Está en la página 1de 65

Djelovanje zodijaka i elemenata na temelju

rezultata istraživanja Marije Thun


Zviježđa Z o d i j a k a prnose važnosti. Putuje li M j e s e c
svoje i m p u l s e p r e k o ispred zviježđa koje pozi­
klasičnih elemenata tivno djeluje na korijen,
( v o d a , zrak/svjetlo, z e m l j a taj dan o z n a č a v a m o k a o
i t o p l i n a ) na tlo i d a l j e na d a n z a korijen, d a k l e
biljke. Po tri s a z v i j e ž đ a kad j e M j e s e c npr. i s p r e d
s e dodjeljuju j e d n o m Bika. Te dane ćemo
elementu. K a k o i m a m o o d a b i r a t i za sjetvu,
dvanaest područja p r e s a đ i v a n j e , njegu i
Z o d i j a k a , n a s t a j u četiri b e r b u b i l j a k a korijena.
s k u p i n e koje n a z i v a m o N a taj n a č i n p o s t i ž e m o
t r i g o n i m a (vidi crtež, najvišu kvalitetu i
str.l.). S v a k i o d četiriju prinos, a p l o d o v i se u
biljnih d i j e l o v a (korijen, s k l a d i š t u najbolje d r ž e .
list, cvijet, p l o d / s j e m e ) U te biljke u b r a j a m o npr.
pripisujemo jednom mrkvu, ciklu, rotkvice.
trigonu. P o d r u č j e L a v a To j e d n a k o vrijedi d a n e
osobito pozitivno za list, d a n e za cvijet,
djeluje n a s j e m e . Z a n a s dane za plod, odnosno
je položaj M j e s e c a ispred plod/sjeme.
tog zviježđa o d p r e s u d n e
Biološko-dinamička metoda

Dani za sjetvu
Dani za presađivanje

Dani za berbu

Zagreb, 2009.
SADRŽAJ
Predgovor hrvatskom izdanju 7 Analiza tla 33
Obrađivanje tla 33

Predgovor 8 Toplina tla 36

Zodijak 9 Malčiranje 37

Povezanost s kozmosom 10 Kompost 38


Siderički mjesec 12 Biljni kompost 42
Planeti i njihov utjecaj Kompost od korova 43
na Zemlju 15 Kompostiranje trave 43
Brzo kompostiranje tvari
Sjetveni kalendar 17 životinj. podrijetla 44

Sjetva 18 Kopriva i njena primjena 45


Biljke koje sijemo u dane za 24-satni ekstrakt 45
korijen 18 Gnojnica od koprive kao
Biljke koje sijemo u dane za list 18 poticajno sredstvo 46
Biljke koje sijemo u dane za plod 19 Poticanje rasta biljaka primjenom
Biljke koje sijemo u dane za gnojnice od kopriva 47
cvijet 20
Sjeme 20 Gnojnica od raznog bilja 48

Okopavanje 23 Pripravci gnoj iz roga i


kremen iz roga 49
Presađivanje 25
Pripravak od kravlje b a l e g e
Razmnožavanje reznicama 27 po M.Thun 52

B e r b a i konzerviranje 28 Kameno brašno 55


Doba dana 31 Bazaltno brašno 55

Tlo 32 Z e l e n a gnojidba 56
PREDGOVOR
Izmjenjivanje usjeva Luk 97
i plodored 58 Češnjak 98
Krumpir 98
Zalijevanje
Kakvoća vode
66
67 Biljke lista 101
HRVATSKOM IZDANJU
Kupusnjače 102
O p a s n o s t od kasnih proljetnih Kupus 102 Knjiga koju držite u rukama plod je štetočinama i korovima, a sve uz pomoć
mrazeva 69 Korabica 102 dugogodišnjeg iskustva autorice, koja pripravaka i čajeva od ljekovitog bilja,
Cvjetača 102 je prije 40 godina počela istraživati slijedeći prirodne sile i ritmove koji nas
Veliki petak, Velika subota 70 Salata glavatica 103 zašto se biljke različito "ponašaju" za­ okružuju.
Matovilac 103 visno od vremena sjetve. Tijekom svojih
Uvjerena sam da će ovaj prekrasni
Korov 71 Cikorija 103 istraživanja došla je do brojnih praktičnih
priručnik gospode Marije Thun obrado­
D8-koncentrat za suzbijanje Špinat 103 saznanja koja nam nesebično poklanja u
vati sve korisnike Mjesečevog sjetvenog
korova 71 Peršin 104 o v o m priručniku koji će postati sastavni
Preventiva 75 kalendara diljem Hrvatske, a one koji do
Trava 104 dio kućne biblioteke svih onih kojima
Gnojnica od korova 75 je stalo do očuvanja vlastitog zdravlja, sada nisu upoznali prednosti primjene
Različiti korovi 76 Biljke cvijeta 106 zdravlja svojih bližnjih i opstanka života Kalendara potaknuti da i oni počnu ra­
Cvijeće za rez 108 na zemlji. diti u skladu s prirodom.
Gljivične bolesti biljaka 78 Lukovičasto cvijeće 108
Preslica 79 Ljekovite biljke 108 Ova knjiga se može smatrati sastavnim Zato sam sretna što smo uspjeli pre­
Recept za suzbijanje gljivičnih Brokula 110 dijelom Mjesečevog sjetvenog kalen­ vesti i izdati knjigu koja će nam svima
oboljenja 80 Biljke za biološko-dinamičke dara, koji se kod nas izdaje već četvrtu upljepšati i olakšati rad u vrtovima.
Gljivične bolesti na različitim pripravke 111 godinu. Kalendar nas upućuje kada je Slijedeći prirodne ritmove (prema sav­
biljkama 81 najbolje posijati ili posaditi, njegovati i jetima iz knjige) postajemo prijemčiviji
Biljke ploda 112 ubrati pojedinu skupinu biljaka (korje-
za prirodu oko nas i postupno život post­
Životinjske štetočine 84 Grašak i grah 113 naste, lisnate, plodonosne ili cvjetne), a
aje puniji i ljepši.
Štetočine na kupusu i mrkvi 85 Leća 113 ovaj priručnik daje odgovor na pitanje
Puževi 88 Rajčica 114 kako to učiniti na najbolji mogući
Metode smanjivanja Jagoda 114 način. Hrvatsko izdanje knjige izlazi uoči Dana
prekobrojnih štetočina 91 Voće i jagodičasto voće 116 planeta Zamlja 1999. i svojevrsni je pok­
Kazalo 121 Danas, u vrijeme novih opasnosti od lon svima nama s naputcima kako njego­
Biljke korijena 95 Opaska urednice 123 genetski manipuliranog sjemena i trans­ vati i čuvati ovu našu jedinu majčicu
Mrkva 96 genic) biljaka( ranije smo se bojali "samo" Zemlju.
Cikla 96 pesticida i mineralnih gnojiva), autorica
Rotkvice 97 nas uči kako ćemo uzgojiti vlastito sjeme Zlata Nanić
Celer 97 vrhunske kakvoće, kako se "nositi" sa Zagreb, proljeće 1999.
PREDGOVOR ZODIJAK
Knjiga koja je pred Vama donosi pregled Zodijak se sastoji od dvanaest zviježđa U sadašnje vrijeme Sunce stoji ispred
dometa naših dosadašnjih pokusa i ispred kojih, tijekom godine, sa Zemlje ovih zviježđa Zodijaka:
istraživanja. Ti rezultati su već ranije doživljavamo Sunce. I Mjesec i plan­
objavljivani u raznim časopisima i u iz­ eti kreću se samo ispred tih zviježđa. Ribe od 11. ožujka do 17. travnja
danjima vlastite naklade. Iz našeg sveu­ Prolazeći ispred tih područja, Mjesec
Ovan od 18. travnja do 12. svibnja
kupnog rada teme smo birali tako da i planeti posreduju impulse na Zem­
Bik od 13. svibnja do 19. lipnja
su u središtu pozornosti pitanja koja si lju (vidi crtež na prednjem preklopu
vrtlar postavlja u vezi sjetve, obrade tla i Blizanci od 20. lipnja do 18. srpnja
ovitka). Biljka ima sposobnost u svome
uzgoja biljaka. liku učiniti vidljivim djelovanja koja dol­ Rak od 19. srpnja do 9. kolovoza

Pokuse smo vršili na temelju biološko- aze s tih zviježđa. I u stvaranju hranjivih Lav od 10. kolovoza do 14. rujna
dinamičkog načina gospodarenja. Ta je tvari kao što su npr. bjelančevine, masti, Djevica od 15. rujna do 31. listopada Vaga
metoda razvijena i unapređivana prema ugljikohiđrati i soli, ona je prijemljiva za
od 1. studenoga do 18. studenoga
preporukama Rudolfa Steinera kako ih utjecaj kozmičkih ritmova; oni potiču i
Škorpion od 19. studenoga do 18. prosinca
je on iznio u svom tečaju za poljodjelce njen rast.
Strijelac od 19. prosinca do 17.siječnja
i vrtlare, 1924. godine. Takav način Granice, odnosno prijelaze od jednoga
rada najstariji je u današnjim alterna­ Jarac od 18. siječnja do 13. veljače
zviježđa do drugoga, ustanovili smo
tivnim nastojanjima u poljoprivedi. U tako što smo mnoge biljke sijali svakog Vodenjak od 14. veljače do 10. ožujka
mnogobrojnim pokusima uspoređivali sata. Bio je to, doduše, ogroman posao i
smo ga s drugim biološkim ili konven­ utrošak vremena, ali su nam biljke jasno
cionalnim metodama. Pripravci koji se i nedvosmisleno pokazale put pojedinih
u knjizi na raznim mjestima spominju impulsa. Međutim, dolazilo je do odstu­
također su izrađeni prema preporu­ panja kad bi se Mjesec na svojoj pu­
kama Rudolfa Steinera, kao i postupak tanji nalazio u perigeju ( P g ) ili apogeju
za spaljivanje životinjskih štetočina i ko­ S u r a d n i c a kod procjenjivanja
( A g ) , odnosno najbliže Zemlji ili najviše
ulja. Različiti p o s t u p c i
rova. Zahvaljujući našim dugogodišnjim s u l j a r i c a m a o d r a ž a v a j u se udaljen od nje. Te pomake treba svake
istraživanjima mogli smo uočiti ve­ na k a k v o ć i i količini godine iznova utvrditi kako bismo ih
d o b i v e n o g ulja.
liku raznovrsnost kozmičkih utjecaja. mogli iskoristiti za naš Mjesečev sjetveni
Time smo proširili naše spoznaje glede kalendar.
značajne povezanosti biljnog svijeta s
kozmičkim djelovanjem, što za praktičara
može biti od velike koristi.
POVEZANOST
Znamo da se svi organski procesi na (npr. salata glavatica u svojoj glavi)
Zemlji ponavljaju u "vremenu". Mnogi impulse koji dolaze od planeta, kao i od
od ovih tijekova uvijek se ponovno Sunca i Mjeseca. Sadržaj bjelančevina,

S KOZMOSOM vraćaju ustaljenim ritmom. Najpoznati­


ji primjer je ritam dan-noć koji kod
masti, ugljiko-hidrata i soli također je
ovisan o tim impulsima.
čovjeka izaziva vrlo velike razlike u Tijekom naših istraživanja sve je očitiji
svijesti (budno stanje, san, snovi). Ri­ postajao temeljni zakon: zviježđa Zodi­
Mala knjižica Ruclolfa Steinera "Praktično potražiti u "vremenu". Tako su počela tam dan-noć nastaje vrtnjom naše Zem­ jaka su od velike važnosti za rast biljaka.
izgrađivanje mišljenja" potaknula nas je istraživanja čije rezultate možete naći u lje oko vlastite osi. Na strani okrenutoj Ona djeluju putem Sunca, Mjeseca i pla­
prije 42 godine da počnemo promatrati ovoj knjizi. prema Suncu je dan, a na suprotnoj noć. neta, a ovi svoje snage posreduju biljka­
biljke na način koji inače nije uobičajen.
1 godišnji tijek ima ritam koji se uvi­ ma preko klasičnih elemenata topline,
Vrlo brzo se pokazalo da je unatoč istim
jek iznova ponavlja. Zemlja se tijekom svjetla/zraka, vode i zemlje.
uvjetima kod obrade zemlje, kao npr.
predašnjeg nasada (usjeva), gnojenja Cvjetača: Kozmički aspekt dana godine jedanput okrene oko Sunca. Vrijeme sjetve - dakle kada sjeme
sjetve p o k a z u j e se u o b l i k o v a n j u ,
i sjemena dolazilo do znatnih razlika. Početkom siječnja je bliža Suncu, a biva predano zemlji - djeluje i oblikuje
stvaranju p l o d a . D e s n o i lijevo,
Tako je često jedna gredica imala veći cvjetača p o s i j a n a u d a n e početkom srpnja je udaljenija od njega. najjače. Vrijeme presađivanja je također
prinos od druge gredice iste površine. S za list, s t v a r a čvrste p u p o l j k e , Smjena godišnjih doba: proljeće, ljeto, od velikog značenja. Ono može pojačati
dok zasijana u dane
obzirom da su uvjeti zasijavanja bili isti, jesen i zima nastaju zbog nagiba Zem- ili oslabiti impuls sjetve.
za cvijet ( s r e d i n a ) ima
razlozi za to nisu mogli biti u "prostoru" rastresitu g l a v i c u Ijine osi. Kako ta os ne stoji okomito Isto tako je važno i vrijeme obrađivanja
-da to tako nazovemo - već ih je trebalo i b r z o o d l a z i u cvijet. na Zemljinu putanju, već je prema njoj tla jer pri tome zemlju otvaramo utjeca­
nagnuta otprilike 66 stupnjeva, na po­ jima i poticajima kozmosa. A k o je tre­
lovima se izmjenjuju potpuni mrak zimi nutak povoljno odabran, potičemo rast.
i neprekidno djelovanje Sunčeva sv­ Odlučujuće je i doba berbe. Pobire-
jetla ljeti. Proljeće i jesen su umjerena mo li npr. u nepovoljno vrijeme sjeme
godišnja doba, medudoba. Naprotiv, na ili dijelove biljaka koji će poslužiti za
ekvatoru dan i noć traju jednako dugo razmožavanje, sljedeće godine bit će više
tijekom cijele godine, svaki po dvanaest bolesnih i slabih biljaka. Plodovi koje
sati. Osim godišjnjih doba koja su uvje­ uskladišćujemo brže će trunuti ako smo
tovana odnosom Zemlje spram Sunca, ih pobirali pod nepovoljnim kozmičkim
na životne procese na Zemlji djeluju još i impulsima. Više o tim povoljnim tre­
ritmovi planeta i Mjeseca. Planeti našeg nucima možete pročitati na stranicama
Sunčevog sustava su Merkur, Venera, 18-31 gdje smo saželi rezultate naših
Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun i istraživanja o pojedinim vrstama biljaka.
Pluton. U stvaranju i oblikovanju "svoga Ostale rezultate možete naći na strani 95
tijela", biljke su u stanju učiniti vidljivim i dalje.
U početku smo tek usput primjećivali (vidi tabelu, npr. nakon dva do četiri
da je i promatranje vremenskih prilika dana voda se mijenja u toplinu).
potrebno za naša istraživanja u vezi Približno svakih devet dana Mjesec
biljaka. N o , pri tom promatranju se vrlo dolazi pred trigon snaga jednog te istog
brzo pokazalo da i tu postoje zakoni­ tipa i onda djeluje isti impuls. Okopa­
tosti. Tako su dani što su donosili dobar vanjem i prskanjem kremenom, koje
razvitak lišća pokazivali veliku sklonost provodimo u ritmu trigona, ponovno
vlazi. Dani s najvećom vlagom i s najviše potičemo impuls što ga je sjeme primi­
oborina u mjesecu, uvijek su bili ti "dani lo za sjetve.
lista". Iz promatranja vremena također Te temeljne zakonitosti, međutim, ne
je proizlazilo da klasične elemente treba vrijede uvijek. Opozicije planeta mogu
dodijeliti određenom biljnom organu te impulse promijeniti, položaji trigona
(vidi tabelu dolje). mogu aktivirati neki drugi element,
Kao što smo već spomenuli, Mjesec dol­ a ne onaj što ga Mjesec toga dana
azi svaka dva do četiri dana pred novo posreduje. Brojne konjunkcije djeluju
zviježđe. To znači da se svaka dva do negativno.
četiri dana pojedini impulsi mijenjaju

Siderički Mjesec Zakonitosti koje proizlaze iz pokusa s biljkama i iz promatranja vremenskih prilika
Luk iz prošlogodišnje b e r b e možemo sažeti u sljedećoj tabeli:
u svibnju. I z v a đ e n na d a n
za list (na slici lijevo Mjesec u 27.3 dana jedanput obiđe Zem­
s o z n a k o m A K ) trune.
lju. Za vrijeme tog kruženja prolazi mimo
Izvađen na dan za plod
i d a n za cvijet
svih 12 područja Zodijaka. Svaka dva
(oznake WK i L K ) počinje do četiri dana dolazi pred novo zviježđe.
tjerati. S a m o onaj p o b r a n
Mjesec posreduje na našu Zemlju snage
u d a n e za korijen o s t a j e j e d a r ,
k a o i onaj p o b r a n u rujnu
onog zviježđa ispred kojeg putuje i to
koji o s t a j e takav s v e d o putem klasičnih elemenata (toplina,
sljedećeg kolovoza (oznaka E K ) .
zrak/svjetlo, voda, zemlja) - vidi tabelu
str. 13 i crtež na prvom preklopu ovitka.
Po tri zviježđa uvijek tvore jedan trigon.
Dvanaest zviježđa Zodijaka tvore četiri
trigona, svaki s po tri zviježđa. Svaki od
trigona pripisujemo jednom od klasičnih
elemenata (vidi tabelu na str 13 i crtež
na str. 1).
Planeti i njihovo o n o se, dapače, može prometnuti u
hladnoću. Dode li Merkur pred vodeno
djelovanje na Zemlju
zviježđe npr. pred Škorpiona, onda je
Lijevo: N a slici p r i k a z a n i
položaji planeta m o g u moguće da zbog djelovanja topline dođe
Kako bi mogli sudjelovati u stvaranju
mijenjati i m p u l s e k o j e do oborina.
b i zviježđe p o s r e d s t v o m vremenskih prilika, planeti se isto, baš
Putuje li Venera ispred nekog zviježđa zra­
Mjeseca u normalnim kao i Sunce i Mjesec, služe klasičnim
uvjetima i m a l o na biljku. ka/svjetla kao stoje npr. Vaga, stvaraju se
( Z e m l j a j e uvijek elementima: toplinom, zemljom, zrakom/
preduvjeti za plavo nebo i duga sunčana
p r i k a z a n a u sredini svjetlom i v o d o m kao posrednicima na
vanjskoga kruga). razdoblja te bistro ozračje. Međutim, ako
Zemlji.
Venera dode pred zemljano zviježđe kao
Taj poredak je prikazan na sljedećoj ta­
npr. pred Djevicu, ona potiče prohladne
Lijevo g o r e : O p o z i c i j a beli:
M a r s a (lijevo) i S u n c a
(desno).
S r e d i n a lijevo: T r i g o n s k i Planeti i S u n c e Element Zviježđe zodijaka
položaj M e r k u r a (lijevo) i
Jupitera (desno).
Lijevo d o l j e : K o n j u n k c i j a Saturn, Merkur, Pluton toplina Ovan, Lav, Strijelac
S a t u r n a (lijevo) i V e n e r e
Sunce zemlja Bik, Djevica, Jarac
(sredina).
Jupiter, Venera, Uran zrak/svjetlo Blizanci, Vaga. Vodenjak
Mars, Mjesec, Neptun voda Rak, Škorpion, Ribe

Planet je nebesko tijelo koje se kreće oko Sunca.


Negativna djelovanja donose npr. dani U z crtež d e s n o g o r e :

kad Mjesec na svojoj uzlaznoj ili silaznoj Negativne impulse na


biljke d o n o s e
putanji siječe Zemljinu putanju (eklipti- Ako klasični planeti stoje ispred zviježđa noći i nastanak magle. Pred vodenim
npr. dani u k o j i m a se dva
ku). Ta se djelovanja još pojačavaju kad planeta susreću na križanjima s kojima imaju isti element djelovan­ zviježđima, Venerino djelovanje zrak/sv­
se Mjesec i planeti susreću na križanjima svojih p u t a n j a jetlo ne dolazi do izražaja niti do prevlas­
ja, djelovanje se pojačava (primjer:
(tzv. vrijeme č v o r o v a ) . To stvara
svojih putanja, tzv. čvorovima. (Vidi Merkur ispred O v n a ) . Naprotiv, dolazi ti. Putuju li Mjesec i planeti koji djeluju
preduvjete za pomrčinu.
crtež desno gore). Na taj način dolazi do U te d a n e se ne p r e p o r u č a sjetva. do slabljenja utjecaja, ili se on na Zemlji putem elementa vode ispred područja
pomrčina i pokrivanja, i planet bliži Zem­ uopće ne ispoljava, ako planet stoji is­ Zodijaka, koje se također očituje posred­
lji prekida ili mijenja djelovanje udaljeni­ pred zviježđa koje djeluje s drugačijim stvom elementa vode, moramo računati
jeg planeta. To vrijeme nije pogodno elementom. s kišnim odnosno snježnim razdobljima.
ni za sjetvu ni za berbu. O v o je bio tek Evo još nekoliko primjera: Ako plan­ Postoje još i drugi brojni utjecajni
kratak uvid u način proračunavanja. et topline poput Merkura prolazi is­ čimbenici kao što su npr. opozicije pla­
Nije potrebno poznavanje astronomije pred zviježđa Ovna, onda se njegovo neta međusobno ili prema Suncu. Takve
da bismo vrtlarili prema preporukama djelovanje pojačava, međutim, ako je konstelacije najčešće posreduju snage
knjižici Mjesečev sjetveni kalendar, koji
za sjetvu. Sva promijenjena i negativna ispred područja Bika. ne primjećuje se pospješivanja rasta.
svake godine pripremi i izdaje naklada
djelovanja uzeli smo u obzir u našoj ništa od njegova toplinskog djelovanja:
M. Thun.
K o r a b i c a , s o r t a "Bijeli R o g g l i ' s
Lijevo: sjetva u d a n e za list
SJETVENI KALENDAR
donosi spljošteno okruglaste,
vrlo nježne k o r a b i c e .
D r u g a s lijeva: z a s i j a n e u
d a n e z a p l o d , izrastaju Na osnovu naših iskustava utvrdili smo da izdajemo Mjesečev sjetveni kalendar
p r e v i š e u visinu i r a d o su za vrtlare i poljodjelce od odlučujućeg gdje možete naći navedene povoljne i
postaju šupljili.iste.
značenja djelovanje planeta, zviježđa nepovoljne dane za sjetvu, presađivanje
T r e ć a s lijeva: sjetva u d a n e
z a korijen d o n o s i k r a s t a v a Zodijaka i drugih činitelja iz područja i obradu zemlje kao i savjete za berbu,
mjesta i k o r a b i c e koje Iako skladištenje i konzerviranje plodova.
izvan Zemljine atmosfere. Svake godine
postaju drvenaste.
Desno: korabice posijane u
d a n e z a cvijet d o n o s e
" p l o d o v e " koji u sredini n a g l o
tjeraju i o d l a z e u cvijet.

