(ijeno 12 kn + pollorino
232 stranica, meki uvez
(ijena 120 kn + pollarlna,
moki uvel
(ijena 96 kn + pollarina,
218 ,Iranica, mekl UVOl
(jjeni 128 kn + poilirina, (ijona 96 kn + pollarlna,
J76 manica, moki UVOl 400 ,Irani,o, meki UVOl
0ieIII152 kn + pollarlna, Cijeno 128 kn + poilor,ino,
6llO manica, mold UYOl 212 ,Iranlca+16 ,lranlCo
ilu,lrocijo Uboji, moki UVOl
33 ..... , '
cu- 152 to + lIOilarlna, Cijona 128 kn + pollarina,
5fDUlinki, mekl UVOl 406 straniC3, meki uvez
m
ZIDOVIOD
- ----
-­.
(ijena 120 kn + poilarino, (ijenol04 kn + pollarlno, Ojeno 104 kn + poilorina (ijena 88 kn + pollarina
400 llroni,o, meki UVOl 340 stranica, meki uvez 180 stranica, meki uvez
Cijeno 96 kn + pollorino, (ijonoU8 kn + pollorina, (Ijena 96 kn + pollorino,
328 ,Ironi,a, meki UVOl (ijono 12 kn + poltarina,
388 Slranica, mekl UVOl 240 stranica, meki uvez 210 stronl,o, moki UYOl
(ijono140 kn + pollorino (ijeno 152 kn + poilarina (ijeno128 kn + poltarina
(ijeno "2 kn + poilorino
518 ,Ironi,o, meki UVOl 358 ,Ironi,o, mokl UVOl
Cijono 128 kn + pollorino, (ijono 88 kn + pollorino, (ijono 104 kn + pollorino, (ijono128 kn + poilanna,
meki UYOl mokiuvol 282 'Ironi'a. moki UVOl 438 ltroni'a. mold uvez
~'1i
~,~~,
. "1
POSTANKA
(ijena 96 kn + pollarlna, (ijona 12 kn + pollarina, (ijena 112 kn + pollorina, (ijeno 104 kn + pollanna.
280 ,Iron;,o, mek; UVOl , SO Slroni,o, moki UVOl 328 ,Ironl,o, lYrdi UVOl meki UYOl
1.

2.
D
Platiti iu pouzeeem lukupnom

iznosu dodati 22 kune za troskove >

postarine)
3. - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Narudzbu dostavite na adresu:

Ime i prezime ..

D Platit eu na tiro raiun

2484008-1100682473.
TELEdlsk d.o.o. PotocnJakova 4,
Uliea i kuini broj ..
10020 Zagreb lukupnom Iznosu
dodatl 22 kune za troskove
Postanski broj i mjesto ..

postarlne; uz narlldtbenieu
Telefon/mobitel ...
poslati kop'jllllplatniee)
I nexus

nakladnik hrvatskog izdanja

TELEdlsk d 0.0 Potocnjakova 4
10020 Zag"eb tei 01 6683630
e-mail: teledlsk@zg.t-com.hr
v·Jeb stranlca: www tel,edlsk hr 5
hrvatska redakcija LJUBAV JE ... JEDNOSTAVNO ... JE
UI'ednlk oal'Ko ImenJak
Tekstove u ovom bl'oju pl'evell:
Kresimlr Juklc I Goran Bosnlc
10
izdavac svjetskog izdanja KONFERENCIJA DRUZBE BILDERBERG
Nexus Magazine PTY Ltd - SITGES, SPANJOLSKA

glavni urednik
Duncan M Roads 14
suradnici u ovom broju AMERICKI PLANOVI ZA BRZI
David Icke, Giuliano Mannkovie, Bozidar GLOBALNIUDAR
Kemie, Kresimir Misak, Rick ROlOff,
Michael Tellinger, Sherrill Sellman,
Nenah Sylver, W. H. Bowar!, Richard
19
Sulton, Jim Oglesby NEVIDLJIVI TREeI SVJETSKI RAT
karikature
Phil Somel'ville
27
naslovna stranica DJELOTVORNO RJESENJE ZA EPIDEMIJU
VladartDesign (vladartdesign@gmail.com) PRETILOSTI

glavni ured 33
PO Box 30. Mapleton Qld 4560
Austl'alla. tel lO7l 54429280 LIJECENJE ELEKTROMEDICINSKIM
fax [oll 5442 9381 I ZVUCNIM TERAPIJAMA - I DIO
e-mail edltor@nexusmagazlne.com
webs!te httpFwww nexusmagazinecom
39
priprema za tisak BIODNAMICKA ZEMLJORADNJA DANAS
VI ada rtDesign (vladartdesign@)gmail.com)

tisak
Denona d.o.o - Zagreb
45
POSTIZANJE I KONTROLA ISKUSTAVA
izjava 0 namjeri IZVAN TIJELA
f'JEXUS uVlda da covjecanstvo pl'oiazi kroz vellku
:JI-ecbl'azbu Imajuci tD na umu, NEXUS nastD]1 PI'UZlti
lesKD dostupne Infol'maclje kakD bl time Ijudlma
pDmDgaD da I,akse podnesu ove pI'Dmjene. NEXUS niJe 50
pDvezan s bilD kakvom vjer'skDIn. IIlozofskom iii
PolltlckDm 1[leDIDgljOm ill organiZaCljDm
NAJSTARIJE LJUDSKE GRADEVINE NA
NEXUS I;la21 u 9 zemalla svqeta - Austrailjl, SAD ZEMLJI?
Japanu GI'ckoi Ital'll Francuskoj. Njemackoj. RUSljl1
Hriats',o! HI'vatska redakc'Ia korlstl tekstove
IzvOi'olka kop 5e oblavljuje na engleskom lezlku, all
za[II-zava pI'avD da 5amostalno krell'a sadria) I
56
,zgled '11agazlna KOMUNICIRANJE S IZVANZEMALJCIMA ­
PROVOKATIVAN FENOMEN
 kolumna - istina ce vas osloboditi

Pise: David !eke, bilten ad 6.lipnja 2010.

Otkad ,e 'jeeam, OYO ie prYi put nakon
mnogo godin~l da ,,1111 tiedan dana pro­
\TO 11 opuslanilL slllje na mene na kraju
imalo iznenaduiuee dubok utjeeai.
:':isal11 radio gotO\"Ll nista, osim slO sam
piS<1l1 m'ai bilten i sjedio 1I mil'll i tisini.
(;kd,lll ,~1Ill u oci be,konacne stYarnosti
koia ie ,\"lId a oko na" ali nas zaobilazi
dok u oyom UbrZal1l1m syiietl1 grozniea­
\"ll i nepreS1JI1ll l11i,limo: 'moram (wo:
'moram ono', 'trL'h1l11 ()\"o', 'trebam ono'.,.
i tako bez prest,mka.
Pa Z~1r ie \'ec lol'ko soli?? :vloram ici.
Na kr~liu kraiL'\'a, trcimo za 'u,pjehom',
zar ne?
Dubok udalL.. i ios iedl1om... aaaaaaaa­
Kako bi yam knjige nacinjene od rijeci
110pce mogle iskazati ono sto se nalazi
onkraj jezika? To moie uciniti samo je­
usred neznanja, sukoba, nepranie i ,tr'l­
ha. Iz\'or svega je neznanje.
Kako bi s\'e drukCije bilo da It' sree nase
polazisk.
To nije nista nm'o. Tab'a ,ie s\'iesnost
oduvijek s nama. Sh'ar je samo u tome
,:;toje, od energetskog raskola iii izo­
blicenja 0 Kojima inace goYorim, za­
cetill od strane grabeiljiYe raSL', \Tlo
malo ljudi culo ono sto bi se moglo
cuti - iii, bolje receno, sto bi se moglo
osjetiti, ::Ilati.
RUMI - GENU ISPRED SVOGA
ALII OVOGA VREMENA
lJ zadnjih nekoliko tjedana, zahvaliu­

hhhhhhh. lzdah' :vbr, tisim, bliesak uyida. zik sYijesti, jezik spoznaje i spoznatoga. juei jednom mom Yclikom prijateliu,

/ut"lliaYa, buka, reakeiie Ijudskog uma Knjige yam daju riieci, a rijeCi yam daju otkrio sam djelo cOYjeka znanog u

okrenute prdiYlia\'aniu, sye su to pre­ Yibracije - no jedino nas sree mOle 1'0­ Perziji po imenu \[owlana, a u engle­

preke - prOrm'lIllote prepreke - onome vesti onkrai Yibracije do neizmjerne tisi­ skom govornom podruciu po imenu

'ia' koii mi it',mo. On IcZi onkrai troteja ne i mira gdje drijel11a svekolika mogue­ 'Rumi'. On je bio genij ispred ,\'oga ali

i tricariia iluwrnog 'uspieha: lInut~H ZJ­ nost i ceka da nas posjeti masta. i ovoga '\Temena', iakoiL' i:i\'iojos u 13.

nemarel1ih ,rca ,Yakog od nas. stoljeeu na podrucjinw danasnleg At­

Ono duboko sto lra/il1lO nista ne Kosta 'lh.J":i, i rJ(u'i ('d! KIlCilj. i otvorit ('e ti se!' ganistana i Turske.

I l1e mOle ,e kllpili. 0110 ne traii niSta i Kako netko iz lJ. stoljeea moie 'zn,l­

l1e mOle ,e cuti. Da bisl110 "po::llali onu Ne bih se slozio.

ti' uno sto dan'lsjos u\'iiek gOtO\'(l svi

kramiu istinu, moramoje osietiti. Spozllaj i nista ne treba naei! SpOZllll; i

osim nekolicine odlucuju lie znati? On

I\.niige i riiec! 1110gU \'am pomoei da yi­ nista se ne treba otvoriti!

Je otvorio svoie sree, a time i S\'oi um,

dill' 0110 sto niie, sto \'i ni,te. jedino \'elm Srce zna, glaYa misli, a SYijetom svakod­
spoznaji koja je OChl\'ijek mdje, bL'Z ob­

,r((' moie reci, dopustiti da slJIlii sebi ka­ neynog iskustva Ylada glava, 'um' voden
zira na 'vrijeme' iii 'proStOl< iIi iluzol"1lu

7.el(', 0110 sloie,l i sto yi leste .. lijeYol11 poll1tkom mozga. Sloga ii\'imo
tocku u 'povijesti'.

1 c" I t-. d I "k h r %

\I
~
~,
,k ~ I,
kolumna - i istina ce vas osloboditi
Sp07J1al,l lllie niicl11t', niti mjt'sto, ona
TEST. On,1 I'ibrira S1'<1I0l11 \'Clicanstvt'no­
scu, ,vojOl11 beskolUCnOl11 sl'iit'scu izvan
okOl'a Ul11a - Cclrstl'a 'ra 7ltl11 ,1' - i tako
iZl11ict' uspavanim m,l,sal11J dok I'ibrir,l­
,iu u skbdu , freb,t'ncijskol1l gustOCOl11
koia nt' l110ie otl'oriti S\'oja ITat,l,
Rlll11ilt' to znall, :\,1pisaojt', iZl11t'dll
ostl1\OS, 0\'0:
Knjige vam daju rijeCi, a
rijeCi vam daju vibracije
- no jedino nas srce moze
povesti onkraj vibraci­
je do neizmjerne tisine i
mira gdje drijema sveko­
lika mogucnost i ceka da
nas posjeti masta
() I1t'II,spuledil'i D,II'cltcljll :::il'Otll, presijecl
"pOllt'I,I:lll1lil'
Seko sil'l17 Plllllilltil ud loslllle d,) tostille,
Rilseopol lIIi IIl!J,mill, Il/lj II 11/1/ \'1110
II/dl/il'
Daj dll I>i!dt'lil Illd, k,/O Ti; Illd s 1,1/1om,
5//(111111.'
i I'll' Inallc -'e sutOIlOIil kaL1 l'cCemm,
()lIkraj ::drnl'o,\ IcI:1I1I1l7 :lIllest'lljilka go­
mL'd It' pl/slllll"
oni Iwji se Ill' zele mijenjat/."
Cdje ITtlo:::i ,'e tl'OIt' ,'IIIIt'e " -'\'(Jkom
atolllll:
,,, Il,'kil -'ilnlO spm'aju,
()dl'llcl lilt' OlllUIIU, Ill/Mielli, dcl pr:::im se
1/ ,~ill'ISt'1I0,'til
u praznini sl'ijetJ Lima, LlO stlljC govo­
rio RlImi, a vcliki britallski pil'sllik Pt'rc)
Otprilikt' 2() gLldina gOloril11 - izmt'du
Rysshe Shdlel' izrebo (ll'akLl:
llstalog i il Il1stitog iskustl'a - dait' pro­
zivanje nt'kllga IUl\il11 u sviictu prt'pll­
nOI11 ludila tek plltnda nit'gol'og zdra­
vog raluma, Kao sto jt' rt'kao I:rit'drich Digao -'am rl/ke ad SI'ogd mozgo,
Wilhelm ~it'tzschc: "Oni koji nisu culi rasp'1r!1O -'am 11il/j1l II kOlllude..,
glazbl1 smatrali su \udil1la one koji su ",i [lacioje,
plesali,"
Um Zidova lIbija Arapa; LUll Arapa ubija Ah1 Ilisi po,we gal,
Zidova, A um Iudila ubija SIT nas, Um ogmi se -'l'ojim !ljepim
Judila prosudujc druge prema boji koze, plastem oil rijdi",
lIvjert'njima, religiji iii naciona]nosti. Po
dcflniciji, dakle, ovaj svijct je Iud, zahva­ ", I spumj!
cen kolt'ktivnim ludilom,
Protuotrov ludosti uma je spolnaja srca, SRAMNO NEZNANJE UMA
To je ono sto nazival1lo '!jubavlju', iako Stalno govorimo 0 sl'lesnOIl\ L1mLl,
ne postoji rijec, pa ni vibracija koja bi premda Lim bel i,tinske sl'ijl'sti nwze
ll1og1a prcnijeti znacenje ljubavi u nje­ biti samo nesvjestan, ~ail'eci dio OIog
noj beskonacnosti, miru i tisini, 'sl'ijcta' jt' nes\'jestanjer - pOSIT lIl'sql'­
Um misli da poznaje Ijubav, ali on jt' sli­ sno - sli)edi programe L1m'1, IjcrUiLiCi d,\
jep i nt' vidi njcllu istinsku l1t'izmjernost oni predstavljaju samosl'ijest i osobni
U njegovoj otupjelosti ne dotict' ga sc 'izbor', Ali to je sal1lo rt'akcija n,\ [wo­
njezina glazba, njezina poelija, njt'zino gram, kao kod racunala koje cita podat­
SVCzllwl/e, Rumi je zapisao: ke s diska,
Um jc vozilo svije'sti, ali \lL\tomobil' se
(Jlli kojl ne osjCL'ajll do IiI 0]'(1 Ljlll'dV narosljetku pretvorio u \'()Zaea,
1I0si pOPlit njeke, Um vidi samo podjelu, oc!l'ojcnosl, 1'0­
olli kojl lie i-'pijajll zom trebu za nadillctaniem i PObjl'du LI bitci
kao COSIl FOcic -' iz\'ora S ostalim 'dijelovinw', Dakle, rat je [11'0­
izvod Uilla, nadmetanje jc [1\'0\­
zvod uma, nepral'daje p1'Oiz\'()d
um'1, cak jc i "borba za pran!u"
proi/,vod lima,
Gdje god da poglcdam, od ae­
1'Odromskog bara do I'iiesti na
TV- L1, I'idim l\lll n,\ diclu, lsti
um kojijc razorio I,eliku Alek­
sandrijsku knllznicu prije l'ISt'
od 1500 godin,\ i ubio nJenLi
sl'jetlost vodilju Hypat1lu (I'eli­
ku matematicarku, tilolOtkinjll
i znanstl'cnicu; op, pre\',), "lda
napada Afganistan i bll ill ba ill ,1
zasipa Bagdad,
L)udsku p(wiiest cine arhil'ira­
na djcla Uilla koji izraZ,I\',1 ",'oie
sramno nClllanjt' u I'idll illl'tl'ih,
OS,\kacl'llih i ugn)t't'I\,1l1ih - to)e
politib; toje religlJa; to ,il' pt'il'id
rase i l'jere i \'Isme priillanj,l,
To je smrzllLlt,\ bp koia plLita
poput Icdenjaka - Ill"l\\islog
ludila - sto pluta na beskollacnoill oce­
anu svijesti. Otopimo Ii ilulOrtlU kt-utost
i cvrstoclI, stop it cenw st' s Olltill sto mi
jesmo - sa sviille sto jest \ sto moil' biti,
Ono !las dozi\'a prcko srCl, illtllici,ic, It'
()l'(J je UII[l<lI' cmkraj tCLJlo,(kI11 zokolla,
te stare 171mb" i Ucemjerjil,
ZeUs Ii tako mZl'iti 5l'oj 1I11/."
",sp<1vaj i dalje. S rijekolli -'C st<1p<111i l'r,'I<1,
S oeClllILlin rijeke,
t f.' I (' ell S k h r
 kolumna - i istina 68 vas osloboditi
S clllooiolll lillpkolll ::.drll::llill 'C l'jdllo
trolom" ili sto nisam "bio musko". Ova) jedno i drugo su manifcstJeijc svcmogu­

\'iclnJl'i Xc/JO;
sam tjedan cesto plakao i briga me da l' ee jednote.

Xi,;I" 110 5I'iiclll mil' ,(iIllO,

to netko zna, jer bio sam sretan sto sam Sto smo ono gore rekli - :ellak ,Ioho,ti? Ni

SI'C ,11'ori po ::'OkOIiIi bO:OllSkolll

ziv, sretan zbog cistog 'bivanja' u ovom govora, ljubav je pokrcto"ka ,ila svcmira.

l'icdllOIll dllllll ,rc"11 'c i dru:c­

svijetu neprekidnog 'djelovanja'. Ona nema veze sa slaboseu, osim ponc­

Po ::.osto Ill' hill 1./0' tohnll?

Suze su rni navirale od radosti, a ne tuge. kad u koljenima. Ona I'oli i stoga neee

Glcdao sam, naimc, ncki nczahtjcvni nehajno prod pored onih sto nen)ljeni

film 0 dva srea koja se po­ prose na ulici.

vczuju s glazbom vjccnosti, Ne mislim samo na one sto prose novae,

natkriljujuei bezdan uma jer ima i gorih vrsta ljudskog sirornas­

tc jcdan drugi film u kojem tva. Kada prosimo za mrvu liubavi, da

ncka zcna govori 0 ljubavi budemo voljeni, da budemo postovani,

GIl', i plOlliliC lilll>c Xcl,o
jer covjecanstvo je, omamljeno umom,
A I'olol'iicdoll dmgog;
zapustilo svoje sree.
Xiicdl1oll1 (I'liclll opro'IO I1Cll111
Sree (Ijubav) dozivljavamo kao neSto
Ako okrCI1C glo1'lI od Imlto 'l'Og;
budalasto, rczcrvirano za zcne, kao znak
I loko SIII1(C ZcmJ;lI grli,
koja nastavlja premosdvati da buderno istinski zivi; upravo je to ono
dimenzije nakon sto je njen najgorc siromastvo kojc preplavljuje i
muz otisao u sfere drukcijih utamnicujc ne samo finaneijski siromas­
vibraeija. ne nego, mo/.dajos i vise, one koji stuju
Uvijek mi je bilo zanimljivo novae umjcsto boga, ziveei samo za ni,
kako mi bkse poteku suze Ljubav ncee okrenuti gla\'ll LIda pred
radosniee negoli one izazva­ sobom vidi nepravdu. Ona neee biel.ati
ne tugom. Toliko je malo ra­ i skrivati se kada plod naseg djelova­
dosti u svijetu, u usporedbi s nja budu opasnost i ncmilc posljcdiee.
tugom, strahom i tjeskobom, Ljubav eini ono sto zna da jc isprav­
no - jer drukcijc postupati Ill' ::'1111.
Cijeli SJm zivot zivio ucahurcn u vibra­
eijskom oklopu kako bih svoie sree Z,1­
stitio od svijeta uma. Gotovo .ic svatko,

A ,\1;c,c( 1II0rc (/clil'o ­

So, ::.ollldli hili POI/liP(i ,1'i
Grabeiljiva rasa i stanovnistvo koje ona ieli podCiniti
1(odo mCllc Ill' /jllhis ti'
ista su ]ednota, razdvojeni jedino obostranim nezna­
Beskraina je iromja uma,ier neznanjc jc njem, misleCi da nisu ]ednota. Vibracije su nam razliCi­
samo nieno ishodiste. Onaj koji ugnjc­ te, ali potjecemo u biti od istog univerzalnog srca
tava odrazje iste onc jcdllotc koia biva
ugnieta\ana, stoga sc O\'aj svijet doista
moze opi;,ati Lw igra uma. sbbosti u zemlji maco muskaraea, iako vid)evsi taj oklop, mislio da vidi mene.
C;rabeZlii\'a rasa i ;,l,\11o\'nistvo koje ona je ljubav, ustvari, glavna sila svemira i To nisam bio i ni,am ja.
zeli podciniti ista su jcdllotn, razdvojeni svega onkraj. To je moe Jednote, besko­ Mislio sam da mi treba njegova C\TstoCa
iedino obostranim ncznaniem, misled nacne ejelokupne moguenosti iz koje kako bih se odupro bujiei zla, a mozda
da nisu jcdlloln. \'ibraeiic su nam razli­ izviru svi prividni 'obliei'. mi je i trebab dok mi je gospodar bio
cite, ali potjcccnll1 u bitl od istog univer­ Ljubav je osnovno tkivo svemira, osnov­ um. Ali vise ne.
zalnog srea. no tkivo postojanja i nepostojanja, jer i Oklop mi nije potreban. I sada ga vise
Radi sc samo 0 to!11e da neki mogu cuti nema.
nicgovc otkueaic, a neb, privremeno, ne Preostaje li mi, dakle, ista dru­
!11ogu. go osim da zauvijek volim?

COVJECANSTVO JE Cak i sada

OMAMLJENO UMOM lIakoll toliko l'n:mclla
NAPUSTILO SVOJE SRCE Sllllce Zem/ji
Kahu mi it: radost i uzitak pricinil0 to neL~e reL~i

sto sam ovai tiedan mogao iskoraciti iz "DIIguJes mi."

oklopa, odbaeiti stit i mirisati ruze s us­
hitom koii zna da je miomiris isto tako I gle, s /jllbal'/j1l Inb-om
dio mene kao i osjetila mirisa koja ga zhil'a se to
dckodiraiu u mojem mozgu. da njellim zanJm
Koliko sam sretan i radostan bio sto sam blista cijclo I1clJO.
s nckim mogao plakati bez straha, bez
nelagodc, bez ustruC<1\'ania. Nije me bilo - Hafiz,
briga sto stvari nisam "drzao pod kon­ perzijski pjesnik iz 14. st.

v.,. telpcll~k hr
 vijesti iz svijeta

pod povrsine, Morski zivot izloi,en je tim kemibliiama, stoie

btastrofalno kako za ribe tako i za ribare, Carvs '\[llLhelmurt'
tvrdi dOl istrazivanp pokazuju da je rasprsena nafta otn)\-niia ud
same nafte, Kljucno pit,1I1je, po njoj, je kahc ce to imati dUgll­
rocne ucinke, Kompaniia koja proizvodi te disperzantt', ,\-<//(0
Company, taji koie Sll svc kOl11ponente u njin18 s8drZane, ;\Itko
ne nadzire niti provjerava tvrdnje te kompanije 0 1110gucil11 o['a­
snostima po ljudsko zdravlje i zdravlje okolisa,
Z8 "utjehu", BP-ov gh1\'ni operativni slu/benik neda\'no Ie
izjavio da bi se istjecanje nafte u IvIeksicki zaljel' nlllglo na­
staviti sve do pocetka kolovoza!
Carl Safina na SVOIll blogu "Apoblipsa opet" iwosi da II .\[eksic­
kom zaljevu istjece 5000 barela nafte dnevno' Ne 1000 barela dne\'­
no, kao sto je reeeno, To je 200 barda na saL
Satina llpozorava na ono sto svi razlll11ni ljudi vec oda\'no znalll:
"I,)silna goriva - ugljen i nafta - su prljal'i, Oni Ijude cine bolesni­
ma, Ljudi zbog njih Ul11inL Oni stete neduznima, Ijudima i [ii\'(lti­
njamaj, Njihovo vrijemcie proslo,"
Kai"l' da disperzanti otapaiu naftu ukianiajuci Je s pO\Tsine i spusta­
" ; juCi u dubinu, tako dOl ono sto je '8gadil'alo pO\Tsinu sada zagaduje
btavo 1110re, Stradavaju c'lplje, kornj8ce, rakm'i", Deltini ce poku­
sati doci do zraka, suoceni s prljavol11 I11jesavinom morske Hllte 1
sirove naftc Sada je vrhunac proljetne seobe ptica selica koie dol.17C
do Meksickog zaljeva, Umornc, nastojeCi predalmuti, sliietat cc' 11<1
Zn8nstYt.'mcl kojl prate eklllllsku tragediju u Meksickolll zaljevu
prljave, zaga(lene morske oba1e,
t\Tde da ce se I'0sliedicl' unist,J\'anja biostCre nastale istjecanjem
Puni razmjeri Ijudske patnje, u prvom redu za ribare, koii proizlaze
nafte iz naftne plattllrlne osictiti cak u Europi i u ArktiklL
iz ove katJstrofe jos se niti ne naziru,
Znanstn'nik elrl Satina, I'redsiednik Instituta Blue Ocean izja­
Stete kojl' bim;teri nanosi BP (i kompanije koje zaral1uju !1J"sc1J1ira­
vioic prcd ChuHwillla 8mericke Komisije za ent'rgiju i trgovinu
nju" stete) ne mogu se prnciieniti, Niti stotine budiela tnwaea i raza­
koi8 ie zaduzena za istragu 0 nepril11lerenOnl saniranju te eko­
ratelja poput BP-a ne mogu je nadoknaditi, ledina cijena koju mogu
loske katastrofe, da «to niie tek region,llni problem koji se tice
platiti je da nestanu s liea ovog Planeta. NjihOl rok trajanjaje istekao.
divliillt'" ,On naglasan da se I11noge Illorske vrste duz Atlantika
(Napisao Bozidar KClIlh', svibanj 2010.)
doLJ/e ,'azmnoza\',lti u :V1eksicki zaljev,

Poput druglh znanstwnika koji su s\'iedocili pred tom komisijolll,

on istice (b se korporacij8 British Petro/eurn neodgovorno odnosi

prel118 problel11u sanirania nastale goleme ekoloske stete,

Stm'ise, iziavioje da nema pm'ierenia u BP-ove "strucnjake" za sa­

niranie, Sv\via Earle iz :'\ational Geographic Societyja izj8vila je da

bi plwjer,n',ll1je Hll!ece uloge BP-u oko obuzdavanja katastrote bilo

poput "povieravani8 lisic'lm'l d'l cuvaju pilice od kokosara»,

Ti su znanstwnici kritiziLlh odluku BP-ovih igraca da pokusa­

iu prekinuti izliie\anie nafte ubrizgavanjem kemikalija u sirOVlI

naftu koia istiecc iz morskog dn,L

Earleov'lie izjavila: ,,\Ie znamo kakvi ce biti ucinci disl'crzanata

koii se pril11jl'niuiu nll]iu pod vodom, l\'isu proveden8 nikakva

[
laboraloriisk,1 tt'stiranl,L»

Can's .\litLhelnwre s L'ml'erziteta u :Vlarylandu tvrdi da bi tc kCl11i­

Svatko tko dOl savjd prijatdju da otvori ISA (brit'lllski stedni rel­

kaliie mogle Lllrokovati stelU: "Postoje tolike nepoznaniee, Nc 1110­

cun koji je iZllzet od poreza) iIi mu dOl s!iean sa\',iet kako da ustl'di

7_e1110 \'idlell te organizl11e kako ugibaiu i padaju na morsko dno,»

na porezima riskir<1 globu od 5.000 funti, upozori!i su struc'njaci,

Satinaie upowrio da BP koristi te kemikalije (disperzantc) tako

Oni su n<1p8li prcdloiene 'Big Brother' ol'!,lsti britanskc Ca­

da kal11ere llt' bi mogle pokazati razl11jere u kojil11a n8fta zagalluje

rinske i porcznc upr<1ve koji bi mogli naJll<1111iti u klopku one

1110re pod pO\Tsinom,

koji samo pokusavaju pomoCi priiateIjll, rodaku iIi kolegi da

los iedna prijevar,1 od str,1I1e korporacije British Petroleum kojoj

smanji svoje poreze,

OCltO niie stalo da se katastrot~l doista obuzda,

Meclu nevinim zrtvama mog!i bi biti Ijlldi koji u P/l/>/1 spol11enu pri­

Disper/anti dicluiu na nacin da n8ftni mlaz razbijaju na manje

j<1telju da se pomocu ISA-c moze godisnje ustedjeti do 10,200 funti,

kapliice knie se miiesaiu s morskom \'odom i zagaduju more is-

Cak i svecenik koji potice svoje vjernike da daruiu nm;]c kort­

\-\'\NVv' tplpdl~" hr
 vijesti iz svijeta

'ikel Ci(t :\id llI110tniee lImjesto da gotovinu stavljaju izravno II

KlItiill za nL'LlleIinl' milodarl' moze pasti u zamku.

\lilo'itinil' hi taKodcr mogk hiti pogodene novim drakonskim

'ZaKOnOI11 0 izbjegavanju poreza: tvrde strucnjaci.

PostM cc prekrsaj voditi hilo kakav razgovor - bk i privatno, s

priiateIjima - 'lko on sadrii natuKnice kako platiti manje pon.~za.

Profesorica Annl' Redston, pravni i porczni strucnjak s King

Collegl'a u Londonu, opisalaie predlozen zakon kao 'opasan,

pretieran, zakon Koji narusava temeljne slohode~

lipoznrilaic: 'On praktieno kriminalizira pruzanje obicnih sa­

vida 0 oporezivaniu medll ]illdima na lllici.'

Odasteni institllt za oporczivanje pozvao je da se nacrt zaKona

o tim o\'lastil11a 'pocilepa'.

;-;Jihm' direktor za f'oreZl1l1 f10litikll John Whiting rekao je da Sll pro­

pisi 'krainic 'lpsurd ni' i treba Ih prcpraviti - iii riskiramo da cemo

lilldl' Koii I'0KlIsavaill pomoci pretvoriti u kriminalce.

Pred]o/eni propisi nalaze se u nacrtu zakona pod nazivol11 Porezni

Dodatno z'lbrinjava to sto har na uredaju - poput problema 'a

agl'nti: :\al11icrna I\l'dieb, Kojim se zl'!i napasti SYe 'porezne agl'nte'

strujom iIi softverom - 1110ze izazvati intenzin1Ll dozu zraeenj'l na

eiii S,I\'leti dovode do 'gubitka pored za Carinskll i poreznu upravu.

jednoj tocki na kozi.

l'pr'1\'oie definicija ' f10reZl1og agel\ta' izazvala veliku kontroYer­

Upozorenja stizu prije planiranog uvodl'nja skencra u All'itraHji

ziiu ier llKllUCLljc svakoga tko daje savjete 0 pnrezima 'besplatno'

iduce godine u sklopu ostrih mjera savezne VI,ldL' s ciliem l'll'ania

i 'I\a drugl' nacine osim u sklopll posla~

aerodromskog osigurania.

To ZI1'lci da to nisu ,a1110 osohe koje se profesionalno bave pore­

David Brenner, direktor Centra za radiolosb istra/ivanFl Swuei­

zimJ, poput r,lellnovolb i financijskih savjetnika, nego svatko tko

lista Columbia, kaze da koncentriranie na kozi - il'dnom od nai­

prl'dlaze naeine smaniivanja poreza, bk i ako su potpllno legalni.

osjetljivijih organa 11<\ zracenje u tijelu - ZI1aci d'l JL' doza zr'lcenja

Pos]iedicl' Lh1\'anja dobronamjernih savjeta poput lIkazivanja da

zapravo 20 puta veca od sluzbene procjl'nc.

mirovinsKa stednia pru/a porezne olaksice mogle hi biti iZllzet­

Dr. Brenner bze da jc najvjerojatniji rizik od 'll'rodromskih ske­

no skupl', s kazn'lma do 5.000 funti.

nna iedna vrsta r,lb Koze zvan,l karcinol11 bazalnih st<ll1ica KOj.l se

Zrt\'C bi takoLler mogle hiti prisiIjme platiti globu u iznosu od

uglavnol11 javlja na glavi i vratu i obicno je izljeeiva.

100"0 'izgllhlil'l\ih prihoda' koje bi porezna uprava dobila da sa­

Tog su istrazivaea 2002. zamolili da napisc smjertlicl' za sigurtlosl\e

\Iet niie hio poslusan.

skenere, ali on je odgovorio da Ill' bi potpisao iz\')estaj da ie mao Lb

;"like \\'arburtol\ iz orgal\izaClje (;rant 'TIlornton rekao je: "Qvo

ce primjena tih uredaj'l biti toliko rasirena.

su stvarno drakol\ske mJcre. To jl' 11ig Brother. To znaci da ce

,(Zapravo ne postoji niti jedna druga tehnologija kod kOle 'iL' pLuma

'ivatko morati dohro razmisliti prije nego sto blldc razgovarao s

rendgenskim zrakal11a snimati tako enorman brui ()soba .. , rL'i-"Hlle.

hilo kim 0 final\ciiskim pitaniil11a."

