate~ja, dotle. ra~hke+l karaktem konstinnraju stvarnt pr()bl.emet].~e; ,on~ l~ra~avaJ' d.o kojeg je stupnja :pojedinac uspio u urnijecu 1Jv~JenJa. :D: bism'o .iW jegli zbrku kojaprevlada va priupotre~i ter:m.tll~ »~eroperameIlh: i »b1rakw:r~ .• zapotet ceme s kratkim razmat ra.nJeID te:rn,peramenta. -

oj T e.mpe:r,wnent
Hill0kr~t je razlikovac tetip tem.petamenta: s~g v.lniCni me~aIlikollirni il Hegmatifu:i. SangvinLom 1 :kQlenCm! • ~ 1~ •• • k temperamenti jesu nachll reakcije koj,e karMte:r:Jl.lll"a • .v:l.SQ~. nadlraJ;Lj hmst i hrza promjeIiJ.3 Interesa, prl su IIilte~~] u sangvinicnog~em:peramen:ta slabi, a U kroletlcnog snazru Flegm~ticni i mela.nkoUcni tern perament, nasaprot ~o~~, kafaklteririra stalna ,ali span nadrai1.j iVQS t Interesa, prr cema j~ fnteres u flegmatiCn~g:~empera:menta. slab, a lie mebmkoH6

~o:er.icru,

00w.u

l)l.lmflsl Ljudw su sHEnt [er ~m je za§ed:nicka. [jiudska sJtua,dja i 111JOJ svojstvene egaistencijalne dihotornije: ani su jedtnstvena him UBI. onaj sped:fic;m nat:in, 118 koji~jdavaju svo] ljudski problem .. iBeslrrajma raznolikost li.cnosH sama pe sebi karakterlsHena. je za ljudsko postojanje., ,Pod. ]icn.o~~u l"tU'umijem sveukupnost naslijedenih. I sle6enih psili.iCkih svojstava koja karakteriairaju nekog pojedla-

nog smtZa.n.~ .. . Prema Hipokra.tQvu st:ajan~tuH railiNti n<l.clni reakeije po\'ezani Sut' S rouUt.i tim sQmats,kUnizvo,dma. (I.~~arn je primi}etitid:a. seu popruarn:oj iUpotrebipam.te JieditlQ iI.l.ega~ tivni aspekti tih tempe,ramcnata: koleritni danas zn~?ona] ko j it se lake Ijuti, mel.ankolieni koJi bko padau po tIstenost,. samgviniCn1 je preopotim:istiCan,. a flegmati~ni prespor]. ~e kategor:ije temperaments upotreMjaviH su svl prouCavaocl t~m~ per.runentado Wnndtova vreraena. Na.jvahrija mod.etna s.'D.va: eanja. tipova tem.peramenta j esu Jungova, Kretsdlimerova li

tno

Scheldonova} Da je daljnje istt.aiiv.anje lila tom pod~ju veo<~pottrehn~, naroclto s 6hzirOO1 na koniladjutem.pet.:tmen1a 1 oomatskih procesa, :n.e mote bi ti ni.k<likve sumnje. Menu tim, nui:no j e da . 55 '

jasno nu:likujemo karakter i temperament, jer je brkanje till dvaju pojmova zaustavil« .napredak u karaktero,logij], kao i 1,1 pmuCavanjutemperamen tao Temperament se odnosi na naein reagaanja 00l [e konstitutivan i uepromje.rdjiv; karakter bltuo fo,rmiraj'U lskustva jedne lienost], narocito iskustva iz djetlnjstva, a do stanovlte je mjere promjenljlv na OS]10VU. sposnajnfh uvida i novih vrsta dativljaja. Ako na primjer neka licnost Ima kolerfenl temperament, njezin nacin reagiranja je lYbn i snafan«. Ali :f1aJt,o je brs I snazan, to. ovisi 0 vrsti njezfnog odn()~enja, (I karakteru, Aka je rma produktivna, pravedna, obdarena ]ju~ bavlju, ona Ce reaJJgiraU brzo i :mafno kad vol:i,b.d je ogoeeen8 nepravdom, Ili lad. j e Jmpresionirana novom Ide] om. Aka jie destruktivni in sadisU6ki karakter, ona Ce bili brza j snaf.. na u svojo] destruktivnostl iii okmtnosti, Brkanje izmedu temperame.nta I karaktera ima -ozbi1jne posljedice za etitku teoriju. Naklauosti s obzlrom na razlike u temperarnentu naprusto SUo stvar sub jektl vnog ukusa, .Med:utIm, razlike ukarakteru cetickisu od najfundamenta]nijev,af.. n05t1 .. Jedan primjer hi mogao l!lOillOcI da se to razjasni. Goering I RImmler bili SU ljud] :razlic.itih temper.<m1enata _ pI"~ vi ciklotfm, drugi shizotim, Zoog toga, sa s,tajaHsta lienib. SkJ(lIROSti, pojedinac koga privlati cikiotimnJ temperament vise hi »voliQ«" Goeringa nego Hlrnmlera, i obramo, Medutim, sa. :sctajaHsta karaktera eba SU covjeka imala zajedniCku osobhlU-- bill su ambieioani sadisti,. Stoga, s eUckog sta jalHta; . om su bllr jednako zn. r obratno, medupmduktlvnjm karakterima netke bi subjektfvno rnogao vi§e voljeti ko1eriene 'Hego sangvinia"iie temperamente, ali takvi sudovj ne hi biIi SU~ dovi 0 odgavarajuCim vrijednostima: tih ~judi" U primjenl O. G. Jungovih kategorjjatempe.rame:nata., »int.ro':vertiranog« l :ilekstrovertlranog«cesto nailazimo na :iistu zbrku, om koji vise vole ekstrovertiranog, sIdon! su cia Qpi~u lim. trovertiranog kao inMbi:nmu i neuro~icnu osebu: onl, .me56

ifutim; koji vise vole introvertirane, opisat ,00 ekstrovertiranog kao lXIvI'mu osobu, k'ojQj nedostaje Istrajnost i dlllbma .. ~ska je u tome ~,to se usporeduje »dobra« osoba j ednog s »,lmom« osobom drugog temperamenta i ~to se onda razlika u vrljedn1lsti pripisuje razUd u tereperamensu. .Misli.m da Je 'ocito kako ta zbrka ..izmedu temperamenta i karakterall.djeee naetiku, J er ~osim 510 j e dovela do osude a· ta:vilirasa c-rji se dominantni zemperamenei ra:dikujl1!.1 ad ne!ih vlastitlh, ona je takoder podrfala relativizam tvrdnjom dIa su razlike u karakteru isto tollko rezlike ukusa kohko .i rase obratftt kategoriji karaktera koji je i predmet etiCl:.og SIUda idJj Covjekcwa etlokog raxv1tka. OVidje pal moramo najprii·, je ras6stiti terea od tradicionslnlh .konfuzija koje se, u OVOID .slueaJu, centrfraju ,uko rnzli'ka iamedu dmamicnog i bihevio· ris tJi6kog shvaeanja karaktera, b) Karakte«
(1) D i na

ziike u temperamentu, Da bismo, dakle, ras:pravJja~1.o eU6ktoj toorij'it mnramo

mit n o

IS

h 'II!' a tan j

e .ks.r a k t e r a

Blhe...oristi~ki erijentiranl psiholozi shvacalt SU ]. shvacaju i osobtne kao smooim oscblnama ponasanja, S tog stejalista karakter se deHnira kao »obUk ponaJanja karakt.eristic·an za datog indir.viduuma«,5 dok S'U drugi aturori, kao WIlliam .McO.ou;galI, R. G. Gordon :i Kretschmer, naglab:.vall. voljni .i dinamlcni dement karakternih svojstava, Freud je razV]Q ne sam:o prvu nego i rnajdosljedmju i najprodomiju teorjj\U karaktera kao sistema tdnJi koje stoje u osnovi pona8a.]lj.a~ali nisu identicne S njime, Da bismo istaldi
karakterne FreudOVQ dmarnieno shva.canjekaraktera~p{)imoo

Usporedba imlea.u osobina ponabn.ja I karakternih osoblna, Osobm,e ponasanja opisuju se s pomoeu 8.ktivnosti ko.j-emotri treea osoba, 57

're

nam

cilja, a bez straha ad opasnosti po neci]] mir, slobodu iIi tt. vot. b'l se tvrdieluk k30 osobina ponasanja definirao kao ponasanje koje teZ.i da zastedl novae, Hi neka druga materijalna dobra. Medutim, ako istnuimo motivaciju, narocito nesvjesnu motivaciju tathih osobina ponasania, nalazimo da jedna oscbina ponasanja sakriva brojne i potpuno razUate karakterne osobine, Hrahro ponasanje maze bin moHvirano ambicijama, tako da ce neka osoba tiskirati i. svoj Zivot u odredenim situacijama samo da 'hi zadovoljila svcju CeinJu. da: joj se dive; rnoze hiti motivirallo, samoubilackim impulsima koj1i tjeraju osobu da trmi opasnost [er, svjesno iii nes-

Tako, na prirnjer, nsobina ponasanja »biti hrahar« hila hi definirana ,kao p-onaSanJe koje ten za postizanjem odred:eno~

rakoder proizvela neku raiHku s obzirom na same ponasanje, U prvom slucaju osoba bi vrlo
nost. Ovdje bi motivaci]a lako razlikovala situaciju u kojoj [e mudro stedjeti od one u kojoj je rnudrije trositi novae, U drugom slucaju ana hi Sted.jela bez obzira na objektlvnu potrebu za stednjom, Drugi faktor koji se odreduje :rnH6noS6u motiva odnosi se na predvid'anje penasanja. U sJu{:a:ju »hrabrog« vojnika, motiviranog ambfcijoill, mozemo predvidjeti cia oe se on ponasat! wah. TO jedino ako je njegovu hrahrost moguce nagradiu, U slu:ea. ju vojrdka koji je hrabar, zbog odano~ti. svom cilju, mnfernn predvidjetl da ce pitanje 0 tome bote 11 ili Here njegova hrabrest naici nat priznanje slabo utjecati 11a njegovo ponasan]e.

Usko vezana s Freudovim shvacanjem nesvjesne motivacije jest i njegova teortja 0 vo[jnoj prirodi karakternih osobina, On j e sh va tio nesto sto s,u veltki romanopisci i deamatieari uvijek znali: naime, da se proucavanje karaktera, kao sto je to Balzac rekao, bavi j)sHama.ooojemotivirajl1 ccwjeka«; da je na~'in na koji neb osoba djehije, osjeca i m!sli u velikoj rnjeri odreden specif]Cnotc::u njezma karaktera i da to ndje naprosto rezultat racioaalnih reakcija na reallstieke 81· tuaci]e: On je shvatio da »covjekova je sudbma njegcvkarakter«, Freud. je razumlo dinamionu kvalitetu karakternih 000· bina kao i to da karaktema strukrura neke osobe predstavlja

viesno, ne cijeni svo] Zivot ,i feU da se uni~ti; nadalje, ono moie bUi motivlrano ohiOnim. nedostatkom irnagtnacije, tao ko da osoba djeluje hrabro jer nije svjesna epasnosti koja [e Oeka,. i konacno, ono mooe blti odredeno istmskom edanoscu adeji m eilju zakoje ta osoba radi, dakle, nlO,tivadja koja se konvenctonelno uzima kao osnova hrabrostl. Povrlno gleda no, po.na·sanje u svim tim sluCajev.i.ma je isto, usprkns razlititim motlvaeijama, Kdem »povrsno«, jer kad bi netko mogao podrobno promatrati takvo poniUanje, nasao hi da rasli'ka u motlvacljirezultira takoder tiimm rezllkama u ponasanju. Ofici.r u bOl'bi, na prirnjer, ponasat 6e se u mzlrCitim situaeijama sasvim drugaiSje aka. je motiv njegove hrabrosti vise odanost ideji nego neka ambicij.a. U prvom s1ucaju on ne hi napae 1;1 odredenim sl tnacljama ako rizici nlsu razmjemi ta.ktiokim ciljevima k.oje treba ostvadti. AkQ ga, s dru.ge strane, tjera taStin.a, ta ga strast rowe uNum slijepim za opasnost koja ugrezava njega i njegove vojnike. Osobina njegova ponasanja »hrabrost« u drugom je .s.lucaju vrIG oCiito dvozna· o.ni faktor. Evo jos jedoe ilustracije za to - tvrdicluk. Neb 050b.'iiL moze hiti ekonmniena jer je na to prisUjavaju: njerlne rna terij ame pdHke, a mo·ze tvrdiciti zattO sto j e §Mta,. pa je
7

narocitu formu preko koje se :njezmaenergija

kanalizira u

tako ~tednja. cllj s,rutnoj seibi, bez obztm.

rut

real:istienu

l!1U!-'

procesu iiv[ jen ja, Freud je pokusao da cbraz[on tlll dinanUenu prirodu karakternih osobma, kombinirajuei svoju karakterologiju sa 5VO.iom teorijom 0 libidu, U skladn s tipom ID.aterija.JisticKog misljenja koje je prevladavalo u prirodnim naukama kasnog devetnaestog stoljeca, koje je pretpostavljalo da je energija u priro.dnim j fizitkim fenomenima supstaacijalni, a ne relacion] entitet, Freud je vjerovao da js seksualni nagon hio izvor e?ell"'g~je k<lraktea:'a. S pamocn veeeg hroja sloZ:enih i bri[Jantnih pretpostaviki on je objas:niorazliate karakteme OSQ·· hlne kao :lisublimadJe«, ill ikao :>.lobr<mJ:bffileformacije« cd!. Ta·

58

59

zlicitili furmi seksualnog nagana. On je interpretirao dinQ;mi~ bUt prirodu karakternilz Qsohina kao izraz njihova Ubidinoznog izvo:ra.

Napredak pslhoonaHtic1re teorije vodio je, u skladu S napretkom prlrodnih i g,ocijalnih nauka, nQVoonshvacanju koje se ne zasnlva na ldejj o prvotno izollranom pojedlncu, vet na ideji odnosa oo,vjeka prema drugima, prema prirodi i samom soot Pretpoosta:v:Uose da sfuno to odnosenje lIlpravlja i regullra emergiju koja se ocUuje u rovj,ek.ovim straatvenlm teinjama. H. S. SuUii.vaIlL,edan ad pionka tog gledista, defi, j nirao je ll_ skladu s njim psihoanalizu kao»proutavanJe in· terpersonalnih odnesa«. T'oodja, prlkazana na sljedecim stranicama, s~ijedi u bitnim tockama Preudovu karakterologlju: 11 pretpostavci da karakterne osobme [de trosnovi penasanja j da se moraju jzv,oditl dz I1Ijega~te da one satinjavaju sile ,k,ojlhfuvjek. premda ,s.u ID:06ne.. moiehiti potpUD'O nesvjestan, Ona takQoor slijodi Freuda u pretpestavci da fundamen talna realnost karaktera nije poj!edinaana waktema owoina, 'v,octotaloi karak~ tem.i sJclop iz l<~jeg proi:lJlazi odredenibroj karakternih 0:50· bina. Te karakterne osObine treba razum§eti kao sindrom koji :t:ezuItira iz na;:rOOitog sklopa, i1: kako bib ja to nazvao iz orljentacije karaktera. Jacu se bavitisamo veoma.ogranif5e. rum hrojem karaktemih osohma stQ neposredno proizlaze iz odjentaclje lkoja tm. ldi u osnovi, Odred~ bro] drug,ih karaletemlh osobma magaw, bi se sHen~ tretrrati i moglo 'bi se pokazati da su one takoder direktn.i resultati 0 snovnih orijentacija, ill mjebvina takvih p'rvotnih karakrernih osoblna is osobinama temperamenra, Medutim, za velikbeo] druglh •. konvendonalnQ navede:n:ih kao karakteme ooob.ine. 'il3.Slo bi se ~ nisu karakteme osobine u nasem smislu, nege c-iste osobme temperamenta iii eat samog ?OnaSanja. Glavna rail:ika iz.medu teQctje karaktera k~ju ovdje imo" S1m i one F.rwd.ov~ejest uWm.e da se fundamentalna osnmra karnktera ne vidi u razllCitim. tipovima Qrgan:izacije libida,
60

vet u specificnim vrstama odnosenja neke osobe prema svijetu. Upwoesu Zivljlenja Co:vjek se edaosl prema svijetu: 1) stje6uti. i as,iInnirnjuci stvari i 2) odnoseei se prema Ijudima (i prema saennm sebi). Prvo odnosenje nazivat cu prccesom
asfmilacije, a, drugo procesorn socijalrzacije . .obje su forme odno~.enja. »otvorenee, .a ne kao u iivo,tinje instlnktlvno odredene. Covjek. mose stjecati &tvari take da ihp,rimaill uzima iz van] skog izvora, :ill take da ill proizvede vlastitim trudom, Ali, on ih mora na neki naOin st] eca ti i astmlliratt da hi zadavoljitO svoje potrebe, Takoder, oovJek ne mote Zivj.eti sam :i.

bel: odnosa prema druglma, On se mora .7idruZiti s druglma r-adi obrane, rada, seksualnog zad.o"voljem.ja;gre, odgoja mlai dlh, prijenosa znanja i matenijalnih dobara, Ali. i preko toga za njega je nuzno .da se oooos.li. prema drugima.,da bude [edan s .njima" diogrupe, f:o-tp,uma izolacija [e iIlelzdrZiva :i. neSPO] iva sa zdrevljem, Daopst ponovim, ,eovJek se mofe odl nositi prema drugima nanrzlicHe naeine: on moie vo]j,eti ill.
mrzi ti, on se moie nat] eca ti Hi suraa.[ va tl, .moZe izgtaditi dru-

stve.ni. sistem koji se zasniva na jedn.akosti Ili autorJtetu, slobodi ·Ui ugnjetavanj», no on se mora odnosnl na neki nac.in, a odredena forma odnosenja izraf3va megov karakter,
odnosi prema karakter se koja se liud~ i soei jai.'i,'l.t:lcimaeajnu bioAosku. funkciju, Buduci da oovjekove postupke ne Qd:r:eduju urodeni Iastlnktivnl obllci ·ponaSanj.a~ nj-ego"Vhi. iivot bio zaIsta neizv jestan ako hI morae dcnesiti s~jesno 0 dluku svaki Te orijentacije, s pomocu kojili. se pojedinac sv:i.jetu, sacinjavaju j:ezgro njegova karaktera: mo-iJe definirati 1:310 (relasivno stalna) forma u ~ka energiia kanaliz.,ira. u proces« asimilac.iie je. TakanaWizaoijla, psdhicke energije ima vrlo

put karl djeluje, kad zakorakne .. Bas suprorno, mnogi se postupoi morafu izvesti mnogo bde nego ~to to svjesna odluka d.~u~ta. Nadalje, kad bicjeloku.pno pon.aSanje pro.jzlazillo iz 1S\~Jesne odluk.e, mnogo bi se viSe nedooljednosti zbiva]o u dJe!ovanju ne.go sto' je dopusHvo, 2a ispravUQ funkcioniranJe. U sklad:u sbilievi'ori:s.ti.(~kim misJ.jenjemt 6ovjek. se u~i da re61

-r.aktern(lj strukruri, Karakterni sklop mom se smatratt Ijud. sldm nadomjestkom za m$ltin,ktivni aparat zirotinje. Kad Sf: ~fier_gij.aje.dn:am kanalizira na edredeni Daein,tada se djeluje »istinski prema karaktern«. Nek:i_odredenl karakter mQ~e bUi nepoZ:cl.jan €'UCl'd, no OnD8,lreID. dopusta Qsohi da djeluje pJ"Hiooo doS'ljedno i oslobada je hremena d2J.mora uvijek nanevo donosiu nove i 'SV] esne odluke, Ona sebi mQre urediIi :H.'!lot a nacin kojl odgovara njezinu karakreru i~ako mon .:re ~tvod~ odreden stupanj skladnosti Ixmedu unutarnje i vanjeke situacije, Stovlse, karakter Ima i selektfvnu funkclju s obzirom na ideje .i moralne vrijednosti neke ]icnostL llEi:U. 006 da veC:imiljudi izgleda da su id!eje nezavlsne ad. njihovih emoclja i ieija i da su rezultat lo-gh5ne dedukcije, on! osjecaju

mjeni, :iiz:rastajn iz njezine karakterne strukture r da Q]1'] iz.. l"afav,aju posebnu forma u kojo] se €nergija kanalizlra uka·,

~gir~?a 'poh;ta~toma:tski v,acin, razvijajuci navike djelovanja ] ml,sIJe'JlJ<'l ko]e S,Cn;:Iogu, razumjeti s pomocu uvjetnih refleksa . Dok je to stajaliste donekle pravllno, Q:l10 ujedno Ignurlra clnjenfcu cia najdublje ukorijenjeni Qbicaji i miililjenja koji karaktenlziraju neku osobu i ko]i su otporni prema pro-

Jezgnl dijeii s vecinom chm.ova. socijalne klase Hi. odredene kulture. Cinjeni.ca. davecina cla.n.ova dijeli ,:macajne elemente kOU'i1likl:era dia se more gO'l,100"iti 0 :!lsocijalnmn karaktemakoji ] pre,dstotvlja jezgru karakterne strukture zajednicke vecin! ljudi date kuhure, govooi do kojeg stupnja karakter formiraju socljalni i kultumt obrasel, AU ml rnoramo razUkQ·v2'ti SQ· cijahli. QG. ind~vidualnog karaktera, po kojemu se jedna osoba razl!:ikuje od druge unutar iSfu?g d.ru.stva. l'e razltke dijelom nasteju zbog razlika Uenosti :roditelja, 2Jb~g ra1:lika psfhickfh i materijalnih, kao oj, zbog s~pecHi·fue sccljalne sredine, gdje dijete raste. A]i. one taikot1er proizlaze iz konstitacicnalnih razlib. svakog pojedinca, naroli:t(l xazUJ::a'U.~empetamentu. Genetski, formiranje indi VjdJUalnog; ']{araktera. odredu] e dj elevanje 'njegovazivQtnog isku:stva, pojedinaCnog
tQ~perMnemt i

lazi b: drustva,

W1a.

nmoku

I onog okoje do-

kcnstuuctju.

OkoN.~

lilanfkada nije ista za dvoje Ijudi, jer ih n'lxIika u konsUtudji tjera da d&zivljavaju istu okolinu mvise ill rnanje ra:dimt nac.m. Navike djekrvan.ja l.mi~ljMja koje'se l'azvijaju kao re-

da njjbQv stav prema svijetu potvrduju njihove ideje i su-

dovi, a zapravo ovi S1l,1 isto toUko rezultat '11.] thova karaktera kao i njihevi postupci. To potvrdivanje, za uzvret, tdi. da stabilizira njihovu .. karakternu strukturu, jer Qinocinj da ona

zulrat nekog pdlago&vanjapojedmca:dru.Stvenmn obrascu, a k.oje se ne korijie:ne 'U karilieru osobe, 1<1'1:0 se mijenjaju pod utjec.ajem novih. dmstvenih obrazaca, S druge strane, ake se Iponas<LIIiJ.je neke ,()!soibeko'(ijeni u njeziau karakteru,
aDO je nabijene en.e'rg-ijom i promjenljfvo je jedino akn se u

izgleda ispravna .i: razumna. N7. sm_no da. kamk.ter Ima funkdjn cia. CWPUS[<1 pojedincu da djeluje dool.Jedno 1 »razomno«: On jetakouer :ii OS1lJ.OVa njeI

karakteru osohe od'igra neka fundamentalaa prom j ena, U s~.ied.et.oj anaHzi. neproduktivn« Qrijew}.adje razlikuju se od produJr..tivnih orijentadja.6 Treba istaknut..i da su U po]rnovi »idealni tipoovi-x Oil ne op]sikataktera datog ind:ividuu~ rna. StQvHe, dok SEl, radt d:idaktiCkihailjev.a, oni o\'d.je~ti~
j

gave prilagodenostli

dI1JS tvu, Karakter

dje~taOblikuje

se s

kojirna se kao od}ek razvija, RQditelje i njihove metod,eodgoja djeteta odreduje drustvena strukrura njlhove kulture .. iPl'osjeana. o"bitdj je :£oJPs.ihick,~ sila« drustva, i prilagodavajuc] se obitelji dijete
:rocllit¢.lja.,prema

pcwmOOu karakrera

njegovih

:stjeee karakter

koji ga kasnlje

osposobljava

za zadatke

jito

ih. mOra ostv:ariti u drust'llenom fivotu. Ono stjeee t<liiica.v ka~ rakter ]c.ojiga tjera dla kU llcil'1liU 0'0.00 ~ro mora u6iniU i tiju

raju Qdvojeno, kat_ler bile koje date QBO'be Obi611.0je rnjesavh'1a svih Hi samo nekih. 00 tin orijeatacija, ill. kejemu, meGutim, [edaa dominjra, ill konai'5no, .zeHru ovdje nagll.a'S.iti.d.a se u. opisu neprodiukUvmnorijentaci.ja jedino njihovi negatlrv:n1 as:pe.kti prik<IIZiU]u,dot:. s.e njihovi tpozitdvni aSllekU. ukr~t· kco mzmattraju. 1"l :ka!mijeJl1. dije'iu .poglat'il]ja .. ~
63

62

(2) T ip'O'll!'ikarak o rL] ent e cl j e

te

r a:

N ep

.:1:'0

d.uktivu,e

a) Pri1t:lalaCKa oriientacija

Ked primalLdeodjentadje osoba osjeC<i\da je »>lzvor svegat dobrog« Izvan nje i .ona vjeruje da jedini naeln da se dob~je ana sto f.e.li - bilo dIa je to .ID,es.tom~uerijalnQ.bUQ da [euebudenj'e, Uu.bav :m<mJje~ uiHak- jeste taj da se 1!oFrim~ izltog vanjslogizvora, Kod te orjjentacije poob]e.m, ijU:ba'VJ je got()VO .isldjulivo 11 rome cia se »bude voljen«.,a ne da se V'OU. Takvi ljudri ,t.endiraju. da ne prave Iailiku prl svem iz... born .~jubav.nih. Qb j ekata, j er bUi lj u.b]j mod. bilo koga tako je ruoodoljiv doiivljaj za njili da se oni XlzruJfubijuJut! .u. .S'!la· koga tko im daje Ijubav, ill ndw ~mIilal1kuj:e na ijubav. Om SU. illzvam1edn.o osjedjiri na svako po-vlatenje iii .zapostavlj~ nje kQje dolari cd! iJuMjen.e osobe, NjJhova odjentadja. je i:sta i u sfe:ri .m...iSljenjia.;ako S'M inteHge]ltn~, QI!J.J. saonjav<liju majbnlje slusaoce, bud.lllJ6i. da suortlenuranl na prirnanJe a ne pirOi:zvoa:eIilje i.deja.Kad sucstavljeni sami sebl, osjefuju: se parahziranima, Karakteris.dfuo j,e za takveijude da j e IiIjilim<l pnra mdsae da I1!aCllu nekog drugoga Un ce Im daU potrebne infio'nnac~je, radije nego cia ,neme anakar I najmalTIlJ~. ylOliJstlH ~;apoJ!. Ako SoU rellgiozne, ~akveos;Qbe i..~j u i 1tak.vo mvacanjeboga.j. one '~k.1!ljl1!1 sve 0 d. boga, a nista 'od. vlastlte akUvillasti, Moo. religiozne, njihovoodnooe.nje prema drugan esobama iii prema ms.titllJlJcijaffia o:s.~a],eiste: nne uvl· jek trase .ma:giCnog p;>magaca«., O]l;e pokfli'ZUjU narOCitu vrstu lojalnosz! ..na dnu .kQje se na]zi zahvalneat ruei kQ]a Ih brani i strah cia je ne hi izguJbm. Buduci da onetrebaju mnogo takvih rukiu da hi se osjecale sigornima, 'One m.o.raju bid 10ja1ne nmogtma .. .Njim~ je tesko ·da ka!u »ne« i lake se .nadu ~ellu protivnih loj.a1n.o.sti i obeCa:rnja. iKa.ko ne m.ogu reel »ne«, one vole .reCl ~« svemu of svakome',a parOliliza n.}ihovID
j

kr:idCkJb spos<ionosti IkQja lz toga pmlzlazl Gin] ih~etmo ovisniID. 0 d!rugima .. One nisu samo ovisne eautcritettrna pd stjlecanj1!l znanja lli prhmmja pomoel, nego ovlse 0 ljudtma uopee u bile ko,joj Vil'~ sU podrsk:e . One seosjecaju izguhljene kad su same, [er :in.1I se ~i:ni dla. nemogu rilllta u~miti:bez pomocl .. T'a ibespom_OCiIlOSt naroCU.Q da]azi do izrafuj.a 1!l odnosu IDa d.jel:amo~U ]wje ~ :vjek ioog njHlove oajdublje [lriroo.e moZe izv,oditi samo, lad je sam, W jest kad mora domjeti edluku ] p:dmUi odgcvornest, U Urnom.odnQsenju, na prlmjer, ord traZesav}et u.pra· '110 od one osobe 0' .kojoj treba da donesu odluku, Ta] primalaek1 ti.p 1IDa veliku ~]jubav za jelo i pice. Takv~ SU osooo sklone da prevladajuuznendrencst i potHtenost tl." me ~to jedn ip.iju.. Usta su iID nMuelW ]statnuCa karakterlstika .• eesre upraw najlzrazitlja: usne toodkaju d.abndu o~,· vorene .• kaou stanju. stalnog OCe_kivanja d!a buda nahranjene, U ·nj!ih.ovim SIlLO'Ilim.a btti m.iliranje:n. cesto.. je sbnlbOl .. Zl:!l biti voljen, dok bm ~zghtdn.j'ffi izraZavap'rikr~6enost :iii razoearanje. Takvi Iju"lii vecinem iz-gledaJjuoptku.l:sUcki i prij atdj skt, Qui posjeduju stanovito povjerenje u fivot I ~jego<vedarnve, no eni posta JI,ll uznemfrent ium6Bni kad. je njihov ~Ezvor"" sn.abdijevanj~ ·ugrote:!l. Orni 6esto posj~ju istinsku tOlPli~ nu i ~eUI.1dapomegnu ·d:rug1:ma1 .na cmiti stv,ari..za druge tskoder zaddava fwlkcij,uoc.uvaliIja IDJmove naklonosti,
b) .luabijiv.ac.ka O'fije;ntacija

msu

Izr.ab~j]v<l.&oj orljenta(:iji,. kao i pdmaJ.aCkoj. osnovna je pretpostavka osjecanje da je izv'oI" svega clobrog: tsvana, da S~O god. neeko 1elfu da dobije morat<lmO tr.mti i da ru.tko ne mo.m ;nj~t:a sam proimesU. Medutim., razlska je izmelluilll d\1ju or:ije.ntac]ja: -n toone stoUrabljivaeki Up .ne o~ekuje da prim] stvaei od drug-ill poput darova, vet fbuziffia ad dmgih

sflom Hi lukavstvom, 1'01 se orijentacija

aktivnostl.

pro~e

nasvs

sfere
65

.Napodrulju ljubavl 1 osjeeenja takvi [judi nasteje da ugrabe i ukradu, Njih privlaee jedino osobe koje mogu oduzeti nekorne drugom, Prlvlacnost je za njih uvjetovana pripadno& cu neke osobe drugoj; oni nastoje da se ne zaljube M QSQ!bu ko] a fie pripada, Na Isto sta] aliste nailazimo S cbzirom na mi~ijenje i in belektualna nestcjanja. Takvi ljudi neee pokulati da proizvedu idejevec da ih ukradu, To se m.!O~e radi H dtrektno u .fo·r:m:i u plagijata. iH mnogo suptHn]jet pooJlavljajuCi razHcHom frazeelogjjom Ideje :!ito SU in Izrekll dnugj, a 11lllstirajuCli da sa ncve i njlhove vlastite .. Za.panjujecinjen:ka de tako pastupaju CestoUudi s vellkom in~eHgefici.jom. .koj~.,kad hi se oslonili ria vlastite talente, mog,U bi vrlo lako imati vlastite ici-eje. Med:uJim, nedostatak orlginalnlh ideja ill nezavisnog stvara]a!tV8I. u ljudl .koji su mace nadareni eesto se tu..ma.C:itakvom
karakternosn udjentadjom., a ne urodenim nedostatkom (IIi." glnalnostl, Ista tvrdnja vdjedi .iza: njihova crijentaciju prerna .materija1rrlm stvarima, Stv.ad kojemogu oduzeti drugirna uvijek im ~zgledaju lb'o]je nego i~ta :§tobl mogli sami proizvesti, Oni iSikoristavaju i izrabljuju bllo koga i btle ~to od koga ill ad cega mogu ne'Mo lscijedlt]. Njihov je mota; x>Ukrad.eno voee je najslede«. Zajo sto ide iskollisdti i iz.rabi.ti ljude, ont wo]e~ one koji, ekspllcitno illi implidtnQj' obocavaju kao (lob" jektt Izrabljtvanja, tlXlz<lisite« se ljudi koje su vee iseijedili, Bkstremni pramjer jeklep~oman .koji ,uZi.vau stvarima jedino ako Lh moie ukras ti, premda ima nO'Vacada ih kupi, Ta je arijentacija, Cini se, sirnboliairana sarkasticndrn ustima, koja sueesto istaknuta karakterlstlka u takvih ]judi.

i IjubOln-OOIlL BuduCi CIa. su z~dovo]j:ni [edino sa stvarima koje rnogu oduzeti drugima, QiFJi S1!l sklcmr cb. precijene xmo !ito imaju drugi, a potcljene SVQje.
0) Zgrtacka or.ijentac.ija

][)ok su primalaeki ] :izrahljiv.acki tipovl slii::ni ,1.1 tomesto oba ocek.uju da prime stvari .iz vanjskog svijeta, z;grtacka orijentacija je bitno .razli6ita .. Ta orije:!'uadja Cini da ljud! imaju malo vjere ·tt bllo sto novo st~ hi mogH doMti. iz v.anjskog svljeta; njjhova se sigurnost zasniva na zgT1anJu .l ~toaenj1!l.

dok se trosenje csjeca kan prijemja, Ord se okruzuju, da taw kaiem, zastitruim zidorn i g]a-vni irn je cil] da sto je mcguce vise, dovuku U f,U u tvraenu 'pozicij u, a da sto j e mogoucemanje rune van. Njih()vase skrtost odnosi na novae i materijalne stvarl isto tOU,ko'koliko i ]la. osjeeanja imjsH. Lju]j.av je u bitd.posjedovanje: oni ne daju ljiubav vee [e naj.

stoje zad.obLm, po:sjedJujru6 .»voijenog«, Zgrtaoka

osoba

c-es~o

Nije lgra r-ijeli aka istaknemo dia oni ce:sto prave »za:grizljli.· ve« prirnjedbe na racoodrug.m.. Njiliovo je stajaJi~te ooojeno nekom mjeSavinom neprljateljstva i manipulacije, Svatko je objekt izrabljivanja jj procjenjuje seprema njegovc] korlsnosti. Ilmjesto povjerenja i oprimizma ko]! karaktertsira ptima]ac.ki Up, u njih .nalazimosuffinjicavos,t 1. dmzam~ .zaJ.V.is:t

pokazuje narccitu v.rsou vjerrrosti prerna ljudirnavpa i!::ak:i prema sjetanj:t.m.a. NjIDov.a sentjmentalncst cini da pro~lost izgleda zlatna: eel se toga evrsto pridrlavaju i odaju foesjeeanjima 'I1a ,pros:la osj,ecanj.a i d-otivlja:je, Oai sve znaju, ali SU sterilrti i nesposebni za produktivno misljenje. CovJekmoze prepcenati takve ljude takculer po izrazu lica i gesta. Njima pripadaju tanh. i .zategnutausta; nj~hQve su geste karaktertstlcne .Z2l. njifiovopovulieno stajaJiS.te. Dok [judi reeeptivnog tlpa upravupozivaju I nekako s:u zaobljenl, cia take kaiem. I dok su geste -izrabljivaCkog: tipa agresivne I ~trnne, dotle su u zgrtaOkog tipa nekako ro~kasLe,. kao da Zcl.e naglasitigr>1inioe izmedtu sebe n vanjskog svljeta, JoS joedan ka:rakte.risUi::an clement tog s.tajali~ta. jest pedantna ufednoSL. Zgnoc6e 'Pos tupati uredno Sa stvarlme, mislima il:i 'OSjeeajhtm, ali opet, kao i u slut:aju sjecanja, njegova je llrednoo t ster j Ina i knl~a. O.n ne mole pm;tnij eti dat stvMi bu~ du hvan s"I."Oga jesta i ~u,toonatski. ce ih pOIlOVO s:rediti. Za m
67

vanjski svijetprijeti da prod~e u njegovu utvrdenn p~._ urednost rnu oznacave evladavanje vanjskim svijetom time sto ga je stavio Ii sto ga dm na pravom mjestu, kako hi izbjegao opasnosa ,00 pnxHranja. Njegova prisilna ~istaca jos je jedan Izraz njegove potrebe da raskine kontakt s vanjskim svijertQm. Stvari izvan svojih granica osjeca kao opasne j »neaste«: prijewci ko:nta.kt on tUllstava pJilisUnim pranjem, sUenim religijskom ritualu, pranjem keje se propisuje nakon dodira s necisrim stvarlma Hi ]judima. Stvari ne samo da tr~a da budu stavljene na svoje pravo mjesto, 'vee i u pravo vnjeme, opsesi vna tocnost karakteris tiena j e Za :zgrtaeki tip. 1'0 je jos jedna forma ovladavanja vanjskim svijetom, Ako se :a.~~ski svijet do~ivljava kao prijetnja neCijoj utvrdenoj ~QZIClJl, tvrd-ogb"llQst je !ogiena reakcija, Stalni ll'ne« gotovo je automatska obrana protrv prodiranja .. a sjediti CVI'sto 00gOVOI' je na opasnost da se bade gU.IThuL Takvd su Ijudi sklo]11 osjeca.nju da '0]11 posjeduju samoutvrdenu kvemitetu snagel enersije Hi mentalne sposobnosti i da se ta koliclna upotrebom smanjuje, iIi cak. Iscrpljuje 1 da se ne moze nikada o~novit~. Oni ne mogu razumjett samoobnoviteljsku funkciju citave :b¥e supstancije te da aktivnost i upotreba neOijih mead povecava snagu, dok stagnaci]a parallzira, Za njih smrt ] razaranje imajn vise realnosti oego uvot i rast, Akt stvaranja je cudo 0_ kojemu om slusaju, ali u koje ne vjeruju .. Njihove su najvise vrtjednosrt red i slgurnost, a nJihov rnoto: lil'Nema ni~ta .novog pod suncem». U njihcvim odnosima prerna drugtma Intimnnst jie prijetnja, dok udaljenosr dli posjedovanje osobe znaCi sigumost .. ZgrtaC je sklon da bude sumnjicav i da Una narocit osjeca] pravednosti kojl ,kate: »Moje
ZlC]JU;

n.J~

tazn10triti ekonomsku funkciju tli:iMa u modernom drustvu koja nije sarno analogna ovo] karakterno] orijerrtaciji nego JC uj.edno osnnva i glavni uvjet njezinog razvitka kod suvremenog Covjeka.

Razmjena je jedan od najstarijih ekonomskth mehanizama. trzlste na jednom rnjestu bitno se n.:zHkuje od triistakakvo se razvllo u modernom kapitalizmu. Razmjenjivanje na mjeS!llomtrnstu u sh-ari je pruzalo prilisu da se Ijudl sretnu kako bi izmijenili robu. PrQizvoaaci i pou~aCi su se poznavali, jer su saCinjawli relativna male grope; potraznja je takoder hila rnanje-vise poznaza.vtakc do. je pr,oizvoaac mogao proizvoditt bas za tu edredenu pott.anj,u. Modem.o trM~,te8IIlrje vise mjesto sastanka, nego mehantaam karakteriairan apstraktnom I hezllicnOOll potraznjom, Covjek proizvodi za to trZiste, a ne za .krug poznatih pntm~aca: prewda 'uiiSta zasniva se !Da zakoau ponude i potrasnjekcji odreduju hoce H mba biti prodana i po koju cijenu, Nije
Meti"utim, tradiclonalno vazno kakva je upotrebna vrijednost, na primjer, para cipe.

je moje, a tvoje je tvoje«, d) Trfisna .orijcutaciia Trii!na orfjentacija kao dominantna razvila se te:k, u modemo doba. Da. bis-mo rrum-mjeHnjezinu prirodu, mrramo ,68

1a ako je ponudaveea ad pctraznje, jet' de II tom slucaju neke ci'Pele nuzno hitl osudene na ekonomsku smre. A W, [e Isto taka kao da uop6e nlsu bile prolzvedene. Trtni. dan je »dan suda«, barem !oo se tlce prometJ]}evrijednosti robe. Citalac bi mogao primijetiti da je taj opis trzista &lJ.'!1'i!e pojednostavljen; [er prolzvodae i te kako nastoji da unaprljed procijenl pollr,amju, a pod monopolistiokim. uvjetima cak mu uspljeva da do stanovitog stupnja mjome ovlada, Ipak, regu]ativna funkcija tdi§ta prevladavala [e ] jo~, uvijek prevAadava u dovoljrroj mjerl da iZVI'si dubok utjeca] na formiranje karaktera gradske srednje klase, a preko njezinog sOdjahtog'i kulturnog utjecaja I na eijelo stanoenistvo. TriUnl pojam vrijednosri, odnosno naglasak vise na prometnoj vrljedrwsti nego na upotrebnoj, doveo je do s]iclIlog pojma vrijednosti U odnosu na lju..de, a naroC]to u odnosu poje;dinca Ua samog sebe. Karakternu orijentadju. koj.a se korijeni
69'

u Iskustvu sebe kao robe I svojih vrtjednosti kao prometnih vrijednost] naz[vamtd:isn,om ori] eI!I. tactlom, U na~em vremenu trZis.na. orijentadja buja upravo vrtogla¥o, paralelno is razvttkom novo!' triista, ko]e je fenomen posljednj ih desetl] eta - :Q;td]~til ]ic.nos ti«. CinOV'll.ici i trgo~aC~ .Ie,~ pu tn'" •• ru k o~ dilQd ~rivrede '£ lUeenicl, advokati i umjet= -l'C~ IUd. ' -. S'Vl se om _C'..... avl]u] u . na ; stern ,o..l:l~ Xt 11. I' S.tlm l'IW'"'>J' ., ..ih •• lna" nJ10<VzakonsJb status I ekonomska pozkija .:razliClti sue jednl su nezavisnl: ,i zar,aCunavaju sVIOje usluge, drugl sa namjesrenid-i p'~maju ~latu.AU svl oni, ~to se dee njihova matetljrunog us. pjeha, O~J~ ,0. tom~ ~,ako ih U610 primaju oni kojima pndaju ushige, lh oUJ. kO]l :ihZ:atpo~ljavaju., Princip procjenjivanja j'e ,isH i na personalnem i na l'ObnQID trl:ffi:§tu:na P'~om su ponudene -na prodaju Henos.O; na drugome mba. Vl'lJednost je III oba slusaj:a prometna vrijOOn08l. ~ koj~ je upotrebna vrijednost nuhm. aU ne I dovoijanuv. jet, Istina, na-selonomski sistem ne hi mogan funkclonira ti .ka.d ~ud~ ~ bi hil[ OSPQsobUe:rd za odredem posao koji JnOraju lZ,~odJUi karl bi posjedoval! sarno ugodnu personalnost, ,na!bo]je m~ire: .kraj bor~snil!k~krev~ta,. k?o,Ui najljep_ ~ ured~?rd~cIJra u Park aven~Jl, ne b~ DJuJodkom, Ujee-, ~ku ~Qm}eli uspjeh ako on ne hi posjedovao makar minimum ~~eCmc~og ~nja .~vjes.Hne. Ni najugodnl]a personalnose ne b~ ~paslla ~e'kret~ncu od ~bi tka posla ako ne bi rnogla nlp. kau dovolJfiiQ brzo. Medubm. upitamo li se kakva [e relath,na~~ost ~je~mne i. personalnosti kao uv] eta Z<I. usp j eh, pronaCi ~'Q d~ Je :usp~eh samn uJzazetnlm slu~aievlma pretdno re.zJu1t~t vJe~tIne 1 nekih dru,glh Ijuds.kih kvalireta, kao lOCI ~~.po~ten.Je, 'pnst?litnost i Integrftet, Iako udio vjclltine I ljud, ,~~~h, .~alitem., ,s Jedne,strane, i »personalnos t.i« $ druge.kao ~duvJeta U8J~ ,:anra, faktor personafnostl igra.;.tvijek presudnu u!ogu. Uspleh 'OIVisi ve6im djjelom o'tome k_,akodo. bro. je.rina H~~s.t, proda~e sebe na trtistu~ kaka.v d.ojmn, pravi na ~ge, ,koJ.iko Je ~godan IIpaket«, da U je j}vesela",. »jasna«. ».a,griesnma«, !tpoUZidana«, IJarnbicimma;«, NadaJje, kakvo joj
I• n",· ULL':>

je porodicno zaleae, k~kvim klubovima pripada i da II pozna pra.ile ljude. Tip lienosti dobiven na taj naein ovlst do stanovite mjere 0 specljalnom podrucju na kojem odnnsna 080ba radi, Burzovnt mesetar, t:rgovackI putnik, sekretarica, feljeznicki izvrsni cinovnik, fakultetski profesor ili upravitelj hotela treba da svaki za sebe ponudi r,azlitIte vrste perso-

nalno'sU, koje, bea obzlra na svoju raz.Hotost, moraju Ispunjavati jedan uvjet: da budu trajen,e. CInjenk:a da za uspjeh nij,e dovoIjno da netko bude vjest i adekvati10 osposobljen za izvrsavanje datog zadatka, vee cO'V'jek mora biti sposoban da svoju personalnost stavi 11 konkurentskt odnos naspram mnogih drugih, formira njegovo stajali~te prema sam-om sebi, Kad bi oslanjanje na oao ~to netko zna .i ~t.o rooze 'tlcillitiMlo dovoljno za stjecanje neophodnih sredstava za zivot. onda hi njegovo eamopcstovanje bilo preporclonalno nje,govim sposobncstima, tj, njegovo] upotrebno] vrljednosti: ali kada iUS'pjeh veeim dijelom ovisi 0 tome kako netko prodaje svojru personalnost, doticni individuum doZ]vljava sebe kaorobu Ui, skero istovremeno i kao prodavaca i kao robu koja je za prodaju, Tako se coovjek ne brine vi~ za svo] Ziv.ot I srecu, vee Ill, to dapostane pog:odan za prodaju, To se osjecanje moze usporediti S onim neke robe, na prlmjer, l'Ucnih torbi nat tezgi, bod hi one mogle osjecati i mr~.Hti. Svaka rucna torba pokusala hi se uUIliti toWio J;atraktivnom~ koliko je to, same moguee, kako hi privukla kJUpce" istQ taka i ~to skupljom, kako hi postigla vim a eije u 011 svojih »rivalae. RuOOa torba, prodana za majvisu

:i

djenu,osjeca1a
da jeOOJ:\

bi se »uzneseno-, Jet hi. ta prodaja znaeila

»najvrednija"'!; ona pak koja ne bi bib prodana, osjecala hi se Wino .i bfla hi uvjerena u svoju bezvrijednost, T,~a Slldbinii't moze zadesi ti torbu leoja j e, premda odliena, po izgledu i RpOt:rebljivo@ti, imala JOSensreen da bude zastarw j da usliijed promjene mod,e. Poput ru6ne tome i covjcJ:: mora biti u modi na E!"zistu Uc'nosti. a da b,i Mo u modi, mora znati za kakvom v:rstom Uc-

70

71

nosti postoji najveca potrainja. Opcenjto govoreci, to se zna. nje prenosi kroz cijell proces obrazovanja, od djeejeg vrtlea do koledza, ~asve .to jos dopunjuje porodicni odgoj, Znanje steeeao u. to] raJiIoJ fad nije medutim dovoljno; 0110 nagJasa,-

te bezvrijedan. Stupan] nesigumosti koji rezultira iz takve ~rijent-aCije tako moze bltt prccijenjen. Kad netko Q~]e~ da njeg'ova vlastilta vrijednost rdje 'prveJD.stveno konstrmra.n:a

as.

~ tek nekolfko opClli kv,<lliteta, kao prilagodljleost, ambi.ciju 1 csjetljivost za izmij'enjena, ooekivanja drugih ljudi, Odredeniju sliku formula uspjeha covjek stjete drngdje, Uustrfra,k ill ~SOplSI, novine ] , mskl furnali pdkazuju dike i ii:vorne priCe onih uspjdnib, u ,nmogobrojnh::n varijantama. SH~n;l] funkciJ·.l ima i ilu-strkana reklama, Tako usjesni egzekutivac sto je nashkan u krojackom. Qigla.su,predstav]ja sliku kakav netko morn biti i kako mora izgledati ako ieH azwCi »v;enki novac« sa suvremenog trliSta Uemosti. Film je najvaZnije :SJ:OOstVQ, za prenosen]e zeljenog rnodela liCnosti do p'f'Osjeenog ,00'Vjeka.. ~ada. dlevojka nastoji opo~as!l!:ti jZ1"az Iica, nacin cdljanja i geste W:sokocijenj~e zviJe:Zidekao ono ,§to naj'vi5e obecava uspjeh, M[adi,c ta'koder nastoji da izgleda i da se l'QuaSa kao model koji vidi na platnu, Do'~ pr~j~. ,~:r~anin .~ malo kontakta sa zivotom najuspJeSnl)ih ljudl. nJe-gov je odnos spram ftlmsklh zvijezda sa~ d.rugaCijt btina; on nema stvarne veze nl s nj!ma" ali Th.~r~ m?Ze pon:wo gIedatina platnu, mote Im p.iisati :[ pnnu.h od njlh porpisane sUke.. Suprotno od vremena kad [e glwnac bio soeijalno prezren, ali je ipak svojlm sluSaocima prenosio ~djela relikog pojesnika, nas.e dana:mje filrnske zvijezd~. ,'nema}u da ~~~su ni velikih djela ni velikih ideja, nc ?Jilio;a Joe.funkcJJ_a da slute lao v,eza izmedu prosjocuo,g covJeta, 1 svijeta »vclikih«. Cak ako' se prQsjecan oovjek ne mok nadatl da de bitl uspjesat"l lao one, smije 'pokuiSati da ift

·x_

..

