Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
SAŽETAK
Pojam „kvaliteta elektri ne energije“ obuhva a itav niz pojava i smetnji u elektroenergetskoj
mreži. Svaka smetnja posjeduje karakteristi ne valne oblike napona i struja pa je njihovim identificiranjem
mogu e to no odrediti tip smetnje te prona i odgovaraju e rješenje.
Upravo ovo, jedna je od zada a instrumenata i sustava za monitoring kvalitete elektri ne
energije. Danas su na tržištu dostupne razli ita instrumentacija i razli ite metode analize dobivenih
podataka ovakvih sustava. Isto tako postoji i nekoliko pristupa mjerenju i nadzoru kvalitete elektri ne
energije. Tema ovog referata je proaktivni pristup koji podrazumijevaju sustavi za trajni nadzor kvalitete
elektri ne energije. Oni izme u ostalog omogu uju i nadzor efikasnosti sustava, preventivno održavanje i
rano otkrivanje problema u radu opreme ili smanjenje u inkovitosti.
Klju ne rije i: kvaliteta elektri ne energije, monitoring, smetnje napajanja, doga aji, monitori
SUMMARY
Power Quality is the generic name given to a range of ditsurbances on the electrical network.
Each PQ disturbance has a characteristic waveshape which can help in identifying the type of
distrubances and the cause or possible solution.
This is one of the key roles of the Power Quality Monitoring systems. There is a large number of
power quality instruments on the market and there is also a variety of methods and analytic tools for data
interpretation.
There is also a couple of approaches concerning power quality measurements. The purpose of
this paper is a proactive approach consisting of permanently installed systems for power quality which
also allow preventive maintenance, early discovering of potential problems with equipment and reduced
efficiency.
1
1. UVOD
Smetnje i problemi u napajanju mogu se o itovati promjenom RMS razine napona ili promjenom
njegova valnog oblika a mogu dolaziti iz raznih izvora. Ti izvori mogu biti unutarnji ili vanjski. Unutar
elektroenergetskog sustava nastaju proizvodnjom, prijenosom, distribucijom i korištenjem elektri ne
energije dok problemi stvoreni izvana ulaze u sustav induktivnom ili elektromagnetskom spregom.
Naponski doga aji ili promjene amplitude napona nastaju uglavnom na frekvenciji mreže 50Hz a
definiraju se ovisno o amplitudi i trajanju na naponske propade, prekide ili prenapone. Na slici je prikazan
jedan karakteristi an naponski propad odre enog trajanja s prelaskom praga 90% nazivne vrijednosti napona.
Visokofrekvencijski doga aji odnose se na promjene valnog oblika znatno više frekvencije od
nominalne ak i reda veli ine MHz. Takvi impulsi mogu biti jednosmjerni ili osciliraju i a njihove
karakteristike mogu ukazati na izvor smetnje i relativnu udaljenost od mjesta mjerenja. Jednosmjerni
impulsi esto nastaju unutar promatranog objekta ili u blizini i nisu prošli kroz transformator dok
2
osciliraju i impulsi uglavnom nastaju zbog me udjelovanja izvora impulsa s kapacitivnom i induktivnom
prirodom distribucijskog sustava stvaraju i titraje. Jedan od naj eš ih uzroka je uklju ivanje kondenzatora
za ispravljanje faktora snage u napojni vod.
2.3. Nesimetrija
Stanje u trofaznom sustavu u kojem RMS vrijednosti faznih napona ili kutevi faznog pomaka
me u susjednim faznim naponima nisu jednaki.
2.4. Flicker
Flicker je naziv za vizualni fenomen uzrokovan promjenom svjetlosne gusto e svjetiljaka uslijed
njihanja napona napajanja. Nakon što prije e odre eni prag flicker predstavlja neugodu u vizualnoj
percepciji. Neugoda se brzo pove ava s porastom amplitude njihanja napona. Kod odre enih frekvencija
njihanja neugoda je znatna ak i za male amplitude njihanja.
Jakost smetnji u vizualnoj percepciji definirana UIE – IEC metodom za mjerenje flickera izražena
je slijede im veli inama:
a) kratkotrajni flicker (Pst) mjeren u periodu od deset minuta
b) dugotrajni flicker (Plt) dobiven temeljem 12 izmjerenih vrijednosti kratkotrajnog flickera
prema sljede oj jednadžbi:
12
Psti3
Plt 3 (1)
i 1 12
2.5. Harmonici
Harmonici napona uglavnom su uzrokovani nelinearnim teretima potroša a koji mogu biti locirani
na bilo kojoj naponskoj razini mreže. Struje harmonika koje protje u impedancijama mreže pove avaju
hamonike napona. Struje harmonika i impedancije u mreži mijenjaju se tijekom vremena stoga se i naponi
harmonika na priklju cima predajnog mjesta mijenjaju u vremenu.