(<Tako ce individualni rizici biti iZLlzelno mali, populaciiski rizik im'l

potcncijab da postanc 7I1acajan.»

(IZl'or: Daily lHail, 05. svibllja 2010.)

Istral.ivanj'l takoder pokazuJu (1<I su dJeca oSJetlJiviia na radiiaciisKu

stetujer imaju vise stanica koje se diiele u bilo kOjL'1\\ trenutKu od

odrasle osobe, a zraccnjem izazvana mutaciia mo/.e dow.'ti do rab

u odrasloj dobi.

Nedavne zabrinutosti koje jc iznio dr, Brenner na i\merieKOI11 kon­

gresnol11 biomedicinskom sastanku nisu bile sluzbeno r<\Zmotrene.

Dr, Agard i kolege lijecnici John Sed at, Il\olekulami biolog i \'olb

grnpc; Marc Shuman, specijalist za rak; i Robert Stroud, biokel11i­

car i biofizicar izrazi1i 'u svoje zabrinutosti dr. Iohnu Holdrenu, sa­

vjctniku za znanost americkog predsjednika Baracka ()b'lml'.

Skeneri za cijelo tijelo vee su i ranije izazvali kontrowrziin 7bog

briga oko privatnosti, ukljucujuCi \11ogucnost da skenirane slikl'

krse zakone 0 djecjoj pornografiji u raznil11 zemljama.

l'akoder su kritizirani kao nedjelotvornl, s upozorenjil11a da

Riokemiear sa ~\"L'ucilista u KaliforniJi David Agard rekao je da

vjerojatno ne bi otkrili mnoge eksplozivne uredajt' koje korislt'

se, Z'l r'lzliku od drugih skenera, zraeenje tih urcdaja emitira u

teroristieke grupe.

sllopovima niskl' razinl' energijc, pa je najveei dio doze koncen­

U drugom incidentu pocetkol11 ovog I11jesecljedan radniK 'lero­

triran u kO/i i potko/l\om tKivu.

dromskog osiguranja suspendiraniL' zbog napada na KOlegU Koji

«Iako bi ta doza bib 'iigurna da se rasporeduje po volumenl1 cijelog ti­

mu se sl11ijao zbog malih genitalija nakon sto je prosao kruz skener.

iela, d07~1 Koiu koza prima mOIl' biti opasno visoka», rekao je dr. Agard. Au oZl1jkn je jedna britansb radnica aerodrol11skog osigurania

.. !oniziraiuce zracenje poput rendgenskih zraka koje se koristi u rekla da ce tuziti svoje sefovc nakon sto je Jedan klllegJ pozudno

tim sKenerima im'l sposobnost izazivanja kromosomskih ostece­ gledao njenu ('goll1» sliku na skeneru.

nia, sto mOle rezullIr'lti rakom.» (Izvor: News.com.au; Kate Schlleider, 19. svib"ja 2010.)
,\
1 ,,: : !' rl I ~ k . 11 I
 aktualno
L' krllgo\'im'l istrazi\'ackog no\'inarstva
Daniel Estlliinic zniezda 1I USpOIlU, U
knjizi .. Islillitil pric'<I 0 dm:':bi BilderhTg"
pred,sta\iojc' dugogodisnie istrazi\',mjc
t,llne Skllpillc Bilderberg ciji se clano\'i
s,lstaill w,lkc godine 1I razlicitil11 grado­
\'ima snieta. TradILiia sastanaka zapocela
ic 19S4. godine 1I hotclu Hilderberg 1'0­
krai /ullheilla 1I :\iWZL'IllSkoj po cemu
ie Drul.ba i dobila illle. 1'(,1 sastancil11a
prisllstn1iu clano\'i europskih kraljevskih
obitc]ii, curopski i alllericki politieari, di­
rcktori \'odecih korporacija i hnancijskih
institllCl\a tc prL'Lbta\'llici oba\'jestajne
zaicdnicc. Uruzb,l donosi odluke 0 stra­
tcskiln cI!je\'IIll,l SAD-a i zapadne Euro­
pe. ]z ,mll'ricke pLl\'ne perspektive takvi
su sastanci i]egalni. Logano\' zakoll koji
ic izglasanios 1799. godine izabranilll
predstavnicima SAD-a zabr,mjllie da se
u prt\'atnolll ,Hanzmanu UpUsteljU n po­
liticize razgoHlrC s lItjecajlllm poslovnim
]illdillla i politicarillla drugih zel11alja.
Estulinm,l istrazi\'ania ne odnose se
samo na sllhoparno pbanie i objavlji­
nnie kniiga. Rilcc ie 0 strast\'(~nOl11 ak­
PRESS ('ON FERENCE
OLllt>.20 W at 1-l..HI
El' 1'11'.0,\511
.' H1LDlSRIU]~G GROll' ..
TO\\'ARUS nU:\.TlON
01'0'1 WORU)
CO '\11' \ " Ll'n"
SITGES, SPANJOLSKA
f\/\
tivistu koji neumorno gostllje na broj­
nim prezentacijal11a diljem svijetel. Illla
dovoljno energije da nakon gostovanja
u televizijskoj emisij i u dalm odrzi vi­
sesatno predavanje. U to se uvjerila i
publika 1I Zagrebll kada je u studenol11
2009. gostovao u Europskol11 domll
povodom objavljivallja hrvatskog iz­
danja njegove knjige "Istillita prica 0
druibi Bildcrbcrg" (dostupl1a 11 izdal1ju
TELEdiska).
Dana 24. svibnja 2010. Estlllinje go­
stovao u poplllarnoj americkoj radio
cll1isiji "Coast to Coast". Tn je prigodu
iskoristio za eksklllzivnu najavll vaznog
povijesnog dogadaja. Naime, Estlllin
je pozvan da u Europskol11 parlamen­
tu II Bruxellesu odrzi kOllferenciju za
novinare na temu druzbe Bilderberg i
njihovih zaklllisnih igara sa svjetskol11
ekonol11ijol11 i Europskol11 unijol11. Sve
je pocelo kada je kontroverzni talijan­
ski politiCal' i zastllpnik II Europskol11
parlal11entu Mario Borghezio procitao
talijansko izdanje Estlllinove knjige.
Sazna\'si za sastanke Bilderberga, bio je
Pise: Giuliano Marinkovic
uforadio@gmail.com
http://www.uforadio.nel.net
izvan sebe od biies'l. Danel 11. studeno­
ga 2009. godine u Europskomic parIa­
mentu jasno izrazio s\'oie ncz,ldo\oli­
stvo. Optuzio je Druzbu i TriLlter,llnll
kOl11isijll da lltjecll na imeno\'anic pol i­
tickih funkcija u Europskoi uniii.
"Spomer/lit L'lI /loll/illiZCijC f)dlkcllelldd,
/vliliballdd i Vd/l RlllllPllYiI (uf'. d, Her­
mall Vim Rompuy POStdo Ie I Y. stullellO­
ga 2009. godine predsjedllik f:lln lpskog
vijCL'a). Je Ii moguL'e d'i lIitko lI[jL' prill/i­
jetio da ovi kmldiddti PO.,jL'l'UjU sdstllllke
drll::.be Bilderbcrg i I'rildteraille komisijL'?
Alommo utl'rditijL'su Ii ovi kWldidati ::di­
sta predsta1'rliei politic'kill SIliZgll SI'Ojll[ ::e­
malja iii ie icdlloStrlVIlO rijeL' 0 predstm'­
nicimd tdjlliiJ skupilld koji .Ie srlstaju i::rl
zatvorelliiJ vratd krlko ili dO/losili odluke",
izjavio je tada Borghezio.
Dalla 24. veljacc 2010. illlelHl\'~mle Her­
malla Van Rompuya lla llliesto pred­
sjednika Europskog viicCa lleustrasivo
je kritizirao i zastupnik :'-Jigel Farage iz
Stranke za ncovisnost Velike Britaniic.
\\' ,'v 1/..' tel e d I '> k . h r

"Recello 1I0llliC do ie predsicdllik (f;urop­
skog l'ijel'o) !,iti golelili/ po!itickofigum koja
('e l'oditi ."00 lIIiliillllil !illlli, Nakoll svcga,
!'oiilll se dil SIlW do/Ji!i \ 'os, Ne iclim biti
gru/J, ali \ 'i illlate kari:::lllu krpc za cisccnjc
i poim'lIost 0/JiL'1I0g !llmkarskog L'inovnika,
Tko sic 1I0p"'e \'i? Sikada pri;c nisam :::a
\(IS CliO, ,\,Jitko II Ell rop i lIi;e za \fas ,'uo,
Tko)c 1I0pie glasao:::o \ 'as i pomocli kak1-ih
lIlelumi:::allw? Ic Ii 01'0 cllropska dcmokra­
ci;a? ,\'c Sl II 1111)<11 11 da,'etc IIpml'O Vi biti tihi
IIbo;im cliropskc dClllokmci;c i curopskih
dr:':m'a, Od kada .,te dosli lIa pozici;1I Greka
)c posta!a ollie'all protcktomt. lvlogu sigur­
no rec'i II illlc l'cl'iIiC /Jrital1Skog naroda da
\\IS lIli Ill' PO:::1I111I10 i IIC :':Clill/O", ogorceno
ie tad,] izjayio hI rage II Europskoll1 parla­
Il1Cntll, ailldiraiuc'i na ROll1pm'Cnl \'l'ZU s
drllzbolll Hilderberg,
prilikol11 upoznao Marija Borghezija, Tada
su nacelno dogovorili da u Europskom
parlall1entu organiziraju konferenciju za
novinare gdje bi Estlllin upoznao javnost s
opasnostil11a druzbe Bilderberg, Kontercn­
cija je naposljetku i odrZana L lipnja 2010,
aktualno
bila potpuno razotkrivcna. KontCrcnciji jc
prisustvovalo dvjestotinjak posjetitelja. Cz
zastupnike Parlamenta dogadaj je pratilo
pedesetak novinara iz 37 zcmalja.
"Damc i gospodo, II PO::iCl;i snlO da pro­
mi;enimo poviies!. KOIIIJL'nO Ijeru)em da
Jilldska vrsta ima budu,'nost ier Sll10 po­
celi postavljati pram pitanja. SI'iict sdid
prcma katastrofi ako mi k(](J lIarod nc
uL'inimo nesto da to zaustavimo", zapo­
ceo je Estulin svoje izlaganje.
Estlllin je predstavio namjere druzbe Bd­
derberg. (Ianovi skupine zele zadovoljiti
Ne zelim biti grub, ali
Vi imate karizmu krpe
za Ciscenje i pojavnost
obicnog bankarskog Ci­
novnika. Tko ste uopce
Vi? Nikada prije nisam
za Vas CUD. Nitko u Eu­
ropi nije za Vas CUD. Ne
sumnjam da cete upravo
Vi biti tihi ubojica eu­
ropske demokracije i eu­
ropskih drzava

KONFERENCIJA ZA godine. Estulin napominje kako je nJec svoje gramzive interese kako bi stvorili
NOVII\JARE U EUROPSKOM o velikom uspjchu jer je raSpraya po prYi tehnokratsko carstvo. Rijec je 0 ideologiji

PARLAMENTU put izisla izvan okvira teoreticara urote, 0 svijeta s jednom korporacijom koja djelll­

l' studenoll1 2009. godine Daniel Estulin tel11i se treba otvoreno razgovarati u sred­ je na stetu porobljenih drZava i gradana.

proll1oyiraoje II Italiji SI'Oill kniigu i tom njostrujaskil11 medijil11a kako bi Druzba Estulin napominje kako se u Europi odvi-

DNEVNI RED Europe trenutno je na lara i s kojom se odr­

KONFERENCIJE cekanju?
Zahvaljujuci svojim izvorima, 3. Imamo Ii institucije koje
Estulin je uspio doCi do do­ se mogu suociti sa svjet­
kumenata s pregledom tema skom ekonomijom?
ovogodiSnje konferencije BiI­ 4. Grcka - lekcije i budu­
derberga u Sitgesu. Dnevni ce strategije.
red sastanaka ekskluzivno je 5. NATO i Afganistan ­
objavio deset dana prijefon­ prakticne mjere za
ferencije u radio emisiji "Co­ Savez (op. a. Estulin
ast to Coast': Tocke dne nog napominje kako je
reda glase ovako: ova tocka povezana
s trgovinom droge u
zava ekonomija Wall
Streeta).
6. Iran i Rusija - ekonom­
ske i financijske prijet­
nje Savezu.
7. Posljedice rata protiv
terorizma.
8. Utjecaji domacih pita­
nja na americku vanj­
sku politiku.
9. Glediste na japansku . dovest ce do izdaje i uni­
ekonomiju.
Estulin napominje kako je
posljednja tocka zastrasu­
juca. Navodno se pripre­
ma strategija unistenja
vrijednosti americkog do­
lara. Sve ce rezultirati ko­
lapsom svjetske ekonomi­
je sto ce covjecanstvo od­
vesti u globalno mracno
doba. Provedba tog 'plana
r
stenja Sjedinjenih Drzava, i

1. Hoce Ii euro prezivjeti? Afganistanu kojQ do­ 10. Buducnost americkog sto je namjera Druzbe jos
2. Razvoj dogadaja u Eu­ nosi godisnju zaradu dolara i alternativni od prvog sastanka 1954.
ropi - izlazna strategija od 700 milijardi do- scenariji. godine.

v\ \\ \\' tel e ell S k hi

aktualno

i~l f'WCl" 11I1J'kni,l I1~Kiia, L'sta\', granicc i na Ldicama, Prati,)

Z,l'U\'l' il'dl1o,t~1\'110 ce' pwglltati taka" su­ ic pohciiu dokje
,Ln, (;rc'Ld Il' \l'C f10stala proll'ktorat na­ nsigura\'ala ulicne
LOI1 ~to Il' Lllwl'ska ul1iia odobrila P0l110C prilaze do hotela,
od ;-:;0 l11iliiardl l'ura, C;rck~l tai dug nib­ Osiguranie ie bilo
eLl I1["Ce' 1110ci ntplatlti, Slje'dece bi l1a redu ra\'l10 o,slgllraniu
trebalc biti Sp~1I1iolsb, Portugal i Irska, Pel1tagona. Stotil1e
!1111 procl'som upravljaiu duznnsnici iz po!iGliaca nadzir'l­
Bruxell"l koie niie' iz'lbran narod, Oni zele loie ulicc Sitgesa,
uni~tJti kOl1cel't dru~tYelll' skrbi kojiie bin Policiiski helikop­
u ,11lZbi dobroblti cO\'iecalbt\'a, Prczcnta­ teri h:ruzili su lZIlad
Cil.l II l-,uropskom p,lrlaml'ntu dndatnoje grada. [ntnes sred­
dohiLl 11.1 "kskluzi\']losti kadaie Borghu.io njostruia~kih me­
j.\\'nosti olkrio 1111esto sljedee'eg sastanka dij~l za O\ngodlsnli
drllzhc Bilderhe'rg, :\al111C, okuplianie je sastal1ak bin jc je­
odrzal1o od .', do 6, hpni~l 20 I 0, u hotelu dil1stwn, (L1I1ci su
[)okc u Sltgt'SlI u ~panlolskoi alltonomnoi objavljeni u no\'ina­
Z~llCdl1ici l'atalo11ljl, -'5 kilomet.Ha jugnza­ ma indepelldent i Ti­
p~ldl1o lId Barcelonc, Illes, SkeltOl1le' imao
,,))u lII;e OJ'L' l;ol/!creIlL'i;e :,1 lI,lI'ilillre, 0.111­ posebnai.wlj~1111'1 i
,<tUI/L'illlll Ie tU;l/twite skllpille lie ['iste l1logli za BBC \\,'rld Ser­
"ltlll7 II slltruJII;illl 1I01'lIli1l11t1", naglasio je viL'e, :-!elllt,)[J11ira­
Borghuio, kdl1~l od l1~litir~lzniiih britan­ ni novinar BBC-a
skih 1Hl\'ina 'Il1L' (;lIllrdi,1II pnslala ,ie wog E\al1 Da"is pnkusao
je usporediti konfe­
renciju Bilderberga s gndisniim S.lstdl1cimd
Cak Sll i novine El Publico objavile protest policijskog svjetskog ekonomskog forum'l u Da\'()su,
sindikata jer troskovi cetverodnevnog osigllranja kon­ Skelton mu je odlucno odgovorio kako su
na sastanke u Davosu pozvani nnvinari
ferencije iznose 600.000 ellra. Sindikat je podnio for­
dok tijekom sastanaka druzbe Bilderbcrg
malnll primjedbll zbog zlo lip 0 trebe policijskih resursa u ndnosi s jdvnoscu ne postoje,

osigllranjll delegata drllzbe Bilderberg

nO\'ln~lra Clurlia Sh:dtona bh:o bl pratio
dog~l,bie u Sitgesu,
,'pITI dclegtlti k,JII!crL'lIo;e Rlldcr[lergil nde
dO'1 prill' 3. liplll'l, 110 II llOtdll Dolce II Sit­
ge.<11 1'e<' d'ldll i.<,'el;i1'l111/L', Pro.<logodi.<njclIl
,,11.,10111;11 Rildcrlielgo II c;n'l;o; pl'iSII.,II'Ol'oli
.Illgn'ki millislar ,fzndncija, minislar vanj­
skiiJ poslova i glll'enlcr Nacionalne banke
Gn'ke. Nekoliko Injeseci poslije Gl'L'ka je
bdl/krolimla. Omj pUI IHadridll lIloicmo
poicljeli sarno sm'Il", napisdo je Skelton u
prvom oJ svojih Clanaka za The GIAardidll.
Iz dana u dan Skelton je opisivao situaciju
"Mo::'da se Ii !jlldi iele pnvillliO SlL,tllti
kako hi mogli siohodlll;c m:gol'(Jmtj",
ponovio je svoju primiedbu Davis.
"VjCrojiltl/O kako bi odigmli i 1;0;11 pdrli;1l
slolnog tenisil", ironicno muje uzvratio
Skelton.
AKTIVISTI PROTIV BILDERBERGA
Za razliku nd proslogodisnjeg sastan­
ka u Grckoj, policajcl Katalonije poka­
zali su drukciji senzibilitet. "PoliL'iljli
ol'djc mzmi.<!jajll ne:il1'isno", rekao je
psihosociolog Daniel Turon. (::ak su
i novine FI Pliblico obia"ile protest
policijskog sindikata jt?[ trnskovi ce­
tverodnevnog osigurania konferenci,ie
iznosc 600.000 cura, Sindikat je pod­
nio formalnu primjedbu zbog zloupo­
trcbe policijskih resursa u osiguraniu
delegata druzbe Bilderbcrg. Cskow je
u Sitges nahrupila i cijeLl vojska akti­
vista protiv Druzbc. PrimieriCt" akti­
vist Rafa Palacios obratio se policijskoi
blokadi s megafonom.
"Doci ,'c vrijellle kadil ,'e od \'05 :Illm­
iiti dll proliv IlIIS Ilpolri,iebitc silll, Do,'i
,'e vrijeme kdda ,'clc 1I11Jl'lIIi odahl'llti lid

I,VWVV tel,.·d',c,k 11(

 aktualno

Daniel Estulin n,lg1as,1\'a da ,Ie razoea­

ran susUWOI11 sigurnosli druzbe Bilder­
berg jer se jos it'dnom llSI)lll liltiltnrati
u njihcl\'e redo\'t" Od s\'olih iZ\'O"'l S,l­
znao je da napetosti iZl11edll de1t'g,lta
we vise rastll. Neki od ebllo\'a eak Sll
razmatrali l11ogllcnost d,l o\'e godll1e
odbiiu pozi\' na konferenClill. St\'ara se
unutarnja frakcl]<1 kop se proti\'i du­
gogodisnjoi strategiJ i Druzbe. Opozi­
cijski elallL1\'i ne \',ieruju u svijet koii bi

Daniel Estulin naglasa­

L'I;O; ,te StUIIlII! \'i trebate stiti IJilS, a
Ill' n;ili''', glasnoie gonHio Rafa. Tada
,Ie \'idiojednog pol icijskog inspektora
koiem Sll pOlekle Sl1ze na oei. Dan po­
shie akti\'isli I\'an Torres i Rata Palacios
lIhiCeni Sl1 i od\'t.'deni 1I policijsku po­
slaiuier SlI S obliznjeg brda pokusali
fotogratirati hotel. Priwdeni Sl1 istOIl1
va da je razocaran su­
stavom sigurnosti druz­
be Bilderberg jer se jos
jednom uspio infiltrira­
ti u njihove redove. ad
svojih je izvora saznao
da napetosti izmeau
delegata sve vise rastu.
Neki od clanova cak su
razmatrali mogucnost
da ove godine odbiju po­
ziv na konferenciju
onol11 policijskom inspektoru kojem
se Rafa obratio dan ranije preko me­ kontroliralaiedn,l l110cna korporaciia.
gafona. "Ali vam se divimo. \Ieoma SIIlO Dousnici iz llruzbe Bilderberg Estuli­
t!lzlli, ali l1e zelima avdje sukobe. ]edillo na konstill1tno opskrbljuju novil11 in­
sto zelim je da cijela aperacija !I SitgeslI formacijama. "Ubl1Clljemo se II lI;ihOl'e
prode bez il1cidenata. No, zaista mi se ne Srlst'lIlke, kradelllo illl doklllllellte. Dok
svidaju ti /judi (delegati Bilderberga)", god 11 lI1el1i illlil illlcilo zil'ota lIet'e lIIe
iskreno im se povjerio inspektor. mOL'! zallstaviti", z,lklillelo it' Estulin.

DELEGATI
financijske tvrtke koja stana u administraciji Roger Atlman: osnivac
KONFERENCIJE
djeluje diljem svijeta Baracka Obame, clan i predsjednik medu­
Novinar Charlie Skelton
Josef Ackermann: Vijeca za medunarod­ narodne investicijske
diskretno je razgovarao s
predsjednik Deutsche ne odnose korporacije Evercore
osobljem hotela u Sitgesu
Banke i direktor Sheila Gustavo A Cisneros Partners.
gdje se odrzavala ovogo­
General Jack Keane: Rendiles: medijski mo­ Joaquin Almunia: spa­
disnja konferencija druzbe
bivsi zamjenik nacel­ gul iz Venezuele njolski clan Europske
Bilderberg. Ekskluzivno je
nika stozera americke Victor Halberstadt: komisije
objavio dio popisa delega­
vojske i clan odbora u profesor ekonomije W. Edmund Clark:
ta koji su prisustvovali sa­
General Dynamicsu na Sveucilistu Lei­ predsjednik TO Bank
stancima. Spomenimo tek
Juan Luis Cebrian Ec­ den i medunarodni Financial Group
neke ad sudionika:
harri: direktor medij­ savjetn ik fina ncijske Jan H. M. Hammen:
ske korporacije Grupo korporacije Goldman predsjednik ING Group
Marcus Agius: direk­ Prisa Sachs, predsjednik Jyrki Katainen: ministar
tor izvrsnog odbora Richard Holbrooke: Medunarodnog in­ financija Finske, pred­
BBC-a i predsjednik diplomat za pitanja stituta za javne fi­ sjednik finske Nacional­
Barclaysa, britanske Afganistana Paki­ nancije ne koalicijske stranke

',V IV 'N tel E::: d I "k h I

 politika

ZABRZIGLOBALNIUDAR
Rick Rozoff © Global Research,
11. travnja 2010.
Centar za istraiivanja 0
F
globalizaciji, Kanada I
Web-stranica:
http://tinyurl.com/2g82bds
""
teledlsk hr

SVJETSKA VOJNA I\JADMOC
BEZ NUKLEARNOG ORUZJA
PostOll sall10jedna zemlja koja ill1a
\'oine i znanst\'ene sposobnosti za
pokretanje trenutnog i neprimjetnog,
neobranjivog i razornog napada proti\
ranji\og proti\nib i otnlrenoje obja­
\'ila s\'oiu namjcru da ostvari tak\l1
sposobnost,
Taje nacija ono sto Ie njen trenutni
r'l'l'dsjednik pros]og prosinGl definirao
Lw «iedina s\'jetska \oina supersila» I
una kUj,1 t6,i da ostaneiedina dd:a\a
11 povijesti koja raspolaze \ojnom do­
minacilom punug spektra na kopnu, u
zraku, n.lmo('im.l i LI s\emiru, da zadrzi
i pn)~iri lojne h,lze ijedinice, borbene
grupl' " nOSaClll1a ,11'lOn.1 i stratdke
bombardere n,1 skoro sl'e zemljopisne
sirine i duzine, tc d,1 to ucini s rekor­
dnim \ojnim budzc'­
tom poslije Drugog
s\'ietskog rata koji ce
Z,I sliedecu godinLl
iZllositi :-OR miliiardi
dolar.\' Stekal'si tai
status I'elikim dlje­
10m kroz to sto ie
postao prva zeml,ia
kojaje raz\iLJ i upo­
trijehila nukle'lrna
oru/ja, S)\D ie sada
u pozici)i da uC\Tsti
sl'oju globalnu pre­
I'last, uz izbaci\',mje
llLlklearne opciie,
Sjedinjene Drza\'e u
manje od cetiri go­
dine - od 1999, do
2003, - I'odile su
tri \eliLI r,lta pro­
til' )ugos!<lI'ile, :\tganistana i lraka; u
s\'a tri slucala lla[.;on zracnih i raketnih
nap'llLt Llsr'oredile Sll desetke iii sto­
tine tisllCa "cizam.1 n.1 terenu,) (\ojni­
ka pjesaka), Pentagon je II svim trima
ratnim zonama OSn()\,lO I'oine baze i,
iako su konlamin,lcll,1 oSlromasenim
uranijem i kasetnim hombama i dalje
rasireni po s\'im n'II'edenlm ze 111 lj '1111'1,
amcricke snagc nisu se mmale nositi s
ozrJcenim kraio]ikom, Pokretanie nll­
klcarnog napada kad,1 i k0111'encionaini
mOIl' pmlU/iti s\Tsi bilo bi pretjer,mo i
preskupo,
Dana R, tr,ll'nia 2010, al11ericki pred­
sjednik Barack Obama i ruski pred­
siednik lJll1itrii ,\klh'edn u eeSkol11
gial'nom gradu Pragu f'otpisali su No\i
1'\' Vv' '1'./ t t' led I ~ k h r
sporaZllm 0 sm,mjenju strateskog nao­
rUZanja (No\i START) kako bi smanji­
Ii nuklearne arsenale i sllsta\e dosta\e
s\ojih zemalja (potrebna je ratifikaci­
ja od strane americkog Senata i ruske
Dume), Ranije istog tjedna SAD je
obja\io svoj Pregled stajalista 0 nukle­
arnOI11 orLlzjLl (NPR) II kojem je, kako
se cini, po pr\i PLlt napLlsteno koriste­
nje nuklearnog oruzja kao pr\e opcije,
Stjeee se dojam da se crni nLlklearni
oblak kojije \isio nad gla\om co\je­
bnstva tijekom proteklih 65 godina
rasprsLlje, Medlltim, SAD ce zadrzati
1.550 rasporedenih nllklearnih boje\ih
gla\a i jos 2,200 (prem'l nekim procje­
nama - 3,5(0) II skladistima i trijadll
kopnenih, zraenih i podmorskih vozila
za lansiranje,
Ali, sto je jos zlosilltnije, Washington
odlucno radi na zamjeni za nllklearni
mae i stit - za ucjenjivanje i odvraca­
nje - LI vidll nenuklearnog 1110dela koji
bi mogao poremetiti raniju «ral'notezu
straha» koja je bila najgora nocna mora
tijekom sest desetljeca, ali 60 gadina
bez velikog raketnog rata,
Novi mae, ili koplje, ukljucllje planove
za konvenciona lne oruzane sustave pr­
vog lldara koji koriste istu trijadl1 ko­
pnenih, zracnih i marskih komponena­
ta - i k tome s\emir - a stit je svjetska
nUeZa razmjdtenih presretackih pro­
jektila, takocler na sva cetiri podrucja.
Pentagon namjerava biti II stanjll udari­
ti prvi i proci nekaznjeno. Nenuklearni
arsenal koristen za onemogucavanje i
unistavanje zracnih obrana i stratdkih,
politika
a potenCIjalno i s\ih \ecih vojnih sn'lga
drugih zemalja, sastojat ce se od inkr­
kontinentalnih balistickih projektila,
prilagoclenih balistickih projektil,1 Z,I
lansi ranje iz podl11ornica, nadZ\'lICn ih
krstarecih projektila i bomh,lrdcra, i
superne\idljivih strntci;kih bombardera
koji su sposobni izbjeCi otkrivanje ra­
darom a time i obranu s tla i iz zraka.
S\'i projektili kratkog, sredllit'g i dugog
dometa koji preostanu u napadnutoj
zemlii u teoriji ce biti unisteni nakon
lansiranja kinetickih "hit-Io-kill" pre­
sretackih projektila. Budu li tako nl'll­
tralizirani projektili sadrza\'ali nuklear­
ne bojeve gla\'e, nastat ce radioakti\"lle
oborine nad zem!Jol11 koj,1 ih ie lansi­
1''11'1, ili iznad susjedne I'odene pO\Tsinl'
iii neke druge zemljc po izborll S:\D-a.
Ruski komentar od prile tri godinl' opi­
sao je interakciju izmeclu sllsta\'a pr\'og
Koncept brzog global­
nog udara sluii odria­
vanju monopola SAD-a
u vojnoj sferi i prosiri­
vanju jaza izmedu njih i
ostatka svijeta
udara i presretackih raketnil1 sustava na
sljedeci naCin: "MOle se ulagati u r.1zl'(lj
zaista djelotvornog ABP sust.II'a (anti­
balistickih projektila) i oruzja prvog
udara, na primjer, u kom'cncionalnim
sllstavil11a visoke preciznosti. Konacni
ciljje st\'oriti l11ogucnost razoruzal'a­
jllceg prvog lldara (nllklearnog, nenu­
klearnog ili mijdanog) na neprijatt'!Jski
stratei;ki nuklearni potencijal. £\BP-i Ct'
dokrajciti sve sto prezi\'i prvi udar.,,'
U dllgO odgaclanom «Pregledll staFI­
lista 0 nuklearnom ortlzju" iz tr,I\'nl,1
2010. izneseni su Pt'ntagono\'i plano\'i
za «odd:avanje llvierlii\'()g nuklearnog
odvracanja i osn,l/ellie regional nih si­
gurnosnih arhitektur.l proturaketnim
obranama,.,» (str. \'i). Takodcr se potvr­
duie da ce dodatak «nenuklearnih su­
stava americkim regionalnim ciljel'ima
odvracanja i osigllrG\'anja hiti OCll\',lI1
izbjega\'anjem ogranicenja proturaket­
nih obrana i zadrza\'anjem opcile [.;0­
ristenja teskih bombardera i r,lketnih
sustava dugog domt'ta u kOlwencional­
nim ulogama" (str. 25). (
politika
:'\,1 k0l1ferCI1l1li 1,1 tisak od 6, tr,1\'nia (str. v), Je­
o Prcgledu sl,lj'liJsta 0 nukle<1rnom eLm od nji­
lHUi,ill , minl,trom obrane ]{obertom hovih kliue­
C;,ltesom, foredsied n ikom Zdruzenog nih lilje\'l je
stolera 'ldmiralol11 ,\llcluelom :--"lulle­ ,,[p I rosiriti
nom, drzavnom t,linilOI11 Hillar\ Clin­ blldllce spo­
ton i mil1istrom encrgetike SteH'nom sobnosti za
Chuol11, C;,ltes ie rebo "/adrzat cemo da lekometne
nukle'Hnu tnjadu IKHI'-,l [interkonti­ ud'He» (str.
nentalnih bali,tiekih projcktiL1]' l1ukle­ 33) i potiCl­
arno-sposobnih a\'il)]1,l i podl11ornic'l ti "br?, r,lst
s b,llistid:'lm proiektilil118" i «n8st,1\'it sposobnosti
cemo r,l/\'lj,lli i poboljsa\'8ti nenuklear­ obrane od
ne 'f'osobno,ti, ukIlueujuci regionalne balistickih
proturaketne obr,lne", '\lullenie gO\O­ proiektila
rio 0 «obrani \'italnih interes8 SjedinJe­ smjestenih
nih Dria\'<) i onih n,lsih partnera i sa\'e­ na moru
Il1ib s UL1\'note..'enijol11 kombil1acijol11 kopml', (str.
nukle'Hnih i nenuklearnih sredstan od 39),
ol1e s kojom l11i r,lspolazemo Janas",~ SAD takoder
l'enl<1gOilll\' ,d/\'jestaj 0 prcgledu stanja intenzivira
obrane balislic'klm projektilima,,' od programe
l. velj:'lce 20!O, bie da ce "Sjedinjene s\emirskog
Drz'lve sliiediti pristup prilagodbe pro­ i kibernetic­
tur:'lketne obrane u LJzaI118.' i "raz\ijati kog ratova'
snage koje 'u mobilne i premjesti\'e,) nja s poten­
(str. vi), cijalom da
drugim ze­
mljama pot­
U kombinaciji s raspo­ puno iskljuei

redivanjem proturaket­ vojni nadzor i11S'm.

i zapoviicda­
ne obrane... inicijativa nje, kontrolu, Poslije potpisivanja leremonije u 1'ra­
komunikacije, raeunalne i obavjestajnc gu 8, travnja, amerieko minist8rstvo
za brzi globalni udar vanjskih poslova objaviloje informa­
sustave i tako ih ucini bespomocnima
pretvorit ce Washington na svim razinama osim najosnovnije cijski letak 0 br/om global nom udaru
takticke razine, kojem pise: «]\;ovi START sporazum
1.1
u globalnog diktatora ne sadrii nikakva ogranicenj:'l la tre­
modernog doba SNAGE ZA KOI\JVENCIONAL­ I1lltne iIi planirane -mage SA [)-:.l 1:.1

NIBRZIGLOBALNIUDAR konvenlionalan brzi globalni udar."