. om

ljud~k.i.m kvalitet~ma koje posjeduje, .'neg.~~spjeh?m.- na k~. kurentskom trnstu. sa stalnu promJen]Jlvun uvjeurna, UJegO'VO samQPosto~,e mora biti. uzdrrnan~ it ~ ~t~ll1~j petrebi da bude potwmvatllo od di.rug1n" Stoga Je covjek t]e'fan~ da nemHosrtlno teZi za uspjehom,. jer je svaki zaostatakostra
prdjetnja njegovu samcpostovanju. Bespom<K;'lost, ll.eSi~lrnost i o.sjecaoje Inferiornosti .nuL-m. surezultM takvog st~nJ~ stV?~ rio Kad su nestalnostl trigta sud neCije vrijednosti, tad a ]e

osjeca] dosmjanstva i ponosa unisten.. ~. . Ali problem. nije jedmo U samooelenl 1 samopostovan]ru, nego i u tome osjeca Ii se netko kao nezavisno Moo, identicno sa samim sobom. Kao sto Ceffio. kasnije vldjeti, zreo lproduktivan Individuum stjefe osjecanje :identiteta iz doZivljaja

sebe kao sile koja joejednQ sa svojim snagama. T Q os j ecan] e svoga ja ~Ze se sezeto ovako lzraziti: »Ja sam. ono §to c~n~m«, Meiliu:tim, u trn:§no j orijentaci] i~ovj ek susrece vIas tite snage kaorobu od njega ORU:1enu. On nije jedno s njima i one su sakri~ene od njege, jer ono sto [e VaflilQ nije realizaclja njegova ja i .u proeesu upotrebe vlastitih snaga, neg~ uspjeh u procesu njihova prodavenja. Nj.egove snage kao 1.'?'?"O sro one stvore postaje pooJednako otud:eno. nesto razhClLO od :njegova ja, nesto 0 cemu drugl treba ~lida sude iU da ga upotrijebe, Tako njegovo osjec.mje vlastitcg ldentiteta postaje [ednako uzdrmano kao i njegovo samo.postovanje: On? [e konstrutrano sveukupnosCu uloga ,koje netko moZe igrati. _, »1a. sam Qllil.ka.v kakvog me fe'lite.«
Ibsen je Izrazio tostEmje jastva u 1icnosti Peer Gyn~a. On nastoji da otkrl}e svoje [a, ,ali nalazi da je poput glavice ]~ka ~ jedna se nas]aga za drugom 'In07.e ogulitil• n~ nema .m" k:aJkve jezgJ'le kQja hi se JTIog:l.a.naeL Kako, medutim. c,,-~vJe~ De lOOW !ivjoe'U'Slumnja.ju~~ u Syoj identite-t. 00 mora tl tI"'''too'~O]l orijentaciji lla.Ci d.okaz v]astitog identiteta, ali ne 11 osla»]!a-

nonne ij,VOU!l. _.BurluCi da .m?deran Govjek dozhdjava. sebe podjednako i tao proda'Voca. 1 1rno robu koja.ce biti prQ&ana na triiAt.u, Itjegovo SOl mopootova'l1j e za:vis.i oel: okolno..s ti .kQ je sn izvan njega. Ako je ~uspjeSan(i'!,onda je vrijed.a;n, a ako nije, onda

jusame

QpoD.,aSa; one su njegovi

idoli, a ibog uspjeha

one utjclovlju·

73

nju na sebe I vlastite snage, nego u mili]jC:.Ilju drugih 0 njemu, Njegov presti!, status, uspjeh, Cinjenica da je pOZOat druglma kao odredena osoba, sarno su zamjena za istinsko osjeeanje llenog tdenriteta. 'fa ga situacija cini krajnje avis0 naanu kakn ga drugi gledaju iprjsUj.avaju ga da se ddi ulage u kojoj je 'vet':jednom hio uspjesan, Ako [e moje ja odijeljeno ad mojih sna"ga,tada ie' zaista moja, Ht,rnost ut:vt~ d:enatcijenom koj u mogu postici, Nalin kako netko doZivljava druge ne rezllkuje se od naCina kako doiivljava, sebe? Co,vjek dofivljava druge kao ro~u, u:pravo kao i samog sebe: drugi takoder ne predstavlja. JU sebe, nego svoj prodajni dio. RazIika se me.d"u Iiudima reducira na pukuhantitativnu, 1"azliiku, - nerko je ~ge Hi manje uspjesan, prtvlacan, i zato vrijedan, l'aj se proees ne razIJ.kuje ad onoga koji ~e dogada robl na trii.~tu. S]jb, i par clpela mogu podjednako bill mateni i rednciranl na svoju. prometnu vrijedncst - svoju aije:rm; t~o mnogo pari cipeIa vrijedl ~:j'ednako« kao slika, Na isti nacln razlika medu Ijudi:ma reducira se na zajedni&l element, njihovu cijenu na td_Htu., Njihova lndividualnost, one sto je osebujno i [edmstveno u njima, bezvrijedno je i zapravo Sarno balast. Zna., 6enje koje je doblla rijee osebujan priliOno govozl Q tom sta[alistu .. Umjesto da mmacava najvec~ oovjekovo dosUgnu6e ~ to da je raz;vlasvoju :indi vidualnost ~ ona je pos tala gotove sinonim za cudan. Rijcl: jednakost takoder je izrnfjenila svoje ,ZlliaCeuje. deja da snsvi ~judJ stvorenl [ednakima, l pcdrazumfjevala je da svi .i.judi imaJu Isto fundamentalno pravo da bndu tretiranl kao cilj.evi za sebe, a ne kao sredstva, lednakost je danas p08,taJiaekvivalent za F3Z[njenijivQst i pra. va, je negadja individuahlQsti. Umjesto dOl hude uvjet razvitka osebujnosti ko-dsvakog Co'Vjeka. jednakost zn:\'lCluni~te1Jje inclividualnosti; odsutnost H6nosti toHko karakterisHcno Za IttiJSnu orijentaciju. Jednakosl je bila povezana oS diferendjom, no 'Dna je postala smanitn za »in-difemnciju«~ .i: zaista indife-

rum

rentnost je Dna s,to karakterizira odnose modernog covje1\i:a prema setbi i prema drugima. Tl uvjeti numo bo]e sve ljudske odnose. Kad je [a jedne H6nosti zaaemareno, odnosl izmeau ljudi moraju postati povdni~ jer ljudi nisu oni sami, nego r,~jenJ'j]va roba u adnosu. Ljudi nlsu sposcbni, a ne mogu Ili poknsat! da .se brinu za ono :!ltoje jedinstvene i »osebujno« u svakome, MetluUm,

triiste stvera vlastitu vrstu drugarstva,

[er se svatko uklju-

cuje u istu bttku koakurlranja i posjeduje ista nastojanja Z81 uspjehom. Svi se susrecu pod istim uvjetima ~rfiSta iIi, U najmanju ruku, vjeruju da je tako, Svatko zna kako se drugi. osjecaju, jer se svj nalaze u Istom polobju! osamlicno, 11 strahu od neuspjeha, ie.l.jni da ugode, Nikakva milost nije data, nlti se ocekuje n toj bid. Poersni karakter 1judskih odnosa dovo di mnoge do nade da mogu naci dubin~ r intenzitet osjetanja u individualnoj ljubavi, AU, ljubavprema jednoj osobi nerazdvojna je od Ijubavi prema svome bllznjemu; u bilo kojoj dato] kulturl ljubavni odnosl samo suo intenzrvnijl izraz meduljudskog odno~enja koje inace prevladava u toj kulturi ..Stoga je ciste fluzija ocekivatl da ce se usamljenost covjeka. ~ro, se korijem u trfi~noj orljcntaciji, fioei ]zHjeliti. individualnom ljubavlju. Misljenje. kao :I. osjecanje, takoder se cdreduje triHnom orij entacij aID. Mis]jenje poprima funkdju brzcg razumljevanja stvari i pojava, kako bl 1iC njima moglo uspjesno manipullratl. Unaprljedeno siooko rasprostranjenim i efikasnim obrazovanjem, takvo misljenje dnvodi do visokog stupnja inteligencije, aU ne j do razuma.l" Sve i!to je nldno znetl za manipuJativne svrhe, to 5U vanjske karakterlsnke stvari, ono povrslluJw. Istina koja se otkriva iprodi.ranjem do sus:~ine fenofiJ.(IDapostaje zastOlrje1i pojam - i to fie. saroo is1tina u prednaucnom smislu »apsolutne is tine« , dogroatskl btanjena bez obzira lla empirijske ,i:':injenice, negQ i isUna dobivena primjenom ljuds.k:g razuma na njeg;ove opdOlje, dakIe istina koja je uvijek Qtvorena za moguce revbdje. Veeina 'testova za mje75

74

renje :intdi.gendjeuskladena je za tu vrstu .m.isUeJilja; oni ns utv~ujl.l tolikooovjek.:ovu. sp osobnost da misU i ra:um~ij e, ~oh~o spo<sobnoot brse menralne adap~ac]je na datu situacl~ J~. ~Tes1o,viJIl~fI,:aln.e :p'~nago.dbe't(. MIa bl prave irne za ]1jih,n Za ~. ~vrlllu.~lSl]enJa bltna jeprlmjena kategerija us;po:r~d1. van].a lkvOOltitaHvnog mje.renja, vi.§e i prlje nego~erneljit<l :mahg, diill~ogrenomernca i njegorvib. kvaliteta. Svi suo probleml J~nak~"»lnteresantllf~ ,] joova da seosjeea odgovaujutca raz]~ka II1Jmove va1nQcstl. Taka i same znanje postaje roba .. Ov~]'e .se _c:Qvjek takod:er otuma od. $VOoje~rastlte 'snage; lni::l. ~J~]e 1 ,spomavanje dciivijava se kooomde koje treba da pn:<l~de ~ulta,~_e .. Znanje a covjeiu :!lMnom, psfhologlja, ~Oja J~ prema vehkoj tr;;ldidj~ zapadne mls..[i smatrana Z~.1J1\i'~ J'et vrllne. i.Sprn.VDOg ::Hv~jenj$i srece, degen.erir~ je do in.

jedni6ku osobinu: svaka predlstavlja jednu formu ljudskcg odno~enja koja, je, ukoUko dooni.:mrn tad. jedne nmO.5li_ za nju specifiena i kam.k(:cr.izira [e, (Kasnije 6e ibm pokazano ilia te 6etiri orijentaeije ne moraju nuzno p'osjedQv.aH negativneosobine ko]e su do sada OIpisane.)IZ Tri.isnac orijentacije,
medutim, ne razvija aesto $10 [e potencijalnc u neko] lienosti (ukoliko ne lIlCinimo, apsurdnu tvrdnju da je »msLa« takoder dio ljuds.ke oprernej; .njezina je pra.v.il.priroda da nikakvo posebno i stalno odnosenje nlje l'aZvijeno, nego je sama promj'e.nljivost .5t'aj,mif.ta iedi~o stalno svoistvo te orij'eI11,acije. U njoj §eraz-vijiil.j,u, orne osobine koJe se najholjc- mogtaprndati. NiJecluo posebno stajaHste ne pirevrnadava vet praznina koja se rnoze najhrie lspunltl pozcljnoOl kvalttetom. Takva kvaliteta, medutlm .• prestaje da to bade upravum. smislu rijeti; ona je tek uloga, privkl kvallli.tete,koja. spremno bltl zamijenjena aka, je neka cl.rugOli. p&eJj'nija. Tako [e, na prj· mjer, d)oba:rugled. po:l!:e]jan. T.rgQivaeki pumiku stanovitlm pcslovnlm granama mora lmpresionlrati kupce odredenim kvalitetama, kao sto su 'po1!1Zdanos:t~trezveIil05t ipostenje, koje sta hUe autentiene u mnogih peslovnth ljudi XIX stoljeea. Danas netkn vaZi. u, Covjdi::a koji ullijeva povjerenje aato s~o izgleda kao da ima te kvalitete: 0]])0 ~ to tiilk.<li.v o:vjekp.ro6 d31. na tdiS t u. HClJlosHto je Iljegov<I spesobaost je da bude sliJ

s!mm.~ta

~oji se, upotrebljava

za ho-Ije. mampuUr,anje drutrli§:ta"poliHe:koj pro-

ce

,glma 1. iSrun]~ ~o~~.

vdi d:uboki utjeca] ] na nms ol?nzoV]'U S<.Ist~.. .oS'ElJo:vne skole do fak.u1teta eil] je neeD;!a.da,se SkUJ?l ~to '\rise ,iruor'madja koje su, po mo~rucnosu.. .Kons:ne za triisne svrhe, Od shld.e:na'la se irui da nauee to, ~.ik?mnog~ ~tvari da im .iiedva os1:aje wemena ieI!l.crgije Z~ ~stlnslro mfS1jen!:e ". Glavru Jlckretal tWje za veCim .i boljim, O'bl'arovanJeID WJ e interes 2:<1. predmet ko j] se prouca va ili interes Zit SPQiUI:.1lva:.nje.~. j.nte!]ektuain:i livid kao t~kve., negQ po. p(f'Qmetnavnj,etino.st .koju znanje diaje. Danas nallazi, m~ na :CI'~man Mt1.Wjm;a!,ID.~ mwjem i obrazovanjem, ali U [SKI, vnjeme i S,keptiCKO Hip:rezrivo stajaJl:!lte prema. navo~o nepimktJiCnOIn :ii besko<tlsnom mi~lje:mjukoj,e .me zain~eresrrano »samQ« za istlnu. i nama, premetna vrijedno'st na trZJ]~tll. -

pagiDlW. reJda..r.ru 1 sTI:l~O. DatI) j.e tajtii1 nmljenja

uistra!ivanj'e

?a

oe

mana

can s.... ojo] uleei: kakva se li~nos~ .krjjje~zate uloge, porpuno je nevezno i nuko se za to ne brme. On nij e zalnreresiean za svnje postmje, nego zaono ~to mu 01/0 do-nasi na trlii.;;tu. i'retpostavka hiisne orijentacije [e praznoca, odsutnest bilo koje posebne kv:alitere koja se ne bi mogla PQdvrcip.romjem. 1bllldud cia bi svaka stalaa erta karabera.mog[a j edm;tg dana dedi U s1!lkob sa .zah.tje'ltimatriiSt:aJ" MaZe se dogoditi' da se neke woge ne slaiu S osebujnostima .li.cnosh; stoga :i.h ueiba
odb<li.Ol~i, ll ne uloge, nego osebujnostj. a T.riiina UCnQ&tmora b.m slob edna, :sID badna od svake· indi.vidJu~lnostL Kar~ kl.ei'De o.dj en tacij e 1[;;:.0 je SU do sada bHe opisane IUka,. ko nis1l1 Laka nlzdvojene' jedn01!i,ud dmge .kako ,tiO' moZe ugh:"

Iako sam trZIslllil. odjentac:iju prlkaz.a;o kao jednnod neprodnkUvnih orijem taciia~ ona Sie II mn;ogim aspc:ktlma wliko raz]iku~e ad .~drugib. da prip.adaposehno] b.tegor[j~. Primalooka • .l.7.rabljllva&.a i. 2,grtal.ka ori.jel1.l:acija. iwaju jednu. .za'.
76

da.ti iz Q,'!/og pdkaza.

frima]aCka

orijen taeij a, n <I. pn!il1]:er,

moze dominiraet u neke osobe, a]i cna je obicne um:ije~atila s jQ~ nekom Hi sa svima ostalima, Kako C1!1 ihov.a nz:licita n] mijesanja pretresatl U QVOID poglavlju bsnije, to sada .fcllln naglaaiti ~a flU sve spomenute Qrijenta.cijle dlo ljudske o(pveme, a prevladavanje bUokoj,e posebne Q:njentadje. Qvis:!. u.

veJikoj m] eri 0 osebu] nosti kwtun: II kn j oj odreueni indi-..nd.uumiivi. Premda de:trujnija anallia. ednose imledu r:az.]jci~
tih orijent<li.c:ija~ jedne, i socijami.h obrazaca, s dJruge strane, s mora biti rezervirana za studiju koja se prvenstvene bavi problemima secijalne :psilio]ogije', zelia blh ovdje sugerirati pokusnu hipotezu 0 sucijalnim uvjetima koje cine dominantruJm. neku ad CeUEi neproduknvne orl] CJ.U a ei] e. Theh31,]staci da Zll<l.cenje prouCavanj.!!l b)l~el!11cije j7;mcdiu waku.en:Lllih ori~ jentaciqa i socijalne strnktun:ne- leu same 11 6injenici ~k1 noon.pomaie da jraaumdjemn neke od najznaeajnijlh UZIQQ. fQrmir.;mja karaktera Iilf:rgO i 11 tiIJ.]enk.i da ~{)sebIile oFijen.tiili.cije - ukoliko S1U. za.jednicke vetllrlNa:nova. jedne kuhure iii. sooijaffineklase - predstavljaju moeneemoctoeelne snage, djelovanje 'kojili. mo:ranlO znatiako fulimo razurajeti fuakcienlranje .&uJtva. S obzUrom na danaSIJ.je nag].abvanje u.tje· caja kulture na licnost, zelia bih u:nv~ru.t] cia odlnas izm.edu dndtva l pojedmca ne tre:ba.shvatiti same usnaislu da kmturni Mooen. i socijame. Instl tuei] e~1!1tjocu~ na pojedinca.. 1'!!I in.terakdja kte mnogo 1$1Ilblje: cijela Utnost prosjetno{!: pojedmc-afo.rmira se naCin.om..mellusobnih. odnosa Ijudi, a ovoga odreduje sccleekccomska i poHti&a. struktura dns.stv.a 00' te mjere da, U 'irincipu, fov]lek moLe lz analizepo,jedmca zak1.jueiti! totalttet socijame strukture u kojoJ ova] .Zli.vi P~r.imala&. se orUentadja ees to nalazi u drustvima 11 kejima je .p,ravo jedne gmjpe da izrabljuje dmguevrsto 1.tSf~ stavljeIllio .. BI.ulucw. da eksplo:atirana gmpa nema mage,pa 'cak Hi kteje da. .izmlje.ni svoju situri'u::ij11l, o·J].aCe te:nclira~i da svo,j,e gospodare vldi kaQ svoj e skrbnike> kao Qne ad. ko Jih ¢ovj ek prima sve ~to. zivut 'mok dati. Ma kako malo rob dobivao~

on Qsj'OC;ada M vlasn.tiro HaStojanJem. priskrbio c~k manje, buduti daga struk tura drnstva impl1esiorura. cinj enieom da OIn nije sposcban da organizira. l da se 05100] na vlastnuaktill"oost 1 l'azllllU.StQ se .ai_meritkQS: dnffitvati6e, aim. se na prvl pog1ed. da je primalacko stajalis.te potPUIII;O edsutno, CJelok1!lpna ~a ku'l.t,ura, njez]r!l.e ideje i njezinaprakse, obesbrab.ruje prim.aJaCku Qrijen.taclju Ii. il1Olig]Uava.juda se svarko sam mora snact i b.wti oogO'V'Oran zit sebe i da moraupou'ijebUi vKastitu imdjaUvu ake teli »:ncitopostiC]OI. Meaut;:ro, pre.IDd~ je .pdmala&a oriJentadja .Qbe-shra.brivana, ona nlkako nije odsutna. Potreba da se prllagodl i da se sviila, koja! je raspra vljena na prethodnim stranicama, vodi do O'E.j ecan] a ibcspoon.oenosd koja je kQTijen su.ptH:n.e receptivnostl modernog CovjekO'li.To se manifestira naroeito u. stajaH!ltu. prema llekspertut! 1 javnom mnijenju .. Ljudi vjernju da na svakom podrucju postoj1 su"Uooj:tlik ko j i im more reel kakve SLl s.tv.arl i kalko ill treba proizvo.diU a. il.J.j lhovo j e daga shsseju i da gataju njegove ideje. ro~to]e suucI!ljad:z:a naeku, stru~njad za srecu, a pisci PQstaj!u st..ru.lnJaci za vjdtinu zivlj.enja samom. clnjen.ioom sEnsu 2l1J1torii oestS'Olle:ra. Ta . .istan.ea:rta. ali i prllicno rasprostranjena reeeptivnesr poprima donekle groj

teskne forme hl suvremenom narodnom vjernvanju, koje naroelro podupire rcklama, Iako svatko ZIl~ da, realno gledano, for-m.ule ~hrlDg uspjeha« nefunkcio.niraju" jpak je §,iroko l"aS"' prostranjeno masta~)je (;I nvotlllbez. napora. To se djrelomi~no pokazuJ~ u Ve2:1 S rasnim pmkti~i.m napravarna; auto sautoIDatskim prom] enarna brzina ilinaJli vpero ko j emu ne tr,e ba
skidat] kapiou sarno su nasumee uaeti primj,eri f::mtaz~je ~e vrste, Qua. se naroCioo otitujeu)if-mulama koje se bave sre. Com...Eve jednog karakte:risUCnog dt~ta': aOva vas kDjiga uo. kaieautor, kako da budeee muskaractli ~ena dvostrm.ko v.~Je

negn ~ro ste Ikada '!biB- sretni, w.mv!. da pucate ad ~e(gije, sigumi .• sposobni i bezb.rihli. Od va~· se ne tUl:!i da s~nacla.te napo;ra::n mootruni H:zic-ki program. To je ;m_lII.ogoJedlla sta.lIT.Iij,e od. wga.... K;ao lto jie ovd. j e pokazarn;l', put do,

7'9'

takVQg obecanja moze izgledati ,cudan, jer malo tko more zamlslln da se ono postiie bez napora , Ipek je to tako, kao sto cete v.i:djeti.«'l Karakter kOJi tdi za iskoristavanjem. sa svojim motom
++

jedn~cke pripadnosti,

»Uzimam

sto

mi treba«,pocinje

od .naSih gusarskih

i feudal-

ruh predaka i protese se do nasilnih podusetnlka devetnaes tog swije6a. kojf su eksploatirall prirodna bogatstva americkcg kontlnenza. Ka_p,ita1ist:i.p,axije i pustolovi, da upotrljebim termine Maxa Webera~ krstareci zemljom radl profita, nosioci su tog iiga; njihov je cilj bio da kupe jeftlno, a prodaju sku1'0; i nemllcsrdno su tezm za vlascu i bogatstvom. Slobodno triiste, kako [e postojalo pod uvjetima kon:kure:ndje u XVIII I XIX stoljeou, othranilo je taj tip karaktera, Nas'e doba vidjelo je 'pl"ookl"et: gologizrablji.vanja. u a<utoriltarnim ,refimima, koji su nastcjall da :isko.riste prlrod.ne izvore bogatstva i Ijud~ stvo ne toJiiko vlas tive zeml]e, koUlw sva'k,e ,drugek.oj U SU 5vo~o;m silom mogll OSVQjiti. Om su proklamirall pravo jaee. ga :I. opravdavall ga poksz,ujucl na prirodu u kojoj j81Ci osta]e na ziV'Oru. l.jubav i 6Jdo.rede postah su mac] slabostl, a IDi~

dala je cianovima srednje klase osjecanje itasamcuvjerenosei i penosa. TriliSna orijentacija nije preizasla nl izosamnaestng nil wz devetnaestog stQljeea.; ona je bez s:umnje suvremenii produkt, Tek: lie to. odnedavno da je emet, natpis, ili Ime na ii,gu poscala vainopooj,edn.;iko i:Uo se U.ce ljud] kao I .t()bA. Bvandestabilnc etike

lje rada gubi na vamosti, a evandeljeprodava:nja postaje vrhovni princip svega. U feudalnim vremenlma seeijalna pn>· duktlvnost bila je izuze1tfioogranicena i nttke nijesatmQ era OSBOV] svo j e personalnosti ffiQgaonapredQvati. U doba konkurentskog trfBlta socijlalina pokretljivost bdla je relativno velika, 'Oa.roeito u Amerid. Ako joe netko ».ilsporucivao robu«, mogaQ je napredova ri. Danas, med:u tim, moguenosr! da netko

~lje,nJe se tretlralo ,lao pozlv kukavica i degenerika, . Zgl'tacka je ,orUentaclja postojala paralelno s izr,ablj:i.va~
(''k.om orljentacijom Zgrtacki tip jebio
U esamnaestom :i: devetnaestom konze.rvativan~ manje zainteresiran

sam stekne bogatstve u poredenju sproslim perlodom uvelike su smanjene, Onaj rko zdi da napreduje, mom da se ukljuci u \r;eUke or,g.anizacije i njegova sposobnost da igr,iiI ulogu koja seod njega QCekuje jedina mu joe prednost. Oepersonalizacija, praznoca, besmlsao tivota; amomatizacija Indivlduuma dcvode do poraslog nezadovoJjstva. i potrebe da se potrasi ad:eJkvatlniji na,om ii.vota, kao i uorme koje
covjeka mogu dcvesti do, tog cilja. P-roduklivna ori.Jentadja, . 810 je ielim raspravlti seda.ukazuje na tip karaktera u keme SU rust i razvltak svih .njegovih mQgu,Onos:ti ell] k'ojiemu su pod req,ene sve druge akti vnosti,

sto1Je6u. ,za. bez-

obzizno prisvajanje, a vi§e Z8L metodleko ekonomsko nastojanje. kale se bazira10 na jasnlm pdndpima na ocuvallju onega 8tO je steeeno. Niemu j,e vlasnistvo hila slmbol njegova ja, aL zastita vlasmstva vrhovnavrijednost. l'akv81 orijentacija dala mu je veliku slgurnost; 'llje:govo posjedcvanje vlasniS,tv.a I porodlce, sti6eno relativno Cvrstim priJJkama. devetnaestogstoljeca •. saCinjaval0' je siguran i za rukovanje pock· san svijet, Puritanska etlka, s naglaskcm na radu i uspjehu kao dokasu dohrote, potpemagala [e osjetanje sigurnosti i nastojala joe da fivotru dadesmisao i religiozlli osjecaj ispunjenja, Ta kombinaclja stabilnog sv.ije~a~ stabilnih dobara i
800

a) 0pee kara kteristi ke

Od vremena klasiene jj srednjovjekovne literature pa sve do kraja devetnaestog stoljeca veliki je napor u1roSen na opisivanje vizije onega sto hi dobar ,6ovjek i dobm drustvo Ireball da hudu. Takve su ideje Izrazavane dijelom u ronni flio· zofskih Hi teoloskih rasprava, a dljel,om. u fcormi utop.iij,a. U .
dvadesetom sto]jeou naroeitu je I.l.padljivo §to n.ema takvih

Naglasak je na hitiCkoj anallzl 60vjeka i dru.slva u kojo] su.pozitivne vizije onega sto bi trebalo da bude tek impUcirane. Ako I nema ni:kakve snmnje da je ta kritilnost od prvorazrednog znaeenja i uvjet poboljbnja dru!tva., odsutnost vizija kQje b~ ocrtavale ;o.boljeg« oovj.eka i »ho]je« drustvo Imalo j e kao posl] edtcu perallzu bwJekove vjeore u sebe i svo,ju buducnost (a ujedno [e i rezultat takve paraHze), Suvremena psihologija~ a posebno pslhcaneliza nisu u tom pogledu. nikakve imimke. Freud i njegovi sljedbenici dali su sjajnu aJIlalUZU neuroti&og karaktera .. Njihova klinlcka deskripcija neproduktivnog karaktera (Freud.ovim terminima, pregenitalnog karak tera) ]seT-pna [e i toCna- bes obzfrana Cinjenicu da se te.orijs,kipojrrnovi ko]e SIU oni upotrebljavall moraju revidirau. Mectutim, karakter normalne, zrele, romve Iienosti jedva da [e privukao ikakvu pafnju. Taj karakter - Freud ga je nazvao genitalnim karakterorn -os tao j e priHcno mutan. i apstraktan, pojam, Freud ga je deflnirao kao . karakrernu strukturu osobe kod koje su oralni i analni libido izguhlll svoju dominanmu pozic.iiju i djeluju pod supremecijom genitalnog seksualiteta, kojemu je cilj seksualne jedin. stvo s elanom snpmtnog spola, Opts genftalnog karaktera ne ide dalje od tvrdnje da joe to, karakterna struktura i:ndividu~ uma koja je sposobna da dobro funkelonira, seksualno Ii. soVlZJJa,.

dol je ta] tip produkcije zajednicki Covj,eku i iivotinjama. dotle je sposcbnost materijalne produkcije speciflena za covjeka. Covj ek ni] e samarazumna :i socij alna fi.v'otinja, On se moze deflnlrati i kao proizvodna zivotinj.a, sposobna da svojim. razumom i imaginacijom transformlra materijale na koje nallazl, I ne samo da on maze projzvcdt tl, on, mora. proizvcdiU d.a hi zivio. Mar~erija1:na pro~zvodlnja, rnedutim, samo je l1ajCcll6i simbol produktivnosti kao [edncg aspekta karaktera .. »PrQduktivna orijentacijae" licnosti odnos! se na funda-

mu produktlvne orljentacije moze naan poshditi aka Istaknemo njegovu vez,u s Freudovim genltalnlm karakterom, I zaista, De-upotrljebimo Ii Freudov termin doslovnou konrekstu njegove libido teorije, ve~ simbolicki, on oznaeava sasvim
tocno znacenjeproduktiv.Qosti. Jer stadij spolne zrelostt jest

cijalnQ'. U. razmatranjn produkti-vnog karaktera [a Sf: odvafujem da idem dalje 00:. kritieke analise i da Istrazujem prfrndu potpuno r,aJZl1ijenog karaktera, koji je ell] ljudskag razvoja i u isto v;rijem,e ideal humanlsticke etike, Kao prethodn! pristup poj-

mentalno stajaliste, na na8n odnosenia u .svim sferama ]j udskog lskustva. Ona obuh vaca mentalne, emoclonalne i ostalereakcije prema drug~ma, sebi i prema stvarima, Produktivnost je ,~ovjekova spesobaost da upotrijebi svoje snage i da ostvari mogucnost] koje su mu svojstvene, Aka k~eIDa, on mora upotrijebiti svoie snage, podrazumijevamo da on mora hi ti slobodan, a ne ovlsan 0 nekome tko kon trnlira njegove Sifiage. Podrazcmljevamo nadalje da je onvoden razumom, jer moore'upotdjebiti svoje snage jedlnaako zna sto suone, kakc ih upotrijiebiU i za .sto. Produkti¥nost znati da on dotivljiava sebe kao utjelovljenje svojlh snaga i kao »ci~ nioca«, dase OS.] eca lao jedan sa svo lm snagemara da one j u isto vrijeme nisu sakrivene i otud,ene ad njega. Da. bismo izbjegli nesporazume kojima se jermin »produktivaoste i:z;ra~ re, pofe~jno je da se kratko raspravl SID se pod produktlvno~.Cune misli, Opcenlto se rijee spreduktlvnost« pcvezuje skreartvnoscu, oaroetto s umjetniekom kreart[vnosCu. I zaista, tstinsk! umjetnlk je najuvjerljiviji reprezentant prodaktjvnosti. AU, nisu svi umjetnici produktivni: konvencionalno slikarstvo, na prlmjer, MoZe sadrzavati samo tehnicku vjdUnu da sltonost osobe na fotografski naem reproduclra na platnu, Alii osc ba .maZe <iaz.ivljavati, gIedaU,osjetati i rrusliti produktivno a da ne POlsjeduje dar dOl stvorii nesto vidlJivo Hi kQoffiUnikativno .. Produ.k:rivnDst je stoga stajaliste za koie je svako 83

ooaj u kojem Covjek. ima spos,obnos:t pdrodneporod:ukc.i.je; spajanjem. s;pe:-rme1 jajaka proizV'odi se novi Zivo,t.Med:t1ilin~ 81

Ijud5kQ

bite spo£Qbrlo~uk:olikQ nije menta/nQ #i emocionaino

Fermin ~proouktiv.an« takQd:ej['"[e pogodan da se brk~ s terminom :laktivamc. a teemin »pnxlukHwos.t« s ~erminQm~ak.· Uvno'S~~.Dol oba termina mogu.bmslnonimna (naJ. primject nAristQ'telQw pljm.u ak.uvnQ.sti)j. dade ~U'!.m.ostum.Gdemoj upotreM ,res~o oznatavapnVlll Su.p:;rc,tno.sprodukuvnostL t AktiWlQSjt se obiimo ,definira lao pOll1~aJiljekoje utrOOkom energijeunosi p.ro:mje.nu. u postojeeu sltuaclju, 'I suprotno, 00000 se s;mattra pasi\l,gom. ake je nesposobna da. p.rQmijeni il!i izrari.~o· u1fj]eee naJ. !Po:i'itQjetu s]t;uacij1l!l, at pokreeu -je Hi tjeraju. sileixv.a 'Illje. To tUohicajeiJlo mv.aeanje ak111vnosd uv~.· fuva jedmo stvru":an. 111.ro~ak en.e:rg~je I promjoou. ke ja uslij;ed mga. ,nastaje. ODO ne rnzU.kuje ~iS]hitke uvjete koji stoje u esnovi i ]QoJitupn.vlj ajuakUvnost]ma. Primjer~ premda ekstresnan, nep,roduktime .aktivnosti jest djcla.mostosobe pod hipnQZ()m. Oooba u. dulb~Qm hipnQd.· cm.m .~ramm. .mcU~ hnati oreorene OC~. mO<1.e k~H.. pri:eaU

osak<lceno.

ga _·vo1jed«.~ o.bi~]}o [e sve ~~ie~omij~sano -,aH [e rn.zlo~ autontetoviill za_povlJest, kako u f()I1·malnomtako ~ u sa.dtiajn.om. smlslu. Osoba je aktivna jeraut():ritet 2)di da ana bude ~ivna, icm.a Ciili onG soo autorit:e1l. ~eH. da ona clrui.. '[!u vr.;.m a kthmosti nalazlme ked autonb-m.og karaktera, Za njegaakUv!!lost zn.aei djelevafi u irne fiOOeg rl§eg nego sto je njegovo jato On moZe djelevatt 1Jl ime bQga.pro~los~i, di1d.ilosti. ali ne u ime s amog sebe. AlII tori tamikarak~er prima~mpuls ';la dj elov~nje ed viSe sile, koja Sf: ne mom ni napastl .J:ti promij~iti~ ] .zatonijie u stanju dapdkltije spentane
aktivnosti impulse

i obavJjati. .radrnje.; ona lldjduje«. Opca definidja akUvnos~i hi joj ~~jaJa. budn6 da se energija 1tO& i' da se unosi flekapromj,ena. All" ~o l"~:otrlmo na:r-oe.ltkarakter i kva~ite1iu ee aktimooti. nmS 'OOmo da za,pravo nije djcl!ama hipnot:izi~. 05oba~ vet mpl!!il)ti.car koji sv:ojim s.ugestijaIDa djclu.j;e na DjliJ. .. Ako hipnQtic.1ti trans i jest umje~oo stanJe. ipak: je on. kraj:nj:ii ali. kantk~eri:stican. primjer s]tu.adJe u kejojosoba mo!ebiU akrtivna, .ali ne i lstin:ski djelatna, u kojoj njez:iDa a.kt:hmost ,}WQwazi iz ~'risilnih (n<l.illetnu tih) sila ~d

koji.ma ~a ~a koatrolu. Uobimj~.tip nepn::dukU vue ak ti vnos ti j ese reakcija na tjeskQhu, bUQ,atku'ltnu.,Mlo honitnu, svjesnu iH nesvjesnu, koja. se testo' nabzi u samo.m kioo.-ijooumahnltih. proo:kup~· d.ja Garnamjfu ljndi. Od tog tip@ a..ktivnosti motivlrane tjeskaboon. premda 6est<.l izmij~:aw. .5 n jQ:m, r.az]fk.ujese Up aktiwosti. kcoja.se zasru.wt F'lapdkofllOSH iH Qvis:nQsti ()auwri~ leW.. Allroriteta se moiemo bojati., mo~emo mu se dhriU, 1.n

Sliena a.kti'lll'11ostl i~ pokomos~i jest ButO!ma tsb ak:ti VIlJo:st. 111 ne naleztmo ovisnosto otvorenom auterl tetu, nego vise ovisnost Q anontmnom a:uro:ritetu, koji pred.sla'Vljaju jaeno roisljenje, .klldtumi obrasci_ zdrav nauru. iii ».lulu,b«. OSOIba asjeca ill ani QOO' s.~ose ocekuje od nje ,da.o&j:etai.H da c.ini: njezlnem dJ:elovamju. nedostaJe spontano\5ti um.m smislu sto ono ne preizlazi jz nj,e;;dnog mentalnog iii 'emocioilla:inog isku· stVi!lI.,veC iz nekog izv3njskog izvora, Medu t.lajmoooIjec IZVQ,re aktivlteta sp""daju. iraclonalne strasti, Os'Oba. koju tjera tvr-aiCluii::, mazohizanvzavist, lju:bo· mora t sve droge forme gramzlvosti prisiljena je da djelujre; ipak, njezfne akcijie :nl$11:m s1o'bodne ni raciona1ine,veC su U snprotno:sd s razumom i nj,ezjrnm interesilnaikaQ ljud:skog bica. Osoba tolii(o ebuzeea (pIisilnLm.radnjama ,op'. H. L) numo se ponav]ja I postaje sve nesavitljlvija, sve stereot~pnlja, Ona je. alttivniili. ali ne i produktivna, Premda je izvor illlakHv.n'OIS,U irnciotlaJan i osoba koja djeluje mje nl slo.bodna ni mcIonaJna, iz njih. mogup!oiz;aCi vain.e: prakHrne posl] edice koje Cesto dovode do rna termj alnGg usp.jeh~.. Kod po].rn;a produktlvnos H ne bavlmo se s aktivnostima koje nutl'll] dDvode do, pr.aktiwih l1~u1.~ata,vee sa stal

sw

·iznj:ega

iLvirn.1S

jaJisleIn, s nac;]nom reaglranja ~ orijent&dje prerna svljetu :i prema sebl u preeesu ~z:iMljenj .M.i se 'b:<iiviIDo,oovie kovim at. km-aklemm, a lie ujegovim n.s pjehom.16

~:r,~du.k.tivnost je 6ovjekova reallzacija moguenost] karak, ~ensubillJ. ~a njega, ona Je upotreba nj,egovih rnOCjj. Ali. ~to j~ :GmoC~:?Irna u tome prUifuo Ironl]e da ta r.i:jee oznafava dva kontradlktorna pojma: mQ'cZQ ;;;;: spnsobnost I moe nad ::= domlnacija, Ta ,[{.omradikcija. medurlm, naroclte je vrste, k!o.6 .= domlnaci ja proizlazi jz paralize moe = s posobnos t. ~Moc n~d« je i2opa:c-~je lIIoJlloei za«. Sposobnost 6o:,.,jeka da pn:>dl!lkt]vno _upot4eb]j.ava svoje snage, njegova je mOC; nesposobnost da to Cinj~.njegeva je nemoc, S pomoeusnags fa~~a .?,H moiep'rodnJeti is-pod povrslne fenomena i rezumJ~t:l~ n~]hovu s~~,tinu:. S pom~_ snage ljubavl on m()Ze prodrijet] kroza, z]d ~OJ'l razdvaja jedno DiCe od drugoga. S pomocu. snage Imagmac;ij e on moze predociti stvari. 10je j as ne ~osto~e; on moW phmiI'ati i tako zapoeeti stvarati, Gdje fie. dostaje ,.moe, eovj~ovo odnosenje prema svijeru izopacuje oS: u!eiJuza dommadj.oon. u zelJu dill.ocituje nad drug:una kao da sa oui stvarl. Dommacija [e z,drufena sa smrcu moc's~ ti~otom. Dominacija IDzvil:e lZ neIlIoC! i za uzvrar j~ ~snaZuJ:" Je~ a10 neki. ~nd[viduum more prisilitl drugoga da mu shlZJ., njegova vlastita potreba za produktivnoMn ubrzano Sle paralizlra. .- .

moe

Kako seoovjek: odnost svo je moct produktivno?

prema

svijetu,

kad

lIpotn!Mjav.a,

~. zv:anjski S~~je!. I moze se iskusiti lila elva nacina! reprodnktlvno, z.ahvacaJucl scvarnost na isri nacin kao sto film cini d.oskIVfii:S;r.li~~.k s~a~~ (pr,emda cd: .~ jednostavna reproduk~ \ :lvnapercepclJa zahtijera aktivno sudjelov.anje d1!lba), i pro~v.~dn:~, :p'r~ll.i~uci stvarnosr, oz]vljavajuc.i i ponovo stvarajUCl taj nov! materij'a] s pcmocu spontane ahivnostivlasUtih men~ainih j,emocionaillih snaga, Do stanovlte mje-re svatko reagira .na oba nafina, .aJi odgovarajw;a tei.in_a svake od tlh vrsta. iS1~stva prmeno se razl&uJe. Katkada jedno od njlh atrofml! 1 zato· pro~-ava!llj'e tih ekstremnih s(... 1<- '-,"" .. k _ .... . . -'. .-y,"""J"'~"~ 'U 0011ma je .repr-odukdvni ill. proizvodni IWIifin gotoVQ ods-man
j

proia naj,bolji pristup razumijevanju svakog od tih fenomeria zasebno-. R,elatl:vna. atwfija. prolzvodne sposobnustjvrlo je oestau na!oj kulturi. Neka osoba moze biti sposobna da shvati stvarf (lnakv~ma kakve jesu (Hi kakvima Ih njegova sredina smatra), all je nesposobna da oi:ivi svoju percepciju Iznutra. Takva je esoba savnSerll realist koji vidi sve .§to irna da vidl ad povriinsklh odllka pojave, <ltH. je POtPW10 nesposobna daprodraIspcd povrsine do bi tnoga, da predoci ono is to j o~ n.ij e oNto. Onavkli detalje, ali ne I cjelinu, vidi drvece ali ne I ~umu. Realnost [e za nju jedino sveukupnosrceoga Mo [e vet m.awijaHzinmo. Takvoj osobl ne nedostaje imaginacija, no njezlna irnaginacija kalkullra, komblnirajuci faktore :kojl su svi pcznati I postojeci, i zakljufuje nil njihova buduee 00= vijanje. S drug,!;! strane, osoba koja je izgub:ila sposobnost da poima stvamost jest luda .. P'siho'Li~ osoba izgraduje unutarnji svijet reelaosu-u koj i, ani se, irna potpuno pov jeren] e. Dna zivi u svom vlastitom svijetu i uobi~ajeni elementi realnosti, kakn ih vide svi ljudi, nerealnl su za nju, Kad takva osoba vidi objektekojl ne postoje u realnostf, v,ec su porpuno predmet njeaine imaginaclje, ana ima halucinacije: ona tumac] zbivamje s pomocu vlastitih osjecanja a da se ne osvrce, nlti harem adekvatno ne uvazava ono ALa SIC odvija II stvarnosti. Paranoidna osoba mofe vjerovan da je proganjaju i sIucaJna pdmjedba moze joj athiti plan da [e netko i'eli poo]zit] i uni§.titi. Ona je uvjerena da nedostatak bilo kakvih daljnjih 00nh i jasnih znakova takve namjere ne dokazuje nista ii. da, premda prtmjedba, povrsno gledano, mole Izgledati bezazlenat njezino srvarno znacenje postaje jasno ako se pogleda »dublje«, Za psilioticnu je osobu postojeca stvarnost Izbrisana j tmutarnja stvamost zauzima njezlno mjesto, »ReaHst« vJidii jedjno povdinska svojstva stvari" on vidli pojavni. .sv.ijet i moze ga reproducirati fotografski u svom duhu i mote manipu]irati. stvarima i Ijudima kakvlli rou se

86

87

sliei. Lucia. osoba [e nesposobna da vid] svijct cmJatvhrn. kakav jest; ona shvaea srearnost jedtno kaa simbo] iodral SVQgunuttamjeg svijeta, Obje oscbe su bolesne, Obo· ljelost .psihotKiara koji je izguhio ve21U Sa stvarnoscu takva je dill. on rae more funkcionirati kac dflJ.~ t veno blee, Oboij~lo8r »realistae ostroma!hlje ga kao ljudsko biCe. Iako on nlje onesposebljen U SVCJID drustvencrn d.jdovanju, Ipak je njegQvo, staja1iste 0 rea~nosU talim iskrivljeno, zbog: nedostarka duMae j pe:rspekthre, da je sklen da g rije.§i karl go d se tra:!i fie:lto Vise olll. manipulacije nepesredno daUm, Cinjenicama in posNzanj'a ei1ljeva. ma~og demeta, »RJeaJham« -izgleda. kao prava s'!lfl'r(il~t~udo:st[., .~ iPilik j:e on same I1Ijezinad.op1lIDa. Istinska mpromost i. rea:~izm.a.i. ludos,H jes~ preduknvnoet, N:orm.aJn.o .judsko bite sposobae je da se ocmosi ~'rema sri· je:tuta1k:o da gau ~s;to vrijeme vidi onak.vim. kakav jest i de. ga shvati cmabbn ~akQ jie nJezinim vias:ti tim. snagpma Gziv" ljen iobo.gaCem, .Ako je jedna ad dvlju sposohnostI atrof:trala,. ()SO ba je bolesfiiil.;med:u[im.. fiormalnaol!ioba pos j eduje eb je spesobaostt, premda Sie:njillova ednesna V'amo~t r.a;zUkuje. Prlsutnest ob:iiju reproduktivne.~ p:rniI~odnc spoio1bnost.i pred· uvjet jep,rodnktivnClS.ti; oae su slllp,rotni.pG,lov~. kojlma [e i~uerak:cij3! dioami~ki izvorpro duk.tiwGsU .Po:!lljednjom tvrdnjrun. ~eUm naglasiU da .produkUvuostnije ibm] Hi kemblnacija Qbiju spQSobnosd, v@c da je QDa III~to 1I10VO' Sto~zvire wznj move mUlternkcljei. OpisaU S:mO pr'odl.dctiV'fiost kao poseban naein ednosenja prema svjjetu..Po:sta.vlj.a sepJitanje da Ii pOMoji nesto' .§to proool!;Uvna QS.i@b~rni;;vodi~ i ake da, ~to? Is tina., ,oovjeiov.a p produkti"lnost f[lole .p:roi~esti m.a.llerijalne stvari, 1!lmjetn~Ck<'l dj ela i 'misa(l11e; slsteme, je i pak :liaj va;f.niji p.r.eilmet pro· javljaju u~oj
j•

Ali dok fizickitast naproeduje sam od sebe, same ako sudaH. dobri \l:vjeti_prooes mdanja na mentalaom plan1ll, llIaslilpror~ ne -dogaaa Sf: automats-H. On _~Uje:va prod1l.lk:t~vnu akdvt.lost da se cdiv,e em.oc~QIIJ.alne ~.ifirelektualne.covjekov,e mogu~rnost]. da serodi njego,vo ja., mo, [e tmg,edij.e llu~ste sit~. acije sto ra.witak Uenosri mje nika.daza.vrie:rn; cak 1 ~od nili.Jboljhn uvjeUma same se dlo IJrudsklli mogucnosti reallzlre, (:.oV'jek uvijek Wlllreprije nego je polpun.ol tod:em. f~rndat ne namjeravaHl da p.rik~emb.~s.toriju:p()jma produktivno:sti,. i.elim .dati neke izra:dte ilustr-adjekoje blmogle po;moti da. se pojam dalje oOj,aslliProdukdvnost [e jedanod kljuarih p~jJl1lova III A.ristQte~.ow sistema ,et1.Ke. VrHnase ma.ze odredia, kaie on, ,odredtvanjem covJek.ove funkc:ije. Upravo kao u swtaju f[au:t~Ma, skulptcra tli bile _koJeg urn.' j,etn.-ik<'1l, dobrim se smatra one ~!o' pre-bin u specif:i.enoj funk~ dji koja odlikuje te .~jude od druglh i cill colma ito. jes~; dobrot'a ,eovjeka takQd:e.r prebiva uS'pedfjtrn~j flilnkc~jli kOJa gat odliku] e od dmgili vrsza .i Cirri ga. onim iii to ] est, 'fa. Je fWl kdja ~akUvnos:t duhakoj.a slijedi podrazumijeva ncioua.!ni prin.cip~.n);>AHj nije-mala ra~Jjka:«~ bie on, !!a~o stavim:o .naj~ veGe cl.obr-ou. PQsj;edovamje ill 1M wpotrBbu., U stanje duha iii fije~govu akH.v!!IDst. Jer stan]e duha moZ;e postoja.tia da me proizvodi n.ikakvo dobro, kao nil! prlmjer u cOl1/}eka 1<:0 li spaj va ill. je na field. drugt nat in sasvlm neaktlvan, do,k aktivnost to ne mo~e; t10 je Obl!lili~t akH\I'1loSCUi., !lulRO Ce rad!:itl. i to dobro.e" Dobar eov j ek j e za Ari8~otda.cma:j koj~. s pOIDOCU svoje

in

aktlvnosti,

]:lOrn vodstvomrazuma

j•

oiivot'Voru.je mO.SillCnosU

du.ktivno.sti .swn ~oviek.

an

Roden.je je samo jedan

poseban kerak U.koIiltim.mmu.

koji

poc[nje zai'5eCem., a z:a:vriava smrcu. Sve .~to je i.zmedu tih dvaju PJolova. pl"OOeS je radan]a neC~j]h mogucuosti, dovoaenje 1;1 iivot svega. :J;to je potJfljJ:1J.cij da~o u. d.vjeooa. stanlcama. anna

spedficne za 60vj eka, »Pod vrlinom I. moci«. k<li~e SpInoo.a. :lln'rlu.m~Jem Istu :stV<lF.«19 -Sloboda i blazenstve sastoje sf: U oovj.ekQ'viU. razumljevanju samog sebe i u njegovu nastojanju da pnstane one ~topotencijalno jest, da se p,dbUii sve bHiie i bU21e modelu 1juJskc pl"irudc.~l\l Vrlina [e za Spinoen klenticna s upotre-

89

bom oo:vjekorih moti, a porok je neuspjeh da ili upotrijeht; za Sptnoeu je :SuStina zla nemoe," U poetskoj form] pojam produktivne aktivnostl prekrasno
su izrazili Goethe ~ Ibsen .. Faust je simbol OovjeJu)Va vje6nQg trdemja smisla fivota. Ni nauka, ni uzltak, ni moe, pa c~k ni ,ljepataJ nisu edgovor za Faustovc pitanje .. Goethe tv.rdoi da Je jedini cdgovor rra cov jekov upit produktlvna akti most koja je Iden tiena s do brim.

komun mu poriv mahom put zaivori. Iestl tome smislu sasvim ja Sam pl'edan, to mudrosti ie vrha glas: SlDbode tek: ie tai, tivota 'Vriiedan~ kom sticat nfih fe~as po cas. OpasjWst![.l opasan, ii&l svag tu d je-lak. n-uti i starac sl:ijed.i tok.

