Está en la página 1de 5

GOVERNU:

DEKRETU-LEI N. u 10/2005
iha loron 21 fulan-Novembru
REJIME JURÍDIKU
APROVIZIONAMENTU NIAN (RJA)
Hala ' o despeza aprovizionamentu husi Governu
repúblika demokrátika Timor-Leste (RDTL), ho objetivu
atu garante satisfasaun ba nesesidade administrasaun no
familia sira seluk no servisu públiku sira ne ' e, presiza estabelesimentu nian
rejime jurídiku ida ne ' ebé espesífiku ne ' ebé bele garante jestaun di ' ak
kona-ba rekursu finanseiru.
Esperiénsia ne ' ebé hetan tiha ona iha operasaun sira sosa sasán ne ' e,
ezekusaun obra no prestasaun servisu ho fin públiku sira, rekomenda atu
adopta regra ne ' ebé klaru no simples ne ' e, sujeita ba lei
atu fasilita organizasaun prosedimentu aprovizionamentu nian,
hodi define baze legál nian sira iha ámbitu administrativu no prosesuál
ne ' ebé bele loke dalan ba dezenvolvimentu koerente atividade hirak ne ' e,
iha sekuénsia husi regulamentasaun internasionál ne ' ebé eziste
iha matéria ida ne ' e.
Atu hetan transparénsia, ekonomia no efisiénsia, ne ' e
ne ' ebé importante, estabelese regra jurídika ne ' ebé adekuada ba
nesesidade kona-ba dezenvolvimentu País nian, ne ' ebé bele
armoniza prátika di ' ak iha prosedimentu aprovisiona
mento ho ida ne ' ebé adekuadu kontrolu atividade hirak ne ' e hirak ne ' e.
Nune ' e, ne ' e rezulta importante katak ordenamentu
jurídiku kona-ba aprovizionamentu, sai nu ' udar insentivu ba
produsaun bein no prestasaun servisu ka ezekusaun
obra ne ' e, ne ' ebé hanesan garante konkorénsia no fomente partisipasaun
empreza nasionál no internasionál sira, hanesan.
Nune ' e, governu aprova, tuir n. º 1, alínea e) husi
artigu 115. º no 2 alínea a) no d) artigu 116. º husi Konstituisaun Rdtl
prezidente repúblika, hodi fó valór oinsá lei ne ' e, nune ' e:
TÍTULU I
PRINSÍPIU NO REGRA JERÁL
KAPÍTULU I
Provizaun Komún
Seksaun I
Generalidades
Artigu 1. °
Objetivu
Rejime Jurídiku aprovizionamentu nian (RJA), ne ' e hanesan
objetivu atu estabelese regra jerál ba realizasaun
despeza ne ' ebé haree ba akizisaun ba bein no servisu ka ba execu-
ção obra ne ' e, ne ' ebé atu satisfás nesesidade ba
entidade administrasaun direta no indireta estadu nian.
Artigu 2. °
Ámbitu aplikasaun
1. ámbitu diploma ida ne ' e nian aplikasaun, inklui prosedimentu
aprovizionamentu kona-ba servisu públiku
halo ho kustu hosi Orsamentu jerál estadu nian ka nu ' udar konsekuénsia
todan hosi kualkér rekursu finanseiru sira seluk ne ' ebé possuídos
ka hirak n n ' ebe sira.
2. Sujeita ba rejime jurídiku jerál kona-ba aprovizionamentu ida ne ' e nu '
udar regra baze, atividade hotu-hotu husi akizisaun
bein no servisu, nune ' e mós ezekusaun obra ba fin
públiku.
3. Lahó prejuizu ba aplikasaun ba prinsípiu jerál ne ' e nian
dekretu-lei ne ' e, bibi regra sira kona-ba sira nia rejime jurídiku
espesiál prosedimentu aprovizionamentu nian tuir mai:
) Kona-ba defeza nasionál ka seguransa nasionál;
b) Deklara Ona Katak ema la hatene, ka ninian objetu kona-ba segredu
ofisiál;
c) Ne ' Ebé Sujeita ba medida seguransa espesiál tuir
lejislasaun ne ' ebé vigora iha RDTL ka norma internasionál sira;
d) kona-ba kompeténsia sira hosi servisu autónomu
Medikamentu no ekipamentu Saúde, EP;
e) Kualkér ema seluk ne ' ebé governu hakotu regulamentár
separadamente.
Iha hala ' o ba despeza sira nune ' e, ne ' ebé hanesan,
sosa sasán ne ' e, ezekusaun obra ne ' e, prestasaun servisu, tuir diploma ida
ne ' e no mós ba
sujeita ba rejime espesiál ida ne ' e, aplika rejime
ne ' ebé prevee ba komponente maior espresaun finanseira.
5. Kostume diplomátika no konsulár no misaun
permanente RDTL iha estranjeiru, la ʼ o tuir prinsípiu sira
rejime jurídiku ida ne ' e nian, ho adaptasaun devida ne ' e,
estabelese iha diploma konjuntu husi Ministeriu planu no