"(:etvL'rogodisnli i/\'jestaj 0 pregledu
obrane»' il \'eIjace gm'ori 0 slicnim pla­
nO\'ima, Pregled " .. , prL'dh1ze dvalasna
liIj8, I'n'o, dodatl1l\ ur8\'notditi spo­
sobl1osti ameriekih oruz,ll1ih sn<lga za
pobiedu u d<lnasniim ratovima, uz iz­
gr'ldnju pot rL'llil ih n1l1gucnosti 18 rjesa­
v:.mje buducih priictnii" (str. iii), L nje­
mu se k<lie da "Sjedinjenc DrZa\L' ostaju
iedil18 lemIja koi:'lje u stanju planirati
1 Ol!r-z'lvati m<l,m'ne operalije na veli­
kim udaliel1ostima" (str. i\') , <dOO,OOO
prip8dnib <lmcrid:.ih oruzanih snaga",
,talioniranih ill rotalilski rasporeclenih
sirol11 ,viieta n (,tr. \iv) i "z:'1Iw81iujuCi
kibLTneticklm i ,\'emirskim sredst\'ima
la onel11oguCavanie I'rotivniekih ciIje\a
KrOZ obranu od b:'lli"tiekih projektihl»
Program pod kojim Washington razvija
WOjLI sposobnost dopune ranije nukle­
arne strategije konvencionalnim oruz­
.iem lOve se 'brzi globalni udal" (PG5),
poznat i kao 'konvencionalni brz,i glo­
balni udal" (CPCS),
Global Sect/rit)' Newswire 2, travnja
prcdlozenoll1 START-u II napisao je:
«Clanovi ruske politi eke elite zabrinuti
su zbog onoga sto spOraZlll1l govori iii
ne govori °
ameriekoj obrani (ld bali­
stiekih projektila i sustavima la 'brz
globalni udal" .. ,); U stvari, nasljednik
START-a 1 ne govori nista 0 americkoj
politici u ve/i presretaekih projektila iIi
prvog uclara kOllvencionalnim sredstvi­
ma, a time 0 njima sve govori. To znaci,
novi sporazum nece ih ogranibwati iii
utjecati na njih na bilo kOJi naein,
DajuCi informalije 0 pO/adinl i izno­
seei okvir la trenutnu amerid:.u vojl1u
strategijll, dodaje: "R,lst 'lmerid:.ih
konvenlionalnih vojnih snag'l bel
prel11la cloprinosi nasoj sl'0sobnosti
cia sm~lt1jimo ulogu nllklearnog lll'ui,ia
0 u odvracanju nenuklearnih n'lpada ..
Ministarst\'o obrane (DoD) trenutno
istrazllje pun raspon tehnologi)<l i su­
stava za mogucnost kon\'L'nlionalnog
brzog globalnog udara (CPC;S) koii hi
predsjedniku pruzili uvjerhi\ije i teh­
nieki prikladnije 0pliie za rj6'1\',1l1je
novih i promjen.iivih priietnii, ..
Opisujuci sastavne dijelove P(;S-a,l'ri­
opcenje za tisak ministarst\a v:.mjskih
poslova takoder otKriva: ";\,l}'Ori su
trenutno uSl1ljereni na proueavanje tri­ i.
ju koncepata: vO/ib s hipL'rsonienol1l k

\.\- \..\ l ~_·I edI ~ k.h r


tehnologiioJ11, proiektila za konvenci­
onalne lldare i naprednog hipersonic­
nog orllzia. Te projekte vode Agencija
Z~l n~lpredne obr~lmbene istr~lzivacke
proiekte (DARPA). odnosno Centar za
"'emir i prniektile Americkog ratnog
zrakoplovstn I Yo.J!lo zapovjednistvo
Z~l s\"emir i prolektile ... Gornja granica
boiC\ih gLna [po sporazllmll START
ll] bib bi dovoljn~l za bilo koje planove
koje bi Sjedinjene DrZ~lve mogle razviti
tijckom tral<lIlj~1 O\'og sporazllma u 1'0­
gledll rasporedlv,lni~l konvencionalnih
bojc\'ih gL1\a n~l balistickim projekti­
lima." NedvosI11Isienim jezikom kakav
ministarst\"(l vanjskih poslova i inace
koristi, 1I izj<\\'i se dodaie: "Novi START
stiti sposobnost SAD-,l da razvije i ras­
poredi snage za ePGs. Sporazllm Sje­
dinlenlJ11 [)rZa\',lma nl na koji naCin ne
zahLlnlujc pmizvodnlU iii razmjcstanje
kO!1\'encion,lli1o naorllzanih balistickih
pro)ektila... " .,
Nenllklcarni proiektili 0 kojima je rijec
predvideni Sll za lIlbre po bilo kojoj toc­
ki na Zemlji unlltar 60 minllta, ali glavni
zag()\'ornik PGS-a, potpredsiednik Zdrll­
zenog stozera mornaricki general Tames
Cartwright, hvalio se pocetkom lipnja
2009. da se "s najnapredni)im sustavima"
lldari mogu izvrsiti za «300 miliseklln­
di"H' Cartwright je takoder rcbo da su
sadasnii konwncionalno naoruz,mi bom­
barderi "prespori i pre\'ise llpadljivi" za
mnoge umislje glohalnih lld,IL1".',
Dana 21. sijecnia zamjenik ministra
ohrane \\'illiam Lynn pozvao jc da se
ministarst\'o obrane std\'j (,ll trajno sta­
nje» odrZd\'anja «zracne prevhlsti i spo­
sobnosti lldara na bilo koii cilj na ZCl111ji
II bilo koje nijel11e ... Sljcdcci prioritet II
zracnom ratovanju za Pentagon je razvoj
sliedece generacije snaga za dllboke llda­
re koie mogll prevladati napredne protll­
zracne obrane ... ,'"
l' analizi ,\lreze za globalnll sigllrnost
od 15. ozuika 2010. pod naslovom
"Trosktl\'i testiranja al11erickog pro­
,lektiLI za globalne lldare mogli bi do­
<;egnlltl SOO l11iliiuna dolara», Elaine
(;rossl11an pise: "ObaJ11ina administra­
ci,ia zatrazila je 239,9 milijllna za istra­
Zi\'<111je i raz\'oj brzih globalnih lldara
II raznil11 \'ojnil11 sluzbal11a u fiskalnoj
2011. ... Ako iznosi financiranja ostanu
n~l predvictenoi razini u narednil11 godi­
nama, Pentagon ce
potrositi oko 2 mili­
iarde dolara na brze globalne lIdare do
kraia fiskalne 2015. ,,"
".\'\.'"IVV teledlsk hr
politika
Kopnena komponenta PGS-a - inter­ dala brzinll i domet IKBP-a konn'IKio­
kontinentalni balisticki pmjektili lvli­ nalnoj bojevoi gla\·i.,,1
nllteman s konvencionalnim terdom Dana 8. tra\'nja II clankll \\"os!liligto/l
- «ll pocetkll ce pojuriti II svemir POPllt PL1SI11 0 PGS-ll citiranoje llpozorenie
balistickog projektila, izbaciti 'hiper­ ruskog ministra vanjskih posl()\'a Ser­
sonicnll pokllsnll letjelicll' koja lebdi i geja Lanova: «Tesko da ce drZave wiieta
manevrira do programiranog cilja, koji prihvatiti sitllaciju u kojoi bi nllklearna
ce se mod daljinski azurirati iii mije­ orllzia nestala, ,11i II rllkama odredenih
njati tijckom leta»." clanova medunarodne zajednice pob­
nju se pojavljinti orllzj,l koia nisll ni­
I\JOVI PLANOVI PENTAGONA sta manje destabiliziraillC<l.,,:'· Isti iz\'or
ZA PRECIZNA ORUZJA dodao je da "Obamina adl11inistracii'l ..
Dana 22. oZlljka 2010. Defellse News smatra projektile jt'd nil11 ekmentom II
objavio je cJanak pod naslovom "SAD spektrll defenzivnih i ofenzi\nih ()rllzia
ciljaju na precizna oruzja za ratove 21. koja bi na kraill mogb zal11iieniti ml­
stoljeca», koji je sadrzavao ovaj izv<1­ klearno orllzje". Cltiranit' PcnLlgolW\
dak: «Radi izbjegavanja ... protuzracnih Cartwright kojije potndio: "Od\Taca­
obrana, Pentagon ze!i izraditi brojna nje vise nc 1110ZC biti <;an1O nllklc,lrno
precizna oruzja koja 1110gu pogoditi oru7.je. ivlora bitisirc."'-
bilo koji cilj s udaljenosti od vise tisuCa Sljcdcci dan britanski I/idepelidClit ()bja­
« ... Sjedinjene
Driave mogle bi uskoro nabaviti orbital­
na oruija prema planu 0 brzom globalnom udaru. To ie
im omoguiiti nanosenje konvencionalnih udara prak­
tUno bUo gdje na svijetu unutar jednog sata.»
\'iojc pricu. Citati
iz tog clank,l tre­
bali bi osloboditi
iluzija bilo koga
tko sc nada da cc
\Vashinglonov
«postnuklearni
s\'ijct» bili ista
sigurniii. Cmo­
reci 0 PGS-O\'il11
in terkon ti ncntal­
nil11 balistickil11
projektilima
(barcm II teoriii)
konvcncion<1ln i 111
boievil11 gla\'al11,l,
u clanku sc upo­
zorava: ".. ,;'\akon
njihm'og lansira­
nja moglo hi hiti
tdko razlikm'ati
njihm' konvcn­
cionalan tcret od
milja. Poznata kao obitelj sustava, ta bi lluklearnog. To bi pak l11oglo sllll:ajno
oruzja mogla ukljucivati ono sto Ratno izazvati nuklearnu odl11azdu RllSije Iii
zrakoplovstvo izabere Z<1 svoj sljedeci drugc slicne oru7.ane :,ilc.
bombarder, novi set krst<1recih projek­ «Druga je opasnost da ako nllkk~IITI~1
tila, pa cak i - jednog dana - hipersonic­ orllzja vise nisu sporna tocka, n1L'du
na oruzja razvijena pod Pentagonovim americkim vojnim zapoviednlCil11~l
programol11 brzi globalni udar koi~l bi pOStO)'lt ce vece iskusenie da budu nt'­
politika
ll1arniii kod narcdiY,m.ia n'lp'lda. I ako
obavjestajni po,bei nisu potpuno pouz­
dani, vdikaie vicrojatnost da se pogode
pogresni eilje\·i.,,] C
Americki duznosniei raspradjali su 0
1l10guenosti Iansiranp takYih projektila
na nizu Yismu od one koioll1 bi putoYa­
h nuklearni IJ...:BP-i, ali bila bi potrebna
gotonl bezgranicna LlZina pc)\'jerenia ­
iIi lakovjernosti - od strane ruskih i ki­
neskih vojnih duznosnika da se uzdaju
uj,Jll1stYa da IKBP-i koji se kreeu prema
iii blizu njihc)\'og teriturij,J zaista ne nose
nuklearnd oruzja, bez obzira na kojoi
udaljenosti od Zell11jine pO\Tsine lete.
SAD povecava svoj voj­
ni budiet, saljuCi NATO
kao globalnog iandara,
i planira vjeibe UZIVO
u Iranu radi testiranja
djelotvornosti brzog
globalnog udara u prak­
si. Istovremeno, Was­
hington govori 0 svijetu
potpuno oslobodenom
od nuklearnog oruija
REAKCIJE NA PGS INICIJATIVU
2007., u godini nakon sto je Pentagon
objavio S\'oje planove za brzi globalni
udar, ruski anahticar Andrej Kisljakov
napisaoie: "Usprkos ociglednoj pri­
letnii koiu predSl<1Ylju za civilizaciju,
Sjedinjene Drz.aye mogle bi uskoro
nabaviti orbit,llna oruzja prema planu
o brzoll1 global nom udaru. To ee im
omogueiti nanosenje konveneionalnih
udara prakticno bilo gdje n,l svijelU
unutariednog s'lta." i"
Elaine Crossman 1. srpnia prosle go­
dine napisala .Ie: «Kada bude izgraden,
ocekuie se da ee projektil za konven­
eionalni udar kombinirati pogonske
rakete i brzu 'Ietielieu za isporuku te­
reta' sposobnu Zd lansiranJe kinetickog
proiektila na metu. Kada se priblizi
snJm ciliu, projektil ee se podijeliti
na desetke »ll1rtonosnih fragmenata
poteneiialno djclot\'ornih protiv Ijudi,
voziJa i gradevina, prl'ma duznosnici­
ma obrane ... n'"
Slican stravican scenarij 0 ucincima na­
pad a PGS-om, ovai put verzijom koja
se lansira smora, pojaYio se u bsopisu
Popular lvlcchanics u sijeenju 2007.']
Dana 7. travnja 2010. biYsi zapovjed­
n ik glavnog stoiera ruskih oruZanih
snaga, general Leonid Iyasov napisao
je kolumnu pod naslovoll1 «Obami­
no nuklearno iznenadenje». U vezi s
govorom all1erickog predsjednika u
Pragu od prije godinu dana - "Posto­
janje tisuCa komada nuklearnog oruzja
najopasnije je nasljecle Hladnog rata»
- i njegovom potpisivanju sporazuma
START II u istom gradu 8. travnja oYe
Hipersonicni projektil X-S 1 moze nakon same 10 minuta leta pogoditi cilj udaljen 1.000 kilometara
godine, autor je zapisao: "Nikakav pri­
mjer irtYoYanja americke elite za do­
brobit covjeeanstYa ili naroda drugih
zemalja ne moiese pronaei u americ­
koj povijesti tijekom proteklog stolje­
Ca. le Ii realno oeekivati da ee dolazak
afroamerickog predsjednika u Bijelu
kueu promijeniti politicku filozofiju
zemlje tradicionalno usmjerenu na
postizanje globalne prevlasti 7 Oni koji
vjeruju da je takvo sto moguee trebali
bi pokusati shYatiti zasto SAD - ze­
mlja ciji je vojni budzet yee sada veei
od vojnih bud±eta svih drugih zemalja
svijeta zajedno - nastavlja trositi enor­
mne svote novca na pripreme za ral.,,'·
Konkretno u vezi PGS-a, Ivasov je
iznio ovaj detalj: "Koneept brzog glo­
balnog udara predvida koncentriran
udar koristen)em nekoliko tisuea pre­
ciznih konvencionalnih oruija u dva
do cetiri sata kojima bi se potpuno
unistila kljucna infrastruktura napad-
nute zemlje i time ju .Ie pri»ililo na ka­
pitulaciju ...
«Koncept brzog glob,llnog ucbra »luzi
odrzavanju monopoIa SAD-a u yojnoj sfe­
ri i prosirivanju jaza izmeclu njih i ostatka
sYijeta. U kombinaciji s rasporecliv,1l1il'm
proturaketne obrane kOla bi trebab uciniti
SAD imunima na osyetnicke udare iz Ru­
sije i Kine, inicijativ,l za brzi globalni udar
pretvorit ee \Vashington u globalnog dik­
tatora modernog doba ...
"U osnoyi, nova nuklearna doktrina
SAD-a clement je nove sigurnosne stra­
tegije SAD-a koja se moze bolie Opi>'<lti
kao strategija potpune nckazniivosti.
SAD povee,wa svoj vojni budzct, salju­
d NATO kao globalnog z,1l1dara, i pla­
nira vjez.be uziva u Iranu radi testiranja
djelotYornosti brzog globalnog udara u
praksi. Istovremeno, \Vashington gonlfi
o svijetu potpuno osloboden0111 od nu­
klearnog oruzja.,,"
o AUTORU:
Riek Rozof cesto pise za GlobalRese­
arch.ca, internetski ogranak Centra za
istrazivanja 0 globalizaeiji sa sjcdiste111
u J'vlontrealu u Kanadi. Posjctite nje­
gOY blog na http://rickrozotf. wordpre­
ss.com/. Urednik je popisa za STOP
NATO, medunarodnog e-mail popi»a
vijesti koje proucavaju slrenie l\ATO-a
(http://groups.yahoo.com/ groupl sto­
pnato). Cijeli tekst ovog clanka. cIjije
izvorni naziv "AmerIca's Imperial De­
sign: Prompt Global Strike", zajedno
s krajnjim biljeskama, do»tupan ie na
http://tinYllrl.com/ 2gS2b,b.
!,\lW,,-"; tt'lcdl~k hr

EVID IV TREeI SVJETSKI RAT
u pr-{lJETNJU
Uvod urednistva Nexusa
Objal'l;lIjemo sillop.'i., IIIkopisi/ lIikada
dovrselle klljige \\: HOII'17lta i R Suttona
pod lIazi\'ol11 Xel'ld/iil'/ 'lied sl:ietski rat
iz 1990, ,~Odll/C. Nt'1'id/iil'O oruzje i meto­
de kOl1trole III/U/ 0 ko;i1l/(/ gOVlJre al/fori
dall<lS SII aktllall1i;i 1Iego ikad, a L'injenica
d<l lI;i//O\'a s<lzlUmja pOt;Cl'lI iz dCl'edese­
ww teledlsk.hr
...... J f , I Y t \ J
Napisali: w. H. Bowart i Richard Sutton, rujan 1990.
tih godina proslog sto/iCL'a navode l'ovjek<l
da se zapita: "Ako su vlasti vec tada ras­
polagale takvim srcdst\'il11a podc'injavll­
nja stanovnistva, .'to Ii tek imaju danas?"
Osim sto je hiojedan od voda kulture un­
dergrounda i hipi pokrcta, jedan od auto­
m Ol'C nedovrsene knjigc, Walter Bowart,
globalno drustvo
Bi\JIJU f< ODTER
DA
EN U KOJEM UB (I
napisao je 'bibliju' svih prollCiIl'atelja ma­
nipulacije wnom i nevidljivog mtol'lJnja
pod naslovom Operation Alind Control:
Our Secret:, Government \Var Agi71llst Its
Own People (Operacija KOlltrola wna:
Rat na.'e tajlle vlade protiv l-[lIstitog lIarc/­
da). Nedugo nl1kOIl IIJellog ohjil\'ljl\'lIl/jll
1978. godinc knjiga je povul'ella iz proda-
rK~XUS

F~ l.! L)
\ Ni
Uvod uredniStva Nexusa
Objal'ijll;Clllo SI/IOPSIS mkopisa lIikada
dovr.~cllc klljigc \ r BOII'lnfa I R. S/lttolla
pod 1I<1::i\"Olli ,\cl'idljil'i Trdi sljctski nit
I:: I ')')(). godillC. SC1'idljivo omzjc i lI1eto­
de kOlltrolc IIIIIll 0 kojilili/ gOJ'ore illltori
dallas SlI akt/lailliji IIcgo ikad, a 6njellica
da IIjlhom sa::l1allja potjdll I:: devedese-
'-'v leledlc,K hr
V.../
".
TREeI SVJETSKI RAT
[rN)I)
Napisali: W. H. Bowart i Richard Sutton, rujan 1990.
tih godilla proslog stoljda l/a1'ode L'o1'jekll
da se ::.apita: "Ako su vlasti vel' tflda ras­
polagrlle tak1'im sredstvirna podanja1'a­
nja starlO1'l1i.~t1'a, sto Ii tek il//ajll danas?"
Osim .~to je hiojedan od 1'oda kulture 1/11­
dergrounda i hipi pokreta, jedan od auto­
m OJ'e nedo1'rselle knjige, lValter Bowart,
globaillo drustvo
U Cl\!< I
uu EM LJ IJ C!Vll
Ilapisao je 'hiblijll' svih pro II ('ill'atelja ma­
nip/llaeije umom i lIel'idljivog mtov(//zja
pod nasloHml Operatioll ?"Iilld COlltrol:
Our Secret':; Government lVar Against Its
Own People (Operaeija KOl/trola /III/a:
Rat I/ase tajnc via de protiF vlastitog lli/ro­
da). Nedugo nakon Iljellog ohjrll'ijimllja
I ')78. godine knjiga ie pol'Ill'ena I::. proda­
nexus
globalno drustvo
I'" FI'[} ,;10 0 .'1,'11111 IOlile ko:e jedol1 od
c"I!oldjo .< .'111111::011.,'011111:
.,I\I1F<.;o l" pOIIl,ellll I:: op/ie, 0)11 ::010 .;10
\Yolter Bowarl
UA. kllko Si/III kllSlllle .<0::11110, IIiie' ::elje­
III do sc illl'l1osl 111'0::110 S m::mjcrim,1 i
pokdil1o.<II1I1i/ IIjellih plognllll</ kOlllrole
/11/1<7. I<,diko se .<jd,lIlI, ,'ok /e I SIIIII \\'alter
narijIJ i rommla.
1301<'111'1 iedl1ol11 i::j,/\'io kako ie .<I'e lIskla­
di.;lel1e prillijerk,' I1jegol'L' kl1jige otkllpila
CIA. I\l1llgi/ it' tako[I,'/ po,'elll lIestajoli iz
klljt:'l1ica .'innl1 ::emlje, i/ odjedllom SII
pokllp()) alii i .\\·i pl'illijerei i: klljiian/,
koo dll ili)e proglllllia ,TIlII rupo. Nokoll
Ie dl'lIkol1sk" {islke .'11"111'(1110 je ITlo 11111­
lell In'oj prJIlli''I'akll. 0110.;10 je preostalo
.'11, 11I1\ordi, nmtL'llli i skllpi primjero, IIli
01'11 Ili klljigll Irelmli pro,'it,1I1 sl'i Allleri­
k'lIlL1 (i oSllIli; 01'.111'.) ::lIhrJ 1111 Ii ::,1 !JlldllL'­ Ljudi kuji su napravili bOll1bu smjesta su
11,)sl 110.;,' :eml;e. I\lljigll m::olhi\'(J koko
11I/.;ill1 lIIiSOOlllll1prOeesimo 1IlIllIipII/imjll
politi,'ko-oI Jal'jc.'llIjlli
. -
'SlrII"lljoei',
.
sto . ie nutku mogao pokrenllti odmazdu kadru
[l.<ohio :ollilll/jil'O illl,ml,) Ii II I'idll stl'l1ri
da ul1lsti Zemlju l1uklearnim oruzjem.
koje se olhil'alll II I'e::i" I 1. I'II)IIIJ", rata II
Opore Cinjcnice nuklearnog rata ucinile
lmkll i .;pillillinmjo od stn/lle X,SA (Agell­
su civilno stanovnistvo njegovol11 ll1eto 111 ,
0le:o IlIltiollallili sigllmos! l.
cimcje pwmijenjena bit cak i ogranice­
L' )edllolll trelllltkll ,'Ilk Sll i )(ltokopije
nog, konvcncionalnog ratnog sukona.
Ie kll.Jige koslllie ,'itm'ill ;.'>-100 dolom.
Barut je sada postao borbcno sredstvo ne­
SlImo kllji,<,;o (1. I:dollie) prodm'ola se /
nuklearnih drZava i revolucionara koji ce
U razdoblju od 1949. do
1969. tajni tim oformljen
od pripadnika CIA -e i
vojske pustao je na Ame­
rikance smrtonosne kli­
ceo Opskrbljeni filtrima
za nos i ostalom zastit­
nom opremom, ti skrovi­
ti agenti operacije Veliki
grad bioloskim su oruz­
jem (BO) napali Havaje,
Aljasku, New York, Flo­
ridu i Kaliforniju
::0 ':50 dolor,/ (1'0 i dallll,'lIja OJ,'11[1 no
.'111/0:01111 lIel'jerojatllih je ':00 dolam/?;
of'. III. J. Pojllii/o se i drugo i::dolljc drllk­
,'I/ill konca, oli i 0110 ie lI!Jr::,) lIestlllo.
1\0;llije)e lrll/ter ROII'ort, 1I,II'odIlO, pot'co
/,i;Oli i IIIISt,II',lk .<I'oje klljige, olije i::IlL'lIIl­ rata zapoceli Sll razliciti oblici istra/.ivanja dos]o je do cpidel11iie enceialitisa (upa­
.1'1 presl,w i prdkti{ki 'ill'S til 0'. (;o\,ori se do
Sll /1111 priprijctili !,ostllpkom llil I1jegol'l/ iznasli brojne skrovitc nacinc podcinj'll'a­
krajnjll ,;/etll", .;to.1e dallaS ::oslorjelo ji-a::a nja neprijateliskog st'llluvni':'tva, pri cemu
II iorgolill tajllo-o!Jm:!c.'tojllog i spillillskog onu llopce Ill' bi bilo sVJesno daie r'lt za­
miljclJ koja oZlIa,'c.lVO ubojstl'o." l,oceo. D,mas tajno "nevid\JIWJ cJI'uzje"
lorln! je 1 H. prosill(a predstavlja prijetnju zivotu zlokobmiu
20G7. od mko debelog erijeva /I gradll cak i od tcnnonuklearnog holokaust,1.
Illchcliumll II dr:':m'i WIJSllillgtol1. Smrl 'l'akvo oruz.ic ne sall10 da se r'\ZI'ija ho:
znanja njegovih nuduCih htava, nl'gu sc
ga je prekillllia II radII 1/(/ Ilekoliko see­
uopce ne moze otkriti u sall10m trcnutku
u kojem ubija civilno stanovnisll'o iii od
Slijed; sillopsis rlikoda d(l1'rseYlc kYljige. njega Cini robote.
jedino ce puuizanjcm vela tajl1CJlitusti i
CAROBNI ARSENAL - UVOD upozl1avanjl'm covjecanstva s cmienica­
Moglo ni sc reCi da je prva cksplozija ma u NR-u slohodni Ijudi uiljell1 svijeta
atol11ske nombe II Alamogordll II Novoll1 moci prezivieti i izbieei sumllrnu, nepod­
Meksiku 1944. godine bila bljeskovit uvid nosljivu buducnost kaknL najavliuje tch­
o ratnicima suvremcnog svijcta. T,lj .ie blje­ nologija Nl'vidljivog rata.
sak zauvijek promijcnio prirodu ratovanja.
PRVIDIO
shvatili da jc konvencionalni rat odjednom - KENlIJSKO I BIOLOSKO
postao opasan okidac koji bi u svakom trc­ RATOVANJE
TAJNE POSASTI
Nedvojbeno jc da dasti ipak ek"pl'­
rimentiraju na VI'lstitim gradanima.
U Sovjctskom SavezLl zrtl'e nikada nl'
progovaraju, ali u nl'kom prdpost'II'­
Ijenol11 slobodnom drustnl, kada bi se
sjetili da Sll bili viktimizirani, ljudi hi
vlasti cak i luzili.
L: razdoblju od
1949. do 1969.
tajni tim o[(l!'­
mljen od pri­
padnika ClA·e i
vojske l'ustao .ie
na Amerikance
smrtonosnc klice.
OpskrbiJen i tiltri­
ma za nos i osta­
10m zastltnom
oprelllom, ti skru­
viti agenti opera­
cije Veliki grad ni­
oloskim su orU/.­
jelll (BO) napali
l1avaje, Aliasku,
Ncw York, Floridll
se boriti u dugil11 i razvucenil11 sllkobima, i Kaliiorniju. KoristeCi se laznilll kmcc­
iskllsavajllci strpljcnje postojecih nuklear­ zima i furd-Lincolnm'im Y]ercurvjem iz
nih sila. Bas kao sto je svijest 0 nllklearnom 1954. godine opremljcnil11 dn)strukiLll
ratu promijenila prirodll konvencionalnog ispusni 111 prigllsivaci l11a i pruduzen i III
ratovanja, tako je ncizbjez.nil11 uCinila i Ile­ ispusnil11 cijevima, agenti su nanlkli
vidljivi rat (NR) . kuzne oblake izn'ld cetiri njujorskc au­
Tedini siguran nacin vodenja rata, uvidje­ toceste, iSpllStivsi ih takodcr u yozilil11a
sc ratnici, bilo .il' uvodcnje tihog ratovania. krcate tunclc Lincoln i Holland.
Nctol11 prije okonCanja Drugog svjetskog Nakon prepada na Floridu i ~ew York
:-JR-a, a suvremeni su ratnici naposljetkll Ie 1l10zga) i kaslja hripal'Ca. 'l'rilkset
....i IN t'? I f:' d I " k I, r