Postoji nekoliko pristupa mjerenju kvalitete elektri ne energije. Forenzi ki pristup obuhva a
rješavanje nastalih problema i uglavnom se oslanja na mjerenje prijenosnim analizatorima dok se
proaktivnim pristupom podrazumijevaju sustavi za trajni nadzor kvalitete elektri ne energije koji izme u
ostalog omogu uju i nadzor efikasnosti sustava, preventivno održavanje i rano otkrivanje problema u radu
opreme ili smanjenje u inkovitosti.
Razvoj sustava za nadzor kvalitete elektri ne energije po inje sa aspekta ciljeva koje takav
sustav mora zadovoljiti a koji u kona nici odre uju i njegovu kompleksnost. Održavanje odre enog nivoa
kvalitete elektri ne energije je stalna aktivnost koja zahtijeva pouzdane procese ija se u inkovitost mora
provjeravati. Stoga ovi sustavi nadzora kvalitete elektri ne energije postaju integralni dio u cjelokupnom
upravljanju elektroenergetskom mrežom.
3
3.1. Planiranje monitoringa kvalitete
Izvo enje jednog sustava monitoringa kvalitete elektri ne energije po inje definiranjem ciljeva
koje takav sustav mora zadovoljiti i izradom plana aktivnosti za izvedbu jednog takvog projekta.
Neki od ciljeva mogu biti:
a) utvr ivanje op e razine kvalitete napajanja za postrojenje
b) utvr ivanje prikladnosti dostupnog napajanja za instaliranu opremu
c) utvr ivanje kapaciteta napajanja
d) otkrivanje izvora smetnji i problema u postrojenju
e) rješavanje problema u radu opreme
Prije izvo enja sustava trajnog nadzora kvalitete potrebno je izraditi plan aktivnosti koji mora uzeti
u obzir i slijede e elemente:
a) veli inu postrojenja
b) složenost energetskog sustava i prirodu procesa unutar sustava
c) broj i razmještaj monitora kvalitete napajanja
d) odabir vrste monitora
e) koli inu i složenost prikupljenih podataka
Mjesto postavljanja monitora odre uje i njegovu funkciju. Ako krenemo od ulazne to ke u
postrojenje, monitori postavljeni na ulazni priklju ak pokazuju op u kvalitetu napajanja objekta iz
distribucijskog sustava napajanja. Monitori smješteni na napojne vodove i u razvodne ormare pokazuju
kvalitetu napajanja za opsluživane sustave unutar objekta. Isto tako pokazuju i me udjelovanja pojedinih
vodova i sustava unutar postrojenja. U kona nici monitori postavljeni na to no odre eni mrežni krug ili
to ku priklju ka pojedina ne opreme potroša a pokazuju probleme snimljene na tom krugu ili na toj
specifi noj opremi. Na isti na in možemo podijeliti i vrstu upotrebljenih monitora kvalitete elektri ne
energije. Ukoliko nam je potreban uvid u op e stanje kvalitete odabrat emo monitor koji snima kvalitetu
napona prema odgovaraju im normama kvalitete kao što je primjerice EN50160. Ukoliko nam treba
monitor za otkrivanje problema i identificiranje uzroka odabiru se monitori napona i struje sa naprednim
funkcijama otkrivanja uzroka i smjerova smetnji te mogu nostima hvatanja vrlo brzih tranzijentih pojava.
Nakon odabira lokacija na koje se monitori smještaju i nakon njihova priklju enja na mjerne
krugove potrebno je monitore programirati kako bi se promatrane pojave mogle zabilježiti. Ovisno o
monitoru složenost programiranja i postavljanja pragova može biti razli ita. Neadekvatno postavljeni
pragovi mogu uzrokovati prebrzo punjenje memorije raznim podacima iz kojih je vrlo teško izvu i korisne
informacije ili s druge strane mogu uzrokovati propuste u snimanju kriti nih doga aja te nemogu nost
detekcije istih a time i otkrivanje njihovih uzroka.