Finansa no ministériu negósius estranjeirus i
Kooperasaun ne ' e.
Artigu 3. °
Definisaun
1. dekretu-lei ida ne ' e nian no ba efeitu husi sira nia norma
komplementár, sira termu uza, iha diferensa uitoan
tuir mai:
a): Anúnsiu Ne ' E hanesan aktu publikasaun liu husi órgaun
imprensa ka komunikasaun sosiál, liu husi saida mak
servisu públiku ida ne ' e hakarak katak potensial relevante
atu fornese sasán, ezekuta obra sira ka fó servisu, partisipa iha prosedimentu
ne ' ebé mak hahú;
b) Aprovizionamentu: ne ' e atu sosa sasán ne ' e, ezekusaun
obra no prestasaun servisu hodi hetan
públiku;
c) Aprovizionamentu sasán ka Fornesimentu: mak sosa ne ' e,
arrendamentu sivíl, inklui aluga
imóvel, arrendamentu finanseiru, ho ka lahó opsaun
kona-ba sosa no ne ' ebé bele inklui ho karáter asesória husi
kontratasaun ninia servisu ba montagem no
manutensaun;
d) ´: mak hanesan ne ' e vagamente dezignadu
relevante hotu-hotu atu fornese sasán sira ne ' e, kumpri
obra ka fó servisu objetu prosedimentu
aprovizionamentu nian, hahú hosi momentu ne ' ebé manifestam ninian
interese atu partisipa iha prosedimentu ne ' e;
e) sentrál Defetivu patrimóniu (KFP): servisu
encarregado de hetan centralizadamente sasán ba
uzu ba servisu públiku seluk ida ne ' e, mantendoos no disponibiliza sira,
bainhira sira nia
Konvite: mak komunikasaun ne ' ebé diretamente fó servisu públiku ba
fornesedór pré-qualificados balu, ka partisipante sira iha konkursu limitadu
husi pré-
kualifikasaun, iha konkursu restritu ka iha prosedimentu
tanba negosiasaun, hodi hatudu sira-nian proposta;
g) Fornesedór ka Vendedór: ema ne ' ebé naturál ka jurídika,
nu ' udar potensiál ida ne ' ebé parte ne ' ebé halo kontratu ne ' e, iha
prosedimentu ne ' ebé sosa sasán ne ' e, hala ' o ezekusaun obra ka
prestasaun servisu, ne ' ebé atu satisfás nesesidade públika;
h) Obra: asaun ka konjuntu asaun atu hala ' o servisu kona-ba sira, kona-ba
reparasaun, manutensaun ka harii instalasaun atu garante dezenvolvimentu
atividade ho fin públiku no ne ' ebé bele inklui, mós, atividade sira seluk
profisionál enjeñaria sivíl no ba sira seluk ne ' ebé semellante natureza nune '
e hanesan projetu obra ne ' e no fornesimentu
balu rekursu materiál (litik) ba sira nia karaterístika;
i) prestasaun servisu: asaun ka konjuntu asaun
hosi ne ' ebé ema ida ne ' ebé naturál ka jurídika fó
servisu ba servisu públiku nian ka terseira parte ho konta
ida ne ' e, no ne ' ebé bele inklui fornesimentu rekursus balu ka sasán
asesória materiál tenke hatene didiak diferensas iha servisu atu fó, ka
ezekusaun obra
diretamente ne ' ebé relasiona ho servisu;
j) Servisu Públiku Nian, entidade adjudicante ka entidade
aprovizionamentu: servisu hotu-hotu no entidade sira mak temi iha artigu
anteriór nian ne ' ebé iha direitu atu partisipa
diretamente iha jestaun aprovizionamentu no kompeténsia atu hato ' o
prosedimentu ne ' ebé sosa sasán ne ' e,
ba ezekusaun obra ka prestasaun servisu
servisu ba a ' an ka ba ema seluk;
k) tipu prosedimentu aprovizionamentu nian: ida-idak
kona-ba variante sei uza nu ' udar métodu ida atu kontrata sasán sira ne ' e,
obra sira ka servisu ne ' e.
2. Ho karáter enunciativo la liu fali hanesan hamenus no atu fasilita
kompriensaun ba dekretu-lei ida ne ' e, iha Anexu 1 mak halo definisaun ba
termu sira seluk mós uza iha
eskritura loron-diploma ida ne ' e nian.
Seksaun II
Prinsípiu Sira
Artigu 4
Prinsípiu sira Legalidade no Igualdade nian
1. Iha elaborasaun no ezekusaun ba prosedimentu aprovizionamentu nian,
Servisu Públiku sira ne ' e kumpre regra tipificadas iha diploma ida ne ' e, só
karik admitindo exesaun sira
ne ' ebé prevee iha lei.
2. Kondisaun kona-ba asesu no partisipasaun hanesan ba
relevante hotu-hotu no kritériu hirak ne ' e tenke nune ' e

También podría gustarte