godll1~1I'0sllic tainog napada n~1 Z'1]jev
San rr,lnciscJ iZHsenog 1050. godil1c
s Jednog 11\0rnarickog pIO\'i!a, Zrtvesu
konac'l1o odgovorik gnje\'llim tuzbama
protl\' dri,wL'. Tisue~11l1a l\lllerikanaca
koii nisu ill1ali pOJllla sto illl sc dogada
vladini su agenti t~lkodcr ubrizga\'ali ra­
znc klice, poput klK'l .siJilisa.'
Slicni incidenti dogaLbli su se i u Brita­
niji tl' u SoVjetSkOlll Sa\ezu, SalLe, kada
su nakon goto\"() trideset godinJ obj,1\'­
h,'ni tainl dokulllenti 0 EO-u, izlazi na
\idido citav'l pozadina slicnih it'zovitih
f'rIca. (:micnica, koja it' tek \Th sante
led~l, d~l su nc\'inc civile viktimizirale
nllhl)\'e \'lastIte drzavc, ukazuje na og1'O­
Illnu priietniu koju prcdsta\'liaiu danas­
nil' ncvidliive tehnologiie rato\'~lIlia,
MIKROBIOLOSKI HOLOKAUST
R,llnici su se bavili bioloskill1 llruzJem jos
od fll'l'lpOVliesnog doba kada su samani
pni Ilut pl ICCII tl'll\ati nepriiatdje, \Sjeeanje
na kllrisknlc bokstl u politicke svrhe tije­
kllll1 krIz,lrskih rJtova i inkviziciie mozda
su u HitIL'ro\"()Il111III11 bila previse svjdada
bi sc u,sudio ,lkti\'ILlti ogroman arsenal kli­
ca koic'g su razvili nacisticki /Ilanstvenid.
:\0, lapanci nisu illlali tahog grizodusja te
su, nakon ratJ, odrzana slldcnia za zlocine
pocinjCllc bioloskim llruzjCIl1, te jc tolll
priliko!l1 osudeno lllnogo njihO\'ih ratnih
zlocinaca, Ta sudenia, senzacionalnija ina­
CC od :\irnberskog sudcllia, prinilJa su tek
neZllatnll pazniu ta,bsnjih medija. Kasnije
ic BO upotriieblicn u r..:oreji, a potom i u
\'ijetnamu'. ,\ 10iLbic naistrasnija prica
llllJ 0 istje,'anju klica 'Il1traksa iz oruzja u
zabacenoll1 talnom gradu Semipalatimku
u Sovjetskom S~l\'CZU, Ondie jt', flrije samo
nekoliko godina, umrlo na tlSll,C Ijudi u
str'lsnoi agoniii, [)an'lsnii raz\'oi n~1 polju
rekoillbinantnc [):s.;r..: prijeti ISpust'lIlic'1ll
lllutlr'lI11h soievJ bio!oskog orllzja od ko­
jih se "'llel lllllzda nikada ne bi oporavio .
Llsprkw, llledunarodiioin sporazumll, vc­
eina drza\'a ltll1JS nt' iznosi [slinu Kada sc
radi 0 BO-u', Prellla neda\'llll objavljenim
dokumentilll~lPel1t~lgon~l, llloguee je da su
SO\jeti u At'g~lllistanu upotrijebili i kcmij­
sko i biolosko oruzje.
POSAST IZ STJEI\JJAKA
:\ll\'osti 0 \'ojllilll kanistrima iz kojih
curi t,linl ntTvni plin \Vl'teyc u Denve­
ru u r..:olor,ldu llznemirik su stanovnike
,\lile High Cit\'ja. Hoee Ii Denver posta­
ti pn'i alllcrid:'1 SemipalatillSk?" Tije­
kO!l1 zadniih nekoliko godin'l u L:tahu
IV Vi IN lei c"cll "k hi
i Koloradu VOdelle SU zuclle rasprave 0 nervnim OtroWllll obull\'aC'l JVII" tr,-l'ille
tome kako bi se trebalo rijditi bombi s
bioloskim otrovom \Veteye, Amcricka
je vlada bombe htjela prebaciti na jednu
udaljellu lokaciju II Utahu, s obzirom
da se z'ldatak Ilcutralizacije bombi Ci­
nio neizvedivim. Vlasti su najavile da ee
bombe utovariti u zrakoplove i prevesti
ih iz Dcnvera do tog zabacenog mjesta u
Utahu. Gradani objc drzave nisu zeljeli
da im iznad glava prclijeeu cmt'ee bom­
be pa su glasno prosvjedovali. Danas te
bombe s otrovom \Vctt'yes Ide u jednoj
opskrbnoj stanici tik do frekventne Mc­
dunarodne zracne luke Stapleton i pola­
gano ispustaju S\'oj otrovni sadrzaj, dok
se zakonodavci Kolorada i lJtaha bore s
birokratim~1 iz Pentagona po pitanju zi­
vota i smrti, odnosno 0 tome sto uCiniti
s nel.cljenim nervnim otrovom.
Usprkos meaunarodnom sporazumu, vecma driava
danas ne iznosi istinu kada se radi 0 bioloskom oruiju.
Prema nedavno objavljenim dokumentima Pentagona,
moguce je da su Sovjeti u Afganistanu upotrijebili i ke-
mijsko i biolosko oruije
MAJSTORI UI\JISTEI\JJA
Poput BO-a, i kemijsko je oruzje (KO)
razvijeno vrlo davno, a upotrijebljeno ,it'
tijekom Prvog i Drugog svjctskog rata te u
r..:orejskom i Vijetnamskom ratu. Pod krin­
kom 'herbicida' tijekom rata u Vijetnamu,
kcmijsko oruzje pod nazivom Agellt Orall­
ge otrovalo je tisLice americkih vojnika.
I dan danas ti vojnici osjecaju posljedice,
ali bez naknade Ujclkc/ Salll<l (alnericke
drzave) koji i dalje [lorice opasnosti Agent
Omngea l ". Ismijavajuei svaki potpisani
sporazum, Sovjetski Savez je napao afga­
nistanske pobunjenike 1980, godine smr­
tonosnim nervnim plinom pod nazivom
'soman: PrenD general- pukovniku Niko­
laju (ernovu, svaku woju diviziju Sovjeti
opremaju kamionillla za dekontaminaciju
TMS-65. Postrojbe Varsavskog pakt<l pod
vodstvom Sovjcta redovito uvieibavaju
ratne scenarije s upotrebolll nervnog plina
sluzeCi se 'zivim' oruzjem te rasporediva­
njem stotinu tisuea pripadnika postrojbi
specijalaca za biolosko i kemijsko ratova­
nje. SAD je pohranio tri milijuna artiljerij­
skih gr'lIlata ciji sadriaj uzrokuje grcenje
tijela, zatim nekoliko tisuea bombi punje­
nih sarinom i stotine tisuca nagaznih plin­
skih lllina. U americkolll arsenalu oruzjt' s
globalno drustvo
od 150.000 tona OtrovllOg plina '. r-.,10 sto
je ucinila s EO-om, CL-'\ jc 'testirab' Kelllii·
sko oruzje na amcrickilll graJanim'l, n,1­
pavsi BZ-olll stotinc \'ojnika koii nist,l ni~,L1
slutili. BZ jc halucinogeno sredst"o stotinu
puta snaznije od LSD-a ". Zrtw BZ-a nisu
bile u prilici zaliti se na nusIlol'lve test()\'a,
buduCi da BZ u Zrtava uzrokuie gubitak
pamccnja. Unatoc ostavke oba\'iestainog
strucnjaka CL-'\-e Hohna Stockwella zbog
otkrivenih postupaka s kemijskim llrUZ­
jem i njegovog zgrazanja i prosyiedov~lllia
protiv pocinienih grozota od stranc CIA-c,
moeni lobi proizvodaca kemiisko-bio]os­
kog llruzja d'lIlas zahtljeva odbacivanje
wih spor,liullla koii stavljaju iz\'an zakona
oru/,je la ratovanje ]Jicama i nen'nilll flli­
nom' '. Razvoi kemii,skog oru/ja poklafla
se s razvojem biolosk,)g oru/ja i sa stasa-
njem nove znanosti 0 gcnetskolll inZe'­
njeringu, te predstavliajos \'CCLI l)[laSnos!,
zbog svoje nevidljivosti, od dllbro Illanug i
ocekivanog nuklcarnllg hlll()k~lLlsta.
DRUGIDIO
- KONTROLA UMA
VEZA CIA-E I NACISTA
Pritajeni lllajstori Hbdnog rata cetrdeset
su godina tragali za nO\\llll tehnologiiolll
prisilne kontrole ljudskog uma: '. Potkraj
LJrugog svjetskog rata vmie n~lCistic'kih i
,llllcrickih obavjestajnih agenci,a L1druZili
su smge i izgradili zajednicku ob'l\'iesta)­
nu lllrCZu. Prije izbijania rata, ruko\'\xlitclj
nacistickih spiiuna Reinhard Gchlcn, OSS­
ov William DOl1l)\',1ll i FBI-ev r. Edgar Ho­
over udruzili su se k'1KO bi r'lzvili oruzje za
kontrolu uma. HOO\'er i Dllllo\'<lll, poput
njihovih nacistickih koleg,·c, po\'jerili su
vodeeilll psihijatrima u S\'Ojilll drJ:avallla
zadaeu da iznadu tehnologiju pret\'arania
Ijude u 'automate'c,. Nacisticka su istr'lzi­
V,lIlp zapocela tijckom dvadesetih godina
na ]nstitutu r..:aiser \Vilhellll'''. Neka od
njih nadalllluia su :--lengdea i kOlllpalllju
da Cine necuvenc strahort' u koncentra­
cijskim logorima. U pocetnim americkim
globalno drustvo
istrazilanjima kao Irtl"L' f)okusa pOSlllZili
Sll Zailll?C'l'ni wterani Drusog s\'il?tskog
rata, Inspiraciisk'1 uloga nacistlckih istra­
i,i\'clilia u pokn.'tanju CL-\-inih opl?r.Kija
kontrok um,l neda\'l]() il' dokuml?ntirana
sada ia\no dostupnim podaclma 0 pro­
iektu Papl'l'clip ISpaia!ica)- Tai se f1rojekt
r,l/granao u nil CL-\-inih proil'kata clii su
pokusni kunicl bili nl'duzni ci\'ili, Tu su
proiekti hlll Stll su B1ul'bird (Phwa f'tica),
Artichllkl', ,\lKL'ltr'1 . .\Jidnight Climax
IPllnlJL'ni IThunac) i drugi", Raniie ne­
llbi,n'lll'ni makl'iiali iJustriraiu kako su
anwricki nalugkdniji i najutiL'cajniii psihi­
I,ltn skm'ali Za\'leru i uf)lltriiebili oruzle za
kllntrolu uma na nl'duznim Amcrihmci­
ma, f11'1 cl'mu su illlali pupriJiCan uspjeh ie"
AMERICKI FRANKENSTEII\J
Kuntrob lUlla naitrazenijell? \'()ino oru/,jc
ius od ITelllena 1cgendarnog yoiskoyodc
iz drl?\'I1L' Kine, Sun Tzua, R,lZ\'ij,mo jc
Usprkos ranijeg porica­
nja, Amerikancima je
CIA uspJesno ispirala
mozak, a Cini to i danas
i USa\TS,I\,.1Il0 u kaonijim ci\'ilizacijama
IndIie, Kine, Eglpta, .\laj,mskog carst\'a,
(;rckl', Rima, srl'dnim'iekm'ne Europe,
nacisticke NIl?macke, sO\'jetske Rusijl?,
komunistickl? Kinl' i, na kraiu, Sil'dinienih
Drza\'a, :-\l'ke od metoda kontrolt- uma su
seksualna manipulaciia ,upotrl'ba droga
i hipno/l? promil'na pon,ls,mia i drug"
mdode kOI ima sl' kont ro! ir,1 poi edinacna
sloboda misli, L\prkos raniieg poricanja,
AmL'l'ikancimajl' CL\ uspjl'sno ispir'1la
moz,lk, ,1 cini to i danas'I,
CIA U JONESTOWNU
Instituciona!Jzirana pSlhiiatriia post,llaje
instrument kontrole gradana u .\Iodl'rnoj
drza\'i, Tlktika po!icile koja u rubma drZi
kontrolu lII11a z,lmijenilail' kaznenopnl\'ni
SUSU\' u Sm'il'tskom Sa\'eZlL Iza Zeljewe
za\'il?Sl" gene bi nl'podnoslii\'i ll\'ieti inacc
potaknuli otpor, f1sihiiatnjskl' tl'hlllke prc­
t\'(lnk sU sm'il?tsko suno\'llist\'ll u stado
upbsemh i bl'ZH1I]lllh 0\"lC1. lldnosno ro­
bota ,Sm'il'bKa inacica kontrole uma uz
primienu \'isoke tehnologiie upotriieblje­
na Il' f1roti\' politickih disidenata, U Sie­
dinil'lllm Drza\'am.1 'lIllL'ricb! industrija
ml'ntalnog IdraYlI,1 pripre\l1el pLlIlove so­
vjetskog stib pomocu kojih zeli podroYati
americki pra\'ni susta\' operacijama kon­
trole uma", Pokolni pomoenik kongre­
snika Lea Ryana, joe Holsinger, opisuillei
CLA-inu uplctenost II "kolekti\'no samo­
ubojstvo" u jonestownu, postavlja pita­
nie: Kakvu je ulogu imala kontroh1 uma u
masakru II jonestownll? POIllOCll CLA-ine
tehnologije kontrolc llma, 9X% americkog
stanoYniStva podlozno jl' prikri\'enoj kon­
trob, S takvom stOpOIll uspjesnosti Ameri­
ka bi se mogla pretloriti II drZavu poSlllS­
nih, suicidalllih zombija koju je predvidio
slubj onih sto su umrli II jonl'stownu.
TREelOIO
- ELEKTROMAGNETSKA
KONTROLA UMA
MOSKOVSKI SIGNALI
Sovjl?tske snagl' vee dvadl'setak godina
uSllljerllju nevidljivo mikrovalno zracenje
na Amerikance, nzrokUjllCi kod njih rak,
sreanc problemc, katarakte i ,'mocionalni
strcs·'. Posve it: izgledno da je bizarno so­
vjetsko gal1anjc Americkog veleposlanstva
elcktromagne!skim valovima, tzv, "Mo­
skovskill1 signalima'; bib pOCe!na salva ne­
vidljivog rata elektrolllagnetskim oruzjelll,
Dnk su sofisticiranim ure<.1ajillla 1962, go­
dine eproceSljavali' zgrcldu Veleposbnst\'a
trazeei ewntualno postavljene prislusne
uredaje, osobljc sluzbe sigurnusti otkrilo
,il' mikrovalnu zraku usmjerenu ravno na
Velcposlanstvo", Razumljivo, Pentagon i
obavjest'1jnu zajednicu u7llemirila il' mo­
guenost n<?llroloskih i bihevioralnih utje­
caja na diplomatsko osublje, Kriillci s\'oie
spoznaje od osoblja Vdl'poslanst\'.\ kojcje
12 godina bilo izlozeno spolllenutim na­
padillla, ClAje l'okrenlll'1 projekt Pando­
ra'" nastojeei dokllciti llloti\'e Sovjeta 1.'1 iz­
vrseni Illikrovalni napad, (lamwi proiekta
Pandora otkrili su da su Sovieti g(ldinallla
provodili operacijc pomnog istrazi\'ania
djelovanja 111lknwalova, S\'ojilll su istra­
zivanjillla 7,eljeli utITditi ucinak Illiknl­
valova na l'illocije i tilll, Pocetkolll lit'ta
1965. godin,' trust mozgova f10d pasko III
Pentagona - 1nstitut za analiZll obrane ­
sasta\'io je posebnu radnu skupinu 7,eleci
ponoviti sovjctske ekspl'l'imente i pro'l­
nalizirati problcm, Agencii'1 za naprcdna
vojna istra/jvanja (0,\ RPA) zapocelail'
l'ksperimentirati s mikrm'alm'ima na rl'­
zus lllajlllunima u Vojnolll istrai.i\'ackom
institutu Walter Rl?l'd, ReZlllt.lti ios ll\'ijek
nose 07llaku 'strogo povierlji\'o: ali na te­
melju skor'lsnjih repliciranih istra/.i\'anla
saznaiell10 da mi­
kronlovi imaju
'duboke' ucinke
na srediSnji ziv­
cani sustav i pro­
llljenu ponasallja
rezus majmuna.
Na sclstanku na
\Thu u Glassbo­
rou u :slew Ter­
seyu tijekoll1 lip­
nja 1967, pred­
sjedllik Lyndon
Johnson zatrazio
ic od sm'jetskog
prcmijera Alek­
seja Kosigina da
obustm'i ~ 10­
sktwske signale'­
C;odinc 1969, \'0­
deci znanstwnici
na podrucill mi­
krov.1lova okupili su sl' na ~ledicinskom
fakultetu SveuciiiSta Virgimja u Richmon­
du radi trodne\'\log simpozij'1 0 bioloskilll
ueincima i zdravstvenilll implikaciiama
mikrovalnog zracenja", Autoritet II dome­
ni lllikruvalova dr. Karel Marha iz (l'ho­
slovaCke uslYrdioje da bioucinci mikro­
\\11'11',1 obuhvaeaiu bolm'e II g!a\'i i oeima,
zalllOf i poS\'elllasnju sbbost, \Ttoglavicu
i nesvjesticu, probleme sa sp,l\'anielll, ra­ i;
zdrazljivost, strah, hif10hondriju. naf1 etost, \l
depresiju, ometanje intelektualnih funkci­ a
ja i slllalljenu sposobnost !"Ulleenia'e" Pa "
ipak, veeina sudionika Silllpozij.l ignorira­
la je temu bioefekata na I)ude, No. \'eliko
teledlsk hr
 globalno drustvo
]e z~mimanie pOKaZaU dL Allan H. hey, L:znemiren, van Ert je prosirio istragu, an­
tora I;CC-ovog Odit'la nadldnog za kOll
istr~lZI\"ll'
Kompaniil' Riliidollilille Resmr­ gaziravsi nekoliko lokalnih inzmjera. Oni
trolu Richard Smith krinliult' ot\'(Jrt'!lO
,Ii. On]e ust,movio lLl ]iudi Za\'L1VO mogu su izmjerili neobiean radio signal za kojeg
svaljivao na mornarieki odasiliae u Dixu­
l'Utl pu]sne mikr()\'alo\'(.' na trek\'<:'ncija­ su uSt\'rdili da mo/.e predstavljati biolosku
nu u Kaliforniji - tzv, "Dixoll Duck" Wik,
ma u rasponu ud 300 do 3000 me)c1vnost opasllost. Nakoll sto je neko nijeme sali­
sonska patka)"1 Van Ert i ostali ospor,\\'ali
je saznala istinu tek IlJ72. godine kadaie jetao sluzhe za javLlo zdravst\'o da prosire
su taj zakljucak. :Vlorn,lriC<lje poriC<l\a ""0­
JacK Andersun ubiavio clanaK pod nas]o­ istrazivania, ta je dugadanja van Ert obja­
ju evcntualnu umijdanost. Kalb su llapu,
\'()m ,,'\loskuvski signali': Nekoliko mje­ vio u noviLlama ;".
kon stigli tehnieari EPA., prociicllili su lb
seci naKun ubia\'<:' Andersunovog clanb Signal iz EugeLlea opisaLl je kao radio fre­
ne postoji nikaLn' stvarni prob]em i opo­
o miKrova]ovima, Suvjeti su optuzili SAD Kwncijski puis \'ri 4,75 megaherca, od
vrgnuli postojanje nekahog Illi,terioZllog
da cleKtrollskim LIreLlajima ozracuju sa­ ] ]00 ciklusa u sekundi, zabiljezen unutar
signala. Van Ert, Shrock i o,l'lli , lime se,
hll\'skug gmiia Borisa Spaskog zbog cega barem dva ]okalna kueanst\'a kao i 1000
dakako, nisu slagali. Oni su signal osicti]i
je, kazu oni, izgubio mec za nask)\' prvakJ me tara iznad gralb "-. lacina signa]a pro­
i izmjcrili. Ali, llakon sto su odrzali kracu
protiv BobL"'ia Fischera '''. Dana 7. wljace cijenjena je na pet stotina tisub wattil ­
kontcrenciju za tisak, istrazite1ji EPA \Tati­
1976. Los Allgeles Times citirao je americ­ sto deseterostruko premasuje koncesijsku
li su se u svoje sjcdiste u [.as Vegasu te su
KOg \'elcposlanika Waltera j, Stoessela, m1. granicu amplitudno moduliranog (Al\I)
izbiegavali razgovor s novinarima. [straga
koii svoiel11 osobliu gOY(Jri da mikrovalovi signala propisanu od americkog Saveznog
ie tada zalvnren,l.
mogu uzrokovatl leukemiiu, rak Koze, ka­ povjerenst\'a za komunikacije (FCC). Si­
1 dok ncki gradani Eugenca u Orcgollu
tarakte I emociollaille pOleskocc'. I sam ,ie gnal je dosegnuo eak do susjednog grada
b/,u da i dalit' pate od djt'lovallia signala,
Stoessellla\'(,dno patio od tajllm'ite bolesti Corvallisa. Otprilike 150 dokumcntiranih
signa] iz Eugenea ostaje sluzbeno misterij.
nalik leukemJli KUla jc d(l\'cla do krvarenja prituzbi 0 djelovanju signaJa primoralo ie
Serit van Ert napustlo it' Eugene nakon
u OCllll'l I mucnine, D\a nit'gova prcthod­ guvernera Boba Strauba, senatora Mar­ stojc poeeo osjebti neugodnc sUllptome
nika u tum \'e]eposLmSlvu ul11rb su od
raka. Prema Zbigne\\'u Brzezinskol11, sa­
vietniku Z~l n~1Ciona]nu sigurnost SAD-a, Kontrola uma najtrazenije je vojno oruzje jos od vreme­
osoblie AmericKog \'Clcposlanstva u Iv!tl­ na legendarnogvojskovode iz drevne Kine, Sun Tzua. Ra­
shi in1~1 naivisu stopu obolijevanja od
raka na sVlietu " zvijano je i usavrsavano u kasnijim civilizacijama Indije,
D,mas se, unaloc kratkom predahu, bom­ Kine, Egipta, Majanskog carstva, Greke, Rima, srednjo­
bardiranje Veleposlanstva nastavlja iako
veliki dio dokaza koie su prikupile ame­ vjekovne Europe, nacisticke Njemacke, sovjetske Rusije,
ncke obaviestaine agencije ostaju i dalje komllnisticke Kine i, na kraju, Sjedinjenih Drzava
Lljlli 0;1\ Iedutim, podizanje poklopca s
prujeKta Pandora otkrilo je 'kutiju' punu
taini 0 die!ovanju l11ikrovalova, ka H~lltit'lda i kongresnika lima Weavera EMR-a. On je i d,mas uvieren da ,ie bip Zr­
da zatraze pokretanje istrage od strane tvom tajnog zracenja nevidl)ivog orllzia,
VALNA DUZINA EUGENEA Agencije za zastilu okolisa (EPA). ;'. Prema sto je vlalla zataskala.
,,:\<1 Ilekoliko lokaLija u gradu Eugeneu te analizi podataka koju je obavio odjel mi­ Stanovnici Eugenea nisujedini koji se ±ale
u zraKu tisllcu l11elra iZllad grada opazen je nistarstva zdravstva za kontrolu zracenja na bioloski opasne ueinke E:\IR-a. Slicni
snazan radio siglla] Koii bi mogao utiecati predmnijevalo se postojanje "osnovane simptomi primijeceni su u Il1jestima kao
na liudsko ZdLI\IIl": izviiestio je jokalni lisl sUlllllje", gdje su prituzbe gra(bna povezi­ sto su grad Timmol1S ijezero J(irkland U
Register C;wmI2h. u/ujKa j97~, "lz\'()j' ra­ vane s tom cudnom frekvencijom ;'1, "Bio Kanadi, Ustanovljeno ie da spol11cnulo
dio signala niie nam pol.l1at."j ~lko su prn sam iZllenadm'; rckao je Clifiord Shrock, stetno dje]pvanie pOlieee od emiSLje radio
put objavliene viiesti 0 moguccm stetllom an,llitiear radio frckvl'llcija iz kompani­ signala od strane Sm'jeta, koiu su radio
c!ek!romagnetskom utjecaju pu zdravlje it' TL'xtrollix Inc. koji je napisao CIA-ine i amateri n~lzvali "djet]kell{ ,. Ueinci su
liudl u nekom gusce n'lst'liel1l)m sredistu'". NSA-ine prirucnike 0 elektronici, Ie je do­ poprilicno slicni bio]oskim opasnosti 111,1
Nedugo priie llegu]i it' Register Guard obja­ dao: "Nikada nisam vidio niSta slicno:' "' Iz prisutnim u nevidliinml oruzju kao sto
vio tu viiesl, jedan se sn.'dm']t'cni coviek iz cijclog su svijeta pocele pristizati brojne re­ je elektroll1agnt'tski puis (1'.,\1 P) ~l KOjcg
Eugenea imenol11 W,l]tcr Deposkey raz­ akcije na tu pricu. Zvali su ljudi sa slicnim razvija Pentagon. PrCll1d'l stanovnici Eu­
bolio: pokaziv~l()ie simptome \T]o slicne zbivanjima koja su zabiljezena u njihovim, genea to nisu zna]i, i ameriCka i ,m'ietsb
onima koji se pripisuju bolesnom stanju a udaljenim krajevima. Nazvalo je i neko­ vojska godinama su radile na usa\Tsa\'a­
izazv~1l1om m!krovall)\'ima ", Bio ,ie primi­ liko tehnibra koji su iznijeli svoje hipoteze nju upotrebe elektromagnetskih frekven­
,jetio lleku eudnu vibraciiu kako emanira o tome signalu, navodeei mogucu ve7.U sa
cija kao smrtonosnog psiholoskog oruzja.
iz Ullutrasnjosti niegovog donn Cuo je zracenjem tajnog oruzja. Stanovnici Eu­

neke gl'lsovl' i nije ll1ogao zaspati, a pekla genea zurno su se poceli upoZllavati s hi­
,DJETLlC'
gait'i roznica ob. Industriiski higiienicar oloskim opasnostima elektroll1agnt'tskog
Dana 14. listopada 1976. radiiske ko­
,\larshall van Ert sa S\'<:'ucilista Oregon zracl'llja (EMR).
munikacije diljcm Planeta ol11dane su
pozvan je ,b ispita Deposkeyieve tndnje, ;-.10, nitko nije uspio proniknuti u bil pro­
snaznim radio valovima odasilianil11 iz
alIie u nk'govoj kuci osietio isle simptome. blema iz grada Eugene~l. POll1ocnik direk-
Sovjetskog Saveza"'. Emitiranie se javlia­

\\' ',V"·'.' I p I to cJ I Sk h r
global no drustvo
10 1I nepr~]\'i1nlm LlInucima i \',uiralo je
od \1'10 yi,okih do \Tlo niskih frekwncija,
K~]d~l su S,A D, K~lIlada, Velika Hritanija i
sbndlna\'skc zemlie pnls\'il'doy,lle pro­
tiY emitir'lIlia tih r,ldio va]Oy,l, Sovjeti su
se ispric,lli, pripisavsi ometanie izvodenju
nekih 'eksperimenat'l~ No tad,l su se zna­
cajke \'~llnih duliin'l promiienile te su na­
Zemlja ima elektromagnetnst~ru koja se,
tyrde znanstvenici, moil' prnmijeniti i
izazvati dramaticne promjene vremenskih
prilika, Zapravo, Zemljina ionosfera titra
na priblizno istoj ti'd,:venciji kao i valovi
Ijudskog mozga, sto ju cini savrsenil1l 'pre­
nositeljem' elektromagnetskog zracenja od
kojega se mozdani valovi odredcnog ras­
uredaja za proclSCa\',ll1)e zraka pa cak i
tehnologije koia bi predstavljala nesenje Z,l
nasu sadasn ill energetsku kriZl!. \ Inogi od
njegovih izuma patentiranih da\'lle 1900,
godine jos uvijek su tako napredni del ih mi
ne mozemo sasvil11 raZUl111eti iii testirati I",
Taj ekscentricni covjek povukao se iz svog
apartl11ana II hotclu \Valdorf-Astori,l II

st'lli golcmi elektrom'lgnctski stoini valovi, pona mogu odbijati bez ikakw promjene New Yorkll gdje ,ie svah' wceri obiedov,1O
dllg'lCki tisuce kilometara, koii su prodira­ frekvencije, Odnos izmeclu elektromagne­ u veeernjem odiiclu za posebnil11 stolom
Ii u zemlju I protezali se S\T do ionosfere, tosfere i i elektromagnetsKe osnove ljud­ u svoj nedovrseni laboratoni u Sticnjaku
Zbog snlg k'lrakteristicnog znlb, signal skog tijeJa moze se isknristiti kao strates­ koji mu je sluiio kao utociste, DndijeljClla
ie IlaZ\',ll1 'dletlicem: Znlk koieg su culi ra­ ko oruzje", Tijekom promjene vremena mll je 1912, Nobelova nagr'ld'l koillie on
dioam,lteri iz ciieloga sviieta moze se 01'0­ svatko je, u odredenoj mjeri, osjetio odre­ odbio primiti, Tesla je llistinll bio nain~el
n,lsati lupkaniem oloykt' po stolu brzinom clene mentalne i el11ocionalne promjene, genii dvadesetog stolieea, Njegovi p,ltcnti
od OKO osam do cetmaest puta u sekundi, Zamislite moe koja se smijdi onil1la sto, i tcorije iznjedrili su iednll nonl skupinu
OtKriYClloie del tel \',1Ina duzina potiece od pritiskom na prekidac, 11l0gu kontrolirati nevidljivog oruzja,
eKsperimen,lt<l s l'lkoz\'anim ,Teslinim ge­ Zemljinu atmosferu i mi,ienjati ne samo Obavjestajni izvori u Kanadi, gdie Sll St'
neratorom" u sovjetskim gradoYima Riga \Tijeme nego i mozdane valow cjeloku­ najvise osjctili ucinci signal,l "djetlid:
i Come!. Popratni stoini nlO\'i protezali pnog stanovnistva ciljanih podrucja, pretpostavli,1jll da ti signali poticcu od
S(l\'jeta, odnosno nii­
how voille primiene i
I dok neki gradani Euge­ llSa\TS,l\,anja Teslinih
teorija, Pentagon je
nea u Oregonu kaiu da i
oformio trust mOl,­
dalje pate od djelovanja go\'a sa zadaeom da
konstruira su\'reme­
signala, signal iz Euge­
Ile eb'ivalente Tesli­
nea ostaje sluibeno mi­ nih urccbia i razradi
njegove leo nje ,
sterij. Serif van Ert na­
Dugogodisnii Teslin
pustio je Eugene nakon postovateli Robert
<: A, Golka radi u pre­
sto je poceo osjecati neu­
llredenom h,mgaru
godne simptome EMR-a. u voinoj zrakoplov­
noj bazi \ Vcndnver
On je i danas uvjeren da
II Utahu, Ondle se
je bio irtvom tajnog zra­ istrazujll neki od
Teslinih projekata
cenja nevidljivog oruija,
i zal11isli kao stn Sll
sto je vlada zataskala bezicni pnienos elek­
Obje vlade, i al11ericka i sovietska, znajll tricne struje na velike lldaljenosti, stvar,]­
del postoji jasan obrazac koji povezuje nje sl11rtonosnih zraka, nabiiclle cestice I

su se duz obie obale Sjeverne Amerike te
duz isloc'\J(' granice Sovietskog SawZ<l"",
'Dietlieu' su pripiS<ll1e posliedicne promje­
ne \1'enH:nskJh u\',ieta koje su nastale zbog
promiienjenih pasatnih \'ictroya, Promje­
nom \'ktrO\'a dosloie do SUSt' u zapadnim
dlle!m'lm,l SAD-a, s teskim posIiedicama
po po\Jodielstnl i americKo gospodar­
stvoj~,
J'.:ekoliKo age nCIj ,1 strallllje da su
takYi stojni \\lllWi, po svemu sudeCi, mogli
uzrokonti r'lsp,ld KomuniL!ciiskih i 1'0­
gonskih sustav,l brodoya, uKliucujuCi i naf­
tne t,mkl'lt' na AJlantiku u', Ali ios yise za­
brinj']\,lnjillOv moguei ucinak na covjeka,
B,lS bo sto zi\'cani sustav liudskog tiie­
la funKcionira elcktromagnetski, tako i
geofizicke pojave s politickim nel11irima,
lltjecajem na zdravlje i s promjenal11<l
raspolozenja, Iz tih razloga signal 'djetliC'
uzbllnio je SAD.
MUNJE U RUKAMA
Vee godinama Snvjeti, a u novije vrijeme
i Amerikanci, istrahlju mogllennsti opi­
sane u radovima pokoinog Nikole Tesle",
U SAD Tesla je dosao iz Cehoslovacke te
,ie radio i za Edisonovll i za Westinghou­
seovu kompaniju, gdje je izumio Zllame­
nitu Teslinu zavojnicu i izmjenicnll strujn,
Teslina otkriCa polozila su teme/je razvoju
televizije, radija, telegrafije, smrtonosnih
zraka, elektronickog nad/ora, diktafona,
mijenjanje vrel11enskih prilika '<, Ali ledan
drugi istrazivac na kojeg ie Tesla snazno
lltjecao izrazio je veliku zabrinlltnst zbog
1110g11enosti da Pentagon prnllC,l\'a ia ka,
pulsirajllca elektricna polp unutar ,llb
i beta ritmova ljudskog mozga koia bi, u
slueaju da blldll iskorislCna, lllogia illlati
7astrasujuce djelo\'anie n'l liudskll psilm,
PREMOSCIVANJE JAZA I\jA
POLJU KONTROLE UMA
Jos je 1972, godine al11ericka \'ojn,l oba­
vjestajna sluzba (DIA)" izvllestlla 0 sovjet­
skom napretku na podrucju lstr,lzi\',mja
kontrole Lima pomoeu eletkrom,]gnetskog
zracellja (EMR), Smieti vce godinalll<l