Dakle, vrlo važno je snimiti po etno stanje u svakoj to ki i postaviti limite u skladu sa
preporukama, standardima ali i u skladu sa odgovaraju om situacijom u odabranoj to ki. Isto tako jednom
postavljeni pragovi mjernih veli ina moraju se provjeravati jer ovise i o odabranom vremenu postavljanja i
trenutnoj situaciji unutar postrojenja. Povremena provjera može ukazati na potrebe modifikacije
konfiguracije monitora, na potrebe promjene lokacije monitora a u svakom slu aju pruža mogu nost
pove anja u inkovitosti monitoringa.
Na slici je prikazan jedan izbornik gdje je mogu e postaviti pragove tj. razine RMS vrijednosti
napona za naponske doga aje.
4
Slika 2: Izbornik za postavljanje limita RMS napona
Pregled snimljenih podataka monitora razlikuje se od vrste monitora. Monitori op e kvalitete dat
e ve unaprijed pripremljene izvještaje o razini kvalitete u obliku statisti kih tablica uskla enosti sa
odgovaraju im normama
Za sofisticiranije monitore pregled doga aja može pokazati kasificiran doga aj koji je nastupio u
odre enoj to ki sustava, smjer širenja smetnje kroz sustav, valni oblik struje i napona karakteristi ne
pojave pa ukoliko imamo vremensku sinkronizaciju izme u monitora možemo dobiti i informaciju o brzini
širenja te utjecaju propagacije smetnje u raznim to kama sustava.
5
Slika 4: Kretanje RMS vrijednosti napona za vrijeme trajanja naponskog propada
U tablici su prikazani odre eni simptomi i najvjerojatniji uzroci za neke tipove doga aja.
Identificiranje problema u radu opreme, snimanje doga aja i traženje mogu ih uzroka smetnji su
vrlo važne funkcije sustava monitoringa kvalitete elektri ne energije. Osim rješavanja problema nakon što
oni nastupe, važno je i predvi anje potencijalnih problema prije nego do njih do e i sprije avanje
dugotrajnih prekida u radu opreme. Na taj na in djeluje se preventivno, smanjuje se vrijeme lokaliziranja
kvarova i pove ava cjelokupna pouzdanost sustava. Osim tih ekonomski vidljivih aspekata sustava
nadzora kvalitete postoje i manje vidljivi ali potrebni ciljevi koje jedan takav sustav treba zadovoljiti. Neki
od njih su i ocjenjivanje rada cjelokupnog sustava te utvr ivanje benchmarkinga – pokazatelja rada
sustava prema drugima ili utvr ivanje promjena u odre enom vremenskom periodu
6
Tipi na arhitektura jednog sustava nadzora kvalitete elektri ne energije izgleda kao na donjoj slici.
Postoje razni instrumenti koji su uklju eni u sustav trajnog nadzora kvalitete a svi su povezani u jednu
cjelovitu bazu podataka. U ovu bazu ulaze i razni sistemski doga aji iz drugih sustava nadzora rada opreme te
se iz svih podataka sumarno prikazuju doga aji, trendovi i kretanja vrijednosti parametara, dobivaju se
informacije o radu sustava zaštite, benchmarking pokazatelji, statisti ki podaci i izvještaji.
4. ZAKLJU AK
Sustavi trajnog nadzora kvalitete elektri ne energije vrlo brzo postaju sastavni dijelovi sustava
distribucije elektri ne energije ali i sustava na strani korisnika posebno na to ki prijema elektri ne
energije. Proizvo ima i isporu iteljima elektri ne energije ovi sustavi nadopunjuju vrijednim
informacijama sustave za mjerenje koli ine isporu ene energije i ostale sustave unutar distribucijskog
sistema. Zapis podataka u cjelovitoj bazi u stadardnom formatu osnova je za dobivanje standardiziranih
izvješ a i indikatora pouzdanosti sistema. S jedne strane regulatorne agencije zahtijevaju propisana
izvješ a o kvaliteti a s druge strane krajnji korisnici zahtijevaju ispunjenje zadanih okvira kvalitete
isporu ene energije stoga je potpuno jasno da je sustav trajnog nadzora kvalitete elektri ne energije
nužan i višestruko koristan.
LITERATURA
[1] IEEE Std 1159-1995, "IEEE Recommended Practice for Monitoring Electric Power Quality”
[2] Dranetz, „The Dranet Field Handbook for Power Quality Analysis, 1991
[3] BMI, „Handbook of Power Signatures“, BMI, 1993
[4] Dan Sabin, Mark McGranaghan, „A System Aproach to Power Quality Monitoring for Performance
Assessment
[5] Ross Ignall, Mark McGranaghan, „Power Quality Monitoring for High Reliability Systems“