O v e korabice su posijane u
vrijeme M j e s e č e v e b l i z i n e
Zemlji ( P g ) . O d 5 0 sadnica
p o l o v i c a ih je razvila o v a k v e
"plodove".

Dok se kod planeta Urana može kod Neptuna je to magnetizam, a kod


ustanoviti povezanost s elektricitetom, Plutona povezanost s vulkanizmom.
SJETVA
Trenutak kada sjeme predajemo Zemlji itd. (vidi i crteže na stražnjem preklopu
najviše utječe na rast, zdravlje i urod. ovitka). U slučaju da tamo ne nađete
Da bismo pronašli najpovoljniji termin, biljke koje tražite, možete i sami načiniti
moramo razmisliti koji dio biljke, koji podjelu. Jednostavno razmislite što želite
biljni organ želimo ubrati u svakom ubrati -taj biljni organ je odlučujući.
pojedinom slučaju. Ako je riječ o sjetvi
mrkve, onda je korijen o n o što želimo
Biljke koje sijemo u
uzgojiti. Sjetvu, dakle, treba provesti na
dan koji pogoduje korijenu (vidi i tabelu dane za korijen
strana 13.). Prema našim dugogodišnjim
istraživanjima i pokusima treba razliko­ Ove biljke donose *'plod" u području ko­
vati četiri skupine biljaka: biljke korijena, rijena. U tu skupinu spadaju: celer, repa,
biljke lista, biljke cvijeta i biljke ploda. mrkva, pastrnjak, rotkvica, rotkva, cikla,
Košare sa špinatom:
Za sjetvu biljaka korijena preporučuju se crni korijen i peršinov korijen. Najveće p r i n o s i s u o k o 3 0 % viši

dani za korijen, za biljke lista dani za list. prinose i dobro podnošenje skladištenja a k o s m o s j e m e sijali u
d a n e za list.
postižemo ako sijemo u dane za korijen.
Isto vrijedi i za krumpir, luk i češnjak.
Mahune ubrajamo
u biljke p l o d a .
Biljke koje sijemo u
dane za list

U ovu skupinu spada većina kupus-


njača, ali i korabica i cvjetača dok broku-
lu ubrajamo u biljke cvijeta. Osim toga, Biljke koje sijemo
o v a m o se svrstava salata, matovilac, u dane za plod
endivija, cikorija, špinat, blitva, šparoga,
komorač i trava. O v a m o još ubrajamo U ovu skupinu spadaju sve biljke koje
peršin (list) i o n o začinsko i ljekovito bilje daju plod u području sjemena: grah
koje ne sadrži eterička ulja. (mahune), grašak, leća, soja, kukuruz,
rajčica i paprika, zatim sve vrste bunde­
va, tikvice i krastavci, sve vrste žitarica
bilo ozime bilo jare.
S j e t v a najviše utječe na razvitak biljke.
Biljke koje sijemo u
dane za cvijet

U biljke cvijeta spada cvijeće, lukovičas-


to cvijeće, brokula, mnoge ljekovite biljke
i biljke za pripravke od kojih pravimo
biološko-dinamičke pripravke za kom­
post (vidi stranu 41.). N o , ne samo zasi-
javanje, već i presađivanje i njegu biljaka
cvijeta treba vršiti u dane za cvijet.

Sjeme

Nije dovoljno sjeme samo pokupiti. Od


presudne je važnosti njegova kvaliteta.
Sjeme mora biti u stanju biljci omogućiti
zdrav rast bez napada gljivica. Osim
toga, sama biljka se mora razvijati tako
da dolazi do stvaranja ploda i sjemena.
Međutim, kod naših korisnih biljaka (kul­
turnih) često se prije stvaranja sjemena
razvija cjelovit biljni organ koji služi za
hranu. U tom slučaju uopće ne nasto­
jimo da d o d e do razvitka sjemena.
Primjer: Ako smo ubrali sjeme salate koja 1) Sjetva p o d povoljnim
nije stvorila lijepu glavicu, tada ni biljke i m p u l s i m a u d a n e za list.
2) S v u o b r a d u i njegu vršimo
od tog sjemena neće moći oblikovati
u d a n e z a list s v e d o k s e
ne razvije lijepa velika g l a v i c a
3) K a d je glavica sazrela za
berbu, dalje je njegujemo
dobre glavice. Najpogodniji dani za u d a n e za p l o d i plod/sjeme
k a k o b i biljci o m o g u ć i l i
sjetvu i njegu salate su dani za list. Kada
stvaranje snažnog sjemena.
A k o želimo dobiti d o b r o sjeme,
se razvila čvrsta glavica, premještamo 4) S j e m e pobiremo u dane
m o r a m o voditi r a č u n a
njegu biljke na dan za plod, ili plod/ z a list. N a taj n a č i n ć e biljke
da ga sakupljamo
koje će iz t o g s j e m e n a
o d onih b i l j a k a koje s u sjeme. T i m e biljci p o m a ž e m o u raz­ izrasti imati v e ć u s k l o n o s t
p o s e b n o d o b r o b i l e razvile
vijanju snažnog i dobrog sjemena. z a "stvaranje p l o d a " - s a l a t n e
" p l o d " . R o t k v i c a u cvatu ( g o r e ) , glavice sljedeće godine.
b r o k u l a u cvatu ( d o l j e ) .
Sakupljanje sjemena ćemo, međutim,
SJETVA

OKOPAVANJE
poduzeti opet u dane za list - s ciljem da korjenski "plod" u sljedećoj. Želimo
od tog sjemena uzgojimo lijepe čvrste li biljke ploda, kao npr. rajčicu ili
glavice. Isto vrijedi za cvjetaču i kora- krastavac, zasijati za dobivanje sjemena,
bicu. Mnoge kupusnjače, mrkva, cikla, preporučuje se sjetva kod impulsa Lava,
celer i stočna repa čuvaju se uskladištene dakle u dane za plod/sjeme. Daljnju
Pri svakom pokretanju tla, dakle i kod Okopavanje u nepogodne dane slabi
preko zime kako bismo sljedeće godine njegu provodimo također u dane za plod
sjetve i kod okopavanja, kozmičke snage pozitivan učinak povoljno odabranog
od njih dobili sjeme. U proljeće ih treba i plod/sjeme. Sakupljanje sjemena opet
mogu ulaziti u zemlju i pri tome vršiti trenutka za sjetvu ili presađivanje,
zasaditi i njegovati u dane za plod i plod/ mora uslijediti u dane za plod/sjeme (im­
pozitivan ili negativan utjecaj na rast bil- Za okopavanje ćemo, dakle, birati iste
sjeme. Međutim, sjeme sakupljamo u puls Lava).
jaka. Stoga je vrlo važno birati pogodno impulse koji su djelovali već pri sjetvi,
dane koji odgovaraju "organima ploda" Ako nije moguće sijati u pogodne dane, vrijeme za pojedine biljke. Primjerice, salatu ćemo i sijati i okopava-
za sljedeću godinu, npr. kod mrkve u onda svakako treba paziti da se okopava Ako nas je loše vrijeme spriječilo da ti u dane za list (vidi i crteže na stražnjem
dane za korijen. u pogodno vrijeme.
iskoristimo povoljne termine, treba preklopu ovitka),
Ako cikla, celer ili repa u prvoj godini Time ćemo oslabiti negativni kozmički pričekati da Mjesec otprilike devet dana Okopavamo otprilike samo tri cm dubo-
šiknu u vis i odu u cvijet, ni sjeme od te impuls koji je djelovao u času sjetve. kasnije ponovno dode pred isti trigon ko, ne preporučujemo da to bude dublje,
prve godine neće donijeti dobar
snaga. Na taj način u tlo unosimo zrak što u sebi
ima visoki udio dušika.
Z a o k o p a v a n j e b i r a m o u pravilu
iste d a n e k a o i za sjetvu.

i
PRESAĐIVANJE
Nakon ispravne obrade tla u jesen (vidi Uspoređivanjem okopavanja došli smo
str. 33.) u zemlji će biti dovoljno bakterija do ovih rezultata:
koje dušik mogu vezati na zemlju. Prema
našim iskustvima takvim okopavanjem - okopavanje u dane za korijen
postižemo lagani učinak gnojidbe. pospješuje povezivanje s dušikom
Ako sadnice, grmlje ili drugo raslinje
I doba dana nam može biti od koristi pri - okopavanje u dane za list pobuđuje
premještamo s jednog staništa u zem­
okopavanju. Ujutro tlo izdiše. Okopa­ procese kalcija
lji na drugo, govorimo o presađivanju.
vamo li. dakle, jutrom, previše mokra - okopavanje u dane za cvijet povećava
Za presađivanje ć e m o birati vrijeme si­
zemlja može izdahnuti, otpustiti vlagu. aktivnost kalija i fosfora,
laznog Mjeseca (to se nikako ne smije
Navečer tlo udiše. Stoga, okopavamo - okopavanje u dane za plod pobuđuje
poistovjetiti s Mjesecom u opadanju; vidi
li navečer, presuho tlo može iz okoline procese sumpora.
crtež na str. 1.), koje nazivamo razdoblje
udahnuti vlagu i unijeti je u zemlju (vidi
presadnje.
u vezi toga str. 66.).
A što je to vrijeme silaznog Mjeseca? Ot­
prilike u 27 dana Mjesec jedanput obiđe
Zemlju. Od najniže točke (u području
Strijelca) imamo Mjesec koji uzlazi, a od
najviše točke do najniže. Mjesec koji
silazi.
Za vrijeme silaznog Mjeseca Zemlja udiše,
P r e s a đ u j e m o uvijek u
snage i strujanje sokova se usredotočuju vrijeme silaznog M j e s e c a
na donji dio biljke. Dolazi do boljeg i obzirom da onda snage jače
struje u d o n j e biljne dijelove.
snažnijeg rasta korijena, što je od koristi
To p o s p j e š u j e brži i
nakon presađivanja. Za vrijeme uzlaznog snažniji razvitak korijena
Ledenka spada medu Mjeseca, međutim. Zemlja izdiše tako da (vidi i crtež na str. 1.).
biljke lista. se snage usredotočuju na gornje biljne
organe.
Vrijeme silaznog Mjeseca je, osim za
presađivanje, vrlo povoljno za gnojenje
livada i pašnjaka, kao i za sjetvu mahu­
narki za zelenu gnojidbu. puis još jednom pojačati. Isto vrijedi i za
Na južnoj Zemljinoj polutki navedene presađivanje biljaka korijena u dane za
prilike djeluju obrnuto. korijen (Djevica), a za krastavac i rajčicu
Odaberu li se za presađivanje biljaka u dane za plod /sjeme ( L a v ) .
lista, za vrijeme silaznog Mjeseca (dakle Za sadnju lukovičastog cvijeća
u razdoblju presadnje). dani za list (Raka preporučuju se dani za cvijet tijekom
ili Škorpiona), moguće je pozitivan im- razdoblja presadnje u studenome.
PRESAĐIVANJE

RAZMNOŽAVANJE
REZNICAMA
Reznice se trebaju što brže ukorijeniti, u vrijeme Mjeseca ispred Blizanaca u
dakle, za stavljanje u zemlju ili vodu dane za cvijet.
odabrat ćemo vrijeme silaznog Mjeseca Reznice šiba odrezat ćemo i pohraniti
(vidi prethodno poglavlje Presađivanje). u hladnoj prostoriji za vrijeme uzlaznog
Snage idu u stvaranje korijena i utječu Mjeseca. Možemo ih umotati u vlažni
na bolje i brže zakorjenjivanje. Osim papir, a kasnije, tijekom razdoblja pre-
toga, treba uzeti u obzir tip biljke prema sadnje, zabosti u zemlju. Kako kod reza­
tome je li riječ o biljci lista, cvijeta itd. nja, tako i kod zabadanja, preporuča se
Reznice afričke ljubičice, biljke cvijeta, uzeti u obzir i "tip ploda".
cvale su najburnije ako su bile posađene

Tulipani ( g o r e ) i n a r c i s e
R e z a n j e i z d a n k a fuksije
(dolje) spadaju u
l u k o v i č a s t o cvijeće.
P r e p o r u č u j e se s a d n j a u
d a n e za cvijet u s t u d e n o m
tijekom r a z d o b l j a p r e s a đ u j e
(silazni Mjesec).

i
BERBA I
KONZERVIRANJE
U pravilu su najbolji dani za berbu oni svježe odrezano, da bismo ga odmah u
koji su najpovoljniji i za sjetvu, što će reći kuhinji obradili, ne moramo se obazirati
da ćemo biljke korijena brati u dane za na dan. Temeljno je pravilo: što svježije
korijen, biljke lista u dane za list, biljke - to bolje.
cvijeta u dane za cvijet, a biljke ploda u Za berbu voća najpovoljniji su dani za
dane za plod. plod u vrijeme uzlaznog Mjeseca. Za kor-
Iznimku čine dani za list. Uvijek su, jenasto povrće biramo dane za korijen za
naime, nepovoljni za berbu povrća koje silaznog Mjeseca. To smo već obrazložili
želimo uskladištiti. Povrće se u skladištu u prethodnom poglavlju: snage i sokovi
ne drži dugo. Da bismo to donekle iz­ struje pri silaznom Mjesecu prema dolje,
bjegli, birat ćemo dane za cvijet i dane a pri uzlaznom prema gore. Jagode se
za plod, a za kupusnjače samo dane za posebno isplati ubirati u dane za cvijet i
cvijet. dane za plod. Tada su mnogo ukusnije i
Na o v o m e mjestu treba još jednom na­ duže ostaju svježe.
glasiti da to vrijedi samo za o n o povrće Glede kuhinjskog i ljekovitog bilja
koje ćemo uskladištiti. Ako je povrće preporučujemo sljedeće: lisne i cvjetne
dijelove ć e m o sakupljati u dane za cvijet,
sjeme i divlje plodove u dane za plod, a
korijenje u dane za korijen. Pridržavamo
li se ovoga pravila, bit ćemo nagrađeni
dobrom aromom. Za konzerviranje tre­
ba birati dane za cvijet.

Lijevo: Z a b e r b u v o ć a
b i r a m o d a n e za plod u
vrijeme u z l a z n o g M j e s e c a ,
k a d a s n a g e j a č e struje u
gornje dijelove biljaka.
V o ć e tada m n o g o b o l j e
podnosi uskladištenje.

Desno: B e r b a voća.
Vrijeme za b e r b u

Biljka Vrijeme za b e r b u Napomene

Biljke korijena najbolje u dane za korijen nikako u dane za list


za zimnicu pri silaznom Mjesecu

Biljke ploda u dane za plod voće za skladištenje za


vrijeme uzlaznog Mjeseca

Biljke lista za skladištenje u dane za kupus u dane za cvijet


cvijet ili plod. vrijedi i za bilje
ili dijelove listova za čajeve,
kao i za kupus za kiseljenje
Prije p o d n e s n a g e idu
odozdo prema gore.
Z b o g t o g a j e t o povoljno Biljke cvijeta U dane za cvijet
vrijeme z a b e r b u b i l j a k a
lista.
N a slici j e k u p u s .

Pobiremo li plodove za dnevnu uporabu, samo se po sebi razumije:


Poslije p o d n e s n a g e idu
što svježije - to bolje. Beremo, dakle, neovisno o danu.
o d o z g o p r e m a dolje.
To je p o v o l j n o vrijeme za
berbu, odnosno vađenje
korjenastog povrća.
N a slici j e luk.
Začinsko bilje, koje ćemo odmah upotri­
D o b a dana
jebiti u spravljanju jela, režemo, naravno,
svježe - neovisno o danu.
Ujutro i prije podne snage idu odozdo
Sve o v o što smo utvrdili za berbu vrijedi
prema gore. Salata ubrana u to vrijeme
i za konzerviranje bez obzira pravimo
duže ostaje svježa.
li sok, žele, džem, pekmez ili kiselimo li
Poslije podne i navečer snage struje pre­
kupus ili neko drugo povrće (mliječno
ma dolje u područje korijena. Stoga je to
kiselo vrenje), odnosno sušimo li voće.
najpogodnije vrijeme za berbu kor-jen-
skih plodova. U podne uopće ne valja
brati, to vrijeme je nepovoljno.
ANALIZA TLA

TLO ugine, duša odlazi, ali nagonska kompo­ izmjeriti kad smo provodili okopavanje
nenta ostaje povezana s mrtvim tijelom pri položaju Mjeseca ispred Bika, Djevice
te "istrune". To nagonsko svojstvo biva i Jarca.
pomoću organizama u tlu preobraženo
Osnovu našeg tla čini stijenje koje se potrebne i organske tvari. Organizmi u u životne i osjetilne procese kod kompo- Obrađivanje tla
raspada djelovanjem elemenata vode, tlu prerađuju anorganske i organske sas­ stiranja. Gnojimo li rogom, kostima,
zraka, svjetla i topline. O prvobitnom sti­ tavnice u novu cjelinu te nastaje plodna kožom, dlakom, perjem, vunom ili Kod svakog pokretanja tla kozmičke
jenju ovisi kakva će tla iz njega nastajati, zemlja. T l o je oživljeno. Pomoću životnih čekinjama, a da proces pretvaranja nije snage struje u zemlju. Stoga svako
kakva svojstva će imati npr. vapnenačko snaga, koje potječu iz organske tvari, uz­ išao putem komposta, nagonsko svojst­ okopavanje treba provoditi samo u vri­
stijenje. Raspadnuto stijenje čini miner­ digli smo raspadnuti kameni dio zemlje vo prelazi na biljku i privlači životinjske jeme povoljno za biljku. Ti povoljni vre­
alni ili anorganski dio tla u našem vrtu. za pola životnog stupnja u susret biljci. štetočine. menski termini jednaki su onima za
Samo s takvom zemljom vrtlarstvo i pol­ Stijenje označavamo kao temelj. Ta tri čimbenika: "glina" (iz stijenja), sjetvu. Primjerice, biljke lista, kao što je
jodjelstvo ne bi bilo moguće, već su za to Kad se o n o raspadne nastaje "glina". "život" (iz biljke) i "osjeti i osjećaji" (od salata, sijemo i njegujemo u dane za list
"Život", međutim, dolazi od biljke. Taj životinje) osposobljavaju tlo, da time (vidi crteže na stražnjem preklopu ovit­
Pokusi sa suncokretima
"život" možemo zadržati pri komposti- što ga čovjek obraduje može prihvatiti ka). Iznimke str. 101.
( s t r a g a ) i l a n o m ( s p r i j e d a ) već
g o d i n a m a n a m uvijek i z n o v a ranju. Kompost će zatim oživjeti "glinu". kozmičke snage. Stoga vrtlari i poljodjel­ Vrijeme okopavanja može za nas imati
p o t v r đ u j u da sjetva u d a n e povoljan utjecaj i na klijanje korova.
Životinje su nagonska bića. Kad životinja ci moraju iskorištavati povoljne kozmičke
z a p l o d d o n o s i najviši p r i n o s
sjemena. utjecaje (vidi str. 23.) kako bi mogle rasti Vidi poglavlje Korovi str. 71. i str. 36.
biljke koje čovjeku omogućuju zdravu Obrađivanje tla u podne pokazalo se
prehranu. nepovoljnim.