,,\- \''J tel e d I k hr


prOllC,I\',lll1 nwgucnost kontrole uma pre­
Lo L\[R-,l, Ie idu toliko daleko da istrazuju
niegol'll f'0YCZanost s FSP-em (ekstra"en­
lornom per,'epciionL odnosno \'ano"jetil­
nim opaz.mlem) Od 19f,O-ih naoyamo
[)IA ITsi pomnl' i redOllte ,malize SOYjet­
skih n'lstoiani,l u tOI sl'en, Sto su te dYije
di'Z'l\'l' otkriil"
Kada Sl' odasJi'li s neLll'oloskih urcdaja
L\IR-a il \'(Jille [,,171.' uljudskom se mozgu
nwgll poja\iti z\'ukoyi p'l cak i citaye rije­
ci [)aliinskim se upraYlpniem mozdani
\"lIOl'i 1110gU podl'siti na zeljenu frek.\'enci­
ju, mogu sc i7a7\'ati srcani i mozdani lIlia­
I'i i epilepticki nap'ldaji, 01apisan'l analiza
lJlA-e iz 19';"6, opisnoje nasloYljena kao
"Stiyo namiienieno korisnicima koji se
zanimaju la primJenu mikro\'alne l'ncr­
gijl' Lw oruzja", :\iOl'ije studik Pc'ntagona
potlTduju H'liku bOlazan zbog HJjne upo­
trebe elektrom'lgnetskog spektra od "trane
SOI'jet'l te :\mnik'1I1ci cine znacajne n'lpo­
re d,l na,l[lLlS,' SO\'jdl' n.l tom poliu,
S,\/) Il' f'0kllS.l<) f ['l'nwstitijal u domeni
' - RSW) bUo je jedno od prvih prototipova elektroma­
honlrole 11111,1 L\I R-om t'lhO stoje uspo­
sta\'io ogromnu mrezu S\'eucilista, trusto­
\'a mozgo\'a, I'llinih postroienia i bolnica
koii r'lde na ra7yoju F,\ 1R (lruzi'1. U jed­
nom i7\'iestaiu amcricke \'()iske pod nazi­
\'(lm ,,;'\naliza mikrm'alm',l u r.ltOyanju"
opisuie se koristenje nlikroYalnog l'ojasa
u sITlm kontrole ponas'1I1ja stano\'nis­
t\.1 ", Prl'111da to zna malo ljudi, Francuzi
\l'l' godin.lm'l kontrolir.qu mase odasiljuci
prl'111.1 n)I[11'l neyidliiye zrake odredenih
\'llnih d1l7111,1 ,ledan biysi americki oba­
\'Jest,llac c,lk tITdi da su nacisti koristili tZY,
"url',LtI Z.l 1Z.1Zi\'anje zanosa" kako bi ras­
pirili domoliubni Z'lr mas.l n'l HitleroYim
skupoYim'l u :\lirenbergu, Kod francuskih
'sirena' za kontrolu 111'lS.\ koriste se razlid­
Ii necuini 1\'uko\'1 koii kod liudi izaziYaju
p'1I1iku i strah k llIrokuju maSl\\'lli gubi­
tak kontrole n,ld pni,taltiko111, odnosno
(iednost'l\'nO rl'ceno i nekontrolirano pra­
znjcnje crijl'\"l.
I aho ie moguce d.l Il' Upr'l\O 1<lk\'o oruzJe
im,w n'l lI1!1U bi\'si direktor CL\-e Richard
Helms h.ld.l ie 19, lifmja 196,1. s\'iedocio
pred \\',llTelWYOm k0111isijom, Kao tadas­
nil I'lmienik direktora Odjela 7a str.lteSke
pL1I1(JI'e llelms je upozorio: "Sadasnia
iStl',1Ii\',1I1ja uk<lwiu n'l to da SOYJeti 1'0­
kUSa\',lju ["17\'iti lehnologiju la kontrnlu
o]1I'a/,lCl plln'1."1I1j'1 sOl'jd"kog St.11101'lUS­
t\,.l u skbdu s politicki utITdenim potre­
bam'l SU,t'l\"1. Slon'e, ISt'l se tehnologiia
mOle primij,'niti 11<1 ,otisticiramie prist UpI.'
'kodir'1I11'1 intlH'l11.Kii,l i prebaciti na po­
f)lrlacijske mete u 'borbi za umoye Ijudi:"'h
Obje strane, i SOYjeli i Amerikanci, prikri­
YJju svoje spoznaje 0 neYidljiYom oruz.ju,
U prvotnom razgoyoru s autorima Oyog
rukopisa, pravni zastupnik Agencrje za
nadzor oruzja i razoruZanje pri dmeric­
kom ministan;tvu vanjskih poslova tvrciio
je da nema nikakYih spoznaja 0 takvom
oruzju i da su nawdene zamisli "speku­
lativne i futuristicke"'- Tek je temeljita
istraga vladinih spisa otkrila da zastupnik
ministarstva laze te da doista raspolaze
materijalima u vezi neYidljivog oruzja",
Iazac je zasigurno bio upoznat sa sOYjet­
skim amandmanol11 sporazuma SALT II u
kojem se predlal,e zabrana infrasonicnog
i elektromagnetskog oruzja osmisljenog
da utjece na bioloske mete i", 7:bog te utr­
ke u razYoju tajnog oruzja i zataska\\lIlja
moguenosti kontrole uma kojima obiluju
Takozvano "Oruije iz rijeke Stiks" (River Styx Weapons
gnetskog oruija. RSW je pomocu mikrovalova "inten­
zivno narusavao tjelesne funkcije" raznih organa, poput
"mozga, testisa, oCiju i slicno"
svjetski EMR sustavi prijl'tc da nas svijet
pretvore u planet zombija,
ZAGOI\JETNO UBOJSTVO
Diljem globusa tajni pokret fizicara
djelllje kao trn u stra7,njici pobornika
nevidliiYog ratovanja, te procjenjuje
n,ljnovija saznanja na polju parafi7ike
i otYoreno objaYljuje svoja otkriea""­
Vr!o zivopisni likoYi kao sto su Bob
Beck iz losandclcske udruge Biome­
dical Rcsearch Associates neprestano
lete amo-tamo na relaciji \Vashington­
Eugene- Kanad'l te iznose svoia otkriCa
i istrazuju ocekiv'llle zlocine f1 0cinjene
nad okoliScm od strane drz,avnih tijela,
Pripadnici te laban) ispletene mreze
besplatno dijell' informacije jer su za­
brinuti I,bog aspekata nevidljivog rata
po"ezanih s kontrolom uma,
Bivsi Yojni obavjeStajac, ul1lirovljeni
potpukoYnik u vojnim zracnima sna­
gal11a SAD-a (USAF) 11lOmas E. Bear­
den, izdaje casopis pod nazivom Spell/la
posveeen 'psihotronici' i 'bioenergeti­
ci: ZapraYo, te dvije rijeCi OpiSlljU elek­
tronsko pojaeavanje telepatije i ono sto
se zasad naziva b:S P-om, Bl'arden nije
tek neb zabrinuti amatn, on je isku-
globalno drustvo
san znanst\'Cnik cijih it: nc'koliko CSCi,l
o psihotrnnickom orUZjLL pohranjcno u
Vojnom dokumentacijsk0111 ccntru ne­
dalcko \Vashingtona"', Prica 0 nic'gowj
borbi da objaYi knjigu 0 lemi p,ihotro­
nike i bioenergetike pod naziyol11 1::I)c­
;/0/ [xcalibllr Ol7e l:'xwlilJlir S/etelllclIl)
im'l napel pustoloYno-spijunski Z,lf)kt
poput kakvog trilera lana flt'l11ing<1
(autor kniiga 0 tainom agentu 1<1111CSU
Rondu; op. ['1"('1',)"', Bl',lrcienOl'aie knjiga
trebala izaci 19';"8" 'lli jc njcno i/dayanje
'misteriozno' odgode[1(1, L' \Tijeme kada
je rukopi" priprel11ao 7,.1 obiadji\'anje
pripadnici 'mrclc' sll,jedan la drugim,
duzivljaYali neobicnl' sucibine.
}edan takav SIUC'li ,je zagonetno uboistyo
za koje je osumnjicen Ira Finhorn, Ein­
horn, organizator 'I11rclc': usmjcra\',loje
iza scene odredena nastoj'1l1j'l kongre,'nib
Rosea u [)omu zastupnib, )ednoga dana
Einhorn je, zaprepasten, otkrio yee duzt'
vremena mrtvo tijelo Syog kolcge islr.lz,!­
yaea u jednom km'cegu n.l stralnil'lll tnie­
mu S\'oje kuce"', Kada it' FRI podignuo op­
tuznicu protiv Einhorna, OI'ajil' pnprel11io
zestoku obranu, sto ic rt'lultir<llo \'elikom
kontroverzom u Illt'diji[11a i POdU/OI11
sudskom bitkom te pribadianic'lll dok'lIa
f)rotiY '" ,[nedostaje lekst] a Einhorn sc
trenutno skriya, uvjeren da I11U je S\'l' to
podmetnuto, Ali, tko n1U ie to podl11et­
nuo' IYlogle su to biti americka, sOl'jehb
l
iii britanska obavjestajna sluzb,l , budu,'i
da je Einhorn slobodno razmjenjiv.1l1 in­
t()rmacije sa syim skupinama iii pojedin­
cima koji bi ih zatrazili, Kasniie, gkdajuci
unatrag, poslIl11niao je d'l su neki liudi koji
su energicno trazili da ill1 posalje Tesline
radoye mozda radili za strane ob'l\'iestaj­
ne agenclje, :-VIi istraZllit'lllo FBI -1.'\'1.' spisc'
operati\'llih predmeta i dmgc' istr,lgc koje
otvaraju neka zanil11lji\"l pitania 0 Finhor­
nOYOl1l slucajlL
Vodeci svoj ne\'idlji\'i rat sas\'i 111je mo­
gucc da je americka kriptokl',1Cii'l 11'1p,11.1
spomenutu mreZu na isti nacin n,l h"ll je
napala pokret za gradanska pr<ly.l i pru­
turatni pokret tijekom sodesetil1.
globalno drustvo
RIJEKA 5TIK5
;-';ovoumrlc duse 1I dre\'llOi Grekoj morale
su prijeci dviie rijecne struje prije negoli bi
bile primljene u Had. PtT8, riiekd Leta, bri­
s818 .ie cjelokupno pamcenje 0 netom pro­
zidienom zivotu u umovima onih koji su
uronili u niene vode. Druga, rijeka Stiks,
krstila ie tek preminule Grke, ueinivsi
dusu ,Jam'ljek mrtvom" i pripustajuci je
kroz nata H8da.
S istim lesinarskim humorom kojeg su de­
monstrirali u proslosti, kreatorijedne od
pn'ih verzija Pentagonovog ne\'idljivog
oruzja jamacno su sami sebe zamii;lja­
Ii bOgOV1l11'1 podzemnog s\'ijeta kalb su
tajni prolekt 4. psiholoskog odjela ame­
ricke voiske na/.\'ali Riiekd Stiks, hko­
Z\''1no "OruY.je iz riieke Stiks" (River Styx
Weapons - RSW) biloiejedno od prvih
prntotipova'" elektromagnetskog oruzja.
RS\\' je pomocLi mikrm'aIO\'a "intenzivno
n'1rusavao tidesne tunkcije" raznih orga-
Razvojem zraka koje
omogucuju da covjek
cuje zvukove iii pak zra­
ka koje uzrokuju gubitak
pamcenja te sadasnjim
poduzimanjem golemih
napora na stvaranju
elektromagnetskog pulsa
(EMP), ukljucujuCi rat­
ne igre u zrakoplovnoj
bazi Kirtland u ameriC­
koj driavi Novi Meksiko,
odskrinuta su vrata za
otkrivanje razgranate
mreie istraiivanja i ra­
zvoja nevidljivog oruija
sirom SAD-a
na, poput "mozga, testisa, llCiju i slicno'~'
Osim toga, kreatori RS\V-a Sll tvrdili da
"postoie i parafizicke koristi koje SAD i
saveznicke dr:bve mogu imati od pravo­
vremeno ostvarene vojne primjene t'1kvih
uCinaka:' ;'\a temeIiu razgovora s glavnim
protagonistima RS\V-a i istrazi\'anja po­
zadil1t' tog proiekta ust'1novljenoie da je
Americka vojskd radila na parapsiholos­
www.tplpcilsl-. tlr
kom nevidljivom orul.ju jos davne 1957,
godine, Prien 0 projektu Rijeka Stiks ot­
kriva da niti Pentagon niti CIA nisu bili
bas tako nem usti kada se radi 0 rn ikro­
valovima i ostalom EMR oru7.ju kao sto
su to javno tvrdili. Takoder pokdzujemo
da ne samo da je americka vlada znala za
takvo oruzje nego je koordinirala rad ra­
znih agencija Pentagona i obavjei;tajnih
sluzbi, korporacija i sveucilista u smjeru
razvoja takvog oruzja jos od 1950-ih go­
dina. Sljedeea tvrdnja iz izvjestaia Stiks
otkriva zasto su americke vlasti podllZele
tako opscZne mjere zataskavanj'l: "Krene
Ii se s razvojem oruzja te vrste i sazna Ii
za to javnost, moze se ocekivati da javni i
str'1ni izvori iznesu optuzbe kako se radi
o monstruoznom oruzju:' ]~lkvo se oruY.­
je, u svome z'1cetku, smatr'1lo isto onoliko
kljucnim kao i nuklearne projektile te je
prethodilo on om nevidljivom orllzju koje
sada ugrozava zivot k'1kav poznajemo.
Prema jednom Pentagonovom istrazi­
vanju, vojska je vrsila eksperimente s
mikrovalovima koji su iZ8zivali opeko­
tine treceg stupnja na 'subjektil11a' II La­
boratoriju za medicinska istraziv<1l1ja u
Fort KnOWli II Kentuckyju. Kompanija
General Electric, naslanjajllCi se na svo­
ja ranija samostalna istrazivanja i r8zvoj
mikrovalnog oruzja protiv zivih ciljeva,
slldjelovala je u projektu Comet i ispitiva­
nju psiholoskih ucinaka HvlR-a. Ti su se
projekti bavili cit8vim EMR spektrom, od
radiovalov8 do l11ikrovalova 66 ,
Americke su vlasti vrlo rijetko iznosile jav­
nosh djelice informacija 0 svome arsenalll
nevidljivog oruzja. Osobitoje indikativna
tvrdnja bivseg istrazivaca iz Pentagonovog
trusta mozgova, Lowella Pontea, 0 mani­
pulaciji vremenom: "Odreltena vrsta radio
transl11isija moze mijenjati magnetsko po-
nos
Ije naseg planet'l ... Smzna struj'1nja \'Jetra
na nebu obicno slijede to magnetsko polje.
Dakle, kdda ga skrenete iii pocncte stvarati
goleme stojne valove u atmost~'ri (s eime Je,
inace, nasa dada llpoznata), tada te zracne
struje skrecete, a srnjer \'jetrenih struja, na­
ravno, prate i vrernenske prilike."'·-.
I\:,madska obavjestajna sluzba na slieanje
naein objavila ReutersovlI radiotelegratira­
nu poruku 9. kolovoza 1975. u kojlli se opi­
suje "uvodenje elektromagnetskih valm'a
u okolis"'" Osim vel' opasnih implikacija
meteoroloskog ratovanja i posrednih uei­
naka na Ijudski um, alllzije n,l izra\'ne eim­
benike kontrole uma pazljl\'O Sll izosta\'l'l ~l
istrazivanja, kako pokazuju otkrica kanad­
skih obavjestajnih iz\'ora i drugi materijali,
pokazuju odnos iZl11edu magnetskih polja
ekstremno niskih trekvencija (El\ E) i po­
desavanja eovjekovih rnozdanih nlova.
Razvojem zraka koje omogllcuju da eo­
vjek cuje zvukove iii pak zraka koje uzro­
kuj u gubitak
pamcenja te
sadasnj im po­
duzimanjem
golemih na­
pora na stva­
ranju e1ektro­
magnetskog
pulsa (E:vlP),
ukljueUjUl'l
ratne igre 1I
zrakopIov noj
bazi Kirtl8nd
II am eric koj
drzavi l\iovi
Meksiko,
odskrinuta
su nata Z8 otkrivanje razgranate mreie
istrazivanja i razvoja nC\'idljivog orllzja
sirol11 SAD-a.
lza signala iz Moskve i Eugenea, zatim
'djetliea, ubojstva iz slucaja Einhorn i pro­
jekta Rijeka Stiks krije se taJni arsenal upe­
ren na ljudski um.
"OJ DOMOVINO MILA, GDJE
ZOMBIJE 51 5KRILA"
"To je mnogo opasnije od atomskog
unistenja" - upozora\'a tiziolog na plat­
nom spiskll CIA-e, dr. jose Delgado ­
"jer, nasim znanjem, nazalost, m07~emo
doci u priliku da razorimo Pbnet. A na
temelju spoznaj8 0 mozgll koie imamo
mozemo preobraziti, oblikovati, usmje­
ravati i robotizirati covieka, 0,lislim da
nam u buducnosti prijeti \'elika opa­
snost ,,, odnosno da cemo tada imati ro­

SKUP PROBLEM U CIJELOM
SVIJETU
PogbL1Jtc oko ,,'hc'. I'nmiecujcte lt nesto(
:,\"s Syijct f'o't"ie dehlii ... pllno deblji. :-\i­
k~l,b r'lnil" II pm'iiesti cO\'iec',1I1st\'a niSLl
tako lIgojen'l tiieb Iwcbb leml.iom. Debe­
lt i prdili mLlsk'1I'ci, zenc' i dieca d'lIl'lS cine
f'rcte'ini dio st.1I10\nistYa \'ec'inc' zemalia
SCI lafl'ldnim n'lcinol11 zi\·ota. SAD (7·1,!
po,tol. .\u,tt"lliia Ih7A f'o,to), ]\'(l\'( 'le­
bnd (hS,-1 po,\o) i l'jedillieno Kt'alie\'styo
(h I !,I\sto I odlikltlll 'c' flO time da spadaiu
nwdu 2S n.llckhliih !c'm.lli'l na s\'iietu. l
'\\'iehb Idr'l\,t\ella orgJlli/aci.jJ (SZO)
"leb o\'i,ltic L1Sit'c'nost flretilosti K.10 epi­
lei (. l:
EPIDEiVIIJU PRETILOSTI
demiju. (Preti]ostjc definirana postot­
kom tjelesne masti. ;.Iene Kojima prcko
32'){1 tjelesnc tdine cine masti i nmskarci
s preko 25')0 smatraju sc pretilima.)
Ijudi sirom sYijcta dehlji su nego ikad.
Pretilost. koja .Ie nekada hila smatrana
prohlcmom samo It zcmljama s Yisokim
dohotkom, u dramatic nom .ie porastu
u zemljama s niskim i srednjim do­
hotkom. Posljednjih godina sye se vise
primaje sircnje cpidemije prctilosti u
zemljama u razYojll. U stYari, stopa po­
weanja lIcesta]osti preti]osti u zemljama
u razyoju cesto moze biti visa od one
u industrijaliziranom svijetll. ZapraYo,
medicina
Sherrill Sellman, ND © 2010.
E-mail: drsellman@
whatwomenmustknow.com
Web-stranica:
http://whatwomenmustknow.com
godisnja stopa rasta broia lilldi s preko­
mjernom t6inom i prctilill Ijudi II t'egi­
jan18 AZlje, Afrike i IU7ne An1c'rikc' Yec'a
.Ie dya do pet puta od one u Siedinjenim
DrZavama.'
Statistike koje otkri\-"iu utiecaje on' c'pl­
demi.ie sokantne su.
• Tri cetvrti ne od rasl ih .\ mcTi k'l nac"l t
goto\'() 2-1''1, djece I adolesccnata u S.\D­
II 201 S. lmat ce prekomicrnll tic·!c-,nlt
teli nu. (
• 2030. yjse od Shoo odr'blill .\mnib­
naca imat ee prekul11jernli kiinll iii hiti
pretilo.'
medicina
• L' .\I11L'rici prL'tili liudi danas su broiniji
od ol1ih , [lrekol11iLTl1l1m td,in o III ,
• :;\ako dc,c!o hritansko diiete \jeroiat­
no Cl' postati pretilo do 2015,"
• L' '\OHll11 Ze!andu zdra\'st\'eno istra­
ii\ell1je IZ 2U06,-200:-, utndilo je da Je
S\elka trecel odrasla osoba imala preko­
I1ljL'rIlU teZinu 1.'6,.' posto) i da je svaka
(elnta hila prctila (26.5 pnsto),­
• f'rckOI1lIL'nla tezina dosegnula je epi­
dClllijskL' propnrcijt' na s\'jctskoj razini,
, preko 1,:- 1l1i11jardi odraslih koji imaju
pn.'komjLTllU te/inu iii su pretile,'
• :;ZO prcd\'ilb da ce do 2015, n,l svijetl!
hit i 2,.' mil iiarde odraslih s prekollljer­
110m teZinolll, od ccga ce preko 7UU mi­
lijun<1 biti pretiln,"
Ljudi poSt,ljU takn debcli del Sll stHlrene
11O\T keltegoriic kelko bi se preciznn de­
fll1irala relstuca dehllinel, Nekad,l ie izraz
Ljudi sirom svijeta deblji su nego ikad. Pretilost, koja je
nekada bila smatrana problemom samo u zemljama s
visokim dohotkom, u dramatiCnom je porastu u zemlja­
ma s niskim i srednjim dohotkom. Posljednjih godina
sve se vise priznaje sirenje epidemije pretilosti u zemlja­
ma u razvoJu
'l11orbidno pretili' opisi\'ao mali se­
gmcnt st,lno\'llistn, ,IIi sada iZllad toga
postoji katL'goriia 'sllpcrpretili'. Goto\'o
SUU.UUO Australacajc 'superprctilo', sto
it' peterostruko pOH'l:<JlljL' tijekL1Il1 pro­
tekla (1\,1 desetljcca, SlIpcrpretili il11aju
indeks ticlesne mase nd 50 iJi \'ise i teli­
nl! 11Ilad 200 kilograma. Prcd\'ida se da
cc se brojkc sllpcrpretilih ud\'ostruciti
u sljedeccm desetljCl'u.
O\'a trcnutna zdr,l\"St\'ena kriza st\orila
je r,btucu paniku diljcm s\'ijeta, priJe­
teci da ce nc sal110 prcopteretiti susta\'e
zd rant\'enc ski-hi ncgo i st\oriti pre­
\'e!ik tillelncljski teret \'Iadama, Na pri­
mier, zdra\'st\'eni troskO\'i pretilosti u
SAD-u iznnse C',I\-; 14:- milij,Hdi dolara
godisnic, nel klllelju noH' studiic RTI
Intcnlation,J!a i CCllt,H,l za kontrolu i
prCH'IKiIU bo!esti," Prema najno\'ijem
Istrazinnju obj'l\'ljcnom II c,lsopisu
TIlL' .\1c'dit"ul JOl/rnul ll( AI/stmlia, uku­
pan izraynl trosak prckol1ljerne tezine
i pl'l'lilosti u Australiii iznosi 21 mili­
j,Hdll ,lmtralskih dolara godisnJe, d\'o­
,truk" \'ist' od ranllih pnl(jt'n,l."
5TO SE TO USTVARI
DOGA8A?
Pretilost Je sll\'rel11eni problem: prije 50
godina statistike 0 njoj nisu cak ni postoja­
Ie. lpak, II sal110 nekoliko desetlJcCa rastu­
ca debljina miliJuna ljudi prijeti ne 5<lmO
njiho\'om zdra\'ljunego i zdra\'lju buducih
generacija. Prsti su upereni na 'pretiloge­
nll' prirodu zapadnih nacina prehrane i
nacina zi\'ota koJi promicu po\'ecan unos
rafilliranih, ugljikohidratima bogatih, jako
zaseeerenih i hranji\'im l\'arima osiroma­
senih prehral11benih proiz\'oda, kao i tjele­
snu neakti\'nost.
Ali, jos nesto niJe U redu. Nasa tijela, po­
sebno nas l11etabolizal11, kao da postaJu
naruseni. Paradoks tog stanja prekomjer­
ne teline u tome Je sto neki IJudi postaJu
sve deblji iako unose manjc kalorija i \'ise
\'jezbajll. Cini se da zdra\'iji izbori u pre­
hrani i naCinu zi\'ota nisu djelot\'orni II
skidanju viSka kilograma. Nekada su bili,
ali vise nisu. U cemu je, daklc, problem?
Pokllsa\'amo Ii zaista naci rjesenje za pre­
tilost moramo ga traziti drugdje. Tradici­
onalne teorije 0 gubljenju tezine i pristupi
povezani s preh ranom i naCinom zivot<1
nisu ni blizu dovoljni za zaustavljanje tren­
da. Drusl\'<1 se guse u salu.
Briljantni brit<1nski endokrinolog dr. A.
T W Simeons (u. 1970.) posvetio je 30
godina s\'og ziYota trazenju odgovora na
temdjni uzrok pretilosti. Njego\'o ga je
istr<1zi\'anje od\'elo do prouca\'anja vezc
izmedu endokrinologije, pretilosti i psi­
hosomatskih poremecaja. lstrazio je s\'a­
ko potencijalno rJesenje za pretilost koJe
se nudilo bilo gdje u svijetu. lstr<1zivao je
stitnja':u, hipofizu i nadbubrezne zlijezde,
gusteracu, zucnu \'recicu i preko 100 dru­
gih fizioloskih funkcija.
Nije rnogao nad nikakvu izra\'nu korda­
ciju izmedu pretilosti i tih raznih zlijezda
i organa. Dr. Simeons je na kraju zakljuCio
da kljuc problema pretilosti Idi u dijelu
mOlga koji se zo\'t.' diencefalon, komplek­
sa struktura koji ukljucuie talamus i hipo­
talamus. Kakn jt' otkrio, sr7. problema po­
sebno je po\'ezana s narusenom funkcijom
hipotalanlusa.
Prema dr. Simeonsu: "l".koje pretilost
u\'ijek posljedica jednog \'rlo spccificnog
diencefalickog nedostatka, iz toga sliiedi
da je jedini nacin da ju se izlijeCi ispra\'lj~l­
nje tog nedostatka, To St' u poct'tkLl cinilo
kao krajnje beznadan potlwat. Najveca
prepreka bilo je to sto k lesko nad<1li se
ispra\'ljanju naslijedenc osobinc smiestenc
duboko unutar mOl.ga. lako smo imali na
raspolaganju nekoliko liiekoY<1 za knje sc
\'jero\'alo da djeluju na dlenc'cfalon, nijc­
dan od njih nije imao ni najmanjcg ucinka
na centar za masti. )Jiie bilo cak ni traga
koji bi pokazao smjcr u kojem bi trebab
krenuti farmakoloska istra/i\'anja kako bi
se pronasao lijek koji ima tako specificno
djelo\'anjc.» II
Dok se opcenito \'jerovalo da prcjcdanie
uzrokujc pretilos!' Simeonsje otkrio da it'
prejedanJe rezuLtat metabolickog porcrnc­
caja, a ne njegov llZrok.
Sada kad je otkrio dugo trazeni ul.rok, dr.
Simeons je krenuo LI potragu za rjcScnjem.
Njego\' 'heureka trenutak' dosaoje kad ,Ie
primijetio da \Tlo mrsave trudne Indijke,
iako imaju nizak unos kalorija i istoneme­
no rade nio zahtje\'ne tjdesne akti\'nosti.
radaju zdrave bebe Ilonnalne teZine. Te
trudnice lako mogu izgubiti kilograme
drasticno smanjujub unos luane, ba da
pritom osjeeaju glad iii da na bilo koii na­
cin stete djetetu u maternici. Poslije mno­
gih istrazivanja on je tLl poja\'L1 pripisao
prisutnosti l\'ari zvane hLll1lani korionski
gonadotropin (hCG), koja se za nijeme
trudnoce II vdikim kolicinama st\',1r,1 u
zeninom tijelu.
Takocler je razmisljao 0 rijctkom medicin­
skom stanJll mladih pretilih indJiskih dic­
caka, pOZl1atih kao 'debcli clccki' koji SLI se
izlijeeili od svoie pretilosti s\'akodnc\'nim
inJekcijama malih kolicina heG-,l: cude­
sno SLI il.guhili S\'oj silan ape tit i preobliko­
\'ali svoja tijela 1I normalna,
Dr. Simeons se pitao bi Ii hee; mogao po­
mob kod otvaranja abnormalnih, z,lstiCe­
nih zaliha masti kod zena koje nisu trudnc,
a mozda cak i k(1d muskaraca, U normal­
nim okolnostima tim abnormalnim zali­
hama sala goto\'o jc nemogucc pristupiti,
oslobadaju se samo kao posljcdnJa strate­
gija tijel<1 za prezi\'liav'anje u \Tcmenima
ekstremne izgladnjdosti. ~ledutirn, dr,
Sime(1ns je otkrio jcdnll \Tlo zanimljl\'ll
iznimku: hCG signalizira tijdu da mobi­
lizira Ie masne zalihe, U s\'ojoj bolnici ek­
w'.·v 1,\/ [", I e ell s k h r


SPlTilllt'lltlrao ie s tilll pristupulll, koristeei
syakudllt'l"Ilt' illjekciil' hCe;-,l kombinira­
Ill' , \Tlo ,pt'cihcllom dijl'tom od 500 b­
10l'iia dne\'no, ;\,lkoll godina i godina rada
s ti,lIcallla pokmllih p,\clienata usavrsioit'
s\'Oi "protokol lijc'Cenja za skidanjl' kilo­
gr,lllla", Rew!tati su bili zapanilljllei, Go­
tonl 100 posto njegoYih pacijenelt,l skidello
it' otprilike pola kilograma dne\'no dok Sll
hili na tom prntokolu, A gubili su samo
najtezl i najotpornljl oblik t,elesne masti tj,
allllormelinu pohranlt'nu melsL
•
Ie Ii hCl; bio kliue kojijl' l1logao sigurno i
uspjl'~no n,\tlti porellleCt'n hipotalamus u
1l0rlllaino stanil'?
VAZNOST HIPOTALAMUSA
(Illl se da je problem pohranii\\mja masti,
koii dmodl do prt'komierne tjeleslll' tdine
i prt'tilostl, pm'oelll s gla\'nom zliiezdom,
hipotalamllsom,
Hipotalamus it' zbirb Sf'eciializiranih
staniC,l ,mil'~tt'llih II donjl'lll sredisnjem
dlldll mozgel, Omoguc1\'\ kOlllllnikacijll
illl1t'dli endokrillog i sredisnieg ziYcanog
susta\'a, To Ie ledelll od sredisnjih elemt'­
neltel mozga 1 obul1l'aea neuronski sklop
koji kontroliL\ t'mocionalno ponasanje i
motiYaCliske poriw, Bez pra\'illlc fllnkcije
hlpot,llelmw,el tel lh'a sllsta\cl nl' mogu od­
go\\ul.liucL' reagirati 11a llZd.liJ11111L'
l'nutar hlfl(ltalalllUsa skriyen je cl'lltar za
sitost koii reglllira apt'tiL Kontroliraju ga
lll-a spoia koii stimlllir<llLl okolni hipotala­
IllUS nel uhrZelnjl' metaholizma, smanjenw
elpetitel i podizelnle r'lzint' illZulina radi do­
preml' t'llnglJe LI stanict' umjesto njenog
\\ \\' '.\ \\ i i- ell ~ 11 I
pohranjivanp u obliku Illasti, l\'azalost, te
ie sustave lako narusiti,
Cini se da je nas nacill zivota 2 L stoljee'l
ozbiljna prijetnia zdravljll i pravilnom
radu hipotalarnllsa, Neravnotel,a hipotala­
musa dovodi do intenzivne i stalne gladi,
sporog metabolizll1a i nakuplianja Sl\vis­
nog i abnormalnog sala u raznim dijelovi­
ma tiiela, ukljllCUjuCi trbuh, bokove, bedra
i struk, kao i koljena, lecta i nadlaktice, Ta
zlijezda kod ljudi koji su debeli nl' radi
normalno, U stvari, cak i Ijudi s blago pre­
je istraiivanje odvelo
komjernoll1 teljnom takoder ll10g11 imati
narusen hipotaiamus,
Na hipotaiamus negativno L1tjecu stres i
trauma, ciklusi postova i prejl'dania, i tok­
sicna prehrana visoko rafiniranom, vla­
knima siromasnolll hranom zagadenom
desecima tisuea umjetnih kemikalija i adi­
tiva, Mettutim, ima jos l1lodernih opasno­
sti koje uzimaju svoj danak Toksiene tvari
prodiru hoz krvno-l1lozdanu barijeru i
uiaze u hipotalamus, a zatim i u hipofizu,
gdje llzroklljU poremecajl'; na primjer, po­
svuda rasireni disruptori estrogena iz oko­
liSa poput nonilfenola (NP) i bisfcnola A
(BPA) imaju izravno stetno djelovanje na
hipotalallllls, I,
Prl'llla ll1edicinskoll1 istrazivacu Robertll
Q, Beckerll, dr. ml'd" elektromagnetska
signale. polja (EMP) takoder ill1aju stetan uCinak
na hipotalamlls, "ivljt'sta najveCih proll1je­
na - hipotalamlls i korteks ll10zga - bila su
razlog za zabrinutost. Hipotalamus, splet
vlakana koja povezuju autonomni ljvcani
sustav, najvazl\ i je dio Illozga za homeo­
stam i kljucna e karika u reakciji na stres,
medicina
Svako ometanie Kortikalne aKti\'no­
sti ... narusilo bi logieko i asociiati\'1l0
misljenje ... ,,;"
Ugledni istrazivac dr. HenrI Lli "pOlnt'­
nuo je: "Dodatni stres od nepl'ekidnog
izlagania be±ienim frekl'enciiama kod ko­
ristenja mobil nih telet\lIla i drugih lx'zie­
nih uredaia dodatno lIgmz,wa mozak." ,­
V manje od 30 godin'l go!<wo LJO posto
Planeta i njt'go\'ih stano\'nib postalo
je konstantno lzlozeno nl'popllstlil\'il1l
EMP-ima I beZICl1lm tehnnlogiianl.l. ,\ loz-
Briljantni britanski en­
dokrinolog dr. A. T. w:
Simeons (u. 1970.) po­
svetio je 30 godina svog
iivota traienju odgo­
vora na temeljni uzrok
pretilosti. Njegovo ga
do proucavanja veze iz­
medu endokrinologije,
pretilosti i psihosomat­
skih poremecaja
daje nas osjetlji\'i moz'lk, posl'bno gla\'ni
celltar za kontrolu, hlpotalal1lus, KOn<lenO
dosao do prijelomne tocke pod ncprt'Kid­
nim izlaganjem mnogim ot\'ornil1l t\'an­
ma, uzrocnicimd tjelesnog i t'l1locion~llnog
stresa te tehnologiji 21, stolieea,
LIz ugrozenu funkciju hipotalamllsa sa In
ce se Ilastaviti nagomilav-ati bez obzira
da Ii netko jede pre\'ise, norr\\alno iii
l1linima!tw. Nikak\'e dijetl' ni \'jclbanje
nikada neee rezultirati skidaniem po­
hranjenih masti. /cdl\osta\'naie einjenl­
ca da ta zlijezda ne radi normalno kod
ljudi s prekomiernom tezinon\ i \'jeroiat­
no je u nekoJ mjeri lIgro/.ena kod weint'
Ijudi, Kako bi otpllstio pohranjelll' zali­
he masti, llbrzao l1letabolizalll i sl\\anlio
nepopustlJi\'l1 fizicku glad, hipotalal1lus
se treba \'ratiti u llormall1o stanje i knci
zena i kod llluskar'lCa.
NIJE SVO SALO JEDNAKO
Postoje tri tipa sala u tiielu: strllktur'llne
masti, normalne zalihe l1lasti i ,lhllnrmal­
ne pohranjene masti, Struktur,llne masti
prul.aju zastitu vaznih tielesllih organa i
medicina

