Está en la página 1de 7

Korrupsaun iha Timor – Leste

Korrupsaun mai husi lian latina, Corruptio – Corrumpere signifika katak a’at, ladiak, dois,
manipuladór, inventadora , no korrupsaun nu’udar fenómenu kriminal estraordinária ida
ne’ebé fó impaktu negativu ba dezenvolvimentu sosíal, ekonómiku , politíku no integridade
Estadu direitu demokrátiku nian. Prátika korrupsaun hatudu liu husi tipu no formas oioin
ne’ebé organizadu hahu husi sociedade ida nia laran to’o hakat sai husi fronteira nasionál.
Hahalok korrupto hirak ne’e hanesan abuzu poder públiku ba interese privadu, hahalok
hirak ne viola direitu fundamentál individu nian no viola mos direitu kolektivu sidadaun
Timor – Leste sira nian ba moris diak no moris dignu.

Korrupsaun sai hanesan atitude a’at, ne’ebé ita nia ukun nain sira ou servidor públiku
ne’ebé kontra lei ou regras ne’ebé estabelese tiha ona, atitudi a’at ne’e ho intensaun ba
interese particular no mos interese individu, ne’ebé mak sira uza ba sira nia poder ou kargu
ba benefísiu partikular, hodi ignora interese públíku, korrupsaun la akontese iha fatin
mamuk, maibé iha kontestu sosiál, ekonómika no polítika ida nia laran.

Iha fatór lobuk balun, ida ne’ebé halo ema monu ba korrupsaun, mak ho sira nia ambisaun
atu sai riku lalais, funsionáriu nia saláriu kiik, nomos laiha étika ho morál. Governo komesa
esforsu an maka’as, husi aspetu polítika, legislasaun no prosedimentu ba prevene no
kombate korrupsaun iha ita rain Timor – Leste. Tanba ne’e prevene korrupsaun, no asegura.
katak ema sira sai onestu nafatin, ajuda hahu akuzasaun kontra funsionáriu públiku ne’ebé
halo korrupsaun, no Estadu hanesan orgaun kompetente ne’ebé tenki fo sansaun maka’as
no merese duni ba ema sira ne’ebé kombate korrupsaun, no haruka ofisiál ne’ebé korruptu
ba prizaun.
Bazeia ba Konstituisaun RDTL artigu 27°. Ne’ebé ho nia misaun tolu importante maka atu
promove boa governasaun no direitus umanus, no kombate korrupsaun, no mos iha fulan-
Jullu tinan 2009, Parlamentu Nasionál aprova lei, Falta ou frakeza lideransa iha pozisaun
importante maka atu fo komprendesaun hodi influensia atitude para labele halo
korrupsaun.Tanba ne’e husu ba ukun nain Timor – Leste, atu hadok an, husik korrupsaun
ho ida – idak nia konsiencia, nune’e hadia povu nia moris no reforsa lei atu prevene
korrupsaun iha Timor - Leste, no husu ba ukun nain sira hamos liman husi korrupsaun,
hadomi ita nia Rai doben Timor – Leste, ho ita boot sira nia komprendesaun hodi
rendimento husi korupsaun sai hanesan exemplo bo’ot ba jerasaun foun sira iha futuru.
TRABALHO
TETUM

PREPARAR

NOME : Lúcia Mazarella Da Silva

KLASE : 1° ano/ C

DEP : Direito Geral

FKL : Direito

UNIVERRSIDADE NASIONAL TIMOR LOROSA’E


(UNTL)
2016

También podría gustarte