Analiza tla Jesen


U jesen kad smo sve biljke pobrali,
Analize uzoraka tla bile su različite možemo početi s predradnjama za
ovisno o položaju Sunca u odnosu na sljedeću godinu. U slučaju da preostane
neko zviježđe. Stoga se pokusi mogu još dovoljno vremena, dobro je nakon
međusobno uspoređivati samo ako su plitke obrade posijati biljke za zelenu
uzorci tla uzeti u istom vremenskom gnojidbu koje nadopunjavaju kulturne
razdoblju tijekom nekoliko godina. Na biljke (vidi str. 58.). Poželjno je najmanje
sjevernoj Zemljinoj polutki dolazi do svake treće godine ostaviti naše gredice
najvećeg povezivanja dušika s tlom kada tijekom zime otvorene, u gruboj brazdi.
Sunce stoji ispred Bika i Djevice, napro­ Na taj način zemlja može zimi primiti
tiv, na južnoj polutki kada Sunce stoji kozmičke snage. Na Sveučilištu Giessen,
ispred Jarca. pod vodstvom prof, von Boguslawskog

I Mjesec utječe na količinu dušika. i doktora Debruck-a, tijekom 23 godine

Najveću sadržinu dušika bilo je moguće provođeni su pokusi različitim meto-


TLO OBRAĐIVANJE T L A

dama obrađivanja tla. Pokazalo se da Proljeće


zimsko zaoravanje (zimska brazda) u U proljeće, kad se zemlja dovoljno
usporedbi s drugim metodama donosi osušila, započinjemo s obrađivanjem.
najbolje rezultate. I u prirodi, uostalom, Tlo za sjetvu treba dobro pripremiti. Ako
možemo naći primjer za pozitivne im­ je gredica bila puna korova, isplati se
pulse otvorenog tla zimi. Kad za toplih obrada u vrijeme Mjeseca ispred Lava.
zima vlaga u tlu nizinskih livada post­ Time korove potičemo na klijanje. Pus­
ane prevelika, krtice pretvaraju livadu timo zemlju neka počiva 10-14 dana
u brežuljkasti krajolik. Tako zemlja biva i čekamo na povoljnu konstelaciju za
izložena pozitivnim zimskim kozmičkim predviđenu sjetvu (npr. dan za korijen za
snagama. Svaki seljak i vrtlar poznaje sjetvu korjenastog povrća). Prethodno
dobra svojstva zemlje od krtičnjaka i još jednom prekopamo tlo i ukopamo
rado je uzima za sijanje ili za gnojidbu isklijale korove. Tek onda sijemo. Poka­
livada. zalo se da na tako pripremljenim gredic-
ama korov više ne predstavlja problem
(vidi crtež str. 36.). U proljeće ne gno-
Zimska brazda: desetljećima
s m o pri u s p o r e đ i v a n j u m o g l i jimo. Ustanovili smo, naime, da učinak
ustanoviti da je kvaliteta tla gnojidbe u proljeće navlači bolesti i
najbolja u proljeće nakon
štetočine. Zato gnojimo u jesen.
ispravnog zimskog oranja
(zimske brazde).

Z e m l j a iz krtićnjaka
p o s e b n o je plodna zato što
je bila izložena pozitivnim
zimskim snagama.

Dubina obrade tla


Ako je prije sjetve tlo bilo obrađeno do Okopavanjem mijenjamo odnose
najmanje 10 cm dubine, kozmički će im- dušika, vapna, kalija, fosfora i mangana,
pulsi djelovati najjače. kao i raznih elemenata u tragovima. Sve
Okopavati, međutim, treba samo 3 cm to nećemo postići ako ne okopavamo i
duboko. Time u tlo d o v o d i m o zrak pa redovito ne malčiramo tlo.
kozmičke snage mogu prodirati.
Toplina tla O b r a d a u p r o l j e ć e kod j a k o
zakorovljenih gredica. MALČIRANJE
Vrijeme u kojem dolazi do zagrijavanja
Lijevo: U vrijeme M j e s e c a
tla od presudne je važnosti. Kad element ispred L a v a p r o s u š e n u ć e m o
topline postane djelatan, dolazi do vlas­ zemlju u p r o l j e ć e d o b r o Pod malčiranjem podrazumijevamo nedostatke. Pokrov, naime, služi mnogim

tite aktivnosti u području mineralnog i


obraditi. O v a nebeska pokrivanje tla organskim (lišćem ili uve­ štetočinama, posebice puževima, kao
konstelacija potiče m n o g e
tek tada rast bilja napreduje bez zastoja. lom travom) ili anorganskim materijali­ dobrodošlo skrovište i leglo tako da je
k o r o v e na klijanje.
Svake godine u našem Mjesečevom sjet- ma (folijom). Ovdje će biti riječi samo o uvijek dobro prethodno razmisliti što
Sredina: N a k o n toga malčiranju organskim tvarima. pokrivanjem tla zapravo želimo postići.
venom kalendaru navodimo taj termin;
o s t a v i m o tlo d a miruje
ovisno o kozmičkim utjecajima, on može Prednost pokrivanja tla jest potiskivan­ Mi naša tla nikada ne pokrivamo jer su
10-14 d a n a i k o d p o v o l j n e
biti već krajem ožujka ili tek sredinom konstelacije za predviđenu je rasta korova, a u sušno doba se tlo nedostaci te metode previše veliki.
sjetvu z e m l j u j o š j e d n o m na taj način štiti od daljnjeg isušivanja.
svibnja.
o b r a d i m o , a proklijali k o r o v
Međutim, taj postupak ima i znatne
ukopamo.

D e s n o : S a d a j e sve s p r e m n o
za sjetvu ili p r e s a đ i v a n j e .
N a crtežu: s a d n j a s a l a t e
u d a n e lista za s i l a z n o g
Mjeseca.
KOMPOST

O v a k a v način k o m p o s t i r a n j a
primjenjujemo već desetljećima:
ćetiri k o l c a za r a j č i c e z a b i j e m o u
zemlju u uglove četverokuta.
U d a l j e n o s t k o l a c a iznosi o k o 1 rri.
V a ž n o j e d a m j e s t o b u d e sjenovito.
Z a t i m p o l o ž i m o k r o v n e letve ( d a s k e )
od 1.25 m d u ž i n e u ž o m s t r a n o m
između kolaca.

N e š t o starog komposta stavimo


n a z e m l j u k a o najdonji sloj, zatim
d o l a z e d o b r o izmiješani o r g a n s k i
o t p a c i koje uvijek o d m a h p o k r i v a m o .
S v r e m e n a na vrijeme p r e k o te hrpe
p o s i p a m o p o š a k u b r a š n a o d kostiju
ili r o g a , ili g u a n a .
K a k o h u m a k raste, t a k o s letvama
p o v i s u j e m o v a n j s k e z i d o v e . Truljenje
O v a k o kod nas na gos­
se ubrzava ako jedanput mjesečno
podarstvu izgledaju
s v e p r e l i j e m o p r i p r a v k o m o d kravlje
okviri za k o m p o s t . balege po M. Thun (Fladen).
K a d je kompostni humak dosegao
visinu o d p o l a metra, d o d a j e m o prip­
Na sreću, spravljanje komposta nailazi r a v k e za k o m p o s t .
O d v e l i k e j e važnosti d a j e h u m a k
na sve veći odziv, ima sve više prijatelja uvijek d o b r o n a v l a ž e n .
i nisu tek prazne riječi da je kompost
"zlato vrta". Mnogo je raznih postupaka
koji se preporučuju za dobivanje kom­
posta. Jednom je to prethodno kom-
postiranje otpadaka, zatim dodavanje
glista, konačno se nude skupe posude
za njegovu pripravu. Mi već godinama
primjenjujemo vrlo jeftin postupak koji
se pokazao prikladnim i praktičnim. na sjenovitom mjestu u vrtu. Od letava
Potrebna su nam četiri kolca (za rajčice) i napravimo ogradu tako da ih unutar
neimpregnirane letve za krovišta dužine četvorine u parovima slažemo u križ. Na
1.25 m (ako su duže od 2.5m, treba ih zemlju treba staviti nešto staroga kom­
raspiliti). Kolce ćemo zabiti u četverokut posta kako bi se proces truljenja ubrzao.
KOMPOST KOMPOST

Dnevni organski otpaci slažu se u dosegao visinu od pola metra. Vrtlar


četverokut u slojevima i vlaže. Svaki može ove pripravke nabavitf i primijeniti
put ih pokrijemo prostirkom od slame ih prema priloženoj uputi (vidi str. 124).
ili rogoza, ili komadom tepiha. S vre­ Pokusi su pokazali da se truljenje ubrza­
mena na vrijeme gore možemo nabaciti va, a gubitak supstancij jako smanjuje
i šaku brašna od roga, kostiju ili guana. ako kompostni humak dovoljno vlažimo,
Važno je da je sve dobro navlaženo. primjenjujemo pripravke za komposti­
Proces truljenja možemo pospješiti tako ranje, a sam kompost okružimo tankim
da hrpu jedanput mjesečno prelijemo slojem treseta. Tako pripravljeni kom­
pripravkom od kravlje balege (po Mariji post pogodan je za upotrebu nakon go­
Thun). Biodinamičari dodaju i pripravke dine dana.
za kompost kad je kompostni humak Za kompostiranje ne preporučujemo
dodavanje određenih tvari: kuhanih
kuhinjskih otpadaka, kao ni korice li­
muna, naranče, grejpa ili banane koji
ne potječu iz bioloških nasada. Korice
spljesnive i stvaraju antibiotike, što
ometa mikroorganizme zadužene za
truljenje. Korice možemo pustiti da pre-
N a k o n početnog stvaranja rast korova na gredicama. To se može
vriju u poklopljenoj posudi s vodom i tek
humka, vrtnom se k o m p o s t u
dogoditi ako se s kompostom pogrešno
tada ih dodati kompostu. Nakon toga d o d a j u razni p r i p r a v c i k a k o b i
d o š l o d o s k l a d n o g truljenja. postupa. Bacimo li na kompost korove
više ne ometaju proces truljenja. Korovi
P r i p r a v c i o d stolisnika, u cvatu ili takve koji su već zametnuli
koji se lako razmožavaju vegetativnim
k a m i l i c e , koprive, h r a s t o v e
sjeme, moramo voditi računa da sjeme
putem, npr. izdanci korijena, vrlo se do­ kore i m a s l a č k a stavljaju se u
k o m p o s t p r e m a uputi u m a l e svakako i nikne prije no što kompost do­
bro osjećaju u kompostu.
r u p e . Z a d n j i p r i p r a v a k koji s e spije na gredice. Održavamo li kompost
spravlja o d v a l e r i j a n e p r e l i j e m o
dovoljno vlažnim, sjeme će isklijati, no
kantom za polijevanje preko
cijelog k o m p o s t n o g humka. kako nema dovoljno uvjeta za život, brzo
će i uvenuti.
Lijevo g o r e : p r v o r a z g r a đ i v a n j e n a Sva gnojiva i sve organske otpatke treba
k o m p o s t u o d s t a j s k o g g n o j a vrše
Veselo se razmnožavaju te bi sa zrelim kompostirati. Dospiju li tvari životinjskog
gljive g n o j i š t a r k e . P o t r e b n o im je
svjetlo, i r a s t u izvana na k o m p o s t u kompostom opet dospjeli na gredice, podrijetla (čekinje, otpaci roga ili kostiju)
ako je dovoljno vlažan. Stoga pustimo korove da istrunu u vodi u tlo bez prethodnog komposti-ranja,
prije no što ih dodamo kompostu. To su dolazi do jačeg napada štetočina i
Lijevo d o l j e : drugi stupanj nasta­
j a n j a gljivica s e o d i g r a v a unutra, npr. pirika (Agropyron repens) i jarčevac gljivica.
u k o m p o s t u . O v d j e su pri razgrad­ (Aegopodium) - vidi str.75. Cesto nam
nji d j e l a t n e gljivice iz p o r o d i c e
se žale da kompost uzrokuje povećani
pečuraka.
Na kraju, spomenimo još prednost zre­ Biljni kompost S a l a t a g l a v a t i c a npr.

log komposta pred svježim stajskim gubi sposobnost


stvaranja p l o d a ,
gnojem (nekompostiranim). Sa 100 Vršili smo pokuse s kompostima koji tj.lijepe g l a v i c e , a k o j e
metričkih centi zrelog komposta po hek­ nisu sadržavali nikakve životinjske tvari i dulji niz g o d i n a g n o j e n a

taru postižemo jednaki učinak kao s 400 kompostom kojemu


pri tome došli do zapanjujućih rezultata.
nisu d o d a v a n e
metričkih centi sa svježim gnojem po Pozitivnom se može ocijeniti činjenica životinjske tvari.
hektaru. I nadalje, brojni pokusi su po­ da su se biljke dobro razvijale i nije bilo
kazali da se organske tvari mogu brinuti napada štetočina. Štoviše, primjećivali
za dobru izgradnju tla i zdravi razvitak smo da se štetočine sa susjednih gredica,
biljaka tek pošto su prošle kroz proces koje su bile drugačije pognojene, nisu
truljenja i razgradnje. premještale na ove površine. Međutim,
negativna strana takvog postupka se
tijekom godina pokazala u sve većem
Kompost od korova
Pogled na naša pokusna smanjivanju sposobnosti tako uzgojenih
polja. Š p i n a t zasijan u d a n e lista biljaka da stvaraju za njih karakteristične
najbolje raste ( s p r i j e d a ) . B i l j k e Ako imamo velike količine korova sa
organe, primjerice cvjetača i salata gla­
iz sjetve, k a d je M j e s e c najbliži sjemenom, pravimo poseban kompost.
Z e m l j i su m a l e i p u n e ušiju vatica.
Biljke stavimo na hrpu i vodimo brigu da
(sredina). Špinat zasijan u dane
p l o d a (iza l u k a ) v e ć ide u s j e m e . je sve dovoljno navlaženo. Da bi što brže
nastupio proces rastvaranja, preporučuje Analize su pokazale da kompost od
se dodavanje nešto zrelog komposta. korova sadrži visoki postotak dušika,
Korov će uslijed ugrijavanja proklijati često znatno viši nego što je u kompostu
već nakon kratkog vremena. Biljke se, dobivenom od drugih biljnih otpadaka.
međutim, u ovim uvjetima ne mogu
potpuno razviti; one usahnu i truljenjem Kompostiranje trave
se pretvore u dragocjene tvari za našu
vrtnu zemlju. Od velike je važnosti da ot­ Iz pokošene trave možemo napraviti do­
prilike nakon dva tjedna gornjih 10 cm bru kompostnu zemlju. Na hrpu ćemo
preokrenemo, jer samo uz površinu ima složiti travu pomiješanu s nešto zemlje,
dovoljno svjetla i kisika za klijanje. Na­ staroga komposta ili lišća, što će spriječiti
kon isklijavanja hrpu pokrijemo travom da se sastojci za kompost ne ukisele.
ili slamom, neprekidno pazeći da kom­ Travu ćemo prethodno ostaviti da malo
post bude dovoljno vlažan. Za suha vre­ uvene, a to će kasnije ubrzati pretvor­
mena dobro ga je jedanput tjedno zaliti. bu u kompostnoj hrpi. Preporučuje se
Kompost smijemo upotrijebiti tek kada zaprašivanje pokošene trave gašenim
se potpuno pretvorio u zemlju, dakle, ot­ 3
vapnom (1 kg vapna na 1 m trave).
prilike nakon godine dana.
KOMPOST

Brzo kompostiranje tvari pretvorbe je završen nakon 5-6 tjedana,


KOPRIVA I NJENA
životinjskog podrijetla što se vidi na humku po bijelom oblogu.
Sada možemo upotrijebiti posebno PRIMJENA
gnojivo. Nakon primjene, gljivice vidno

Ako upotrijebimo tvari životinjskog po­ slabije napadaju biljke (vidi str.79.).

drijetla, kao što su npr. brašno od roga,


Kopriva (Urtica dioica) ima mnogo do­
koštano brašno, čekinje, vunu, perje ili
brih svojstava. Nakon posebnog pred-
guano za specijalno gnojivo (uglavnom
kompostiranja od nje se spravlja jedan
za sjemenske brazde ili za rupe za sad­
od pripravaka koji dodajemo biološko-
nice), postoji mogućnost da se posebnim B r z o k o m p o s t i r a n j e tvari
dinamičkom kompostu.
postupkom ubrza proces raspadanja. životinjskog podrijetla.
Zemlja dobivena od koprivina komposta
Ipak, ovaj postupak nije idealan. Bolja je
U z m e m o 8 0 % zrelog naročito je pogodna za uzgoj nježnih,
potpuna pretvorba u kompostnom hum- biljnog k o m p o s t a i 2 0 %
osjetljvih kultura te njegu ruža i jagoda.
ku. Za brzo truljenje pomiješa se 80% zre­ životinjskih s u p s t a n c i .
Dobro promiješamo i Slične odlike pokazuje još samo vrlo us­
log biljnog komposta s 20% životinjskih
napravimo male humke pjeli kompost od smrekinih iglica.
supstanci i naprave se mali humci. Treba koje j a k o n a v l a ž i m o .
Kopriva može poslužiti i za suzbijanje
ih dobro navlažiti, zatim prekriti slamom Zatim pokrijemo slamom
i j o š j e d n o m zalijemo. štetočina na prirodan način, ali i kao
i na kraju još jednom zaliti. Ako nemamo N a k o n 5-6 t j e d a n a na
sredstvo za pospješivanje rasta. Kod opi­
na raspolaganju slamu, možemo u nuždi h u m c i m a s e stvori bijeli
o b l o g (crtež, s r e d i n a ) . sa recepata što slijede, obratite pozornost
uzeti grubo platno ili deku. Prvi stupanj
P o s e b n o gnojivo je s a d a na to da nikada ne poduzimamo više od
spremno za uporabu.
3 postupka bez obzira koje vrste oni bili.
Veći broj postupaka može loše utjecati
na dobro podnošenje skladištenja i
smanjiti klijavost. Do istih negativnih
učinaka dolazi ako gnojnicu pripravljenu
od koprive primijenimo u većoj koncen­
traciji nego što preporučujemo u našim V e l i k a kopriva ( U r t i c a d i o i c a ) p o s j e d u j e
receptima. m n o g a d o b r a svojstva koja s u n a m o d
velike koristi pri r a d u u vrtu.

24-satni ekstrakt
Koprive stavimo u drvenu, glinenu ili po-
Za dobivanje o v o g ekstrakta narežemo cakljenu posudu i nalijemo 101 hladne ili
jedan kilogram svježe koprive (uzimamo mlake vode. Pustimo da odstoji 24 sata
cijelu nadzemnu biljku). Ne smeta ako i onda pažljivo procijedimo. Ekstrakt
su biljke u cvatu, ali ne smiju biti već u pomaže kod napada ličinki, ali i gusjen­
stadiju stvaranja sjemena. ica. Tretiramo tri puta uzastopce unutar
KOPRIVA POTICANJE RASTA BILJAKA

Gnojnica od kopriva vrlo snažno Poticanje rasta


pospješuje klijanje i rast pa se smije prim­ biljaka primjenom
jenjivati samo u razrijeđenom obliku. gnojnice od koprive
Ako želimo prskati tlo, razrijedit ćemo
je uzimajući 1 1 gnojnice na 9 1 vode. Gnojnicu pripremimo kao što je
Tekućinu fino raspršujemo. Za zalijevan­ prethodno opisano.
je uzimamo 1 litru gnojnice na 40 1 vode.
Razrjedivanje je, međutim, drugačije. 1/4
Protiv zastoja u rastu biljaka zbog hladna
1 gnojnice pomiješamo s 10 I vode i tom
vremena i protiv napada ušiju možemo
otopinom možemo zalijevati npr. rajčice,
se boriti zalijevanjem ili prskanjem kopri-
krastavce, špinat i kupus. Za vrijeme
vinom gnojnicom. Postupak provodimo
vegetacije to provodimo tri puta. Želimo
rano ujutro ili navečer. Nakon toga je
li prskati, 1/2 1 temeljne sup-stance raz­
potrebno dodatno zalijevanje. Tretirajući
rijedit ćemo s 10 1 vode. Prskamo vrlo
ruže, grmove jagodičastog voća i voćke
finim raspršivačem. Krumpir će nam biti
tri večeri uzastopce, ustanovili smo da su
osobito zahvalan za ovakav postupak,
nestale uši, a često i gljivice.
a isto tako i grmovi jagodičastog voća.
Njih, međutim, prskamo tek nakon berbe.

nekoliko sati, prskajući napadnute biljke smije biti u stadiju stvaranja sjemena)
finim raspršivačem. prelijemo s 10 I hladne ili mlake vode.
Posuda neka bude od drva, gline ili po-
Gnojnica od koprive kao cakljena (emajlirana). Ostavimo da stoji
poticajno sredstvo dok lišće ne istrune. Vrijeme raspadanja
ovisi o izvanjskoj temperaturi. Gnojnica
1 kg svježe koprive (uzima se cijela će nastati nakon 8 dana, ili možda tek
nadzemna stabljika, smije cvasti, ali ne nakon 4 tjedna.
GNOJNICA OD PRIPRAVCI GNOJ IZ ROGA
RAZNOG BILJA I KREMEN IZ ROGA
Gnojnica se ne radi samo od kopriva 10 1 v o d e . Dobivenu gnojnicu rabimo za
(vidi str. 45.), već su i neke druge biljke zalijevanje u omjeru 1 I gnojnice na 40
za to pogodne, kao npr. čičak, sinja kri- 1 vode. Koncentracija ne bi smjela biti
jica (Soluchus oleraceus), gavez i miš- veća. Ostatke kompostiramo.
jakinja (Stellaria media). Ali i bilje koje
upotrebljavamo u domaćinstvu možemo
pretvoriti u gnojnicu za zalijevanje.
Imamo li, dakle, ostataka pelina, kami­ Od gaveza (Symphytum

lice, lavande, stolisnika ili matičnjaka, officinale, lijevo) i p r a v e


kamilice (desno) možemo
možemo ih preliti vodom i pustiti da t a k o đ e r pripraviti g n o j n i c e
istrunu. Na 1 kg svježeg bilja dolazi p o g o d n e za gnojidbu biljaka.