ISI"[,,,\'a I m' opkreeUIU mL'taboJizam,
:\"rl11,l]nc l'lIJllL' masti rasirenl' su po ci­
ie'lom Illl'ILI i koriste se'Lw smi\'() kadaic
tiiclo Slloccno s ncposrednim Iledostat­
kom pt'dnanc III kaloriia, O\'a pr\'a eh'D
tlp,1 masti potrchna Sll la dobro zdrD\'lie,
-\hnorm,Iin,1 l10hraniena mast Iii adipo­
Ina mcl,t polH<lIl]L'lla ie ispod koze i oko
orgclllcl kao 'pric'u\'ni iZ\,(lI' gori\"l' 1'1 sluca­
Il'\'t' teSKog llL'dostatb IH<1Il C, Kod prehle
o'obe ohicno sc skul111'ln'1 mjestim'l pOl1Ut
lrhu]n h"ko\"l"traznjicl" koljena, gle­
Jnic\'<l, n'ldbktie'l i n'lt'l, To jc salo koit' ne
SClmo sto u/rokulc iwhllccnic tiiela nego i
drugc IdLl\'st\'t'nc problemc, Pod normal­
l\tm dijetnim l'rogramim'l tiielo otpusta
struktur'llnc i nornl.l!ne /'llihe masti, 'El­
koder sclsoriil'\'1 misin' i \'()du, Posljednj'l
mast koiu cc tliclo koiclc u !prmi sagorjcti
IC'll 'lhlwn11alnc I.'llthc masti, buduci da
tini se da je nas naCin iivota 21. stoljeca ozbiljna prijet­
nja zdravlju i pravilnom radu hipotalamusa. Neravno­
teia hipotalamusa dovodi do intenzivne i stalne gladi,
sporog metabolizma i nakupljanja suviSnog i abnormal­
nog sala u raznim dijelovima tijela, ukljucujuCi trbuh,
bokove, bedra i struk, kao i koljena, leda i nadlaktice
'u onc /,ldnia str'lkg[ia preJi\'lj'l\',mj'l la
nl' mase i strukturalne masti, dnk dijcta
tesko nt'ishLlnlCllll tiielo,
s hCe-om dovodi samp do oslobalbnja
LlIo, kpltkp god se liudi n'l diiL'ti trudi]i,
'lbnormalnc pnhranjene 11lasti,
svo ono ispllpceno, iwblicllillce masno
tki\'() oko trbllha, hokm'a i bedara zauviiek
HCG PRISKACE U POMOC
cc ost'lti ncdirIlllto ..\. olli postaiu mrsDvi,
H1l11lani korionski gonadotropin (hec.;)
mloh,l\'1 i sbbi dok gllbe s\'oie strukturalne
tvarje koju u golemim koliCinama stvara
I non11'llnc I.'llihc masti.. , dodatno slabeCi
posteljic<1 za vrije11le trudnoce, To je naj­
funkclill s\'()g hipot,ll'\I111IS'l,
veea glikoproteinska t\'~H (tehnicki nije
Dr. Simeons ie otkrio d,l hCe OdrZ'l\"l
hormon) f1risutna uljudskim biCima.
struktLlLllnu m,lst i l11isicc net'lknlltima,
Dr, Simeons je razvio vrlo spccihCan
razgr'll1uillei S'lmo 'lhnormalne tjclesne
protokol /a upotrebu hCG-<1 zajedno s
m,lsti koic kOl'istc k,l() gOt'j\'O i uHokuiu da
preciznim pldnom dijete, Program se
«Netko tko boluje od prctilosti i pokus,wa mira u energi,iu i hranll\e t\',u'i dl,LlI,i
skinuti kilograme niskokalorijskom di)e­ do siglirIlog, ali brwg gubitb masti od
tom najprije ce izgubiti nemasno misiCno 0,5 kg dnc\'IHl iii \'ise (stn illl,1 \'ise m,l­
tkivo, a nakon tog'l/,astitnu mast oko unu­ sti koju treba skinuti, to ie brZi gubitak
tarnjih organa", Napisaoje da «tijelo tek kilogr'lI11a),
kao zadnje rjesenje odustajc od svojih ab­ los je nev)eroiatniie brIO prl'oblikm"lIl\t'
normalnih zaliha», dodajuCi da se "dotad hjela dok se 'lbnorm'llnc i iwhlil'uiuct'
pacijenl obicno osjeb toliko slabo i gbdno masne naslage doslovno tope, r'lzlltkri\'a­
daje vee odustll> od dijete,» I, juCi no\'o istesano tiielo n,l diielo\'illl,1 koji
TlJje tragedii<l onih koji stalno isprobavaiu su hili najotporniii n,l promjcne, Trbllh
niskokalorilskc dijete koje su bez razlikc postaje raV~lll, bokovi i hcdra n'lc'liu St' n'l
neuspjesne, normalne proporcije, '1 lllasni j'lstucici n'l
Dr. Simeons jc zakljucio da kada se hee; ledima, nadlakticall1a i kolit'nI1l1'1 nest,liu,
ponovno unese u sustav odrasle osobe on Istonemeno, tijelo postaie (n~Ll" kOZ'l
reblibrira hipotalal11us i pOl11aze otkljuca­ siajnija, Dok se abnorm'llne zalihc 1ll,lSti
ti adipoZl1e naslage, cineci ih dostupnima preobrazav,lju u energiju i hr'lllii\'e tvari
kao izvor encrgije kada kalorije inace nisu Ijudi izvjestavaju 0 obilju energiic i tome
dostupne, kao Llda je osoba n'l niskoka­ kako glad osjeeaju rijctko iii nibd'l,
lorijskoj dijeti, Medutim, niskokalorijske
dljete lIIrokuju gubitak nemaslle misie­
1\ajholje u Vt'zi s hCG-om jc to sto m'lb
kolicina kOj'l se unese tiiekolll progr'lm,l
/
skidanja kilogram'l ne iZ,lZi\'a apsolutllll
nibk\'e neg~ltivne nllspniaw,
Uvodenje heG-a kliul'no je Z'l program
dr. Simeons'l, Kada se koristi hCe; s nlC­
govom niskokaloriiskom dljetOIll dOlbtna
mast mobilizira sc I'lenngilu, a ost'lLlk sc
eliminira, 0\,,1 dijet'l od \'it,llnc ic \';llnO­
sti kako se isprazniene masne stan ice ne
bi odmah ponovno popunile, Korist it' U
tome sto se ciljano oslobadate vi;ka masti
bez posljedica po kosti i misiec,
Dan<1s je 0pl'enito prilw<1eeno d,lie ghl\'­
n<1 funkcija ll1asnih stanica d'l dieluiu bo
spremnik energije, II obliku tnglicerieL1, ali
ujedno Sll umiiesane u metaboli/am sf'ol­
nih hormona, Dok tijclo otpust'l i doslovce
topi suvisne 111asne stan ice Ijudi primjecu­
jumnoge koristi po zdravIie,
Dolazi do sm.mienja up'lb iZDZV<lnih su­
visnom mascu i nestaju bolm'i. Liudi k
tomll i/vjeiitavaju da i11l se S11laniUIU bolo­
\'i II kukovima i koljeni11la, budLlCi da svaki
kilogr<1m suvisne masti nsi 4-5 kilograma
pritiska na kuk, koljeno i glezani,
Pre11l<l dr. Simeonsu: j,;.,)aj\'azniii \'t'/'lili

Illldi guhe ne SCllllO kilograme ncgo i cen­

mora p'li.1jivo slijcditi, Liudi koji zele pore11lcbji i oni kod kojih se cini d'l preti­
timetrl', S hCe;-om, tije!o otpust'l i tran­
skinllti 7 kilograma iii manjc treb<1ju lost potiCe ilt pogorsava stanje icsu sliedeL'i:
st()rmira 'lbnprmalnu pohranienu mast 1I
protoknl od 23 dana, A protokol sc tako­ diiabetes, giht, reumatiza11l i 'Irtritis, po\'!­
] ,:100-3,000 k,doriia energiie 1 f1rehrane
del' moze koristiti do 40 dana kako bi se sen krvni tbk i otvrdnjavanje artcrii'l, ko­
dnt'\'no, Sto im'l \'ise pohranjene masti, to
kroz to vrijeme izgubilo 15 kilograma,'" ronarna bolest i cercbrahu heI1l0r,lgiFl,"
ie wci dnl'\'ni gubitak m'lsti,
Kada se heG daje /ajedno s dijet0111 vrlo Ljudi koji slijede hee; protokol otkri\'aiu
OSllll tOg'l, dr. SlIlleOllSll' otkrio d<1 hCG
sirom'lsnom kalorijama u tijelu se Si111U­ da St' njihove razine seeera u krvi i hv­
m,lksllll'lhw !,o\'t'e,n,l funkcionalnu spo­
lira stanjc knje ga «prevari" da djeluje nog tlaka \,rabjLlunllt,lr lwrm'llnng ras­
sobnmt s\'ih l'cnt'lr'l II hipotahllllllsu, uklju­
kao da jc suoceno sa stanjem krajnjeg pona, pobohsa\'aju im se raspoloicnie i
CUillCi (lnO ~to Ie n'lZ\',W 'cent'lr za mast:
gladovanja. K<1O rezultat toga, hipotala­ san, nestaje iudnja za sel'crolll i llgljiko­
(illle I )J1l0g11e'l\',1 d'l se lllasti oslobadaiu i iz
mllS saljc signal za oslobadanje pohra­ hidratima i normahzir'lju illl se r,lIint'
'lbnonll'lllllh lllasnih n,lsbga i buduna r~ls­
njenih masnih rezervi, trigJicerid~li kolesterola, \Ie'lutim, V'll­
pO\,lg'lIlju tlielu kao iz\'()r gori\a, 'It) otkrke
Buduci d'l se oko 1.500-3,000 kaloriia noje redovito nad/,irati te r'l/inL" f1oseh­
potaknllio ga je lb ILJ:14, n'lpise:
pohranjene abnormalne masti transfor­ no <1ko stc na Iijeko\'i m,l, l\'ijck potr'l/i­

k "1\il't Iijl'l'nik,l, po mogucno,tJ nekog
kCldnc\'nih supkutanlh lnlckclla hC( /-,1
koii il' upO/nat :- hC(;-oJ11.
za samoda\'anjc, Postoii i oralni oblik
\ IOZltl ,'U 11,1izn,lcajllljc kOrJ,ti od hce
hCG-a koii ie takoder dmluf',111 saillo
protokob pobolisania metabolizma i re­
na Iijel'nicki recept. \ [edulIlll, poslOl1
:-ctiranjc hipotabmu,a, ~akon sto za\Tsite
jos JedlL1 djelotYorJLI opciia uzil11anla
progr,1l11 koii traje 6-12 tiedana, o\'isno 0
hCe-a: homeop'ltski hee; lliek kOli se
tomc koliko kiiogram'l odlucite izgubiti,
svakodne\'no ulim~l u obliku oralnih
i n,lpr,m!c odg<1\'aL1IUce promiene prl'­
kapi. Homeop,ltski hC(; im,l istl ucin,lk
In,llle I l1aCil1,l ZI\O[a, z,!LirZat c'l' ,l' 110\'a
bIo lijecnicki propi'<1I1e \el'liil' hU ;-~1,
r,l\lwlczl1a lock,\. LjuJinu koji ,u prctili
Zato sam ga odluciL1 isprob,lti,
trehal ce nekoliko ciklu'Cl hC(~ diictc,
Koristeci homeopatskt' bpi hCL;-,l tri­
:\cda\'ILl l,traLI\',llll,l Kt)I,lil' pro\'Co dL
put dne\'no kroz 23 d,1l1,1 i sliiedeci pro­
Illl'd, [lalllcllkllll'c'lO, liIrektor btrazi\\1C­
tokol dr. Simeons,l po koiem se odrede­
kog centr,l Z,l or'llni hce; u Buenos Airc­
na luana jede u odredenil11 ko]icin,ll11a
'u (Argt'nlllla), pObZ'll'l su konzistentnl'
kroz odredeno \Tiieme, upustiLJ S,lm ,e
rczllitate , hCC-om, Z'lpi,i t'okazuju da
u taj eksperirnent. Taj progr,lm nc zahti­
it' nlegm,l k1il1lb JOS,lJ kot'istib pristup
jeva nikakye speciticne rutinc vjc/bania,
I m,llne pril1llcnc hCC;-,l IW 6,S-!O pacijena­
skllpc planoYc prehrane iIi l)()scbne di­
I [,1, 'L1 p< lllld,lIla i dil'!ot\'orna metod'l kon­
trule pretilu,ti pot\TJcJ1a
jctnc fonnuIc,
Ie udgm',lr,liucim d\'O',tru­
k" ,iJlepim ,tudi.i'lm'l:"
Prema dr. lkllmchlll: ,,1\e­
zult,lll' ne moze nadmaslti
niti ielbn drugi nacin tre­
tlr,mia prdilmti.,,1
,,\i mugu imati koristi od
hCC-a. Bl'! olvir,l poku­
sa\ate Ii "kinutl preko 6
kiiogram,l mellOpJUZOm
lllroko\"lIlog trbusllog
,ala iIi :-tL' ozbiljno debeli
Iii pretili, s\'e dok preciZlJo
,liiedite hCe; program dr.
Simeonsa, zajedno s nic­
gO\'()]l1 s!1l'citicnom ni­
,kokalorijskom dljetom,
mpjehil' zajamccn.
honl1ona stitniace prdilim f',Kiientima
Ogromni uspil'si sa ,kidanjem zaliha po­
pomoci da postignll brze sagorije\'anje
hranienl' m,bti, kJo i mnogc iz\'anredne
njihovih abnormalnih masnih nasbga.
kmi,ti za zdr'l1'1jt' koic prate resetiranje
gb\'ne zliiezdl', dobzali ,u bko lijecnici­
m,l t,lko i paciicntima da Je to djelot\'orno
ril'sl'l1je za cpidcmlill pretilosti.
OSOBNA ISKUSTVA
S HCG-OM
S\'icblo .Ie to nama ili ne, sto smo stari­
ii to ,n llaS-l tiiela manie dielot\'orna u
lIt-to k, ic I rani ll, od rza \ani u d illamicnog
n1l'tabolizllla, ura\'lw!ei"l\anju hor­
IlWlla I rcgllliraniu seCl'ra u kn'i, S\'l ti
pl'(lbkmi nwgll lltJecati n,l postupno
n,lkupll,lJ11t' dOlbtlllh kiiograma, Popu­
Lnni liit'ko\'l t,lkoder im'liu s\'oju ulogu:
lWrJ]J()]J,k,l n,ldomjl':-n,l tn,1piia, anti­
lkpresl\'l, "t,ltini i lijel~oYI Z~1 kr\'ni tlak
n,l pOplSU nU:-l'0i,lY~1 n~lYode pO\'ec~1I1je
tiele,ne tezine'
1 V I l- d I \ ~ II I
medicina
Kao i mnogim zenama i meni .Ie prikra­
10 sredovjecno salo oko strub. M islila
sam da radim sw bko treba u pogledu
prehrane i vie/banja, ali nikako nisam
mogb skinuti kilogramc. jcdnoga dana
slucajan komentar 0 novoj vrsti progra­
ma za skidanjc kilograma promijenio je
moj zivot. Upoznala sam sc .I hCG-om.
Nckada sam vjcro\'ala da stitnjaca po­
maze kod skidanja kilograma. Meciutim,
prcma dL Simeonsu, stitnjaca ne igra
nikakvu ulogu u oslobacianju masti koja
uzroknjc prekomjernn tjelesnu teiinu.
To je za mene bilo pravo otkriee.
Dr. Simco!1S jc u svojoj knjizi POliluis
and inches (Kilogrami i centimetri) na­
pisao: «Kad je otkri\'eno da stitna zlijez­
da kontrolira brzinn kojom se trosi tjele­
sno gori\'o, mislilo se da ce se da\'anjem
Program se mora pailji­
vo slijediti. Ljudi koji
iele skinuti 7 kilograma
ili manje trebaju proto­
kol od 23 dana. A proto­
kol se takoder moie ko­
ristiti do 40 dana kako
bi se kroz to vrijeme iz­
gubilo 15 kilograma
Na tom programll s hCl; -Olll uiutro bih
stala na \'agu i ()tkrila lb 'll se (lAS kilo­
gram a maslI dmlo\'no dematerii'llizirala
iz mog tijela preko noci l Ali to nisu bile
sarno maslI nego I centimetri. \[nla stara
To se takoder pokazalo potplln im ra­ odjeea doslovno .ie s mene p'llbla. Lnp­
zoearenjem jer, kao sto danas znamo, ce nisam bila gladna. :vloia razina cner­
te abnormalne naslage nemajll nikakvu gije bila je neusporediYo bolja. (;ledala
ulOgll 1I cncrgctskom prometu tiJela, one sam kako mi se tijelo preobr'IZ,1\'a pred
.Ill zakljucane i nedostupne. ocima, Moj je trbuh nest'lo, bokoYi i be­
Lijekovi za stitnu zlijezdu samo primo­ dra sada su tanji nego ikad otI Illog 16.
ravajll tijelo da konzumira svoje nor­ rodendana - sto je postignuce za kojc
mal ne zalihc masti kojc su vee ispraznjc­ nikada nisam vjeronla da bi bilo mogu­
ne kotI pretilih paeijenata, i da onda raz­ ceo 1 cudo nad cudima, Illoi se misicni
graduje strukturalnu neophodnu mast tonus popraYio, Tijekolll tog 23-dne\­
bez diranja abnormal nih naslaga. Na taj nog protokola skinuld sam 6,75 kilogrd­
nacin pacijent se moze do\'esti na rub ma i dva konfekeijskd broja! U llledu\Te­
izgladnjelosti llsprkos tome sto ima pe­ menu sam provelajosiedan 23-dne\ni
desct kilograma sala viska. Tako je sva­ protokol i ukupno sam ski nul a 11,25
ki gllbitak tezine izazvan Iijekovima za kilograma i cetiri konfekciisb broja. I
stitniacu u\'ijek naustrb one masti koja sada imam potpuno ravan trbuh!
je tijelu prijeko potrebna,»" Cijeli program kako gaic stH1rio dr. Si­
lzvomi program dr. Simeonsa zahtije­ meons zaht eva 23 dana na hCe-u na­
vao je lijci'nicki reeept za kupnju sva­ kon cega .II edi bza odriavanja ndins
medicina
tri tiL'dnd 11,1 l'rL'h rclll I , niskom ra7lnom
cans Become Cherwelght or Ubl''''? Esti­
u~diikohldr'lta i ,SL'(n'l, Potpun program
mating the Progression and eust of the
l'otr,'b,]11 IL' nL' samo za skldanle sala i
US Obesity Epidemic", Ol'l'"itl' 24. srpni'l
prL'obllko\"ml" [liL,I'l Wl' i Zll resetiranje
2008; 16( I 0):2.123-30
I11L'la bol Il'k ih (un k(i ia, ;sJ ai Im preSl\'ll I,i I
S ibid.
dill l1\'(lg progr,ml'l je to sto n8kon rese­
6 Devlin, Kate, "Onl' in I(J children In En,
tirania Ill\lg 11ipotalamusa i I1lclabolizma
gland 'will be obese within ti\e \e'lr,' .. ,
nwia k/ln,\ niiL' \'arirala \'isL' od OAS ki­
logram,] u nL'ko] Iko mieseci, (~ini se da
IL' dr. "imeo1\', blo u pranl. Poboljsanim
(unkcioniraniem metabo]izma na hCC~
programu postllii \'L'ca \'jeroj,\tnost di] CC
o\ai nO\i gubitak kline biti traian,
Otbd "Ull usia u svile\ hCC;-a pomogla
,am \IsL' od .200 mojih !',lClienata koji
su bl]i na tom f'mtokolu, S\'i su oni bill
USf'iL'sni, cak i onl koii su blli ozbiljno
prL'lill i \'ec su bi]i Odust'lli od nade d'l
(L' Iblb p,lstatl 'norm,llni', (ini se da
musbrcl lI11aiu prednost nad Zt'I],mla u
skldllnju sala, n,1 LlI\)m progrllll1l\ skinu
11111ogo \'i;t' kilogra111l:1.
c
Dobra vijest je da SVI mogu skinuti mnogo kilograma!
Moji pacijenti nisu samo skidali kilograme i centimetre,
svi su imali zdravstvene koristi: nestali su bolovi u gle­
znjevima i koljenima, razine secera u krvi vratile su se u
normalne granice, krvni tlak im se snizio, bolje su spava­
Ii, energija im se povecala, koza zategnula i pomladila,
a zudnja za hranom i moja zudnja za secerom nestale su
:--'Iedutim, dohr'l \'iiestje da ,'1'{ mogu
Their Hormones i What Warnell /1'1 UST
skinuti mnogo kilograma~ ,\Ioli pa­
Kllow to Pm/eet Their lJ'llIghters ji-om
cllenti nisu samo skid ali kilogramc i
Breast Cant't'/'. Dr. Sellman ima pred­
centimt'tre, "'I Sll im,ili zdravstvelw
vide no predavanic na NexlIsovoj kon­
kori,ti: nt'stali su bo]o\'i u gkl,njevima
fereneciji II Queenslandu, Australija,
I koljL'ni1l1'1, re\Zlne secerll u Kr\'i natil.:
24,-26, srpnja 2010,
su se u normalnL' gr'lI\i(e, kr\'ni tlak im
Za dodatne informaciie, posjetite
se ,nl/lo, bolje 'u sp,wali, c'nt'rgiia im se
http: I Iw ILl t wom enm list k now,(o m.
pO\l'ca]a, koza /lllt'gnula i pomladi]a, a
Puna verzija clanka dL Sellman nab­
ludnj'l Z,1 hLlnoll1 i moja ludnja za se­
zi se na http://whatwomenmustknow.
Cl'!'llm nestille 'u.
conl I freereports/hcg,
;s,;.: do~,lda St' ('e,to da program skicbnja
kilogr'lm,l mOIl.' datI tako bntasticne
rezu]tate. L' st\,HI, ne znam ni zaledan
BILJESKE
drugl program ,kldama kilograma koji
1 Epidc>miologicorg, "Most Overweight
mOIl' slg,urno u,]oboditi dugutrajne za­
Countries in the World: Ranking», 20. Ye­
Ii]\(' masli iii re'l'lirati hlpota18mus za
lj'lce 2007, http://tinYlll'l.com/54rms8
trajno udria\'anje te71l1e.
2 j,lIliszewski, Peter, "An emerging obesi­
B] Ii otkrice d r. "i III t'l1l1 sa zaista mog]o
bill rjt'St'lljt' Zll rastlKu epidemilll preti­
!o,ti sa S\'iml'r'llt'cim kronicnim zdr8v­
,tn'nim pr(lb]t'mima l :-\e sumnj,11l1 da
Il', u n,l~em diiet,lm,l/aluclenom S\'iietu
ljudi ko\I Llc'ljnicki Ir,l/e riesenj,l, 0\'0
najbolji program za skicbnie sala i pre­
oblikovanjc tljela koji istovremeno 1'0­
maze ponovno uravnotdjti rad gbvnL'
zliJezde, hlpotalamusa,
Srecom za 'debeli svijct', otkrice dL Si­
meonsa konacno je ponudilo sigur11o,
povoljno i djelotvor11o rjesenje Zll ovu
'IlIl'
globalnu krizu pretilosti,
Telegmph, l:K, 15 prosinGl 2009, http://
ti n )'url.comlyj 2x5pu
o AUTORICI: 7 Novozelandsko ministarstvo Zdl',1\St\',I,
,<Obesity in l'\ew Ze'lL1nd .. , http://\\'W\V,
Sherrill Sellman, ND, natropatska je
moh .govt. n71 0 besi ty
liiecnlca (s certifikatom Udruzenja za
8 Deikl. 1\1., "Overweight and ()heslt),
integrativnu mcdicinu), edukatorica,
worldwide nuw estimated to invuln' 1,7
stmenjak Zll f)rirodno zdravlje zene,
billion peop]en, O!'csitl' SI/igl'ry 200,":
psihotcrapelltkinia i lIovinarka za 1'0­
13:329-330
drueje zenskog zdravljll, Takoller Je 9 CI0 Eounlbtiun, "Cener,11 U\ CI \\C'Ii.dll
vrlo trazena medunarodnll predavaei­ and Obesity Statistics'" 26, proSilK'1 2(J09,
ca, voditeljicll dviju tjednih radijskih http://www.ciofou mlcl l lon,urg/ O\'crwei­
emisija i visa urednica i autorica cla­ ght.html
naka za brojne zdravstvene publikaci­ 10 Stark, jill, "Surgeuns fear rClpid I'i,e in
je, Autorica je uspjesnica Hormone He­ super obese n, SydiJe)' ,'viomillg Ilcruld, 17.
resy: What Women 1'1'1 UST Knol1' About sijecnja 2010, http://tinyml.cum/yg3kI9z
II CDC, "Study Estim'lll's l\ledi(al Cust of
Obesity May Be As High As 5147 Billion
Annually", 27. srpnia 2009, http://www
cdc ,gOY I medial pressrell 2009 /1'0907.2 7. h I Jll
12 Colaginri, S. ct aI., ,<') he (ost of on~rwe­
ight and obesity in Austl'alia': ,\Ied, r. Au­
stralia, I. ozujka 2010: 192(5):260-6c!
13 Simeons, A,T,\Y, Poullds £lild Indies: A
nell' appro(/l'h to obesil)', Rim, 1967. (prl­
vatni tisak)
14 E]obeid, l\1.A. i D.B, /\llison, "Putati­
ve Environmenla] - Endocrine DlsrnptLlt's
and Obesity: A Review", Curl'. Opill. Fn­
docrinol, Diabetes Obes. listopad 2008:
15(:; ):403-08, http:!hin)'url.coJll/2chmfn
15 Recker, Robert 0., .\ID, i Car)' Selckn,
171e Hody Electric UCc'tr(ln/(Jgnetislii lIlId
the FOlllldlltion or Lite, William \lorrow, \'
1985, str. 284-85 ti
16 Lai, Henry, Dr, "Neurological Ett\.'cts u
of RJdiotl-equency Electromagnetic Ra­
diation Re]ating to \Virekss ComJlluni­
cJtion Technology», rad predstavIien na
](onferenciji !BC-UK, 16,-17. ruina 1997,
u Bruxel]esLl, Be]gija, http:/hn\'\ullapcrn­
zi n .coml r'ld iofrequen C\' I hCI Jr)'_.lai I.h tJll
17 Simeons, A.T.W., ·,-1 he action of chorio­
nic gonadotropin In the obese .. , 171l' Llilcet
6, studenog 1954; 267(6845 ):946-947
d
18 Simeo!1S, 1967, op. cit.
Ii
19 ibid,
e
20 Bellusclo, Daniel Oscar, dr. mel\.. "Cti­
j;
ty epidemic in the developing worlch, 29, lit)' of an Oral Presentation of hCl; (Hu­
it
travnja 2009, http://tinyur1.com/y49pI2y man Chorionic C;onadolrophm) for the
Ii
3 Wang, Y. i M.A. Beyduun, "The Obesity Management of Ohcslt)': .\ Double-b]Ind
u
Epidemic in the Unikd States': Epidemiolo­ Study», at http://www.hcgobeslty,org/hcg_
[
gil' Rel'icws, doi: 10, 1093/epirev/lllxm007, obesi ty _studyh tm
z<
obiavljeno online 17, svibnja 2007. 21 hi \p:! I ora]hcg.coJllI t'ngli,h 'I n2 ,2 ,h tm
Sl
4 Liang, l.an, PhD, et aI., "Will All Ameri­ 22 Simeon" 1967, op. cit.
\\i \\' Vi tel e d I. " k hr
l;>~
 elektromediCina

LIJECENJE ELEKTRONIEDICINSKIM I ZVUCNIM TERAPIJAMA - I DIO

Dr. sc. Nenah Sylver © 2009.

E-mail: nenah@nenahsylver.com
Web-Iokacija:
http://www.nenahsylver.com

FREKVENCIJA KAO
SREDSTVO LUECEI\JJA
Sezdcsctih godina 20. stoIieea kontraku\­
tura hipii,l U\'let<l\,ab nasie da danw sansu
mirn (odlican sa\'ict). Da bismo ubrza­
Ii t,lj proces. biloic kLmsno imati "dobre
\ibraciit'" koie su sl11atrali toJiko \'aznima
da su He<1ch HI)}'.' napisali zaraznu pjesmu
pod tim nasl<1\'om. Biloje lako prepozna­
tl tko il11a dobrc \'ibracile, ,I tko ncma. Za
optimisticllU. obzirnu osobu smatraJo se
da ima «visoku CrcJ;xcnciiu", dok jc pe­
simisticna. nepnia/l1a osoba bib "lliske
lrek\enciic". :'\e cudi sto su s\i htjeli biti
u blizini liudi koii su sirili dobre \·ibracijc.
Kolokvilalizmc n,l stt<1I1U. red d,l ndko
ima "\i",ku lrckn'ncliu" tt'llIt'1ji se n,llcgi­
til1l110i /I1,lI1osti. S\,lb moJekuJa, stanica,
ZI\'ll ti,elo i prcdmet s,btoje se od energije
kOFl se m,lni!t-stira kao tizicb t\'ar. Ne­
sto od te cncrgile mOiese detektirati bo
tl-cb'enclie kojc pnp,ldajuiednOln iii \'ise
pojasev,l zracl'nja u elcktrlllnagnetskom
spektru, Tc lrel;xencije odgm'araju bioke­
tricnih neurostimulatora (TE~S), koji cinje priznavati i trai.iti ckktrumediciJ1u
mljskim i bioloskim procesima u tiielu,
l' \'iestinanw hicccnja postoje razliciti emitiraju nnlc koJicine ekktricne stmje kao dielotvoran i valjan oblik lijeecnia. L
n,lcini da se lItlece na l11ateriill. Kod kon­ radi ublaZavanja bolo\'a. Magneti lIgra­ ovoj raspravi objasnit eu sto "freklcnci­
vencionalne medicinskl' skrbi kcmijske, dcni u uloske za cipele, takoder radi ubJa­ ja» i drugi izrazi znclcc kada se odnosc na
tunkcion,lllle tlili struktur'llne promjene zavanja bolova, sada SLJ uobieajeni artikli elektromagnetski spektar. Proucit cemo
1I organil11a, zlijezdal11a i dmgim tkivil11a u potrosackim katalozima. Ali elektricna elektromagnetsku cnergiju u zivim ,usta­
st\arajll sl' iii kroz biokt'll11jsku manipuJa­ stmj,l i magnetizalll prvenstveno se kori­ vima. Istrazit eu nekoliko ml'lolLJ elektru­
ciiu (n'l primier, P0l110Cll liieko\'a) iJi tizic­ ste za dijagnostiku u bolnicama - kao kod n1agnetskog lijeecnja.
k0111 manipubcijol11 (bo stoie operacija), standardnog elektrokartliograllla (EKG)
Kod c!cktromed ic'inskih terapija lijeeenje za procienu zdravlja srca, i u snimanju POVIJEST USPJEHA
se posti/c lhelmanjcm elektromagnetskil11 magnetnolll rezonancom (MRI) za pro­ ELEKTROMEDICINE
zraccnielll (emisiiam'l) i slicnim cnerget­ matranje unutrasnjosti tijcla. Vet'ina me­ Lijecenje elektromec!icinom niil' no\\). Oc!
skim poljllna koia tllflnil'<lju t1zicku tvar i dicinskih stmcnjaka (i laicke javnosti) nije clektriciteta (muuie) i statickog elektncite­
iz nil' zt<lce, ()pecnito gm'orcei, l'1ektrome­ sldona koristiti manje popularne elcktro­ ta (trenja) do magnetiznn (magnetit), od
dicinski uredall st\',uaiu i ll)kusiraiu speci­ medicinskc uredaje jer ne razumiju kako SlInca (zbog njegovog d'1lckog infracrvc­
ficnc lrekwncllc kOle mogu biti u obliku oni racie. A oni koji koriste tu opremu nog i ultr,1ljubicastog zr,1ccnia) do \'idlji\Oe
ck'ktromagnetskih polja. elektricnih stru­ mogu govoriti 0 «lrekvencijama» iIi «cner­ svjet]osti (zbog njenih raznoboilllh nimh
ia, magnetizma. \'idJ ii\'t' s\·ietlosti. topline giji» bez da u potpunosti razumiju sto one c!uzina), ljudi su konstili elcktromcdicinu
ili druge energijc. zapra\'o jesll iii znanost na kojoj se temelji za liJecenje otl drevnih ITemena. Terapije
lakoil' elektromedlCll1,1 u Europi u sirokoj ta tehnologijao
su se u pocetku temeljilc na l'ril'odnim po'
upotrebi slabiieie pO/nata u Sjedinjenim Srecom, olvorenost prema elektromedici­
javama, ali pocetkom 19. stolleC<1 poccla Sl'
DI'Z<1\'ama, .\1Jlo Je liudi u razvijeniln Ili sve je veea. LijccIllci sire svoju praksLJ primjenji\'ati elektricna struia - pr\\)/'1 r,t­
zemIiama kOli bi sUl11njali u vrijednost (i svoj postotak uspjeha) sigurnim, holi­ svietu, nakon toga 1,1 zado\'oljenjc sot1sti­
sirokL1rasprostranienill transkutanih ell'k­ stickim tehnologijarna. Sira javnost po- cirani)ih potreba, LIn sto su telegraliranic