UIlPrologu .u nebu« bog kale da nije grijeh eno oovJeka, vee neal tlvnost:
Frelako lj.udska marnost amlitavi, U be:zuvjetan mir se vol'i pndit; Stag rado au. mu dodat dmga,da ga spravi

no

kvari

so. $,labol1nim na .s:!'oblodnome .tlu. Tad rije~ bih smio I',eci irenu: poM.si: toli lijep si, .dragl

Da tu mi vr,evu vit1j,el, stat ,u;::njut

Bone ne te uz svu mati mijenu mog ums kog twa strti trag. - ~ uiitka .nad lditkom tutim vrh.iJ
Osje'caju~i wisnji

srece srh,

AI' varna, pravi baiti sint. Liepot« bcivstvom bujNa. slaltu budi! Sto posta/e. da 'vjocno lUte. lint. Nek liubavlju vam ljup/.r.o sputa grudi, U poja-vi Jto lebdi t,.,e.petljivo, U,{vrstite sa trainoi« mislju tivo,1z

Na -Un" prem

auvo, mQr"a stvaraniu. po:sluzit.

Dok Goetheov Faust 'izruava, vjeru

oovjeka koj.a je hila

ka:rakterIs~h~.:na za progresivne mlsltececsamnaestog i devetnaesrog stoljeca, Ibsenov »Peer Gynt« - napisan u drngo]

Na kraju drugog dijela Faust je dobfo svoju okladu s Me~ fistom. On je Cinio nepravilnostl i grijdio je, all on nije pocinio presudni grijeh ~ n~je b~o neproduktivan, Posljednje Faustove rij efi b::raiavaj 11 venma j asno idej II koju simboltzira C1nm:z;granitavanj aobradive zemlja 0 d mora.
Za mUionefflav da stan se stice, til presto, b,oroom djelotvomo t.ic,e. Zelena poljtl, plodna; tovjek, slado, malt bujno tlo il1. prima, tn/ado,. ta; humih smjesti» manom par po par, stD smjeli puka podif,e ga mar. Omed'en niim je tu zemalf$ki raj: sad' neka bjesni vani val m:; kraj; :flo god on lite, sitom da obari,

po]ov~ni deveanaestog stoljeca ~ kriUtka. je analiza moder.nog covjeka i njegnve neptodruktivnostl. Podnaslov drame mogao hI sasvim slobodnc biti: »Moderni. covjek u trazenju svoga ja«. Peer Gynt vjeruje da On djeluje u korist svoga j~ kad svu svoju energlju upetrebljava da zaradi novaea j cia postane uspje!an.On :l;]vi prema prlaelpu: »Budi dovo~jan samom sabIfI: predstavnici kojega su TroUi,a ne i prema .• Ijudskom principe: »Budi vjeran samom sebi«, On pd kraju. ,svog f~vota. ()tkr.i:v,~ da SU ga zaraniv.anje l egotizam :sptijeciU da postane Ucnost; da je ostvareaje svoga ja jedlno moguce ,ako [e covjel~ produktivan, ako ostvari svoje moguc!nosU. Peer Gyntov,@ neostvarene mogueaost! delaze da ga optuZe za njegov »grijehll1 jj da mu ukafu na stVMM razlognjegovaJ ~juds.k!ogneuspjeha ~ njeg:o,vnedostatak prodnktivnesti,

90

91.

KtHPIG\. Mi

(rll;;!

zemljl)
Has

Ali njeg.ova striiei« Rawa je ZQcije.lUa. AU mi ne.m,(iU110 moCi. PREl.OMUENE M:i

SMQ

u fivot Treb~() si da nM unases Mi smo trebale rasti D.r; u:wiSenog smisla; Ali Dva/e,.poput klupk~. N ($jakih ftQg.u U z urnlj

Tt.e:bao sf da

smo misti;

'nisUs;

Sada zamn:nuta U .ili:ruto'lnstCu

ie.

SlAMKE

smQ' vez;ane.

UVE.LiO LISeE
Mi smO gesto

1 trebao sii:fkor{$.titi m.s! tivot. "bog NO Ie nmnarRosti, Ni/e nam bw daN. Crvi nas je-au
Sa $vih Sl'tana

P.ritisnuta suwnjo'l1'L P'O'.kvarena prije uegQ su Na sudnji dan, Mi cemo' biti tama Do. kaf:emosvoje;
.KakQ

Sio si ostavi'o nesvdena,

djelt~.

zapoteta.

ce.i

proti'P'

1 voce na.si1:ece i'ftati.

1((10

pto.stm~J vijeMG.,
ZRAKU

JECMU Sto trebao

Do sada s.mo se ]?o$ve Lili .ls4~·~.va:njuopcih .brakte.ri sHk.1 proaukUv,n,e Q'I'ijentac]je. Sada. ID.J)ramO pg,ku!aU cia ispitrono produktiv.no,st kdo se cmapojavijuje u specifienim aktivno. srima, bu.auCi da jedinc J?,rouca,vanjem. konkre tnog i poseb~ .. ",,4,,. aog mezemo po tmn puno razumje tli o~.
b) ProdukliV11a Ijuhav i!11iMjeuje

.Mi SmO pjesme

Otajwas: je stemt L~lal~ smo i eek.:aJe. AUzvao nas nisi. Neka sad'a tvoi« grio i gla.s U otrovu trunu.! KAPUR ROSE Mi .smo
SUu.

sf t«tSPi(.>v,t1t'i/ [l dubini lvogas.rcll

karakter.izi:ra cinjenka da je covjek san1l da nije U stanju da podnese tu odvojemos't on je prlmeean date!i za povezanet!Gu i [edini ocl)voje:n od svijeta; auduci
l

Ljudsko postojanje

Nikada,nepJakane Ojlarled.

Seta straJi

SVd $f'c.a,

Mogle Sma ume.Uat'i

nalina kakn on .maZe zad.ovolj,iti tu pntrebu, ali same jedan ukojemu .em kao jedinsh',enob16~ ostaje nepovr.ijeaen,. u kojem se njegove vlastite snage rezvijaju u samom p:rooesu pOl\!'eZlv.anja. aradoks [e ljudskog P pOSitojanja da 00viek mora jednovremeno te2iti za.bHs.k(}~cu i l];ezav1S1l0~fu., za jed'instvOOl]: S dmgima. 1 u is to vrijeme za otuvanjem svoj,e jeid.i.nstv,em.olSt:i: i posebnoeti," Kao ~to smo w(.'; pokazal], odgov'Or' nill ta] paradoks - ] na moralnl problem ~O'Vjeka ~ jestprodukUvl$ost.

stvom, Po:stoj] mnogu

9.2

onega ~to se ~.es~onaziva Ijub~.vlju. Jedva da im<1 neb, rl]ee koja. [e dvesmislenija i .koja vise zbl.lljuje od],r.ffiJefi:djuba,v~. Ona s.e upotrebljava da ::!lamaci gotovo svakn osjetanje ]j~enomnnj e i g~deJi.lj Ona obuhvaca sve od~j uba vi z;a; ~ladoled a. do iju.bavi ZS! SllnlfonijU'1 ad bla.ge slmpatije do najsna!nijeg
asjecanja bHsko:5H • .LjIILd~., ()sjecaju ljubav aka su ,se »~k:aw 6H.« 0 koga. Ljmli. svoju OviSfiOiSl i svoje posjedovanje take,Oie'rnazivaju tim m.enoJn. U stvari, oni vjeruju da nemanlsta , Iakse negu voljeti ~.date~lko~a. let]. same u. tome da. se natt.!!

COyjek fie moZe produltiV]1.Q ednosi U prema sv~jetu. s 1'0,mGCU djdovanJa i snlll'<lc<I:IIIja., Covjc'k p,r,oi.zv,oai $,~vari i liI.piro.. eesu stvaranja on upotrebljava SlI'Qj,emoti nad ffiatedjo.m .. Covjek shvaca. svije.t. mentalno J1 emocionalno, s pornoclil ljub.avi i :5 pornocn .raZlJlH.Ia. Njego'V,il< razumska ospcsebljava ga daprodre is pod pov.r!iI!la i da zah vall suatlnusvog predmeta, dolazee! '\1. ak~ivni odnos s njime .. Nje,gov.a,! moe ljuba.vi espesobljava ga dapendre .haz rid .k.oji gil. QdvaJa ed drugog hiea 1 da ga iSbva,~i.Premdtl S1l Ijub<ll,l/ i razum tek dvije raz,]lcite forme snv,<lIbnja svijeta .ii. premda jedna nije moguca bez droge" One su izrazi razEfitih moC], emocije i .miSljenJa, i mcraj use, stoga fa2:matra.li odvojene, Pojamprod1uktivne lJubavI zaisra se veoma raalikuje od

]ju:har'lDog osje6<mja,. za neke se osnovne el~m.ente. IDO~ rec~ .dasu k~~kte:risticnl za s,ve; forme 'irodu:ktnm.e~Jubavl"O:ru
su: briga,odgvvornos:t, respekt .i lnanje. Brlga i odgovnrnost naznaeuju da je IJulbav aktlvIIIoS't,a ne s U7lS t ko jOID j e netko 0 buzet, .niU je om'! efektko] Ira jenetko ])aticiran«. Element brige i odgQvornosti U produktivno] Ijub~'l/i sjajno je opisan u knjizj proroka Jone. Bog [e rekao Joni da ide IiI. .Niniw kako bi opom.enuo njezine sta;mwnike da 6e bitt lka1njieni aka ne popra.ve svoje gresne Qbicaje. Jena pobjegne Gel svoga. zadatb. j,erga. j,e ~t~ah .~. s~ Ij,udi. 1IJ. Ninivr po.kajaU i da te im Bog QprosUb. On je fcrv]ek S jaklm osjecajem za red i zakon, aljbez ljuba.vi. Medulim., prl svom pokusaju da se sp<lisi bijegoIn.• nade se u.trbuhu kita, .sto simbolizira stanje iroladje i uramniceaia 111 koje ga. je uvalllo parnanjkanje Uju.bavi ~. solldarnosti, Bogg;a spala.va i on odJla.zi.U. Nini.vu. fropCIvijeda. staaevaleima enako kako IDU j~Bog r~BI.Q i dogodi se upiravo· one eega se bejae. Ljudi N.in]ve se pokaju. popraee svoje pona1lian.je. i Bog ~m op,rastal, odh;t~ivsi da ne razof]gt,a,ct Jona je Jak{l~ju.U~ i razeearan: 'on j,e ~dio d, se j:zwSi :!lpravdOili,./.!:, a ne milosr. Na.pokolil on

moe

07

j•

pravi predmet ljubav.i1a .Iljihov ne.uspJeh da nadu sr-ecu. u Ajubavi ,row.ari j[z nji]wve !Qlscsre6e $to nlsu llIa:ni pravog parmera. Ali u suprctnostl s ci]jem., tim zbrkama i proizvol]nirn razrnisljanjem, IJubav j:e veoma posebno osjecanje; i dok svako ljudsko blee posjeduje sposobnost da v:oM, nj:ezmQ osjvarenje jedno [e od najtellh do:stignuea., btinska se ljub,av kO\rijleni Ul produkHvnosti i mQZe se ~ato s pr,avO'm ~a~
Ijubav((. Njez.:ina je sultina isLa, bUo da se radio- majcinoj Ajubavi prema d]etetUJ.~ Jlasoj ljubavi ,'I1erna ,eovjeltlll,m erotsltJo]1 ijubavi izmedu d.vaju lnd]vi.duuma. (Ora je ona ista i S obllrom. na ljiubav pre-rna drug:ima i [j u.ba v prema nama samima, r,azmaHat cemo .k:asnije.)l';, Premda se objekli ~jubavi razIDikuju. a prema tome i snaga i lvaiitet[t
zv,at] »p,roduktivll<'l,

nalazi nestn zadovo~js~va\1 sjeni drveta ko,je je Bog pntaknuo da neraste kakebt 11' onu .zasti tHo od. sunca, Meduthm. ksd Bog sasusl drvo, Jona je potiSt.ern i ijUU~O se zaH Bogu. Bog: odgovara: ,)Tebi je ~a!O tikve oko koje Sf: njsi trudio, niti si. je ga j lo, vd :UQ u Jeoou noc UZfaS te, to u drugupropadne. A zar ne trebarn j a da iaHm N.inhu,. veliki gradu keme ima viSe od stotinu :I. dvadeset tisuca ljud.i, ~oji jo~ ne maju ~to im je desna, a ~to Iijeva nska, I mnogo sook~?.:!: Bozj l udgovcr Jmrl mara sl€: sh.V!;I.titi simooHcki. B.og ob],a!!njava . .!Joni. dla je,8ustma ~jubavi l:It'[Uwti ~eoi: oko,ne6ega i :.pomod meeelnu da rasw(Ol. da su Ijubav 1 trod ne.nud VO] rnj, Cov jek voH ono zasto' se tiudi. i covj ek se hudi :za COG .sLo

volL Prica 0 10ni imp]icira dOl. [jubav ne maie but odl!!ojena oil, o<dgovnrnosti. Jona s:e ne OS] eta odgovornim ~a zhn)'~e SlIo}e

brace .. On bj,poput Kalna, rnogao pirati: »]rc:S,iilm. li ja CU:V<I.l" svoga brata?« Odgovornost nije duinost nametnuta neko:rne izvana, vee je roO) odgnvor na traienje kojeosjecam kao 8VO" ju brigu, Odgovornosl ] odgovor Imaju isti korijen~ respondere = »Q dgovoriti«. BH i odgovorarr zn aJci bltl sprernan 0 d.

govcrin.

Majclmkitli. ljubav je .najcesd Ii najlakse shvadjiv dukUvne ljubavi. Njezina je-slllsUna upravo brlga nost. Za vrijeme c.<'Idanj.adjeteta Jl:1ajcino sf': tiJelo dijete, a posJlje rndenja njezina se ljiuha.v sastoji nju da pomogne djetinj] rast, Majonsbi. ljubav je bezuvjetna
cinom

shtcaj proi odgo~or})trum« za

u nastojaneovi:si (I

uvjetima koje dijete treha da Ispunt dab! bllo voljeno, Ona

] bazlu. se jeciino' na djetinjem trazenju i maj. .. Nije zato nikakvn cudo 5tO [e majC:ins,kai. ljubav hHa sirnbol ·najvi';e forme Iiubavi u. llmj~tnosH i religiji, Hebrejska rijet koja omacava boir.Ju ljubav za .~ovjeka i oovjekov.u: ljubav za bHmjega glasl rasarnlm, knjoj [e kor.ijen resern :::::.majcinska utroba. M.ed:utim, n~Je toJJko evldentna veza ;hrige i od\g"ovortJ:osti s individua~nrnn ljubavi. Vjemje s.e da zaJjubHi se veepredstavlja koooinaci.ju ljubavi, a zapravo je topocetak 1 tek :pr-j. Iika za dostlzanje ]jrubav.i. Vjeru]« se da je ljubav neka misteriozna osobina kojom su dvoje ljudi pr.i.v-uceni jedno drugome, zbivanje koje seodvija bez i'kak:vog truda, j[ zaista, 60vj~(lva asamljencst i njegove seksualne .zelje (:ine zaljublji, van] e VOOm<t lagan im i nema ni.sta rnis teriOZrJO:!lJ u tome. No to se postigouce i:sno take Ia.. c guhi kao 51:0 se lake dcbiva .. k CovjeknJje voljen .&!u{;ajrnl;covjekova vJastitaJ moe da. voli prolsvodi Ijubav .• bas lao sto zaiateeesfranost crn.i nekoga qin~e.resa:!lt-.nim Ljudi su zaokupljen] pitanjem da Ii su p.ri.¥la· . rni, a zaboravljaju cia je susti.na p.riv1a6l1o.sti njihova .... posobJlOS~ cia: vole. Voljetl osobu proQ.uktivno podrazumijeva: brinuH se i osjecaH se od.gQvomim za .njez[n Z]VQt, ito ne s,am,o Z<l. njezinu fizitku egzi:stenciju, vee Z<l. nlst i naVredaksvih ;njezinih ijud.skih moci, Vo]jell proJ.uktivrno nespojivo je :5
odgovoru
lj'

pasillnoscu, s time da Covjek bude tek promatrac 2j.vota~jub· ljene osobe, Preduktivna ljubav podrmunFIi.jev.a~ru.d. i brigu i odgovomost sa njezin rase. U S-]J'r.k.os \.Ul~ve.rza]i stiCkom .duhu mono leisd&ih z~p<l!dnih reHglja :~ progreS'hmjm rpolitic!:dm .shvaca:njimak..oja.su izra'lena 'U idejjj}da. su svi Ijud.i stvoreni [ednaklma«, lju-ba.v za Covjoc8ID.stV{) nij epostala sveo;pce Iskustvo, NOllljubav za eevjefan.stvo gleda se kao na d.ost:lgn:uOe .koje, u najboljem slueaju, .sHjedi iz ]juba.v~ za pojedin.ca, iH kao na apstraktnd PQ~ jam. kQj~.treba da se os-tvan u buduenesti, No, ljubav .Z9i.CO" vjeka ne moze se odvoj'JU od ljubavi za pojedinca, Voljed neku osobu produktlvnc ;zn:ac;iodnos.iiti. se prema njesinoj humane] srii, ;prerna njej, kao reprezentantu ccrvjeCanst.va .. Ljubay za p{!jerunCtl, utolikn rukOoli.k:o odvojena od.ijubavi [e za covjeka, mooe seodnosirl jedino na PQvrii]1~ko i nebitno ~ ona nm:noQ'staje povl1,n.a.. Aka je moguoereCi da se Ijubav za covjeka. razlikuje ad majc:inske IJubavi utoliko uk.oliko je dijete besp.omocno, a nas hHznji [dje, takeder se moie redi da ta razlika postojl samo irelatrvno. Svi ljud] trebaju pomoc I zavise jedni od dru:gih.. Ljudska snlidarnostm.rtan je 1Ilvjet da se biro ko] i ~o j edsnac ostvarl.

lB.dga fodgovomost konsututt vni su elementi ·]juba.vi. ali bez respekta za ljuhljermosobu I 7.J1anja 0 njoj Ij:uibav se lZ0pa6uje u dominaciju i pusjedcvanje. Respekt nije strah i strepnja, on o.mac<Ilva, u sklaclu s ~kQirij enom I']jeti kespklereo = gledatl na), spcsobnos t da se osaba ddt o~akvom ka~ leva. [est, da se bude svjestan nje.zin.e individualnoati ] jediastvenosti, Respektirati csobu nije moguce a da je fie P{)~lI!~

jemo: briga 1 odgovornost bile hi slijepe kad ne biMle V'O(lene pcznavanj M]. individ.uamosU j edne UrnosU.
Prellminlran pristup rasumijeean] U prQdu.kUvnogm]:S~j eI mj amose se llciuiU istr.ul vanjem razUke izm~du razuma i ~n~ teligenci§e. InteUgenc.ija je covjek.ovo orn.de za ost:varivanje priktlcnm dljeva, a :sa slIrho.m d<li se otl::rijuOO]. aspekti stvari poma:va· 97'

96

~je kOjUl je nufnn za to da se f1jifm]amanipulir-a. Sam ell], m, sto j,e isto, premise, aa kloJima:04nteIlgentno<l! mis]jenje pOCiva ne isp'ituju se, vee sa pretpostavljene j; mogul oooosno .ne 1iIlo!)fajubHi u sebi raeionalne, 1'0 posebno svcjstvo InteUgencije mo~ se jasne vidjetl u ekstremnim slucajev]ma, kao u onom paranoidne 000 be. Nj ezlna pretpostavka, na pri~ mjer, da su se sv.i. Ijudi uro~illi Ji,roHv nje, iradonalna [e i lrl.n:a, no njezin misaoru pmces. grnd'et1L osaovi t:e pretlPQna

sada Ul.oZ:e:mo, nastavltt s raz:ma~ranjemJl nekth specUicflIijih kuakte:.ristika produktivnog mi!ljenja. U pmdukHvnom .mi." §1jenjlll suhjekt nij? indifer~tan p~~ sva,j~rrru o~j~km.~ ve~
je njime

.m,buehm 1. uo<k.uplJen. ObJe:kt ,Sf! ne a~ZlvIJ<Ji,va kao nesto mrtvo i rastavljeno ad 6ovjeka. i njegova !lvota" kao neSto' 0 cenlUC(lvj ek mlsU S<aillIlO unekoj p Olvucenosti 11 sebe, Nasuprot. s.ubj,ek:1l. silno zalnteresiran za svoj ,objeb.] S.to je
jeintinlIiiiji taj odnos.
to je plodmje

stavke, .. mo.ze sam za :s;e!-be .p()ka:zatii izl'anl1eoou

J.

ioHcinuinte.

ligenci] e. U svo j em PQku:saj u da dokaze svn j II paranoidnu te:ZU ana povezuje opaianja i stvara logiOne konstru.k:ciJe koje S1JlI cesto tcllko uvjerljive da je tdko dokazati iracionalnost njezlne premise .. Primjena tlste mteUgencije narjesav<linje Jil,n)1ble:rna,. :naravno, '!ilijeo.gr~illena same na takve pato[oske re:nomeIl!e. N8iSe [e miSl§enj~ VflCmQ.m D:umo zaok:Ulp~jefio, s pcstizanjem praktic-kill I1ezu1tata, s bantitaltlvrum. ~, »povt:ildm.« aspekrima pojava, bez istrn1ivanja vaJj.anos:U irnpliclranlh ciljeva i pretpesta v.ki i bez po.'kuAaj a da se shva H priroda i kvaHteta samlh pojava, Razum ukljueuje i tI'iefu dimenziju, dimenziju dubine koja .se~ do sustlne shl'ari i preeesa. Razum nJje rastavl] enod prakH~nih zivotnih dljev.a (~.odm.u ,rup.OlkazaH 1!I kem je sm[:S,~lllto ist[n<li),21. nije o.mae za neposredmaakciju, N}~ gova je funkcija dOl zna, da razumije da zahvaea, da se odno-

ra:liOje tskvo odnosenje .izm.edunj'ega. i objekt;:!l. ooo ~w pr'fensh!~no stlmulira njegovo roiS.:ljenj1e. Njemu neka oscba ill bile kQji renom.en post<liju objek:t wislli. zato §,tosu. mu vafniobj ekri il!lteres:a sa sta] alista njegova Indi 'II idualnog .Zi.vota illi uop6e ljuds.kog POlSLO]lruJj , Ujepa Uusn.acija za to a jest p.l'ita '0 Budhinom ,olhi6u »ietveros(;ruke- istme«_. Budha [e vidJo mrtvaea, ;bolesnika. :iJ starca, Om, kao .ndadic, bie je duboko u:zbudel!l nad nei:z.bjieiivom ljudskem slldbinOID, njel

njeguvo

mHljenje.

I up"

si prema stvartma shvataju6i ih. 0.11. prodire kros pOVrS[nu stvar.i da bi orkrio njihoV'U su~tinu, njihove skrivenecdnese i dublj.a lm,acenja,njihov X!nLk>g~. Om nije, da take ka21em, dvedimeeaicnalan, nego );!perspe:ktivan«, da upotrijeb~m Nietzseheovtermar, to jest on. zahvaea sve z.amiSljive'!lerspekUve
a me samo I1nktiCJd re]evanme. Biti zaokup~jen. s~Unom :stvari ne znacl bltl lookup~jen necim llka"-l st.v.ari, nego bitnirn, opcim 1 U!n~ver-Lalnim, najopooni~lJim i .iizrazitim crtama' pojava, oslooodt:eni'm .od. SVQj]h povdinili i slulajnih (logi~ki rJ)ev.ai;rrlli) aspeka ta.
i dlmenzije,

gova .reakcija na njegov u"vid bila -je potica] namiS].jenjle kojega. je dovelo do njegove~oorij>e (I prir-odi Uvota, i putovima~ovjekcva Sjlla8lenja. Njegov.a reakclia, z3;s,igurn(' nije 1biiJajed:ino ma.gl!lca. Mod.e;rni bi Hjecmk u Isto] situa.ciJim.o.gao :reag;inti t~o da pocne m~sH~i 0 tome kako da sa,\flada smrt.oolest i Starenie, no i~}egovO 'wis~jeJLIj hila bi takoder e odsedene nje~ovilmiotalnUrn. reacgiranjem, na njegov objekt. U procesu pirod;uklUvnog mi:SJljenja mlsltlac je mativiran SV'()jlnl lnteresnm za Qbjekt .• on. je Illjiwe uzbudeill i reagira

na njega, on se brsne ~,OO_gpvara.. Ali iproduiktlvno je miMje. nje karakterleiraac objlektivnO'~Cu. respektom koji misltlac maza svoj eb jekt, sposobnc~6u mislioca daob jekt vicli anakvim.hka v jest, "a. ne kr:llkvimo;rn. .zeH da bucle. Ta popular]lOrst izmeilu objekdV'Ilost]. 1 SU.bjektivDOiStilk:araberisUc.n~ je sa pooduktiwoIDiSl}enj,e" Ikao' i Z<lI. ~'roduktivI!lost ~opCe. Bid objekti van moguce je jedinQ .aka respektirame s;tvari koje. promatramo, m jest. .~ko sma 'Spos,ohni da ih vidlmo u njihovoj jedinstvenosti. i medurobno.j po:vezaIilostt Taj .respekt rnj e .u biH mzliCi t(Hl respekta 0 leojemu smo rasprav~

~jaU u ved s Ijubavl: ukoliko ,zelim nesto razumjeti, utoliko moram ·biU sposoban da to vldlm onakvlrn kako 000 egzisti,
rut

pri proucavanju ljuds,ke prirode, Jedan drugi aspekt objektivnostt mora biti prisutan U ob[ekrivnem mii1jenju 0 ihdm i -neiiv.]m objektlme: da se vim totaJjtet~enomena. Ako pr'o.mat:rae izolir.a, jedan aspekt objekta, a ,da ne vidi cjeUnu., on nece js,pravno razumjeti ,eak ni ona] aspekt lmji proucava. Tu je tvrdnju Istakao Wertheimer kao ~jvatniji element produktivnog misljenja, »Produkth"ni p'['(K;.esi~, p,ise on, ~~esto sou OV<lk"Ve primae: 1:.1 zelj.l da se diode do stvamog rezumijevanja, zapo~]nje ispluvanje i ~stTaZ~vanje.Odreaeno pool'u.cje u polju istndJvMlija postaje presudno, cen.tralll'o',ali ne i tzolirano. Novo, dublje strukeuralno gled~te 0 fcituaciji formira se u nama, l!ddjuouJuCi promjene u O:mkciona,lnim znaeenjima,gnrpiranju. Itd, pojedlaih tema, Vodoo tim. ito struktura situacije zahtijeva za

ra prema svojoj v.]astUoj prl-n;)'di. Aka je 1;0 is-tina S obztrcm sv'e fibjekte miSlj,enja, ono sat:injava specijalan problem

teresa it brige. Kako se .moZe prodrijet] kroz velom zastrtn do njihovih uzroka i veza aka nepesjedujeina lnteres koji je vita]an i doveljno SJIaZ<IID za taka naporan
pOVf'~iJDrustvari

zadalak? Kako rnogu cUjeviistrafhranja hiti formulirani osim u odnosu p,rema mteresima 6ovjeka?' Objektivnost ne znuci rawwdufno.st. ona znaci respekt; to jest sposobnost da ne iskrivljujemo .J. da ne knvotvorirae stvarl, osobe i sebe, AU, ne ;td;i U 15ubjekt1vnifakt.or III pro-ooatraeu i ajegov interes da Iskrive njegovo miJIjenje u ko.rist posnzanja pof:e]jni.h rezultata? Njje ]j odsntnost li6nog Interesa uvjet nl:liuCnQg is.trativanja? Ideja .da je odsutnost interesa uvjet za shvacanje
istlne ldna. je.25i' Gotov;o da nema nffijoednogmaca.jnog otkrlca

od!ucni predio, Covjek je doveden do razumne pretpostavke,

kao i ostali dijelovt strukture - traii verlflkaclju, dlrektnu ili mdlrektnu. Dvije su dimenzije uk[jucene: dobiti cJe10vitu korllZistent:n:u sHku ividjeti kakve dijelove struklura. cjeline zahtijeva.t?.6 Objekdvnost zahtijeva ne samo da objekt vidim onakvtm koja -

ill uvida .kojl nisu 'bili po~almuti tnteresorn mlslioca, U stvaIi, misljenje bez interesa pnstaje sterilno I beseiljno. Ono~to je va.zno [Iijelo da Ii posto]! interes, i1i ne, vtlC kQja vrsta interesa i kakav 6e ,biti nje~' 00005 prema Istini, Svako produktivno m~~ren] e ,stimullr:ano je interesomp1'Oma traea, Ni= j kada nije interes sam po sebt ona] .k.oji i:skrivljuje ~deje, vee samo Qnj'nter-esi koji su nespojivi s iseaiorn, s otkri.vanje.m
prlrode objekta Ikoji se promatra, Tvrdnja da je prodtuktivnos,[ urodena proturjec] ideji da je ,&lvjek 'PO prirodt ]juds.ka spesobnost lljen i da ga treba

kakav jest, vee da takoder sebe vidim kakav jesam, to jest konstelaci j e u. koJo j se nalazim lao promatrae, odnoseei se !prema objektu promatran]a. Produktivno je m.i§lje.nje. zaUm. ,odredeno kalm prlrodom objekra, tako i prwd'om subjekta koji se odnosi prema svome objektu u procesu m.i.~ljenja. Ta dvostruka determinacija satinjava objektivnost, nasUprot laz.n:oj sllbjelrHvnosti u kojo] ffi]S= ljenje nije ,k,o:.ntfoUranoobjekt-o.m Ltako degenerira do plied:rasude. proizvo.ljnosti i fantazije. Medutim, ,Obj,ektivnost nije kao sto se to Cesto p~um.ijeva u lainoj ideji »n.auC.ll~ objektivnosti rinonmma s ramodu!nooCu, s odsutnoscu in~
da sam ·svjee tan narocite

prtsillti da bude akrlvan. To je 'staj.ali~te veema stare, Kad je Mojsije molie faraena da ipusti fidovski narod IIrnko hi rnogao XlsI-uZitiBoga u p,ustmji«, njegov je odgovor bio: »Vi ste lijeni, nlsta drugo ([l!e"gO lijeale. Za faraona je rohovsk! rnd zna6io proizcvoditi stvarl: poo,tivati Saga bila je Ujenost. btu su -deja llsV<.ljiIi .wi oni .koji su feJ.jeU proHUrati od tude djelatnosU i nisu Imali Ikorlsti od produktiV]'losti. jer je nisu mogli eksploatirati,
-NaSa v.iaJs ta kultura, U

Zaposlj.ednjih .nekoliko stoljeca zapadni je 60vjek bio obuzet idejom rada •.potrebom za staJnom aktivnnUu. On je go· tovo 'TIeSposoban da bude lljen za hila koje vtijeme. Taj kan~
trast,
.meifntim"

cmi

se ,pruZa

dokez

auprotnam.

sa.mo j,e :prividan.

Lijoooo

i rprisHna

a.iktiv· 101

dukt1vno~t. Sakac.enje produktivne aktivnosti Tez"u~dra Ili neaktlvnoseu ill preveHkom akti\1no~Cu:, Glad i prisila ne rnogu nlkada hiti uvjeti za produktivnu aktivnost. Nasuprot, sloboda, ekonom, ska sigurnost i organizadja drustva u kojem rad maZe bili smlsaom izraz ,~ovjekovih sposebnosti povoljni su faktort za ~z~~ ,ao~jekove prlrodne tendencije da produktivnn upotrijebi iVOj e mage. Prod uktivnu akrlvnost karakterizira ri trnieko smj-enjivanj,e djelovanja i mir'ovanja.Pr-odulnivni rad, Ijubev i misljenje moguc;j su jedlno ako osoba moZe o.iti, kad je to rmino, srn frena i. sama sa soborn, Blti sposehni da 81 u~amo sebe preduvjet [e sposobnosd

rrus! nlsu u suprotnostl nege su dva simptoma poremecaja cov.iekova isp ra vnog funkcioniranja. Kod neurotske osobe cesto. nailazlmo na nesposobnost da radl kao njezin glavni slmptom, a kod takozvane prib.godene osobe na nesposobnos t da u!iva u mjru i odmeru. Prisilna aktlvnost mje suprotnosr Iijenostl, vet njeelna dopuna, Suprotnost objerna jest pro-

.koriJem onaga sto se k1init:!ki op~.suj,e J;:ao. maz.~hiz..tl~ Maze. h_izam je pokusa] cia se oslobodtmo vlastite hcnost~, da :PO: b .egn em 0 od slobode, :i. da l'otrazimo sigurnnst privezujuci :s~be rUZ drugu osebu, ObUci koje takva zavisnost poprirna mnog,ovrsni su. Ona se racionalizira kao zrtvot, du1nost Hi Ijubav, naroeito, .kad drustvena struktura c]ni takvu vrstu racionaJizacije legitimncrn. K<'Itkada su maz,ohisti.~ke teinje potnije~ane sa seksualnim Impulsima if sladostrasnom maznhisti~kom perverzij om; medu HID, eesto su mazohisticke teznj e toHko rrmogo u sukobu s dijelovhna licnosH ko] i tefe za neza,visnoscu i slobodom ,da se doziv~juju kao home i mucne

Impuls da se proguta druge, sadisticki,aktivni

obUk shn-

kod knee sa sobom nuia,,Il je uvjetza

(4) Odjentacije u p rocesu

da slubmo povezivan]e

druge, hili

s drugirna ..

sOcija1iu,cije

Kae SID je jstaknu~o na pooetl:u o¥og poghivlj.a, proces .z[vofa podrazumijeva dvije Yl'ste odno~e.nja preroavanjskom svijew - asimUadju j socijal'izaciju. Dok jeprvo bllo detaljno razmatrano U ovom poglav.lju,JI! s drugiJu Sam se n<M:tugacko 00\']0, 'U. knjizi Btjeg od slobode i zato 6u ovdje dati samo k r,atak izvod.

b]otilko,g odnosenjapojavljuje se U svim vrstarna racionallzacij!1 kao ljubav, pretjerana zaStUa, »opravdanas dominacija, »opravdana« osveta itd.; 0!l se takoaer pojavljuje ipomije.san sa seksualnim impulsima lab seksualni sadizam, Svi oblici sadistiCkog porlva poejeeu od impulsa za potpunim gcspodstvom nad drugom osobom, da joe »prcgutamo« i ucinimQ bespomocnim objektom .rul!s.e volje. Potpuna dominacija nad nemocnom osob om. sus tina je aktfvnog simb]otickog odnosen j a, Osoba koj om dominiramo videna je i trerirana kao stvar koju treba upotrijebitl i izraziti, a ne kao ljudsko blee ko]e je samo seb] oil], ,S.to je 1.i'.I!eto nastejanje pomijesano So destruktivno~Cu, to je okrutnjje; ali i dohrodusna dominacija

koja $e. cesto pokriva »ljubavlju« takoder je izraz sadizma. Dak dobrodusan sadist ZeU svom o\bojektu cia ta] bude bogat,
mocan, uspjesan, postoji jedna stvar lkoju on nastoji svim silama spr]j,etiti: da nj~gov objekt pastime nezavisan i slobodan i tako prestane bitinjegov, Balzac :u svejirrr /tf1ublienlrn i/u2.ijarna; daje sjajan primjer dobmdusnog eadiema, On opisuje odnos izmedu rnladtJg Luelena i zatoeenlka iz iB8!gno.~. Jooji se p,redstav'lja kao opat.

Maferno razHk:ova ti sl] edeee vrste :interpersonainih odno~ja; simbiotic.k,o odnorenj,e, povu.Ccmoot ~ destruktivnost 1 Ijubav .. U simblottckom odnosenju osoba se odnosi prema drugirna, ali gubi, ili nikad. De dobiva svaju neza,vis:nost; cna .izbjegava opasnost samoce time St.o postaje die druge osobe, Hi je »progutanae ad 1e osobe'. Hi sa.rna »guta« nju. Prvo je
102

Kratko '1lrijeme naikon sto je upeznao rnladog oovjeka. koji je upravo pokusao izvditi samoubojstvo, opat katfe: ~Ja sam vas prihva.:tio, vratio sam vam. zivot 'i vi prip,adate meni. kao

103

uZidm.a, marla eu ill se mor,ati odrecl, Ukratko, bit cu s_vama Iedna te ista osoba ..• Ze:lim.voljet] svoje stvorenje, ohHk:ovati ga, Istesau ga za svoje svrhe, kako bihga volio kao soo otac von svoje diJete. J~ ,eu se, dragi mo] djocace, vozi,ti
ill

sto stvorenje pripada stvorite1§u, kao ~to - u ~stocnjackhQ priCama - Ifrit pripada duhu, 'kao !to tijc]o pripada dueL Snatnim Cu. vas, rukama podrla,vati na putu k vlasti, a ipak yam obecajem zivot pun. uZltka, casti i stalnfh gozbiL Nikada vam n~.e nedostajatl novaca, blistat 0000,.bit tete sjajni, [er eu '\{<1bm ponizan uprljavom po~pomaganju, Qsigurnti sjajja, nu zgradu uspjeha. VoUm moe mill mOCi. Uvijei: cu1i1ZivaU
V6l:m.

V'u:Ceno.sa:u. ii destr-uktimoja:u. Osjeea;nje individualne nemoc! se na~jhil'\]ad<1tiime §.to se pov laeimo od drugih koj e r dozivUavamo kao ,op~snost. Do odre4ene rnjere povucenost je dlo nornna1llog r'itma u ~nJu bilo koje Uenosti prema
mole

uz tebe na tvojoj lako] kooiji, utivat: Qu u tvojim uspjesima kod zena f mj 00: Ovaj Ujepi mladic to sam ja,« Dok je simbioticko odnosenje karnkterizirano blisk~fu I :inUmilosCu s ob j edUOQ1, premda ma raCWl slobode I integrlteta, druga vrsta odnosenja je karakterialrana odstojanjem, po-

Dcstruktivnom; proizl.iUi. iz snainije Ii. ,potpunije b~okiranosti p,rodukthnoSiti negopowOOnost. Ona [e iwpaeenje nagonaza tiVOt.oID, ana je energija neii.ivlje.nog .z]vota koja je transfermiran.a. III energi.j)u za destrukdju fivota. Ljubav je produktivna forma odno!enja premadrugima, i Ipr-ema sebi. ORa podrazurnij eva cdgovornost, brigu, respekr i z;nanje kao i ielju da i druga osoba raste i napreduje, Ona je izraz intimnosti izmedu, dvoje ljud.skih biCa.~ pou ru;vJetom OCuvanja uzaj amnog integrfteta, Iz onoga sto je prije bUomznesen.o 'proizlazi da moraju postojati odredeni afiniteti izrnedu razUcitih foemi orijenta.cija u procesu asimilaeije, odnosno socijal.il.acij:e. Sljede.ca sh~ ma daje sliku tih erljentaclja i sHku annUeta izmed:u nJih.JI
j

Asim.i1acij a} ,PrimalJ.aCka (Usvaj an] e)

b) Jz:rabljiva¢ka
(Uzimanje) c) Zgrt~

So

ij

a]

iz

ae

i ja

:Mazo.b'1s litka (Vjemast) rsnc S..ad··~ xk'a

(,i\utoritet)

I" ,
,
.

SLm'U1QZ'a

~.~

SV[jelu, ona [e nufna za.kontemplaciju, za izuCavanJe, za pre.. radivanje materijala, mlsll, stajaU~t.:l.. U fenomenn koji je ovdje opisan, ·povU&nost je .g[avn,i oblik odnosenja prema d:rugj~~, lll~timQ odnoSenje da tako kazem. Njezi:·n je emocionalnt ekvivalent osjeeanje indiFerentnosti prema drugima. oesto Zid~ens 'kom:penzatorn:im osje6anjem. 1LmliSijene nad: ~~Cno~ti'" ~O'vn.u'5enost indife.rmtnost .i mogu, all ne moreju bt t,l SV!esm!; zapraV'Q. U nasem drustvu oni su vectnom pile-

(cu.vanje) d) Tedi~na '(Mij enjan] e)

Des1ruktivna }
,(AgresiVIl.~t) Ravnod1!lsna (bpraWlQU)

povucenost

Djelat.na

knv'enJ pevrsnom vrstom sta.nov.[tog interesa j drustvenosti. ~e~truk.tivnost je ak.tivna forma povucenosrt; .i.mpuls da uniStuno druge prolzlazi iz straha da oni ne ra~o,re nas, BUr du6 da su .povucenost i dest.ru.ktiV]}ost ':pasivna i aktivna for. rna Iste vrsre odnosenja, one su cesto i2rnije~ane u razliicHim pro~rdjam~. NJihova razllka. medutim. veca je nego razlika lzmed'U aktsvne i pasivne forme ,~;jmbioHtkogodnoseeja,

Izgleda cia je 'PO trebno Primal.aekQ i izrabljiva'tko tu vrstu interpersonalnog ko, Oba, i primalacko i
U

semo ,nuoUko rij eti kamen tara, stajallste podrazumijevaju razliCiodnosenja nego sto ga iIna zgr-tab

izrabljivacko sta.jahste,re.l.ultiraju
.i bliskoati s lju.dima od kojih se

jednoj

VI'sti: intimnosH
,6;:

06ekuje da
nalin.

se dobiti stvari IDa miran, odnosno agreslvan Kod primalaCkog staj.aJi~ta domtnantna je ]l'udf'lede105

nest, mazohi.stic'ki odnos: ako se podredim j.afu.i li~nosti, ona ce dati sve iU.otrebam. Druga esoba postaje izvor svega dobra, i 111 simbiotiCkomodnoseIlju cOO1/jek. prima sve sto treba od nje. Izrabljlvacko stajaHste, s druge etrane podrazumij eva obIcno sadJs'ticIru vrsm odnosen ja: a:ko s pomOCn slle uzimam sve sito ml treba (lid' druge osobe ,onda momm njome vlada ti i. ucini ti j e nem.ooru.m ohJeltom vlasti tedominecije, . Soproene tim dvama sta] ali~tima. zgrtacka vre til. cdnosenja .podrazumijeva udaljenost od drugih osoba. Dna se ne zasniva ma oceklvanju da dobije stvarl od vanjskog izvora svega dobra, 'Vee na ocekivanju da Ce Imatl stvari ne t.ro~0C:1. nego zgrtuG ih..Bilo koja Intimnost s vanjsktm svijetom predstavlja prijemju za takvu vrstu autarltic,nog sigurnosnog sisterna. Zgrtackl karakterce te21ti da rije~i problem. svog odno!enj a prema drugima pCJikru~ava:jud da se POV;J!1Ce - aka. iJi vanjskl svijet osjeca tho preveHk·u iprijetnju - da lllll[sti .. Tru~na. orijentadj.a je ta:lrot'te:t zasnovana na odstojanju od drugih, aU suprotno ~.grtackoj crijentaeiji odstojanje ima. vise prijateljsko nego destruktiVillo znaeenje, Cijelii .prindp if.dsne orijentaeije podrazumijeva !ahl kontakt, pov.rSnu po_ vezauost, a odstojanje ad drugih jedlno u dubljesn, emocionalncmsmishr,
(5) M i ] d a n ] e
r aal

Mellu :kombinacijama razUcitih orijentaclja moramo raali,kovati medusobnu mje§avin:u nepr.oduktivnih orijerrtacija od mje!avine neproduktivne s produktrvnom orijentacijom, Neprimalacka se Cesce mijeSa s izrabljivaCkom nego sa zgrtaJb loom orijentacijom. Prlmalaikoj j iz.-rahIJivackoj orijelltaciji zajednieke je bliskost objektu, za ;razUku 00. zgru..cke orljentacij,e gdje imamo udaljenost ' osobe ad objekta, Me,01!ltim., eak i orijentaeije ananjeg afiniteta cesto se mijesaju, Ala se zeU karakterlrirat-i neka osoba, morat 'Ce se oMeno to uci:nid S POIDoeu njezine dominanee orljentacije, Mijes<l.nje ]zmedu neproduktivne i 'produktivne orijentaclje zahtijeva temeljitije razrnatranje .. Ne postoil osoba cija [e orljentacija potpuao produktivna, nitlesoba kojoj sasvim nedostaje produktlvnost ..MedutiIll, odgovarajnCa. teZina produktivne Lneproduktlvneorijentacije u karakternoj strukturi svake esobe varira i taka odredlllje k1lalitetu neproduktivnih orijentacija, U prethodnom oplsu neproduktivnth orijentaeija bllo je pretpostavljeno da su one dominantne il!l karaktero] strukturio Mo'ramo sada dopunlti rnniji opis razmatranjem kvaliteta neproduktivnib orijentacija .u karakternoj sjrukturi u ko}oj je produktivna ortjentacija domlnantna ..Ovdje, neproduktlvne orljentacije nemaju negativno znaOenJe kao ill slu~ju kad su dominantne, ·\1\eC waju dru,gaCiju i konstruktfvnu osobinu, U stvari, ho· sm Sill bile opisane, neproduktivne se orljentacije smiju sbvatit! kao dskrivljene orijentadje koje su same po sebi normalnf i nufni .iUo· ilvota.. Svako]judsko Mee da b i 'Pn~!ivjelo, mora hIti sposobno da primi stvari od drugih, da uzme stvar-i, sacuvai razmijeni. Ono takoder (ITlC):r'3 biti sposobno da slijedi autorrtet, da vodi druge, da bude samo i da se potvrdi. Jedfno ako je njegnv naein primanja shaTi i adnosenja prema -drugima bltrm nceprodukUvan, onda se sposobnost da primli,. uzme.safu va ili razmij eni promece u Zud.nju da 'prim], izrabi, zgrce iJj trgu]e KaO u dominantn! naein stjeeanja, Neproduktfvnc forane s:ocija1tnogQdrmseuja u pre·
107 keod njih imajn odredene medusobne afinitete, na primjer,

i~f dh

or' ij eil1l. a e t

Lj a

Opiscujuci razliCite vrste nepmdn;(ktivruh orfjentacija, kao i p'wduktivnu orijentaciju, (bavrQ sam se tim orijentacijlama kao da SU .hUeodvojene od realnosti, jasno se razlikujue] medusobno. Cini se da je iz dida.kti.Okih ~azloga ta VI'sta tretmana btla nutna,. jer mcramo rasusnjeti prirodusvake orijentacije da blsmo rnogll napredovati :u razumijevanju njihova mi.ie!amja. Ipak, u stvarnosti mi se uvijek bavimo mjebvi· nama, jer karakter nlkada ne 'Pn~dsWi.V']jajednu ad. neproduktiwihodj entadj.a .Hi isk]jull voprodukUvnu.
106

teznn produkUvnoj osobt ~ lojelnest, autoritee, iSPfaVUIOSt, odlucnest, - promeeu se .u podredenost, dominaciju, pow,l:.enost, destrukttvnost u preteZno lrleprodukUvnoj osobL Svaka od neprodukHvnili orljentacija drna stoga rpo.zithi'!ni i negativ.ni aspekt, vee prema 'stupnju prodluktivn~Sltj IU tQta;lnoj kasakternoj strukturi. SIJedeCa lis fa pozitivnlli i nega tivnfh aspekata r~Uatih crrijentadja m:me 5l1,uliti ~kao Ilustracija
vag 'princ.ipa.
PiUMAliA.CKA. QRUBNTACU'A roSVA.JANJlE)

PozitiVDi

a spe kt

Negativni bez IDdte t"krt

a sp ek

pntktican

b:rWm

ekonomiam

rezervlran
strpljlv izdrllj~v, uporan

htadan

~UIlll1jDv

]etargj~an

obazriv hladnckrvan miran

t

zabrinut nemaran
tvrdoglav
nepO'kiretan

Pozdtivni Ulsvajanje odan

asp ek t

Negativni

a s pe k

prijemljiv Pozitivni a,spelkt

pasivan, bez in:i.cijative bez vlastitog stava, bezlfcan podreden NegaHv])

bee PQnQs~

UI1edan roe!ocU6an

lojalan

opsesionalan koj i pesjeduje

pedantan

I a sIP elk

po·z~t.lvni

@spelkt

Ne'gativni

a.s

pek t

prilagodljiv socijalno 'P1t:iJagoden

skroman zgodan, ocaravajuci

nametljiv

i:deaHstiean
OiSjCtljiV'

ugladen
njehn

'pouzdan -

~timisti~n

!kukavi,ad beskl,emen proiZlloljall

nerealistiean

neprincipije'larn servilan. bez samopouadanja

svrsishodan sposoban da -se mijenja mladenacld

pun vjere

otvoten

droMven, u misljenju sklon ~sperimemu

Jakovjemn sentimentalan

nodogmatican
djelatan matiZeIj an.

oportunistiean nestalan djetlnjast bez buduonosti iN pI'oSIos ti bez principa i moralne vrijednosti nesposoban da bude sam bel cilja rclartivisUc.an
pretjerano
netakt]('!Mli

aktiiva11

IZft_AJJLJ]VA.CKA01UiENTAQJA

roz:rli,{ANJiEl'

Pozitlvni
aktIvMl.

a s p ejk t

Ne.gativni

a s p ejkt

Inteligentan prilagedljlv tolerantan

duhovlt

inte]ebctua'listitan

nekrU1CaIil rastrosan

sposoban za inicijativu sposoban da zahtijeva ponosan impulzlvan

samouvj.er-en

izrabEjivaaki agresivan cgocentriCan umiMjen nagao

arogMl1al1l.

velij(odubn

inrdiferentam l'uokast

onaj 'koji osv,aja 10.8

ona] 'koji zavodi

Pozltivnd i negativni aspekn nisu &vije razdvojerie klase sind~oona. Svaka od tih osobtna moze bltl opisaaa kao toeka u kontinuumu koji jaodreden stu.pnjem produktivne artientaeiie koja prevlada:va; racionalna, sisteraatska urednost, 111;1,
Ul9

mooe se nat:] pri viso.ko j produkHvoosti, dek, ako smanjuJeJ:Ilop]['ooU'kti'ifflos~, ona degenerirn svevi~e III d'aci~ OnOllID1!1,pedantma i pri~iln1,.ll ~Uln:;dno~t« \kQja. uistinn (stvarne) pobija vla:sti.tu svrhu, boo. vafi J.::ao isrtbta za promienu izve]JE'im j er,

kOJa.e ,p.~eualCinjemrom j 1) dOl. se 'nep'rodukUvne orijen.tacije mijclli1lJju na. razlicH llaC:rn U Dvisnooti od. od:~ovarajUlGe terune svakeod njih;
j

selcsti u djetinjariJu, Hi za promjenu iz ponosa u nrumis]j~. nost, R.1wn~tJi'ajuCi je~mo' osnovne erljentaclje, moiemo koo sv~. osebe vidjeti nestaJrnu ve~CiiIIIU njihove promj,en1jivQsti

2) dasesvaka
&llltne

kO]icine p!1oouk,Uv.nosd; 3) da Taz]icite orijentacije 'lfi1Qgtl djeillov,a:ti

[J!1

kvali.~ativno mijenja uz:avisnosti emeclonalno]

od pri-

pcrruncllU!I. Metlutim, jedlno ~ nezrelt, ncprm:hJ]U,ivlri VlsCeroto. ni.le. poltazi\ll1ti nekr:itlcku dnishllenost. Osobiq Imju navodi Sheldon nije crta 'temperamenta, nego erta ka.rak.tera, kqja se poj.av,Ij uje ~esto vezana s;odl'e:denim tempel"3mentom i gr:adom. tijieia,
lIZ uv jet da svi -ispitanid pripadaju ist!om stupnju zrelostl, BuduCl da se Sheldoaeva metodia potPUfiO oslanja na statistic~u korelad.ju ~owbi[la.o; i gmd:e tijec]a, be;?: poku~:!Ij a da seieoIiets;k] anaHZlra sindrom osobina, njegov<l . se grclka jedva mog]a :izbjecL Leland IS. Hi:nsre ] Jacob Shatiky, Psihiiat riiski r/BGnik (P:Sychi:rltrir: Diclior!tlJ!"'Y. Oxford [lniversityrre~ss, New York" 191Wt Ako cHalac ieliUlpooe~i sa slikem 5v.iihtip.o",a, m.o1e poglcdati cli· j agramna 105.. strani, . Vid[ 100-109. str, Slijede:cl opis neproduktivlle ()ljijentacije osim tr-cLisne. dr.ll se kliD:icke sl:ik~ prugeni talaog karaktera, 11(0.]'0 so da!l[ Freud i drug], 'IF'eo:lletika razlika po~taje jasna pri razmarranju zgrta~kog k.arakte.rn. :la. proueavanje .histmijie ] fun1\:cij e modeTiIlGg triiltOl v'idiK.Po.]anyjevu Irnjigl:! Velika preobr,~.<:ba.(The Great Trans/ormaU.o1l, Rmeharl: & Com.pany, New York, 1944). 'Cinjemca. dasu ~oS,enja preJ1la. sebi i prema dn:!gima. vez~n~

trehi pojma temrpe.rnme]]!ta,dao svojojill:~.jizi naslce Grada Uje.la Tetmperam.~m i grala tUde:., Sheldon, cijl'l Jmjig:El .. nest n:as.lov Varijacije tempe.Ftlimtmla,. lpaiK [e :z.or'kan prj. klinit!i;;oj prjrnjen] :svog pojmat:emperamenta. Nje.govi T.emperanum. ti iSadik ciste osoblne 'tem:peramcn.ta pom.ije~af.lie s osoblnema karaktera kOi!kQ se pojav]juju kocl osoba od!redenog temperamenta, Kad vsclna isp]tanika. ne bi dosegla punu cmncionalnu ueJoot, 00· re~enii.1ipovl temperarnentacbi izmedu. njih polsazlvall neb kam!ktem.e crre koje imaju afinitet ·bGiSpreMa1l0m.t>empe.rnWleD.lu. S1ueaj m.][ Jmaannaumc jest oso!ImLaoekritilke drustvenosti .kaju Shcldon navedl kao jefuJ,u 00. o~Qbi~ kocllj1jsoeroto:!tiCnog rem-

i ka'J";o;klel',umjesto,

l'a:dili.tom sna-

no j sferi aiktivnos,d .. nodamo UsUci IDiblosti. razliti te temperamente

goon

OOnoSIILoj materijaJnoJ,

,m

mtelekeaali .nadare"
5. 6,. 7.

nost:I, moiemQ .]~o shvatiti da .konfiguracija ~ih h.mdrunentalalh elemenata omogucarv.a beskrajan bmj vacijjacija ,HC:,
IlQl5;ti.