Ispitivali s m o u t j e c a j e k o z m i č k i h blje presadnje. Naime, pripravak gnoj iz


r i t m o v a i p r i m j e n u p r i p r a v a k a na
roga umanjuje nepovoljan impuls tre­
rotkvice. R a z l i k a u p r i n o s u iznosi i
do 40%. nutka neprikladnog za sadnju.
Na biološko-dinamičkim gospodarstvima
u listopadu se kravlji rog napuni kravljom
balegom i zakopa u zemlju gdje će
Pripravak gnoj iz roga (pripravak 500) i prezimiti. Rog crpi snage iz zimskog tla
pripravak kremen iz roga (kremeni prip­ i povezuje ih s balegom. U proljeće rog
ravak 501) nezaobilazni su u biološko- vadimo iz zemlje. Njegov sadržaj pre-si-
dinamičkom načinu uzgoja biljaka. pamo u staklenu posudu i zatvorimo je
Pripravak gnoj iz roga se spravlja od staklenim poklopcem ili čepom od pluta.
kravlje balege. On uspostavlja dobar Do uporabe ga držimo u tresetu. Trajnost
odnos biljke prema snagama Zemlje. mu je dvije godine.
Prskamo li ga pri sjetvi, biljke će razvi­ Za potrebe naših poljoprivrednih
jati više korijena i tako bolje opskrbljivati površina umiješamo 30 g pripravka gnoj
nadzemni dio biljke. Primjenjujemo ga i iz roga u 10 1 vode. Pri spravljanju prip­
kod presađivanja; to je posebno važno ravka vrlo je važno miješati od vanjskog
onda kad ne možemo iskoristiti razdo­ ruba posude prema unutra tako da u
sredini nastaje lijevak (točna uputa na str. mrkve postižemo ako zadnje prskanje na biološki proces, kako to proizlazi h ukopamo u zemlju. On koncentrira u
51.). Samo jedna osoba smije miješati. kremenom vršimo u vrijeme Mjeseca duhovno-znanstvenih istraživanja Ru- kremenom pripravku sunčano djelovan­
Ova količina dostatna je za prskanje ispred Ovna ili ispred Vage, i to poslije dolfa Steinera. je ljeta.
2500 m2 tla. Vrtlari trebaju srazmjerno podne, kratko prije berbe. Tabela koja Kravlji rog sa zdrobljenim kristalom ljeti Uzmemo 0.5 g pripravka kremen iz roga
manje, ovisno o veličini površine. Prip­ slijedi još jednom će nam objasniti prim­ i miješamo ga jedan sat u 4-5 1 vode. To
K o d miješanja pripravka,
ravak gnoj iz roga prskamo prije sjetve tri jenu pripravaka. dostaje za 1000 m2 zasađenih površina.
npr. d r v e n i m š t a p o m ili
puta u razmacima od desetak minuta. Za spravljanje pripravka kremen iz roga š t a p o m o d b a m b u s a , vrlo Za 100 m2 trebamo oko 0.5 1. Vrlo je
Pripravak kremen iz roga djeluje zajedno treba nam prozirni gorski kristal, koji j e v a ž n o miješati tako d a važno miješati tako da nastane dobar li­
nastaje lijevak. P o č i n j e m o
s kozmičkim snagama i stoga ga treba po mogućnosti nije onečišćen drugim jevak. Miješanje (vidi i susjedni crtež te
od vanjskog ruba posude
prskati u dane kad je za pojedinu biljku tvarima. U industriji takav kristal služi za p a i d e m o p r e m a unutra, opis postupka!) mora početi od vanjskog
č i m e privlačimo s n a g e iz
povoljno vrijeme za sjetvu. To znači da proizvodnju povećala i leća. Promotrimo ruba glinene ili drvene posude i napre­
okoline. Miješati smije
biljke lista poput salate prskamo u dane leću. Padne li sunčano svjetlo kroz nju, samo jedna osoba. Kad dovati prema unutra, prema sredini, ali
lista. papir ispod njega se može zapaliti i izgor­ n a s t a n e d o b a r lijevak, nikako od sredine prema van! Struja
izvučemo štap i pustimo
Naši pokusi su u pojedinim slučajevima jeti. Leća, dakle, povećava utjecaj sv­ nastala vrtnjom privlači snage iz okružja
tekućinu da se još malo
dali još neke zanimljive rezultate. Vrlo je jetla i topline. To svojstvo iskorištavamo vrti. T a d a m i j e š a m o ponov­ i koncentrira ih u središtu. Miješanjem
no, ali s a d a u o b r n u t o m od sredine prema van raspršujemo
povoljno za kvalitetu uskladištenih plo­ kod uzgoja biljaka. Fino usitnjeni gor­
s m j e r u i o p e t stvarajući
dova ako smo zadnje prskanje kupusa ski kristal stavimo u kravlji rog. Oblik lijevak.
snage. Umiješani pripravak treba primi­
pripravkom kremen iz roga obavili prije i sklonost kravljeg roga da stvara spi­ jeniti unutar sljedeća 3-4 sata s obzirom
berbe u dane za cvijet.Bolju kvalitetu rale ima vrlo koncentrirano djelovanje da nakon tog vremena brzo gubi djelot­
vornost. Osim toga, vrlo je važno da
miješanje provodi samo jedna osoba,
nikako više njih.

Primjena kremenog pripravka Oba ova pripravka spravljamo sami u


našoj pokusnoj stanici. Za one koji se
Biljke Vrijeme prskanja s pripravkom kremen iz roga
vrtlarstvom bave tek kao hobijem, bilo bi
preveliko opterećenje i utrošak vremena
Biljke korijena U dane za korijen: tri puta tijekom jednog mjeseca
da sami izrađuju te pripravke. Oni mogu
(što znači otprilike svakih devet dana jedanput) ujutro
nakon odgovarajućeg savjetovanja
nakon izlaska Sunca
nabaviti pripravke (vidi str. 121.). Uz pri­
Biljke lista U dane za list: tri puta tijekom jednog mjeseca; ujutro
pravke će dobiti i uputu kako se spravlja
nakon izlaska Sunca
tekućina za prskanje.
Biljke cvijeta U dane za cvijet: tri puta tijekom jednog mjeseca;
nakon izlaska Sunca
Biljke za plod/sjeme U dane za plod/sjeme:
tri puta tijekom jednog mjeseca; nakon izlaska Sunca
PRIPRAVAK OD BALEGE

PRIPRAVAK OD
KRAVLJE BALEGE
Nažalost, nije sasvim jednostavno se da krave pre-dhodno nekoliko dana
nabaviti ovaj pripravak ako ga sami ne dobivaju grubo krmivo kako bi balega
želimo ili ne znamo spraviti. bila dobro oblikovana. I ljuske od jaja bi
Kravlja balega je temeljni materijal prip­ trebale potje-cati od kokoši s biološko-
ravka kao nositelj za tri vida djelovanja: dinamičkih gospodarstava.
ljuske od jajeta, bazalta i kom-postnih pri­ Uzmemo pet 10-litrenih kablića balege.
pravaka. Dakle, da bismo napravili ovaj 100 g suhe, fino usitnjene ljuske od jaja i
pripravak, potrebna nam je kravlja bale­ 500 g bazaltnog pijeska (zrnatosti 0.2 do
ga, po mogućnosti od krava s biološko- 0.5 mm) i sve stavimo u drvenu kacu.
dinamićkog gospodarstva. Preporučuje Smjesu lopatom prekapamo i pokrećemo
jedan sat: to je dinamiziranje.
Zatim prvu polovicu smjese stavimo u
staru drvenu bačvu bez dna! - ukopanu
40-50 cm duboko u tlo. Iskopanu zemlju
nabacamo oko bačve. U tu prvu polo­
vicu smjese sada dodamo pola količine
predviđenih kompostnih pripravaka (vidi
kompost str. 41.) pojedinačno poredanih
S p r a v l j a n j e p r i p r a v k a o d krav­
kao u kompostnom humku. Potom dru­
lje b a l e g e
ga polovica smje.se dolazi u bačvu, a
zatim i druga polovica količine kompost­ Pet 10-litrenih k a b l i ć a g o v e đ e
b a l e g e , 100 g s u h i h , fino
nih pripravaka pojedinačno poredanih.
usitnjenih l j u s a k a od j a j a i 5 0 0
Slijedi priprema vode od valerijane. g bazaltnog pijeska (zrnatost
Postupamo ovako: pet kapi pripravka 0.2 - 0.5 m m ) p r e k a p a m o u
1 I vode. Prelijemo preko sadržaja bačve
d r v e n o j kaci j e d a n s a t .
od valerijane miješamo deset minuta u
Zatim stavimo mješavinu i i poklopimo drvenim poklopcem ili das­
k o m p o s t n e p r i p r a v k e - k a k o je kama.
u tekstu o p i s a n o - u ukopanu
U našim poljoprivrednim pokusima
bačvu bez dna i ostavimo da
miruje 4 tjedna. L o p a t o m j o š miješamo 20 minuta 60 g pripravka od
jednom prekopamo. Nakon kravlje balege u 10 1 vode (miješa jedna
P r i p r a v a k o d kravlje b a l e g e : o p i s a n i daljnja četiri t j e d n a m i r o v a n j a ,
osoba počinjući od ruba posude prema
p o s t u p c i su z a v r š e n i i p r i p r a v a k je p r i p r a v a k m o ž e m o "razrijediti'
spreman za uporabu. i u p o r a b i t i (vidi tekst str. 5 4 . ) . unutra kako bi nastao duboki lijevak -
PRIPRAVAK OD BALEGE

vidi str. 51.). Ova količina dostaje za pr­


skanje 2500 m2. Vrtlari trebaju, ovisno
iznosimo gnoj ili kompost (ali samo po
jedno prskanje). Prskamo i pri jesens­ KAMENO BRAŠNO
o veličini obradjene površine, mnogo kom zaoravanju (jedanput).
manje vode, a i manje samog pripravka. Pripravak od kravlje balege po M. Thun
Najbolje rezultate postižemo ako prip­ primjenjuje se u svim zemljama gdje Kameno brašno možemo primjenjivati Bazaltno brašno
ravkom od kravlje balege prskamo tri se provodi biološko-dinamički način kod gnojenja biljaka. Međutim, najbolje
dana uzastopce (tri do pet dana prije obrađivanja zemlje i vrta. Danas (1994. je to učiniti putem komposta. Pojedine Ovdje ćemo posebno istaknuti bazaltno
sjetve). Isti pripravak je pogodan za pr­ godine) još ne možemo reći da li se vrste kamenog brašna dodajemo kom­ brašno. Bazalt je geološki relativno mla­
skanje još dva do tri dana; poslije više kao temeljna supstancija umjesto krav­ postu u malim količinama. Te tvari do­ do stijenje koje je prošlo kroz toplinski
nije djelotvoran. Prskamo predvečer. lje balege može upotrijebiti gnoj drugih prinose kvaliteti komposta budući da proces, ali nije izgorjelo. U našem radu
Pripravak od kravlje balege aktivira životinja. Pretpostavljamo da bi to even­ one u tlu potiču stvaranje gline. bazaltno brašno predstavlja lijek, pa ga
pretvorbu u tlu, potiče organizme da tualno mogao biti i izmet ovaca, koza, se samo u malim količinama, smije do­
se pobrinu za bolju strukturu tla i bržu konja, kokošiju i kunića. Za nekoliko go­ davati zemlji putem komposta. Ljeko-
razgradnju anorganskih i organskih tvari. dina moći ćemo izvijestiti o rezultatima vi ne djeluju ako se uzimaju u većim
Preporučljivo je prskanje i onda kad u tlo brojnih pokusa koji su sada u tijeku. količinama u kakvima se uzima hrana.
Berba jagodičastog voća
unosimo zelenu gnojidbu ili na polje

Pripravke gnoj iz roga, kremen iz roga, i pripravak od kravlje b a l e g e


m o r a m o prije prskanja procijediti kroz vrlo fino sito. N a j b o l j e će poslužiti
dvostruka najlonska čarapa. Prskalica se tada neće čepiti.
ZELENA GNOJIDBA
Daljnje vrlo korisne biljke za zelenu gno­
jidbu u vrtu su: perzijska djetelina, lupi­
na, facelija, livadni grahor, raž.

Pod zelenom gnojidbom podrazumijeva­ - mahunarke (leguminoze) - mogu na


mo ozelenjivanje tla određenim biljkama sebe vezati dušik iz zraka i unositi ga u
- biljkama za zelenu gnojidbu. Biljke os­ tlo. Ukopavanjem raslinja opskrbljujemo
taju na gredici kraće (nekoliko tjedana) zemlju organskim tvarima, što potiče
ili duže vrijeme (preko zime) i u pravilu život u tlu.
se pokose još zelene, a zatim ukopaju u Analizirajući tlo, ustanovili smo da se
tlo. To bilje djelomično služi i kao stočna nakon zasijavanja različkom. facelijom
hrana. Zelena gnojidba ima mnoge (Phacelia) i kukoljem povećava sadržaj
prednosti. Zaštićuje tlo i omogućuje izm­ fosfora u tlu. Nakon facelije i kukolja,
jenu usjeva zasađenih na istoj površini. ustanovili smo porast vrijednosti kalija,
Određene biljke za zelenu gnojidbu a nakon graška i lupine, porast kalcija.
Vrijeme sjetve biljaka za zelenu gnojidbu
ovisi o namjeni. Trebamo li mnogo lis­
nate mase za stočno krmivo, sijemo u
dane za list. Mahunarke koje za saku­ Biljka za zelenu gnojidbu,
facelija ( P h a c e l i a ) , m e d o n o s n a
pljanje dušika trebaju što više razvijati
je biljka, privlači p č e l e i
kvržice (gomoljčiće) sijat ćemo u dane za p o b o l j š a v a tlo (gore).
korijen. Termin za košnju i unošenje bil­
jaka za zelenu gnojidbu u tlo birat ćemo
u vrijeme silaznog Mjeseca (razdoblje
presadnje). Tada se snage usredotočuju
prema dolje, što potiče pretvorbu u tlu.
Preporučuje se dodatno prskanje pri­
pravkom od kravlje balege; to će pret­
vorbu još ubrzati.

Biljke za zelenu gnojidbu


(ovdje raž) treba ukopavati
u z e m l j u u vrijeme s i l a z n o g
Mjeseca (razdoblje presadnje).
Raž je pogodna za ukopavanje
L u p i n u ( v u č i k a žuta) p o s e b n o u j e s e n . U p r o l j e ć e b i s m o je
p r e p o r u č u j e m o k a o biljku z a m o r a l i u k o p a v a t i m n o g o ranije,
zelenu gnojidbu d o k s u biljke j o š m a n j e ( d o l j e ) .
IZMJENJIVANJE USJEVA
I PLODORED
Na istoj gredici sijemo i sadimo razne kako ne bi dolazilo do jednostranog is­
vrste biljaka. Od velike je važnosti da to crpljivanja hranjivih sastojaka u zemlji i
izmjenjivanje kultura provodimo smis­ nagomilavanja biljnih izlučevina u tlu, a
leno i planski. Potreban je višegodišnji time i pojave bolesti. Npr. kupus ne valja
prekid sijanja vrsta iz iste porodice saditi nakon cvjetače.
Dakle, iskorištavamo li tlo jednostra­
no time što uzgajamo iste ili srodne
K a d a planiramo plodored
m o r a m o uzeti u o b z i r i biljke vrste biljaka u prekratkom vremenskom
z a z e l e n u g n o j i d b u koje s e
uklapaju u redoslijed.
N p r . g o r u š i c a s p a d a u krstašice,
p o r o d i c u u koju se
ubrajaju i kupusnjače.
B i l j k a proživljava
p e t e r o č l a n o s t -korijen/list/
cvijet/sjeme/plod -te tijekom
g o d i n a nastoji proći sve
o v e faze s v o g a razvitka. U
praksi, m e đ u t i m , d o l a z i m o d o
č e t v e r o č l a n e p o d j e l e : kori­
jen, list, cvijet, plod/sjeme.
Objasnit ć e m o to ovdje na
p r i m j e r u k r s t a š i c a : rotkvice
u s r e d o t o č u j u s n a g e u korijenu
( g o r e lijevo). O n e k r s t a š i c e
koje razvijaju g l a v i c e , kao
npr. crveni k u p u s , z a d r ž a v a j u
s n a g e u p o d r u č j u lista (dolje
lijevo). K o n a č n o , cvjetača n a m
d a r u j e svoj p u p o l j a k n e u s p o r e ­
diva o k u s a ( g o r e d e s n o ) . K a k o
u vrtu n e m a m o k r s t a š i c u koju
b i s m o uzgajali z b o g s j e m e n a ,
tu p r a z n i n u m o ž e npr. ispuniti
korov r u s o m a č a . M o ž e m o
zasijati i r e p i c u koja u poljo­
privredi služi za d o b i v a n j e ulja
(dolje d e s n o ) .
razmaku, ili uopće bez stanke, na istoj redu obolijevale, moralo ih se tretirati,
gredici, najprije dolazi do pomanjkanja a kvaliteta je bila slabija. Da bismo os­
određenih hranjivih tvari, zatim slijede tvarili smisleni plodored, treba uzimati u
bolesti i štetočine. Primjenom biljnih obzir biljne porodice.
zaštitnih sredstava, biljku, doduše, Objasnit ćemo to na primjeru hernije na
možemo održati, no kvaliteta uroda je kupusu. Kupusna hernija je određeno
trajno oštećena, što više ne možemo bujanje korijena izazvano gljivicom
ispraviti. Međutim, ako primjenjujemo što živi u zemlji. Ona napada korijenje
pravilan plodored, svi ovi nedostaci se kupusnjača i krstašica. Ne napada samo
uopće neće pojaviti. kupus i korabicu, već i repicu, gorušicu,
Za vrtlara koji se vrtlarstvom bavi iz rotkvice itd., dakle, biljke koje spadaju
hobija pravi je plodored teško izvediv. u porodicu krstašica. Čak i kod zelene
Na raspolaganju mu stoje samo male gnojidbe npr. gorušicom, treba voditi
površine, a za određenim vrstama računa o plodoredu. U o v o m slučaju
povrća vlada stalna potražnja. Zbog toga opredijelit ćemo se za drugu biljku, npr.
je važno početkom godine isplanirati face I iju. Preporučujemo da se tijekom
dobar plodored i zapisati kada ćemo što 5 godina na istu gredicu ne siju biljke iz
sijati, odnosno saditi. Ako to ne učinimo,
slijed sijanja nam brzo postaje nepregle­
dan, a to onda dovodi do gore opisan­
ih posljedica. Razne knjige i časopisi
preporučuju izmjenjivanje usjeva ovim
redom: prvo one koji jako iscrpljuju tlo,
zatim one manje zahtjevne i konačno
mahunarke. Mi smo, međutim, ustano­
vili da je nakon kraćeg vremena ipak
potrebno primjenjivati biljna zaštitna
sredstva. Biljke su pri takvom plodo-

Primjer p l o d o r e d a z a koji s m o
utvrdili d a o p r a v d a v a n a š a
o č e k i v a n j a : c v j e t a č a prve g o d i n e
(lijevo g o r e ) , c i k l a d r u g e g o d i n e
(lijevo d o l j e ) , n i s k e m a h u n e treće
godine (desno gore), krumpir
četvrte g o d i n e ( d e s n o d o l j e ) ,
zatim j a g o d e t i j e k o m s l j e d e ć i h
godina (sasvim desno).
iste porodice. Osim toga moramo imati da gredicu na kojoj je prve godine rasla pokositi za zelenu gnojidbu i ukopati ih. gredicu istovremeno zasijati i lupinom.
u vidu i stvaranje "biljnih organa". Biljka neka biljka lista, sljedeće godine zasa­ To nam je dobra početna priprema za Pri okopavanju ne moramo o njoj
proživljava peteročlanost i želi tijekom dimo biljkama koje zadebljavaju korijen. sjetvu krstašica, odnosno za razne vrste posebno voditi računa. Kad se na lupini
godina doživljavati razne mogućnosti Treće godine biramo biljke u koje će tlo kupusnjača. pojave pupoljci, odrežemo ih, što rezul­
razvijanja "ploda": korijen -list - cvijet moći, prethodno koncentrirane snage U tabeli donosimo neke primjere plo­ tira bočnim izdancima i povećava lis­
- sjeme - plod. Ovdje se opet uspostav­ u donjem dijelu biljke (korijen), slati u doreda. Iz toga svatko može sastaviti natu masu. Na taj način postižemo
lja veza s već opisivanim kozmičkim im­ gornje područje biljke (sjeme ili plod). vlastiti plodoredni sustav koji će od­ povećanu tvorbu kvržica i nakupljanje
pulsima koji uvažavaju upravo tih "pet Kao što i mi ljudi uvijek iznova moramo govarati zemljištu i klimi određenog dušika na korijenju lupine.
članova" (vidi str. 13.). Njih treba uzimati pravilno izdahnuti, mora to moći učiniti područja. Naša iskustva s takvim plo- - Kad se u jesen poberu rajčice i krastav­
u obzir pri planiranju plodoreda. i tlo - a to omogućuje treća godina. U doredom su bila vrlo dobra. Biljke su ci, možemo zasijati grahoricu.
Pokušat ćemo to razjasniti na prim­ četvrtoj godini na istome tlu rastu biljke bile i ostajale zdrave, a prinosi više nego Evo nekoliko primjera koji će objasniti
jeru porodice krstašica. U nju spadaju i cvijeta. Sada ne šiklja više suvišak sje­ zadovoljavajući. zašto predlažemo gore navedeni plo-
kupusnjače. Rotkva i rotkvica koncentri­ menskih snaga jer ga se tlo prethodne Jagode ostaju pet do osam godina na dored: lisnati kelj i raštika trebaju snage
raju snage u korijenu, one odebljaju u godine već oslobodilo. Tako kod bilja­ istoj gredici, zatim redoslijed zasijavanja za rahli nepovezani razvitak listova i pe­
području vrata korijena i ondje donose ka cvijeta ne može doći do neželjenog počinje opet ispočetka. teljki. Luk, što ga sljedeće godine sadimo
plod. Kupusnjače zadržavaju snage pe­ stvaranja sjemena. Još nekoliko savjeta: na gredicu, lako će oblikovati svoju gla­
teljki u području lista i omataju list po Ako se uz izmjenu biljnih porodica oba- - Umjesto krumpira možemo uzgajati vicu, a da pri tome nema potrebu raz­
list jedan oko drugoga sve dok se proces ziremo i na peteročlanost. odnosno cvijeće za rezanje. vijanja peteljki. Korabica usredotočuje
ne završi zrelošću za berbu. Korabica za- četveročlanost biljaka kod planiranja - Kada sadimo krumpir, možemo snage na bujanje područja stabljike.
debljava peteljku i tu razvija svoj plod. plodoreda (vidi tumačenje u pretho'd-
Cvjetača konačno preobražava svoje nom odlomku), onda stvaramo najbolje
srce da bi nam predstavila svoj pupoljak preduvjete za tlo i za rast biljaka. U Ishodišno stanje: zelena gnojidba s raži i lupinom nakon nasada j a g o d a
neusporediva okusa. sljedećim primjerima o plodoredu
U vrtu nema krstašica koje bismo uzga­ počinjemo izlaskom iz jedne ustajale 1. god. 2. god. 3. god. 4. god. 5. god.
jali zbog sjemena, no u poljoprivredi je gredice s jagodama. Uzgajat ćemo ih na
to uljana repica. U vrtu bi poneki ko­ drugome mjestu. Nakon što smo pobrali
rovi, kao rusomača i poljski mašnjak, posljednje jagode, pokosit ćemo preo­ kupus mrkva grašak krumpir jagode
mogli ispuniti tu prazninu tako da bi stale zelene dijelove i kompostirati ih. crveni kupus pastrnjak bob krumpir jagode
putem biljke došlo do pune razmjene Gredicu zatim prekopamo i posijemo raž kelj crni korijen grašak šećerac krumpir jagode
s tlom. Tako postaje jasno da sljedeće i lupinu. Pokazalo se to vrlo pogodnim cvjetača cikla niski grah krumpir jagode
godine ne treba uzgajati samo neku jer je potrebno da na tlu s vremena na kelj lisnati, raštika luk kukuruz šećerac krumpir jagode
drugu biljnu porodicu, već da tu treba vrijeme raste trava. Osim toga raž pušta kelj pupčar celer visoki grah čičoka jagode
rasti i drugačiji biljni organ. U praksi uzi­ duboko korijenje i tako razrahljuje i korabica poriluk paprika čičoka jagode
mamo u obzir organe korijen, list, cvijet donje slojeve. Lupina, kao mahunarka, žuta repa blitva krastavac čičoka jagode
i plod/sjeme - dobivamo, dakle, prikuplja dušik, što poboljšava sastav rotkvica peršin rajčica čičoka jagode
četveročlanu podjelu. Preporučujemo tla. U proljeće ć e m o izrasle biljke rotkva razno bilje - krastavac cvijeće jagode
Stoga je ona kao prethodni nasad ideal­ - Špinat i matovilac sijemo uz rub gredi
na za poriluk s obzirom da bi mu prejake ca s krastavcima. Oni štite i pokrivaju
snage stabljike iz tla ometale oblikovanje tlo, no već su pobrani kad krastavcima
lisnatog ovoja. Ovako on može množiti treba više mjesta.
svoje lisne ovoje i tijesno ih slagati jedan - Salatu i špinat možemo u proljeće
uz drugi kako bi postigao najljepši oblik. uzgajati kao međuusjev na gredicama,
Ova razmatranja bi mogla ispuniti još gdje će kasnije (od svibnja na dalje) biti
brojne stranice! Važno je, međutim, da glavna kultura.
svakoga potaknu na razmišljanje i na - Salata, špinat i endivija se mogu zasi
Korabica (desno) j e idealni
razvijanje vlastitih opažanja. jati i na gredice s kojih smo već pobrali p r e t h o d n i usjev z a p o r i l u k
Još ponešto o biljkama koje su na ta­ rani kupus, niski grah i rani krumpir. (dolje). Korabica usredotočuje
snage u području stabljike
beli izostavljene, a kojima za sazrijevanje Do sada nismo mogli ustanoviti nikakve
t e j e z a d e b l j a d a b i stvorila
nije potreban cijeli vegetacijski period. neželjene posljedice po plodored uzgo­ plod. Tako su se prejake s n a g e
Tu je riječ o omiljenom povrću kao što jem ovih međuusjeva. stabljike iz tla i s c r p i l e i ne
o m e t a j u p o r i l u k : on m o ž e u
je špinat, salata glavatica, matovilac, Jedino kod krstašica valja biti oprezan. g u s t i m o v o j i m a razvijati čvrste
endi-vija i salata za rez. S ovim biljkama Rotkvice, razne vrste rotkvi ili sjetvena listove u svoj p r e k r a s n i p l o d .