\\.' I,'V \\' \ f' I f- ell " k h r

elektromedicina
pund'J Il,l I't'likt' llLbljenu,ti i pokret'lIlle
,troll'I'J u tl'urni(elm'l, Pocetkom 20. ,tu­
i'-' uobiceljeIlJ u
Iil'l'a c'!c'ktricIl,l ,truja bila
dUlll()\'IIllJ, LlO i n'l radnom lnjestu,
S ubzil"Om n,l liekm'ila SI'oistl'a lllnogih
ublika t'nergric, I1Ile lrebalo IllilOgO del
bl"Oini ekktrumki ured'lJi llLlmljl'ni Zelme­
di(inske tretl11'lIle p,'SI'lIlU najsire prihvel­
eeni, l' knjizi [/cltl'lltlll'r<lpr <lilt! Ligllf '1711'­
rclp} , H'itll E""'IIt1<1/.' o(ll)'drotll"mp)' (Jilt!
.\Icdlllllotllcmpl' (FleklrOll'rapija i s\'je­
llusnJ tcrapij'l s OSI1l)\'a111a hidrotl'rapiie i
mehanoterapije) (IYc±Y,), Ri(hard KoviKS
opi,uie impresil'eln spektar ekktronske
Oprt'Ilk" ud kojeje lelik dio bio u upotre­
bi I't'e 11ula stolieca, 1'01 oprel11a koristila je
izmjcIlicIlu struju, istosmjernu struju, ni­
ske trekW1Klie, I'isuke trehencije, staticki
clektridtet, diiater111iiu, intrauwne zrake,
ultraljubicaste zrelke i ultrazHlk. Lijecnici
koii primienjulu elektrol11cdicinu prepo­
mat cc neke ud till ureclaja kao 11rdece
ollih koii se kunste d,mas - ako n'-' i kao
stroicH' koji se ,ius uviiek koriste, buduCi
Srecom, otvorenost prema elektromedicini sve je veca.
Lijecnici sire svoju praksu (i svoj postotak uspjeha) si­
gurnim, holistickim tehnologijama. Sira javnost poCi­
nje priznavati i traziti elektromedicinu kao djelotvoran
i valjan oblik lijecenja
dol se neki od tlh uredaia u 100 godina nisu
bitIlO pro111rienili, 1',1 oprema ukljucuje vi­
sestruki \'alni oscilator C;eorgesa Lakhov­
skog, tchnulogiiu Ijublc,lste !.rake (kojaje
koristila zavuinicu :\ikoJe Tes]e), 1110kru
ecliju Edgarel C1\'cea i elektricIli s\,jt'tlosni
kabillet dr. lul1l1a Hane:'l Kcllogga, \iji­
mol ,e tretirau prelkticno Ileogranicen broi
zdr,\\'stl'el1ih problel11'l: bolm'i u 111isiei­
ma, kOZ11C1 staIlia, ginekoloski problemi,
neki sreani 11ruhlel11i, tegobe disnog susta­
1',1, g'lstruintest1l1alni pnremeeaji, akutne i
knll11el1t' illtd~clie te degenerati\'nt' bolesti,
:-; llb7irtlm na siroku primjenu takw opre­
ml' priie I'lse ell! pola stolieea, ono sto se
eini nl'ubicn1111 nile toliko obilje i raspon
uredala, kol iko danasnji otpnr prema
elektruml'dicini, :\ara\'!1l1, zbog toga sto
ie medicinski 1I111illstrl'IJIIl proglasio elek­
tnm1t'dicinske terapije bczHiit'dnima - i
uS\'(lienih zakon'l koiima ie primiena ta­
k\'ih ureclaja ogranieJI\lna - ti su uhlici
liil'eenia izhac'eni iz nl'pusrt'(!ne s\'ije­
sti iavnosti, E1ektromedicin'l bo valian
uhhk hjeeenja nailazila je Ila izrugivanje i
skepticizelm kako l11eclu lijecnicima tako i
melltl bicima, Ali elektrol11elgnetska polja
llspjesnu se koriste za dijagnosticke swhe,
uz shvaeanje da se zivi organinlli tem'-"jc
na energiji. Ako se l\lZne vrstl' elcktricIlih,
ter111alnih i magnetskih ureclaja (kau i uJ­
trazvuka, koji se temdji nJ z.\'uku) koriste
za testiranje, zasto se ne bi mogle jednako
tako koristiti za hjecenje?
Kao sto se 1110ze ocekivati, farmaceutska
industrija iskoristila je neznanje ljudi i
njihov otpor pre111a bilo kakvom obliku
lijecenja koji moze izgledati novo i stra­
no, jer keld hi se javno govorilo 0 pred­
nostima i uspjesi111a elektromedicinskih
ureclelja, proizvoclaci lijekova gubili bi
mihjarde dolara godisnje, Glavni 111ediji
ne trude se obrazovati potrosace, buduCi
da oni ovise 0 znacajnim prihodima od
reklal11iranja lijekov,l.
Za razliku od lijekova, koje llvijek 1110­
zete koristiti, sarno jednol11 i za samo
jedno ili dva stanja, mnogi elektrome-
dicinski oblici lijecenj'l koii su se poja­
viii u proslom stoljeeu
• neinvazivni su;
• podrzavaju uroclenu sposobnost tijela da
se iscijeli umjesto da zamjenjuju niegove
prirodne funkcije;
• prilicno su jednostavni Z'l upotrebu,
kako laicima tako i strucnjacima;
• mogu se koristiti tiJekom cijelog zivota
(buducj da lijece mnoga stanja);
• mUll' ih koristiti vise osoba;
• relativno su jeftini, s ohzirom na njihov
opseg djelovanja.
Kako i zasto funkciuniraju elektromedi­
cinski uredaji' Ikz obziraje li netko zdrav­
stwni radnik ili trazi zdravstvene uslllge,
razumijevanje znanosti na kojoj se temelji
elektromedicina moze biti iznimno \"ll.nO
za razlikovanje dobrih vibracija od losih,
t\:ajbolie je mjesto za pocetak rasprava 0 Valovi takoder imaju razliCite l'cli,'iIlC iii
e1ektromagnetskom (EM) spektru i njegu­
vuj srodnoj komponenti, zvu ku,
ELEKTROMAGI\JETSKI
SPEKTAR I ZVUK
• EM spektar definiran njegovim cesti­
cama i njihovim uCincima
Elektromagnetski spekt,1l' (Ih L\ I sl1ekLlr,
ponekad takocler zvan L\ I valul'i) n,lZllie
koji se koristi za n1l10ge LlZlicite o.;(ih!ci­
je energije kUJe tvore n'l~ pozn'lll ,"emir.
Kao sto je prikazano n,l t'lhhcI E~I spektra
(slib I), te razJicite oscilacije " razlicitim
karakteristikama il11aiu raspon od spori­
jih elektruna nize t'nergiJe kod elektricne
struje du brzih fotona \'ise energlje kod
vidljivog svjetla i drugih I'alm'a,
Obicnu se 0 raznill1 pojaSe\'i111a E~ [ ener­
gije ra7mislja kao ° ne\'ezanim poialama
koje su medusohno od\'oJene, buduCi da
ih razlicito opaza111o nasim osletilil11a
(kada ih uopee moze1110 Op'lZ'lti), Vldljt\ll
svjetlost vidi1110 kao bOJu, lbleko infracr­
veno zracenje osjeeamo bo toplinu, I tako
dalje, Ali sve su te energljeiedn'l s drugom
sekvcncijski povezane kao k,1l1fll1l1ll1ll l'cl­
10m u EM spektru. Prirod'l cestlca U\1,i
o tome koliko se brzo kreeu i knl itetama
koje pobzuju,
Ljudi opazalll ve<.'inu E:vr frehencija I1C­
i:::nll'110 preko njihovih ut'illaka, umjestu
izravnog opazania samih frekn'ncija. EJ\l
valow oznaCavamo i razlikujemu jednc od
drugih prem'l tome kako se hzicki 111ani­
testiraju. lskorista\'aiuei \'alm'e u raznim
eJektricnim ureclajima i nekim pasivnim
(neelektricn im) materijalima nWzel1l0
stvoriti opipljive hzicke poja\e, ~a 11ri­
mjcr, frckvencijama radijskog sf1ektra
pristupamo pomoeu antent' kuia udasiljt'
i prima radijske emisijc, Rmdgenski ure­
claj koristi odredena zracenja rendgcnskog
pojasa, sto nam omoguea\'a d'l I'idimo
unutrasnjost tijela, i tako dalie,
Postojanje EM polja ukljucuit' i t'lcktrIcnu
i magnetsko polje, E;vl pulie ima odrctlel1a
svojstva, elektricna polia imaill dl'llga ,\'oi­
stva, a magnetska polja lrcea, Elektricna i
magnetska pOlj,l mogu sc OdWljiti od F,\l
polja jer im'lju r,lZliCitc cncrgijc. Takoder
mogu postojati u Ei\ I poliima u razlicitim
omjerima. 11
b
• Frekvencija, valna duiina i amplituda n
Sve energije u EM spektru imaiu razli­ c
cite frekvencije, Izraz ji-l'hCIIl'ljcl odnosi II
se na broj ciklusa u sekundi (CPS) pri Ii
kojem val \'ibrira iii se kreet' (nazil' CPS b
sada je zamijenjen sa hal::: iii Hz,) II
\']
duzinl', s raznim jedinicam3 kao Sto su Ie
m ikron, angstrom, nanometar i ml't'lr k(
t to I '" d I :; I-.. h r

kOle ,t' kori,tl' Z,\ mint'nit' Juiine. (Va­
juvi f'rik,uani u m'um udlumku su sil1/./­
Sili qjO\ I. 0 \',\lu\'lma drllgacijil1 oblib
gunm t cemu kasmje.)
Najvainije definicije EM valova
Va/ je kretanje energije dUl pravca.
Frekvencija je brzina osciliranja
mjerena brojem valnih ciklusa u je­
dinici vremena (obicno u hertzima).
Va/na duiina je duzina iii razmak
izmeau dviju identicnih tocaka na
valu (sto cini jedan potpuni valni ci­
k/us). Opisuje se razlicitim mjernim
jedinicama, ovisno 0 velicini vala.
Amplituda je tocka maksima/nog
intenziteta signala (koju obicno
smatramo najvisom tockom vala).
Usporediva je s povecanjem gla­
snoce na radiju.
Bnieg vala nail'lsaie gornia tocka. Dol vala
nainiia Ie don/a tocka. Duzina vala eesto
sc mien od brijega do briiega (pogledati
strl'1icu na diiagramu dolje). Medutim,
It'hnicki, bilo koii dio I'ab l110ie se kori­
still Lw rderentna locb sl'e dok mierenje
obuhvaea iedan flotpllni cilJus (od briiega
do bnjega, od dola do dola, itd.).
Kako se broi I'alm'a unlltar odredenog pro­
stma - drugim rijecima, njihovaJi'chencija
- pOln'l1'<l u ,ekundi, wlieina vala postaje
/1111 II j1l. A kako se slIumjlljc broj valova u se­ gnetsko polje stvara oscili­
kundi, velicina valova postaje FCL'1I. Reeeno
na drugim niecima, sto je \'is1Iji'ehellcija ili
brzin,! oscibcije vab, mz'w dl61111 .Ie ma­
IIjo. Sto it' lIi:':o iiehcllcija iii brzina oscila­ val.nije od svega, kada se
ciie vala, \'<llllo dll:':inajc l'CL'1I. "jeJnostavna gibanje uvede bilo u staticko
uspmeJba pomocu koie to mo7.emo vizua­
lizirati". rznosi analogiiu Km'jcs, «l11ogla bi
biti s'lrolika \'Ojska dil'ova i patuljaka, koia
ima narel1enjc da stigne do istog cilia u isto
\-rijeme; kako bi to llcinili dinwi koracaju
leZerno, Jok p;ltlllici trce i naprave stotine
korab za sl'aki korak dil·ova. ",
U donjem primjeru, frekvCl1cija gornjeg
vala visa je od frekvencijc donieg vala,
jer je krac'a udaljenost izmedu bregova
valova. Valovi u ovom primjeru jed no­
stavni su sinllslli valovi.
Redom od sporiiih prema brlima, fre­
kvencije u EM spektru obuhvacaju ra­
dio\'alove, mikrovalo\'e, infracr\'eno
svjetlo, vidljivo svjetlo, ultraljubicasto
svjetlo, rendgenske zrake i gama zrake.
• Elektricna polja i
magnetska polja
Dosad smo govorili 0 elek­
tromagnetskol11 zraeenju iz
EM spektra, Elektromagnet­
sko zrat'cnje (zraceca encrgi­
ja) i elektromagnetska polja
(nezraeeCi prostori u kojil11a
postoji energija) Jjeluju do­
nekle razlicito. Oboje potjeec
od clektromagnetskih izvora.
Medutim, energija koja zm­
t'i postoji od\'ojeno od svog
iz\'ora. Ona odlazi od s\'og
iz\'ora i nastavlja postojati eak
i ako se izvor islJjuci. EM po­
Ijn ne projiciraju se u prostor.
Ona vise ne postoje kadJ sc
iskljuci iz\'or cnergije.
I statieki elektricitet i ma­
gnetizam staticha su polja
koja imaju komplcksan i
blizak medusoban oeinos.
Oscilirajuce elektricno polje
st\'ara oscil irajuce magnet­
sko polje, a oscilirajuce ma­
rajuce elektricno poljc. Oba
postoje pod pravim kutom
jedno prema drugom. Naj­
elektrieno polje iii u ma­
gnetsko polje, ona postaju
clektromaglletska polja.
Bit ce \,;ll.no imati to na umu
bda kasnije budcmo anali­
zirali razne elektrol11edicin­ Slika 2 - Usporedba valnih oblika glazbe i buke na 05­
ske uredaje. ciloskopu
elektromedicina
• Zvuk
EM spektar eesto se llsporcduit, S,\ ZH!­
kom, buduci da te dvije poia't' imalu mno­
ga zajedniCka sl·ojstva. Znrk se sastoii od
mehaniN:ih tlol'nih Fa/om u stlaCinml me­
diju kao sto Sll zrak iii \'erda. Drugil11 riie­
eima, zvuk se stvara kada se flredmet krece
s dovoljnom silom da pomakne (kumpri­
mira) okolni zrak (iii drugi medij koiiie u
stanu prenositi te valo\'C).
tvlnoge od tih \'al,)\'a (zracnih struia­
nja) mi cuiemo kao I.IUClle frekv'enciit'
(z\'uhl.icr nakon sto zrak sllgne do uha
stvam siCusne pokrete bubnjica - osiet­
ljive membrane nalik bubnju - i salit' os·
cilacije mozgu, gdje se one zatim dckodr­
raju u prometnu buku, izgo,'orcne riieCl,
glazbu, lavel. psa i tako dalle. Zn!cne I'a­
love mOle st\'oriti olO\'ka hoia it' flala na
Valni oblici g/azbe na osciloskopu pokazuju orga­
nizaciju, 5 ociglednim uzorcima.
Valni oblici buke na osciloskopu pokazuju dezor­
ganizaciju, bez jasnih uzoraka.
,,,..-, .•,r-.. . .
'. / \ ~
~. /' \'-../ V/
Glazba - simetrija
1. Glazbena vilica. Vrlo cist zvuk; raslje pravilno
vibriraju
2. Violina. Vedar zvuk, uglat valni oblik. Ista visina
tona kao kod glazbene vilice. Bregovi valova jed­
nako su udaljeni i prolaze istom brzinom kako oni
koje stvara glazbena vilica.
3. Flauta. Odsviran isti ton kao na prva dva instru­
menta. Cistiji zvuk od violine, pa je valni oblik za­
obljeniji.
Buka - Asimetrija
4. Cimbal, Nepravilni uzorci i nazubljeni, nasumlc­
ni valni oblici bez razaberive visine. Nema pravil­
nog uzorka bregova i dolova.
Fotografija i prilagoaeni tekst preuzeti iz Dorlmg
Kindersley Encyclopaedia UK.
,tol, ndiie gl'lsn ice koje se pomicu pri
gm'oru iIi trz'll slrunL' na violini,
I'rekYt'IKij'l ",11,1 (llr'liena u cilJusima u
sekundi) kOla ITliedi /a I':VI spehar tako­
dt'!' ITiledi 7,a gLllbu, kojaje podskup zvu­
ka, \'ISll\a tona m'isi 0 niegm'oj frekvenciji. A B

.\'i::iI lrckn'lIl'i!iI, iii brzina oscilacije od

1II(/11jC hertl<\, sfunk sc hdc i stYara l1i::i

lOll, \ 'i.'d!rckn'lIl·i!iI, iii brzin'l oscilacije od

I'i.'c hertla, 1,1'':,' .'L' h,','(' i st\'am l'i.'i 1011.

heb'enciluie Llbe r'llllmjeti i opa±ati

kod gL1zbe negn knd nasumicnog zvuka
(buke). Buka - bo i nc'b gruba elektron­ c D

sb gb/b'l - sastoje se nd dc::org:ll1i::irlmih

yalnih oblika. Ta se dewrganiz'Kija zvuc­
no m'lnife,tir'l kao nej'lSnt" tupe visll\e
tuna. CL1Zb'l se, s druge strant" sastoji od
OISilI1J::mlllll7 yalnih oblika. Ta se organi­
zaciia znlcno manifestira kao jasne, raza­
beriw "isine tnna,
Kao sto se moie ocekivati, farmaceutska industrija isko­
ristila je neznanje Ijudi i njihov otpor prema bilo ka­
kvom obliku lijecenja koji moie izgledati novo i strano,
jer kad bi se javno govorilo 0 prednostima i uspjesima
elektromedicinskih uredaja, proizvodaCi lijekova gubili
bi milijarde dolara godiSnje
Razlika izmedu glazbe i buke mOle se vi­
dieti na nsciloskopu - ureclaiu za testiranje
koii "illlalnn prikazuie ono sto cujemo
sluhnm - sa slibma yalnih oblika u stvar­
nom ITemenu (slib 2). Buka, iii nasumi­
can znlk, na nsciloskopu izgledaiu !zao
I1cprl11'ill1i ,'alni oblici, dok glazba, iii cisti
ton, izgledaiu kao prol'ilili valni oblici, Za
wcinu Ijudi postoii kort'lacija izmeclu aku­
stIcnog 1 ,illlainog; glazba ,ie uhu ugodni­
ia od buke, a pra"ilni ,'alni oblici oku su
Ijepsi od on nepJ'llvilnih ,'alnih oblib Na
sli,'i:>' u pnmierim'l ghlZbe, s\'i instrumenti
s,'iraju isti ton,
• RazliCiti oblici val ova
Iako EM polja i zVLlk em iti raju frekYt.'l1­
Kao stoie ilustrirano lla dijagramu to­
cije na razlicite nacine, matematicka
nm'a koie su odsvir'lli r'1zliciti instru­
mjerenja koja predstavljajll ndnos izme­
menti, ,'alni oblKi imaju razlicite oIJ/ikc.
au elektromagnt.'tskih frekvencija ista su
Slib 3 prikazule neke ceste 1I njihovom
i kod glazbe, Drugim rijecima, harmo­
naj,iednosta,'nijem obliku,
nijskim odnosima oba sLlstava uprav­
Stoje objekt kompleksniji, sadrii vise
Ija identicna matematika. Frckvcncije
frekwnciia, a t'1kol1n ce imati kom­
glazbenih tonova i EM spektra postoje u
pleksniie ,'alne oblike. Korisnll analo­
oktayama - koje su jedna prema drugoj
giJu izmedujednosta"llih i komplek­
vise harmonije i nile harmonije, Tako
snih oblika predstavlja razlika izmeclu
glazbeni tonovi i frekYencije EM spektra
trzanja jednt' strune (koja predstavlja
imaju matematicke odnose s nekim dru­
Slika 3 - Valni oblici
(A) sinusni; (B) trokutasti; (e) pilasti; (D) kvadratni
jednostavan organizam poput amebe) Na primjer, frekvendja koja sc pomno)j
i sYiranja citavog orkestra (koji pred­ iii pndijeli s dva stvara visu iii nizu okta­
stavIja kompleksan nrganizam poput vu same sebc,
Ijudskog bib J. Kao i kod 7.\'Uka, L\I polia posjeduju si­
metriju i asimetriju, Rami elektromedi­
L-inski uredaji mogu otkrivati ekvivalent
buke iii glazbe u osdladJllma stanka 1
tkiva LI tijelu. Kada osdlacije l/islI II/dlc­
1lJ£lliL'ki II£lrJIlOlJiL'nc (sto odgovara bucij,
prisLltne su I'olcst i dcgcl1crd,'i;a. Kad SLI
oscilacije I/I£ltcllJ£ltiL'ki Ililrll1ol1iL'lIc (sto
odgovara glazhi), st£llli,'e rode Oplill/ull1o
i ispravno .
• Pulsirajuca magnetska polja
• Simetrija i asimetrija: Postoji mnogo nacina da se i/'lloY('
jezik matematike i glazbe El\1 polje, Jedan od nacina je pomoL'u
Simetrija gbzbe i asimetrija buke tako­ magnetizma, Iako magnetizam S'lm /a
c1er se mogu opisati matcll1atil'ki. Mate­ sebe postoji u staticnom stanju, iza/iva­
maticki, zvuk se sastoji od nasumicnih nje pokreta u magnetskom poliu St,.IL1
frekYencija koje imaju malo iii nimalo odgoyarajuce kretanje u elektricnom
I'CZC jedne s drugima, Matematicki, to­ polju koje prirodno pos[{)Ji pod pravim
noyi ili glazba sastoje se od frekvendja kutovima u odnosu na njega, Ruultat
koje ill1aju yeze jedne s drugima, (Na­ jc clcktromagnctsko ::r(/('cl1;c, Kada se
rayno, samostaLlll, praYi ton, u simetriji taj tip EM zracenja st,'ara iz krctanja,
je sam sa sobom,) obicno se naziva plllsirajl/l'ilil. Pulsiranjc
Nepostojanjt' odredenih matematickih vala znaci da je signal «ukliucen" krace
odnosa II zVllkll i postojanje tih odnosa vrijeme, zatim iskljucen, pa ukljucen, pa
II glazbi objasnjavaju zasto zvuk moze iskljucen itd. Plllsiranjc je nco"isno 0
iritirati liYce, a glazba ih moze smiriti, frekvenciji, koja je ekvivalentna tonu u
glazbi, Pulsiranje je POPllt ritma,
Da odemo jos dalje s analogijom, val
koji zauzima svoj puni ciklus "prostora"
predstaYlja cijelll notu. Val koji zauzi­
ma samo pola tog dklusa je polovinka,
Val koji zauzima samo jednu cet\Ttinu
tog ciklusa je c('t\Ttinka, val koji zau­
zima samo jednll osminu tog ciklusaje
osminka, i tako dalje, Glazbcnim rjecl\i­
kom, aspckt vala «ukliLlcel\o, iskliuccl\o,
ukljllccno, iskljuceno" takodcr sc moi.c
promatrati kao "tOI\, pauza, tOI\, pauza",
gim frekvencijama koje su viSe iii nize, Mnoga pulsiraiuca magl\etska poli<1 kuia
-.• 'J '.'J ".'J t '': I '_' d I :, k h r
 elektromedicina

,e koristl' u ekktromedicmskim ureda­

ELEKTROMAGNETSKO TIJELO kao antene, zalwaliuluci 11,lihovoi o,jet­
jil11a imaiu «ritam» usporedi\' s osmin­
o Energija u iivim sustavima ljivosti na elektromagnetska polja.
kOI11, ,in ,ie \'al «ukliucen" samo na krat­
o Kod biljaka, ostn nhm'i listov,l, kao i
Elektromagnetski valovi mogu sc ko­
ko nijemc,
ristiti u dijagnosticke svrhe zato sto se iglice borova i vlati nekih nsta trava die­
Ali to krJtko niieme don1ljno ,ie da
zivi organizmi tcmelje na energiji, Tije­ luju kao antene za elektricne signalc.
iZ~lZ()\'e kretanie u tijelu, Kretanje EIv!
kom povijesti mnoge kulture pogresno o ;'vlelatonin, hormon koji (pored ost,1lih

zL1ceni,1 u tiielu pret\'ara se u tran­

su smatrale da je tijelo iskljuCivo meha­ funkcija) pomaze u izaziv~miu sna, stva­
sport Icma, pm'ecanje protoka krvi i
nicki i biokemijski org~lIliz~1m. Ali svaka 1''1 se u epifizi samo u tami. S'LLb znamo

limfe, i lhugo. Svaka frekvenciia m07,e

stanica u tijelu odasiljac je i prijenmik da je epifiza, dllboko unutar nwzga u lu­
se pulsirati,
elektromagnctskih informacija, Slijede banji, izuzetno osjetlji\'a na SI'jetlo,t.
primieri kako Ijlldska hiea, zivotinje i o Raze prona]aze hranu zah\'al,jlliuci
Gore: brijeg vala biljke S<1drze i rl'~1giraju na EM polja, tome sto l110gu otkritl normalne, skus­
ne kolicine ekktricnih praznienja il i
o Za vrijeme migracija lcptiri mon~1rsi, magnetskih polja koia nacc iz njihm'og
skakavci, pa Cak i ptice s povezom na plijena.
ocima s,1\'rscno se orijentiraju, Da7.dev­ o Ribe, dupini i kitm'i koriste i zcmliina

njaci i kornjace takoder koriste magnet­
ska polja za navigaciin. Danas znamo da
se magnetit, vrlo mJgnetican mineral,
nalazi u tkivima i mozgovima kukaca,
ptica, gmazova i vodmemaca.
magnetska polja i sonar (zH!kl Z~l na\'i­
gaciju i komunikaciju.
o Ponasanje nekih zivotinja ol1<1\"na se ko­
risti za predvidanic potresa. Stob poiuri
u stampedo, ptice pje\'aju u krinl doba

Elektromagnetski valovi mogu se koristiti u dijagnostiC­

Dolje: vrijeme (trajanje) kada je val
iskljucen
Slika 4 - Vrijeme kasnjenja vala
:\'1 ,Iici ,j doni,! liniia prikazlile «nijeme
ka,nlcnl,1" iIi int''r\al kad~l se 1',11 odma­
1',1 pnlt' nego sto n,lst,1\i S,l s\ojim ciklu­
som kret~lIlla l'relJ1,1 gore,
Gore: bregovi valova
ke svrhe zato sto se iivi organizmi temelje na energiji.
Tijekom povijesti mnoge kulture pogrdno su smatrale
da je tijelo iskljuCivo mehanicki i biokemijski organi­
zam. Ali svaka stanica u tijelu odasiljac je i prijemnik
elektromagnetskih informacija
d,1l1a, macke premjestaiu SI'oil' 111~ll'ICl"
zl11ije trale zaklon. B. Blake Lt'yilt pi",':
Danas se slIlatm dtl [':i1'Otllljcf I'e­
ilgirajll lUI pl'ollljcnc II ;,Tclll!iinoill
l/J(Jgnctskom polill, kilO i 1111 clcklm­
statsku pra':nit'nia II ::mkll 11II10gO
pl'ijc ncgo sto sc' ptltl'es ::aisttJ dogodi
iii I'cgi5trira L'ilk i lUI IliJjosietliil'iiilll
i /15 trIIl1le /1 I i 11J(J .•

Dolje: vrijeme (trajanjel kada je val iskljucen U SVOl11 Clanktt "Elektricn<1 S\'o;st\'a st<1­
nica raka»\ lijecnik Stc\'e H,1ltiwal1ger
Slika 5 - Dva vala opisuje bko tiielo djelol11icnn flll1kcio­
nira kao zivi strlljni krug,
Razne stanice i tki\'a djelujll bn \'odici
Slib :; prikazllk lila uzastopna vala,
o Bakterije koriste svoj osjeeaj za ma­
(dop1l5taju protok elektronal, izolatori
On!je je lako \idjeti ,,\Tijeme kasnjenja»
gnetizam da se ukopajll dublje u mlllj. (zallsta\'ljajll protok elektrona), polm'o­
iii intlT\'al odmor~1 izmedu valova. Pri­
Danas se zna da je magnetit takoder pri­ diCi (dopllstaju protok elektrona saI110 II
milet1te da valm'i nemaju dolove zato !ito
sutan kod hakterija i protozoa. jednol11 sl11jeru), kondenzatori (akUI1111­
su odr(,z~1l1i.
o Mnoge vrste riba u stanju su pratiti jedna lirajl1 i cl1vaju naboj, kako hi g<1 kasnije
Pubirajuca elektromagnetska zracenja
drugu u organi/.iranim formacijama (jatl­ otpustili), i tako dalje,
iZ~l/i\,liu terapijske roultate, stoie ra­
mal zahvaljujl1ci magnetskim polj ima koja Stan ice el11itirajll i pril11ajll energiJll, pri
zlog Z,15to se koriste, 0 nekim elektro­
stvara magnet it u njihovim tijelima, cemu svaka ima \·Iastitll frek\'t'ncijll 11<1
medicinskul1 urnbiima koji koriste pul­
o Danas se sm,ltra prihvacenim da brko­ kojoi oscilir,1, [ elektricn~1 i l11agnt'tska
sirajuCa F:--l pOlj,l govorit (emo kasnije, vi pasa, macaka i drugih zivotinja sluze polja pril11ijenjena na tiielu st\aralll bio­
elektromedicina

IO\Ke promiene. Sada zn,lmo da Kod Iju­

o AUTORICI: 2635, web-stranice httl':!/ww\v.bibll­
di sinusl. lleKe druge kosti u Iicu i razna
Dr. sc. Neneh Sylver autorica je me­ otique.us/si/sauna.html i htlp:! /www.
tkin u tllelu sadrze magnctit.
dunarodno uspjcSnih knjiga s I'0lja bi bl iot iq ue. LlS/ s i/ ri fe 2009.h t ml.
~e s,lmo sto ie Sl"aka stanka u tijelu
holistickog zdravlja, elektromedicine Varijacija ovog clanka IZ\'orno se
Od,l\l!jac i pnjemnik ckktromagnetskih
i psihologijc. Odrian edllkacijske se­ pojavila u Towilsend Letter, \Tlj'lca­
int"ormacija, nego te razne eleklroll1<l­

minare 0 elektrollledicini i lijei'enjll olujak 2008. i tranni-s\'ibani 2008.

glictskclrd\'l'lIoje pretllOde I odgo\'(/mju
frekvencijama. Bila je I'redavac na ( www.townsendletter.com ). ()loa naj­
!'iokellllj.,kllll .!lIllkcijdlllll. Na primjer,
konferencijama 0 Rifeu. novija verzija prcdstavlja [)odatak C
zdra\"e ,tanice osciliraju na \'isim fre­ Nexus je vee ranije objavio clanak dr. knjige The Rif~' IldlldlJewk or Fre(luell­
k\"enci.i,lma od nezdra\"lh, kew sto su Sylver «Poisonow, Products, Deceptive cy T1zempy, witlz (/ HoUslic Iledltlz Pri­
stanice rakel. ;\liLa t"rekwncij,l raka odra­ Labels" (7/02-0.', medunarodno izda­ mer. Dodatak (koji uklluCllic sliku I,
z,l\'a se u l'oremeeenim hiokemiiskim nje). Gna je alltorica prirucnika The «Elektromagnetski spektar,,) moze se
re'lkciiallla unutar stan ice (i uzrokllic Holistic Hilud/Jook or Sllllnd Thempy besplatno preuzeti s ww\\·.nenahsyl­
ver.com.
Dr. Nenah Syl\"er moze se kontaktirati
Ne samo sto je svaka stanica u tijelu odasiljac i prijemnik preko «The Center for Frequencv", PO
elektromagnetskih informacija, nego te razne elektroma­ Box 74324, Phoenix, Arizona IIS0R7­
4324, SAD, telefon +1 (623) 2494202,
gnetske frekvencije prethode i odgovaraju biokemijskim e-mail nenah0.nenahsylvt.l..col11. web­
funkcijama. Na primjer, zdrave stanice osciliraju na vi­ lokacija http://www.ncnahsyh·er.col11.

sim frekvencijama od nezdravih, kao sto su stanice raka

ih). Drugim riiecima, biokemijske f<lzli­
ke izmedu normalnih zdra\'ih st,mica i
stanica raka odgonr'lju razlikallla u nji­
hCl\im elektricnim S\'(Jist\·ima.
Isto \Tljedi za magnetska polja. Magnet­
sb polia odgo\"araiu bioloskim akti\"no­
stima. Promjena u m'lgnetskolll polju
znaci I'romtenu u stanicama, bilo kori­
snu iii stetnu.
- nastavnk u sljedet'em broju ­
(The Center for Frequency, 2004, ISBN
978-0-9672491-7-1, .'56 str., meki
uvez i elektronski format) i 'fhe Rife
Halldbook of Frequellcy Therapy, with
Holistic Heallh Primer (Desert Gate
Il
Productions LLC, 2009, ISBN 978­
0-911111075-0-8, 760 str., tvrdi uvcz i
elektronski format). Obje knjige mogu
se naruciti od Bibliotique/Barner Bo­
oks, 3 Church Street, New Paltz, New
York 12561, SAD, telefon +1 (845) 255
BILJESKE
1 Kovacs, Richard, Electrothempy <I/ld Llgllt
IIlerap.\' with Esse/lli<lls orHydrolherllpy <Iud
]'ykc!z<l/lothempy, Le'l & Febigcr. Philaue1p­
hia, l'ennsylYania, 1949, str. .) 10-311
2 Levitt, B. Blake, Elcctroml1glletic Fields: A
Consumers Guide to the [ss/les lIlId Holt, 10
Protect (Jurseh'es, Harcourt Brace & Com­
pany, S,m Diego, Kalifornija, 199:;, ,tt'. 72-73
3 Haltiwanger, Steve, <dhe Ekctrical Pro­
perties of Cancer Cells .. , 2. travnja 2006, ]
http://www.royalrife.com/h,!ltiwanger I. pdt"