8.

9.

]2. Isw,str. l05---.UJ/f. B. Hal Falvey. Deser se:kfolt;l.di koj,e, (}e izmiiBI1W~S ~i;vlJt (Ten SecClnds T1Ull lfiU Change Your Life, Wik:ox. &; f'oiet, Ch[cagQ,~946). 14,. P:r<ldllli:tiV[1OSt, .I!:.al:co je uPQtrijebljena 11 ovojlfilj]2J,. sm.atra se prmfrenjem pojrna spontanoiStikoji jc opisan u lmj]zi Eilert ad
15. A.li. autorlrarnl k;,rrakier 11I.e ~.ei!:i samo da pm:limdii, \100 i da 'vlada, drugima. U stvari objie:, .i sadistiBia. i m;[l2lQhJ1stitka strana UY.~jd
slol;iod,e"

bit. ~e obj~]ljC:na 1.1. IV pog]a:\I]Ju. 10'. Railikaizmedu inte]]gencije i raauma bit f<[zmalr·ana 1I::00mijre • .na, sir, 95. 11.. Vid:j Ernest SchOlchtel,. .0 pojmu i dijagnozi iilRosri u 'T estovlmu Ullnpsti' u pta:5~pisu za soeljatna is1!raZjjvanja~ (Z!.ln~ Begriff tmd [!'.IIr'Diagnosi5'der P'eJ"sl}nlkhkdt .in 'P,srsGn.oJUy :rests', :.Zeit:sdnift fUr Sozialfo~g~, J'Ml"gang 6, 1937, str, 597---61.:;1)..

ce

110

111

su prisul:.ne i ~likuju se samo po ,s,tupnju svoje jaimle, ednosno s'I.Iojeg:p:ritisb •. (Vjdi razmatran]« 0 autoritamom ka:rakt~m u knjizi B.ijeg gil slobode 1. svezak ()V()i£ izdianj. a r str, U7-11lt 12~ posthumno objavljenQ djeto ,Ma.J!:aWe~t· heimeraProd!.lkUvno misijenie (Productive Thinking, lIar1)Cr &" Brothers, Ne .... YOl.li:, 1!:l45)., S naklm aspel!:tima produktlvnostl bar Yili su seM:mlS'terberg~r, Natorp, BeT.g.!!ol]. i Jame!!;; isto naiuimo i uBrentaDcwoj i HllSSe:rlovo.:j anallzl ]lsiliCko,g»ak.ta~, u Dlltheyavo] analiziumje ' stv<ua1aitv<!! i u 0.. SChw,EUoz;OVQj MediCln. skoj QntropoJogiji (Me "nische Amropotogie, Hirzcl.le[pzlg, 1929) str, 111. U svim tim djieUma, medutim, problem nije tretlran u li'e!Z] ,s katakrerom, 11. Nikom.o.hova erika, l09BfI, . .8 IS. hto,m~Sb. 32. ]9. SpIDoza, Erika. IV, Def. B no miSljienjepl'edstav1Ja
Iste,

HI. Io:teilcsantan"

123.)

p~mda, nCl_:wtptmJ

pOkJu~OlI] da seanallzlra

pmdl.ukti.v.

21. Ism .• IV, De:f.2®' 22, J. W. Goethe, Faust, prij('''II'od Stjepiafl Ma:r.kus. :23. J. W. Goethe .• Ft1tjst, prljevod Stjepan Mal"fuu~.
24.

20.

IV

pnlld:gOV(H:'

Je.:Wn,ae.~t
VJ[ prizll'l".

The Modem

drama

Library • .Random.
-

Henriko.

Ibsena

(Elwen
HOUSEl,

Inc. New-York),

PZayso/

Henrik

IV ~n..

Ibsen,

25. (Ivajpoj am odl:lDsenj:3J kao 5intezebliskooti i jedinst.vel!losH tlmfiOo game ] e s]fcan pojmu ;lil<d'etached~nachment~ u Imjizi 01w:l.esa Morrisa PU!Qvi livola, S razllkom da Morris iZ'ilodi z:altljluare 0 temperamentu, a :n.a0 karakteru, • 26. IV pog]avljie, SclJi:ct!Gst,. liubo;v premo; sebi i vlastiti itlJeras . .27. Uspo~'edi sto Aris,tote] krux: (I Ijubavi: "Izg1~d!a, mediu:tim, da se prijate1j'st'!.i'Q s..stojiville u tome; da se vo][ aego da se bude voijen. IDajetake, lnrr1.ese vidjeti iiz; ushifenj.a majke koJa '10'0]]; jer maj Ire bH::;ada daju !';VQju djew dlrugima, da lh othrane i prem,da maju za njrn [ '\i'O]~ jn, ne tra2ie za uzvrat Ijubav, ako nije .mo., !];1!Icej cia. vole ~ dabudu volje:ne; izgleda da bnj e dovo]jnokad vide d_fI njihov.a djeClll. rua:pmduju, a vole meal!:. i onda bd tm ooa, iz neznanja, ne isl!:lU.uj~.· ~no poswvanje~ d (N~k!Jm(lho""L'i etik.a.. VUI knjiga, X pogmvlje). 2;S,. Max Wertheim,el:, P:n::lduktimo rni:Sii.enje, str, 167. i 192. 29. Vidi K.. MannheWlooo rnzmatnmJ~ 0 t\Qm~ U knjizi I.deolog.i/a. i utopija (IaooIQcy t;lHd UtQPtii, Harcaurt,Bra.ce and Company, New York,. ~9j,6). 30.. UkljuCujucl i ljubav koja J e b:j1ah'etirana zaJedno sa svim estaIim rna:nJifeslacij.a:ma prOOuktivrwstl cia bi se dala ~to po~punlja. sUb 0 primm prod:ul\;tiVDosti. ;~. Z-nalcnjc pojma u zagradl bit 6e a.bjasnjeoo u sljed~ernod· jcljb.

111

IV

Problemi
humanisticke etike

NajOCi1ijl argument protiv prrndpa htJmaniisti~ke etike da je vrlina isto !to i ispunjenJe dumosti prema samom sebi a porok isto§to i satkaeenje samog sebe - jeste tajl da mi cd egoizma irli sebiCnosti ~lin:imo nor.mu ijudskog. plmaSanJa. 00k. je i1!rls.tinlllciljetike njihov poraz; i dalje, da mi prefi4aroo fuvjekovu uroiIenIll rlOOu koja male bW. zauzdana ssmo strahom od sankcija i ·strahop-ost-oyanjem pred vlaMu. Ill,· ako oovjek rrije 'IlI'I()i1eno ao, a~t a mof.e glasiti: ne lui U QI!. stalno za.uiitkom, a mje ll ·u:iitak: sasn po sebi prot~ van, ~lii barem indifermtan eric'kim il,rincipima?'Nije ~i savJest jedina snaga uOovjeku koja ga 'tje:ra da postepa 6uloredno •.a nij'e Ii savjest ixgubila, svoje mjresto u hwnanistie:k,o j eticl? Cin~se, takode:r, dame nema rnjesta ni za vjerovanj,e; • L •• 'm!. • _.-"'__ a. rpas, mje !ILl 'vJerovanJe ~~l.!.I4.l.m QS]l():va",,~,~::.I.",""" pos~a.. • 'JI Ta pitanja iInplli.dmj~.stanoviite pretpostav.ke 0 ljudskoj prirodi i postaju izawv svakom ·ps:iliologu ~oji se bavi dosti· zanjem .'lja.u:ls:kesreee i eo,vjekovim rastom., pa prema tome i moralnhn. nonnrama !koje dovode do tog cilj,a. U ovom. poglaviju pokuSatteu da Be bavimtim prohlemima u SYj'et1ll psiho-· analitiekih ~injenica, ea koje sam teorijske osnove imio u. pogIavlju naslov1jenom .Ljudska priroda i kamkter.
l

J) ,SeblmO:llt, IJu,bav pftma sebi .I 'vlasUtl iDWRSI

Ljubi bWDjega. S"'oi'Ogaao samOlJli sebe., k
{BlbflW

Moderno c:lnd,WQ promto je tabuom na sebWnost. Ute Das da je gIleSIlO bin ~bibn, a oudoredno voljeti druge. Ta joe 113

:sprakSOrn, me. dernog drustva koje se drli stalamta dill,je najsndniJi i na], :I,egJtim:n[j~poriv '\iI. Co\'jeku sooienost i da pojedinac ;najiY~~e pridQ1JOiSi op6em dobru. ako sHjedi ta] imperatlvni po.riv. Medutim, i doktdna kOja sebicfiost proglMava za vrhU_ljJ)s.ko zlo, a .]j ubav za druge n__aj:veOO.m vdino.m jo.s j e uvij ek snazaa, S e. bicnost se o<vdje :upoltreblj ava g(ftov;o. koosino.nim za ;Iju"'bav prema samom sebi, Ahern_atJ.vagiasi: iiivQ[jeti dntge, ~to Je vrlina, vo[jeti sebe. je grjjeh.

doktrina. xc.adjelo u flargr.:nl!no,m prQturjecju

-m

,stQ

l1alOO lie ~:voJ,hlasirni izraz u Calvinrt)vo1 teo, kojoj jecovjek 11 SilJS.tbU. ~o- il'leN.!oc.an. Corvjcl.. ne N.!GZe pO$ticiapso_[utn,onj~ta:;'to j e dobro .naosnovu vrnstite sna:geil] zasluge, »Mi ne pripadamo sehi(l~ ikame Cal Yin. :I> 8tn " ga niti HaS l'uum. niti na~a volja ne treba da prevladavaju IU naSin.l, Gdlukama m postupdma.. Mi ne pripa..da__mo sehi; stoga he:m.ojmo tvrdiH .da jenasa svrha da traZimo QUO 8~o [lam je prema ruooima. tijera :korisno. Mi ne pdpl~Q m. b~; stoga za,ho.r8,wmo, iI;()Hlro nam je god moguce. sebe ]j sve :s~vad loje su na~e. Naprotlv, ml ,pripadamo .Elogu, za Njega stoga iivimo i umrimc, Jer, kao sto je najpogubmJa po~as.t ,koJa unistaV'a ]Jude ia-d oni sImaju satnli Siebe,taia je jedino u~ocWte spasenja He znaJ~im ne ze1jeti .nista ed sa.rnog sebe, \f,ee "bi!i vocren od .Boga illk:()j~ koraCa Ispred fiaS.1l:~ CO'llje.ik: ne SOlIDO datreba. dI-ab-ude uyjeren u a.psolutnu vlastitu ~~~av~ nootvet: trrl~ha. a citti.sv~ da M seponizi:n. ;IlJer ja ne nari .. d vam ponjznos6u akJo lJ'j['~~postavHe dOl [lam. je g~a naseg-a os. t-aio .• " .mi one tI1!oi"enJo m.isHt] 10 ~bi kako bis.mo trebaU. .BI

Ta] prineip
jpO

k)giji,

.- . -'." on.ovor-i o Ijl!1bavi prema sebi kao 0 ~kugi«.~ A~o Jssnonl, .. g . .. . . .. k.o·u mu 1r'IIi.~ -,' dinac pmnade aeste w]j,edlil.o ~U1 iSl]:azJ .J.'] 1"... noje • ".'1' samo r.. -d a '.' kazu]e .~:... a,reS' FlU 1" - 1'... ".. ]''''''..,.,''' . .. •......• . .m_ 1.UI!J"'-" _~._..u", 1.!!iitab on ta po.!;';,,,,,,,,,," 0;;' .--..i - -. _ sebt T.~ ljubarv prema sebi dovest ce ga do tog~. da P?~cJ& '. :. dru .~ ida. ill. prezire, Stoga. \foljetl: 8~be Ili manu ZaJ nJuJs.na . seu.~.'.1 __ . J ..g.L. ]eW!.ll ·~e.od n""';iv,e,cili .griJie.ha., Uzrrna se d_akl.e das .. 'sta .!J I ~ 1'" b i'>'~"'''nre.ITlatdrnmma per-""'•._..., bi1 - ..., k1·..-xUJ~ie'II"""" u;;I' ... _ - ....._ ".. ... - . JI!.l!-'." . ... ~ '~e lS .I:::""'~·_ to Jl!1aV . da j e 1denticMsa s:ebi,enQscu.~ .. ... . .' _ I Calvinovo i Lu~heI\OVQ gledan] e na oovJekaimalo ,J e :s~la111 - t' ecaJ' nar'az.voj mode-mo·s: drustva na Zapad1l.l. '~'1n SU P?" U J . . .. . . t. . CoV]" kova ]lCna sreca e i.1iJi osnove za .staja..lJ.~~e po kol oJemu.. ...._ ,... _ ~".. -. ... 1... ~~·VQta. vee ie oo¥jek sredstvo, d.odatak. :EUJesma tran.a sv.r .uO>m, ~!. ""'.--. seb .. za - c.uJeve iz.~._,_.~. ue ~ zi svemoc.nog bnga, ..'ill za ne m.a.n.i e '.' en Kant morlne SV] etoene ,sil.e 1 ncrme - driaw posa~,"~'Hi~].. ..' koji. je is 6bzwoon na ideju cia ~vj~ mnra b]h '~11Jl"~'~s,e.?,~' a nikada same sredst\fo~ blo .mo.ma jjOO<lft. naJ?'tJeca;]1:~JJlh od etitkih. mislllacaepohe prosvjetiLeJjstva.t~od'ero je ?s~th~~ I!..' ld ElJUI .]U bavi nrema ..s:am.om stl'l,;Il. 'pn u." . I" .. r· _ '", njern .. wh."." je 2ldjeH !.J1, . . "_. ._" . _ ~ •. ~1"~' lndif tsrecu dmgima, al! 2etjetilo1ast]tu sreCu. etlc~ Je m'e~" -UtlL,JLlCl s.ama te.:zJ" 'Ji::lO,-b· .:!I.:. "".:!I ua je to nesto za cUn CO'vj'eiova pnwda . .'" '.
1. '<J _ ... .1,;. '. • Jt' _ __ ,I L.!, _'. ~ .. ••. . ,. •
j•

-,I

:l!'~ ,.

"',

••

~,_

.~

teemja. ne mo~e jmati po~Hivnu eUtk~ .vrlJe:wos~. Kant dod use pr-iW.aje da.oovjck ne nl:anl. nap~us~r~. $:oje~~ tjeve za sre6~m~p od stanovitim uvj et~a mnze hI b 1 dlJZn~st .lI_ se ~ . l"~0"'e za nju • dijelom zbog toga ~to• zdravl]e,, 'ua :s.e COv] eA. v.•. .u... , ••
bogatstvn i s]ioon mogul M.d .nuin.a sredstva ~. IspunJooJe dumos ti, a dlje]omzato ~to ods1[1nos1 srece - s lro~m~t~~ -: t mote ,covjeka .$prijetiH U ispunjaJvanju. njegove ..duznQ'su. . ~h Ijubav p~a sehi,nas,toJ<I~~.e .za ~las.tltQ~•• s~oom. ne~oze _:1. .:1.- . b- ·~I!. K<>n e- ... ",1"_~ .1:'"'.' .u..... """'1"'CilRi' tei:]1'~a za vlashtom Uhl'I.aO<i!. l.h vruna. ' ... v J>.J.. .I.~. .'.. ·nr"~l·,·lJ·.e''''J·u i to m::' santo.. :zato 5.-tO sr-ew.m ;Ilna]l/]~ n.r"!I dl·l-.J··.·<>;~e :t'~; ..... Jt" '". l:" r_=--'· :.•.•. 1'\Ii"'IoUl"e:>;"'''' '''''''go - .i zato .. mo-r,alne!tu pnba.v].iP.i tak._v.,e's z.. 1. ~ Oil .. 'Von:, ko,ji-~potk:lOipavaju i .koj~ u]1]~tavaJu nj~gQVU m:m e.
L-JI .. l:'" ~ ')!~..

a ~odna

sve Sitobi se :mo~o s~varin taQ naSa je: podloZnos~ dhiha sv]adanoJ~' teskim Qsjecajem v:iastite bijed:e i siromastva; jeI' takav je nj,egQv jedImtve4]jj, pri'kaz u riJeei Boga.(l!J 'raj nag~asak na Iilista \/l"Jiosti .ipok'Varenos li pojed~II!ca nn~ pHclrn da mlema.niOega .§to s'e odnQ8~ .!la, njega,samoga, a .~~O 'bi 001 tJ;'l;;hao vo]jeti i -po~.ti'Vati. Ta doktrinaJ. se .kor:ijenj ill pre" ziru . .i 'mrinjI p~a samomseoo .. Calvin tu toeku .cioi \i'flQm3
oillika .. 1'3. pom,tmost
isktoo81 114

da potpurno Iile preuemo

s~.o

"'..'

..

'.,

__ • _

..

._

nou.«~_, Kant vee razli.kuj e egotiz;ruTJi,]j ubavprema 11.. • - ". - hlagonaJdOiIlOl$t a ~ seul• - .1 u"'g '.I.i
c

. 11,'/ . t' se~l, p. t ,au _m

... ,

':]. ••

uZ].V'<lnjC usa. _.

115

w4ih jew ili, n~a .Uoje izV,a,n. (pJega • .5UiP'rotsta'llljajoo ci1 se tom. rpQjn:111, l],'!Ilba:vi~ ~ije iibjega.of~j,n em kOja je usHjed. s"roje viseke pokroirnom :pretjera-na. SL~ P'rincJ:p ta k!o<ji se SUtnet zauzinlao!~bi{) je suprotstiLvljoo sta,ial~tu
koje je

llscanska

teologija

zas.hlpaia

sWljetima

i IkiQje j,t:

1bilo iivo u ,!:ada vbd.ait:u~eID njematkollJl idwUznlU; nam;e. upravi poojedJncatako d.a. se poch.rrgne I nade S,VQj oslonac ti u sUi 'i. principu. wan sebe. Sd:m.er mi,e ibID filoz'0f ifomw.ta. Koota Hi Hegcl.a~ aU je imao hrabI100M dase OOluwo oom. protiv ol}estntne .~d:eaJis1ilkefUozofije koj,a je negirala h;m. betno'g pojedinca i tam ipOmaga!a apwlu,tistiCkoj dIf.avi dla nad ~im odriii. svoj'u 'tinmsku vlMt. Unatol mnogim railika.ma .iune4u Nietzs'Chea i Stim.en ;nj,i~ hove S'IIl idej,e u tom ~itan.ju sssvira iste, Nie~etako4er osu4uje l}uba.v i al.tniliam. bo .slaDosu ii. negirnnja. Siebe. Za. Niet~Siche~ [e 1dnj a -za ljubatv11}1I1. t:ipi.C:ma,:D.relbo:ve nesposohne da sebore za eno Mo 7..ele i p,to,naskl,je • to dobiju s poroaeu ljuba.1lii. A:ltru.tiza:m. i l~tilia.v .~ OO'Vje.
I~

lanstw ta'ko pos,tajllil ZIDlik degen~j,e ..7 Za NieWCbea [e 1 biw.akara.:t.~eristika is.poiS.abne Ii z;d;r~'ie ooistOkracij,e da je Silremna ;h1.vQvaUbezbrO'jl Ij;udi za S"iQje m~. ada pcl tome nema low savjest .. DooStw mora bIii.tl Ml'S'nmrica i skela s .ko]le .se Qdibra:na klua Ibi6a. 1ffiO'2e ~C:i! '00 s-voj,ih viiih d~]z.n.os:tii uopCe do "riSe e¢stenciie.cUl Mno~tvo citata mogl0 bi. 58 dodoati da. sepredsta:ri,m.j diUh p~ :i egptiz,. mao Te w ideje ~es1hOshvaeene kao N]ie~eow [[lQmfija. l9 Meihltiro, one. ne predstatv~jaj'U istiinskiu sri. filiozof1je. Postole n.diCiti Z8tflt<l se ·Ni~he m-aiio Ifi.a .go:re ~PQ~:Ilutil~lIl. Po([!.aJp,rije. ,lao Ii U sluC:ajM Sti'mera. nj.ego"V8. je filozofija reakdj a - 'FOb1.IDa ~ prod'" :ill\owfske U'adidje podredivan]a. ewpkijskog rpojedinca sihroa i 'principim:a: iH v~ nj,•. 'rendenciija da.p,[letjera Ill, :sudu pl!:b.zuje tu ~'~'\I'1lu. 'kvaUtetu 'Rjegove fi1()'1.mije. ZaUm~ !!lNietzsclIoo''iojj &11. Mtnooti _~stojala osje6t:nja nestgumQI;Oti. i tjresko'De kola su m.a:vela da bti&: ~s:u~og ,&nde...k:a. .tao ~ionu wor-e<~

wad.

sa

ill

Ul8

d~~linj~ om", 'Iib~do ima vlastitu djetinju litnost 100 svoj cilJI - to je fum -,prunamog narcizma«, kako ju je Freud naz~ VaQ. Tako.m razvitka lifuo:Ui libido se premjdta s nooije !i.:3. masU na drru.geobjel:te. Ako je licnost zapriJooena III svoji.m JIo.predmemimOOnos.mJae:. "'bido se povlafl s predmeta ivr,aC-a se vlastlto-j ,li6uosti. To se [tanva ..pov:ratnim nardzmom.,. Po Freudu, ~to me ljuha:ri upravim premavanjsk.omsvij@m
to manje os~je za samng mene, 1 obratno, On tako QPis'Uj,~ fenomen Jjubarv,i 00 osiromarenje oovjekove ]jubarip,rema samom sebi. budJutj, da je 'cta,\' Ub-ida' upra.vljen na ,obJ'ekt ixvan OOvjeka. .'

lienoot
.llil:no.st.

uer-azdvojno je povesana s ljruibaVli za bilo kioju drugu

Stigli smo sada do osnevnlh psiho!o1ki-h preraisa na knjirna su zakljutci nueg dokarivanja iz'grnden]_ Op6enito sa te
premise sljedooe: ne samn drugi nego smn i mi sami ~objekt« nalill osj.eeaj.a i ,shva~ja; staYavi' prema drngima I prema sebi, da~eko od svakog proturjeej.a, U osnevi su F01'ezani. S obzfrom na problem Q kojemu se raspravlja, to mati: ljubav prema druglma i Ijubav prema sebl nisu alternative '. N~:s~: prot. slav ljuhavi prema seb.~ bit 00 ush'l'[J)ovUenkod svih .kQJ~ su sposobni cia vo~e druge, Ljubav ie, u principu." t1edjeljiva

Isknia.vaju 011,3 pitan.ja: Podupiru li psiliolooka promatra:nja te--LU d!a po;stoji twn@]jno :protu.rJetje i s~anje ahernativ. ~os.ti iiz..m.ed:u IjUbavi prema seld i ljubav] prema drugim~? Je 111 IJubav prema sebi isti fenomen ·,koo] sebicnost, Hi su one suprolnosti? S'(Qvife. je Ii sebialost suvremenog ~ovjeka stV<ll'filii. bl'iga. za sebe .DO pojedmc:a, sa mm njegovi.m inte]ektua[= n.iru.emociona1ioIUn i sjetihlim mogu6nostima? Nije Ii »on« pestao d!odatal svo je socioekonomske u~oge? J e ii nj egova seb;t~
~Q~t

b'as "le<.,m:r.m odsustvom?

il!~t~

s ljub'll,vi prem« seb i, ill je ana prouzT,Qk()vana

..Prije nego za,pofnem.o razmatr,anje psiho]o1kog aspekta &eo bic.nostii ~. Ijuba:vi plreIDa sehci. m:oramo, jjs,~aknuti ]ogi~I!lU pogreSnOS! shvaCan~a Ida se ljttb.av prema drugirna i Ijubav pre .. ~_ ~bl med~bno. ~kljufuju. Ako je vrUna vo]jetl sv,og' bJitnjeg 'kao IJudsko booe. mora bili vrlina - a, ne porok ~ vo]~~ti.~be. ~uti da sam ja takoder ljudsko bite'. Ne po.. s£,op plja!JD. Covj:eb ukojeg ja sam nlsam uki:jucen. Doktri[La .kDJa pmgfa!ava rtakvu isk.lju-Cenost dokazuje svoju 'WlU~ ternju proturjeCnos.t. !deja b:raitma u ,biblijskom »-ljubi bJ:i!.. njega s,voga tao, Sa:rnoga sebec inIpHcira ,da postivanje vJas,. tiklg. wtegriEoeta i jedmstvenoSll, da Ijubav i' rflZUmijew.nje za v'lastitu. liCoost De mogu bin odvojeru od po~ti.vanj,aJ.,jul ban i mzmnijevanja drruge H~~i. Ljuba:v za m.oju, vlastiitll

u.kalilw je 'vez:.a.z.med'u »predmeta,- i covjekove vlastite liC~ i nosti u pUaniu. Istins..ka je ljubav mitt pmdukUvnosti. .i. im·, pllcira brlgu, respekt, odigovomosll i znanje, ODa nije :tafekh. U smlslu da je netko aficiran po nekemc, vee aktivno nas~ojan.iie za rastem i srecom valj,ene esobe, nastoj.anjekoje se korljeru u vlastito] sposobnosd da sevoll, LJubav [e izraz neCiJe moo da VQI}, a volj:eti n~koga aktuaJizacija jle i kcm.oentracija. te moo U odinosu na j:ednu osobu, N.ije :i.stifia"kao ~to b.l! to htjela 'ideja romandene 1jubavt da postoji Santo ;edna osoba u svijetu kQju netko .mole "o~j,eti i. dla je vellka ~reCa u.eCiljegtivota da .nad,e tu osobu, N~t~ je iSline:,ako b~ ta 01901>3. i bHa nadena, da lju'bav za njega (m nju) rezultira ustezanjem ljubaviiza druge. Ljubav koja se mole is'kusiU same u 0000511 prema jednoj osobi vee samosn tom onjenioom demonstrlra da njje~jubav, nego simbtottoIta priljubljenost. Temeljna afirmacija s.a.drlaina u ~jubavj usmierena je prema ljub]j.enoj osobi kao utjelovljenju bitno ljudskib. osoibma. Ljubav prema jednoj o30'bi impHcira. Ijubav premaoovjeku uopce, Stanovita vrsta a;PQdjele rada«, kao lto [u [e nazvao WUliaro James, s pomoeu koje CQvjekvoHsvoju POJ:lodicu., ali j~ be~ Qsjebja za »'Stran~u. zPu ire tem.eljne nespGSnlmQsti da sa voll, Ljubavza eovjeka nije~ .kao sto se ~to pretpostavlja~ a.pstra~cija 'koja. dolaLi nako'IIi Ijubavi za
121

odredenu osobu, vee J e ona n] ezina pre tpostavka,

premda,

rna vlasti to] U~r.lostt Istina

genetski, ona se zadobiva voljenjern odredenih pojedinaca. Iz toga slijedi da moja vlastita l1onoS't, u prmcipu, mora bid isto toliko abjekt. moje ljubavi kao i neka druga osoba, Afi:rrn..acija covjckova viastitogZivottl. srece, rasta, slobod», korijeni se u b:wjekQ"",,oj sposobnoSti da volt Ito jest 1U ,br.i.zi, respektu, odgovomosH j znanju, Alko je neki pojedlna» 5-pOsoban da voU produktivnc, en tada voU i sebe: ako on- moze da voli samo druge, rada ne mo~~ davoli uopce. UZiev~i da stu: ljubav prema seb! i Ijnbav prema drugima u pl."incipu povezane, ~ako onda obja!nj.avarno sebicnost koja ocitn i:sk:ljucuje bilo ,}(a.kvu istinskubrigu za druge? Seblooa csobe zainteresirana je jedino za sebe, sve .zeU samo sebi, ne osjeta. nlkakva uzitka u davanju, negn jedino 'll uzimanju. Okolnl svijet promatra jedino sa stajalista sto ona moze od njega Iskonstiti: Qual nella interesaza potrebe drugih, kao ni postlvenja za njihov dl,gm.itet~ integrltet, Ona ne mote vidjeti nista osim Siebe, Ona procjenju]e svaku osehu i svaku stvar po njlhovo] korlsti za sebe, Ona je iz osnove nesposohna da volt. Me dokazuje H to da SU l'lr.iga za druge i briga za sebe neizb jdne alterna five?· B bl to tako kad bi sehienost i ljuhav prerna sehi bile icienticne. AH,.ta pretpostavka upravo [e ona] pogresan za:.ldjucak ,koJ[ [e doveo do tolikih neistlnitlh slrvacanja u vczi s naslm problemom, SetJ'icnost i l}ubav preme sebi dareko su od toga. da su identic~'le. Ol1e su u stvari suprotnosti. Sehicna osoba ne vQU sebe previse, nego prema10; zapravo, ona rile-bemrzi. To. pomanjkanje ljubavi Ibrige

j.e da s,e.biCne osobe l'1.isu spasobne da vole. d.rugej.ali one nisu stosobne ni da vole sebe: il.a.kSe nam je razumjeti sebicnost ake [e usporedlmos pretjeranom brigom:za druge, kaikvu, na primjer, nalazirno III previSe ~~"izne, domlnlrajuce majke, Dol. ona svjesno vjeruje da narocito 'YoU svoje ,dije~e, ona stvamo posjedu]e duboko pot]mu~o neprUarel§stvo premia objektu svoje -hrige. Ona nlje ]odvise brlzna zato ~to voli svoje d'Uete previse, vee zato :Mo. mor~ kompelllrrati svo] nedostatak sposobnost! da ga voli uopce, iskustva s neurorienom )}Resebi6n.osc1,lO(, im simptomom t neuroze :!lt~ je promatran kod nemaJog broja lju&i koj] obfcno ne bO~lijU bd()d tog sh.nptom.a,nego od d1"lJgih. s njime povez:~]1ih, poput petistenosrf, nesposobnost! za rad, neuspjeha u. ljubavnjrn Qilnosima Uti. N,e samo da se neseblenost ne os j eca kao »simp tom« ona [e cesto jedna spasa v~lacka ka['ak~ lerna osoblna kojo:m. se takvi ljudl ponose .. })NeseMena« 080ba ~neieli ni!ta 2'2 sebe«, ona 2:~vij}:samo ZaJ druge« i ponesna ~e sto sebe he smatravaz.nom .. Zbunjena je k;a,dustanov.i ~~ je usprkos 5VO)0] neseD1tnosti nesretna i da njezinl odno84 prema bH~njirml ne l",dovo~javaju. Ona zeU da se one :!ito ona. smatra svojim simptorsrima ukkmj ~ all fie nje:zina nesebu::?os't AnaHza PQkaznje da njeaina nesebicnost nije nesto ?~~oJelw ad. costa!~~ simptoma~F1ego jedan od njilr, zapravo !e~aJ]_ o~'na]va~n~J:h ~. da }e ana parallzlrana u svojo] spoobnosb :da voi~ Ih u::nr~ b.iJo st.p,. da je proilflta. neprijateljstvoru p........",... z..I~,_ tu 1 d a se lza . asa d e nes:e·l~no.stl skriva "'!"o·~ - . ., f bi .... . , suntHna ~ ali ..... zato u; man)e In,~emlvna, uSIT1Je:re.nost 'l].ZI: sebe._. ·"e· . '.. ~. - ". . Jc _ Takv8!.os"b "1...... ·._1·· .'>:. . .. ~ . .-"". a rno2Je,uUi. l41Jeuena sarno aka se i njezina .ne~ebi,C?OSt.u1:terpret]nl, zajedno sa ostalima, kao simptom. ka'? .~ se njez.ln ne~ostal~ produkHvnosti - S~O j~ .kori§m lI]eZl.ne neseblcnosh kao :1 O'stalih smett.lji. - m.ogao uklonit]. . Pn.rQda nesebicnosli po-s'laje naroCito jasnaJ po svojhn. ere!:. tlma na drt;! ..1>: .. . .ge, a nB]cei'::iCeU nasem d.ru..stvu.po m'hnC:IDIIa, ))nej

. Ta nasa teerlja sebic;nosU rornena: je jz p~lhoanalitlckog

no

za sebe, sto je samo jedan znak njezine neproduktivnosti, ost21v]ja! jepraznnm :i prjkr.~enom. Ona je nuzno nesretna i
tjesko:b.no za,brinuta da end Z]vot<1iugrabi z~do'l/oljstv.a postizanje kojih Sa:ma sehi spreeava. Njoji se c;jni d.a. se b,nn.e i

• ""U

.. ,

c·

.~

previSe za. .sebe, a zapra.vo vrsl sarno RBUSpio po}Qusaj d:1lipdkrijc i tOO'llpMlzim svoj neuspjeh ,uvod'enju brige z:a svoje istinsko ja. Freud dd:i da je sooicna osoba narc.istlc..na tk:3iO da je svoju ljubav ,prema drug,im~. povukla i upravila je prej.

}! >

..•

. _'

122

123

JH::

da ,ce preko. njez~nesebienostt njeaina djeca £IS jetHi ~to to moo.i ibi1:ivo]j en i, ZEl.. uzvrat, nauCiti stozn,a;Ci voljeH. UClnak. njezine nese1biCnt'lsH. me~u~im,. uopce ne oogQtvata njerln.im ocekivanjima. Djoca ne Jlokazuju zadiovoijst:vo-,osoba koje .w uvjerene da ~u. vQ1Jene; ena su uznemireaa .. prena.~l\egnuta, '111 strehued m~Jtmog ne(!dobravanja i ubrizl d:afiive prema Jiljezinim~ekiva.nji·ma. Ona

se:biooec maJke ns s.vojoj, djeci. Ona vjemje

!tu i:. realiziranje vlasti tog in teres

su obi~nQ obnj~ena

majOnim.

.skrive:nim. neprwjarte11jstvom pre"

ma zivotu.., tkoj:e ona viSe Q.sjeciiiI.junego S~~) shva.cajru i, nap!Osljetku. 5a:mi. postaju time natopljeni.. Sve u svemu, uemak ~nesclJ,iCne« majke nije preii§e razliCi t ed u~inla sebien'e. U sharI, eesto Je igori. je:r ma}~~na l1'!I.esebicnot sprecava djeeu

d~aje biUz:iraju ..Nad IIiljima vlada ,illuinost da [e ne razccarajeu, njiih pod maskom 1I!l~ da prellru. ii.vot. Al::.o [\et~(iI ima pri!lilru. daprooti ucmakmajk"e S autentifuom Ijuhavlju ;]l'rema Siebt~aj 6e 'I.1vidjeU da nema ni&ga :!ito vise PQItlaZe djerefrn "11 dobivanju iskustva e tome 510 00. to Ij1!1bav. veselje i. seeca, nego, ~to [e ~jlllbav majke k(lja voll i sebe.

mine

'Na:k:.on. ~to
mo.~

.SDlQ .<i!Da1irirnlii seMCno$~ j ljubav prema.s~bi~ sada rasp.raviti. poj.am vlastit:og illteresa • .kojI [e 1'0~

stae jedan od k1jucnili simbola u modemem

!mQzda. dvo.smislemjii. nego, .sebiCnoot

more se potP1mO .s]natiti jedin.o ako se uzrne U obztrhtstolijski rnzvojrog poJroa. Problem je IIQ tome ~ ~to satinjava in~eres prema samom sebi i Ikako se to. mQze (I dred!iti. Post()je dV;!I! fundamenta'lno· r.a:iH~ita prmttp'8. tom prob~e· DIU. Jedan lie objettivistitki pristup, koji je najijaJsruje fo-rmulhraQ Spm.olla.. Po nj.emllil. je vlastUi intetle~ iill. pravu :Ida se traii ~asti1!;a kODsto:!: id:en~iemo. 5 wooom. »::jto se netko!J,
kafe on, ~vIse ·tl:'uw i! Imoze da tra2.[ ono Uo rou je korls:no m jest da Qdrbva. sl{oje bire, tim je v-J,se Obda:ren vdinom; naprotiv. doli.kQ' lIIetkQ ~emari dar. odrl:ava. ono mll jie kQdsn.Q, t.Q je~s~ svoje bi6e, u~o]jk() je IIlemoc<Ul(!;}1 PIl~ma~Q:m. sta.jalistu :imten~:s jie covjeka. da odrH sVQje bi6e,3. to jie isto
I

drustvu. O:n j e
sebi i

Ij·1l1!bilit.v prema

sto

[e shvaoon U DdiJi Interes, vet. 1,1 okv.iru toga. ~to Ijudska J1l'kOOa. jes.t. dak.k:: o:lbjektivJlQ .. Co,vjek. iroa Sarno j:OOam s:£var:anmter.es. a~aj je - punrazvitak sv.ojili. mogu6.nosti i sebe kao ijudskog bi6.\. lJp:raVQ kao §tQ netko mora pcwm:vati drugu osobu i njeeine :stv~ potrebe da. ibl je Vo.oo .•. t~o onmQ.ra po-ma-vall svoj vlastiti ja d.a hi rammio, sto su n]legOV~ inter'cs;i i kako im .m.OO:e slJ~.ti.. Iz ~oga .sllj edii da ,oovj,ek; mo~ima ti k:-ivu predod1bu. 0 S'VQm. realnom vla:sHtcaminteresuak.o, ne pozna] e SVQj j a i njf:lgoverealne po,tvebe, kao .ikl da nauka :0 covjeku. pred.:s~a'V~ja 'OSUGlV1l1 zaO'dredivanje ~t.o siiI.Cinjavfll 00v jekov vlastiti itt teres, \1 paaljednje tri stetine pojam v.hstitog jnteres~. nag10 se smio,. sve dok nije preuzoo gPH.YVO suprome znacenje od onog 1.1 Sp,inoz:lnu mislj~ju. Pes tao j e iden titan sa sebiCnoSw, s interesem sa ma:te1'.~jal.ne dobi tke~vlasv ~ ·USo pjeh, I rnJes.to dis'. bude~ smornm Zilvd!iDu. II1jegovo je pob:ija~ njie postale et,itka 1:Olpov~jedL To .i2iopiiilla:vanje om(}gutila jepsomjena od. obj:eltivnog ~ pogre.mi subj ekti vni prlstup problemu was ti~og in teresa, VAa~ s twl:i se teres nij e vise trebao odredt ti pr~rod:om co,vjeka i nje.gQ<vimpou-ebama; u sk]adu s tim, mlslje:mje da netko maZe imaU. hivu. pred.odZbu Q. vlastltem mteresu, btlo je .odbateno i zamijeIilje:I!lQ idejQm da QTIO sto[];eka eseba osieea eta. pteds.tavlja -.ilnte:re:s [)j~inog ja.. nuinQ i jest nj,elin isti;as;ki vla:s.titi Interes, Su.cvremeni pojam vlas ti 109 lnteresa fud.a.n je s.po,j dvaju proturjeeruhpojm.ol'lJa: onoga od Calvina j Luthera~ s jedn.e sarane, I enogaprogresivnih mIs.IDaca 00.. Spino~ do danas, s druge strane, Calvin i t.u mer neili S1][ da. Covjek mOira potis~ llU·ti v[asti Ii mter,es ] smatl'aJi oo-te sarnQ in:strumf:n. tom .za oo.ije namjere. Progr,esivn~m]:s]ioci,ru!liSYIprot. IJ.Cili 811 da lfr vjek:~reha- dabu:de .se:bi santO SVtiM. a ~ne sredstvo lta bUn

njegov'ih W'lJutamjm moguenesti. l'aji pojam dhjekt1van ] e illtoliko ':!J.koUko ))].nteres« ni.okvau s;ubjekUvnogosj,etanja iii) tome sto· [e
0lII

gooma

1.24

125

koji cil] kojl gatranseendira, Ono ~to se dogodllo biro je to, da je oovjek prihvatio sadr-2aj .kalv:iuistioke dektrtne, a da je edbacio njezinu relir:,rijskm forrU'H.iladju. On se ucinio Instrusnentom me bo;:1;j~volje, :nego ekonomske masine :ni mfa. ve, Prihvauo [e ulogu oruda ,ne za boiji., vee za indusrrijski napredak: on je radio i naknplja« :n.QV(3:f' all ne bitno zbog lad.ovo]jstv,a tr.Qsemja iIi uzivanja :2;]vota. vet S namjerorn da stOO:i,da dnvestlra, da Dude uspjesan, Samostanski asketizam
blo [e, kako je Max. Weber istakao, zamjjenjen asketizmom unutarnjeg sviieta, gdje Jic]l<,!, sreea i uzitak: vi~e hili realnl ciljevi ,Zivota,. Ali to lie stajaliste bile naglo cdvojeno od onoga 81;0 j e iz.ra~eno. 'lll. Cal viinovu. po j mu i povesano s onirn ';W je izraseno IU progresivnom pojmu via-smog interesa, koji vei da Covj~ ima pravo - i duznost - da nastojanje oko vlastitog interesa ueini vrhovnom normom zivot<l. 1'0 rezultira time da suvremeni covjekZ.ivi pre-rna principirna sarrtonegacaje, a misli u ok.vhu vlastirog Interesa, On vjeruje

U posljednjih nekoliko generacaja, pod sve v,ecjm utj~ca[em triista pojam llenosti pomakao se od zn8JtenJa)).lIia sam oUO o5toposjedujem« do 7.natenja »Ja sam onakav kakvim me Zieliteoc.:l9 Covjek, z.ive6 u tl~l;Hn.oj ekonomiji, osjeca sekaa roba. On J e odvojen od sebe, kao !~Oje prods VSiC robe odvo j en od 000ga iHo 2)eHprodatl, On je zaeijelo zainteresiran za sebe, veoj

rna zaintereslran

za svo] uspjeh, ali »011« je menadier,poSio-

rus:u

clavae, pro-clavae - i robe, Njegov vlastiri mteres promemuo se u interes »njega«, kao subjekta kojii zaposljava »sebe«, i to kao rolru koja treba da postigne najvisu cijenu nahi:isl.u Henosti. »Pogresno shvaeen vlastiti Interes« kod. modernog CDV jeka nitko dosad nije belie opisao nego mbsen u svome Peer Gynttl. Perr Gynt vjeruje da je sav 'llJegov2ivotposve6em postizanju interesa njegove HcnosU...A svoju Hooost opisuje ovako: Gyntij.ska Ubtost.! Ta ·vojsk.a lelja, apetita, pozuda.! Gyntiiska licnost! To jC11Wre ideia, zahtjeva, tebtji,~ U stva;ri,. to ie ono Sto se talasa u mojim grudima. I cirli de se zbiva da ja iesam ja, i kaa takav Zivin~.]!1 Na kraju svog livota
3tO su bUl interesl

cia postupa u lorist svog interesa, dok SU zapravo njegova vrhovna brlga novae i uspjeh .• On se zavarava 1!,l 'pogledutinjeniee da njegove :rnatJvaZl1lije ljudske rnogucnesti ostaju nedspunjene Ii CIa:on gub! sebe u .pmc.esu Uaienja onoga :¥i.tose pretpostavlja da je za njega najbolje,

lzopa5enje u znacenju. pojma vlastltl mteresusko je puvezano S promjenomu shv.aeanJu U611QStL U srednjem vijeku oovjek se Qsjet$.:O prirodnim dije101IT1L socijalne j religijske zajednice uodncsu na koju je OJI sbva.cao sebe dok se jos nije kao pojedinac potpuno edvojio od grope. ad pocetka nwdemogdoba, ;kad je cavje:k kao pojedinac blo suocen sa zadatkom da dozici sebe lao samostalno bice, njegov vhlstiti iden tilet pos tao je ,problem. U osamnaestora i devetnaestorn stoljeeu pojam W~no!SUbio [e znatno Sule-flU svom znacenjuUenost se osjecala konstituirana svojlrn imetknm .. Pormnla za takvo sh v.ata'Hje [icnosti nij e viSe. hila ~Ja sam QnO sbJ H1!.i.slim«, ee »Ja sam ORO stQ]ma.m«', llsto 'posjedllljem,«29 v
]26

on shvada da je sebeobmanjrvao,

da,

dok [e slijedio nacelo »vlastitog Interesa«, nije uspio shvatiti

njegova lstinsJwg ja i izgubio je upravo onaj ja .kojf je nastojao saeuvatl. ReCeno rnu [e da nikad nije cstvarlo seb e i da zato mora b ltl baeen na tr.ag u Ionac za talenje, da bt bio tretiran kao sFrovU.'Ila Otkdva da jeti'Vio.. prema Trolloeu principu: »Bud! SeD] dovoljan«, koji jesuprolan ljudskom principu: »Bu.ct.i vjeran sebi« .. On je zahva-

cen.. uzasom ntstavnosti kojemu on, kcji nerna svog ja, ne moee izb jeLl kad se oslono! psen doiienosn, uspj~ba I pos] edovanja ukione iIi DzbHjnQ Sl~lV~ U sumnju. On je prisaj~n da sPQzna :kak.o je :]1. n<lstojanju. eTadobije sve DogaUtv-c~ 8vi!l27

jets,

U Dep'festanomtraZmju

interes, izguibi.o' svoju d;1!lsU svoje [a,

onoga ~ro se ci.n:i;!o da je njegov ill, kako hili ja radije ,rei:ao,

kritlct modernog drustva, a time i nufuim promjenama, Neusp] eh modernog iliustva ne ]ei] u nj egovu pdnci pu individualizma, fie u idejl da je moralna vrlina isto sto i tdnJa za vlastitim mteresem, vee u izopa.cavanju zo.a.6enja pojma vlastitog mteresa, ne u anjenici da SUi Ijudi previ.§c zauzeti vlastitim inle:rcsom,veC u tome sto' oni nisu dovolino zauzeti ,in/ere-son'! vlastitog ta, ne u ,cinienki da su suviJa $cbicni,

\Illa~tU.og dnteresa, koji profima modemcdrustvo, poteklo je razlieite totalitarne Ideologi]e da aapadnu demokraciju, One tvrde da je kapitalizarn moralnO lo!, je:r je rukovo4em pcinoipo:m rebicnootl i ,prepO:Neuju mor.alnru ,s1!lper.i:oruost vlast.i.tih sistema, dsrucucr prineip neseblcne podredeaosti pojedlaea »vi~,.im«ciljevima drlave" »ra· se« m "»socijalistitke domovine«. Om impresioniraJu nemali broj [judi takvem k:.rhikom. [er mnogi Ijudi osjeeaju da sreca nije u nastojanju za sebitnim interes1ma ji jer su zahvaeeru teznjom, ,lwl!i:ko 'god ona i bila nejasna, za veCQITl soltdarnoSCu ,i medusobnom OOgovor.no.Wu medu ljudima. Ml necemo ug1!J:biti mnogo vremena pobijajuei totalitarne zahtjeve. lli prvom redu ti su zahtjevi neiskreni., bud'.uc.i da samn prikrlvaju ekstremnu se'biCnQst »eUte« koja !ieli da osvoji Ii za.dm vJas-t nad ¥OOinom stenovntstva, Njihova ideolQgija rnesebiCnosti sral:lmata je na obmanjivanje onih pod koacrolom elite ,i na olaksavanje da 1b. se izrabljuje .i da se aijima manipu...l.ira. StovBe totalaarne ldeologije zarnueuju problem time §to sebe plii.ka:zuju kao predstavalke princi.pa nes,ebiOnost~, dok zapmvo drfavi hO ojellni pridaju princip bezobeirne teZnje za seibi(moSCu.. SvaJkl gradanin mora hili odan opcem dobru, ailj je drlaLvi dQzvQ.Tjeno, da provodi, vlastin mte:res bez obzira nadiobrohi! drugih! :madja. No bezobzlra na clnjeniou da su to,tal:itam.e ideologlje Sanl(I maska Z:l naj(l!kstremnij'u SebiawlSt, one predstavlJaju :poncnmo ,oiZi.vljavooje ..... u svjetovnom jexiku ..... reli:'iijske ideje 0 uredenoj Ijudsko j niSta,vnosti .ii memocl i .iz njih nastale lPotrebe za podredi:lvanjrem, dok [e -P'l"eWadavanje toga bile sustiinlJl, anodernog du:hoVI.ml!g i polit[Ckog progresa·. I 'tie samo da totali~ ·tame idoologije .ugrobv~jtl.l najdragocjm.lje postignute kul~ rure Zap,ada ~ pasHvanje jedinstvenosti i digniteta poj'ecUnca 128 one u.l!iQde[' nas toj,e da .z<lipTijo!e put kon&trukUviF)oj

Iropaeeno zuaeenjepojma

vee u tome sto n.e vole sebe. Ako su uzroci ustrajnostl U tetnji za fikt:ivnom ~dejo-m vlastitog mteresa tako duboko zasnovani u socljalnoj jrtrukturl, kao sto je to' gore naznaceno, izgledi za lzmjenom III rnacenju vias1Jitog interesa hili hi doista udaljenl lad se ne bi moglo arkazati na speciflene faktore koii rade u smjeru promjene, Maida [e najva1ni}i faktor unutarnje nezadovoljstvo suvremenog covjeka s rezultatirna njegova nastojanja za »vlag,..
tritim fu teresom«, JR.eHgij uspj eha sa raspada i postaje sve a Iasada, Socijalni »otvoreni prostori« postaju sve 'uii; propast dlada u boljri svijet nakon prvog svjetskog rata. depresija na kraju dvadesetlh godina, prfjetnja novim i ne-

oblcnlja

izmjemc rezornijim ratom tako brzo nakon drugog svjetskog rata j ~hezgranirna. tneSOlgumostkoja proizlazl iz te prlsve to razbija vjeru u takvu formu nastcjaoja za vlastitim mteJ1eSOID. No bez obzlra na te faktore, ni obczavanje uspjeha nije uspjelo da zadovoljl covjekovo neiskcrjenjlvo nastojanje da bude svcj. Poput toliklh Iantsztja i mastanja j ta je samo za neko vrijeme lspunjala svoju ulogu, tollko jetnje -

dugo dok joe blla nova, dok je uzbudenje s njorn bilo povezanodovoljne ja:.ko da spJijeei oovjeka da [e razmotrl ozbiljno. Sve je ve6l bro] ljudl kojima sve sto cin@ izgleda, beskorisno, On~ su jo§ pod utjecajem parola koje propovijedaju
vjeru u svjetovni raj uspjeha i. slave. AU sumnja, ta] p]odn.i uvjet svek,oHkog progresa, pocela ih je izjedatI i 'IlcinHa if! Spl"ernnima da se zapitajll ~to je njihov stvami vlastiti interes

ka-o, ~jl.Jldskili bi&.