postupamo ovako: grbica (Leidum sativum) s kratkim vege-


- Salatu sijemo između mrkve kao oznaku. tacijskim periodom smiju rasti samo na
(Nasad kao oznaka: mrkva treba dugo gredicama kupusa. Tamo ih možemo
za klijanje, zato sijemo salatu koja isklija npr. staviti na rubove. Nikada ih ne smi­
brzo i omogućava nam da pri okopavan­ jemo uzgajati na gredicama gdje rastu
ju dobro i na vrijeme uočavamo redove biljke iz drugih porodica s obzirom da
nasada. Mlade sadnice salate se kasnije se onda željeni razmak od pet godina u
presađuju na gredice s kupusom. Mrkvi- plodoredu više ne bi mogao održati (vidi
ca je tada već porasla i treba mjesta. i tekst str. 61., četvrti odlomak).
Prije nego što kupus postane prevelik,
salatu smo već odavno pobrali. Tako se
obje kulture mogu razvijati.)
ZALIJEVANJE
Začudit će vas, no mi svoje nasade Želimo li "vodu" spremiti u zemlju,
ne zalijevamo izuzev jedanput nakon okopavamo navečer tako da tlo udiše
presađivanja, kod sijanja trave (jer sjeme vlagu iz okružja. Ako je pak zemlja pre-
leži gore) te u stakleniku. I u sušnim go­ vlažna, okopavamo ujutro, budući da tlo
dinama imamo dobre prinose budući sada vlagu izdiše.
da poštujemo neke temeljne zakone Prekopavati treba samo 3 gornja centi­
prirode. metra tla. Tako. naime, nastaje rahli sloj
Prije podne tlo izdiše, poslije podne koji djeluje kao regulator vlage.
udiše. Ujutro su snage usmjerene prema
gore (prema gornjim dijelovima biljke). N e zalijevamo naše n a s a d e nikada osim
Poslije podne i navečer usredotočuju se j e d a n p u t p o s l i j e p r e s a đ i v a n j a i k o d sijanja
trave. To, n a r a v n o , ne vrijedi za staklenik.
na donje dijelove biljaka i teže u zemlju. O v d j e z a l i j e v a m o p r e m a p o t r e b i , ljeti,
Ove činjenice, dakle, možemo iskoristiti. d a p a č e , i do dva puta na d a n .
Ako biljke naviknemo na zalijevanje, one
ne puštaju korijenje duboko u zemlju. Prije p o d n e tlo izdiše (lijevo),
poslije p o d n e udiše ( d e s n o ) .
Kad nastane suša ovisne su o umjetnom
navodnjavanju. Mi smo, međutim, već
ubrali mrkvu i pastrnjak čije je usisno ko­ str.49.) ili pripravkom od kravlje balege
rijenje bilo i do 1.20 m dugo, a kod luka (vidi str. 52.).
je bilo 80 cm. Osim toga smo ustanovili
da se ponavljanjem zalijevanja uništava Kakvoća vode
struktura tla. Postaje tvrdo i raspucava se
kad je suša. Za sušnih razdoblja možemo Naravno da nije svejedno kakvom vo­
gredice malčirati. Međutim, nakon obil dom zalijevamo. Mi zalijevamo samo
nije kiše pokrove treba odmah odstrani­ jedanput nakon presađivanja i u stakle­
ti, jer pokriveno tlo inače postaje idealno niku. Theodor Schwenk, istraživač vode
gnjezdište i leglo za puževe. te utemeljitelj i dugogodišnji predstojnik
Za sušna vremena okopavamo predvečer Instituta u Herrichried-u, koji izučava
u dane za list i korijen. Osim toga, vodena strujanja i tokove, tvrdi da bi
noćnu vlagu i stvaranje rose možemo se kakvoća vode u mnogome mogla
pospješivati i potpomagati ako okolne poboljšati kad bi naši potoci i rijeke
puteve i travnate površine predvečer ponovno smjeli teči u svojim prirodnim
prskamo pripravkom gnoja iz roga (vidi koritima.
OPASNOST OD KASNIH
Rezultati ovih istraživanja potakli su en­ U svezi kakvoće vode, mnoga pitanja
gleskog kipara John-a Wilkes-a da obli­ ostaju otvorena. U budućnosti se moraju
kuje i stvori posude u kojima voda može provoditi još mnoga ispitivanja i pokusi
slijediti svoje vlastite potrebe kretanja.
Sproveli smo sljedeći pokus: postavili
na tom području, uzimajući u obzir i
problem napajanja stoke kao i naše pitke
PROLJETNIH MRAZEVA
smo 36 takvih posuda između naša dva vode. Iako su istraživanja na mnogim
jezerca koja ne leže na istoj razini. Za­ privatnim i državnim institutima u tijeku,
Naše biljke u svibnju često ugrožava kas­
lijevali smo naše nasade u stakleniku ipak još nema nikakvih konačnih izjava
ni mraz koji može nasadima nanijeti ve­
tjedan dana v o d o m što je tekla kroz te ni preporuka u svezi tog problema.
liku štetu. Osjetljive kulture ćemo zaštititi
posude. Nakon što su sadnice presađene
npr. tunelom od folije ili kakvom drugom
van na otvoreno, postupali smo s njima
pomičnom krovnom konstrukcijom. Ako
jednako kao i s drugima, dakle, nismo Vrtložnik - p r o t o k o m kroz ove
je mraz ipak oštetio biljke, valja ih ujutro
posude voda dobiva snagu
ih zalijevali. Biljke su znatno bolje rasle.
pospješivanja rasta. poprskati v o d o m od valerijane. U jednu
Ipak, ta voda nije prikladna za pripremu Ovakve p o s u d e su prvenstveno litru vode stavimo jednu kap soka od cvi­
pripravaka. namijenjene za oživljavanje
otpadnih voda.
jeta valerijane (vidi str. 121.) i miješamo
15 minuta. Tom tekućinom poprskamo
oštećene biljke. Nakon jednog sata valja
ih dobro zaliti v o d o m .

O d cvjetova v a l e r i j a n e ( o d o l j e n a )
s p r a v l j a s e ekstrakt (vidi str.121.)
R a z r i j e d i m o g a k a k o j e g o r e opi­
s a n o i ujutro p o p r s k a m o m r a z o m
o š t e ć e n e biljke.
VELIKI PETAK, KOROV
VELIKA SUBOTA
Još u pokusima prije 25 i 30 godina jaju na Zemlji svake godine svoje tragove Korov može postati velikim problemom, sijati. Na taj način se poboljšava i kvalite­
višekratno smo ustanovili da Veliki petak Biljke to opažaju svojom osjetljivošću. naročito u poljoprivredi. Rad si možemo ta tla (vidi str. 35. i 36.). Međutim, ako
i Velika subota nisu pogodni dani ni za olakšati uvažavanjem nekih temeljnih se kod obrade tla Mjesec nalazi ispred
sjetvu ni za presađivanje. Posijano sjeme pravila. Kod jednog pokusa su se po­ zviježđa Jarca, isklijat će vrlo malo ko­
slabo je klijalo, presađene sadnice su kazali začudni rezultati u vezi rasta ko­ rova. Stoga je taj termin vrlo povoljan za
bile kržljave, ponekad su i odumirale. rova. Jedno polje smo podijelili na više zadnje obrađivanje i okopavanje krum­
Ovi za biljku nepovoljni utjecaji počinju parcela. Unutar 4 tjedna obrađivali smo pira i korjenastog povrća. U pokusima
rano ujutro na Veliki petak, a prestaju na svakog drugog dana drugu parcelu. Pre­ smo imali dobre rezultate prskanjem
Uskrs prije izlaska Sunca. Lijevo: k o r a b i c a , biljka lista thodno obavljena analiza tla pokazala D8-koncentratom spravljenim od pepela
Zastoje to tako? Događaji koji su se prije je da nije bilo nikakvih razlika u sastavu sjemena ili pak posipavanjem pepelom
D o l j e : I c r v e n a blitva, je
2000 godina odigrali na Golgoti ostavl­ biljka lista. tla na čitavom polju. A onda smo kod od korova. Jasno se pokazalo da je na
obrađivanja gredice ustanovili da je vri­ tim površinama poslije takvih postupaka
jeme bilo odlučujuće za nicanje pojedinih raslo mnogo manje korova.
korova. Na prvoj parceli je niknula jedna
vrsta korova, a ne više njih. Na drugoj - D8-koncentrat za
pripremljenoj za sjetvu dva dana kasnije suzbijanje korova
- isklijao je uglavnom neki sasvim drugi
korov. Tako smo došli do zaključka da D8-koncentrat pripravljamo tako da u
nije niti tlo, niti zasađena biljka, mogla vrijeme Mjeseca ispred Lava na žeravici
biti odgovorna za to. već samo vrijeme, od drva spalimo mnoge vrste sjemena
što znači utjecaj kozmičkih impulsa kod korova. U tu svrhu nam može poslužiti i
obrađivanja. Nastavili smo i dalje s našim gril na drveni ugljen, kao stoje prikazano
promatranjima i ona su nam pokazala na crtežu (str.72.). Od opeka sagradimo
put za optimalno suzbijanje korova. malu pećicu sa zaštitnim krovićem od
Kad Mjesec dolazi pred zviježđe Lava svi lima.
korovi dobro klijaju. Stoga u to vrijeme, u
Najbolje je sjeme staviti u papirnatu
proljeće preporučujemo obradu tla prije
vrećicu i tako položiti na vatru od drva, ali
pripremanja gredice za sjetvu. Korov će
tek nakon što je nastala dobra žeravica.
isklijati i nakon 10-14 dana ukopat ćemo
Sjeme će do kraja izgorjeti samo na
ga u zemlju i tek nakon tog postupka
crveno užarenoj žeravici. Preko opeka
Spravljanje D8-koncentrata od
Vrijeme spaljivanja i posipavanja pepelom u svrhu suzbijanja korova uko­
spaljenih sjemenki korova u
svrhu s u z b i j a n j a k o r o v a liko ne postoji namjera pripravljanja homeopatskih potencija.

Mjesec ispred
zviježđa Zodijaka Biljka za spaljivanje

Ribe Ptičja grahorica (Vicia cracca)


Ovan Poljska gorušica (Sinapsis arvensis),
Divlja rotkva (Raphanus raphanistrum),
Crvena mrtva kopriva (Lamium purpureum)
Bik Jarčevac (Aegopodium podagraria),
Krabljica (Chaerophvllum hirsutum),
Priljepača, Bročika ljepuša (Galium aparine)
Blizanci Divlja zob (Avena fatua), Trave (Gramineae),
Mišjakinja (Stellaria media),
Obična slakoperka (Apera spica-venti)
Rak Zlatica (žabljak ljutić) (Ranunculus) i
korovi s viticama
Lav Mala kiselica (Rumex)
1. U vrijeme M j e s e c a i s p r e d Djevica Poljski osjak (Cirsium arvense),
L a v a s p a l i m o m n o g o raznih Podbjel (Tussilago farfara),
sjemenki korova. Prethodno
Poljska preslica (Equisetum arvense),
ih s t a v i m o u p a p i r n a t u v r e ć i c u
i s p a l i m o na žeravici od d r v a . Obični slak (Convolvulus arvensis)
2. P e p e o od s j e m e n k i k o r o v a i Vaga Obična konica (Galinsoga parviflora).
drva t r e b a rastrljavati 1 sat (to
vrši j e d n a o s o b a ) .
Sinja krijica (Soluchus oleraceus)
treba odmah staviti lim za pečenje jer 3 . O d o v o g d i n a m i z i r a n o g pe­ Škorpion Obična crna pomoćnica (Solanum nigrum)
sjemenke poput kokica od kukuruza pela razrjedivanjem spravljamo
Strijelac Obična loboda (Atriplex),
D 8 - k o n c e n t r a t (vidi t e k s t na
pri spaljivanju prskaju naokolo. Kad je Pirika (Agropyron repens)
str. 7 1 . i d a l j e do str. 7 4 . ) .
sjeme potpuno izgorijelo pepeo se ohla­ Jarac pod ovim znakom isklijava vrlo malo korova
dio, taremo ga 1 sat u porculanskom Vodenjak Poljski mošnjak (Thlaspi arvense),
mužaru i time dinamiziramo. To treba ra­ Obična rusomača (Capsella bursa-pastoris),
diti ista osoba. Ako je riječ o korovu koji Poljski vijušac (Polygonum)
se razmnožava i korijenom, potrebno
je sa sjemenom spaliti i nešto korijena. vode. Nakon svakog dolijevanja vode
Tako smo dobili koncentrat D2. Za tresemo po 3 minute. Od D3-koncentra- S obzirom da bismo na ovaj način pri četvrte decimalne potencije, započeti
koncentrat D3 moramo dodati 900 ml ta do D4-koncentrata može se 3 minute D8-koncentratu došli do 100.000 1 opet s manjim količinama. Uzmemo, da­
vode. Za D4-koncentrat daljnjih 9 I i miješati. vode, najbolje je nakon D4, dakle kle, 1 ml D4-koncentrata i dolijemo 9 ml
djelotvorno sredstvo za suzbijanje koro­ možemo postići da korovi ondje potpu­
Recept
va. Želimo li smanjiti količinu određenog no nestanu. Kod kupusnjača, krastavaca
Uzmemo vitice i dijelove korijena, prim­
korova treba uvažavati Mjesečeve rit­ i rajčica, gnojnica može poslužiti i kao
jerice od čička, jarčevca, zlatice, podbje-
move za pojedine biljke (vidi tabelu na pospješivač rasta, no prethodno je treba
la, raznih vrsta metvice, kao i cijelu biljku
str. 73.). U tom slučaju spalimo sjeme baš jako razrijediti (1 1 na 10 1 v o d e ) .
od mišjakinje, i stavimo ih u bačvu s vo­
te vrste. Općenito protiv korova uzima­ I kompost možemo poboljšati. On jače
dom. U dane za list kratko promiješamo.
mo mješavinu sjemena korova, spalimo potiče rast ako smo mu dodali gnojnicu
Kad su dijelovi biljaka potpuno istrunuli,
je u vrijeme Mjeseca ispred Lava i pepeo od korova.
prskamo procijeđenom gnojnicom u vri­
posipamo po zakorovljenim površinama. Već smo na drugom mjestu spominjali
jeme Mjeseca ispred Raka.
Prema savjetu Rudolfa Steinera postu­ kako spraviti kompost od korova (vidi
Prskamo tri večeri za redom na onim
pamo kao da sipamo papar po jelu, i to str. 43.).
mjestima gdje su biljke rasle. Na taj način
jedanput kod obrađivanja tla za sjetvu.

Preventiva

Uvijek smo iznova opažali da nekompo-


stirani dijelovi životinjskih tijela, kao što
K a k o m o ž e m o s a m i pripraviti
su rogovi, kosti, čekinje, perje, vuna, krv gnojnicu od korova.
ili brašno dobiveno od životinja, potiču
rast korova. Stoga je vrlo važno da takve
Mišjakinja (Stellaria media)
tvari, ako ih želimo uporabiti za gnojenje
ili poboljšanje sastava tla, prethodno
kompostiramo.

vode, tresemo 3 minute i dobivamo D5-


Gnojnica od korova
koncentrat. Zatim dodajemo 90 ml vode
i opet tresemo 3 minute. Kad je nastao
Gnojnica dobivena od određenih koro­
D6-koncentrat, dolijemo 900 ml vode i 1. Vrijcžc i d i j e l o v e k o r i j e n a
va uspješno se primjenjuje u suzbijanju
opet protresamo 3 minute da bismo došli korova s t a v i m o u b a č v u s
tih istih korova. Imamo dobra iskustva
v o d o m . U d a n e z a list
do D7. Na kraju dolijemo 9 litara vode te
s gnojnicom od puzavica i vitičastih ko­ kratko p r o m i j e š a m o .
tresemo ili miješamo 3 minute. Sada je 2 . K a d dijelovi b i l j a k a pot
rova koje ionako ne treba stavljati na
nastao D8-koncetrat. Potrebno je nekih p u n o istrunu, p r s k a m o p r o
kompostni humak (vidi str. 40.).
c i j e d e n o m g n o j n i c o m u vri
0.5 1 D8-koncentrata za površinu od
j e m e M j e s e c a ispred R a k a
2
100 m . Prskamo tri puta u razmaku od o n a m j e s t a u vrtu g d j e
nekoliko sati. ž e l i m o uništiti korov. N a
koji n a č i n i k a k o č e s t o to
Mnogi praktičari rabe i nedinamizirani ponavljamo, pročitajte gore
i nepotencirani pepeo od sjemena kao u tekstu.
KOROV RAZLIČITI KOROVI

Različiti korovi zbijamo režemo li je više puta u vri­


jeme kad je Mjesec ispred Strijelca ili

U sljedećim ćemo odlomcima pobliže Vodenjaka. Biljku možemo sprečavati

govoriti o pojedinim korovima budući u razmnožavanju i tako da napravimo

da smo u našim istraživanjima ustanovili pripravak od njena sjemena. Pepeo od

kod njih neke posebnosti. sjemena ili D8-koncentrat spravit ćemo i


primijeniti kada Sunce i Mjesec stoje is­
pred zviježđa Lava.
Poljski osjak (Cirsium arvense)
Taj se korov često pojavljuje na mjestima
gdje je zemlja vrlo zbita ili je takva od ra­ Preslica, obični slak i podbjel
nije. Poljski osjak možemo pokositi kad Ova tri korjenasta korova: preslica (Aqui- P r e s l i c a j e korjenasti k o r o v
koji n e v i đ a m o r a d o n a
se Mjesec nalazi ispred Strijelca ili Voden­ setum arvense), obični slak (Convolvu­
našim gredicama.
jaka. On pri tome gubi jako mnogo soka. lus arvensis) i podbjel (Tussilago farfara) M e đ u t i m , vrlo je k o r i s n a u
Ako zatim pazimo da ga kosimo uvijek rastu na tlima gdje postoje podzemne zaštiti b i l j a k a .

ponovno za vrijeme uzlaznog Mjeseca, stajaće vode. Teško da ćemo ih se moći


lišće više neće biti u stanju opskrbljivati riješiti ako drenažom ne uspijemo postići
korijen i biljka će uvenuti. da voda oteče. U slučaju da se voda
nakuplja na nepropusnim glinenim slo­

Konjska kiselica (Rumex acetosa) jevima, pomoći ćemo si dodavanjem


komposta, što će utjecati na smanjivanje
Uslijed kiselih kiša ova se biljna vrsta
brojnosti korova.
kod nas jako raširila. Uspješno je su­

Podbjel (Tussilago farfara)


GLJIVIČNE BOLESTI ponovno dovesti na razinu zemlje. T l o
ćemo prskati čajem tamo gdje napad­
nute biljke rastu.

BILJAKA Već duže vremena opažamo


Mjesečeve snage u tlu postaju prejake u
da

godinama s obilnim oborinama. Osim


Zadaća gljivica u prirodi je, općenito počinile štetu i navode ljude da sjeme
toga, treba računati s jakim Mjesečevim
uzevši, razgradivanje onoga što odumire. zaštićuju otrovnim ovojem? Je li ovdje
snagama i u onim godinama u kojima
Ako ljeti na starim panjevima naidemo posvuda riječ o težnji prema smrti?
puni Mjesec pada u vrijeme kad se Mje­
na panjevčice ili grmačice, znamo da je Rudolf Steiner nam u svojoj knjizi Pol­
sec na svojoj putanji nalazi najbliže Zem­
ovdje započeo prirodni proces razgradn­ joprivredni tečaj priopćuje da gljiv­
lji. Tada dolazi do pojačanog napada
je. Pečurke koje rastu na konjskoj ili krav­ ice napuštaju svoju prirodnu razinu,
gljivica na kulturne biljke. Najbolja pre­
ljoj balegi mijenjaju sastav tvari koje se površinu zemlje, kad Mjesečeve snage
ventiva je primjena čaja od preslice. Na
tamo nalaze. Gljivice spadaju u najgornji počinju u zemlji previše snažno djelo­
temelju naših dugogodišnjih opažanja
sloj tla pa je prirodno da tamo obavl­ vati. Mjesečeve snage djeluju u području
možemo navesti tri razloga koji dovode
jaju i svoju zadaću. Zašto se, međutim, vodenoga te mogu postati prejake ako je
do pojačanog napada gljivica na biljke.
događa da gljivice napuste svoje prirod­ suviše kišilo.
Ako se držimo sljedećih savjeta, prema
no stanište i penju se na biljku? Zašto Primjenom čaja od poljske preslice našim su iskustvima sve mjere za suzbi­
se naseljavaju na sjemenke da bi tamo (Equisetum arvense) možemo gljivice janje suvišne.
1) Mjesečeve snage su prejake, primjeri P r e s l i c a ( E q u i s e t u m a r v e n s e ) je u
ce, u godinama s preobilnim oborina stanju gljivice k o j e s u " u s p u z a l e "

ma. Pomaže okopavanje prije podne n a biljku o p e t dovesti dolje n a


razinu zemlje.
kako bi tlo moglo vlagu izdisati.
2) Odmaže pogrešna gnojidba, npr.
nezrelim organskim gnojivom ili dijelovi­
ma životinjskih organizama koj
prethodno nisu bili kompostirani.
Preslica
Najbolje ćemo spriječiti napad gljivica
Preslica (Equisetum arvense) može
iznošenjem zrelog komposta na
gljivice, koje su rastom biljke dospjele u
obradive površine u jesen.
vis, ponovno dovesti natrag na njihovu
3) Iz sjemena biljaka pobranih u vrijeme
prirodnu razinu, dakle na tlo. Zašto ona
nepovoljnih kozmičkih impulsa sljedeće
to može?
će godine izrasti biljke neotporne na
Pogledajmo najprije močvarnu preslicu.
M o g l i s m o primijetiti d a d o l a z i d o napad gljivica.
p o j a č a n o g n a p a d a gljivica n a biljke Prvo izrasta zelena biljka koja kasnije
z a p u n o g M j e s e c a u vrijeme k a d s e na vrhu nosi tamne šeširiće. U njima se
on na svojoj putanji n a l a z i n a j b l i ž e
razvijaju spore kojima se močvarna
Zemlji ( P g ) .
preslica razmnaža - gljivice se također R e c e p t z a suzbijanje Dode li do pojave gljivica i na drveću,
razmnažaju na sličan način. gljivičnih o b o l j e n j a treba prskati deblo i debele grane. U
Poljska preslica raste drugačije. U tvrdokornim slučajevima provodit ćemo
rano proljeće istjera malu stabljiku sa 10 g sušene poljske preslice pristavimo postupak tri večeri za redom.
smeđkastim šeširićima. Odavde spore u 2 1 hladne vode i pustimo da uzavrije.
dospijevaju u okolinu i tako se biljka Mora kuhati 20 minuta. U ohlađeni čaj Gljivične b o l e s t i na
razmnaža. Tek kasnije, izraste zelena bilj­ dodamo 8 1 vode i 10 minuta dobro različitim b i l j k a m a
ka bez šeširića, ali s visokim udjelom kre- miješamo.
mena. Ona je prevladala stupanj gljivice. Ovdje ćemo iznijeti neka opažanja i sav­
Ocijeđeni čaj navečer prskamo ispod na­
Stoga preslica može gljivicu dovesti 2
jete kod napada gljivica na određene
padnutih biljaka (10 1 na 100 m ) . T l o
natrag na njenu razinu, dakle na tlo. vrste povrća i voća.
možemo prskati i preventivno.

Krumpir
Krumpir se ne smije okopavati ili ogrtati
u dane za list. Isto vrijedi i za dane kad
se Mjesec nalazi najbliže Zemlji ( P g ) .
K u p u s n a hernija ( n a korijenju) s p a d a u o n e
Obrada u te dane često dovodi do po­ b o l e s t i kojih s e n a n a š i m k u p u s n j a č a m a
jave gljivica, što uzrokuje trulež lista i najviše b o j i m o .

gomolja.

Kupus
Bolest koje se kod kupusnjača najviše
plašimo je kupusna hernija. Izaziva je
gljivica Plasmodiosphora brassicae. Be­ pozornost. Ona raste u blizini razine gljiv­
zuvjetno je potrebno dosljedno prim­ ica, tek malo iznad zemljine površine.
jenjivati plodored tako da tek nakon 5 Većinom mora izaći na kraj s velikim
godina ista biljka dođe na istu gredicu obrocima gnojiva, što u biljci uzrokuje
(vidi str. 61.). I druge krstašice, kao repi­ sklonost nakupljanju vode. Po svojoj
ca, rusomača i gorušica (za zelenu gno­ prirodi, jagoda, međutim, voli kamenje
jidbu), obolijevaju od te bolesti. To treba i toplinu (šumska jagoda raste potpuno
uzimati u obzir kod plodoreda. Osim zdrava na kamenitim obroncima). Ve­
toga, valja voditi računa o dovoljnoj like količine gnojiva pogoduju napadu
količini kalcija u tlu. Preniska vrijednost gljivica.
pH pogoduje širenju bolesti. Sto, dakle, možemo učiniti za našu vrtnu
miljenicu?
Jagoda U prvom je redu smijemo gnojiti samo
Vrtna jagoda iziskuje našu posebnu zrelim kompostom.
GLJIVIČNE BOLESTI BILJAKA GLJIVIČNE BOLESTI NA RAZLIČITIM BILJKAMA

Voćke Ako prethodno opisana sredstva za pred Rakom). Cijeli postupak treba po­

Kad odabiremo, sadimo i njegujemo sprečavanje širenja gljivica nisu dostat­ noviti još dva puta u razmaku od četiri

voće, pokušajmo se sjetiti i predočiti si na, postoji još mogućnost prskanja pri­ tjedna.

što su radili naši djedovi i bake. To će pravkom od gnojnice dobivenom od Da bismo drveće oslobodili krastavosti
nam pomoći da d o đ e m o do nekih do­ napadnutog lišća. i napada monilije, preporučujemo još i
brih savjeta za ispravan postupak. Danas sljedeći postupak:
se uglavnom nude i hvale samo još sad­ Recept za suzbijanje napada Šaku oboljelih plodova koji leže ispod
nice niskorastućih voćaka. Kod takvih gljivica na voćke drveta očistimo od sjemenki (važno!)
sadnica je krošnja drveta jako približena i spalimo na vatri od drva kad se Mje­
površini zemlje, dakle, blizini područja Sakupimo otprilike šaku lišća napadnu­ sec nalazi ispred Škorpiona. Iz dobive­
djelovanja gljivica. Ustanovilo se da je tog gljivicama, stavimo ga u glinenu po­ nog pepela pripravimo D8-koncentrat.
visoko ili više drveće često zdravije od sudu i prelijemo s 10 1 v o d e . Lišće mora Točne ćete upute naći na str. 91. Tri
niskog. potpuno istrunuti. Ocijeđenu tekućinu dana uzastopce prskamo deblo, krošnju

Nekad se deblo pažljivo njegovalo. Tako prskamo sitno raspršujući po deblima, i tlo. Postupak treba ponoviti nakon četiri

npr. u časopisu Tehnološki prijatelj mladih krošnji i tlu ispod drveća (kad je Mjesec tjedna.

iz godine 1820. (Techonologischer Ju-


gendfreund) možemo pročitati recept
za rijetku kašu pripravljenu od goveđe
balege, ilovače, drvenog pepela, goveđe
dlake i sirutke. Time su se premazivala
debla voćaka. (Goveđu dlaku je bilo
lako sakupiti jer su seljaci goveda četkali
J a g o d e zahtijevaju n a š u p o s e b n u po­ po dva puta na dan. Nekada je bilo ne­
zornost.
zamislivo da krave kao danas šeću nao­
kolo uprljane vlastitom balegom.)
U današnje je vrijeme u voćnjacima
uobičajeno stavljati ispod rubova
krošanja ili, dapače, i ispod cijele krošnje
Osim toga je treba saditi i okopa­ uz samo deblo, nekompostirani gnoj
vati isključivo u dane za plod. Od ve­ koji gljivice tek trebaju razgraditi. U tom
likog je značenja i vrijeme berbe. Tu slučaju one mogu napustiti prirodnu
preporučujemo dane za cvijet ili plod. razinu svoga djelovanja, površinu tla, te
Jagode se smiju brati tek kad biljke više napadati deblo, lišće i plodove.
nisu mokre od rose. Pročitajte i upute na Mlade sadnice treba uzgajati i njegovati
str. 114. pod povoljnim kozmičkim impulsima.
ŽIVOTINJSKE Kad čovjek razmišlja o suzbijanju
štetočina, trebao bi pri tome imati uvi­
jek na umu da tek velika brojnost čini

ŠTETOČINE životinje štetočinama. U vrtu koji njegu­


jemo na najbolji način jedva da će doći
do prevelikog razmnožavanja. Stoga vri­

Životinje koje nam ugrožavaju urod, Pojava lisnih uši na kulturnim biljkama jedi pravilo: ako ipak dode do prevelik­

primjerice voća ili povrća, nazivamo izaziva u nama neraspoloženje, dok mra­ og razmnožavanja, treba razmisliti gdje

štetočinama. Ipak, treba uzeti u obzir da vi drže te životinjice kao krave muzare. smo pogriješili te potražiti uzrok. Valja

je to sasvim subjektivna ocjena. Paze ih, njeguju i brane od neprijatelja upoznati životinjske navike. Tako ćemo

Miševi se, primjerice, ubrajaju u štetočine, da bi mogli uživati u njihovim slatkim moći dokučiti na koji način ograničiti nji­

budući da jednako rado jedu žitarice izlučevinama. hov broj kako ne bi došlo do štete na

kao i mi. Mačka, međutim, doživljava biljkama. U idućim primjerima uzeli smo
Kod napada insekata često pomaže za­
miša sasvim drugačije. Ona toliko "voli" sve ove aspekte u obzir.
lijevanje navečer, ispod biljaka, čajem
tu malu životinju da je, nakon što se s od koprive ili vrlo razrijeđenom gnojni­ v

njom do mile volje poigrala, konačno i com od koprive (vidi str. 45.). Kopriva Štetočine na G u s j e n i c e kupusovog bijelca m o g u
nanijeti veliku štetu n a n a s a d i m a
pojede. omogućuje biljci da sokovi opet počnu k u p u s u i mrkvi kupusa.
normalno strujati, a time štetočine
nestaju. Opazili smo da topla kiša ima Kod kupusnjača se uglavnom moramo
isti učinak. Za razmnožavanje životinja boriti s tri vrste štetočina: s kupusovim kako je opisano na str. 45. Procijeđenu
je, osim kozmičkih ritmova, naravno, bijelcem, kupusovom pipom i kupus- tekućinu istoga ćemo dana nerazri-
odlučujuća i ponuda hrane. Npr. škanjci o v o m muhom (mušicom). Kod mrkve je jeđenu vrlo sitno raspršivati po biljkama
(mišari) u godinama kad ljeti vlada to osobito mrkvina muha. tri puta unutar nekoliko sati.
najezda miševa, legu više jaja nego
inače. Divlje svinje imaju brojniji pod- Kupusov bijelac Kupusna pipa
mladak u godinama kad hrastovi obilno Svaki vrtlar pozna kupusovog bijelca. Te Kupusovu pipu možemo jednostavno
rode žirom. lijepe leptire ljeti vidimo kako lepršaju protjerati. Ona za odlaganje jaja u svib­
S druge strane možemo u prirodi opaziti po vrtu. Ako nam počnu praviti štetu, nju traži one gredice sa sadnicama kupu­
da se životinje same ubijaju ukoliko prev­ poslužit će nam čaj od pelina ili 24-satni sa gdje pojedine biljke nemaju dovoljno
eliko razmnožavanje ugrožava vrstu. U ekstrakt koprive. mjesta. Druge gredice izbjegava. Dodat­
pojedinim godinama na tisuće norveških Posadimo li nekoliko grmića rajčica no možemo za majskih dana, kad Sunce
štakora (leminga) odlaze u more da bi se medu sadnice kupusa, kupusov bijelac i Mjesec stoje ispred Bika, zaštititi gredice
tamo utopili. će otići. Možemo također otkinute mrežicom protiv povrtnih mušica.
mlade zaperke rajčice staviti medu Mrežice ćete nabaviti u specijaliziranim
K u ć n i miš j e z a n a s š t e t o č i n a , trgovinama za vrtlarstvo. Štetočina će
redove kupusa.
ali za m a č k u ne.
J a k o g a voli, " z a p o ž d e r a t i " . Od koprive napravimo 24-satni ekstrakt tada potražiti druge nasade.
Desno: Ne moramo se
Kupusova muha (mušica) bojati m r k v i n e m u h e a k o
Kupusova muha se u našem vrtu po­ mrkvu u z g a j a m o kako
o d g o v a r a njenim
javljuje u travnju i svibnju, kad Sunce i
potrebama.
Mjesec stoje ispred Ovna. i traži pogod­
na mjesta za odlaganje jajašaca. Ličinke D e s n o d o l j e : K a d mrkvin
vrat nije p o k r i v e n z e m l j o m ,
koje se izlegu izgrizu vrat korijena biljke
poprima zelenu boju.
i njeno korijenje. Mlade sadnice ranoga M r k v a postaje g o r k a ,
kupusa ne smijemo posaditi u zemlju što p o s e b i c e o d g o v a r a
z a l e g l o mrkvinoj sovici
dublje nego što su prethodno rasle na
pozemljuši.
sjetvenoj gredici, niti smijemo biljke ogr-
tati. I jedno i drugo pogoduje napadu
kupusove muhe.
N o , ako dode do napada muhe, izlijemo
čajnu žličicu nerazrijedenog ohlađenog odgovara kao leglo. Stoga i traži takve
čaja od pelina direktno na vrat biljke tri nasade mrkve da bi na korijenju odla-
puta u razmaku od nekoliko sati. gala jajašca. Još više voli tlo kojemu je
dodan treset jer tada mnogo lakše do­
Mrkvina muha spije do korijenja.
Ako mrkvu sijemo i njegujemo prema
njenim potrebama, možemo biti gotovo Sovica pozemljuša
sigurni da će mrkvina muha poštedjeti Mrkvinu sovicu nije teško otjerati. Ona
biljke. Mrkva voli zrela tla koja dvije go­ voli mrkvu čiji je vrat ogoljen i stoga ze­
dine nisu bila pognojena. lene boje. Mrkva poprima aromu lista.
Ovdje ona može dovesti bjelančevine do Za nas takve mrkve imaju gorak okus,
sazrijevanja i stvoriti visoki udio šećera. no čini se da gusjenice sovice pozemljuše
Naknadnim gnojenjem kvarimo okus baš to vole. Pobrinemo li se da vrat
mrkve za naš osjet, ali ne i za mrkvinu mrkve bude uvijek pokriven zemljom,
muhu. Naprotiv, njoj mrkva sasvim šteta će biti daleko manja.

G o r e : L i č i n k a k u p u s o v e p i p e n a stabljici
kupusa

Lijevo: O d p e l i n a m o ž e m o napraviti čaj


koji, p o l i v e n n e p o s r e d n o na vrat biljke,
p o m a ž e protiv ličinki k u p o s o v e m u h e .
Puževi ih preliju kipućom v o d o m . To su metode životinjskih dijelova (vuna, kosti, itd.).
kojih se laćamo u velikoj srdžbi, ali koje Zato posebno preporučujemo da se na
Puževi su na nekim mjestima postali se ne mogu tolerirati. Osim toga nisu gredice stavljaju samo zreli komposti, već
prava napast. Nije mali broj onih ljudi ni smislene jer, u stvari, takvi postupci pretvoreni u zemlju. Nadalje, moramo se
koji već rano ujutro oboružani noževima samo privlače puževe iz okoline koji žele pobrinuti da na tlo i u tlo dopire i svjetlo i
stoje u zasjedi da bi ubili omraženog pomoći da se ozračje groblja ukloni. A zrak. Malčiranje valja primjenjivati samo
štetočinu koji nam preotima hranu. onda je često potrebno mnogo godina za sušnih perioda. Nakon obilnijih kiša,
Poneki i love te životinje s namjerom da da bi se u prirodi opet uspostavio stari pokrove treba odmah odstraniti. Mi za­
sklad s malim brojem puževa. lijevamo, kao što smo već napomenuli,
Morali bismo se pozabaviti sa životnim samo jedanput, i to pri presađivanju.
navikama puževa i tako pronalaziti više Inače prepuštamo nebu da se brine
mogućnosti u svođenju njihova broja na za potrebnu vodu. Samo za sušnih
normalnu razinu. Tim više što nikome razdoblja nastojimo biljke potpomagati
ne bi trebalo biti u interesu da se puževi prikladnim sredstvima (vidi str. 66.).
sasvim protjeraju. Oni ispunjavaju važne Kako su puževi za ježeve, žabe krastače,
zadaće u održavanju sklada u prirodi. sljepice, daždevnjake, kokoši, patke, pa
Većina poljoprivrednika zna kako je iz­ i druge ptičje vrste prava poslastica, bilo
vanredno plodonosna puževa sluz. bi korisno o v e životinje pokušati naseliti
Ali. pozabavimo se najprije pitanjem gdje u vlastiti vrt. Brzo će se pokazati da više
Ježevi s u n a m o d p o m o ć i
i zbog čega se puževi pojavljuju u većem ne dolazi do njihovog prekomjernog
u suzbijanju puževa.
broju. Oni npr. vole kad se u "nepravo razmnožavanja. Primjenom pripravka O v i s u njihova o m i l j e n a
vrijeme" umjetno zalijeva. Za njihov je kremen iz roga moguće je puževsku po­ hrana.

razvitak od velike koristi i pokrivanje tla. koru svesti u granice.


Ispod vlažnog pokrova naći će oni ide­ Osim toga smo ustanovili da dolazi do
alne uvjete za razmnožavanje, što poseb­ velikog razmnožavanja puževa kada
no dobro opažaju. Osim toga. ustanovili planet Mars putuje ispred zviježđa čije
smo da do velikog razmnožavanja dolazi snage na Zemlji posreduje element voda
i uslijed prevelike količine kalcija iz alga, (Ribe, Rak i Škorpion).
ali i tamo gdje u tlu ima nekompostiranih

Gnojnica od puževa
Ako sve do sada opisane mjere ne po­ Raka stavimo ih u kablić s poklopcem u
mognu, možemo protiv najezde puževa koji nalijemo vodu. Pričekamo da Mjesec
G o r e lijevo: P u ž e v i s u d v o s p o l c i . prijeći na direktnu primjenu gnojnice od p o n o v o dođe pred zviježđe Raka. Sada
O v d j e se u z a j a m n o o p l o đ u j u i puževa. Spravljamo je ovako: sakupimo su puževi već istrunuli. Zatim gnojnicu,
izmjenjuju sjeme.
50-60 puževa i u vrijeme Mjeseca ispred procijeđenu preko finog cjedila, sitno
Lijevo: P u ž g o l a ć pri o d l a g a n j u
jajašca.
Metode smanjivanja konstelacije (vidi tabelu str. 94.). Pepeo

prekobrojnih štetočina nastao od drva i štetočina se tare u por­


culanskoj posudi 1 sat (to radi jedna te

Ako unatoč svim prethodno opisanim ista osoba), dakle, dinamizira se. Zatim

mjerama ipak dode do problema sa treba iz dinamiziranog pepela pripraviti

štetočinama, postoji još jedna mogućnost D8-koncentrat: uzmemo 1 gr mješavine

obrane. U tom slučaju se moramo post­ pepela i s 9 ml vode stavimo u dobro

aviti između životinja i njima nadređenog zatvorenu bocu. Ritmički protresamo

nadosjetilnog bića. Spaljivanjem ma­ 3 min. Time smo dobili Dl-koncentrat.

log broja životinja i iznošenjem pepela Zatim dodamo 90 ml vode i ritmički

kod odgovarajuće zvijezdane konstel­ tre-semo 3 min kako bi nastao D2-

acije, obraćamo se toj "nevidljivoj ruci" koncen-trat. Za dobivanje koncentrata

s molbom da množenje životinja svede D3 potrebno je daljnjih 900 ml vode i

na podnošljivu mjeru. O v o zbivanje si pro-tresanje od 3 min. Nastavljamo tako

možemo predočiti na primjeru leminga dalje da bismo proizveli D8-koncentrat.