129

To uDutarnje razocaranje i spremnost za ,POT!.OVIlU proeje, .fin vlaistiwg interesa tesko da mogu postati djdo,tvomi. dok ekonomske prlHke rldeg drustva to ne dozvole, Vee sam is" takao da, dok Je prlje kanaliziranje svekolike ]judske efier~ije u rad ,:1 posH~j:e uspjeha hie jedan 00 neaamjenljivih uvjeta za ogromna postignuca modernog k.apitalizma:, sada je nasrupilo staaje .kad [e problem produkclje najzad djeserD. i kad je problem organiz,iranja socijalnog zivota postao vrhovni zada t:ak oovjOCallS tva, Covj ek je stvorio takve 1z\TOre mehanieke energije cia se oslobodio sadatka da svu ljudsku energlju stav]jau rad da hi. proizveo m.ate.rjjaln.e uvjete iivota. On bi
moga« :priH6a:n cliQ ,S'Vojeenergi]e zivljenja. potrosiH na zadatak samo-g

me, :mQgao sam prebi['l1 ti krunieu ·rul. ;rooost nebu. Zoo.g toga je .~.nap:isMo: »'Napl15.ti 2:]0 i Cini dobro« -odVl'ati se potpuno od zla, ne krec~ se na njegoVll putu i. ,am dobro. U'&Uo sl krivot' Por,a~j to, CineCi pram.

Nema ponosnlje izjave k.oju oovjek m(l~e uCinit1. nego kad kafe: r.Postupat en u skladu sa svojom sa.vjdcu..« Kroz >cita,~ vu.historiju ljudt su oddeH principe pravde, ]jubavi .] istine pro-Uv svake vrstep:d.lis:k.:a ko] i im je nameenur, da 'b.~ ih se
pris:.illHo d.a odustaau ad. onC>ga sto
80U

zaalt 1u

sto

'&U

vj ere-

Jedino akosu tEll dva uvjera - nezadevoljstv» sa .socijalnc uobHce.njm en] em i socioekonomska QsnOV8! rOilll.jenap pri$U tna,

vaIL Prorocisupos.tupaH ]I skladu sa ,svojo:m sa;vjdcu kad su optuiHl svoju zemlju, predsbzujuci. joj propastzbogko~ rumplranesti i nepravde. Sokra t joe viSev>olio smrt nego r] e·
senje lojim bi izdao >svoju s~vjesLcineCi kompr-.omiss istj)~ nom, . Da nema savjesti, ljudski h.irod. odevno z:aglib'io na svom opas.ncom putu, . Raz!iati od tih jesu drug! ljudl koji :!iU ta~oa:er tvrdili. da Sn motivirani svojom savjclfu: Clan.ovi Inkvizicije sp1rujivall. SU ljude -od savjle.sti na l~i~ tvrdeeh da rc rade 'U rime svoje s:avjest[; grabe:Zljivi. osvajac] tvrdili su da djelujn u skladu sa svojom sav] eSell kad su noj.a fu.dnJu za ffiod s~av~U iznad svi11 drug]ll obeira. ,Zapra.vo, jedva da ima dj ela o.krutnosrl Ill r.illvno.du~nostl,prema dmgima ill sebi, koje nlje

.moZenuian treci IF.ektcOr - racio:na-]niuvid -postati dje]otvotan. To vrijedd. kao istinrt princip kako za socijalnu ~. psihoro5ku promJenu opeenito, tako i za promjenu U zna&m.ju pojma vlastiti Interes posebne, [)oslQ je vrijeme kad anesteairane nastojanje u potrazl za Covjetkovim zbiljskim interesom p0110VO o:Hvljuje .. Kad oovjclc jednom shvati ~tQ [e mjegov vlasttti interes .. pirW .i najteti korak dnnjegova ostva-

\l:"euja vee je 'lllcmjen.

bHo raclcnaliziranc
gil

ka.o,diktat savj,esti,pokarujuti taka sna-

Tko god ;gtlV'o.ri i ~azm.islja Q zloj stvarl k.o~u je llcinlO, misU ~ zlu kaje je skrivio,a ~to netko misJi.. u to joe tJ!hv~celil,- sa svojorn lita-voID datom. netko je po,tptllllO uhvaeen 111 ono ~tomis1i,. ~ tako je .ilo~uvijek u zJ)u. J[ on sigurno nece m.o~ da ire edvrati od toga, jer ee njegov duh ogru.biU i sroetruIW, ..a osim toga more ga zahvat.iU. velika. poti.:Stenoot. is to bf ti brio? Makn] necis E ovdj e ill ondje - jo~ uvijek je to ne~:ist" D.a ]i smo griJ,esili. ill nismogriijesili - sto Mm,to koristi u nebu? U vd]ern.e dok r~mi~ljam 0 ~'o-.

savjesti u njerino] pot-reb! da bude umirena, U sVoj]m .razHCitim. empirijs;nm maalfestacljama savjest zaista zhunjuje, Jesn Ii te razHCite viste savjesri :ista savjest, razlikuJu6 se jedino u svoj~m sa.driajima.? Jesu li one r.lUU~itirenQ.meni kojima je samo fme »savjest« zajedni~ko?m., da Ii se pretpostavka 0 postojanju s.<lIvjesdpokazuje kao fieodrZiva" kada fenomen e:m.p.il'ijskl ,]stra:iujerno lao problem ljudske motivacije?

Na ta pi.ta:.nja fHo-zofska. Htera.tura 0 savjesti prula mno&. tvo odgovora. Cioeroo. ~ Seneka govore (I savj esU :k:ao unu-

130

131

ta!l'IiljemgiaslIl loji opooZ,lIlje ibranj .1'!Iase ponManje s obrinlm na njegove etteke btalJi.tete. S~oiCka fHo:lofij.a pevezuje savjest 821. samoedrsanjemIbrlgom za sebe). a Kmip ju je opisa« .k:aQ ha.rmoniju Wlutar sebe, U sk.o~asti&oj fUotofij'i sal!l'jesl jesrnatrana kao ~umski won (lex. mti.onis) koji je bog usadio 1]1 tovjeka. Ona se r.aiIikuje ed ~S)1lderesis«; dok [e ova - navika (iIi sposolbIl1Qi!>t) da surumQ. i da ieliID(ll pra.vo,QIla prva primjenjuje open rprlncip napojedina&le radnje, Prem<fa su.~el'rilln .~:!l.y:D:de:resis« a.enll. au tcri Jspus tili, termin IDa .,avjest« l:esto se upo'treblja:va sa OliLO 510 su skolasti~.ki fiktroB mislillpod »synderesistl, lIDliutaruja svijest 0 mora1.rnti:m.

!'d Autorifarna

.s'O.vje:s.t

.Au.toritarna savjest je glas pounutrenog vanjskogautof'.be, fa roditelja, dri.ave mbilo koga tko [e slucajnou jedno]
,kulwri vlast, Sve dok odno!enja Ijudipremaautoritedma ostajn iZ'V.m:tjska, etitke sa;nkcije~ [edva damo!emo govo" bes riU 0 savjesti; ponManje je u~ak.vom slueaju [ednostaeno svn:ishoOOQ regulirano str.di.om odlkame i nadoID. za nagradoOm,iIlvijek zavlsno od prisutncsti tih a:uto'rit~ta.• od nj]hov.a Z.Iumjao eome ~to netko l!hll .~ad njlhovenavodne Ili stvarne sposohnosti da kame i da n:agrade. Doilivljaj koji ljudi uztma.ju. da je osjeeaj kri.vnje, ~to izvirem.z. nji1love savjestl, ee.. sro nije zaprall'o .nHita dmgo nege njihov s~rah. ad takvlh autonteta. ToeniJereeeno, ti seljudi ne ol~jeCaju lctlvima, nego uplaJeninw. Ustrukmn savjestil meantim, tam au to riteti, lao ~to' SiU roditelj:i, crkva, ildav<t, jaVflo mi~[jenje. prih.va~ ~ni su, svjesne iii neslljesno. kao moralni i et~cki.lakonodill.v~ cl Cije zakone i .swcije oovjek usvaj.a i takoih. aim unutarnj~ma. ZakOOl~~ sankclje vanjskog' 3.lltoriteta postaju. clio aeCijeg [a, datako kaZeJI1o, ii. umjesto da se o.sjeta odgo,vQrnim ;prema. neeeffiu:. .izvan sebe, oovj ek se osJe~a oogovornirn preffiBi. ni'l!Cemu unu:tru: sebe, svoioi savjes.tl. Savjest [e djelotvor]liji regulator J?OJld~jia nego sinh. od va.nJ:!ikih autoo'"it.eta, jer dok blvjek ed njrn. moIepobjoci, on me mof:epobjoci od satnog sebe, IDiti, iP'remJa tome. odpeunetrenog autoriteta s1o, j epcstao WO' njega. Autoritarna .savjest je Qno sto jeFr-eud oplsao kao super-ego, (aad-ja), aUstoru pokazati ,k:asnije, to
[e

prieipima. Engleski .SoU pisci istakU emoc],o,nalni e~ement te sviijesti. Shaftesbury, lila primjer, pretpcstavie jeda postej] smoralnc iulo« kod covje&a. cruo za priilll.vo j_ kri Vo(.I, emoelcnalnn reakeiju koja S!ezasntva na ~]:njt'!nici da [e sam covjek dub u halill!!iloniji s kom"Jd~kim poretkom, BuHer j e pretpostavio da sn ,IilIornIDi p.nncip1 urodent dto Co V] ekeve kensti tu..
oCijei posebno je identlfkh.-a,Q savjest s tmul:r,dnjQm. &1njo:m

da cmimo dobra .. Prema Adamu Smitbu, nasa osjeeanja za d:mg~ :ii. nase reagir.amje na nj[hovo odobravanjeIll neodebravan je sri: su sav] es ti, Kant je l~8.iosavjest svih specifitnili sadmja. i .iden.tificirao ju je S osjetaje:m. d.u.in'Os.Ulao takvim. Nietzsche, Iju.tJ:.kriticar n~ngljske »lose savjestie, vidio je da
se istinska savjest korijen!

.u s.amoafirmtlciji,

u sposOboll1osti

»da se (krle dasvome

vjest izraz radonaln.Qg sudeDja, caja, 3. ne s pomofu .misli.

ja«, Max Scheler je V jerovaoda je sa~ ali sllu1enja. s po:mOCIl!1 osje-

Mi~\~.aWi souproblemi ipek ostali bez oogOVOll"a i nedtrnu:U, preblemi motiivacijena. .koje ~jnje:nice ·pslhoanaIiti&og istraiiv.<mja m.ogu baciti vi~e svjetla, 1[J narednom ·r.azmatra· rnju. rarliik.ovat cemo »autoritarmr« i DhumanistU:ku{( savjest:

sUjedi op6em.tlll! distinkdju fie i hmnarus.tit.ke etike.

132

tQnuUJ:ovanje

izm.ooUautiO'rita:iI"·

samo jedna forma savjest[ ili, m.mda.. ;pIleHminar.ni stadi] , U r-anithl sarvJestl. P'm.mda se auterltaraa sa.!Vj:est ndlbje 00 straha ed ka:m;e i nade za .nagradom,jer [e ednos prema autnrlteta pestao unut<l:I11ji, ona se ed nj.~h ne ra:z1Hruje u neklm drugtm bhnlm aspektima •. Najvafuija tOCla sHiSnosH jest Ci.njemca da norme autnritarne savjesti .ne odred:u.je neC.ij~ vlastiJi lIriiednos~ ni sud, vee Nnjeruca da .m zapovijedi i :m:hrane p:rog]de-

ne ad <lIutoriteta. AkQ ,su~e norme sluecajno dobr,e~ savjest 15e voditi6ovjekQvQ dj,elovanj,e u smjeru dobra . .Meautim, one IIdsu. pos~ah;: norme say jesti taW 510 SU dOOJ1e, vee ~,~o ~~o :5n: ])OISta.v~jenecd. auteriteta, Aka' su lose, one SUI. ism tolilro die savje;sti kao i one dobre. Co''!ljel loji je vjerevao Httleru .. DOl. pr.imjer,Q,sjeC8lQ' [e da djeluje prema svoio] savjesti kad. je Cinj(J djda koja. S1!l s ljudskog stajrui~ta edvretna. Ali" ako,eak odaos proema autoritetu :~ postanep OUIiLDUtren, to se pouaurren jene smij e zamisl] a H t.ako potpunim dOl hi ono mzrlvojUo savjest od vanjskih autorlteta. Takvo potpune :razdvajalllje, koje mosemo ·pmulav,Slti !J.1 slueajeviroa. opsesicname neurose, vge je iz~im:ka (Il~go pravilb; esoha cija je s.l!I.v]est. autori~amano'rTna~n(J je vezana za vanjs.ke aueoritete] njihov pounuU'eni odjek. Zapravo postoji stalna mterakciJ a izmedu dhiju.. Prffi:sutoos'tvan.jskih au toriitria s pornO" '00 koj ill. neKQgat p]a!e hvw' je lQj i stalno hranipOUllUU-elili auterttet _, savjest, Kad.a1M1o:riteU ne h~. posil:ojal~ 1l. stvamosUr to jes't kad neka oseba ne hi .hnala.rarloga da ill ~~boj>iJ onda hi auterltarna savje"st S:~albna :ii izguMla snagu .. Ujedno; sa.vjest u~jeOO na sliku koju. osoba ima 0 vanjskim 3,Ujk:l:ri~e. tima. Jer, talk-va je sa,vje-St u,Yijek obojena covjekovom pltre. bern da se divi da ima n~Jti. id!.eaJll da te.ii za (Ge;kom.vrstem , savrsenstva. a sllka s:avcl.en:stva pmjh::::irana [e na vanjske au to.ntete. Reru1tilt je da je slikatlhautari te~aza ~ t ebojena idea'tnim aspektorn savlesti 1'0 je vrlo va!no, jershvaca." nje ~()je netko ima 0< ~blnama. auteriteta radik.uje se ed . njihov.ili stvarnih Gsobina; 000 postaje sve vise 1 vise ideali~ zirane i zatcsve pogo.G1mjeda ibud,epom:rvno pounuwena.l.t - 'Ta intera1reijapounucrenja i 'PT'O,jiciranja vrIo. 6esto .reml~ tir,a! nepoko~eb]jivlm u.vjen.=mjem o,ideuom .karakteru autoriteta, uvjerenjem koje jeilm.mw 1:Ia sve protivne eJllpbijske
j•

1"ofav.cmju

autontetu

(vanj;skom.iii

pO'u,:utrenomJ',~ 10Ja $a~"

~(~IUt.o~~

jes: ie saz.~:anje 0 .neud.ovol!a~:~lu auto~1te~'u. Dob~.a

tawna.)i savJest pr'O'lZvoih osjecaj lagode 1 SJ~O~hj Jet. o~a . dJ-azmnijeva odebravanje 'Sa strane autorrtera 1 vecu bl~ kst au~ori tetu; losa savjest proiz.vodi strah i nesigurnost, ler djelovanj& proHvvo]jeau·toriteta pod·razumijevOll: opasnost ~dl blnjavanja j] SID je ]~ go.re - opa;s:noslt. da nas auto. . .' .• . 'Da bismo :ra:rumjeli petpuni smisao teposljedlnje tvron.]e, moramo se pris jeti H. karakteme strukture w toritame 050~ b~ Ona je naira, unutamja s.igu:,m'O'st OS'tatjuCi ,sj,m.oolicki p clio autoriteta, koJ~. osjefu "';eeim ii rUOC:nljim ad sebe, Sve dok j e dio takvog au tori teta.na ~tetu. vlastitog. int.eg~i teta .~ ana osjecaL da pa.rttcl:pira 1:1 .~uto,ritetovoj snan . .NJen.n.o Qs.JieeanJe stgurnosei i idenUteta. ovisi 0 toj sIm'Mozi;. b~t.i. odba&n od a u~odteta, znat~ bid bMfm 1Ill pr.a;mmlll, s'Il:oclh se s uiasom niStavHa .. Sve je za 8!1!1tQntacmi :kamk~ecr bolje .od. toga .. Zacije1o,811!l.toritetoV'a ljuba.v i odobrevanie prufaJu j:oj m!Jijve6e zadovQ]j seve ~ ali jekama bolj a, nego odbaci v.anje. Autantetkoj]. je kamja.va jo~,je uvijek. s njom,. i am je ~zgri~ je:!tna~,kafuja"l,lanje je harem. CID.okaz je au.tonte:tu }os do da nje stale, rrHwacajucl kaZ'I'lU, njezm je grijeh. zbrisan i sigwr~ nest pripadanja ponevo usposta!v].jena. BibliJsb pri(;a o .K.am'Ovw ZlOOlilll i njegovu ka.injavanju daje lldasicnu HustradjUi. ~injenke da 'Se 6J,vj'ek mJi.jvi~ene boj~ ·kazlil~j nego odbaci van] a. m.og jeprihvatk~' Abe:]ove Zrtv~. ali ne i Kainove. Me davsJi I!IikOlkav lITIZlog;.bog j e ucinio fr~ rna Kainu najgoru stvarkoj.a se -moo.e''Uc.:iruti. oovj ekui ke ji. ~e moZe fivjeti, a da nije prihvacen ed autoritetaJ . .on je oo;Tt'u.o' ;nj egorvu Zl:"tvu i tako odbacio niega. Odbaeivanie je bile Deiz~ driljIvo za Kadna i Kaln je uMo riva1a koji ga jie ml,lO neeega p:rijeko potrebnog'. Sto jebila. Kahmva kaz.na? On nije ,U:bljea, pa eak ni pov-rijeden; ustvaribog jle .z;~branio da.p itko ulbije" (Kaina. je njego.v ~ig h'looao stitiH od ubojstva). Njegp· va je .kazna bHa to da ga s~ ucrni ltgn:anikom; posto ga. je bog

ritel na,usti.

doka:z:e..
Sadriaji a:u~oritame sOlvjes:ti :proiilaze iz zapovij,edi .~. abraz na autonte:ta,. :njezirul, se maga .korijeni u emocljama stmba '1 divlje:nja ,p.rema. a,utOr.1 OO:t.u. Dobra savjest ie $~na,n.ie oudaI

134

135

odbado,h.iQ [e zatim odvojen od svojih bliZnj~h. Ta kazna joe zaista blia jedna od onih Q kojoj je Kain morae reci: »Moja, kama [e veca nego sto, ja to mogu izdrZati.«
Do sada sam se bavio fcrmalnom strukturom au todtame savjesti, pokazujuel da dobra savjest saznan]e 0 udovoIia. vanju autoriretima (vanjsk:i'm ] pouIlutrenim).· a da je l~b savjest saznanje 0 neudoveljavanju autcrltetu, Sad CMliO se vratitl pltanju, ~to su sad'rfaji dobre i 10k auterltarne savj esttDok je sasvim j as:no da bilQ ko jl prekrse j pozftfvnih norrni koje su pestavljene od autoriteta sacinjava neposlusnost i zato krlvnju (bez obzira [esu li m nisu te norme po

je

bogu, a ?r~tjerivanje i2 raj~ je. isto ..oH~~~ma za tal lZazov 00 1 obrana od ponavljanja tog prnesoupa.~ U autoritarnim sistemirna autoritet se prikazuje kae fundamentalno razlici:t od svojih podredeaih, On posjeduje moci koje nitko -drugi ne mofe dosticl, on posjedu]e magiju, I!lludro.st, snagu kojtma se njegovl podredeni nikada nernogu supmtstavHL Ma ~to bili autoriteto'Vli 'prerogati.vi, bilo da j e g<}spodar prirode ili jedinstven veda kujega je poslala sudblna, fundamentalna nejednekcet -izmed'n njega ioovjeh 05novno je .na.,6e[oautorftarne savjesti, Jedan namcito vdan .a.speJct anton tetove jedinstvenostl jest njegov privilegij da bade jedini koji fie slijedi tudu volju, vee on SaID hoee da
ruje sredsrvo, nego cil] za sebe, ona] koji stvara, a nije stvoreno II autoritamojorijentaciji moe volje i stverelastvo prrvilegij su autoriteta, om: koji au mn podredenl sredstvo sa za njeg'Ov ell] i, prema tome, njegnvo su vlamistvo i koriMenj su Z8i njegove vlastlre potrebe, NadmOMOH<liutoriteta stavljena je n ,prtanje pokusajem bica da prestane biti slvar i da

postanu s~~

sehi dobre, 0000911.0 lose), posto]e povrede .koje. svakaautorttarna situacija nuzno sadm. Prvi prijestup ua.utoritamoj situaci]l jest pobuna protiv autoritetove vladavine, 'Fako neposlusnost postaje »smrtni gdjeh((,a poslusnost osnevna vrlfna, lP:Q.g;]us~'OStpcdrazumi. jeva priznanje autorltetove vise moc]rn. madrostl; pravo da zapovijeda, da nagradrttJe Ida: kazrrjava prema vrastldm odredbamao Autoritet zahtijeva podvrgavanje ne Sarno iz straha pre-

rna njegovo] mocl nego jz uvjerenja u njegovu rnoralnu nadmocnost i pravo, Postosanje koje pripada autoritetu nosi sa sobom zabranu da se 0 njemupita, Autoritet se moze udostcjiti da dade objasnjenje za svoja naredenja i zabrane, njegnve nagrade i kame. Hi se mo~e suzdriat1 ad toga; ali: nikada po jedinae nema pravo da pi ta kdtbdra. Ako izgleda dapostoje takvi .razloz.w se <lJ.IU toritetkri tizira, to j e u vijek greg. da ka pojedlnca koji je podred:en autorltetu. i sama i:injenica da se takav pojedinae usuduje 'k:riUrira.t~ ipso facto je dokaz cia je on kriv,

postane stvaralac, Ali covj'ek aile nikada do sada prestao aastojati

dapsoiz-

vodi i stvara •.jer je produktlvnost izvor snage, slobode i sreceo Medutilm, U onoj mjerk u kojo] se on osjeea ovisnim'O silama ko]e ga nadilaze, sama ta produktivnost, to potvrdivanje njegove volje, tjera ga da seosjeca krivim, Stanovnici Babilona biB s\u Jk:ainjeni Mo su pokusall zdrufenim nastojaniiena cia podignu grad ko] i hi dosezao do neba, Prometej je prilovan na stijenu zato 0510je odao ljudima tajnu vatre, koja simboHzirapwduktivnost. Pones na i snagu ~ovjekovu.

Dufnos t da se prima au tori tetova nadmoCnost rezultnra vecim brojern zabrana, Najsveobuhvatnija od Uh zabrana je tabu protiv toga da Se pojedinac osje6l sliCnim m da ika~ da postatj sUcanautoritetu, jer bi to proturjec]lo noogrnrui· Cenoj lladmo61osti i jedmsltvenosti autoriteta. Stvarni gdjeh Adama, :i Eve, :kao st(l' je prij'e bilo :i:s.taknuto~ jest poku!a,j da

ce

bio je Zigosan ed Luthera i Calvina kao gresan pones, a od poIitickih diktatora kao kri:minaIniindividuaHzam. Covjek je pokusavao da nnuri bogove zbog svog zIotina prodaktlvnostl s pomoeu Zrtav<1, dajuci im najbolji Jedan drugi pok.u~aj takvo.g umirivanja dio !etve Ili stada. je obre2livanje: dio

moe

s,po1nog uda, tog slmbo,ia mune plodnoiSti~ frtvovan. je bogu, kako bi 60vjek za,driao provo' da ga upouebljava. Kao dodo137

136

tek .irt.vama .~ ik.ojimaoovjeG!; Iskazuje .§to~je

samo simboli~i vlastite Silage nsjecanjtma krlvJIje, ko ji se konJ ene u au torltarnom 1IJ.vj erenju da je upotreba Injegove vlastite volje I kreativne mocl pobuna protiv autori, tetovlh :pr~g,atiya dabude jedlni stvaralac i da je dufnost s,tvo~:lHb. b]ca da Trnl. budu :!lstllrari«. To osjecanje krivnje slab covJek~. smanjuje njegovu moe i povecava njegovu podredenost, kako hi okajao pokusaj da bade svoj »Ililastiti stvaralac i gradltelje, ~radoksalno., a~ aut~dtarJ1a .looa savjest je rezuleat osje~TIJa SIlage. nezavlsnost!. produktIvnQst-i i ponosa, dok autoritarna dohrq savjest proizlazi iz osjecanja podu~sU, ovisnosti, nemoci igreSn(Jsti. Sv, Pavao, Augustin, Luther -i Cal. vm opisa!i su sasvim jasno upravo tu dobru savjest, Biti svjest~ vlasdt:: n~. preeiratt samog sebe, biltd cbuzet osje. cal em vlas tite gresnosti ~ zloce, znaci S11 dobrote, Sarna C:i.~
1

zn~J~Ci -

aka

bogovima, :pd. .~ nj]hov monopol na pro-

~l~tilv:nast, .~n zauzdeva

nih komponen tl ko] e su bile obilno po,tvroene kHnickim c[· njenicama sakupJj'enim od drugih prematraca, Ne srnetaakc netko pretpostavi, kao S.ro [e Freud uCinio u svojim .ranijim spis.bna" da se korijen agresije nalazl pretefno u prikraeenosti nagona ni, kao sto je pretpostavio kasnlje, u »instinktu smrti«. Ono ,St'oje vaino to je einjenica da je autorltarna sa'Vjest zasicena destruktimo.§Cu protiv vlastitog ja, tako da [e
na taj natin dopustenn 'da djeluju isua!ivanje, naroCito upsesionalnog karaktera, otkrlva stupanj okrutl1(l!Sti.]· dest.ruik· tivnosti koje savjest katkada po'sjeruuje, kao i to, kako ona omogueuje nekome cia izi'V]java mdnju koja je dugo tinjala okrennvsi je prema SRmOro sebi, Freud [e uvjerljivo dokazao

pod .maS'.kom vrline, Psthoanalitidko

d.estI1l'kHvIlimteZnjama.

njenica da netko ima !oSu savjeat po sebi je znak neeije vrfine, jer ~e losa savjest shnptom netijeg »straha i arepetae

vftle.

;lu,edau tcritetom. Paradoksala.n je reeulta t da r(.au.toritarnaJ loia saviest p'Ostaje WHova za »dobru« saviest, dok dobra savj~t. ako je nerko fell ima.ti, treba d« stvori osje6anje kri-

Pounutreni allt<liritet lana dvljc implikacije: jednu, Jmju smo upravu razmatrali, po kojoj se oovJ!:'lk podvrgava autoritetu, i drugu, po kojo] on preuzima nlogu aUitorUeta, postupajuc.l prema sebi s [ednakom stroge-seu i okrutnoscu. Covjel~ take ~posraje ~e Sarno pos~u.san rob nego i strogl nadglednik koJj ~ebe trettra kao vlastitog reba ..Ova druga . Implikacija veoma Je vaana za xazurnijevamje psiholoskog mehanizma autoritarne savjestl, Autodtami karakter, koji je manje ]1iV'ik osakaeen u svojn] produktivnosti, razvija priHeno sadizma ide· struktivnosti..lS Te se destruktivne energije rasterecuju time' ~to on F~uz:imiill ulogu autoliteta :i vlad",; sobom kato' slugotll.

U anallzl super-ega Freud je daoopis

]38

nJe.govih destrukUv·

ispr<l,VflostNieuscbeove teze da zapr.~jeCnost slobode okrece OovjekQve instlnkte »natrag«, protiv njega, Neprijateljstvo, okrutncst, uZitak u proganjanju, .itznenade-njima, prornjeni, raaaranju - okretan]e svih tih .}fisthlata pronv njihovih vlestitih posjednike, to je porijeklo »lose savjesti« ..15 3 Vecina reHgio:znih I politickih sistema u hIstodJi i!!:ovjecan· stva mog~a bi PQshIii:ti kao ilu~tradja autoritarne s.<lI,vjesti. Buduci da sam' s toga staj alista analizirao protestantizam i fasizam .u knjizi Bijeg ad slobode, ovdje ne6u dati historijske primjere, vee en se ogranititi na .razmatranje aspekta autorftarne sa vj es H, kako ih :rnoi;emo promatraU u ednostma :rodireUi-dJeca. u nasem dru~tw. U po treb a termina }l,aU torieama savjeste: III odaosu na naSedrustvn, mogla bi iznenadvU. CitaJDCa, budlu6 da smo n;ru~enj da misHmoo auteritamim stajaUstima kan '0 neeemu ,sio je kar,akterisMcoo jedlno za anton tame, eiedemokra tske sis teo me; all takvo giedanje potcjenju]e snagu autorltarnlh elemenata, narocito ,tuogu anonimnog aueortteta koji djcluju na suvremenu porodicu ~ druStvo.17 PslhoaillaUti~ki intervj'1Il stvara 'po,voljan polol.aj p.ri prou· ca.vanju autor.itarne savjesti kod gradsk,e srednje klase. ,Ovdje J3.9

se rodJteljsIoi autorltet i na6n kako se djeea bore s njim, pokazuju kao presudni problem neuroze, Psthoanalitiea« nruazi da mnogl pacijentl nlsu uopce u stanju da kritiziraju SVoje roditelje: drugi opet koji i kritiziraju svoje rodltelje u nekim aspekdma, smjesta prestaju s kritikom kad su u pitenju todlteljske osobine od kojlh su sam] patm, a neki se osjecaju gf'esno i tjeskobno ,kad izraZ81vajU. umjesnu kritiku, ill srdihu. prema j ednom ad svoj lh roditelja, Cesto j e potreban priH~an anaUtickI naper dok se neb osoba osposobl da se rnakar rprisjet] s.[uG<ljeva koji su ilaZ"val.i:njezinu srdiu,u. i kqtiku}t
Mnogo supti.Tnija i lje. Katkada

Cak se i

u nasem neautoritarnom

drustvu

dogada da rodi-

telji Zele da djeca budu »u81~na«" kako hi ~ad.~kn~dna o~ sto .su roditelji propustili U ZIvotU. Ako rod]tcdJ~ rusu uspje~nL onda djeca moraju postici uspjeh, kako hi nn data nadnu zadovuljstinu, Ako se ne osjecaju voljenima (narncito

nak-

JoS

skrivenija

su ona osje6mja

kr.i.v<lJ.je

ako se roditelji medusohnn ne vole) djec~ moraju ~~o nadok: naditl.ako se osjeeaju nemecnima u drustvenom ZlVOW, om zele irnatl zadovoljstvo da kontroHraju i vladaju vlastitom djecom, Cak a[ko djeca i odgovore ~a. ta oceki,vallJ.a, jos se uvijek osjecaju krivtma, jer nisu ucmda dovoljno 1 take su

kola proirlaze iz doZivljaja da ne zadovoljavamo svoje rnditeje djeti:nje osjecanje 'krivnje, vezano uz Cinjen". CU!. da ono ne volt roditdje dovoljno, narocnto kadl rodltelj! oeekuju da budu zariste d.jetetovih nsjecaja, Koji put ono peotzlazt iz srraha da smo roditelje razocaralj III !I1jiliovim oeek:ivanjima. Ovo drugo naroelto je vazno, jer se ono 00nosi nat presudan element roditeljeva s'tajali:sta u autorltarnoj porodici, Usprkos veltkoj razhct izmet1u rimskog pater familias, cija porodiea je bila njegovo vJasniStvo, i modernog
" "

razocarala roditel]e,
Jedna narocitn suptllna forma koju poprima osjecanje da

smo razoearali rodltelje, prouzrncena je osje,canje~ da smo razliciti. Rcditelji, sklonru.dom:iJnaciji" zele cia Irn djeca b~du sHena po temperamentu i karakteru. Kolericni ?tac, n~ prun.er ne sim.patizira flegmatfcnog sina; 0 Lac zam teresirr .. .za J • .. . teresiran pre , \ti.Cna postignuea, razOC.aran je smom k -..je ::.am~,.,.,'". xojr za ideje i teorijsko istrazivanje, i obratno, Aka. J~ ()~CVo sta• ·'::'.e on tuma~i sinovljevu razbbtost 1__od se-. Ja li')J;t posjednicko .., '. '. • be kao lnferiornost: sin se sa svoje strane osjeca xrrvrm 1
ill" .-

.'

oca, misao da ·dJec.a'doleze na svijet da zadovooje rodirelje

I da kompenziraju ~ivotfia ra7_daTanja roditelja, joS uvijek je :§iroko rasp:rostranj,ena. To je staj.aliste nasle svo] ~kla:sjCki Izraz u Kreontovom slavnom govoru 0 rodiit,eljskom aut,oU

ritetu

Sofoklovoj Anligoni:

Dt4 sinko, da, to treba imat u srcu: ~ SVcm.u najprije ocev $f!:vjU s(lsluJ4j. Ta zato ljudi bal i mole bogove
(fa

da zlo ad dusmanina zlom odbijaju, a, prijatelje kao otac poJtuju. At' kome djec,ara4aju se rdaw, Mo drugo - reeieeS - taj sebi izrodi no nevalju i si1an duSmaHimo. rugl1!i

posluSna im d ieca di& ,damove,

imeriornin"lJ jer- je Ea:diCi t i on nasto] i da se. ~tinl onakvom nsobnom kakvim ga ze]1 njegov otac, no on uspijeva samo ~ tome- da sakativlastiti razvitak i da postane veoma nesavrsena kopija svoga 0Ql.. Budeci da vjeruje da mora bitislica~ svo~ me 'lieu, mjegov neuspjeh stvara u njemu losu S3\:jest. Sin, pn ]loku.saj u da se eslobodt till po] move. obaveze, 1 .d:a pestane »ja«, testa je to]iko [ako pritisnur teretom krrvnje zbog tog »zlocinae, da posustane na tom putu. prije nego uopce dosegne svo] ell] ~ slobodu. Teret je toliko tdak zato sto on treba da seborl DIS samo sa svojlm rodlteljima, njihovim razeCaranjem, optuzbama i zahtjevlma nego i sa citavlm .dru~ tvnm. koje. o6ekuje da djepa »vole« svoje rodHelje. Prethodm opisl Ipremda odgovara. autoritamoj porodici, ne, ~zgleda da je ispravan, ukoHko je suvremena americka, posebno grad141

140

ska porodica u pitanju, 11 kojo] rni nalazirno malo otvorenQg autoriteta, Ipak, slfka koju sam dao ]I svojjm birnim elevali kao istinska. Ilmjesto otvercneg, nailazimo na .kQji se iz.nrl:avap.reko odrcdenih, emocl. jama isponjenih ocekivanja umjesto p.rekQ i~richih zapovl, jedi, Sto,viilie, roditelj] ne osjecaju sehe kao .a.utOfltl',lt, no. oni su ipak predsta vnic] anoatmnog autoriteta triista i ODI ot.e. mentima

.redslavU~j u) j ednom use j eli d<.1l vezu izmedu seksa I ~iv.

:Je IUcine stalnom, .. O$je~~nj~ krivnje ~m]zv~d.e se. d,~]8.tOg stupnja i s istom s.tablOSClD. ako se seks~~lm lnl.pu,ls~, pojavk ljuju, Dodatno se jos i cllruge fizleke funkcije zamaglJu!u »moralnirn« razrnatranj lrna (obzirima), Ako dijete ne vr!h 'rl!uidiu ua odredeni 'nat:lm, ako nije Hsto koliko se to od njega oCe-

anenlmnl autoritet

kuju od. djece da .z.iveprema za,htjevima .k(ljima S11 oboje ~ ] roditeljf i djeca - pedredeni, Ne San1'Q da osjeca,nja krivnje rezultiraju Iz :tH~~j]e OVi~IlOsti 0 Iracioaalnom autoritetu i iz oiS,jecanja da je to ne~ija dUMIost da ugodi autorieetu osjecanje krivnje, sa svoje strane, utvrscuje ovlsnosr, Osjocanja krivnje SU se pokazala kao najdjelotvornijesredstvo Z~ formiran]e i uvecavanje o'li'i~· nosti i u toone leii jedrta ad socljalnlh fUl:nkoljaautoritarne enke ,kl'\o<zcijdu.historiju.. AutoFitet kao z3.konodava.c C:inJ. da se njegovi podanici csjecaju krivima zbog njlhovlh onnogubrojnih i nelzbjetivih. prijestupa, Krivnja zbog ~eizbjeZnili. p.rijes-tupa pred autoriretom j potreba za njegoviraoprostom stvara tako beskrajni lanac uvrede, osjeeanja krlvnje .li potrebe za oprostom, koji dr.ti subjekt u okovima ] cini ga da bude vise zahvalan za oprostenje nego kriticaraprema auto-

kuje, ako ne jede 0110 st.o se od njega. tcrazJ.- 011,0 je lose:, l[] <lobi od pet iIi sest godlna dijete je steklosveolbuhvatm
osjeea] krlvnje, jer sukob izmedu. njegovih prir~dnih.impu~. sa i njihova moralnog vrednovanjaod strane njegovih roditelja saCinjav:a stalao izd<l!SaIil1zror osjecanja krivnje. . Liberalni .1 »napredni« sisternl odgoja nisu izmijeniU tu sltuaciju onoHkokoHko su neki spremni da misle. Otvcreni autor:i-te1zamijenjen je anonlrnalm autoritetom, otvorene zapovljedi »naueno« utvrdenlm furmulama; »ne tin] 0'1,'0« zamijenjeno je sa. »ti ne~e~ btjetl cia to cin1~(t. Zapravo, taj anonimni autoritet moz.e na maogo ,naCinahiti cak. tell nego otvoreni autoritet, Dijete vise- nije svjesno da je vodeno (niti su roditelji svjesni da daju naredenja) ] ono se ne iOlO~eSU~rotstavljat', razvijajutii eako osjecaj sarrtostalcostt, Ono j,e nagovarano i LtVj eravano U ime nauke, zdravog razuma I SU, radnje - a tkn se ,mof~ suprutstavljati takvtm. objektivnim princlplma, Kad je djetetova vo]ja jednom slomljena, njegnv se osjeca] krlvnje pojacav.a: na jos jedan ~cin. Ono je mutno svjesno 8VOj e podredenosti i para:z:a, 1 0]10 to mora se bi ob jasnhi, Ono ne .rnozep.rihvatiti zhunjQ1]llCe i bolno iskustvn, a da ga ne ~okuSa sebi protuma6:i.ri. Rac'iO'lI.aHzacija. u torn s]u~"ju prlnd.pijelno je ista kao u slucaju Indijca najniie kaste iU krs-

vee

«<II

r'Hetovlm zahtjevima, m upravo ta Interakdja izmedu osjecanja krivnje i ovisnosti prldonos! evrsti.:ni i snaziaurorltattvnih odnose:nja, Ov lsnost 0 iraclon alncm au torjtetu rezultira slabljenjern volje Qv~sne osobe, i istovremeno, sveono sW tendira da paralizira volju, pridonosi povecanju ovlsnosti, Na taj se IlaCll fcrmtra circulus vltiosus, N.ajdjelo-tvorflija metoda da oslablrne djetetovu volju jest

kod njega lzazovemo osjecaj .k:d.vnje" To radirno vrlorano, navodedi dijete da svo]e seksualnc teznje i njihov,e prve

canina: koJi pati ~ njegov poraz i slabost »objasnjavaju

~e<1

manHestacije osjeea kao »lose«. Buduci cia dijete ne moZe a cia ne:rna seksualne \!cln.je,ta metoda izazivar.!ja :krivnje: ,t~ sko ,cia ne more uspjelii. Kad. su 'rQdltdji (i drustvo koje oni
141

kao kasna za njegcve grijehe, C:i:n_jeni.ca. njegova. gubi.tka 8]0bode racionallzira se kao dokaz krlvnje, a to uvjerenje povecava osje6a~je kdvnje,prouz.:ro6enodnlstvenim j rodltel]-

skim sisternom vrijedrwsU.

143

djeteta nil! prjtisak roditeljs,K;.og autorHe. koja je pn Freudu sustina »Edipova i(omprek. sa« .. Freud. [e smatrao da, recirno, djeeak zbog s,vo.je seksu. alne !eljeprema majei postaje suparnik svom ncu I da se neurotsk! razvitak sasteji u neuspjehu da se na zadovoljavajlll. 6 n<liClnsavlada tjeskebakeja se korijeni u tom :supamRtvu, Ukazujuel na sukob iz.medu djeteta i wditeljs.kog autorjteta i lila djetetov neuspjeh da 2ado volJavajuce rijdi sukob, Freud ta [estpobuna
1

Pdrodna reakcija

b) J-iulllauisliika

savjest

je, pe mome mi~Ijenjuj doista dodirnno samo korijene neuroze: medutim .•ta] sukob ne izbija prvenstveno i:z; seksualnog
sllpamistva,veC stva. iz dijetel:overeakdje
naprftrsak

autoriteta koji je pe sebi ,su!tinski dio petrijarhalnog

roditeIjskQg dru.-

UkoHko druUveni I rodite'rjskJ.aulorHet tendira da slomi njegovu volju, spontenostl ~ neovlsnost, dijete, koje nije rodeno dB!. uda slomljeno, suprotstavlja. seautorlteju kojeg predb stav1jaju r-oditdji.;ono se borl zasvejui slobodu .TIe SaLmO od pri:ti~ka:,vet t ... koder za svoju slobodu da bude ~ja{l. dol bude potpuno sarnestalno Ijudsko Moe .• a ne automat. Bitka. za
slobodu bit 6e za neku djecu uspje.mJja nego za drugn, premda samo .ncki uspijavaju potpuno. Oilljd .koje jeostavio djetetov poraz U borbi protiv iraeionalnog autnrlteta, mogu se naJa. na dun svake necrose. Om formiraju sindrom kojem SU najvaznije escbine slabljenje iUparaJiza necije orig~naJnosti i spcntanosri, slahljenje neci.jeg '~ja« i zamjena S,aJ, pseudo ))]3.«, u kojemu je osjecanje »Ja [esam« otupljeno :Ui zamijenjeno do~ivljajem vlasrite HCIilOSm. lao s.ve1!lku:p.nosti oCekivanja drugih, za!mjena. auWuomije heteronomijom, z'brbnost lli, cia upotrijebim te.nnin. H. S. Sullivana, pararaksicna keallteta svn~, mterpersonalnih iskustava, Najva:!niji slmptorn poraza 1Il bo.rbi za svoj »ja« jest lo~a savjest, Ako netko nlje u spio da prodre iz autori tame mreze, neusp j eli po.kusajbIj~ ga je dokaz krivnje i jedinose s pQ!l1tl.oCu.obnovljenogpodvlfgavanja mo~e dobra savjestpon.o,vo stet]. 144

Humanistir::ka savjest nije pounutreni g],as autoriteta, kojerou i.elimo ugoditi i Sb'as1mo se cia ga ne naljutlmo; ana jc flMvlastiH glas, prisntan U svakom lJudskom bi6u i nezavisan ad v~jskih sankdja. i nagrada, Kakva je priroda mega glasa? Lasto gil. 6uj emo i zasto se moiemo og[uSi~iol nj ega.? Humanisticka s.avjest je reakcija eltave nase Henosti UBI. svoje Ispravno rnrikc:1oruranje Ili ndu:nkcimllrnJ1je; one reakcija uta fllllkciooiran.je ove ilrcne sposohnosTIi., nit't totaliret sposobnostl koje :kQI1stituiraju. nasu Ijudsku i individualnu egzistenciju. SO\ii,\'~est toOsud;uje mde fun_kcionir.anje kao p ]judskili biea;. OWl. j e (kao sto Ikodjen rij,eti con-seientia indicira) 7.nanje.unutar Mkog~. ZIiJ.anje 0 ndem uspjehu, odaosno neuspjehu 1.1, umijeCuiivljenja., Ali,premda je savje's.t 'l.mmje~ ona je ipakvi;e aegopuko zn.a:n_jcU okviru..apstrakt, .[le rnisli. 00.0 ima afektivnu kvallitdu~ [er Qno je reakcija Cieave naseJienosti, a ne samn :reakcij a li.Meg d.uha. ,Zapr.avQ, rni ne treba da budemo svjesni Ol1oga ito nam savjest !!Jlvori da bismo t:rp jell njezin1l1pliv. Akdj e, misli i Qcsjeeaji kioji pridonose }spravnam funkcieniranju i ()stvarivanju nase Citave lienaati proisvode osjecanje unutarnjeg odobravanja, )lis:pravn.os:ti~ koje je karakrerlsUooo za hurnanisticku »dohru s.avjcsh. U druguruku, postupcl, misli I es Jec1:liji ko j i su stetni za n:MU ta VIl llcnost proIzvode osjecanje nesigumosti I nehlgadle koji su karaktertsti6ni za ))ios.u savjest«. s,avjes/ je tako ·re~ackijQ.nas samih na nl2S same. Ona [e g],a,:s naseg istinskog ~jaG: Jkoj~.nas pozi~ '!' a n ill rag samima sebl dazi vimoprodukb 1I!'llO. cia se patpano .i harmonteno .razvijamo' - to jest ,da postane'fflO onoSto pOlem.:ijaino [esmo. Ona jetuvar naseg integriteta: ona je -sposobnost da cuvarno svoj ja sa svim potrebnim poaosom, a takeder sposobnos t da kdemo cia svome })a.«;~ Ako sc Ij tl~ j ~av more definir<lti i ka.o . uEJiI1<J1.cija.moguenosti i kSlG' brlga l r.espekt li:'! jedins~venosl ~jub~jene o!Sobe., lwuman[sticka Sa~

vee

ci

J.