(norveških štakora) koje "nevidljiva Međutim, od četvrte decimalne potenci­

ruka" vodi do samouništenja utapljan- je započinjemo opet s malom količinom

jem kad je zbog prevelikog razmožavanja jer bismo inače morali tresti ili miješati

ugrožen opstanak vrste. 100.000 1 tekućine da bismo dobili D8

Od velike je važnosti da to spaljivanje (vidi o tome još i str. 71. - tamo je opisan

ne provodimo u srdžbi jer će nam u tom cijeli postupak).

slučaju posao biti uzaludan. Moramo se Ustanovili smo da je djelovanje poseb­


Priprema gnojnice od puževa pokušati uklopiti u velike zakone bitka. no učinkovito ako prskamo u tri uzas­
raspršimo po tlu u vrtu. Posebno dobro
G o r e : U vrijeme M j e s e c a ispred topne večeri vrlo finom prskalicom (po
Priroda će tada uslišati našu molbu. U
R a k a s t a v i m o 50-60 p u ž e v a u i gusto treba prskati rubove okolnih
k a b l i ć koji s e m o ž e d o b r o zatvoriti sljedećem odlomku želimo prikazati ho- biljkama ako su one napadnute, a po
travnjaka. Nakon toga možemo sve
poklopcem. Nalijemo vode do meopatsku metodu koja se u praksi po­ tlu, ako se radi o štetočinama na tlu).
r u b a , čvrsto z a t v o r i m o t a k o d a
pripremiti za spravljanje nove gnojnice
kazala uspješnom. Naših se naputaka i Na taj način smo kod različitih štetočina
ne o s t a n e z r a k a u k a b l i ć u . D o l j e : i ponovo prskati iste površine. Postu­
K a d M j e s e c putuje i s p r e d R a k a , savjeta treba strogo pridržavati. postigli očito smanjenje razmnožavanja.
pak ponavljamo tri puta u vremenskim
g n o j n i c u ć e m o s i t n o raspršiti p o Ako se pokaže potrebnim, možemo na­
g r e d i c a m a (vidi i t e k s t od str. 8 9 . razmacima od 4 tjedna.
kon 4 tjedna, u vrijeme istog položaja
n a d a l j e , desni s t u p a c ) . Ovaj način suzbijanja puževa manje je Uputa
Mjeseca, (vidi tabelu str. 94.) uzeti od
okrutan nego puževe zasipavati solju, Priskrbimo 50-60 štetočina i stavimo ih
D4-koncentrata od prvotnog pripravka
kuhati ih ili rezati jer ćemo ovako uništiti u kartonsku kutiju za jaja. Spalimo ih na
(uporabiv je dvije godine) i, kako je
samo 50-60 komada. vatri od drva. Spaljivanje i prskanje se
gore opisano, napraviti D8-koncentrat.
mora provesti kod primjerene zvjezdane
Prskamo opet tri puta za redom finim
raspršivačem.
L i s n e uši se ubrajaju u
najpoznatije štetočine na
našim biljkama.

K r u m p i r o v a zlatica

Pripravljanje D8-koncentrata
Da bi se smanjilo razmnožavanje puževa,
za suzbijanje štetočina spaljivanjem
potrebno je provoditi prskanje tla pos­ 1. S t a v i m o 5 0 - 6 0 p r i m j e r a k a
vuda po vrtu, tri večeri za redom. Ako o n e vrste š t e t o č i n a koje ž e l i m o
suzbijati u k a r t o n s k u
se radi o miševima, štakorima i drugim
kutiju z a j a j a . S p a l i m o n a vatri o d
glodavcima, ali i pticama, naći ćete ter­ drva.
mine za spaljivanje u našim godišnjim 2. P e p e o n a s t a o od š t e t o č i n a i
drva jedan sat taremo u
izdanjima Mjesečevog sjetve-nog kalen­
porculanskom mužaru
dara. U tim slučajevima se spaljuje krzno (vrši j e d n a o s o b a ) .
ili perje pojedinih životinja. Za kraj ćemo 3. N a k o n toga od dinamiziranog
pepela razrjedivanjem spravljamo
još posebno naglasiti da spaljivati treba
D 8 - k o n c e n t r a t (vidi tekst od
samo one životinje koje zaista prave str. 9 1 . g o r e i od 7 1 . str. d o l j e ) .
štetu na gospodarstvu ili u vrtu.
Prema iskustvima znanstvenika, životinje
koje se u svrhu znanstvenih istraživanja
umjetno uzgajaju u laboratoriju ne daju
jednake rezultate.
K a d a spaljivati štetočine i kada spravljati pepeo od štetočina te izrađivati
koncentrat D8 i njime prskati BILJKE KORIJENA
Štetočina Vrijeme

U biljke korijena ubrajamo sve one rotkvice celer


Danji leptiri kao kupusov bijelac, Sunce i Mjesec ispred Blizanaca, biljke koje svoj plod razvijaju u području rotkva žuta repa
vrste muha i mušica, bijela muha Venera i Mjesec ispred Blizanaca korijena. Njih sijemo, okopavamo, nje (podzemna koraba)
gujemo, beremo i konzerviramo u dane cikla peršin (korijen)
Noćni leptiri i vrste moljaca Sunce i Mjesec ispred Ovna, za korijen (vidi crtež na unutarnjoj crni korijen luk
Merkur ispred Ovna stranici stražnjeg ovitka). Iznimke od
ovih pravila naći ćete u daljnjim opisima
Krumpirova zlatica, Varroa Sunce i Mjesec ispred Bika pojedinih biljaka. Lijevo: P a s t r n j a k se u b r a j a u biljke
(štetočina na pčelama), kupusna pipa, U biljke korijena spadaju: korijena

svi štetni kukci krumpir mrkva


Dolje: G o m o l j a s t i celer, biljka
češnjak pastrnjak korijena
Sovica pozemljuša, rovac Sunce ispred Bika i
Mjesec ispred Škorpiona

Štitaste uši i puževi Mjesec ispred Raka,


Mjesec i Mars ispred Raka

Uši Mjesec ispred Blizanaca,


Venera ispred Blizanaca
Cvjetač (jabukov, kruškov) Mjesec i Venera ispred Blizanaca

Grinje (rastoči) i prelogrinja, crveni pauk Venera ili Mjesec ispred Vodenjaka
Lijevo: M r k v a s i j a n a i njego­ izrazito povišene vrijednosti nitrata. sijati s obzirom da će biljka tada vjero­
v a n a u d a n e za korijen u s p i j e v a
Međutim, kako listovi završavaju u kom­ jatno prenaglo šiknuti u vis.
o p t i m a l n o s o b z i r o m na o b l i k ,
prinos, o k u s i kvalitetu. postu, u tom slučaju povišene su vrijed­
nosti čak dobro došle. Želimo li kod cikle Luk
Lijevo d o l j e : M r k v a p o s i j a n a u
postići veću količinu suhe tvari, izbjega­
d a n e z a list p o k a z u j e s k l o n o s t
razvijanju r a č v a s t o g korijenja, vat ćemo dane za list. Uzgajamo li ciklu Luk zasijan i okopavan u dane za list daje
što o t e ž a v a č i š č e n j e k o d pri­ za dobivanje soka, preporučuje se sjetva otprilike isti prinos kao i luk nakon sjetve i
preme za jelo.
u dane za korijen, a obrada i njega u okopavanja u dane za korijen. Međutim,
dane za list. kod uskladištenja razlike su vrlo velike.
Mrkva Vršili smo mnoge pokuse. Zasijavali smo
Rotkvice i u dane za cvijet. Luk uzgajan u dane za
O v o povrće ne smijemo vaditi pre­ list trune već prije zime. Onaj iz dana za
rano budući da tada još sadrži nezrelu Rotkvice koje sadimo za dobivanje sje­ cvijet i plod počinje tjerati oko Božića.
bjelančevinu. Kvalitetan šećer se također mena treba posijati kad je Mjesec ispred Samo luk posijan i njegovan u dane za
razvija tek relativno kasno. Postizali smo zviježđa Ovna. To se pozitivno odražava korijen, te pobran u razdoblju presadnje,
poboljšanje kvalitete kad smo tri do četiri na kvalitetu sjemena pa tako i na urod drži se ukladišten
tjedna prije berbe, poslije podne, prskali sljedeće godine.
pripravkom kremen iz roga za Mjeseca
ispred zviježđa Ovna i Vage. Celer
Mrkva pobrana u dane za list rado trune Rotkvice: pojedine konstelacije
p l a n e t a prekrivaju z o d i j a k a l n e
u skladištu. Stoga svakako treba izbjega­ Celer sijemo u ožujku, kad je Sunce is­ M j e s e č e v e i m p u l s e p a p l a n e t i di­
vati ovaj termin. pred Riba te, osim toga, u dane za ko­ r e k t n o utječu n a biljke. Vršili s m o
p o k u s e t a k o d a s m o sijali s v a k o g a
rijen. Dok se Sunce još nalazi ispred s a t a ; na taj n a č i n s m o m o g l i ustano­
Cikla Vodenjaka, ne bismo nipošto smjeli viti v r e m e n s k a r a z g r a n i č e n j a .

Za o v o povrće vrijedi sve o n o što je već


rečeno o mrkvi (vidi tekst gore). Ciklu,
osim u dane za korijen, možemo sijati i
I krumpir ćemo uvrstiti u biljke korijena u dane za list. Nismo mogli ustanoviti ni­
premda njegov gomolj nije pravi korijen, kakav negativan učinak na prinos. Pred­
no vrlo jasno u svome rastu i prinosu re­ nost sijanja u dane za list je brz razvitak
agira na dane za korijen. Osim toga, i luk sadnica koje u tom slučaju mogu nad­
i češnjak izrazito pozitivno reagiraju na visiti korove.
dane za korijen, iako u stvari pripadaju N o , za okopavanje, primjenu pripravka
u biljke lista. Pojedine biljne vrste zahti­ kremen iz roga i berbu svakako ćemo
jevaju poseban postupak, pa e v o neko­ birati dane za korijen. Ako ciklu okopa­
liko savjeta. vamo u dane za korijen, listovi pokazuju
padu, kad se Sunce nalazi ispred Djevice.
dobro i dugo, dapače, do kolovoza Njegu biljaka preporučujemo provoditi u
L i j e v o g o r e : L u k - n e o p h o d a n u kuhinji
sljedeće godine. Lišće potjera tek kad je dane za korijen, što donosi najbolji pri­
Sunce ispred područja Lava. nos i češnjak se najduže drži. G o r e : Č e š n j a k - biljka korijena

Osim toga, skladištenje u sijenu ili slami


Lijevo dolje: v a đ e n j e k r u m p i r a u d a n e
pridonosi da se luk dugo i dobro drži. Krumpir za korijen
Bolje ga je gnojiti biljnim kompostom
nego kompostom od gnoja (balege). Krumpir najljepše raste i najzdraviji je
Ustanovili smo da tako biljke ostaju ako smo površine u jesen pognojili zre­ za plod. Krumpir je sazrio i vadimo ga
zdravije. Kompost od gnoja, naime, lim kompostom. Nikako nije poželjno tek onda kad je nadzemna biljka uvela.
privlači lukovu muhu pa dolazi do na­ primjenjivati gnojiva koja pospješuju Za berbu biramo dane za korijen u
pada ličinki. rast i sadrže mnogo dušika. razdoblju presadnje. Gomolji se onda
Najbolje rezultate smo postizali kad smo ne smežuraju. Valja izbjegavati vađenje
v

Češnjak krumpir sadili u dane za korijen, tri puta krumpira u dane za list u razdoblju pre­
okopavali i tri puta prskali kremenim sadnje budući da onda u skladištu rado

Kao najpovoljnije vrijeme za sadnju pripravkom. Ako nadzemna stabljika trune.

češnjaka izabrat ć e m o dane za korijen. previše naraste, ne smijemo je pokositi. Krumpir koji uzgajamo za dobivanje sje­
Jesenji nasad uspijeva bolje od proljet­ Radije ćemo prskati kremenim prip­ mena posadit ćemo kad je Mjesec ispred
noga. Posebno su povoljni dani u listo­ ravkom jedanput, poslije podne, u dane Ovna. Nakon berbe ga u skladištu
BILJKE LISTA
posipamo drvenim pepelom, što pridon­ Ovna. Okanca ćemo izrezati (kao kad
osi da krumpir ostaje zdrav. Za dobivan­ gulimo krumpir) i posaditi u razmaku od
je sjemenskog krumpira možemo iz­ 10 cm. Razmak ne bi smio biti veći jer
rezati okanca iz srednjeg dijela gomolja gomolji tada nisu prikladni za sjemenski
i posaditi kad Sunce i Mjesec stoje ispred krumpir; postaju preveliki.
U biljke lista se ubrajaju sve one biljke Mnogi pokusi su pokazali da brokula
koje donose "plod" u području lista. To najbolje uspijeva pri konstelacijama pod
su: čijim utjecajima su dani za cvijet (vidi
peršin za list, str.110.).
cikorija, U pravilu, biljke lista sijemo, sadimo,
komorač, okopavamo i njegujemo u dane za list
O d k r u m p i r a m o ž e m o izrezati
većina kupusnjača, (vidi crtež na unutarnoj stranici prednjeg
s a m o srednja o k a n c a
g o m o l j a i p o s a d i t i za korabica i cvjetača, ali ne brokula, preklopa ovitka). N o , važno je znati da
dobivanje sjemenskog krumpira. blitva, dani za list uopće nisu pogodni za berbu
sve vrste salata, endivija i matovilac, "plodova" koje ćemo uskladištiti, pa niti
šparoga, onda kad se radi o biljkama lista. Kao
špinat, alternativu ćemo uzeti dane za cvijet ili
trava plod, a kod kupusnjača dane za cvijet.

Kelj s p a d a u k u p u s n j a č e
BILJKE LISTA ŠPINAT

Neke biljke kao luk, kravsku repu i ciklu Cvjetača Salata glavatica
možemo sijati u dane za korijen i dane
za list. U oba su slučaja prinosi približno Mnogi su nam pokusi pokazali da su za I za sjetvu i za njegu salate birat ćemo
jednaki. Cikla posijana u dane za list ima cvjetaču dani za list optimalna konstel­ dane za list jer pod tim uvjetima najbolje
tu prednost da raste brže od korova, dok acija. Biljke posađene u dane za cvijet i uspijeva. Impuls za list povećava prinos i
luk zasijan u dane za list vrlo slabo pod­ u dane za plod brzo odlaze u cvijet i to daje osjetno bolju kvalitetu.
nosi uskladištenje. Trune. prije nego što su zaista sazrele za berbu.
Niže dolje donosimo savjete za pojedine I prinosi su manji, dok okus, međutim, Matovilac
vrste povrća koji djelomično odstupaju malo podsjeća na orah. Ako smo biljke
od opće važećih temeljnih pravila. sijali u dane za korijen, cvijet brzo trune Matovilac treba sijati u proljeće i ljeto,
tako da nerijetko vrlo malo ostaje za uvijek u dane za list. Biljke tada gotovo
Kupusnjače naš stol. Cvjetaču namijenjenu za duže nikada ne šiknu u vis budući da svu svo­
čuvanje u hladnom skladištu, svakako ju snagu ulažu u razvitak lišća. Iz samo
Za sve vrste kupusnjača vrijedi pravilo da valja brati u dane za cvijet. jedne sjemenke mogli smo pobrati grmić
zadnje okopavanje, zadnje prskanje kre- matovilca veličine glavice salate, a lišće
menom i berbu povrća za uskladištenje je bilo mekano i vrlo ukusno. Za berbu
treba provoditi u dane za cvijet. zimi i u proljeće sijat ćemo ga u kolovozu
K o d sjetve u d a n e za korijen i u d a n e k a d ili rujnu u dane za list.
j e M j e s e c n a j b l i ž e Z e m l j i , p u p o l j c i cvjetače
Kupus r a d o trunu.
Cikorija Matovilac
Kupus predviđen za kiseljenje treba brati
u dane za cvijet, dok za sjetvu, okopa­ Cikoriju, doduše, sijemo u dane za list, V

vanje i ostalu njegu preporučujemo ali je njegujemo u dane za korijen. Na taj


Špinat
dane za list. način se postiže razvitak snažna korijena.
Špinat posebno dobro raste ako smo
Pobiremo je u dane za list i spremimo.
prethodne jeseni tlo pognojili s 1 kg zre­
Korabica Kasnije korijen dolazi u zemlju u dane
log komposta na 1 m 2 , a zasijali ga u
za list koji padaju u razdoblje pre-sadnje.
proljeće. Najpovoljnije vrijeme za sjetvu
Sjetva i njega u dane za list donosi Želimo li brzu berbu, birat ćemo dane
je kada Sunce stoji ispred zviježđa Riba.
najviše prinose i korabice plosnato- Mjeseca ispred Riba. Ako ćemo brati tek
a Mjesec ispred Riba, Raka ili Škorpiona
okrugla oblika. Izbjegavat ćemo dane u proljeće, preporučujemo dane kad je
(impuls za list). Vani, na otvorenom
za korijen jer u tom slučaju nisu lijepo Mjesec ispred Raka ili Škorpiona.
okopavamo prvi put otprilike tri tjedna
oblikovane, a djelomično su i krastave.
nakon sjetve. U stakleniku je prvi termin
Oštra su okusa.
za okopavanje već 9 dana nakon sjetve.
Namjeravamo li ih držati duže vremena
Za okopavanje i prskanje koristimo dane
u hladnom skladištu, dobro ćemo učiniti
za list. Biljke tada najbolje uspijevaju.
beremo li ih u dane za cvijet..
Okopavamo li u dane za korijen,
BILJKE LISTA TRAVA

(1 1 gnojnice na 40 1 vode, vidi str. 45.). nemamo dosta vremena na raspolag­


Travu gnojimo kompostom kad je Mje­ anju, birat ćemo dane za cvijet, no, ako
sec ispred Raka, ili Škorpiona. želimo postići da trava bude gusta, kosi­
Za košnju imamo dvije mogućnosti. Ako mo u dane za list. U tom slučaju morat
ne želimo kositi prečesto, recimo ćemo kositi češće jer trava brže raste.

Ž e l i m o li da trava raste
b r z o i gusto, k o s i m o u d a n e
za list ( l i j e v o ) .
M e đ u t i m , ž e l i m o li se m a n j e
o p t e r e ć i v a t i u p o r a b o m kosilice,
k o s i m o u d a n e za cvijet ( d e s n o ) .

sadržaj nitrata je veći. Impuls za list kod


sjetve i obrade daje, naprotiv, niže vri­
jednosti nitrata, dok su vrijednosti šećera
i željeza visoke. Impuls za list, dakle, ned­ Trava
vojbeno pridonosi poboljšanju kvalitete.
Travu treba sijati u dane za list. Zem­
Peršin lju prethodno pognojimo zrelim kom­
postom. Sjeme trave treba malo uga­
Za peršin su kod sjetve i njege dani za ziti da bi se uspostavio dobar dodir sa
list optimalna konstelacija, a za konzervi­ zemljom i tako omogućilo klijanje. T l o
ranje ćemo ga brati i prerađivati u dane treba održavati vlažnim. Zalijevamo
za cvijet. pred večer.
Prvu košnju preporučujemo kad Mjesec
stoji ispred Raka, što omogućava da se
razrahljeno korijenje opet brzo učvrsti.
Time se pospješuje dobar i gust rast po­
jedinih biljaka. Nakon košnje prskamo
razrijeđenom gnojnicom od koprive
BILJKE CVIJETA
U biljke cvijeta ubrajamo raslinje kod ljekovito bilje od kojeg upotrebljavamo
kojeg želimo postići bujan cvat, ali i du­ cvijet, brokulu, cvijeće, cvijeće za rez i
gotrajno cvjetanje pojedinačnih cvjetova suho cvijeće, cvjetne lukovice i biljke
na biljkama. od kojih spravljamo biološko-dinamičke
Sjetvu i njegu treba u pravilu provoditi pripravke za kompost (vidi str.41.)
u dane za cvijet, što vrijedi i za termin
ubiranja cvijeća (vidi crtež na unutarnjoj
stranici stražnjeg preklopa ovitka). U ovu
skupinu ubrajamo: Polje s u n c o k r e t a u cvatu uvijek n a s
ushićuje i o p a j a .

Uljarice kao npr. suncokret ili repica na R u ž i n g r m na n a š o j kući


koja j e o d r u b a u l i c e u d a l j e n a
izvjestan način također pripadaju medu
svega 50 cm. U jesen ga
biljke cvijeta. Najveći prinos u sjemenu p o g n o j i m o s dva k a b l i ć a
dobivamo, doduše, kod sjetve u dane za istrunulog komposta i jedanput
prskamo pripravkom
plod i dane za sjeme, ali najviši sadržaj od kravlje b a l e g e . U p r o l j e ć e
ulja dobit ćemo ako okopavamo i pr­ prskamo jedanput pripravkom
gnoj iz r o g a . N a k o n š t o je g r m
skamo pripravkom kremen iz roga rano
p r o l i s t a o , p r s k a m o p o lišću
ujutro u dane za cvijet. Isto vrijedi i za p r i p r a v k o m k r e m e n iz r o g a
berbu plodova. tri p u t a , r a n o ujutro,
u d a n e za cvijet.
Evo još nekih savjeta o posebnim
postupcima s pojedinim biljkama iz o v e
skupine.
BILJKE CVIJETA L J E K O V I T O BILJE

L a n e n o ulje: velike razlike u


boji i količini ulja n a s t a j u p o d
utjecajem raznih k o z m i č k i h
djelovanja pri u p o r a b i
p r i p r a v k a k r e m e n iz r o g a .

Cvijeće za rez ubrani u dane za cvijet dugo zadržavaju


svu izvornu čaroliju boje i svjetla, dok
Za presađivanje i pikiranje biramo dane oni ubrani u druge dane brzo gube boju,
za cvijet unutar razdoblja presadnje. I blijede.
berbu, dakle, rezanje cvijeća, provodimo
u dane za cvijet. Miris je onda najjači, a L u k o v i č a s t o cvijeće
cvijeće ostaje vrlo dugo lijepo i svježe.
Preostalo cvijeće na gredici postrance Najbolje je lukovice posaditi u prvoj po­
mjestu. I lišće biljaka koje uzgajamo zbog
tjera mnoge nove izdanke. Na taj način lovici studenoga i to u dane za cvijet. C v i j e ć e z a rez r e ž e m o
njihova eteričnog ulja (ovamo se, među
se postiže više generacija cvjetanja i veći u d a n e za cvijet.
Na taj n a č i n će u vazi n a j d u ž e inima, ubrajaju metvica i matičnjak) za
prinos. Ljekovite biljke ostati svježe, a m i r i s intenzivan. sušenje beremo u dane za cvijet (vidi i
Međutim, ako cvijeće odrežemo u dane O s i m toga, b i l j k a koja j e
poglavlje Berba, str. 28.).
za plod. također dolazi do obnove cvat­ ostala na gredici postrance
Cvjetove, koje ćemo rabiti za čajeve ili
tjera n o v e i z d a n k e .
nje na preostaloj biljci, ali cvjetovi us­ slično, brat ć e m o u dane za cvijet, dakle Tako, eto, p o s t i ž e m o i veći
koro stvaraju sjeme što je, naravno, u vrijeme Mjeseca ispred Blizanaca, " p r i n o s " cvijeća.

nepoželjno. Vage ili Vodenjaka.


Kod suhog cvijeća smo opazili ela cvjetovi Cvjetove sušimo na papiru na sjenovitu
Biljke za b i o l o š k o - Beremo li kasnije, cvjetovi već pomalo
d i n a m i č k e pripravke odlaze u sjeme i u toj fazi od njih više
nije moguće napraviti djelotvoran
Za sjetvu i berbu biljaka od kojih se pripravak od kamilice.
spravljaju biološko-dinamički pripravci Kad se kod koprive počnu stvarati prvi
vrijedi preporučiti sljedeće: cvjetići, vrijeme je za berbu. U dane za
Maslačak beremo ujutro, u dane za cvi­ cvijet porežemo cijelu nadzemnu biljku
jet, čim se je rastvorio. Sredina glavice, koja nam služi za dobivanje pripravka
međutim, mora još biti zatvorena. od koprive.
Kamilicu valja brati u dane za cvijet Cvjetove valerijane (odoljena) ubiremo
neposredno prije Ivanja (24. lipnja). oko Ivanja u dane za cvijet.

B r o k u l a s p a d a u biljke cvijeta b u d u ć i d a
o č i t o p o z i t i v n o r e a g i r a n a d a n e z a cvijet.

O d m a s l a č k a ( T a r a x a c u m officinale)
s e pripravlja j e d a n o d b i o l o š k o -
dinamičkih pripravaka za kompost.
Brokula dijelu ovitka), mogli smo ubirati lije­
pe čvrste glavice. Sjetva u dane za list
U mnogim se pokusima jasno pokazalo donosila je biljke koje su svu svoju snagu
da brokula želi da se s njome postupa utrošile u razvitak lišća, a nakon sjetve u
kao s biljkom cvijeta. Uvijek kad su im- dane za plod, razvijali su se samo mnogi
m a l i
pulsi svjetla bili djelatni kod sjetve (vidi pupoljci,
str. 13. i crtež na prednjem unutarnjem
LEĆA

BILJKE PLODA
U biljke ploda ubrajamo sve one biljke Kod biljaka ploda koje uzgajamo za
koje, u pravilu, pozitivno reagiraju na sjeme, sjetva, njega i berba u dane za
sjetvu, njegu i berbu u dane za plod. plod/sjeme (zviježđe Lava, vidi str. 13.)
O v a m o spadaju: omogućuje još bolju kvalitetu sjemena
- grah, grašak, leća, slanutak, za sjetvu nego u ostale dane za plod.
I g r a š a k s p a d a u biljke
- buče, krastavci, dinje, lubenice, Dani za plod su, osim toga, posebno
ploda.
- paprika, rajčica, patliđan, povoljni za pravljenje mlječnih proiz­
- kukuruz, sve žitarice i riža, voda, kiselog kupusa i drugog prirodno
- jagode i jagodićasto voće. kiseljenog povrća (mljeČno vrenje), kao i
za pečenje kruha.

Polje s a p š e n i c o m :
p o p u t d r u g i h žitarica,
i p š e n i c a s p a d a u biljke p l o d a .
Ovdje vidimo p o k u s n o polje sa
p š e n i c o m n a n a š e m imanju.

U nastavku donosimo nekoliko posebnih manji prinos u plodovima, ali biljke razvi­
uputa za pojedine vrste povrća i voća. jaju veliko mnoštvo kvržica. Stoga ćemo
mahunarke za zelenu gnojidbu svakako
G r a š a k i grah sijati u dane za korijen.

Obje biljke donose najveće prinose ako Leća


se siju, njeguju i pobiru u dane za plod
ili plod/sjeme. Za leću vrijedi isto što smo već rekli za
Obje o v e vrste povrća spadaju u porod­ grašak i grah. U našim smo pokusima
icu mahunarki (leguminoza) koje u svo­ nedvojbeno mogli ustanoviti da okopa­
jim kvržicama na korijenju nakupljaju vanje i prskanje pripravkom kremen iz
dušik. A k o ih sijemo i njegujemo u dane roga u dane za plod osjetno povećava
za korijen, dobivamo, doduše, nešto prinose.
JAGODA

R a j č i c e sijemo, o k o p a v a m o i
n j e g u j e m o u d a n e za p l o d .
J a g o d e n a j b o l j e uspijevaju
kad kod sadenja S u n c e i
M j e s e c stoje i s p r e d L a v a .

pružiti ispravnu njegu. To znači da od­


mah nakon berbe moramo započeti s
njegom za sljedeću godinu. N a n a š e m i m a n j u u blizini š u m e
m o r a m o zrele j a g o d e m r e ž a m a
Vriježe p o l o ž i m o natrag u r e d o v e i
braniti o d ptica.
između redova rastresemo zreli kompost

Rajčica Jagoda

Rajčice treba, u svakom slučaju, sijati, Promotrimo malo šumsku jagodu.


okopavati i njegovati u dane za plod. Ustanovit ćemo da cvate u proljeće, ali
Otkinemo li npr. zaperke u dane za list, da pri tom slabo razvija lišće. Kad sazri-
gotovo sigurno će uslijediti napad gljivi­ ju plodovi, a zatim i sjemenke na njima, i
ca. Da bismo to izbjegli, za otkidanje za- kad konačno otpadnu, počinje rasti lišće.
peraka birat ćemo dane za cvijet. Sjetvu Sada se zameću i cvjetovi za sljedeću
je najbolje provoditi u dane za plod godinu. U jesen lišće pocrveni, a preko
kad se Sunce nalazi ispred zviježđa zime uvene.
Vodenjaka. To isto možemo opaziti i kod naših vrtnih
jagoda. Da bismo mogli ubrati zdrave
i aromatične jagode, moramo biljci
VOĆE 1 JAGODIČASTO VOĆE
BILJKE P L O D A

već pretvoren u zemlju (pozor: ne na Voće i j a g o d i č a s t o voće


2
biljke). Na 10 m površine stavljamo
2 kablića od 10 1 komposta i lagano Za sadenje voćaka i grmova jagodiča-stog
umiješamo u tlo. To treba sprovesti u voća preporučujemo mjesece listopad i
dane za plod u vrijeme silaznog Mjeseca, studeni, kad je već otpalo lišće. I ovdje
dakle u razdoblju presadnje. U daljnjem vodimo računa o stvaranju ploda, što
tijeku uzgoja, okopavamo još dva do tri znači da treba saditi u dane za plod un­
puta u dane za plod. utar razdoblja presadnje. Mjesec studeni
Biološko-dinamički vrtlari prskaju pri­ je pogodan i za gnojidbu. Nanijet ćemo
pravkom gnoj iz roga jedanput nakon zreli kompost pod rubove krošnji. Orga­
berbe, prilikom okopavanja (u dane za nizmi u tlu su u o v o m mjesecu još djelat­
plod), i to predvečer. U vrijeme sljedećih ni te prerađuju organske tvari. Važno je
dana za plod, dakle devet dana kasnije, kompost rastresti u razdoblju presadnje
prskaju ujutro pripravkom kremen iz (silazni Mjesec). Nikako ne valja upotri­
roga. Nakon daljnjih devet dana, dakle jebiti nezreli kompost budući da to po­
opet u dane za plod, ponovno ujutro goduje napadu gljivica i štetočina.
prskaju pripravkom kremen iz roga. Vrijeme od sredine veljače do sredine
Konačno, prskaju pripravkom kremen iz ožujka pogodno je za rezanje cjepova.
roga još jedanput, devet dana kasnije, i Biramo dane uzlaznog Mjeseca i dane
sada također u dane za plod, ali poslije za plod.
podne. Na taj način se biljke dobro devi-
Cjepove treba čuvati u hladnim prostori­
taliziraju. Sljedećeg proljeća potrebno ih
jama umotane u vlažne krpe sve do časa
je samo oplijeviti i ništa više.
cijepljenja (kalemljenja). U tu svrhu su
Jagode je najbolje brati u dane za plod
pogodni hladni podrumi. Kraj travnja ili
ili dane za cvijet. S obzirom da rastu vrlo
početak svibnja, najpovoljnije je vrijeme
blizu razine djelovanja gljivica, smijemo
da obavimo cijepljenje. U tom periodu
ih saditi samo u dane za plod. Tada su
biramo dane uzlaznog Mjeseca, posebi­
manje prijemljive za napad gljivica.
ce dane za plod . Reznice jagodičastog
Lišće jagoda ni u kom slučaju ne smi­
jemo pokositi kako to neki preporučuju.
To, naime, dovodi do truljenja plodova.
Ako se svega ovoga pridržavamo, biljke
će nas nagraditi svojim miomirisnim i
zdravim plodovima.
G o r e lijevo: o g r o z d - b i l j k a p l o d a
G o r e d e s n o : crni ribiz
D o l j e lijevo: j a b u k e s e u b r a j a j u
u biljke p l o d a
Dolje desno: kruške
voća ćemo također uzimati za vrijeme C j e p o v i v o ć a k a s e r e ž u o d s r e d i n e veljače
do sredine ožujka za uzlaznog Mjeseca.
uzlaznog Mjeseca u dane za plod. K a o
P r e p o r u č u j u s e dani z a p l o d
što to činimo i s cjepovima, umotat ćemo
ih u vlažne krpe i držati do ožujka u hlad­
noj prostoriji. Zabadat ćemo ih u zemlju
u razdoblju presadnje. (Za vrbine reznice
biramo dane za cvijet). Vrijeme od
siječnja do ožujka p o g o d n o je za obrezi- stabala. To je najbolje izvesti u studenom Cvjetne lukovice, Jagoda 28. 60. 62-63. 81-82.
Kazalo
vanje voćaka. Biramo dane za plod iz u razdoblju presadnje. Uzmemo jednake sadenje 25 112.114-116 115
Jež 89
razdoblja presadnje. Ako nam dani za dijelove kravlje balege, gline ili ilovače V

Bazaltno brašno 55 C a j od koprive 84


plod nisu bili dostatni, obrezivat ć e m o i i dodamo sirutke. Dobro izmiješamo. Berba 6. 28-31 Češnjak 18. 95-96, 98, 99 K a m e n o brašno 55
u dane za cvijet. Poželjno je da gustoća bude poput ljepi­ Berba, doba dana 31 Čičak 48 Kamilica 48. 111
Bijela muha 94 Čičoka 63 Kelj 101
Za berbu voća su pogodni dani za plod la, prikladna za razmazivanje. (Sirutku je
Bilje, lisnato 19
Kelj lisnati; raštika 64
za uzlaznog Mjeseca, što omogućuje da moguće nabaviti u većim mljekarama). Bilje, razno 48
Kiseli kupus 31. 102, 113
Debla stabala i deblje grane očistimo Biljke cvijeta 18, 106-111 D ani za list 18
plodovi ostaju dugo svježi i sočni. Kiselica velika (konjska) 76
Biljke koje jako iscrpljuju Dani za cvijet 20
Voće za čuvanje najbolje je brati u dane žičanom četkom, a premaz zatim na- Komorač, povrće 18. 101
tlo 61 Dani za korijen 18
Kompost 38-44. 55
za plod ili za cvijet. Dane za list treba nesemo četkom za ličenje. Ako smo Biljke koje slabo iscrpljuju Dani za plod 19
Kompost od koprive 45
propustili mjesec studeni za taj posao, tlo 61 Dragušac 64
svakako izbjegavati jer će se plodovi u Kompost od korova 43
Biljke korijena 18, 95-100 Dušik 56
skladištu slabo držati. Najbolje je v o ć e premazivanje možemo obaviti naknadno Kompost od stajskog gnoja 40
Biljke lista 18. 101 Dušik, sadržaj dušika 33
Kompost od trave 43
pospremiti u sijeno ili slamu. Tako se u veljači ili ožujku. Biljke ploda 18, 22, 112- Kompost. biljni 42
duže drži. Nakon što smo voće pobrali, 120 Džem 31 Kompost. spravljanje 38, 39
Biljke za pripravke 20, 107, Kompost. zreli 42
dolazi pravi trenutak za premazivanje
111 Kompostni pripravak 40-41, 111
Biljke za zelenu gnojidbu Endivija 19.64. 101
Konzerviranje 28-31
56-57 Eterično ulje 109
Konzerviranje 31
Biološko-dinamićki način Konjunkcija 14
gospodarenja 8 Facelija 56, 57 Kopriva 45-47. 111
Blitva 101 Kopriva velika 45
Brokula 18. 20. 20. 106. Korabica 16. 18. 22 , 59, 62.
110. 110 G a v e z 48.48
64. 65, 101-102
Bundeve 19. 112 Gljivice78
Korovi 33, 35,41. 71-77
Gljivične bolesti i njihovo
Korovi, pepeo od sjemena 71
suzbijanje 78-83. 80
C e l e r 22. 95, 97 Korovi, suzbijanje 71. 74
Gnojidba 85, 55
Cijepljenje 120 Korovi, suzbijanje koncentratom
Gnojnica od kopriva 46, 84
Cikla 18. 22, 60, 95-96. D8 71-74, 72
Gnojnica od korova 75-76,75
102 Gnojnica od puževa 89-90,90 Krastavac 19, 22, 54. 112
Cikorija 19, 101, 103 Gnojnica za polijevanje 48 Krastavost 83
Cjepovi 116, 118, Godišnja doba 11 Krstašice 58, 59,61-62
Crni korijen 18. 95 Gorski kristal 50 Krumpir 18, 60, 63, 64, 81, 95.
Crni ribiz 117 Gorušica 58, 61 99, 99-100
Grah 19, 19, 112-113 Krumpirova zlatica 93, 94
Crveni kupus 59
Grah, niski 60. 64 Kruška 117
Crveni pauk 94
Grašak 19.56, 112-113. Kukolj 56
Cvijeće 20, 106
113 Kukuruz 19, 112
Cvijeće za rez 108. 109
Kupus 18, 232, 28. 58, 61-63.
Cvijeće, suho 108
Cvjetača 10, 18. 22, 59, Grinje, rastoč 94 81. 101, 102
60. 62. 101-103 Kupus 30
Cvjetač (jabukov . kruškov i dr.) Kupus u glavicama 62. 102
Impuls 13 Kupusna hernija 61, 81, 81
94
Kupusna pipa 85. 86, 94
Cvjetne lukovice 20. 106, Kupusov bijelac 85. 85, 94
Izmjena usjeva 56. 58-65
108

Jabuka 117
KAZALO KAZALO

Kupusova muha 86 Okviri za kompostne humke 38


Rajčica 19. 22. 64, 112. 114. Svjetlo 11. 15 Trigon ploda 1 Vremenske prilike 13, 15
Kvržice na korijenju 56 Organizmi u tlu 32-33, 54
114 Trigonski položaj 14 Vrijeme čvorova 14
Rast. pospješivanje 47 Trigonski ritam 13 Vrijeme za berbu 31
Šparoga 19, 101
Lavanda 48 Paprika 10, 112 Rast. zaustavljen 47 Tulipan 26 Vrijeme za sjetvu 11
Špinat 19. 19. 42, 64, 101,
Leća 19, 113 Pastrnjak 18, 95.95 Različak 56 Tunel od folije "69 Vrtložnik 68
103-104
Leguminoze 56, 61, 113 Pelin 48, 86 Razmnožavanje 11
Razvijanje biljnih organa 61 Štetočine 84-94
Lisna uš 84, 93 Peršin za korijen 18, 95
Raž 57. 57. 62 Štetočine, suzbijanje 46. 85, Uljarice 107 Zalijevanje 66-68
Livadni grahov 57 Peršin za list 101
Repa 22 91-92, 92 Ulje. ocjenjivanje 8 Zelena gnojidba 34, 54. 56-57.
Luk 12. 18, 30, 95-96. 98- Perzijska djetelina 57
Štitaste uši 94 Usjev kao oznaka na 57. 61,63
99, 102 Peteroćlanost 59, 62 Repa stočna, kravska 22, 102
gredici 64 Zemlja 11. 15
Lupina (vućika žuta) 56-57, Phacelia (facelija) 56-57, Repa. žuta. podzemna korabica
Uši 94 Zemlja iz krtičnjaka 34, 35
56.63 57. 61 18,95 Tijek godine 11
Planet 9, 15 Uljana repica 59, 62 Zimska brazda 34, 34. 54
Reznice drveća i grmlja Tikvice 19. 112
Planetarne opozicije 14 Zodijak 9 Zrak 11, 15
(čuvanje i sadnja) 27 Tlo 32-36. 56
Ljekovita biljka 20, 106, 108 Planeti, njihovo djelovanje Zviježđa, područja 9
Reznice grmova jagodičastog Tlo. analiza 33 Valerijana (odoljen) 69.111
Ljekovito bilje 28 15 Zviježđe 9, 12-13
voća 120 Tlo, dubina obrade 35 Varroa grinja 94
Zviježđe Zodijaka 11
Plodored 58-65 Reznice lista 27 Tlo, obrađivanje 11, 33-36, Velika subota 70
Začinsko i ljekovito bilje, berba
Mahunarke, leguminoze 56. Plodored, planiranje 62 Reznice šiba 27 36,71 Veliki petak 70
28
113 Plodored. primjer 60 62-63 Ritam 1 1 Tlo. ozelenjavanje 56 Voće (sa stabala) 116-120
Malčiranje 37 Plodovi za skladištenje 11 Ritmovi planeta i Mjeseca 11 Tlo. razrahljivanje 71 Voće 112
Maslačak 111. Podbjel 76. 77 Riža 112 Tlo, struktura 54 Voće za skladištenje 120, 31 Ž e l e 31
Matičnjak 48 Poljski osjak 76 Rotkva (povrtnica) 18. 62. 64. 95 Tlo. toplina 36 Voće za sušenje Žitarice 19, 112
Matovilac 18. 64. 101. 103, Pomično krovište 69 Rotkvice 18. 20. 49, 59. 62. Toplina 11, 15 Voće, berba 28, 29. 120
Miševi 84 Poriluk 64. 65 64. 95. 97. 97 Trava 19. 101, 101-105, Voće. jagodičasto 116-120
Mjesec 9. 13. 15 Pospješivanje truljenja 40 Rovac 94 Trigon 12 Voćka 82
Mjesec, siderički 1, 12 Povrće za skladištenje 28. Ruže 107 Trigon cvijeta 1 V o d a l i , 15
Mjesec, silazni 25 102 Trigon korijena 1 Voda od valerijane 69
Mjesec, uzlazni 25 Prelogrinja 94 Trigon lista 1 Voda, kakvoća 67-68
Moljci 94 Sadnja. 25-26
Premazivanje debla 120
Monilija 83 Sadnja, razdoblje presadnje
Presađivanje 25
Mravi 84 25
Preslica poljska (čaj) 79-81
Salata 20. 23, 101
Mraz (kasni, svibanjski) 69 Preslica, poljska 76. 77, 79,
79
Salata glavatica 21, 43, 64, 103 Opaska urednice
Mrkva 18. 22, 64, 95-96.96
Salata za rez 64
Mrkvina muha 86. 87 Pripravak 500 49 Navršilo se upravo 10 godina od prvog izdanja ove knjige. Potražnja i potreba se
Sinja krijica 48
Muhe 94 Pripravak gnoj iz roga 48- javljala cijelo vrijeme otkako je prvo izdanje prodano u vrlo kratkom vremenu.
Sjeme 20
Mušice 94 Pripravak kremen iz roga 49-51.
89
Sjeme za sjetvu 20 Zahvaljujući napretku tehnologije odlučila sam se za o v o skenirano izdanje, jer su u
Sjeme, dobivanje 20-22
Pripravak od kravlje balege 40, tiskari zagubljeni materijali za reprint.
Nagonsko svojstvo 33 Sjetva 16, 18-23. 21,35
52-54, 52. 53, 57, 67 Nadam se da eventualno neznatno odstupanje od uobičajene tiskarske kvalitete
Napad gljivica 79 Soja 19
Pripravak od kremena 501 49
Napad gljivica na voćkama, Sok 31 neće nimalo umanjiti praktičnu vrijednost i primjenjivost o v o g priručnika u vašim
Pripravak od kremena, primjena
njihovo suzbijanje 83 Sovica pozemljuša 87, 94
50 vrtovima i na poljima.
Narcisa 26 Steiner Rudolf 8. 10
Pripravci, spravljanje i miješanje
Slijenje 32
51
Stolisnik (hajdučka trava) 48 Zagreb, 09.04.2009.
Obična mišjakinja 48. 74 Prirodno ukiseljeno povrće 31
Stvaranje sjemena 20
Obični slak 76 Pšenica 112 Zlata Nanić
Sunce 9,15
Ogrozd 117 Puž 88-90. 88, 94
Sunce u zviježđu Zodijaka 9
Okopavanje 23-24 23, 33
Suncokret 32, 106, 107
Okopavanje, doba dana 24
Sušno doba 67