145

vjest rnogla hi se s pravom nazvart glas naSe brigekcja [e puna Ijubaw za nas same. Humani·sti6ka savjest predstavlja ne samo izraz naseg istinskog »,[aa ona rakoder s<'Imi b:it nasih tivotnih moralnlh .• iskustava. U njoj rni cuvamo znanje 0 llla;§em zivotnom cllju ·i 0. principima s pomocn kojih se dolazi do, njega, znanje 0
onim principima koje smo saml otkrili lao i 00 onirnao ko]ima sme saznali ad drugih, a koje smo utvrdill kan istinhe. Humamstieka savjest [e izraz covjekova vlasntog Interesa i
in tegriteta,

njc prodlvktivan neciji Z1vOt, to slabliom postaje njegova savjest: panldQksalnru - i .tr.agiena ~ siJtuadja covjekova iivota jeste to, da je njcgova savjest najslabija kad [e on najviSe treba, DrugQ objasnjenje pitanja relativne nedjelotvornl naSe savjesti jest nase odbijanje da je slusamo i-SID je cak j~ ValIDije - nase neananle ·0 tome kako da je silluiamo. Ljndi su cesto pod iluzijom da ee njihova savjest S·ovodti jaikim glasom ;i da ce njezlna poruka blti jasna i razgovietna. ()6e. kujuc] takav glas, oni naprnsto nlsra ne cu.ju. AU, kad je glas savjestl sla:basa!Ili, tada je nerazgovljetan, i svatko mora nau:citi kako da s.lusa :ii razemi]e njegova saopcenja I da dje> luje u skladu s njima, Mediutim, nau.citi se raeumijevenju saopcenja vlastite savjesti izuzetno je tesko prvsnstvene zbog dva rasloga, Da boisrno slusali glas svoje sav] es U, moran bismo hi ti sposobni da

dok je autoritarna

savjest zaQoku.p1jenacovjeko-

vorn 'poS1iuSnos,cu, sarnosrtvovanjem, duznQSCu Hi njegovim »socijalnim prilagodavanjem«, Oilj humanistieke savjesti [e produktivnost i zato sreca, buduci da je sreca nuzni suputlIlik produktivnog !ivota. Sakatiti sebe time sto postajemo crude drugih, bez obzira na to koliko se uzvisenima om plikazivali, hili »bez svoga ja«, nesretan, razocaran, obeshrabren u suprornosti je prema zaht] evima nase satvjestL Bilo kojoe krsenje .mtegrit.eta i Ispravnog f,unkcioniranja OC!.aSe 6noH sri, podjedna.ko 1:1 OdllOSU nat misljenje kao i pustupanje, pa cal( i U odnosu ina takve stvarl kao ~to su okus za hranu Hi seksualno ponasanje, predsravlja djelovanje protiv Dde savjestl. Ali~ nije Ii .lil<:'iia analiza. =!.1 proturjeeju s Cinjellicom da je

slusamo sami sebe, a vecina Ijudi u nasem drustvu naiIari na

velike te.Sko6e kad upravo to pokusava CinitL Mi s-luSamosvaklglas I svakn ga, SMTIO ne seb e. Mi smo stalno izloieni baci mis]jenja ] idejakoje sa svih strana naHjecu na nas: fihnovi, novine, radio, svakojake br'bljrudje. Da smn namjemo taka planlral! cia se sprijeclrno da nikada ne slusamo selle. ne bisrno bol] e mogli u~in]ti. Slusanje samog sehe toliko je te$lko zato {i.to to 1.1Illl.je6e zahtijeva jas jednu drugu sposobnost, toUko rijetka kod modemog COV] eka: cia se bude nasamo sa sobom, U stvu'i m.i

kod mnogih Iiudi mjezln glas wliko slabasan da se ne moZe

ni cn'll, ni djdovaH prema njemu? I zaista, ta je cinjenica razlog rnoralne nestalnosti Ijudske siruacije .. Kad hi savjest uv.ijek govorila dovoljno glasno I jasao, same bi nekolk:ina

bila odvracena ad svog moralnog cilja, Jedan zakljucak proizlazi iz same prirode savjesti: buduei da je Illljezina funkcija da bude c'Uvarcovjeko:va 'lstinskog vlastitog interesa, ona je iiva do one mjere do koje osoba nije Siebe izguhHa potpuno i postala plljen vlas Ute ravnodusnos ti i destruktivncsti, NjeziD
odlnos pre:ma vla.stHoj .pmduktivnosti jest odnos .inte-rakclje:. $to produktiv;nije netko .llivi,. to je jaea njegova s~vjest i, sa svoje sltram.e, UlJapreduJe njegovu prodlllktivnost. Sto je ma~ 146

srnn razvili fobijuprema samoci: 'pretl'ostavljamo najtrivijalnije, ,c.a·k mrsko drustvo, najbesrnislemje aktivnosti tome da ne budemo sami. lzg!eda dasmo presM'ase;nij samim iz.gle· dom da cemo se suoClti sami sa sebom, Je 1i to zato ~to osjecamo da bismo hili take lose drustvo? Mislim da j e strah od toga da se budenasamo sa sobom pdje· osjeeaj zbunjenosti~ kQji Se katkada dodir:uje sa .strabom da vidiimo .odjednom osobu ta,ko dobro ipoznatu, a tako stranu. Mi se bQjimo i za147

to bj~jmo.

Na taj na~.b:lprepusramo

priUku da slusamo

sam]

sti, njihov.ih. emccionalnlh

sebe 1 nastav]j amo da ign:oriramo SVO j 11 sa.v jest. . ~.iuSaUs[a;basan :i. .Iilerazgovijetanglas nase savjesti t~k(l je 1 zato sto on ne govorl nama direktno.. vet mdirekt-no i za to sto rni cesto n~:!;imooS'\{j esni da j!li to upra vo nasa, :S<l!Vj~'St
~ir,.wa. JIA.i se moie:mo o.sjeeati tjeskobno -(in c.ak ooles,no) .iz prilienGg: brQja. razloga. kojinem.aju olitu ve:msnaJ:om .savjes.cu. Moida ,lie najCclca ..irulirektna. re.ak~ja .ll..se savJe.50 na to sto smo je zaaemarllj, neja.s2U!. .i noodre. ~en os<jeeaj krimje Ji IIlemira, iii jednostavi10 osjeca] ~Olll. 1 l'a'VDodumosti. Katkada su takvi osje<':aji racicnaliairant .kao o.sjer::anja Juivnje sto Wsmo utLnlli ~vo ill one, dok u stvar.]l"os.H p~op~st.]' .ibGg:kojih netkoIma osjetanje .krivn§e nesa~mHnfaJ1U,ishns'ke moralne probleme, aka autenticnQ, i"remda nesvje$~O osjeianje irivnjepostane prejako da hi se dale mutk:ati,s pClmotu po,vrlrnh. I'a1;iOill1allizacija, 011.0' na~~ 'izr~ U jQ~ dubljim i m.afrli.jinl tjeskobama, ,pa ea.k i flZolCiom. ill. meatalnom oboljenju. sto nas

nje gotovo je isto

sto ~ predrasuda,

.~intelcktual.ncih

snaga, To vjereva-

koj.~ ne popu!!i'ta usprkos

An.

Jedna forma .s:pomenute tjeskobe jes t strah ad. smrth ne :radi se tu.o normalnem straha Qdi smrti stQ moramo umrijeti,
s-. ~ji sNam. ijuds..kQbi6e doiivljava. kad rnz.m:islja 0

smrja, vee se· '&U .radi (I. smrtnoj stravi .kojom ~judi mo.gu.-bUi ~Q obuzen. Taj iradonalrwistmh ad sffii!ti pmwati iz I!Ie.
da seZivi !ivot; on je iz:ta::i!'; nase .rle savje:sti ~~O smo I propustlli sa:nsu d<IL pro dukHvno tl<po'tr~j ebbno iSvoJe spcsebnostl. Srnrt jeo.poromul.na .• all Ideja da mo. ramo amrijett, a da l1ism.o, Zivjeli jest Ileuddljiva .. S lraciona~im st.r~o:m ed ,sm:rti pove2:aD je strah od starenja, strah ~oJ~ mU~l JOs i vHe ~judiu llMoj kulturi, Ovdje takoa.er nalIazuno ~.~a ~o i nonaalno peimanje stacostikoje se me~lIltim~.ja.ko l"~:cliku§eu kvall.~eti ] snaz]od uf~S1l.0gs,tt~
ZlVQi

uspjeha trn~ili

»00 sma prestan:« .. (;esto mo!em.o promafu'a,U ,~jude ~OCjtD a;na]i,tic:koj &ituaC-iji,. \k:oji su obuzeJli st.tab.om ocl stan»U,. a 1,1, stva:ri. SoU sa'Sviru ,roJadJ. Oni SU U'vjereni da. je gllbUenje fiziCke snage jpQvezanQ sa sla:bljenjem njihove c.ita!ve Hrno'U

silnim dokaztma za suprotno. Podupire ga, U rl.doj ~ulturi, 1ll<lglasak J,1a takozvanim mladeaaekim kva:H~etamat kao sto su brzlna, prilagodljlvcst I fizi6ka zllstlf'ina., to jest kvalttete 'PQtrebne u sV'ijetu koji jeorijentiran vise na uspjeh u natjee<mju nego na l'8!Z'Ilij anje Itel:Hcg: karalstera, Ali mnogi prlmjeri pckazuju da osoba kQjalivJ: prednkrivno nikake ae usah:njuje prije nego 05ta1'1; nasuprot, mentalne i emoelonalne orobine ko j e ona razvijOli u procesuproduktivnog Zivota. i daIje rastu premda f.jzi6ka zustrlna i~6ezava. Neprodtiktivna osobe, medutim, dolsta usahnjuje 'u ~tavoj svojoj JiCnoScti kad. se njesina fizicka zustrina,koja jebhla glavni .izvor njezinih aktl vnos U~ iserpi, Uvenuce HClIlOSti u starestf samo je simptomc Q:]lO je dokaz neuspjeha da se z.iv.~. rodnktivno. p Strah od. starenja izraz jc osjeeaja - 'oos:to nesvjesnog - da se Zivi 'neprodukthm.o, on je reakcija nase ~'HL\'jesti na saka6enje na~eg »ja«. Postcje drustva ukojima nailazime na veCu. potrebu i zaso na veee liZivanje ~pedficnih kvallteta staresti, kao sto S11 mudrost i .is~.ustvo.. U takvan drustvima mo~emo naci stajaliste koje jc tako Iijepo izraie.rn.o u sljede60j izjaV'i japa:1'J.skog slikara HCiikusaija: »Od svoje seste godine Imao S~ maniju da ertarn obrnik stvari, Do vremena kad mi j e bilo pede-set godina objavio S am neizmjenm broj crtefa, aU sve sto sam prolzveo prije dobi od sedamdeseee nije vrijedno da se uzme U oh:zir. U sedamdeset treco] godini StliMao sam nesto 0 stvarnoj strukturiprlrode, oZl'Volinjama,. biljkama., pticarna, ribama i kukcima. Prerna tome, kad. budem Imao osamdeset gcdlna, utinit cu daljnji napredak, u devedeseto] prorn.imut misterij stvari, u storo] Cu signmo d.o~ti6] fudesa.n ,$rup2lnji razvoja, a kad. bud.em star sto i deset godina, rna sta u.Ginio, bHo to SantO tocka ill 1iniJa, bit ce to 2,]vot. Napisao u d(l!bi ad sedamdesct i pet, ja, nekoo Hokusaii. danas Gvakio Roj~n. star covjek 1110([. za sHkaajem.,((~'i

am

148

149

Stmh. ad neodobravanja, premda manje dramatlean .negu .stuth ed .smrU ili starQsH, jedva je manje z]l<9.cajan izraa nesvj,~ilOg 'osjeeanj.a: krivnje, Tu ttlikoder nalazimo iracionafnu is:kr ... ivlj:eno:s~ norrnalncg stajalista: prirodno jc da tQvjek ZeU da Dude prihl!'&cen od svojih bliznJih, all mcderni covjek .teli da budeprlhv.a.een od svakoga i zero se hoj:i da odstupl u miSlj'enju, osjecanju i pcstupanjuod drustvencg obrasca,
JedJiID ed ostallh razlcga za ta] iraclcnafni strah ad needolHav.3.Iilja. jest nesvjestan osjecaj krivnje, Ako covjek sebi ne .moZe Sam edobravati zato Stu nije uspio cia :itlV]prodnktivno.

oziclje bile isto .soo 1.unistenje ne, narat:nc. :njegov.a fiz~&a P~'r~ kan sto je simbolicld [eziksve to lzramo. fieg:O tm:Isrej

~jega kao i]}tegrir~]le prod,ukt.iv:ne.tjudske licnos~~~ .' . razmatranju 0 savjeati Ispitao sam oo~~n~a:!rnu 1 bumanistioku sa:vjcst odVQj,eno, kako bih pokasao inJihove lea: ,rakterl~ 08obme •. all,one. razumlje se, ~su. ~ l~l\nOSt1 ~v:ojefle i ni \kod koga se rme~u:sobn~ nc. iskljuCuJu. ~a~ naS1!lpIOit~ svatllm irna u stvari. oh],e~sa.vJ.es~~. ~.roblem J~ .~ 1& me da se nrl~uje njihov,a: odnosna JaCUU!1 lmeausOO'PIl odU JUI!~

on mora! nadcmjestiri
gih. Ta tefnja

vlastito odobravanje odobra.vanjem drumoiZe se

potPUTIO

nos,

iedinQ un pnz.ni±l\jemo da [e ona mcralni problem, da je iz· razosjeainJ.ja kdvnje,koja sve pmtZirna, premda [e nesvjesna, iz,gteda., dakle, da se covjek more uspjesfio ls.klj1!l~~tlad sbda..nja glas,a:. svo]e savjesu. AJi posteji jedne sran]c eg-z<isti· ranja u ktljemu taj PQku~aj ne uspijeva, to jest prl spavsnju. U S]1U je&:n'iek ~sklju~en od buke koja navaljuje ,]);21. njega prato da~. <l\ os]:etlijiv je samo. Rat svoje unutarnje iskustvn, kQj:e je mje!avina mnogih iracionalnih teinji, kao i vrij'ed· no~!i1lh sudoea i' uvida, San. je cesto jedim priHka. kad covjek nemme MtltlaU svaju savjest, aU tr.agedtja. je u some da kad mii .zai:!ita. ,cUlj,emo nasn saJ.vjestda govor! 1Usnu, tadane IDoZemo djeJ!.ov.an. a kad smo SlpoSiooni da djelujemu, zaboravljamooao ~to smo zna:l[
U

za odobravanjem

razumjetl

5n11.

S~jedeC:::isan .moze posluz itl kao Hustr.atdj a, I'oznatomph.· CUl ponuden je ,PoloZaj ukoj em bimeran prndari SvO ji in tegrl~etkoo pjsac U zBrnjenu za veliku svotu novaca i slavu, No dok je r:a:mlisljao da.li da prlhvati ttl pomidu, sanjao [eova] san: U :poodnooJu brda vidi dvo] icu veoma sposobnfh [judi,

Osje6anja b"iv.nj,e lies10 se SVJesno do.z;~\'jaV3JU U 0. ~~ auto:ritMTIe s;avjestl. dok se ana, dIDamiom gledeno, kon~e· ue 11 ]!ll[man~s1ticl\i)ojsavjesti. U takvom je s.lueaju _ a~toriti!il''' aa savjest, da takokm:em.o, racioMlizacijFa humanisniCke savjestt, OSODa. se. moi.e svjesn~)i osj~U hi ",o~mza,to~.1to ne ooovo]java autoritetima~ dot se rneSVjano oSJeCa krivmn ..zato ~t() ne Evi us1clad.u s oC.ekuje Qdi sebe, CO'VJd, naprimjer, koji [e ieUo da. postane.~u~!c<il~,p.?s~a~ je jesto toga biznimlell kad!:Q b~.udo¥,o~J].o ocevmtZel}Mna. KaQ biznismen on nema us'})] ha i njegoV' otac daje odu!k~svQm e r.~oc.ar,a]lju naJd sinO'V~j,efimIDeu.s:pje[llom. Sin, ,osjeeaj,ua se potistenim i ne:S\pclsobnfuIda dobro obavlja _nO]1 pOIS~, ed]u~ii da potrdi pomoc od psihooofilI.itieua. T_~kom PS~~1l!-' IHi8:.og inteliV],1IL'tlI on llajp,r'.ije 11Iadug;a:Oko pHca 0 svoJoJ nedoraslosu poslu i osje6aju potiU;nosti. u~rzo ?n s~va~ da .njegQva pO'tis tenost potjc& 0 d. njegova QSj eC<W]a!kn VD~e ~10 je razoCaTa,o oca. Ka.d anali ttiCil1" hooe da 0 dredi a1.U;~nil:lfuoiSt itog os.jecanja. krlvnje, p~ci],ent postajie ozlovoJj:l1. Al~.~b~o

-,.

,... I·

k··

omrn. sto

tml·

rkoje je prez~rao zbog njihova cportnnlzma: enl mu kaimI d!a vml uskom ceswm !fivedo vrha .. On posh.l~a: njihov savjet i :lead je hio '80 tow .n3\ ~m Trhubrda.. nj egQ'vau:~o deti s re81iei on Pot!:m:e;, Pomka tog sna traZ~ sasvhn malQ twnaeE:-nj.a: dok je spavao, on je zn!!.o da.M pribvaca.nj,e ponude:ne 150

nakon toga 001 vidi sebe u sna kan veoma usp.jcln,og ~~zmsmena, ~ijenjenog o.d. svoga nca, nesto .:!ito se rdkada rUJ'~ desilo \II realnom ilvotU. U to j tock~ sna Wl~ada .gat Zgmbl JI~' ntka i obuzrne ga irnpuls da sa:Ill.sehe ubije - :i:.talo S~ ;p.~ budi On jez;apanjen svojim s]}om i r.azmislj.a nUe iii .~l:i~e sveg:a u zab-uni ~t.o' se tioop,nl'vog avQrn. r1je_gova. OS]I~. a kAmje .. On otim otkriva da sci. njego'1f3. GSJoou]:a &riV1l],e
151

nije neuspjeh da zadovoljl oca, nego upravo suprotno, njs, gova poslusnost prema ocu I neuspjeh da zadoeolji saJ:nog sebe. Njegovo svjesno osjecanje krivnje sasvim je autentieno

dotle dokle je izraz njegove autoritarne savjesti: ali ono prek.

rlva glavninu njegova osjecanja krivnje prema sebi, 0 kojemu nije ngta 'znao, R.azlogc tog potiskivanja nlje tesko uoelli.: dr.u.stveni. obrascl na.se kuleure podrzavaju rakvo potisJdv';;[. nje. Prema njima, ima i te kako smisla osjeeati se ,kriviID ako smo ·razoeataU svog DCa, ali gotovo da nema smisla ,osjeC,a,ti se krivim aka smo zanemarili sebe, Drugi: jc razlog strah

visam 0 silama lzvan sebe i prestaje da se brine, Hi da se os[eca odgovo'rnim 'la vlastitu egzistenci~. S~e sto ~u je vain,o: to je odobravanje ili necdohravanje tih slla, koje rnogu bitl dria..,a vo&.., ne manje anocno [avno mnijen]e, Ca:k i saSv.im n.eetiCkQponaSanje - u burnanistiekom smislu - more se doZivjeti kao ~duZnost"i u ailtor~tarnom srnislu, Osjecaj ,~anja~, zajedniCki objema, toHko je varljtv fa>ktor zato soo' se on mole jednaJm odnositi na najgore lao j nil najbolje
j

u covjeku.

da hi, postavsi svjestan svoje stvame krivnje, bio priailjer; da se ernancipira i da shvati svo] fivot ozhUjno,umjes.to, stu oseflira izme.:fu straha od ljutltog oca i PQkusaja da ga zadov:olj.i.,

Predivnu ilustraciju sloiene meti:upovezanosti autorltarne i humantstteke savjesti predstavlja Kafiin Proces, Junak knjige K-a »jednog je lijlepog jutra uhapsen« za zloctn
(I

kojemu

Druga forma odnosa izmedu, autoritarne i humanistleke sa. vjeati jest ona U KQjOj se, premda su.saddaji norml isti,. motivadja za IIIjiJi.ovo pdhv3icanje nzHlruje. ZarpovijedI,. na prlmje:r, II1.e ubij, ne rum; ne bud! ,zavid~ I voli 'bldmjega svoga, norme au kako a;T;rf:oritame talo i h.UIUa.nIsticke etike. Maze se reCi da je na prvom stutpnju razvoja savjestieatu. ritet dao Z<l.povijedi koje su se ,kasruje i2:v:rSavaIe me zbog podvrgavanja autoritetu, vee 2ibog c.ovjekove odgovornosti prerna sebi, Julian. Huxley je PQlkazao cia Je stjecanje autoritarne savjesr! bio riufan stupan] u precesu Ijudske evoluclje
prffije Illego su .seradonam:ost i sloboda, razvill u mjeri koja je utinHa buman.istiClru. say] es t mogucom: drugi su zastupalt isfu. mfsac U odnosu na rmvoj djeteta. AU, dlok Hwdey .ima

,pravo u svojo] hlstorijskoj analizi, ja me vjerujem da, sto 'se djeteta t1Ce - 'U neautoritar:nom drustvu _. autorltarna savjest mora postojati ikao preduvjet za tormrranje humanmstic. ke savjestk medutlm, samo huduci ran'1tak covjeeanstva mo. ze dokazati Hi oboriti isp.ravnost te Pn':tpostavke. Ako se savJest zasniva na krutom i neranjivOID :i!racional. nom au to:ritetu., rarvitak humamistiOke savj est] more bi ti go. tovo potpuno zaustavljen. Tada covjeJk postaje potpuno 'la152

llliMa ne zna i drie ga rta!ko tokom preostale godine njegnva 2ivota.. ,Citav fie roman bavi K-aovim pOJku_Sajem da, zastupa svo] slufuj pred lD.ekim mlsterioznlm sudom cije zakone .i naein rada K·a ne poznaje. On festoko nastoji da zadoblje po\lUCIe nadriodvjetnika", zatlm ad. ZeDi'll koje su povezane sa sudom, od bHoko-ga tlo hi rno-gao sud natl - no sve joeto uza~ lud, KonaCno' je osuden na srnrt i smaknut. Roman je rnapisa&D. senovitom, simboliCkom jezlku; sva u su zbivanja. konkretna i prividno reaIis1ic.ka. premda se stvarno cdnose na Wlutaroja do£vljavanja. simbolizirana van]skim zbivanjana, PriC3 izrafava osjeea] krivnj:e covjeka ko] i se osjeca o]l-tmeJlod neposnatih autoriteta i obuzet je ,kriv~ njom §to Im nije ugodlo: ipak, ti su autoritet! tolike izvan njegova dosega da on ne moZe ~k ni sazna ti za sto ga optufuju, ni kako se nloie branid.Gledm jz tog ugla roman bi~z.. razavao teolosko staja]iSte naJ~1iC:nile Calvinovo] toolog[ji. Covjek je proklet ·iIi spasen, a da nerazumi]e razloge. Sve sto more ciniti jest to da strepi i da se prepusti milosti bozjoj. Teolosko staJali!te koje ta interpretaelja implidra jest C<lil~ vinOViQ shvac.w.je grljeha, ikoje je rep~entativno za ekstremlli tip auror:l.tarne savjesti. Mec.1utim, u jednoj' se toi:\!ki autoriteti u Procesu fundamentaino rnzlikuju. od Calvinova boga. Umjesto da su s]av:ru i uzviSeni, oni su korumpha.m i nedoIS3

st~§nt 'fa~ as:pekt simbo.Jizira K~BLOI'lli!l pommu IJicoth.· lib vlasn, .~~.os~eca da s~. ga One ~galiIe i cia je 'kri v,a~pai\: ih on mnl 1 ~~J~ da lID nedo.st:aje bilo kakav morelni princip. Ta :pOI.ruJ~'eSa.nost tP~~U'tosti i .po:b1ll1e,karaktcris,tirna je za n.!lloge l]ludekojl se naizmjenfCno]}odvrgava]1Jl i.U buae proUli auterlteta • .):!!~t-o p.rotiv p<)liIDutrenog autorlteta, sveje savjesti. '. Ali~"~v osjec.aj ~rr-vnje istcvremeno je reakclja njegove 111m~a<rn~tic;k>eavjesn. On otikriva, da je );ouhapsen,«, sto :mao. s da ~e ?.i:O zau:5,tavljem U v]asti"toI1!l rastu ~.napretku, o.n oojeea svo'Ju .lspr~m~st i stecibto~t. U ne"koUl~orecenica Krufka ~a:jsiorskIQPlsuJe neprQdukrtJVlI.ost K~va, ~li'ota. Bvo kako on 2livi: '~ .,' ,.

[:Irogom. p.dlikom njegoea [e savjest prfkazana kao zarvork!o]ii rnu dekazu je da on sam sebi mora peloaltl :raCll'IlO sebi i da nlkakvo podmicl van_je Hi apel na samilos r ne rnogu rijclati njegov moralrn problem. Ali K-a jeu stanju da vidi sveeentka semo .kao jos jedan sutcrltet k.o]i 'bi semogao zanzetl .~ njega, i [edino ,eime je zao.kupljen. jeste to da Ii se svecenlk srdl ma 'njega, Hi ne, Kad!.po:1ms.fl. da udobn::rvo]j i sveeenika, ova] zavikne s propovjedaonlee: ~'MoZe§]i ti uopte· is ta shvatiti?' Bio j e,W lju tit povik, ali j e uj edno zvui:;aQKaO .nehotieni vris ~k n.ekoga tko vidi kake netko pada te je izvan sebe od ~:apanjenos1i«. AU cak. ni "ta\juzv.ik nije prebudio
ski kapelan K~aa, 00.0.se jodnostawoosJeea joS vise Jkr~.\rimzbcg toga sto 'fin to izg].eda kao s;ve6e.n[~o\l'a srdIb.<IIna njega, Sveeendk zavrSa.va. razgovor rijetima: d~alk:o, z;aAtobili ja trebao zahdjev.ad ,ista ed vas? Ni sud..ne postavlja na vas nikakve zaMje-

~~oga .pro~jee~.K~ se navi}ao da veCier]obirnQ' provod! na ovaJ na6n: JlodUe mdat Jk:adgoo je tDbUo mogu.~ ,- On [e ~.~cera!fiji obieavao ,bid, ,do, devet- malo hlpro~eb(), sam ~l S ~o~~ma. a loaUmbi. odlazio u ph':mcu, gdje hl do jeda~ na.'es·~ sJ,edio 7:1:'1: stoiem veCinom u drustvu "~·a"l·ll:j1!.. d' .I1.:ll ",IL~. ~JJ111 1··' ]lll, ,1• A'·' bilo joe'.i m:ruzetaka od 'Vogpilla:vUa.kad. obi ga, ma primjer, -di: rektor baDlk.e koji jev.~Sloko cljenlo n§egov.u .madjivost i .nje.• u po;uzd~o.s:, po~o da se malo ,provezu g:w da vee,emju u dlre!k:to~~ vth. Oslm tIOga, je.mom tjedno K~ je ,])osjeav,oo I~Ww dJ~oJk~koju S'..l z~aliElm ikoja je now. do r,an.og Jmtl:"a radiJa. laokonO'baJrlca, a tokom dana. prima1la posjete
_ " , ,. .'. LI.J. ~~..

ve. On vas prima bd

dodeteI ostavlja.bdpod'.e:~e.«

'Ta reee-

u ,1revew.c:t.2

Ako ne more rezumjeti, an pr~ada; niekc mu ne ,more poffiotl osimsam. sebi, K-a ne us'pijeva da razmnUeglas svoje savjesti .i zato mora da umre, Tek ·u treautku smaknucs IO:~ prviput nMlu:C1IJje svoj stvn:pj. p:roble:m. On osJetli vlastftu
neprodukUvnost, nedostatak Ijuibavi ivjere:

nlca iuda!va su~tinu .h:wmanisti.6lke savjesti, Nikak.va sHakoja na~nlaziCovjeb TIe m.olJe mn postavljati moraln! zahtjev .. C& vje.k Qdgovara. SJe''M. za estvareaje Hi gu.b]jenje svog ,zl\'ot~ . Jedmo ako ratZLllIDlj!e g]as svojesavjestl, mose se v.ratiH. sebi,

K~.w ()~jeta krivim, ane znazesto, On bjeiiod. sebe, za()k~~Jen t.nne da nade, porno<: ad drug~hj dok ga [edine ra~mlJ.eva'IlJe.pra.vDg . njegoV'3 osjec<lnja. bi~je l razVlJa.nJe vh~.st~~ produku'\I'J1osti mooe s:pasiH. 0.0 posta:vlja! m~ spelk~orukoJ~ gao ha:psi s.va1koVl1illa pitanja 00 SiI.Ud!1ll i ,S\I'ojim sansama na procesu, a on IDlll dale, j.ed-ini savjet koji se usa&vol sit,uaejjimoze dMd.. 1l1speoktor mn.odgQv,al'.a.! »AU, ako ja .ne mOgll. o.d~ovoritj. IDl 'Vase pi.£anje, IDG<gL1"'lam u najmanju .mku datI ]le~n. saVJet ...MisJj,te m<HlJ.]e 00lIl.alI1Ia iOOlome sliO l..e se desHi v.ama; tm:Ijesto tOjga mislite vise osa;mom seibi.«

'~_oka

[IlNjegov PQgled pade na najvisi kat leuCe koja je gra1l~.OI1<1. is kamenolomem, Kan bljesak svj.edosti koja se ja.vlja, jlzne-nada su se ot'Vorila prozorska hila; neka IJudsb. figura. nejasna: i n.estvama na to] llda1§enosti ~i hclevoj viism~j nagn:ula

se naglo daleke naprijed i jooS dalje~sprufiia ruke, Tko je to bio? Pc;ijatelj? [lobar 00vjek.? Netko tko je .s:uosjeca;o?'Netik:o tko je ieHo da pomogne? Je Ii to. bHa sarno je~e: osdba? su, bili tMnO sv~? Da ]i j e bUo spasai? Da Ii j e bUo j 00. ruikih a,rgumenatau nj~gQVU .koris~ 100]1 SU preville-fir? NM~O ih mora Mti. Logika ie, bet. sw:nnje. ne.poko.tebtji'll'tl. ali Sill ana.

I.
m

1.54

155

11t! mote odupriieti covieku koji hoce da nastavi fivot. Gdje je blo sndac kQjega mije nikada \'idio? Gdje je bio VrhovI1d sud do, k,ojega nije nlkada prodro? On [e podigao ruke i isprumo sve svoje prste.,«43

i kulturne situaLCije u ·kojoj su fie razvijala, nati demo zapanju.juiu su.glasn.o<Stmedu svim misliooirna ko ji Una je bio ciJIj rast i sreca ,covjekQva. ske sodoekonmnske 3) Uiitak I s:reca
n.de poiude; upravo supremo, zatof;W ~vamo u sreci, sllosobni SU110 cia Ih obuzdamQ.c
SPINOZA.. E:Uk~

P.rvi put K-a pred.ocuje solidarnost c-ovjeeanstva, mogucnost prijate1j'8.tva i covjekovnI obavezu prema sebl, On postavlja pitanje 0 tome 5tO je Vrhovni sud bio, ali Vrihuvni sud I) Ikome (In sada pita nije Iracinnalnl aotortter u koji je vjercvao, vee Vrhovni sud,njegov,e savjesti, koj1 je stvami tuzilac
'i kojega on ruje usplo, prepoznati. K-a je blo jedmo svjestan svoje autoritarne savjesti I pokusao [e da zavara auroritete kDje ona predatavlja, Bfo je toliko zaposlen a.kUvnoscu sameebraae ad nekoga t,ko gat nadilazl da je potpuno izgubio iz vida svoj stvarni IIIlOrnlni. 'llroblem. On se svjesno osjeca kri-

»Sreca :nij eU:J!lra.dazOi vrninu. neg.Q j e vrliea _sazna; niU mi u2J..\I'amo 1!l! sma jer smo ,obl.lZdali

a) V!.ita-k kao hilerij

vrijedn.os,U.

yim jer je optufen ad autoriteta, ali on ieste hiv zato lito je

hrdo upro]:l<astio SVO] ~vOot i st:o se mje rnogao izmijeniei, bud;m5 da je blo nesposoban da razumije svoju krivnju, Tragedija je da jedinQ kad joeprekasno, on zatsta ima viziju onega

St'll jemoglo bid. Treba naglasltl da razlika izmedu humenistlclce i autoritarne. sa:vjesti nije u tome sto ovu formira kulturna vtradicija,
to je, U ovom srniSlu1 sUtno naslm spescbnostima govora i mlsljenja, koje se, premda su urcdene Uudske mnguenosti, razvijaju jedino unutar socijalnog; i kulturnog .konteksta. Ljudska vrsta 11 posljednjih pet sest tlsuea godina svog kulturnng vrazvl*a, formuJ.ind.a je eU~ke norme u re]igijslldm :i: ftlozcfskim sis tern idQik. se prva ~axrija. nezavisno, Naprctiv,

ma, prerna 'kojimase savjest svakog pojedlnca mora upravljati ako ne !eli da pocne ocr poeetka, AU zbog Interesa, sadri:ani.h u svakom slstemu, njihov! SU ;predstarvn:ici tendlrall da ",He naglabvaju taziH'ke nego zajednlcko jezgro. Ipak, sa stajalista covjekovih interesa, zajedniCki elementi u tim u~enjhna vaZniji su nego njihova razlike, A]m ogranicenja a isikri¥ljavanja. till 1!l6enja shvatimo kao izraz narocite histQrij.

Autoritarna etika ima prednost jednostav;IlQsti;njeziini kriteriji dobra ili sla autor.i.t.etovesu zapov.iJjesti i slutiU te zapovijedi covjekova je vrlina, Hwnmil.istioo etika mora da se bod s rtetkotow.o, kojoj sam vee pdje raspnvljoo: time s,to eovjeka lini jedinim sucem y;rljednosti mo!e se Cinil! da :uii.tak ill bol postaju posljednji :lcritedji dobra ill zla. Kad bl 10< hila jedina alternatrva onda zaista hu.manistiCki p:rincip one bi mogao biti osnova etic.kih normi, Jer vidimo da neki malaze Iclitak U opijanju, u. poveeavanju bogatstva, III slavi, u vdjedanju. a drugt nalaze ufUak u ljlubav.iJ,uzajedniStmt. 's prija'teljima, u ,nllsljenju,. u SIlikanju. Kako mote n.aS Zi\'Qt bid vcden motivom kojim su :l:ivotinje kao i OOvjek., dobra .i lo.sa osoba, norrnalen I bolestan [ednako motfvlrani? Cak i ako odredimo prmcip uiitka taka da ga ograniNmo rut one. ui.i.tke koji ne stete legitLnme lnterese drugih, tdko da je on adekvaten kao vodeCi princlp n.asih postupaka. Ali. ,ta altemattva izmedu pcdvrgavanla autor.iJtet<ui prilklanjanja uz: utitak kao uz vodece principe jest [afma. Poku~i1lt uu CIa -pokafeIn da empirijska .aI1laliza prlrode uZit:ka~ zadovoljstva:, sreee i radoati otkriva da su oni razlieiti i djelomi-

eno proturjecni

su STeca i radQst,

fenomen). Ta analiza \lik.u:uj'e na tinjen4cuda premda u izvjesnmn s.m]s]u.t stlbjeklivni do157

i.i~ljaji~" rez.ultat llL'erakcije S obje.ktivnim uvjetima I avis-noS~l ~Jnna. i da se ne smiju brkaU s puklm subjektivn~m do2l\r]J~J~. 1:.Iiitka. 'f.i!. objektivni uvjeti rnogu se sveobuhvatno SL1!JUJra:h kao produktlvnost. _Zna~je kvalitaUvne analise utilka hila jepriz:nato lr"eC ad I"a.UW POCetak~ humanlstiekcg ehckog mU.]jenja. Rjesenje pm~lem_!, rnedutim, morale je ostatt n,ez:adQYoijavajuCe bu~~l da je nedostajan uvid u nesvjesna dlnamlki» uiitka., hoanaHticku istrai~v<Ul.je daje nove CiDjenice i sugerira nove o.dgoY(me n~ ta] stari problem humanislicke etike .. Radi bo. ]l'eg :~az~jevanja tib otkrlea i njihove prlmjene na eUOku ~~()nJ~ ~()zdjan je, cini se, kratak prfkaz nekih od najv.aini. Jib erickih teorija 0 uiitku ] sreei. . Hedonlzam tvrdl da Jie . ufHak . v"..1'~"'::· ... 1-' s.g • . _....u~1 prUlc~p . jl!l dsko postupanja -0.11 lednak . fa'k·· ~L' • normativnn, .. ·r· !JIJewl~ 1 . ,UClLll Aristip. prvi

?'

p~i.

zadovoljstva. Epikur pokuSava dokazatl da je njegovo shva:· canje uZi,tk~ kao svrhe iivota u skladu s vrlinama. umjerenesti, hrabrosti, pravednosti Lprijateljstva. Ali, upotrd:l;~javajmi »csjecanje kao zakon s pomoeu. kojeg sudimo svako dobrn«, on. nijeP.'revladao osnovnu Iteorijs~u teSkocu - misllmo na povezivanje subjektivnog do1:iv~jaja udiwka S o.bjektivnim kriterijem ;>}ispra:lIDog:« I »pogresnog!.i: utitka. Njego'll' rpo-kubj da usklad! i objektivnekrItecije nUe isao dal]e ed t'v1'dnje da

sklad posto ji.

NehedonistiCkihumanistjcki fllesofl borili oSU se s istim prublemom, pakuSavajuci da saeuvaju ,kriterije ]stine i uni~ veraalnostl, a da ne iZ!gube lz vida srecu pojedinca kao :kraJ.

nju svrhu iivu-t<ll..

~j

"~.

pr.~ds!a vn~.k?edonls~cke :eorij e. vj erovao j e da je pcstizaaje uti:tka, ,a lzbJegavartje boll sVJrlha Zi.vQta i krjte1"'wj v..r1jednos:ti U!D.tak je za njega uvijek sadOllSnji Ul;]tak .. To radikalno - i nal VITO - hedonis'ticko iii taj aLj_J te ima. zas~ugu za _beskOlnpr'ontisno naglaS~vanje vainosti pojedinca 1 za konkretno sbyacan,j.e ufitka, cineci sreeu ide.n.tieuOfiil s ~eposre~ dozivlj<lvanjem." Ali, to, je stajaliStebilo opte~eno s ~uom., vee spomen1!1tom tdkocQm koju hedonisti m~u .mogi~_lrovoijno. ri~eSiti .~ s potpuno subjektivnim kar~terom ~J~~-ova prmcipa, Prv~ IPokusaj' da revidlra hedani~!l~ko s... J"ah~tej t_lvodoci objektivne kriteriJe u pcjmove a ~lZ1tka ~m~o je Epilair, On je,premda in;tisti:rnjuc] na uf.itku kao SVl':!lK tivota~ 'wrdio da »ia.ko je svaki uil.tak po sebj do?ar, me .~n;~:b.ave fUzitke htjeth:. buduci da neki uiiciuzrokus JU_ k~ruJe v~. neiagod'e nego !to sami pruzeju ]agodu; prerna nJ~mu, ,!Iedl1lO'spravnl uiitl.'llk moze slufiti mudrom, doi b.r~IQ, ] .kr~os-nom Z]votu. dsUnskh" ufitik sastojt se u' ved1:[0.1. duha 1 odsutnos ti straha i mOLe ga po-stici jedinocovjek k'O~~r~s:pol~e s, razhoritoscu i daJekovidno:Scu. i 2:ato, je sp'reman da odbad trenutnw uii~ak:]jad~ trajnog i nepoIDu.Ce-Iilog

Platon je bioprvi kojl je prlmijendo krUedj lstine ~ nelstlne na zdje i ;1!ditke'. UZitak.popu.t mdsli, moh bitl istinit ill neistinit .. Platen ne oddce realnost su.bjettiYIilQg osjeeaja ufit~ ka, ,~H. on isHee da ,osjecajufitka moee biti ~pogr-e.sa:i...(I; i cia. :uiUak ima .spoznajnu foo,kciju. kao i misljenje. PIa-ton podrsava to stajaliste teorljom da uirtak n,e izvire same iz Izcliranog sjetilnog dijela neke nsobe nego' Iz njezine totalne liCno' sti. Zbog toga zakJJ1k."tuje da isp.r,(1.vni Ijudi imaju ist,inite uiitke, <II. ]osi ljudi da imaju tattle. Ariswlel., poput Platona" ddt da subjektivni dofivljaj u!i~tome UJ kr~teriji njezine vrtjednostt, On kaie ~ako Sill :nw stvari ufitak 'ljudima poroenog ustrojstva, m.i ne moramo pretpostaviti da u njima u.iJvaju i drugi GS1-ID ovih, upravo kao stone mtslnne taka ,0 shl'a.rima. koje su za bo.le.snike zdmve, ili slatke ill gorke, nitl pripisejema bjeUnu stvarima koje takve .izgledaju onima Silo, pate ad bolestl oka.«4S Sramo.tni uiki nisu stvarno uZici" »osim za .iiskriv~jeni ukus«, dok utici .kaji objektivno zasluzuju to ime prate ~·aJdiv.nosti koje doli= kuju covje....ku«~ Za.. Aristotda .. po-stoje dv.ij~ 'legit.i.m.ne vrste l!di tka: oni ko j i sn pove.zani s procesom ispunj enja potreba i reaiizir.<.lDja. n_.a~nt MJiag.aj oni .koji :Sll. kad ih stekne:m.o poj

kane moie bill JrrHedj Ispravnosti neke aktivnosti •. ]:)a prema

1.58

15'9

vezani s upotrebon» naslh snaga, Ova drug a je supezloma vrsta uiitka. Uzitak je akrivnosr (energia) prirodnog stanja neeijeg bica, Najvise zadovoljava i najpotpuniji je uiita:k. onaj
koji kao posebna kvaliteta prldolazl aktivnoj upotrebl stedenih ill rcaliziranih snaga, To Implicira radost i spontanost,

U Spencemvoj Etici nalazimo jedno od illajsv·eobuhvatnijib i najsistelnatifuijih raematranja 0 pIincipu ~idrn. koje InDjemo upotdjebiti ,kao odlionu polaznu t:ocku za dw.juje razgIabalDje. K1juc. ~encerova
jam evolucije.

::>nesmetanu«akHvnost, gdje »nesmetan« znaci »nesprtjecea« ill »necsujecen«, l'ako uiitak ueavrsava aktivncenpa stoga i. sam zivot, Uiitak i zil,r'ot su zdruzeni i ne dopu~taju ra.zdlva[anje, Najveca i naj trajnlja sreea prolzlaz] iz najvise Ijudske aktivaosti, koja je slicna bozanskoj, to' jest iz akttvnosti razuma: i ukohko covjek ima bczanski element u sebi, on ce obavljati takvu aktivnost." Aris to tel taka dolasl do pojma istinskog uzHka koji [e ldentican sa subjcktivnim do!ivljajem lditka. zdra ve I zrele osobe .. Spinozina teori] a utHka aliena j e, U odredenim aspektirna Platonuvoj ;Ii Aristotelovoj, ali. on Jh 1 znatno nadilazi. Spinoza j e takooer vjerovao da j e radost resultat ispravno,g i vrlmom proietog Zivota, a ne Indikacija gresnosti, kao sto su rvrdllc annhedontsncke :r;koh~ On je unaprjjedio tu teoriju .. dajue] Ios vHe empirijsku i specifiCniju definiciju radosti, koja se zasnivala ria citavom njegovom antropoloskom shvacanju, Spinozin pojam radosti povezan je s pojmom potenclje (mccl), »iRadost Je covjekov prijelaz od manjega vecem savrsenstvu: falost je 60Y' jekov prljelaz od vecega manjem savrsenstvlVl(4S Vece Ill rnanje savrsenstvo isto je S.to I veca Hi rnanja moe dase ostvare necijemogucnostl i da se rako .pribliti jos vIse »uzoru 'ljudske prlrodc«. Radost nije svrha iivota~ no ona nelzbjezno prati covjekovu produkrrvnu aktivaost. »BI.aiensti,ro [ili sreca) nije nagrada za vrllnu, nego vrlina sarna .. t9 Vainost Spinozina gledanja na srecu lez.i u njegovu « dlnamiekom shvacanju moci, Goethe, Guyau, Nietzsche. da

gledanja J:la.prlncliptllii.tak""";bol

jest p~~

On izlaie cia. uZitak. i bol Imaju h~alQ~u fumik~ ciju stimuJlir.mja Icavjeka da postupa u skladu s onim.~t~ [e :korisno za njega pojedina~no. !kao i za Ijudsku. VifStu. Onisu zato prljeko po.tr-ebni faktori u evdlutivnom i"Jl'OCesu. 'iOBo10vi su korelativnl za aJloc..ijestetne organi'Zmu. dok rSU ,wZ.i:ci korelativi za akclje JbQje ;prido:nose njegoee] ~do'b:robilti.«S(I .BIndividUiWD ill vrsta Qddavaj,u se iz dana u dan Zi.vima teieti za iagcdnim, a irlibjegavaJnt.i nelagodno.e" UZitak •. premda je subjektiVino iskustvo. me mozese prOSl!lwva1i jedino SPOD1Ocu .subjektiwIog elemeata; 00 ima objektif\rni aspekt, to jes.t aspekt oovjekove fi;z.icke i mentalne dClbro.bi!t;i .. Spen~ pn7Jllaje da se u naJe:m sadasnjem dms.wl1 javljaju mnogi s,Irn1~ cajevi :dsuivljenog« doZJvlj,avanja iUZitka.Ili boll. i on o~j.aS= nj ava taj fenomen kontradikcij,ama i nesavrtenosCu drustva. On tvrdi da ce »s potpaaom priilagod:enaAfu 60vjeeanstva dru~tvenom stanju, doti i priznanje ist.ina. da SU, postupcl p~~u: DO i9pl'a:\l'ili same tada ikada SUr osim 'sto pridonose ibudoooJ sreci posebno j i opcoj, neposredno ugodni i da j ebol, ne ona krajnja, nego najbliza, supumik posrupaka: koji ~up~nkSl On jerekao da £11.1 ani .koji vjeruju da bol kmisu. a uZitak .steti, kriviza iskrivljavanje koje ,pomaie da ilzuretak i:l;-.

gleda kaopravile.
Spencer usporeduie svojuteorlju bi·o1oikefunkcije ufi.t:ka scctoloskom teodjom. On isdce da ))p.reobHkownje (ljuds!ke prlrodekako bl bila sposobna da od.govori na zahtjeee sodSa

spomenern samo neka vazna imena, izgradih su svoje etiCke

teorf]e

vee

na isto]

rnj.sli. -

da rn:Hak Dtje pr"Votni motiv

akclje,

jalnog !ivota mora naposljetku IllCiniti sve potrebne alktivn.o-· stl ugodnima. dok neugodneaktzvnost! stn]ja u pratuslO'dje s tim zahtjevima<l:.5]· ][ da1lje.»;uZita'k koji prati upotrebu sredSlaw da se .posU;gne dlj sam postaje cUj«.S4

JJmti.loc pr(!dukfli.vne djo~atnosd.

160

Shvacanjima Platona, Aristotela, Spinoze i Spencera zajednicke SU ave Ideje: t. da subjektivn! dozivlJaj ,u1J.tkasam za sebe nije dovoljan krjteri] vrijednosti; 2. da je sreca povezana s dobrtm: 3. da se objektivn] kriterij za ,procJenjivanje ui:iJ:lka maze naci. Platon je ukazi vag na »dobrog l:ovjeka« kao kriteri] istins\kQgu!itka; Aristotel na »(iovjekovu svrbu«: Spin'lF za poput AristoteIa~ na realizaciju !ljudske prirode upotrebom nj'egovih moo; Spencer nabiolosku i socljalnu evoluciju &Ivjeka, Prethodaim teorijama Q' uZitku i 0 njegovo] ulnzi u etici nedostajalo je to sto nisu bile izgradene na dovoljuop,rocHcenlm Cinjenic:ama koje hi se zasmvale na preolzmm tehnjkama proucavanja :I. promatralDja.,PsihoanaUza u svom podrobnom proucavanju nesvjesne motivacije i dinamtke karaktera,

Mazohistlcke

pojave, medutim, samo su. naroeito

napadan

primjcr nesvjesnth z.elja koje su objekttvne

uroze mogu shvatiti kao izraz nesvjesnlh

stetne: sve se one.

tefuji koje tendiraju

da ~ovrjJede i zaustave rast Uenosti. 2:udjeti za onim lUo [e stet-no, prava. je sustina rmenta1lnog obolienja. Tako svaka neuroza potvrduje cinjenicu da uzltak mme bit] U prnturjecju sa stvarnim ool' jekovlm irrteresima. 11) tital. 'ko j i prolzlazi ]z zadovoljenj a neurotskih ~udnji moo, ie biti, ali I ne mora, nesvjestan, :M:a:whlstiCka perverzlja joe primjer svjesnog ufi.tka iz neuroeske fudnje. Sadisti8:a' {ISO"" ba koja se zadovoljava ponizavanjem Ijrudi., iIi tvrdica koj,i uzlva u novcu ~to ga [e zgrnuo mofe. a'll i ne mom hiti svjestan u2.itka koji iz.v]aei lz zadovoljenja svoje zudnjoe. Da Ii je, ili nlje, takav uiitak svjestan Ii pctismn zaevisi od dva faktora: Q snazi onih sila unutar He-nosH koje se supmtstav. Jjaju njegovlm Jjracionainim t&nj.atn1_8.., i 0 stupnju do kojeg O'biCaji drustva sankcientraju ili zabranjuju ,pribavljan.j.e· ta,kvih uzttaka, Potlskivanje uiitka moo.e imatl dva razUcUa znaeenja: ananje izraaita iceSCa. forma. ,poUskivanja jest ona ,U kojo] se uZitak. svjesno osjeca, ,n~je pcvezans Iraclonalnom ,tefujom kao takvom,vec vik s njezinim raclonalialranim izrazorn. Tvrdlea, na prlmjer, moze misliti da osjeca zadovoljstvo .zbog svoie razbocitebrige za porodicu; sadist mo-

pO'lofila je osnovu za takve rafiuinme

tehnike ,prouca van] 2!!

i proma tranJa i tako nas asp osobila da unaprijedime raspravljanje 0 uii:tJku lao zivotnoj aorml izvan njegova tradiclenalnog okvira, Ps,ihoanaliu. potvrduje glediste, koje zastupaju protivnici hedonisti&e etike, da je subjekuvnt doZivljaj zadovollstva sam po sehi vadjiv i da ruje vaIjan kriterij vrijednosti. Psihoanallticki uvid u pcirodu mazohl.stiOkih teznji potvl'-«uje ispravnostant.ihedonisUCke pozicije, Sv:e mazoh'i.sticke lelje

an

mogu se opisatl 'kao i.udnla za onim Jto ie sterno za citavu li.cnost. U ~;.voj]mizrazltijim formama mazohlzam je teimja za fiziCkimbolom i ~,s.tovremeJ1imU!hranjem u tom bolu, Kao perverzija, mazohizam je povezan sa seksualnim '1Ilz.hucrenjem ] zadovoljenjern, pri ee'm1l.l je zelja za bo:lom svjesna, »Moralill mazohlzam« je temja. da se bude psihicki povrijeden, Ip001fen, da se nama vlada: obieno ta ielja nije svjesna, ali se ona reallzira kao lnjalnost, Ijubav ill samonegacija, iii kao odgovor na zakone prirode nekih druglh sila kojetranscendi~

!e vjerovati da pribavlja

uiitak iz sv,og osjecaja moralne .i.n-

dlgnaclje, RadikaJniji tip potiskivanja je ena] u kojemu ne postoji svijest 0 MIa kakvom u!ltku. Mn.oge sadi-stiCke osobe ozblljno Ce poricati da im doiivlja j da vide druge poni2enirna daje ikakav osjeca] lluUka .. iipalk, analiza njihovlh snova i slnbodnih asocijaclja razotkriva postojanje nesvjesnog uijt~

k a.

in

raju 6o¥jcl!:a. Psihcanallza pokazuje kako d.U:bokomofe ma~ohisUtka. 'temJa ibit] potisnuta ][ hlo dobro radonaHziran:a. 162

Bol I sreca mogu takoder biti nesvjesne, i potiskivanje moze.n Q.dnosu na uiita'k poprimtti iste oblfke kojI su upravo oprsani. Osoba se mode osjeeat! nesretnom zbog toga. sto nerna onotikQ ,us.pjeha. koliko ieli~ zato sto joj je zdra-..rljc nam~eno! Hi zbog bHo kojeg broja v.aujskih pdlika njelinog

163

fivota; med:llltim~ful!1:d3.1nfm.ta.ln] rezlog za njezmu nesrecu mO"~' hiti njezin nedostatak Il?fQdUktivnosH, ispraznose .njezloog :fivOUi, IRjezin.a nespesobaoss da voH Hi biln koja. koBo cm3 unutamjih defekata koji je Cine nesretnom, Oua,da takQ .ka:km, :raciona'Fw.ra S'VQjunesrecu jj nataj ~mCin je ne osj~ill povezanem S nj~ stvUJ:'l.1m. 'ilZ.mkorn. I opel, gdje nema uopce svijesti o nesrecl, ondje se to luazitije :zbiva potlski:' v~ifi§enesrece, Utom Sllutajuos.ooa vjeruje da je savrseno srema, a\ zapn..v(I je nezadoro]jn.a i nesretna, Shva~auJlJe 0 nesvjesno] sreci i. nested susreee se S vazmm. prlgQ!vorom koji da su sreCa I nesreca iGendrne, s [}asim w§es:n.lm osje6ljemd!a smo sreml :HT nesretni, a cia. [e izazlvanje ugode :iii boli, a da to ne znamo, 1sto kao I neizazlvafije wgod.e ill boH. Taj argument imavise nego s<runoteor:ij sko :mallemje. p·o.wbnQ je va:bn z.bog SVQJih socijalnm i eticldh im._Plikaclja. Aka robovl nisu svjesni da ~ PQvrijeaen]. sv-ojim. udesom, 'k~o :JTIO.te netko ,izvan njih pdgoYori H ropstvu u me rovjekove s.re&e? Ako je m.o-deTMl C{)vjek dntsta toliko sretan koUko se t:akv1mpri-k.azuje, ne dokm:·u§e li to da smo u.grndLli mjbcdji. odmoguCili svjetova, Nije II iluzija srece dovol1jrna,m bOllje, nije ill ~ill.m:ija. srece« 11 sebi prohlJrjocalll.
f

rnoze prihvatiti ideju da hi se jednom u buduenostt prirut~ nos! i stupanj srcec iIi nesrece mogao 'izvesti Ispieivaajem kc-mij,sldh proeesa u 'tijelu .. SHena na f'il..m!kcionir.!;I!nje naSI·h men" talnlh i emocionalnih sposobnostl u t1ele :na:SaSJ1ecam ne~nta.Ostrina na~cg razuma ] snaga !ni;"tSih.os]eeajaovIsci 0

me

tome. Nesre6a slabi ill cak paraHzira :svefia~e p:s~hiCk;e fmik~ cije, Sre~a ill uvecava, Subjektlmo osjeeanje da smo sretni, aka to nije kvaliteta zdravstvencg stania cl1:atve osobe, nije .nista vi.Se nego var]jiva mlsao 0 stamJOV"ltQ:mo8jeeanju i pot~ PLU10 je odvojena od :Istiuske sreee, Uzita:kiH sreca ko] a egztstira jedlno u glavi neke osobe, ali nije uvjct njezine Htnosti, predlasem da ee ll8!ziva pseudo-:uZ]ta!k: iii pseudo-sreca. OSO:]:N,\, na primjer, odl;a:d na pu~. ] svjesno je sretna: Qua cat mo!eirmati taikaV' osje6aj jer .je sreca' lIlprnvo 01'10Sto una ndsU da &::d.ozivjeH na ugodn.om putovanju; zapravo'jona ,hi mogla \Il.esv]e~no bitl r~O'Carana! i
nesretna. San joj m.oze otkriri ju is M:nu: m, moMa ee (mil kasnije shvaliti da areca ru.jebHa istinska, Pseudo-bol se :moZe vldjeti iU. ranogim situaci]!ama u 'kQjlima se .Wast Ili ,nesreca konvenolonalnoecekuju ] za to i osjecaju, Ps>eudO-'llZHak i pseudo-bel stvarno su samohlnjena OS] ecanja; ani sell mJsli o osj.ecanfima~ vise nego istms.k:i emocicnalnt dofivljajL b) Tipovi uiitfca

pojam?
'rill prigo-V'of] zanemaruj\u

s~,

c.mjenicuda je sreea, lo5tol:aQ i nevi~ neg<) stanje duha, Za.p.ravot sreea i nesreca S11 izraj•

zi staJnjatoitavog organisma, totaine licnosti, Sreea jepoveeana is po:ve6a!Jl]enl vitamos,ti, s pove6anjem snage osjeeanja ~lj,enj.a. ipI'Od.uKtiV:f!OS'ti; nesreea je povcezall<1. S op.adan.jem sposab:nO\SU j: funko.[ja.. Broca I nesreca toliko SU, mnogo

tm

stanja l'l.a1ietoealne HCn.o.\i.'udam

~jeleme r-eakcije

osobe, H.IV.nodu:most,. '1IDiIo.rm fu:it.ki sirnptom! poput gla.vO" bolje, pa talk .I Q2ibiljmje forme obeljeaja, cestl S"U .ma.z.i nee s:reOO u.prnv:o 00 §to fiziOkiosj ocaj zclravt]j a more biti jeda.n od[»s1'lr!lp_tQma.« sre6e. .1 z~ds~a.~nase j e ti.j do manje spesobno da ibud.e mvarano 'U pogledu RaSe srece negQna~ duh, :iioovjek
j•

Zavaju viSe nego .nMa. svje:sna osj ecanja. EscrpJjooo lire. neke

mto

lzra-

kao sto je vee nazn.aceno,p.n.da ~ljut za probleJ.'IDlodnosa Izmedu utltka i etic.kih vrijedno&ti.,lS5 Jedan tip u.2.itka, za .kojI su Freud i.ostaJi misljli da je Sl!l·
sUna svakog ufitb jest: oojeeanje koje ;P1J.·ado.s/o/;:().i1eniB ,Qd b:olne napetosti, Glad, tea I potreba za seksualnlm aadovoljenjem, san i tjelesne radnje .Kodjene se ukemtjskoi dj,elatnostl organizma, Objektivua fizio[o·!'ka nu1da. da se zadovolje ti zahtjevi osjeea SIC subjektivno kao relja. [er ,ako oni cstaau Iilezadovoljen:l Z2t. bUo koju dru1illlu ~T,emenaJ' Ctsje:U. se Ibo~a

AlJ.1Ializa kvalitat i\'TIe r:az:Hke izmedu

rv.JiC.i,Uh

vrsta

uZib,

164

165

napetost, Aka se te napetosti oslobodlmo, same oslobodenjs osjeca se 'lao uZitak, Ill, kako ja predlafem da se to nazove, ka_? zadovolienje, Taj termin, od satis facere = uciniti dovoljnim, Izgleda da je najprikladniji za tu vrstu uzltka. Upravo je to priroda svih takvlh fiziQIQ~ki uvjetovanlh potreba da njihova zadovoljenje ukida napetost s pomocu· fizioloskih premjena koje su izvrsene U organizmu. Aka smo gladni i jedemo, :D.as: se organizam - i mi sami - na cdredcnoj toCki zadovoijavamo, a preko toga, hranjenje hi stvarno bilo bot. no. Zadovoljenje u oslobadanju borne napetosti najuobicaje. niji Je uiHal i najlakse ga je postlci psrholoski, On moie b-lU i. jedan od najs.na.mijih uzrtaka, aka je napetost trajala dosta dugo I zato sama po sebi postala dovoljnn snazna. 0 znaeenju toga tip·a uzitka ne mo·ie se sumnjati, niti se maze sumnjati da on sacinjav.a u lJvotu nemalog broja ljudi gotovo j cdinu form U, uZltka koj ion]. ikada doii vlja V8Jj u, Jedan tiP. uiitka, takoder prouzroeen cslobadanjem od napetosti -ali raz1icite .kvalltete od oncg koji je vee opisan _ korijen] so- u psihicko] napetosti, Osoba mozo osjecati da zelja dolazl od zahtjeva njezinog tijela, dok jc stvarno odre,aena iracionelnim ps.ihicldm .p orreb ama, Ona moze os jecati snaznu glad koja nije prouzrecena normalnom. flzlolosk! uvIetovanom potrebom crganizma, vee psihleklm .poerebama da ublati tjeskobu Hi 'potistenost (premda to moze biti zaiedno s abnormalnim fiziokemijs'kfm proceskna), Dobra je poznato da potreha za plcem Cesto nc dclazl od Zeal,. vet je psihicki uvj etovana. Snaina seksualna :relja takod:er moie biti prouzrocena ne fiziolo~kim, nego psihickim potrebama, Nesiguma osoba koja .irna snasnu potrehu da samoj sebi dokaie svoju vrljednost, da pokaie drugima kako je neodoljiva, cia vlada drugirna, »svladavajuci« Ih seksualno, lako osjecati snaine seksu<lilne zelje i bolnu napetost:. ako te zelje De zadovolji. Bit ce sklona da misli cia snap .njezinih ze]ja dolazi od zahtje\'a njezinog tijela, dok su stvarno ti zahtjevI odredoni njezinlm psihii::kim

potrebama.

Neurntska

pospanost

je dT-ugI prlmjer-zel]e

koja

se osjeca kao da je prouzroceaa

tjelesnim stanjem, poput

1,I.onnMnog umora, premda j e stverno prOL1!ZmCeD.a psihlekim uv] etima, kao sto 8·U potisnuta tj eskoba, strah Ili srdzba, Te su felJe sUcne normalnim, fiziolos.k:i uvjetovanim potre-

bama. ukoUko se obje korijene u nedostatku ill nedostatnostl, U prvom ~luCaju ned.ostatnost je utemeljena u normal... 1_' • ~-. • ~mrn k ermjsxim procesnna unurar organrzma: 111 urugom ona je rezlA-tat .p·sihR:ko'g disfunkdoniranja. U oba slueaia nedosratnost uzrokuje napetost, a oslohaaauje od nje rezu~tira
W:itkom. Sve ostale iraciooallne Zelje, koje ne peprimaju formu tjelesnih potreba, popu t strastvene iudm.j,e za slavem, Z8i. dommacljem, za podvrgavanjern, zav.i§<:u i ijuibomorom, tMcoder se kori jene III karakterno] struktur! i proizlaze iz sakaoenja lskrlvljavanja liCnosti. Uzitak koj:i: se osjeca pri zadovoljavanju tih strastl takoder [e nzrokovan oslobadanjem ad psihi&e napetostl, kao i U s:lu~91ju neuroticki uvjetovanlh tjdcs,nih_ zelja. Premda se ufitB.ik ddh·ivenod zarlovriljenIa pravih flziolo~kih potreba i kadomdnih psi:hi~kib ipotre'ba sastoji u osloboden_iu ad napetosti, kvaIli·t·em se 1d;itka:maeaino razllkuie. Fizio1oski uvjetovane zeIje, kao st.o sa glad, ~ec1 i tako dalie zadovoIjavaju se ctklanjanjem fizio]o!1d uvjetovane napetosii, i one se ponovo ja'Vl_jaju jedfno ikad fizioloska potreba opet naraste, Tako su one po rprirod[ rltmieke, Iraclonalne su ~elj.e, nasupret, nezasltne, 2:elja, zavldne, posJedniCke .. sadtMicke oscbe. ne nesta]e sa zadovoljenlem, osim mozda tre-

ce

nutno. U samo] je prirodl tih iraclcnalnlh :reUa da ih se ne moee zadovQljiti. One izviru Iz unutarn.ieg nesadovoljstva. N edostatak produktivnosti j rezud1ira juca bespomocnost i ''I.. • _1_:'1. LClJR. st-_lI... ,,-- .,' .. su flu strastvem ·b· '. ZU-.I j" •. ]raClOmii-li.Li!!Ii. -"-_1" ntH xorijen 1 Ca_k ,kad: ibi ~,()Vjek mogao zadovoljitl SVe s.voje Uilje za mnci
¥

<In.

:ii destru1<Jdjom,

to, ne M izmijerrHo njegov s.tralI i srunofu, i taiko /hi napetost osta-la, BIa!enstv:o imaginacije lm~okreCe se U pro·k1etstvo~ buduc] da osoba ne nalazi os.!oibodenje od Svo167

166

duhu .iimagfmacljt . VIdjeJ.i srno da su uiki dobiveni od ispunjenja f:izioloSkih potreba i neurotskih ,2elja rezultat otk\ran.janJa. bolne napetosti, All:i.,dok SU oni iz :prvekategorije stvarne zadavoIjaVaJ.jut:i, normalnl :I. uvjet su srece.. OV! iz druge 11 najboljem su &lu.c<l., ju samo ptivremBnQ ub1afe.nde potrebe, Indikacijat su parole~kog fllJlk:cionkanja i fundamentalne nesrece, Predlazem da njenje normalnlh fi:.dofO'skili ze!lja. Za: eticke pmbleme razlika Izmedu iracionalnog

da ce 8'tmno sve veca zadovol], stva izl:ijeciti .njezinu pohlepu i pOJlI.ovno uspos tavi ti njezlnu unutamju ravd1iQte!1lI.. U, pohlepa je ponor hez dna, i jdeja A oslobod'enja~ lQju dobivamo ed njezinog zadovuljenja, jest i~uziJa. I zaista, pohlepa se ne kerijeni, ikao ~to se 'cesto pretpOS'Wrvija, u covjekovoj zivotirtjskoj prirodt, vee u njegovu ona zamislja

Jill. strahovanja,

je upoLrebljive za postignuca iznad :pukog opstanka, Sva. spe.cifieno ljudska postignuca covjek:ovaproidaze .1z oJOiilja. U svi m sferama akti vnos ti pos to ji nlxlika .i:zmed:u o.!ikndnosti I oMlja i zato izmed'u. zadovoljenja i sreee, cak. ] u odnosu na elementarne funkcije poput g!adi i seksa .. Za,Qovdlj[t[

se ,ufita.k dQhiven iz ispunjenja ~radonrunih zeJ!j.anazove :!Iira(:rcmalnl Lrnbk~.za razfiku od )}zadovo]jenjM, koje je ispu-

ufitka i .lracio]l811nog uiitka i. zad.oVQ]jenja. Da bismo razumjel] te ~like,. mo.Zda: _Ce pornoCl. ako u vedeme po jam psiholo§ke oskudf1.('lsti t'Ulsuprot ohilj tl.
sreee mnogo je valnija ad one iz[neau

NezadQv()rjene po,tToC~beijela stvara]u napetost uklanjanja t :koje daje zadow~jenje. Uprn.vo je nedostatak osnova zadovoljenja, U drugacijem smtslu .imdo:nMne zdje takod'er se KoFijem,e U nedostacjma, u nesigurnostt ] tjeskobi neke osobe i One je prislljavaju da mrzi, zavldl Hi da se podvrgava; uZi. :tak. dobiven od i~unjenja tJh zudnji korij.eni sf' u fundamentalnom nedostatku preduktivnesti. Objeii f.izlo]o.ske I iracionalne ps,ildcke potrebe dlo su sistema oskudncsti. Aill ima:d sfereosk.luino'sH dne se sfera Qbi/ia. Premda je
~.kQd fi.votinja vUa'k et!J.ergije, prisutan i Izrazava se u igrt~ ipa1k je ·sEern ohHJa wStinsk[ 'l§udski fenomen. Ona je sfera prod'Wktimosti, uRutamje .wkti'l"tiLosti.. Ta sfe-:ri't mo2ie postojati Jedmo 'UOOlQj :mjeci u kojoj i;\ovjek nc m_or:li.radm za pako :fivotarenje, itako IjsC11ps~i vecinu svoj~h energija. Evolllldju ijud:ske v:nte karakterizira sil"enj'e sfere "hUja, ,\H,ka_ energi.. 168

snazne .glad! ugodno je zato sto oslobada razliei!. {lid.za:diollJ'oljenjagladi jest uZi-, Ulk doblvenJz ,zadovo~jenja apetlta, Apetit [e antielpacija ugodnogokusnog dotivljaja i, sa razltku ad gla(:Ii.ne prolzvodi napetost, Okus U ovom smtslu prcdukt je kulturnog razvcja I usavrsavan] a 'il cpu t mu:zi~kog Hi urnj etnitkog ukusa, i moZe se razvijati [edino 'll situaciji obHja~ kako u kulturnom tako i U Ipsiholoskom Srnislu te Tijeet Grad j e fenomen oskudnosti, a njegovQ joe zfldovo~jenje n~1ZnO!U.Ape'tit je fenomen obi~ lja, a njegovo zadovoljenje nije numos.!., nego izraz slobode i produktlvncsti. UZitak: koji ga prati mooe aenazvati radosLSl' SIiUna raiiika '.kao IrIDnedu.gladi i aperita ·mo~ se primijeniti I U odnesu na seks, Precdovo sh'VaCanje seksa je ono 0 porivu koji rproIibzi potpunc i'l fiziolooki. uvjetova;ne na:pe-wsti.kojeg se oslobadamo, poput .gl:ad~, zadQvdjoojero AH, on zaaemaruje seksuahm Zelju. i wZitBK .• koji cdgevaraju ape·nape:~osti Kvalltativno
.e

fizioooUu potrebu

tltu, a enogu jedinn posaojatiu

podrucju

o:J]'ilija,.

stQ

je jjs]clju:-

civo ~judski Ienomeifl. Scl:!::sua!ino~gladna« osoha zadcnroO]java seoiiob.ad<lliljem od mapetesti, fiziomOS1ke ill psiMc'ke, i to zadovoljenje saclnjava. njesin ~bk..se A.ili seksualm ttiltak .koj i nazivamo radcst korijeni se U obUju i slcbodi i .izraz je eulne emoclonalne pfodulktivnos ei, Mnogi vjeruju dasu radost j sreca id~.ntjcni S radoseu . koja prati ~jubav. U stvari, za mnoge ljubav 'VaZi kao [edin! .uvor oSrooe.lpa.k, U :]jubavi kao I u svlm Qstalim[judsHm. aiCtivnostl.1'113 :morarmo razltkcvatl .izm.eQtu rpr:oduktlvne i nepl'lodukti'\l1IJ!.(l: forme. Netprodu.kt:lvna miradonalna Iju,bav mote biH., ,ka,'O ~to SaJD 'prije po,ka:mo, Mlo 1mja vrst21. ma.'lO'hlsti6k.e iH sad[sti&e simMme. gdj e se ,oanos ne za,sniva lila uzajamnom respektu i iotegritetu, vee Se dvije os6he o.s-lanjaju. jedna. na drill169

gu zaoo sto su nespasobne da se oslone same na sebe, T'a sa ~Jubav. 'jpoput svih ostalih ,irncionalHlih tez.nji, zasniva ]la, mi. kudnosti, na nedostatku produkuvnosti i unutarnje sigur.no. sU. Prcduktlvna ljubav, forma najbliskl]e povezanosti dvIju osoba, aujcdno forma pcvezanosti u kojoj je integritet svake
OCuV2b:IIt fen omen je ebilja, a spcsobnost za nju svjedoeanstvn je ljudske zrelosti, Radost .i sreca suputnici SH pr(ld1ilk~ tivne IjruJhlOLvi.

Us-vim sfe.mma aktivncsti raelika izrnedn cskudnosti j obi,odreduje :kva:ULetu, do2iv~jaja u.i;itka,. S.vaka escba doiivljav;a z:adovoljenje" iracion.a:rn:,e u!ltle ~ rados r. Ono $to razlikuje ljude medusobno jest razmjerna tez.ina svakcga od tih
[jat

uiitaka

u njihovu Zllmtu. ZadO'vO'ljenje i iracienalnl uiitat, ns true emacionalai trod, vee s <mJ!O' sp osobnost cla se pwiz;\~ed!u uvjeti zaoslobodenje napetcsti, Radost je postignuce; ona pretpostav]ja unutamji trud, trud produkuvne aktlv.D:QcsU.

Sreca je l)oostignuceo&tv;;u:allo covjekovom unetarnjom pm. duit:ivnosCI,l, a. ne darbogova. Sreca i raclost nisu zadoeoljenje 'pot:relJe koja izvire iz fh.roroskog m psiholoskug nedosraeka: One nisu oslobodenje od napetosti, vee pratnja svekolfko produktivne akt]vnost],u misljenju, osjecanju ] akciji. Radost.i sreca IJIlisurai!:itite 11.1 kvaliteti, one SJerazlikuju samo

mItQHt!o ukellke se radost cdnosl lila. pojediuaeni postupak, dole seza sreeu mom redi da j e neprestanl i integrirani dozl'l'· lja] radest]. Mi moremo g'cworiti 0 »radestima« [u pluralu), <I.E
samnowsrecl« (u sIngu1aru), Sreea. je indikaci] a de je oel\! ek nda6 odgovor na problem j Ijud.sk,eegzi stenc ije: produk tivno realizira H svo j e moguenos tt i tako u Isto vrijem.ebiti jedno sa svijetorn i ocuvaU in~egritet svoga »Ja«, Tr'O~c6 svoju ,energijuprodultivno, On uve-

J[lO,Pustecijcti sebe od zalosti ,pod svaku cijenu moze se postidi jedino uz cijemr totalne ravnodusnosti, koja Is'ldjuclIlje sposohnos t da se dozivI sreca, SuproiIilO_ od SI'eCe ~:suz~,]os t ili bot riego potisteno:SE, kojarezultka ]2 unntarnje srerilnosti i neproduk tivnos tl, Do sada smo sabavlli tipevima d.o2iv]jaja :uiitka., ko]! su ]]ajz]]aeajnJji za eticku. teeriju: ~dQvo]jenje, kac.io~a.lni mitak, radost i. sreea. Ostaje da se ukratk.o razmotre dva. druga manje s]o2lena. tipa uiitka. Je.rum je ,td.~ta:k sto prati izvcienje bile 1icojevrste zadatka Si{lI ga. je netko seM postavio da obavi. PredJ.arem da sf: tao vesta Ll!ntka nazove );lzado'VQI]tvn«. Pos stignlJoo :necega :!ito j'e netko ieUo:iz.vditi jest ugodno, premda sama aktivnost nije l!.uino i pmdu'ktivna, ali je to do.bz neCije mot] i spcsebnostl da se US<p]eSno bort s vanjstim svijetom. Zadovoljstvo ne zavisi b~ ll1,nogo ad n~ke specifi~ne ak.· tiv:llost~; 60vjek moLe naeiisto toliko zadcveljstva u dobroj igrltenisa, 'koHko lu US}ljehu na ,[)OShl; vazna joe'to CIa postoi'i nekatellikoca u zadatku loj~ je sebi postavio cia izvr'ii i d.a je postigao povaljan ~'l.dtat. [)rugr tip uzitka, 'k;oji je precstao za razmatranje, ne zasrdva sc natrudu, nego na njegovc] suprotnosti, na relaksactjt: on. l~rati nedjelatae, ali ugoooe aktlvnesti. Vrlm.atbioIDc~ka. J1~ laksadja jest u regulaciji ritma otganiz.ma.koU ne mo~e "I!1vi" jet Mil:i a'ktlva:n. RijeC~tI~Hak«, bez hn~e cznake, izg!ed'a najprikladn]ja da 'naznac] Vrshl lugodnog o:sj:e6ja koja pmizI:azi 1Z relabacije. .

coava svnje moG~., on :llizgara a da fie is ~gori«. Sroca [e kriteri] izvrsnosti u umi#tt~ ZivOla,.vrlln,e u. .Z}111.le.nju koje. ona ima u humanistickoj etici. Sroca; se testo smatra [ogiooom suprotnoscn zalosti :iH bola, F.iziG.ka m mentahla patnja dio je IjudskeegzistenciJe i njih doz[vjeti je ncizbjcZ· 170

Zapo&.H smo S razmaemnjem problematiencg karaktera hedon~sticke etike,koja tlllrd!i d,a Ie cilj iivota, Hilla," ida. je zato uiitak debar po sehi. Kao RZEd tat na:§e an.<liHzerazHci tih vrsta u~~ta:k:ami smosada 'W JDozidji da [ormuHramo fi~e :sta.jalUte 0 eH~kommaeenju. 'u.i[tta .. Zad.ovo~jenje kao osloboaenje ed Haioloskiuvjetovare napetosti 'll~t~_~edobro, niti je lore; stoseeticl(o.g ~roc,ienji;vanja tl~j one .ie neutralno kao .~zadovolj $1tVOI uz]t~k. I radonami ui.hak i sreca (radost)
dozivTjaji :su od. etickog mflCeIilja. lradonalni uHt~.k je indi·

171

kac:ij~, poMepe, neuspjeha da se r ijes] problem ljudske egzi. st,en.u]e. St:eea (radost), Ina-proti"" dokaz je .djelomicnog ili

potpunog' uspjeha u »umijedu fivota«. Sreca je covjekovo najvece-pcstignuca] ona je odgovor njegove totalne licnosli na produktivnu orjjentaciju prema sebi -.i vanjskom svijetu,' HcdonistiCko rnisljenje nijeuspje[o da dovoljno anallzira ~Firodu ~tk~;Q(Ilo je,tako omogu6.[lo da izgleda kao da je ono sto je naJlak§e u bvotu ~ imati neku vrstuueitka - II is,to vrljeme ono sto je i aajvrednije, AU~nista vrijedno nlje lako;tako je hedonisti6b gl:eska uejecsla na to da se lak~e moghl, osporavatl slobcda [ sreca i zastupatt tV(I."dnja da [e upra'\1"O nljekanje uZitka dokal-z dobrote, Humanistieka eUh more hez dal j nj ega p ostavi ti sreeu i rados t kao svnje glavne VIilLne"ali tims ana ne postavlja najlaks], nego najteii covj€." kQV' l"adat.ak - puni razvitak: niegove produkuvnosti. c; Probl em sredstava i ci!i eva Problemniitka u eiljevlma suprotstavljen uZitku u sredstvirna pos:ehno je vaZaTIza suvremeno drustvo, u kojcmu su eiljevi eesto zabor,av]jen[ zbog opsealcnalne zackupljenosti sreds tvima. iznio misao da uZitak vezan s clljem nuzno cmi da su sredstva za ta] cHj takoder ugodna, On !pretpostav]ja da su 11 stanju potpune pri'Iagoae,nosti ,CQvjecaustV<l. sodjodnom stanju 'z,pGsrupci petpuno ispravni samo tada kad su, osim 8m pridonose buduco] sreCi,:poscbnoj Hi opcoj, neposredno sno.On}e putnik postupaka koji su l1leispl'av.ni~+5!1 Na prvi pogled Sp~nce(rova pretpostavka
Ako neka osoba, na primjer, planira ugodni, Ili da je bol, ne samo krajnja nego .i neposredna, suSpencer [e problem ciljeva i sredstava Iorrnulirao vrlo ja-

mora izdri:aU belao Ujeeenj,e, cilj-u-izgledu, njezino zdravlje, ne 6ini same :Hje6enj:e~godnim, niti porodajol "bolovi ne pos taju ugodni, Da bismo po<S'Uigli o-ietij n cil] ,cinimo mnngn p a neugodnih stvari jedino za to. ~ to nam nas razum kaie da ih moramo uc.iJniti. U najboljem slutaju mQz.e fie reci da je onelagodnost moguce manje iIi viSe umanjiti anticipacijom uiitka ill Te:z.ultatu; anticipacija cUja~u!itka rnnoz.e 'cak: .pOtpWlO uklonjtl nelagodnost vezanu uz sreds tva. Ail1 vaZnost pl"<lhfema sredstava i ciljeva ne svrsava ovdje .• Znaeajniji su aspek!ti problema oni ,k,oji se mogu razutmjeti
razmatranjear nesvjesne moti¥adje.

izgleda uv§edjiv,a.
putovanje, prl-

UgOMO

preme za ,to pUlovanje mo-gu b,il] ugQdne; ali je ocito da to nij,e uv.ijekistlna i da postoji unnostvo pos'tup.aka kojima s,e pnprnma pozeljau cUj, a koji nlsu ugodrri. Ako holesna osoba

Mozemo se doibro Jtorlstiti Hustracijoon koju Spencer nudl za odnos sredstva-ctljevt, On. opisuje ·utitak ~to ga paslmrni covjek dobiva iz cinjenke da .njegove lrnijige, ,kadl Ih mil vremena od vremena usporeduje, dokazuju da joerezultat na vias ispravan, ~o pha:te«, Ikaze oni :lieemu sa\' ta] mu~an proces, toliko udeljen od stvarrnog zaradlvania i. jos udaljenlji ad. iiwlIDh radostt, Qdgovor je, da vodttl Ispravno evidenciju znaC] ispunjavati uvjet za oilj zaeadivaaje, i ono postaje po seb] neposrednl cilj - du_mostkoja se mora obav]ja'ti - da hi se mogla vrtHti duznost ostvarivanja dohorka, da bi se rnogla Ispuniti duznost iliddavanja sebe, ~e i djoce«.ro Prema Spencerovu gledistu, iUZitak u sredsl:vima,vodooje knj.iga, doblva se iz rutitka u dlju - uiivanje ill ilvala,. iU »duinosti«. Spenoer mije uspio da noOtl dva problema. Onaj Qcitij I jes te rtaj dase sviesno vjd'en cilj more X:a2lli:ko'Vatiod dlja .k:oji nesvlesno slutimo. Osoba more misliti da [e njezin ell] (iIi motiv) Wiv:anje tiivot:a iIi Ispunjenje dumosti prema porodicl, dok je njegov stvarni, :premda nesrjesni dlj, moe koju stjeee s pomocu novca Eli llliZitak sto :ga dobtva od sa>lrnpij n] a nov~ a ca. Drugi - i mnogo vdniji - problem nastaje .iz pretpoatavkeda .uZi~akpovezan sa sredstvima numo dolazi ad uf:itka pov'eutn.og s ciljem. Dok se. 'nara'Vno, mole dogoditi da uiitak. u cilju, ,budu.ca upotroba nOV'CB, Cini sredstvo .za taj cUJ @rnji173

taknder ugndnim, kao sto Speacer prctpostav]j.a. dorle uzitak 111 knj~govodstvu .mooe dclazlti od potpuno rezJiCltog isvora 1 njegov<I pevezanost s ciljem more biti privjd.~ Hal. Slu~.aj 0 kojemu je rijec bio bi opseslonalan bizrnismen kQji SRllO 1rliv.alll svojim knjigovodstvemm aktivnostima i 'lieorna je obradovan kad fie njegovi obraeuni pokazuju na ",rlas toCrd. IspitamoIi njegov ulita'k, naci6emo da je on cseba ispunjena tjeskobem i sum:njom;oo uHva u knjigQv·cuistvu z~o j e »aktivan =, a da ne mora demos iti odluke ill pn::uzimati ,dz]k. Aka se kFlJigc poklapaju (Slaflll), on je zadovoljan. jer je ispravnost njegovlh hrojeva. ~s.i,mboHC]'),1 odgovor na njegove surnnje 0 sebl i 0 .zivot:u. Knjigovm:listvo ima za njega j sti smisao .kakav za drugu osobu moZe Irnati pasijans, lll prebrojaiVanje prozera za ne:kog treceg, S red stva. SlJ pos wl (:i neovfsnill 0 ciIi u: ORO!. su uzurpirala ulogu cllja, a toboini! cUj posJoii. samo u imaginaciji. Najizraz,iilij[ primjer - U veei Sa S.pe-ncerovom ilustraeijom - sredsrva ke ja. su sama postala nezavisna i ugodna, aline zbog uii tka u en] u, negQ 'zbog faktora po tPUI10' od.voje:nih od n] ega. jest znaeen] e rada kako se razvi jaJo n stoljecima kio]a su uslijedila nakon reformacije, narocito pod utje<;:ajem ,ka1~ vinizma, govodstvo)

b:crpljeni

da nernogu

upot:djebiU

:ustelt~~ovf'jj.em~.

f10!l.t~U

s]1JOzapleteni u nlrez.lll sredstava ] izgublM. smo Iz vlda

cilje-

s~o

ve, hl!1amo radic-aparate kQji mogll svakome donljetl ono ~to je najbolje u muzici i ·k.nJliz.evIlOS·U. Alw 000 sUO um~esto tQg~ fujcmo, vei:inom je smeee na ni.vou nekog lbezobli~og rnag<l:lina, m. reklame koja v,:rijeda inte?g~ndju .i u~us.: E~mo najdlvnije Instruments i sredstva koja ]e c<ovjlek ikada nnae, til ~U mi .:l1e zastajemo i De pitamo se c<em.;u ana slu.ze. Prellagl~~eno~t ciljeva vodi d.o iskr$vlijavanj<li. ~mo~Cne ra:vfioteZe izmedu sredstava ~ eiljeva na razne naCine: [eden je da j e sav naglasak na cil j evirna,. be.z. d?Vl~lJ[10~uvab~~_j~ uloge sredsrava. Re~ultat je takvog Isknvl]a'vatlJa da Cd]le\ll postaju apstraktn], nestvarni i, ml,poslij:tkll, n]st~ ne~oF~~ !fit snovi. Dewey je .nadugaeKo raspravlj ao am] oplaJ~nos~w: Izcleelja dljeva IDQ'Ze Imati swprntanwekt: prernda je ~dl idi.e.oloobi:i adrlau, on shuli iskljuCivo kao maska sa pomJca~ z nje svekollkog naglaska ]12L one aktivflos:i koje ~.~.~,avodno sredstvasa taji eil], Mo;~o je takvog menaniama l'l'~.llJ~~ opr.!:liv~ davaju sredstva«. Braniocl. tog principa ne USpljev.3.jushv;atiti da upotreba cieS<trnOCtIvnlin sredstava ima vt~st~~e ko~ kvenee koje slfvatno trtJ:lutormirafudlj,. c~k ako ]Ie JO~ uV1Jek
v

.Problem 0 lojem se raspravlj ... clod~mje jedno ad najbclI'lIijjh mjesta suvre.men~g dru~tva. Jedaa odl najJzr.o:u::iHj'illil psiholoskih .~alaj.ki modemog !i'll'ota jest cinjenica da akUvnc.sti \koje susredstva za cUjeve sve viSe ] vHe uzurpira] u pozicij1!1cHjev.a, dok SOlIDi ciljevi 1maju nejasnu i nestvarnu egristenclju .. Ljud] rade da hi zarodJl!.i novaca: ow zaraduia !]).ovac da bi S ;PGmocu njega radil! vesele snarl. Rsd [e sred!shUJ'. uZivanje je cilj, AU 5to se stvamo dogadia? ll.judi rade da bi vise zaradivali, oni upotrebljavaju zaradenl novae cia bi saradiU ]osvHe, a cilj - iuiivanje iivota - izguMo se .iz "ida. Ljudima :lie ztrri i OlD.i 'PlI'Ona.la.zestvari kako hi i.mali viSe v.reme.na. '[ada ooi upotrijebe vdjeme ustedeno da hi ~e pkutdov~lo, dabi opet t.t:Uodjclj jos vIse vremena, clok ni.su toHko

idcoloSkit zad:d.:a:n.

-Spe[]i.cerovQ sh"V3canje. socijalnefuTIIlkdje ugodnib aktiv.nosHp0sjeduj,e vaf!l1.~socio-los,kia~,pektza pro~le:m_ s~~rv~ ~ ci.Ije-vi. _U vezi sa svojim gledanj,em da dOZ1VlJIil]l1il2itka. IJIla bioloskufunkclju da aktiv:fiosti koje :pridolwse ,1j1!1dSlkQJ od brobltl ucini u.gminima ] zato privlacnfuna, on tvrdi da D~?bMl:avanje]judske prirode da. se osposobi za z<ili:tjeve. s~.~J~l: .nog zivota, .mora naposljetkll sve ;p()tr,ebneak~~vI!l.osh ~c~mh ugodnima, dok sve akrlvaosti u suprotnostf s. t~ _z~ht]e'lnmi,t chili neugodnimm.«fi! I nastavlja, )l<pr~tpostavlvs:l.d~ j~. t!o .u skladu S odrsavarsjem iivot:11, nema te vrste atnvnosh kOla neeepost<lH izvor -uii~ka aka Sf: nashl.vi.. i zato 6::. ~ t~ !Da~ post l'etku praH[i svaki rpo.kret makdju koju zahtlJ'ev.aJu soc

c1jal~e prUi.ke.«t13

175

svoju so:eiimnu funkciju. Ali on me us.pijeva shva.Utida. u d..ni§tw, poguhno:m za stvarni Ijudtllii inte!res svojihola:nova djella.tnostl koje SU stdIlle za oovje]k:a, ali korlsne za fwrlkdo. niranj e upravotog arus tva, .1UGgu 'takoaer pos Izvor zaj

Spencer ovdje dodiruje jedan ad najrvafnrjih :m.ehaJfiiz31tla aru!tv.a; bilo :kaje dato drustvo teZi.Z(3! tim da formlrakarak, ternu struktaru svojih C1alIlovana takav nacin da ih potakne kaka hi oni teljeli tiniti GnO sla m()mit~ Ciniti da bt ispuniU
J

4) Vj era kao crta karaktera

du~e;. ne'Vjemvanj~ u njihovu n:ijekanju.~ mmRSON

,.Vjerovanje se sastoji u prihvacanju aflirma.clja

dovoljs.tva. C:.aksu se

jj

robnvi ml.utiU da budu zadovoljnd sa

tan

svejom wdlblnom, a clalitelji da ollziva:ju i1il okrumosetma. lCo. heaija sval.og d'fUl§tva pociva upravo na Ciujenrci da gotovo lnemaaktivnost~. ikoja. se ne mole uciniti "IlgochIom~ Cinjenka dakle, k::oj.asugerira da fenomen ~to ga 'Spencer opiru§e mok bili lZ'VQr~.ustavljanja isto kao i lllnapreru.vanj.a Siocijamog progresa. Ono o5to. je vaZno, to. jeraz.umiJeva.nje zna.rC~lRjai ftmkcije hila J£oje rposebneaktivnosti,. kao ] zadovoljstva koje se dobiva ad nje s ·obzirom na Ijudsku ptirodu i !priklad" ne uvjete sa S'iloj iivot. Kao je ;bUo istaknutogore, 2:000. Yoffij'stvodwivMO od iracieaalnih teinji raalikuje S!1:l ,po vrs.U od fLuHka dobivmpg ed aiktivnosti koje pridonose Ijudsko] debrobiti i takav nZ[ta,k nije .kr]t~ij 'vrijeimostl. Upravo zato §to je Spencer u pravu, 1subuclda. svaka socljalno k:orisna aktivnQst moze postati b:vor uUtka~ ongdjd.i pretpostevljaj

Vjera n[je jedan ad. pojmova koJi pristaju u intelektualnu klid<'mMnj~gsvljeta. C.ovjek· obifuo· vjeru u boga i religin~na ueenja suprotstavlja racionalnom I nauenom mB.ljenju~ za koje soc pretpcstavlja cia se odn.OS] 11a sferu Clnj~nka Ik.oja se razlikuje ad sfere sto transcendfra cinjenice, gdje llil.rucnom .mitSljenju. nema rnjcsta i jedimo vjera vlada .. Za mnoge je ova dijeljenje needrzivo, Ako se vjera ne maze pomiriti s racionalnim misljenjern, ona se mora ellmintratl kao anahronisticki ostatak r~mijilI stadija kulture .1 zamijeniti nauknm koja se bavl shvatljivim cinjen.icarna j teorijama koje se mogu
l:\1U

sm

dckazatt. Do modernog se srajallsta prema vjeri doslo nako]l duge

i napete bitke protiv autoritetacrkve i njezinog zahtjeva da '~ontroHra svaikuvntumi!1jenja. Taka je skepticizam s olrzlrom navjerovan]e povezan i!JJpra~o s napretkom razurna. 'fa konstrukrivna strama .modernog skepticlzma, medunrn, ima svoje naUcje koje je zanemareno,

da zato ufitak. pevezan s takvim ak11wostima.. dokaruj,e njihom omOl."a,w'uvrijednost. Jedllll·o se s pomocu an<ili:zeprirode covjeka .i. r.azotkrivajucli. upravo proturjecnos~i hnJ.ettu nj egovlh stvarnihinteresa i onih lkoji SU mn na:metnuti od. datog drustva, maze dospjetl do ohjektivno valja.nm norm]
juCi

Ovid .\1 karakternu strukunu mod!exnog .Qovjeka .1 strukturu suvremene sodja:ble scene vodi do shvacomja da danMnj~. rasIprostranjeni nedostatak vjere nema 'fi~e progresivni aspekt kej] je irnao prije, nekolrko generacija, Tada [e 'b.itka protiv vjerovanja MIa bitka za emaneipacfju od duhovnih okova, bila je to bltka pmtiv iraeionalnog V'jerova.nja, bm [e to nraz vjere u 'COV] ekov razurn i njegorvu. sposobnost da uspostavi socijalnt poredak, voarn prinolpima slohode, jednakostl i bratsrva, Danas je nedosta tak vjere Jizl"aZ duboke ebrke iocaj a. Jednom su skeptlcizam ] racionalizam l.,ili rprogresiVI!le snage za .ra:zv.it@tk enislt, danas su onipostali racionalfzacije re]atlvizma I nesigurnosti, Vjerovanje cia ce, gomUanje sV'e vise

,koj,e je Spencer

nastojao

otkriti, .N:jeg-ov optimizam

(1hz].·

rom na iD.j;egovo vlas6to dntstvo i njegnvu buducnost :i nedostatak psiholog]je ~oj.a se ,'bavi fenomenom Iraelnnalnth z.udIIlji i njihova .zad,lOVioljeuja, hili su uzrek sto je on, i ne znajufi,. utro (put relattvizma u etici, 'koji [e danas postac 1:0;]1.]00, po1'ruaran.
176

]77

i viSe ~injenk.a .neizbjeZnorerulcirati spoznajom tstlne posta100 j e pre&asuda.. NOll samu Sf istlnu 'gleda U odredenim krugovima kao ma metafizi6ki pojam,<lI na :z:llanost kao da je og11llnleena na zadatak da skuplja informacije .. Iza .pToCe1j.a navodne racionalne eigurnostl, ipostojidtlcboka nesigurncst, koja ljude Oini spremnlma da prib.va.te ma koju fHm:m.iju koja Im je naturena, :Ui d:a IP'rave koonpromjs Ii; njom, ' Mole H&wjek. Zivjet] Ibez vjere? Ne mora II dojence Imati DVje:ro U ma] cino :krilo~? Me moramo 'll rnl svi .ima U vj em u nase bUmje u one koje volimo i u Same sebe? MOZ:emG H it vjeti bez vj ere u va]j anos t norm] za llla!j iivot? Zaista, bez vjere 00'11je:k postaje sterilan, beznadan i prestrasen do same jezgre svoga Da. n je, dakle, boriha prO'Hv vjere bila ,uzdudna,. a dostignuCal razuma .nedj.elotvonna? Moramo Iii se 'VTa religijl, iIi se 'pom]r]U dati vimo bez vj ere? Da l:i. je vj era nuzna stvar vjerovanja U boga, iIi religiozne doktrine? Joe ll (Ina tako prisno vezana s religijcm da mora dijeliti njezimr sudhinu? Da J:[ je reltgija nuino suprotna, jJ:[ razdvojena, od racienalnog :IlIisljenja? Pokusat Cu da iPokaiem cia se na .t,a pitanjamok odgovoriti, shvaiaJud vjeru kaoostlovno Zivotno stajaliste
j.

kao st.aj.aJ.iSte koje natapa nociju lianost,. taka da poseban

predmet 11::l .koJ~. netko .p,rltwS6uje SVO]1!l sumnju fma sporednuvainost. Da blzaaumln fenomen sumnje 60vjek anora ra:zllikovati racio.nall1l<t i iracioncdtw .. sumnju. Odm,a_hzatim jacu. prov·estl. to razJikovanye i ·8 obzirom na fenomen vjere, J[raci:CFnal:nasumnja nije intdektJualna. reakclja na neprekidnu i1ioCito po<grcinu !prellpostavku, vee prije sumnjakoja boji fhroil: oovjdrn emccionalno ]_intelektualno. Za .njega nerna i:!&ustva u bii10 ko)Ooj !ivomoj sEen. ko j~ ima kvali tetu sigumesti; sve [e swnnjivo, nlsta n]je S,lgtuno. Najekstremnija. forma ~nJicionalne sumuje jest neurotska pds.iJna sumnja, Osoba obuzeta nj ome prisilno j e tj arana cia SlmlIlja. 'Ul sve 0 ccenm: mis1i, Hi da bude smetena svime sto radi, SlJlIlLJOj[ja eesto odnosl na .na;jvafuija pitenja ill odluke se u zivotu. Ona se .resto uvbC:i U lbeznaeajne; odluke kao sto je pitanje koje odijelo da mosirn, iii, da ~i cla idem iJi ne.,na !l8;baVIIJ., obzlra na to da H su predmetl sumn]e beznaeajni Bez ili. vami, iracionalna s:u,ronja moo i iscrpljuje, I's1hOffinaUticko ispitivenje rnehanizma pr1.siln:ih sumn]] pokazuje da su eneracioaaliziran izraz nesvjesnih emoeionalnih sukoba, ko j iproidazetl nedostaeka integ:r.U.etac jelokupne Hfuosti i iz .snatnog osjecaja uemoei i bespomoenosti .. Jedino nocavajuci korijie:nje sumnje oovjek: moLe prevlada ti paralizu volje, koja ni'te iz urmtarnjeg do~ivljaja bespcmoenesti, Dol takav 'avid. nije :postign(ll~, pronalaee se surogatna rjesenja

,Mea.

tm

osobe, kao crru karaktera koja prQii·ma sva njezina iskustva, stajaH~te .kojeomogue,arv<l. c;ovjeku da gleda stvarnost bel
iluzija, a ~pak. da zlvi s vjerom, l'~lli:.o je ne misliti (I vjeri prvenstveno kao vjera 1][ q).eSto, a ne 0 vjeri kao unutarnjem :s.tOlljaUstu, kojernu je spec:irfifki predmet od. sporedne va-mQst], MoglQ hi poonoci. aka se piir]sjetimo da jermin »vjera« kako je upotdjehlje:l1I u Starom zavjetu ~ »Bmunah« .~ znaCi EiCffstina« i zato PTije~a}c1!lj·eodred:e:nu kvaHtetu. ]ju.d~ sikog d:sTI'ru.stva,braktemu osobinu, D#g<U s.adJda.j vjerovan j a
U!

koja, premda ne zad.ovo:ljavaju,u najmanju ruku uklanjaju mucne iotvorene ·sumnje. Jedan od tih surogata joeprisilna
ak.tiv'nost u kojoj osoba moZe naci prlvremeno olaksanje, drugl je prlhvacanje neke »vjere« u ko]u osoba, da taka kaiem,

utapa sebe Isvojesamnje.

1'.ilpI:OOafor-rna suvremene WJTInj'e,

n.~to.

medutim, nije aktivna

MoMa nzumijev.am.ju tog problema moie pemoci ako na:Jprije· nzmotnroo pmhlem s'Umnje. Sm:nnja se t<ll:koder obit-

no snvaia ..kao sumnja iIi 2lDunj:enost 1::0]<1 se tice ove, ill one pretpostavke, i"de§le Ulosobe, ali ana se takoder mote opisati
178

sumnja, kako je opisanagore, vetpdje st.ajalB!e ravnodtl.~ nosti 11 kojem ]e sve mo gtlce, a nista sigurno. Sve se Voc] broj ljud[ Qsjeca1l1 svemu zbunjenim,. u n~du., poUticl, .ffioralu i, sto je jos gore, cm~ lIjeruju. d!a je upra:vo tat !lbunjenost nor~

119

cionalnom au toritetu,

rnalno stanjc duha, Osje6:iju se izoltranima, smetenima, nemocnima; oni J1C dozivljavajll Zl.vot putem i.skustva za ko]e se pretpostavlja da ih imaju. Premda je u Urn automartziranirn osobama ak tivna sumn ja nestal a, ipek su ravnodusnost i relatlvlzam uzell njezino anjesto. Suprotno od iradonalne sumnje racionalna sumnja ispltuje pretpnstavke valjanost kojih ovisi ovjerovanju u auto. rttet, a ne 0 vlastitom lskustvu, Ta swnnja ima vainu funk. ciju 1Il razvttku ]i6nosli. Dijete dsprva prihvaca sve Ideje pre'ko nesumnjivog autorrteta svojih roditelja, U proeesu emanclpiranja ad njihova autoriteta, U razvijanju vlastite Hc.nosU, djjete postaje kri<ticno. 'U procesu sazrijevarsja dijere pocinje da sumnja u Iegende koje je prije prihvatilo oez daljnjega [ povecanje ,njegovjh .kritickih sposobnosu razmjernn jc njegovom oslobadanju ad. mditeljskog autoriiera i njegovom sazrijevanju, Historijski racionelna sumnja jedna jeod g]avnm pobuda moderne misli .:1. 50 pomoou nje je moderna filozeflja, isto kao I znanost, primila svoje najplodnije potlca]e, Ovdje je takeder, kao I u rasvoju Iienost], uzdizanje raclcnalne sumnje bilo vezano uz sve veeu emancipecfju ad autorieeta crkve i dr.lave. S obzirom na vjeru .reBm pmvesti isto razlikeeanje kakvo je bilo provedeno S obzirrom na sumnjn. Pod. Iracionalnom vjerom razumijem vj'erovooje 1.1 osobu, "ideju, iH simhol koji ne rproiz.hu:i iz nicijeg ·vlastUog d()zirv1j.<Ija misll ili osjecanja, ~ koje se zasniva na neeljo] emocionalnoj podvrgnurosn ira-

je U stanju hipnoti&og sna spremna da mislt i osjeca 000 MOoje hipnoticar Jlpd'SHjava« da mtsli i osjeca, Cak i nason sto se prebudi iz hipnotiCikog sna, ona ce slijedm sugestije koje joj daje hipnoticar, pr,emda mislifi da slijedi vlastlti sud i inicijativu .. Aka, hipnotiear,. na primjer, daje sugestiju da ce se u odr~&mi sat OSOb.BIL oe j elISai hladno i da ere ba da t OOuce .k_apurlj.OIII.a de i u ,posthi'Pnoti~kQj s]ruaciji imati suo gerirani osjeca] i dje10vat '11.1 skladu s njim, pri ~emu ce blti uvjerena da se njezini osjecaji :ii. postupcl 'zasnivaju U<iI realnosti i da su intcirani m1: njeziaog vlastitog uvjerenja i vol]e. Dok je hipnotiOka s'ituadja najodlncnijj eksperiment za dokazivanje meduzavisnosti lzmedu !podv.rgavanja autoritetu i rmisaonili proeesa, postojl ennogo relativno ·uobitaJenih situacija koje otkri.v.aju isti mehanizam, Reakcija 'lj:udi na vOd:Ll .koji je opskrhljen veU'kom sna.gom sugestije prirnjer je semihipnotic~e situacfje .. fleruvjetno prilrvacanje njegov.ih ideja takoder se ne korijenl u uvjerenju sluselaca, zasnovanom na vlastitnm misljenju ili ·krit.i&oj procjeni ideja ko]e su im prlkazane, vee u njihovo] emecionalnoj podvrgnutosti govorntku, Ljud! u takvo] situ.adJi Imaju iluziju da se slazu, da oni racionelno odobravaju ideje koje go'Vor.nik sugerire. Oni misle da ga prihvacaju jer se slafu s njegovirn idejama, U stvamosti poredak je obretan: onl p,rihvacaju njegove Ideje jer 811 'podvrgnuti njegovom auterltetu nat semihipnotieki

ce

ce

Prije nego nastavano, veza izmedu podvrgavanja i Intelektualnih i emocionalnih preeesa mora, se dalje ,]strazHi. Postoji obHje dokaza da osoba koja je edbacila svoju unutarnju nezavisnnst i podvrgla. se auroritetu ile:ij da podmetne autoritetovo iskustvo za svoje vilast.ito.

na.ci.n. Hitler je dao dobar opls tog pmces.a u svom razmatranju 0 preporucljlvost! da se tp':ropagandni· sastanei Qdd:ava~ j: u nocu. On. j e rekao de 6e »su perioran ora tonk] talent vladalacke apostolske prlrode sada (u veeer) :lak~e uspjetl da pridohije za nO'IlU vnlju [jude knji susami sa svoje strane doiivjel1 slabljenje svoje otporne snage na najprirudniji nacin nego ljude k.oji jloS imaju punu kontrolu svojih energija i
snage v,O'lje«.M

Najimpresivnija Hustr,ocija moiie se n.acj u hipnoHi.':ko] situadji: u ,kojoj :ie osoba prndaje ,8!.tnoritetu druge os-obe j ,ona
180

Za i.racionalnu vj eru 'reeeuica - »Credo qui a absurdum ,est«fiS - Vjerujcm jer je apsurdno - im.l punu ps.iholo~ku

181

valjanosr, Ako netko izrice rvrdnju kcja je racionalno Isprav. na, on ,cini ono s'w u prmotpu svatko drugi moire uCirritL Aka se, enedutim, On usudl da izrede tvrdnju koja je ractcoalno
apsurdna, on upravo tom tinjerrioom pokazuje da je nad.i~aQ

sposobnosr zdr,avog razuma i tako pesjeduje mt'lbgicnu·nagu s (moe) koja ga star1l']jaiznad prosjecne osobe, Medu ohiljem historijSlkfu pranjera Jiracionalne vjere omi ~e da j~ Mb'lij ski pd.~az osloboden j a 2:idova ispod egfpatskog
Janna jedno od najistaknutijih rt1ll'rlaCenja problema
vjere,

U crtavomprikazu

.lidov.i. su opisani kao Ijudi l::oj1.se,ia:k-o

njihovom vlastltom Iskusrvu iH bistoriJf njihove naeije, an oni supostali robovi, njiho-va vjesa joehila. vjera rubova i korijenilase 'U podvrgnu1osti sUi koja dobruje svoju snagu s pomoen svoje magi6nosti; nj'i!h je bilo mogu~ Imp'res.ionirati ~a:nos .po~~ j.edne d~g: ~agije, ne raslicite, vee jedino jace od magije ke]u su EgJpc.a1IU upotrebljavnl]. Na.j~rastiCnijisuvre.rn.eni fenomen i:rado:nalne "jere jest vjera u dtktatorske vod'e. Njezlni branloct POkUSOlVl3ij u dokazati njezinu autenticnost, istilu6 C:iinjeniouda su milijuni sprern?i umr.ijeti ZOi! nj.ih.. Ako vj-eru treba deflnirati S PQmoeu sUjepe vezanosti z:a ,osobu .Hi cUj i. mj'e-ritl je spremnos.Cu. da !i,e dade ilvot za nju. tada Sli zaista vjera pr,oroka u rpravdu i Iju182

& se bozjcj zapovijed] da S0 proglasi bo:zjimpredstavnikom, kate da zidovi neee vjerovati u boga kojemu ni me cal;: ne znajtu •. Bog, prernda ne ze:H ,prihva'titi ime, ipak to, ani kako hI lldo,voljio te:Zn,ji ,:z..idova za sigumo~~;u .~ MQjsije Wzisdrn da cak ni Ime nl]e dovoljna garanclja da natjera 2idove da vje:uj:u u bQ~~ Tako bog \Tsi daljnju koncesiju, On upueuje ~oJslJa da c:m..J' euda »kako bi 001 vjerovali da se bog pojaV'10_ tebi, bog nj.ruh(Wili otaca, bog .Abrahama, Isaka I Jakoba«. Du1boka irooija, te t'eeenice je oata., Da su Zidov.i~maJi onu vrstu vjere koju je bog ~eUo da imaju, ona hi se 'korijeillla u

u.k. sile

pate. zbog p-odjamldjen.OlSti. boje bunltl 1 neskloni 5U da izgybe slguTn:ost .koju imaJu kao robovi. Oni razumija [edmc je-

koje se bo]e, ali joj se podvrgavaju. M,o.jsiJe,protive-

bav, i vjera njlhovih protivnika u sHu U osnovi istd fenomen, razHCit samo po svom obieks«. Tada je vjera br-amht:.(4 slnbode i vjera njihovlh ugnjetaca jedino utoliko razlieita, ukoliko je to vjera u razlteite ideje, Iracionalna vjera je f<l1I!l.aticka uvjerenost u nekoga Hi u nesto, koja se korijeni u personalnom Hi.Impersonalnem iracionalncm autoriretu. Suprotno, raetonalna je vjera cvrseo uvjercnje zasnovano na produktivno] intelektualno] i emoci. onalno] djelatnosti. U raeionalnom misljenju ill kojem, pretpostavlja se, vjera nema mjesta, raclenalna vjera j,e jedna vazna ~komp()llenta. Kako, n prirnjer, u.cenjak dolazl do novog otkrica? Zapocm je II] on 6neCi eksperlmen t za eksp erimentom, sakupljajuci cinjenicu za Cinjenicom, a da nema viziJu onaga sto ocekuje da naife? Rljetko da se do bjlo koJeg vaznog otJkrica na bilo kojem nauenom podrueju doslo na taj nacin .. NiU su Ijudi dooH do vamiih zakljuCaka kad su

jednostavno

g.anja1.i m.ajtu. Proces kreativnog

misijmja

us.

svakornpodruiiju ljudskog nastojanja 6esto zapocinje s onirn sto se more nazvati »racionainom vizijom«, koja je sama rezultat znatnog prethodnog p'l"Oncavanja, refleksivnog mmjenja i prematranja. Kad ueenjak uSlpije da sakupi dovoljnc cinjenica ill da izradi matemarsku dFormulu. Hi oboje, da hi ucinio svoju prvotnu viziju veoma, prihvatljivom, moze se reel da je dosao do privremene hilpot.eze. Pailjiva analiza hipoteze, de. bi se razaznale njezlne implikadje, i prikupljan]» ci:njendca koje je podrasavaju vode do edekvarne hipoteze i nsposljeeku mozda do njezinog IlllldjuC~valf.i.j:1lJ. sveobuhvatnu u teoriju.

Historija nauke "puna je primjera vjere u razum i vizlja Istine. Kopernik, Kepler, ,G8IHlej. Newton biU su prozeti nepokoleb]jivQm vjerom u razum, Za DjU [e Bruno hie spaljen na lomaCi, a Spinnzapretrpio ekskormmikaciju. Na svakom .ko· raku od. zacinjanja radon.alne vizije d.o' formui.iranja teor:ije vje:ra je potrebna: vjera u viizjju kao r,acionaillo valja..n cHj kojemu t.reba. te!:itl, lljer,a u hipotem .kao ¥jerQjatrul. i plaul;i.,

183

konacnu teoriju, 1!1 najmanju rulu dok se opca suglasnost '0 injez.inojvaljanosti ne postigne, Tase vjera 'k:odjeni u covjd~ovom viIastitom..isleustvu, u povjenmju u rovjekoV'lLl moe urlSJjenja, p:mma;'tnmja .lJ .sultefilja. [:10k je ira:ciooalna ",jera pri.hv:acanj,e n.OO~galao istinitog same zaio
U

bilan slav; i vjera

'sto au torttet iii ve6;na~ako

k<liZe,racionalna se vjera korije-

Jedno diI"lllH;O znacenje vjerevanja u neku osobu odnesi se na vjeru koju imamo u mogucncsti drugfh, nas samih i colI'jecanstva. Najrudlmentarn]ja forma, 'U kojoj ta vjera pcstoji jest vjera knju majka ima prema svom .n.o'llorOOenom dietete: da ee Qno Zivjeti, rastlvhodati ] govmi'li. MeG:uUffl, ~l' tak djeteta u tom pog~edu zhiva SC s takvom pravil:nootu da

rli u nezavlsnom uvjerenju, zasnovanom rut n6cijem vlastitom ;pmduktiV:IIQm promatra:nju 1 misljenju.. .Mi~ljenje i sw]1enje nisu j:ed,iua sKera iskustva l!l lojoj se manifesttra racionalna vjera, lU sfer! ljuds kih odnosa, vjera je prije'ko pozrehna lvaMteta svakog zmacajnog prljateljstva m IjubavL Vje:r>ovat1« II dmgu osobu ZiDaei biti siguran 11 pOilllaanos:t i rnsp'romje:nljivosL njezinih Iundamentalmh srajaJHLa i njezine ]icnosti Pod tim ne mlslim da neb, esoba ne smije mijenjati SVQj~ Imi~l]enja,. vee da n.jez[ll,e QS. Il!ovne motivacije osraju isle; da je, na ;pnmj,er, :njezina sposobnost l"e~~!'~t za ljudsko destojanstve dio Djez:ine nosti i da nije podJoma pfQmj'eni. U istom sn:Us]ll m:1 vj ensjemo U sebe, Mi smo svjesn] Ji"O' stojarnja na!eg );!j.a:«, je:zgre :tt3Se :litnosd koja je nepromjen~j]v.a! >koja. traje bru: ,iStav.nas Zivot. usprkos prornjerrljivim I uv§etilma ~ be",il; b!Zira aa izvjeme promjene u misljeIlLjima i Q o.sje6.uijim<'ll. Upravo je la, [ezgra ona reelnost ~to je in rlje,C,i »j ale i na ko jo j se naseuvjenmj e 'ov~as utem idelilUtetu U!:' snlva, Ako ne vjerujemo !ILl trajanje 'Udflg ja, nese je Olsjee:anje Id!cJltti.'tC'ta ug~no j mi postajemo zavlsnio dtugim ljud[ma,cije odobravanje tada postaje .csnova naseg csjecanja identiteta sa samdm sdho.ffi" Samo je oscha koja vjeruje u sebe sp osobna da bude 'vjern ali druglma,. jer j edina 0113.. mo.le bi!i sigurna da 6e u b1ll£illuonosti .biU ist~. 'kao i danas i da ce zato osjetati i djcl.ova:ti .kako se sada oeekuje od :nje. Vjera 1ll sebe je uvjet nase sposobnosti da ne:S~Qdbed2l!mo, a buduCi da se 60vje.k,. kao sto ]:e N.Lelzsc.he islano, moZe d.eHnira ti S PQmo.cu njegmre SPOsObROS~i da obeea, to je jedan od U\!j!.!~
(»

oeekl,vanje tog razvo'ja izgleda da ne zahtiievavjeru.

Druga-

15m

lie·

La

ljudskog POostoj:anja.

Ci.je je s onim moguc~osHma '~oje mogu ne uspjeti da se razvijn: djetetove mogucnosti da voB, dabude sretno, da se korl&Li svojim raeumom, i jos speci.fi.Cnije mogucnosti, poput urnjetnickih naderenostl. One su sjemenje ko,je Taste i postaje manifestno ako su dati prikladni uvjcti za njegov rezvltak, aH sc moze ugasit! ako Hh uvjeta nema . Jedan nd najllamijili 1I.l.llI'jeta jest ta] da maCllijne osobe u djetetcvu zi~ vatu: vje'ruj u U te mogucnos ti, Prisetncs t te vjere Ciniraz1iku 17:rnetIu odgoja i marnpu,ladje. Odgoj je ]d~ntican s pemaganjem da dijete realizira svoje ffioguCno:sti,.615 Suprotno ad cdgoja jest man ilpulacij a koja S~ zasniva na odsutnosti vjere 11 rast m.ogu,Cnost.] i na uvjerenju dace dijete 'biH ispravno jedlnc aka odrasli stave u njega one ~to je Ipo.z.eljno, a ndstrane ouo sto se da je nepo~ljno .. Nema potrebe da se vjeruje u robota, budud da III njemu i nema ziv,ota. Vj era 1,;1 druge ima 8'1,10 ju kulmJnadju u v jer i u {:ali' j eca!'r.stvo. Uzap.aduom svijetuta [e vjerabila lzll'afenOlreHgijskim term ini rna u zidovsko-i<rscanskoj rel tgu j ~, a u 8 vjetovnom jeziku ana je fia~ra 5,",0] najsnainijI izraz u progreslvnimpoU· UClcim i socijalntm lclej<1l.maposljedIlljih 150 god]na., PopuI \ jere u dijete, ona se zasnivana .]dcji. cia S11 covjckoli'e mogulonsti takve da ce one, OlIKO su dati o dgovarajud. uvjetl, bit] sposohlll.e d~. izrade sodJalni poredak ,koJi se .rnvna: prema principrma jednakQsU, pravde i ijubavi. Covjek jos nlje d!o's.egao iz-grOlJdenoSl u'l.kvoog pO'Iietka i zato uvjerenje da afni to moZe 7.:ahUjev.i\li. vje,m. AH lao i svaka racionalna "jera i. ovo! ta'koder nije proizvo~jrilo mi~l icnjc, vee S~ losniva na d:okazu prQ~mil dostignuc~, ]judske vrste i na 1.111utarnjcm" Iskustvu

.em].

J.

184

lS5

svakog pojedlnca .. na njegovom vlastitom doi.hiIjajurazwn· noati 1, Ijubavi, Dok se iracionalna vjera kortjenl '0. podvrgavanju siB koja se osjeca premJ;)cno snaznom, sveznajucom i svemogueom, u abdikaeiji od vlastite snage i nnoCi, raclonalna vjera se zasniva na suprotnom iskustvu. Mi imamo takvu vjeru u misao. jer je ona rezultat naseg promatranja i miSJj~,ja .. Mi vjerujemo u rnogncnosti drugih, samih sebe i covj elanstva , i to semo do one rnjere do koje smo iskusili rast vlas·titih mogucnosti, stvarnost sazrijevanja u sebl, snagu vlastite razumske mocl i ljubavi, Osnova racionalne vjere jest praduk· tivnost. Z,ivjeti s vlastieom vjerom znaci :tivjeti prcduktieao i posjedovati jednu slgurnost koja postoji: sigurnost koja Izlaz! iz 'produkHvne aktivnosti i .]Z iskustva da je svaki od nas aktivan su!bj.ekt kome se te aktivnosti prediciraju. Iz toga slijedi da su vjerovanja u silu (u smislu dominacije), I upo treba sfle suprotno od V] ere. Vj erova ti u sil u ko] a pesteji, identicno je s nevjerovanjem u razvitak mogucnosti koje joS nisu realizirane, To je prevldanje buducnosti zasnovano [edino naocitoj sadasnjosti: no ana se pokazuje kao i.aIosno krivi IprQralu'll, du"boko Jraclonalan U SVQm predvidanju Ijudskill. mogucnosti 5! Jjudskog rasta, We postoji racionalna vjera u silu, Postoji podvrgavanje sill, Ili, sa strane onlh koJi je Imaju, re1ja da se zadrzl, Dok. se mnogima c]ni da [e sfla na], realnija ad s"V'ihstvari, covje:kov.a [e historija dokazala da je sila najnestalnija ed svih Ijudsklh dostignuca, Zbog cinje'Iil]· ee da se viera i sila medusobno isklju~uju, sve religije i politiCki sistem.i koji su prvotno lzgraden] na racionalnc] vjeri korumpiraju se i naposljetku gube j ono snage §,to imaju, ako se oslone na silu, m ,cak ako se s njO'lll pov.e;Zu. Jedna za:billda ,koja se tiCe vJere mora se ukr.atlw ovdje spomenuti Ces.to se pretposta.vlja da je vjem stanje ,n kojeru 60vjek pasivn~) reka rna (lstvarenje svoje nade .. Ako to i jest ikarakteristifuo za ir.acionalnu vje:ru, iz. na~eg :razmatl"anja. proirlrui da 'to·nikada njje istina za raciQn.am,u vJeru. UkoHko s~ 186

racionalna vjera korijen:i u dotivljaju vlastite produktlvnosti, ona ne mo~e biti pasivna, nego mora. Mti izraz lstinske unutarn]e aktivnosti, Stara Zidovska]egenda !i.vopisno izrazava ·w misao, Kad je Mojsije b.<K:JO cambni stoll]) u Crveno more.. more, potpuno suprotno Cl6ekivanom cudiu, Dije se same razdvojllo, ostavljajuci Zidovlma suh prolaz, Tek kad je prvi COy ek skocio III more, zbilo se 0becano cudo ] valovi su se j powk!li. Na pocetku ovog razmatranja ja sam razlikovao vjeru kao stajaliste, kao karakternu osobinu, i vjeru kao vjerovan]e u odredene Ideje Hi ljude .. Do sada smo se bavili [edino vjerom 11 prvom smislu I sada 58 samo namece pitanje da li postoj i Ikakva veza Jzmedu vj ere kao karakterne osob line i 0bjekta 11 koje netko vjeruje, Iz 'Ilase anallze racionalne nasuprot Iracionalno] vjeri sltjedi da takva veza postoji. B,uduci da se racfonalna vjera zasniva na naiiem vlastitom produktlvnom Iskustvu, njSta ne rnofe biti njezin objekt sto transcendira ljudsko iskustvo, Stovise, rni ne mozclno govoriti 0 racionalnoj "jeri. .kad. neka osoba vjeruje u ideje ljubavi, ra· zuma I pra vde ne kao rezul fa t VIlas tog iskus tva, vee j edlno ti zato s10 su je -uCili takvoj vjerl, Religijska vjera mofe bit]

obiju vrsta, Uglavnorn, neke sekte koje nisu dijelile moe crkve i neke mis'tiCke struje u religijl 'koje lOU naglasavale cO\'je-· kovu vlastitu moe da vnli SVQju slicnost bogu, sacnvele su i kultivirale stajaliste racionalne vjere u religijskorn simbolizrnu. oStovafi kao istina za reljgije, V<.lZi i za vjeru u njezinoj svjetovno] forml, posebno za vjeru U polltleke i socijalne ideje, Ideje slobode i demokracije razaraju se upravo na rraclonalnu vjeru kad se jednom prestanu zasniva ti na produktivnom iskustvu svakog pojedlnca, sve mn ]h fzlaz.u pardje iIi dr.zava, siJec] ga da vjeruje u te ideje. Postoji mnogo manja razHka. illmedu mistitk.e vjere U bogs:. ] a:teistove raclonalne vjere u ·60vjeeanstvo,. nego izmedu prve i vjem katvrn]sta. dja vjer.a se korijeni u tlvjeren;iu 0 ,~Iastitoj nemoe] i svom stmbu

peed. boijom mod. 1.87

Covjek ne moie Zivjeti bel vjere. Presudno pitanje za na5u generaciju, 1.010 i sljedece generacije, jest da li ta vje. ra bltt iractonalna vjera u vode, masine, uspjeh ili ractonalna vjcra U CQvjeka., zasnovana na do1ivljaju vlastite piroduk:. t j vne d] cl atnostl,

ce

5) MoraIne

snage u covjeku
"Cuda je ,~ovJeka.~ mnogo, ali fiijcdno nije divnije

oct

~(WOKtO, ,\r'l't'l:c:ma

a) Covjek

dobar

iti ;,:ao?

Stav kojl zastupa humanlsticka cnka da je oovjek sposoban da zna Sto je dobra. i da L,1 ~kladll,] s ti Ill. dielu]c, S']uwt.i se snagorn svo]in prirodnih moguCrl,ostj ] svoga razuma, bio bi noodriiv 'kad. bi dogma 0 covjekovoj urodenoj prirodnoj zloci ,hlla: istinita, Protivnici humandsuoke erlke tvrde da je coV] ekova rpTiroda rakva da ga tini sklonirn da se. ponasa neprijateljski prema svome bU.mjemu, da bude zavidan i ljubomoran i da bude Iijen, ·uk\oliko ga ne zauzda strah. Mnogi prod, stavnici humanisticke etike odgovorili su 'ria ta] ~zazov, inzlsrtiraju6 da je COoV jek 'popri.rodi debar ida des trukr! vnos t nl]c intcgralni .dio njegove prirode, I zaista, spar izm.·~du till dvaju prutivnih gledanja jedna j.e ad glavnih tema zapadne midi. 2<1 Sokrata je neznanje, a ne ,covjekova dispozicija bile izv.or pekvarencsti: za njega [e porok greska, Starl nam zavjet, nasuprot tome, govori da covjekova historija zapociuje aktom grljeha i da su »njegove teznje zle cd djetinjstva pa dalje«, U ranom srednjem vijeku bitka izmedu dvaju prorivnih gledanja usredsredila se oko pitamlja kako da se turnadl ,bfrblijskj mit 0 Adarnovu padu. Augustin jc mlslio da' je covjekov a prlroda !pokvarena tck na.kon pada, da je sV<lka generacija rod.ooa s ptO']cletstvom koje 188

je prouzroceno tom prvom covjekov'?,ID ,neposl~n~sc~ i. ~:l bi jedino boija milost, koje se prenosr preke crkve I njezinlh svetih sakramenata, mogla spasiti Covjeka. Pelagije, Augustinov vcliki suparnik, smatrao je da je AdanlOv grijeh bio sasvim lican j da nije utjecao rii na koga osim na Ad ama , te ella [e svaki covjek, prema tome, rcden sa sposobnostlma isto tollko nepokverenim kao Mo su brle i Adamov·e prije pada i da je grijeh rezultat ]skusenja i loseg ;primj,era. Augustin je dobio hitku i ta je pobjeda mcrala cdrediti - i zatamniti covjekov duh kroz stoljeea. . . Kasni srcdn]l vijek bio je svjedok povecanog vjerov~nJa u covjekovc dostojanstvo, moe i prirodnu dobrotu, Mislloci rcnesanse, kan i teolczi, poput Tome Akvmskog iz trmacstog stoljeca, dali su izraza tom vjerovanjn, premda su SIC njihova gledanja na covjeka razlikovala U mnogirn bltnim tockama i premda se Toma Akvinsk] nikada nije vratio na radikalizam pelagijanske »hereze«. Andteza •. ideja Covjekove urodene zloce, izrazena je u Luther,ovim i Calvinovim ucenjlma, koja tako ponovno ozivljavaju Augustmovo gledanje. Onl su u isti mah mzistirali na cevjekovoj duhovno] slobcdi i na njegovu pravui duznosti - da se suoci s bogom direktnc, bez
s--,

svecenika kao posrednfka, iobjavil! covjekovu urodenu pokvarenost i bespomocnost. Po mjima jc najveca zapreka co"
vjekovu spasu njegov ponos, a. rnode ga ,prev1adati jedino osjecajcru krivnje, kajanja, bezuvjetnog podvrgavanja bogu i vjerom on 'boiju mHOSf. Te dlvije ruti osta le SU ispl'leple tene u t,kivu moderne misli, Idejucovjekova dostojenstva i snage blla je izraaila fUoz.oflja prcsvjetlteljstva, progresivna Iiberalna misao deveenaestog

stoljeca, a najradlkaint]»

ju je izrazio Niet~sche. Ideja Covje.

kove bezvrijednostl i nistavncsti nasla je [lQV i ova] put potpuno posvjetovljen izraz U autoritamrm sistemirna, u .koji:rua su drzava Ili »~stvO({ postali vrhovni upravljaci, dok pojedinac, priznavajuci VIDS,titU beznacajnost t:reba da nade ispunjenje u poslnsnostl ipodv.rgriJiVanju. Te dvije ideja, premda 189

str [asno razdvojene u fHozofijama dOO1ok-racije i autoritari, zma, izmljesane 5U u svojem manje ekstremnom obliku u mtsljenju, a jOg, vise u osjecanju nase .kulture, Mi smo danas jednako sljedbeaici Angmtina 'kaOo i Pelagija, Luthera i Pico della Mirandole, Hohbesa i Jeffersoaa. Mi svjesno vjerujemo U c.ovjekovu moe i destojanstvo, ali - cesta nesvjesno - fiB_] takoder vjerujemo u ,oovjeIwVlU - a posebno n~uvrasdtu ~ nemoc i zlocu i objasnjauamo ih ukazujuci na »ljudsku prirodu«.ti1 U Freudovim radovima obje su protivne ideje nasle izraz utermlnirna psiholoske teorije. Freud. je bio urnncgnme tipicni predstavnjk presvjetiteljskeg dum, vjerujuci u razum ~ covj ekovo pra vo da zasti ti svo] e prlro dne za ht] eve prot! v socijalnih konvencija i druS,tvenog prltiska. Medutim, 'on je U Isto vrljcrne zastupao glediste da joe covjek po prtrodi Iijen i sklon :sa(lllo~adovoljstvu ] 'CIa mora bIti pr:isiljen fie. put soci[alno korisne dielatnosti." Najradikalniji izraz gledista 0 urodenoj ,c.Qvje.kovoj destruktlvnostl moi\e se nacl u Freudovoj teoriji »instinkta smrti«. Nakao I svjetskog rata on je bio tollko imprcsionlran snagom razaralacke strasti da Je prelnacl0 svoju starlju teoriju, po ,kojoj su posrojala dva Hpa instmkta - seksualni .] instinkt sarnoodrzanja - dav'si dominantno mjesto iraclonalnoj destrukrlvnosti. On je pretpostavio da je eovjek bojlstc lila. kojem se susrecu dvije jednako mocne sile: nagon zazivotcm i nagon za smrcu, To SU, mlslio je on, Ibile bioloske sile koje se mogu na,ci u svim organizmj~ ma, 'Ukljutuju6 covjeka Kad se nagon za smrcu upravio na
.e

vanjske objekre, on se pokazao kao nagon za u.n1~tava.njelJll;

kad je ostao unutar organizma, tezlo je za samounistenjem. Freudova teorlja je dU81Hsticka:. On ne vidi ,Covjeika. ni kao u ,biti dobrog, ~nikao u bUi zlog, vet kao bice koje je tjerano s dv.ije jednalko sn~]'Ie ptotu.rjeene sileo Isto dU<iI'Hsticko gIedanje boilo je iuazeno u R"'lIl1ogim reJigijskim i fHozofskim sistemima. Zivot i smrt, Ijubav i n.'rndor, dan .1 noc,. bijelo i erno, Ormuzd i Ahr.i.maIl, sarno su neke <Dei mnQgih sirnbo"
190

lickih formulacija te polarncsti, Takva dualistieka teorija Z3isla, je vrlo pdv]atna za proucavaoea Ijudske prlrode, Ona ostavlja mjesto idej] 0 covjekovoj-dobruti, no ona takoder uvazava izvanrednu ~ovjekovu sposobnost za razaranje koju S8JIllO povrsno, proizvoljno mi~]jenje moze ignorlratt. Dualisticko gledanje, rnedutim, samo je polazna toeka, a Roe i ndgovor na naSi 'psihoioni i etiCki. ,problem. Trebamo Ii razumjeti da taj duallzarn znaci da su oba, i nagon za iivot I nagon za unistavanjem, urodene I jednako snazne sposobnosti u ,eovjeku? U 'tom hi slucaju ,humanistiCka euka bila suoeena s problemorn - kako se destruktlvna strena ljudske prirode moze zauzdati bez sankcija i autoriearnth zapovijedi? Ili, mozemo li dod do odgovora ,koji je primjereni]! principu humanistlcke etike i IlIIO~.e Ii se polarnost izrnedu teznje za fivotom i teZ.n.je za razaranjem razumjeti drugacije? N~c~a sposolmost da odgovorimo na tat pitanja zavlsl od uvida kQjli imamo u prirodu neprijateljstva i destruktivnosti. AU, prije nego udemo u to razmatran]e, ueinitceroo dobro ako postanemo svjesni .koliko je taj-odgovcr vabn za problem etike, Izhor izmedu i.ivQta i smrti zaista je osnovna altemativa etike, To j e ~Ilerna tiva izmedu produktivnos ti i destruktivnosti, izmedtu moci i nemoci, izmedu vrhne .i poroka, l~..humanistickuetiku sva losa nastojanja upravljena SU protlv f:i.vota, a sva dobra slure oeuvanju I razvijanju zivota. NaS prvi korak u pristupu problemu desrrukrivnesti jest da razlikujemo dvije vrste mrinje: racionalnu, »reakHvlllN, i, iraeionalnu, »karakterom uvjetovanu« mr.~nju. Reaktivna,

racionalna mrinja [e reakcija, osobe na prijetnju njezino] v:last:itoj slobodl, z.ivQtu in Jdejama Hi neko] drugoj OSQbi. Njezina [e pretpostavka postlvanje zivota. Racicnalna mrinja imavaZllu MoIQsku funkciju: ona je djelotvoran ekviva·]ent
akcije koja shui. zasti6ivanju zlvot.a; ona nastaje kao reakcija na iivotne prijetnje i Ofta prestaje 'postojati kad joe pr.ijelnja uklonjena; ona nije suprOfl10S! l1ego suputnik tef.l1je za iivotom.

~91

Karakterom uvjetovana mrznja kvalitarivno sc razlikuje, Ona J!.1 karakterna osobisra, stalna SPOSOOllOst da sc mrzi, koja ·pociva U osobi koja ieste neprijateljska, vise nego ~'to reaglra mrznjom na llotiC8Jj izvana. Jraclenalua mr'lnja- lnoie se .ai,ktu:mUzira~.i pomotu Istovrsne realisticke prijetnje koja, s ,pcrbwluje reaktivnu mrZuju; ali, Oesto Ie to bez.r<lzlo,ma filrZ.nja ~ koja koristi svaku priHk'1!.lda se izrazi ~ ractonalzstrana kao reaktlvna .mrlnja. Osobi ,koja Imnj eini se da ima osj etaj olakSanj a, kao cia je sretna s to je nasla mogucnost dol lz.razi dugotrajno zaddavano neprijateljstvo. -Covjek mo;ze gotovc y.idjeti na njezinom Iieu ui:iLak sto ga dobivacd zadovoljenj.a svoje rnrzn]e, Ehka je prvenstveno zaokupljena problemom iracionalne mrznje, st'rascu sto t!.rusLavH iH osaJkacu.jetivO't. Iracionalna se mrznja 'korijeni tI. karakteru neke osobe,a njesin je objek; ad sporedne vaznns ti, Ona je upravljena isto toll ko pro tiv dru.g£h k:oiIiko i protiv sebe, premda smo CeSce SV] esnd cia cnrdruge nego da rnrzlmo sebe, Mrznja protiv n~:s samlh obfu:nQ se xa.cioll.ail.Wra kao po~;rtVQvnost, nesebicnost. asketlzam, iili kao samcoptuzivanje I osjeca] lnferiorncsti. m:-;estalo:st rooltivne rnrtnjeCak: je mnogo veca nego ~W so Cini, jer osoha oesto reaglra rorinjom na prijetnje protiv njezinog Jmegriteta Hi slobnde, prijetnje koje nisu ocite i ekspllcitne, vee suprllne, Hicak prI}::rivcne kao Ijubav Hi .mstira, AJi i take, karakterom uvjetovana m'rinja. fenornen je rakve wHciIile .da se tin! da dualisticka teorija 0 Ijuba\i;l i njl kao dvjerna fundamentalrilm silama odgovarac.injenlca, ma, MorMno li, dakle, dOpus'tiU ispravnost du.a]jsHcb:-teQri~ je? Da ,hiSITlO odgovor.i1i na to .pitanje, treba da dalje Jstrazuj erne prirodu tog duelizma, J esu Ii dobro l zlo sile j ednake snage? Jew U one obje dio prvooitne covJekove opreme, ill maMa, kakva druga veza postoji izmedu njih? PcPreudu je destmktivno-st svojstvena 30m Ijudskim 'bol· cima; ana se razllkuje ug:l81V\Ilom S ohzirom na svujobjekt - d.r.'I.lgi,Hi mi sami S tog stajaJiSt~ sljjedilo hi da je dez:inlQ

struktivnost prctiv sebe u qbra:tnomrazmjeru s destruktlvnoscu prntfv drugih, Y,ojptretpostavd, medutim, proturjeei ~lf1ljeRka da se Ijudi razlikuju po atupnju svoje Loraine de-·

struktivncsti, bez obzira nato Je H ona preenstvenc upravljena prodv nas samih fl! drugili. Mi ne nalezhno veliku destrukti mas t 'p.rema druglma kedomh .koj:li su Q·bw.eUma.
lim neprij.ueljstVQID prema sehl; nasuprot, vidimo da $11 fiepdj.at~jstva prema s~bi .i prema drugima ;povezana. Sto. 'Vise, nalazlme da se 2;]vo'tno-dest:.rukthme sile javljaju U 050· bi 1il obrnutom omje:r.u. prema 'Z]votno~r<lizroj:fiim silame; 5U jace jedne, to su slabije druge, i- obratno, Ta jecinjenica klj ue za razumij eV3njel.ivot'fio-destrukH vne encrgi] e: tlird se da joe stupanj destruktivncstl proporeionalan stupnju do kojeg je razvitak sposobnostl neke UC:!losti sprijden. Me govo· rim ovdje opovremer.Lim prikr.atenosUma ove Hi one zelje. vee 0 ~a,p:rijocnostl spontanog izraza rovjekovih. senzornih, emocionalnth, fizh~kih i intelektaalnjh sposobnosti, 0 osujecenju .njegovih produkitivnih iIDOguOn.OO!I;i. Aka se spreeava ten-

sto

dencija Zlvota. daraste, da se iZivi onda take osujeeena energi]a prelazi proces Jsmjene i transEODIl'ira se 11 Zivotn~destruktivnu energiju, Destruktivnost je remltat neii,ivlje.nog iivota, One individ:uahl.e i socijalne prilike ko je pridonose hio.kiralnju. fi,'VQhlO-raz.vojne energije pro:i.zV'odie destruknvnost, koja [e sa svo]e strane iavor Iz kojeg: proIstj~u, razUCite
maoifestacije da. Ako je isiin.a cia se destnlJkUvnost mora razv]jaU lao rezul-

fin-

tat blokirane produktivne energije, cirrHoM foe da sf: ana is pravom mofe nazva ti mogutnQscll'1;lcQvjekovo j prifodi. Pr·o.ii1azi J1 ~z toga, dakle, da su i dobro ,] zlo moglJ.Cnosti jednake snage U CQvjd;:n? Da b.i&n1o odgovorUi na to pitanje, moramo i3]?itaHz!:nacenje- m:OgilJ.Cn.o:s:tL Reel da ndto posto]] x>pokndjalno«, :mati ne samo da 00 000. postojat;i u:buduc-, ncstt Vee da je to buduoo pos~oja;nje prlprernljene vee u sada~.njosU. 'raj OdU05 Izmedu sadasnjeg i bllld.lIloeg stadija raz. vHka maze se opisaH is.kazom. d.a. ibudu6e zapr.fltvo pos.tojj ~l

sadamjem. Znac1. ]I to dace, buduei stadij nuzno nastatl. aka

ne! Aka kazemo da je drvo potencijatne prisumo 1Il sjernenu, to ne znaci da se drvo mOra E'.'UviUtz svakogs jemena, Ostvarenje neke JUO gucnosti z~visi (I prisutnosti odredenihprilika, kuje SID. U slueaju sjemena, na prirnjer, odgovarajuca ze,m.J!ja,veda, 1. Sll!D.Oevo svjetlo, U stvari, )pO j arnmogu6nosti nema smlsla osim u vezi sa spec,iHcn~ sadasn]] sta,ctijpostoji? O6to

gOY rast i razvoj, Zlo nema s¥oJe vlastlto nezavisno pcstojanje, onn je odsutnost dobrog, rezultat neuspjeha da se estvari zivet. MornIno se pozahavltl s Jos jednirn prigovorom humanis-

tickojetid,

.k.oji kaie da odg:ovarajuci

uvjeti za razvitak dob-

prllikama koje $U potrebne za njesino ostvarenje, Tvrdnja da je dna potencijalno prlsutno u sjemenu, mora se specifiel. ratl usmislu da ce dryo izrasri ~.z sjemeca, pretpostavivst da
je sjerne smjdteno u speocificne uVjete ~oji su ntlfui za njegOY rast, Aka su ti odgovarajuci uvjetl odsutnl, MO je, na

rog rnoraju obuhvatin nagrade 1. ,kama,. [er Covjek nerna u sebl nikakav pctlca] da razvije svoje snage, Pok1.lSat eu da
na sljedecim stranicama cia norrnalan pojedinac u sebl tendenciju da se razvija, da raste, da bude produkrivan, a da je paraliziranost te tendencije po sebi simptom rnentalne bolesti. Menta:ino zdravl]e, poput fiaickog, [J.]. je cil] prema kojemu pojedinac treba da Dude izvanaprtstljsvan, vee cilj za kojl poticaj postoji u pojedlncu i cije potispokaiem ,posjeduje

primjer, zemlja p'relili.Una .i 't~ko nespojiva s restom sjemena, ono se ~ece razvlti u drvo, .negoce .istlulitL Ako jie zivoUnja Jisena hrene, ona nece ostv<'llrih svoju mogudnost rasta, vee
ce uginuti. Mo2ifl se, dakle, reCi da sjeme iIi iivoUnja Imaju dvlje vrste mognenosti i da iz svake od njih u kasnijem stadiju razvirka slijede odre&mi rezultari: prva, primarna mo" gu.if1.0SZ, koja ·s·eestvaruje, ako s'll1.odgovarajud uvjeti prisutni, 1 druga, sekundarn« nwgucnost" keja se osivaruje, aka 8111 uvjeti U suprctnostl s egzistencijalnlm potrebama. Obje, i primarna i sekundarna mogucnoe t. clio :5U prirode organizrna, Sekundarne mogucnosti iposta]u manifestne, s istorn lluino~6u, kae i primarne moguenosti. Terrnind »prlmarne« i »se-

kivanje zahtijeva da snazne oknlne sile djeluju protfv njega," Pre tpesta v.ka dncovjek irna prirodan nagon za rastom i Intcgraclj om, ne im plicira apatraktan nagon Z8i. savrsenstvom kan narocitu spasohnost Jsojom je covjek obdaren, P'ro:i;;;;;lazi ]z same prirode covjeka, lz principa da moe da se djelu}e stvara potrebu da se ta mo6t~p()uiiebi ida. n.euspjeh da se (ma Hpotrijebi retultira .dis,tunkcijom i nesreCom. Valjanost

tog principa moze se Iako shvauti

sobzirom.

na fiziolo~ke

kundame«

upotrehljavaju

se da hi namaciU da se razvltak

megucnesti koja je nazvana »primernom« zbiva pod. normelnim prlllkama Jj da »sekundarna moguenost« dolaei u manifestno PQstQjamje jedino .\]1 Shlca:jt!.abnormablih patugenih priUl ..a,

~ Pretpostavlja] uCiida smo japra vu kad uztmamo da joe desekundarna m..ogu:ooost. 11 Covjeku, koja postaje manifest.nom jedino aka on Of; Itspije ,da os.~varj svoje primar~ nemogu.Cno:s.~i. odgovorUi smo 'Sa,mo na jedan od. prigoV'ora hum.anis~iC.ko] etid. Pok!;lzrui smo daaovjek. n]je .nu.!Til.Olao, vee da postaje zao ako nedo:staju odgovaraJu.Ci uvje-ti za nj,estruktivnost

covjekove funkcije, Covje:k Ima moe da hoda i dase krece: ako bi on bio sprije..cen upotrfjebiti tu moc proizaci ce Iz toga te~ka flzi6ka nelagodnost ili bolese. Zcne ima.ju moe da radaju I njegu]u dJeCU;'-'1Illi::ota moe ostaje neupotrfjebljena, ako ~ena ne poSlane majka, ako ona ne more utr-ositi SVQju moe da rodl i voli dijcte,ona do,fivljav'a. prikracenost koja se mo.re l:ije6iti jedino povecanom realizacljom svojlh moei u drugim sferama svogazivota. Freud je skrenuo prlnju na jedan drug! nedostatak energije kao na uzrck patnje, nedestatak utronn seksualne energije, time sto [e shvatio da blokiran.je seksualne encrgije: mole biH :uzrok .neurotskih smemjL Premda je Freud prccjenjivao l.naL'cnjc :sdc:s,u3IJnog zadovolje:nja, nje,b"(:rV<!I. je tcorija cluboki si'mboliCld iz..razcinje.nic.e da je6ovjekov 195

194

neuspjeh da upotr-ijebi i 'pot~i ono !ito. ima, uzrok bolestt ii nesreee, Val janos t 109 prindpa je oci ta, ka ko S ohz.irom. na psiruCke,E.ako i no: fizickie rncci. CO'lljck je obdaren sposobnosrima govora i mBije.nja. Aiko bi te rnoci bile Mokir<lne osoba bi hila: t~Jal Q~teceua. Covjd .. irna moe da voli, ] ako on ne ·moZe is.koristiH svoju nloe,:::I.ko je f!esposobam: da voll, On. pari zbog tog nedostatka c8ik i ako pokusa da .igncrira sVo]lIlpat.nju svlm vrstama racienalizacija, iIi ake upoerebJjava dru~tve:no strukturiraneputuve bijega od boli ~z:mko'Vane n jegovlm neusp]ehoon .. Uzrok fenomena da ne upotrijebiU svoje moci rezultira nesrecom, treba naci U samorn ljudskom egzietiranlu. Covje-lm. \1''0 egzlstiranje jkara..k;~e:riziraj-u egli<s1em:djaine dihotomfje, koje sam razmatrae jn prethodncru pnglavlja. On nema drngog nalina da se sjedind sa svijetom, a ~sto-v.remeno <fa se osjeca sjedinjenhnsa samim sohom, . da bude povezan !5 druglma, a da za,drli :svo'j integrHet kao jedinstveno bite. nego da pro. duktivno ,kQdsH svoje moCi. Ako ne uspije da tako,' on ne maze pos:tici unutarnju harmoniju i Jotegraciju; on je rastrgan ft pocijepan, ,tje.ran da pobjegne ad sebe, ad. olsjocaja oespomoCnGsti, dosade ffi nemQci" koji su nufue posijedk',e njegovaJ neuspjeha. Covjek. bucl\tuSi da [e ii'!!", ne moZe negQ da ieli:!ivjeti ~ j edini natlfi kako mo~e usp jeti u aktu zivQta jest da uputrljebi svojemoCi, da pO~l"o~i0]]0 Sto irna. Mazda nema fenomena Ikoji jasndje pekazuje rezultat vjekovaJ.neuspjeha da produktivno Integrlrano zlvi, nego ~tQ je neUI'oza. Svaka jc neuroza rezultat sukoba izmeaU.Oovjeku svcjstvenlh moct i onlh .sHa .koje bleklraju njihov razvltak, N0UfOtsli simptom], peput slmptoma Hz]~ke belesti, ural su botbeko'jU :zdrav:i dio Uooo:S:ti s~r<l,tst<l.v]ja utjecajtma s'~o osakaeuju, a koH SUinpraV'ij'eni ']),rot]v razvi[JLa. m;nost:t Meautrm, .nedostatakintegradje i produ-ktivoosLi llC vod~ tJ.vijek do nell.roze,. U stvad .•ka.d bI to bio sluc.aj, moraU bis'mo veHku veCin.l!l[judi s.matrati Reuro Ucarim.1.1i.Kakv.i 8U. dakle, specrHe:ni uvjeti koji]}ridonose 1i1cuToUkom relWlatlil?'

ueim

co-

Peste j e neki tilljeh 10 je megu SJP om~u ti s amo u krarkc: na pr:imje.r, Jedrlo se dijete mo:Ze patpunije uhotiHne,gQ dmgo i stIkob izmedu njegove tjeskobe .i njegmrih osnovnih Ijud~kih w:mji maze zato biti osrnji i Iileizdr.ujiviji, ni, dijete je moida. razvilc osjetanje Sllolbodei originalnesti koie [e ja~e nego isto osj~a:llje ked prmjetne osobe i zate pcraz mo.ie biti man]e prw:v.a.flj~v'. AU, urnjesto da nBlbmjam dmge uvjete kojipridoI!lose neurozi, vise volirn da okreaern rpitanje JJ da 'pii<m1 ,k:akvi SU uvjedkoji sa odgcvomt za cinj,e.niru dlatoUko mnogo ljudi ne postaje neuroti{;a'1'hna,. oU\Sprko~ neuspJehu da prcduktivno .~integralno iive,CinJ. se daje naovom mjestu korisno razlikovati dva pojma: pojam. nedostatka i pojem neuroze," Ako osoba ne uspije da dosegne zrelost, spontanose I autenHc<lm d()fivj~j.aJjsvoga »ja«, m.ooe Sf: smatrati da im~tez~k nedostata\1{pod uvjetG'm da pretpostavljamo da su slohoda i spontanos; objektlvnt cH_jevi koje ljudsko Mce treba da postigne. Aka takavcil] ne :postizava veCln.a; clan.ova bilo k.ojeg: datog dro~tva, bavimo se fenomenem drustveno strukturfranog nedostatka, Pojed~nac gao dijell s nmogim druglma; on ga nije s"Ijestankao nedostatak i njegmru sigumo.st ne ugrozavOli.dozivljaj v]:as.ti~e razlil.itosti. to, da tako k.mm, ~;to je izop .. eenik. Ouo ~to [e mazda izguhio u bogatstw ] 2IutenUCl'l.OSU osjee-anja srece, flado'kn.aduje. se sigJl1mo:SCukoj!!!. osjeca z'bog slaganja S ostalim Wl/jeCam~eV()mkakvim ga on pcznaje, U stvari, sam mj nedostaeak njegnva .kulCUTa moze uzdignuti do vrljne itako mu dO"liti ovecani osjecaji postignuca, Ilustrap cija za to jest osjetanje ·hivnje i tjeskobe :k.oju je Calvinovo u.oenj'El pota.klQ U ljudjma, Mo:oo .~ f\oci da esoba koja. jedhu· zeta osjeeajem v~.aS"6~e. slabostl .~nevrijednesti, s neprestanem sumnjom da Ii je spase-na fuHosua.el'll.a. navjec]lu lamu, koja jedva da je SpOI$OMa z:a bUa k.akvu autenticnu ra.dost i. koja Sieucjnib kotaeicem manne koju mo.ra slllzlti, da takva. osobOllzaista irns: tezak .ncdostata.k. IJli<'lk,sa,m taj l'ledostal:ak drll.stvcno je s'~:ru'bU!r].r.an; ]1.i.'lJ njeg~ 5e gl~daro k~o na ;posebno

196

197