Pc
112

tl<1
to
Ci
pc
ce
vjE
ne
sw
Po
osl
nil
prc
Se

WW\N.teledl'ik hr

BIODNAMICKA ZEMLJORADNJA DANAS
Po nckim nO\'ijim ]'wcicnanu, SU\Teme­
na kUll\'cJ1(iunaln~l ZCJ11 hOI"aclnla lIzrokujc
crmijll tri n1lliillna tOll~l l'o\Tsll1skog sloja
tb '\~lkog"ll,l, sto iZIHl>J oko 26 miliiardi
tona 11(1 g{ H.h l1U.
Ciicnaic to kUIU C"Cl\jl'C\1I1,tnJ pbl\l kor­
pomoCi, poscbno onih koji razvijaju i 1'0­
poraciiam<l ciji keJ11IISki prcparati dosloy­
driavaju poljoprinednc gospodarske stra­
ce llbiiaill i ccmentJrajll ploclno tlo, koje
tl'giie, I\lit 0 slobodnom triistuje proslost,
yielar potom odnosi II ncpo\Tat. Pritom
o cemu svjcdoce svi sadasnji svjelski 1'0­
nc straltlYa san10 tlo \"ec cielokllpni cko­
kaz,ltelji: od stanja okolisa do stanja g(JS­
SllSt~IY, lIklillcuiuci cO\'jeLL
podarstava s\'Jetskih drustava, 'Elj mit
Pos!Jc'dJC'l eronic tb ic n,lstaianic pllstinjc' 1
doveo do neodriivog stanja koje, nastavi Ii
oskudica nJlk rrellr~lIllC tla po!Jopri\Tcd­
se, moze dovesti u pitanjc opstanak ljud­
nim otroYima st\"elLl otro\'nc koktele koji
pW7il11ajll prehLlmbcni \anac ciii smo dio,
Scrozijom tlo postaic mrtYo i neplodno,
odrzivo poljodjeljstvo - IV dlo
Pise: mag. Boiidar Kemic, 5vibanj 2010.
Moil' Ii Zemlja jos dugo t~lko i koliko se st~l ost'lti, Tko je najodgonJrniii? S\'i Sl110
(Jd onoga sto je jos preost~110 moil' spasiti? odgovorni, Sto podllzeti? Boikotir~lti (In(J
To Sl1 kJjucna pitanj<l koja traze konkretne sto je neodriivo I podrZati ono sto nlldi
i prakticne odgovore. Ali nc samo odgo­ perspektivlL Pritom \"~llia, kao i lI\"ljek, naj­
vorl' YCC i hitno dJelOYdnje svih koji mogl1 prije poCi od Ylastitih zinJtnih [l<1\"ika i na­
cina djelovanja te s\'jesnosti 0 (lI1Ie' kako
one doprinose sadasniem st,mjLL
BIODII\JAMIKA U SVIJETU
Pocevsi od pionirskih cbna iz j 020 tih
k godina, biodinaJ11 ib kao naiodrzivli i
oblik ekoloske zemljoradnje pn"T~l,lale
u praksu kOla danas lIkliucllie J11nost\o
ske vrste na nasem planetlL ~ast~1\"i Ii se manjih i \'l'Cih gospodarst'l\a dilil'm S\'[­
dosadasnii trend upravljanja prirodnim jeta, No, biodinamibie \'ise ,)d prelLc
resursima blldliCim gencracij~1111~1 nel'e ni- i nacina gospodarenia pril"odnim rcsur­
odrzivo poljodjeljstvo - IV dio

'11ll,l.1" IL' t,lkodcr naCill 'p;l,';ll',lnja i

i Biodynamic Agricultural Association iz Os tala biodinamiek,l drLlstl'a u 51'iit'lu:
opleIllL'nlll';lllia prirudnih n:sursa koii
Vclike Britanije (Edinburgh), "Lebendige Erdl''' in Ckr,\inc iz L'kraji­
'll n,llll prt'o,t,lii i n,ll'in iscjeliil'anj,l bi­
Prt'ostale eetiri su: Egyptian Bio-Dynamic ne (lSil'), Agrosotia iz Rusiie (So!nech­
o,tcrt' Pbne[;l. To iL' i nacin da Ijudi nau­
Association (EBDA) iz Egipta (Kairo), nogorsk), Verein BorjRali iz GrLlzije,
ec radltiz,ljcdno Zd dohrobit sadasnjih i
Bio Dynamic Farming and Cardening Biodynamic contact in Chile iz Cilca,
hudllcih gcner;lC]]Cl.
Association in NZ Inc Iz No\'og Zelanda, Asociacion de Agricultllra Biodinami­
LclllimljiHl iL' i znako\'ito da it' biodina­
Demeter Association, Inc iz SAD-a i IBD ca - Peru iz Perua (Lim'l), Bio-dvnamic
Illika lIzela l'oseban zamah u d\'jema
Certifications iz BraziLl (Sao Paulo), and Organic Certitic'ltioll r\uthority
zemhdlll,l kojc su kohje\'ka dre\'nih ze­
Pridruzenl:' europske Clanice su: (BDOCA) iz Juzne Atrikt',
Illlior'ld!llckih ci\'iliz'lliia i kultura Euro­
Forschungsring tlir Biologisch- Dynamis­ Pr\'i standardi kvalitete biodin'll11 ickih
pt' i illgoistocnt' Aziie: II Egiptu i Indiji, U
dle Wirtschaftsweise e'v' iz Njemaeke ( proizvoda uvedeni su 1928" ,1 Demeter
l::glptu impuls biodin'lI11ici LJalajt' organi­
Darmstadt), Stowarzyszcnie Demeter­ certitikat najstariji jc tradicionalni europ­
z,\ciia SFKE,\1 koill 1e utemcliio \'izionar
Polska iz Poljske, Biodinamikus Ki'izhas­ ski certitikat organskog uzgoia i najcic­
dL Ibrahilll Abouleish (rudt'll 1937,), au
znu Egyeslilet iz Madarskc (BudimpeSta), njl'lliji 1I s\'iietu, Organski uzg,liil',ll'i mo­
Indiii biodinamicar i I'izionar s !\OHlg Ze­
Demeter za\'od za biolosko-dinamieno raju ga obnavliati s\'ake godine, Zahtjc\'i
landa, Peter PrudOr.
gospodarjenjc iz Slovenije, Asociaci()n Demeter kvalitete su: oeu\,anll' bioloske z,
l' s\'ijetll se biodinamika trenutno
Agricultura Biodinamica de Espana iz raznolikosti i ekosusta\'a, pral'ilno gospo­ n
praktici ra u I'ist' od SO zemalia, s vise
Spanjolske i Agridin iz Portugala, darenje tlom, ukljueivanje i pral'iln;l brig;l p
od cf20l! proizl'odaca s takozl';ll1im De­
Pridruzene elanice iz ostalih zemalja su: o stoci, zabrana genetski llloditiciranih or­ p'
meter cLTtitikatom,
Biodynamic Association of India iz Indije, ganizama i glcdanje n,l Lmll11 ]"ao na zi\'i 1'(

"holistieki organilam ", si

U Egiptll, SEKENI je OSJ1(ll',l\l asociiaci­ n:
Tko je najodgovorniji? ju EBDA kako bi se egipatski poljodielci Ll'
usavrsili u biodinailliekoill poljodjelst\'u, 1,,1
Svi smo odgovorni. Sto
Amerieka Demeter asociiadja osno\'ana ni
poduzeti? Bojkotirati je 1980-tih i dala jc pr\'i certitikat jedil(lj in

ono sto je neodrzivo i biodinamickoj farmi 1982. godine, Fl

Ocito je Steinero\'a \'izija (ldrzil'og gos­ 111

podriati ono sto nudi pod;lrcnja tlom sve aktualnij'l u ITelllenU LI

perspektivu kada je stanje biosfere Planeta dOl'edeno

do ruba i kada se nuzno llloraju preispitati lOr

svi aspekti - ukljucuiuCi drust\'ene - od­

Dl'lllL'tn Ie nazil' za it'dinu ekolosku l10sa prema planet'lrI10!11 ekosustavu i
,hoc]iaCIIU II sl'iidU koia ie raz\'iLl mrc­ gospodarenja istilll, L' tom sillisiu po­ 11,1

Zll indi\'iJu,llmh organizacija za certiti­ sebno su pouena i jcdinstITna iskllstl'a til'

ciranie, C;odine ] 997, osnOl'ana ,ie kao iz Egipta i Indije, C Egiptu sveje poce!o HI
Deml:'ter-Intt'rnational bko bi se zasti­ kao jl:'dna kompanija ustrojena na prin­ pc
lila kvaliteta hiodinamiekih proizloda i cipillla autohtcmih duho\'nih vrijedno­ du
.. ~

kako bi se ostl'cHila bliska suradnja po sti i odrii\'osti. U Indiji biodinaillika je

pra\'m111, ekollonbkim i duhOl'nim pita­ posljednjih godina prerasla Ll drustveni he
niima, Trenlltno, Demeter-International i ekonomski pokret koji Indilcima vra­ 60
ima 16 org,lIlizaciia-clanica iz Europe, Biodynamic Agriculture Australia Inc iz
ca dostojanstl'o i ndrZi\'l1 pl'rspektivu, nd
:'l.merikt', Atnke i !\mog L:c1anda, Australije, Biodynamic Agriculture South
po prvi puta nakon Gandijen)g otpora 19
(ak niih 12ie iz Europe: Demeter-Bund Korea iz [uzne Koreje, Asociacion para la
britanskom kolollijalnom izrab[iilanju, cii,
Osterrelch iz :'l.ustriie (BeL'), Demeter Agricultura Biol6gico- Din;lmica en la Ar­
Ll
t',\', lZ \:iemackt' (Darmst;ldt), Demeter gentina (AABDA) iz Argentine i Demeter
SEKEM nie
\'erband Schwciz iz SI'icarske (Arleshe­ Canada iz Kanade,
Rijec sekem staroegipatskog )e podriietla
illl), Demeter :\ssociazione per la Tutela Sjediste Demeter-Internationala je u
i znaei "\'italnost (koja dolali od Sunca)" i t
della Qualit;l' Biodinamica in Italia iz Darmstadtu, Njemaeka,
Tu rijee dL Ibrahim Abouleish uZl'Oie kan OSl
Italijc (Parm,l), Ostala europska biodinamieka drustva su:
zastitni znak svog projekta za kulturnu bio
Associ;ltion Demeter-France IZ halKu­ Drustvo za biolosko-dinamieko gospo­
obno\'u l1a osno\'ama islama i Stt'inero\'e ad
ske (Colm,lr), \'cr~iin til' biologesch dyn, darenje "DUGA" iz Hrvatske (Cakovec;
al1tropozofije. ='Jaime, Ibrahimie studirao hd
Lmdwirbchatt a,s,bJ iz Luxemburga vodi ga gospoda Bemarda Orehovec),
kemiju i medicinu na S\'eucilistu u Graw od
C\Jllnshach), Stichting Demeter iz Nizo­ PRO BIO Biologisch-Dynamische Sek­
(Allstrija), a 1969, primioie doktorat il istr
ll'mske (Driebergt'n J. Demeterforbundt't i tion iz Ceskl:', Verein Demeter iz Greke
farillakologije. Do 1977, ba\'io sc Lml1a­ uzg
Danmark iz [)anskL' ( Odense SO), Dcbio (Alena), Kudraji iz Lat\'ije, Fundation
ceutskim istrazi\'aniem, K.cld ic 1075, po­ izra
iz \:or\'eske (Bjiirkclangen), Swnska De­ Kaspar Hauser iz Rumunjske (De\'al i
sjetio Egipat zabrinuli su gel t,llll\lsnii pro­ kor
metert(irbundet iz 'lwdske (hirna) , Bio­ Biodynamic Agricultural Association in
blcilli prenapucenosti, unista\'anla oknlisa, ras[
d\'lla,llnint'll Yhdistys iz Finske (Helsinki) Ireland iz Irske (Kilkenny).
ncodgovarajuce naobrazbe i lose zdral'­ bd

vv \\ v" [P \ '" d I ) k.h r

/' I
\
d! "",_..IUd

stn:ne skrbi. ~()Oo ,t<1il()\'11iStv<1 btlo je
lemljoradnicko, ,1 poliodiel,tn) it' bilo
nainerazvlieniii sl:'ktor L'gipabkog gos­
pod'H,t va. Tro;kll\ i (KLlll\'l'ncilll1alne)
polioprincdne l'Wlzvodnie 'u se po­
\l:'cali, dok "_< prirodlll resur,i bili S\'C
sirom'l;niji. Od neL1Lh;nle anticke zit­
Illce Egipatie po,taoicdan od najwdh
ll\'oznika hrallt' II s\·iiL'lu. Toie pota­
knllio Ibrahim'l da sc 1977. nati u rod­
nl EgI~lat 1 pokrcnc opseZnu razvojnu
Inlcil,l!i\U - SckL'm. Kroz tai projekt Ll
Eglp,lt IL' po Pl\1 puta u\'l'dcna biodina­
nli~b I11ClllLi,l IL'I\\lioradnie.lbrahim je
u ilrg,\Ill/,lLiIU Sckcm,l ugradio princip
tnl(L\il'tva. (inc g'\ In usko ~'0n?/ana
cntiteta: Sl:I\.L.\I I jolLll11g komp<1niiu
cini (, kompanii'\ od koji!l ie s\"lka za­
duicn,\ za iedan od tL'mL'linih 'l,pL'l.::ata
n,l koiima pociva t'li ,u"t,n: tgip'lhko
dru;tH) za kulturni ral\'oj (SCD) odgo­
vorno ie 1'1 ,,'e kulturne 'lspl:'kte; 1'.00­
pcrativa laposlenika Sekema (CSE) za­
dU/L'n,1 Ie za US'I\T;a\"lnic zaposlenika.
.\blicna Llrma' SL'kL'ma llalazi se na 300
hekt'lr'l zemljc, blizu grada Belbeisa, oko
6() km Lbkko od Kair,\. Egipatska biodi­
nan\lCL1 'hocii'Kii'l (FlH ),-\) osnm'<ma .ie
I<.)<.)(). LlO ne\l'ldin'l, llL'protitn'l organiza­
cllritmija. Dodatni predmct jc njcmacki
cija i sredl;te Z,I i,lr,Li.i\·'lIljc i poducavanje
iezik koji je lIveden il prakticnih razlog'1 s
II biodinamickim metodama zemljorad­
obzirom da Sekem od pocetka podrz.,n'<lill
nie. FBI ).-\jc na r'hpolaganiu S\'im zcmljo­
podllpiratelji iz Njemacke, Austrije j Svi­
radnicima u Egiptu: upucuje ih u organ sku
carske (od kojih mnogi pokazlIilI zanima­
i biodinamicku metodu zemljoradnje i
nje za Steinero\'e antropozofske ide)e). U
osigurava certitikat onima koii su presli na
Sekemu rade i lilldi il tih ellropskih zema­
biodinamiku. Sada u EgiptLl postoji vise
Ija, no namjera je da Sekell1 potplIno prije­
od 700 biodinamickih hrmi s preko 6500
de u ruke Egipcana. Zapadnja(J.::i 1\()listicki
hektara biodinamicki obraLtenc zcmlje,
lijecnici dolaze u Sekem nekoliko puta go­
od Asuana do Aleksandri.ic. Kroz svoje
disnje kako bi, korak po kor'lk, ll\'di nm'c
istraii\'anje EBD:\ie 19<,) I. l'l\'a pokrenLlla
ideje i pristupe lijecenju. Sekem ic odigr<lo
uzgoi biodinamickog p'lmuka. )edna od
veliku ulogu II smanjenjll egipatske m'i­
Izravnih poslicdica tOg'l btlo je smanjcnje
snosti 0 poljoprivrednim kemikaliial11a.
koristenia sinlL'tickih pesticida (koii su sc
Slloceni S ostacima pesticida u niihovim
rasprsivali zr'lkoplmima) za <,)0%, od ne­
proizvodima, koji su dolazili od zracnog
kadasniih 35000 tona godisnie.
prskanja obliznjih 'konwncionalnih'
Sekem je lhn,ls \'oded cgipatski pwi­
zVOllac organske hrane i bilinih lijeko­
va i ima stabibn izvoz Ll Europu i SAD.
Medutim, svc je veca domaca potra­
znja. Ima oko lROO stalnih zaposleniLl.
Suraduju sa sestrinskim organizacijama
u Njemackoj i Nizozemskoj. Nastojc
svoja iskLlstva dijditi i razmjenjivati s
drugim lelllijama, ukljucujud Indiju,
PalestillLl, Tmsku i Senegal. Abouleish
je u pOg1edLl svoje motivacije izjavio:
"Svi razliciti aspekti kompanije, bili oni
kuItmni ili ekonomski, ra/xijeni su iz
islama. Vjerujemo da je iz islama mogLlce
izvesti principe vodilje za SYe, od pelbgo­
gije, do umjetnosti i ekonomije."
Sekel11 je dokaz da istinsb tLlTIstlIrll1acija
prema odrzivom n,lcinu iivota i gos­
podarstvu dolazi od ,uradnje svih, a
ne od povlastene manjinc koja nasto­
ii monopolizirati prirodne, Ijudske i
Zanimljivo je i znakovito da je biodinamika uzela po­
seban zamah u dvjema zemljama koje su kolijevka
drevnih zemljoradniCkih civilizacija i kultura Europe i
jugoistocne Azije: u Egiptu i Indiji
gospodarske resurse. To je sustav koji
poboljsava halitetu IjLldskog ZivOt'1,
nala m Ll samopostovanj e, prom ice
zdravstvenu skrb i obrazovanje za sve
i vodi racuna 0 priwdi.
Bit filozofije Sekema prepoznaje se u nace­
lima koja zaposlenici izgovarajn na arap­
skom na kraju svakog radnog tjcdna:
"Postuj ono sto je lijepo, oClIvaj istinu. Ci­
jeni ono stoic plemenito, izaberi ono sto je
dobro. Vodi Ijude prema njihovim ciljevi­
ma, u njihovim djelovanjima prema onoll1
sto je ispravno, u njihovom srcu prema
miru, u njihovim mislima prema svjetlo­
sti i uCi ih da vjemju u bo±ansko vodstvo
s obzirom na sve sto jest: u univerzLlll1u, II
njihovoi v1astitoj dusi."
odrzivo poljodjeljstvo - IV dio
Prema Abouleishn, "I judi nl' bl treba­
Ii samo raditi: ako raLk pre\'ise gube
kontakt s nebom, a zatim se izgube. To
.ie ra/log lasto trebate imati nemena Z'l
ucenje... To je, po njemu, "Jedini nacin
da se razviJe nova svjesnost."
C;odine 1<,)87. poceo ie raditi SckcmO\
centar la obrazovanje odraslih (.'\Iahad).
U tom centm takoder se obrazuiu hen­
dikepirana djeca. Godinu dana kasl\l)e
otvoren je djdii ntic za potrebe loblnc
lajednicc Beduina.
Godine 1994. u Sekemu ie ot\'l)rena Illl\'a
skola koja omoguclIie ohrazO\"lIlic' stoti­
nama djece. Skola «sluzi kako muslim'\ll­
skoj tako i krscanskoj djeCl, ohrabrujlIL'i
ih da jive u skladu i da postlIjU religijskc
obieaje drugih". \fo, dok ic obra/O\'anie
u obliznjim drZavllil11 skolama besplatno,
obrazovanje u Sekemu to niie. Roditdji
ucenika iz Sekema placaju mali, simbo-
licni dio stvarnih troskova obr'IZll\'ania,
dok ostatak pokrivaju dO!1acije. Drugi
roditelji, koji svoioj djeci ne mogu osi­
gurati taj ll1inill1alni trosak, saliu S\'l)ju
djecu da obraduiu zemlill II Sckclllu za
sto ona dobivaju placu bo i odrasli. No,
rade sall10 dopodne posliie ccga imaju
priliku da tiiekoll1 nekoliko ,ati lIce cita­
nje, pisanie, euritll1ijll i higijenu.
Osnovno i srednjc obrazovanje u Sekel11u
ispuniava drzavnc stamlarde, a uz stan­
dardne predmete uce se slikanie, gbzba i
odrzivo poljodjeljstvo - IV dio

Ianni, 1I Sekemll Sll pokrenuli inicijati­ pokrenuo je covjek kOJi nije roeteni Indi­ U drustvima koja ne drze do odrzi\'og gos­
I'll da se prekine s tak\'im prskanjem n iac i prema onima kojima prenosi znanje i podarenja \,Iastitim prirodnil11 resursima i
ciielom Fgiptu. Ponndili sn alternati\'n iskustvo ne odnosi se zastitnieki, ne racn­ poticanja zdrave, orgal1ske poljoprinede
- orgamko sl17bijanie stetocina - koja najuei da na osnovi svog djelo\'anja razvije velikim dije10m zbog korumpiranosti vla­
se pob/ala uspiesnom. ~Ietoduie podr­ poslovno carstvo. dinih institucija i politicara ljndi vise ni ne
zalo mil1istarstn) poljoprinede i danas Taj entuzijast i podupirate1j jedinstwne znaju odakle dolazi hrana koiu kupuju u
se u cita\'om Fgiptll stetocine na poliima inicijative za spasavanje il1dijske zel111je je voearnama i trgovaekim centrima.
pamuka sU/bijaju orgal1skil11 metoda­ novozelandanin Peter Proctor zajedno sa Dok su ljudi prijasnjih stolieea jednosta\'­
ma. Za priiclal na tu metodu trebale sn svojOl11 suprugOl11 Rachel. no ispruzili rukn, nbrali i je1i, mi smo da­
im d\'iie godil1e. l'z YOO/O -tno sl11anjenje Petera nazivaju ocem sn\'rel11ene biodina­ nas dovedeni u zalosnu poziciiu da se sva­
koristenia pesticida, prinosi sinwog pa­ mieke zemljoradnje. Jedan je od najboljih ki put kad kupujemo i Jedel110 hranu pita­
mnb su il11 se povecali za 30 0'0. poznavatelja tla na svijetn. Vee 6 desetljeea mo kako ee Dna utjecati na nase zdravlje.
;-";a Sekel110voi internetskoj stranici http:// savjetnje poljodje1ce diljel11 svijeta. Za­ Biodinamicki pokret u Indiji poceo je 1'0­
\\·\\'\\·.sekem.com /eng Iish/ abou t/ defaul t. dnjih 15 godina 20-tak puta posjeeivao je cetkom I YYO-tih. Peter ProctOl' radi u hi­
odinamici od \965. Shri T.G.K. ~lenon il
Indorea zamolio ga je \993. da dode u 111­
U Indiji biodinamika je posljednjih godina prerasla u
diju podnCiti tamosnje zemljoradnike bio­
drustveni i ekonomski pokret koji Indijcima vraca dosto­ dinamiekoj zel111joradnji. Od tada su Peter
i Rachel Pomeroy u Indiju dolazili d\'a
janstvo i odriivu perspektivu, po prvi puta nakon Gandi­
puta godisnje kako hi odrzanli sem inare,
jevog otpora britanskom kolonijalnom izrabljivanju radionice i teeajeve iz hiodinamike. l' za­
dnjih pet godina, pocevsi od 2005., il1teres
aspx?PagelD=2 na­ za biodinamikn medu organskim zemljo­
\'edena su nacela radnicima naglo je porastao. Sada ill1a \'ise
niiho\'()g dielovanja: od 500 malih i \'elikih t~lrmi u Indii i koje
Iniciiati\'a SFKF~l, prakticiraju biodinamicku zemljoradl1ju.
sa s\'ojim n1l10go­ Tijekom svojih posjeta Indiji Peter je vi­
broinim podruciil11a dio mre7u hiodinamiekih gospodarstava
aktivnosti, osnm',1I1a diljem Tndije. Vjeruje da se Ihi\'a istinska
ie kako hi ost\'arila revolucija n indijskoj zemljoradnji. Sve
\'iziiu odrzivog lind­ viSe tamosnjih zemljoradnika pre1azi na
skog ra7\'oja. SF­ hiodinamicki snstav zemljoradnje. redan o
KF.~I nastoji dopri­ od njih je Sarvdaman Patel, j,
nijeti swobnl1\'at­ agronom iz Gujarata, koji je studirao u P
110m ra/voiu osobe, SAD-u, na Uniwrzitetu u \\'isconsinll k
drllSt\'a i okolisa.·· (Madison). Biodinamikom se poceo ha\'iti Ie
\Iedu s\'oiim poskwnim inicijativama na­ Indijn da bi zajedno sa suprugom trajno kao samouk.

\'ode sliedeci \·a7.al1 cili: napnstio Novi Zeland i pos\'etio se radu u Prema Peteru, Indija je jedna od l1ajboga­

Iscicljil'i7l1jc oko/i.(a primjellolJl biodilla­ Indiji. U Indiji je prepoznao idealno mje­ tijih zemalia svijeta sto se tice biomase i
d
Illit'kih meloda poljodjclsll'a." sto za svoj projekt jer su tal110snji Ijudi jos uvjeta za uzgoj (temperatura, vlaga, klima L
Sto se tice drustwnih nastoiania, zaposle­ uvijek povezani sa zel111jom i imaju pose­ itd.). Kompost se priprema od te hiomase. A
nici Sekel11a nastoiepostm'ati dostojan­ ban minos prema kravi, zivotinji koju Peter Sarvdaman Patel nastoji potaknllti SVOJlI h
sl\'o s\'ake liudske osobe" i "st\'l1riti temelje osobito cijeni i koja je kljue biodinamike. lokalnll zajednicu da postane biodinamic­ \'1
Idra\'()g :!i\'ljenia" Indijn vidi kao ispunjenje svog zivotnog ki orijentirana i jedna od I1jegm'ih aktiv­ b
djela. Misli da bi biodinamika 1110gla biti nosti je organiziranje prikuplianja hioma­
BIODINAMICKI POKRET U posljednja prilib za
INDIJI nas planet. Veeina 11(
Za ra/liku od Fgipta gdieie biodinal11icki Ijudi, posebno Za­
pokret krenuo kao eksperil11ent od jedne padnjaka, daleko je SU
\'izionarske osohe i 7ainteresiranih strana, od polja u kojil11a st 1
i koji je oSl11isljen kao kompaniia (da ne je nzgojena hrana ci(
kazemo korporacip), s Ihrahil110m Aho­ kojn jedn. ad izrav­ m.
uleishol11 kao zastitnim licem, u Indiji Je nog dodira s izvo­ slj;
slican pokret lIzeo maha tek nedavno, kao rima h rane odvaja je
nuzan odgo\'()r na destrukti\'nu politiku nas golemi globalni na
stranih korporacij<] i korumpiranih ddav­ distribucijski sustav ljo
nih sluzhenika. IniCliativaie i ovdJe krenu­ kojeg kontroliraju ist!
la od iednog cmieka, Shri T.G.K. :Vlenona globalne multinaci­ Tal
iz Indorea, no entu/ijazam/a tn inicijativn onalne korporacije. rad

tel e dis k h r WW\


se za kompost koji se zatilll biodinamicki
trelira. Peter mll pomaze u njego\'()Jll pre­
danom radu vlastitim iskustv'OIll i pripre­
maniem biodinamickih priprav'aka koje je
sam mansio.
Gospodin Patel kaze: ,,:-'10] orac radi za
mene we 25 godina. Pitao sam ga: 'Kakva
ie bib ZL'ml]a kada si poceo? ' Odgovorio
ie:' 11ih1 il' tnda, poput kamena '. Pitao
,am ga zaslo? Rekao jl': 'Zbog toga sto ste
u 10 niieme dodav'ali mnogo kemikali­
ia' .Kako jc scllb?' - upitao sam gao On
odgovara: 'L' zadnjih sest godina slavili
"no kompml i zekno gnoii\'(J, I postala
ie popul p,lmuka, Slovisl" poput masbca,
Toliko je gblka i bk'l !<l ohradi\'alljt'.'
L'pitao sam ga:Odaklc toliko nlllogo
plica luz oracal? Odgo\'(lI'io je: 'Popu­
bci]a gli,st<l salb il' toliko \'elika d<l kad
ooradll]em zeml iu onl' I, ptice I dolaze i
jt'dll gliste i Illsekte. "
Peter posiel'uje po Ilekoliko biodinalllic­
kih gospodarst<l\<I dlle\'no i snrallllie s
lokalnim slruc'ni'1l'im'l koii su se uk!Ju­
cili u niegO\' prnjekt prl'lwsellla iskustv'a
iz hiodinamike. S\'()I entuzi]az'lm i po­
drskll prenosi 11,1 !Jude, zelll!Joradllike
koii ga iznimno ciienl',
:\nil BllOkare, tchnicki,luzbellik iz "'la­
harashtre, kaze: .. R<ldio seUll u poljopri­
vTedi u gradll, , on i m znanstv'enicima
koji su dOlliieli zelenll re\'o!llcijll s ill­
vazijom kemijskIl1 gnojin i pesticida.
Zapra\'o su farmeri postizali \'t'ct' pri­
nose, alija\'ilo se pogorsanje u ekologiji.
I'\e sanw to; troskovi proizvodnje jako
Sll porasli, sto jc \'(JdIlo do nezadovolj­
stva tarmera. Hilo im je dosta [konven­
cionalllc] zemljoradnje. Nasli smo se s
mnogim farmertnu i poceli smo razmi­
sljati na drugi nacin. A taj drugi nacin
ie [{.'rijl'h1z] S'l kelllliske zemljoradnje
n<l org'lllSkll zemljoradnju .... ~asi 1'0­
lioprinedni L1kulteti ne radt' nikakva
i,t r,lzi\',mj'l 0 org'\llskoi zemljoradnji.
'!'<Il,o smo poceli suradi\'<lti sa zemljo­
r'ldnic1l11'1 I bih smo nlo srctni i iznena­
deni, jer sumogli ri­
jditi njihove vlaslite
probleme i radili su
u skupinama."
Poljoprivrednik
AG Shah iz 'l~llukae
(Maharashtral je
to potvrdio: "SaJa
51110 oformili sku­
pine organskih uz­
gajivac'a u svakom
selu i ukljucili ih u
ieder,lCiju na r,lzini
okruga. Zemljoradnicl dobze, sastaju se
i qes,lVaju vh1stite p]'lJbleme i razmjenju­
ju vh1stita iskustva. 1'\,1 taj nacin zbiv'l se
organski poljuprivredni pokret. farmeri
su sada t'lkoder upoznati s hlagodatima
sto se tice ravnoteze II ekoSllstavu. Za to
je trebalo mnogo nastojanja i sada se u
ovoj regiji vrlo brzo siri.»
Dr. Jagdish Nazareth iz Instituta za studije i
lranst()]'macije II Ahmedabadu (Gudjarat),
sugerirao ,ie da Se 1I Indiji pokusa postaviti
znanslVena osnov,\ koia bi bila altern ativa
lllehanicistickoj zapadnjackoj. [stice da bi­
odinamika zahtijt'va novu znanstVt'nu pa­
radigmu kako bi se ravnopravno prouca­
vala na visokim uciliStima Indije, Po nie­
nlll, ako se organskll zemljoradnju pokusa
prakticirati prema znanstVt'noj paradigllli
koja je u osnovi modela Zelene revolucije,
Indijci nt'Ce mod stvoriti "solidnu osnuvu
za alternativni model organske zemljorad­
nje". "Protagonisti modela Zdt'nt' revolu­
cije nastavit ce lVrditi, s nt'oborivom de­
duktivnom logikom, da organska zemljo­
radnja nt' mOle biti nacionalna alternativa
vec puki hir bogatih ljudi. Na toj osnovi
oni et' nastaviti rasturati dragocjene resur­
se Indijaca." Dr. Nazareth istaka1Uo je da bi
'alternativna teorija indirt'ktne nlltricije'
mogla biti znanslVt'nom osnovom za pot­
puno zadovoljavajucu alternativu Illodelu
Zelene revolucije. Teorijll transmutacije
elemenata valjalo bi, po njemu, ponovno
odrzivo poljodjeljstvo - IV dio
otkriti daljnjim studijama k]'lJZ institucii"
u zemlji, na temelju cega bi se mogle vodi­
ti komparativne diskusije 0 organiziranju
organske zemlJoradnje u nemenima koja
dolaze. (lzvor: Report 011 the Working
Grnup Sr. ~o. 46/2001 ; Orgallic alld Hi­
odynamic farming; COWl'll mCllt of India
Planning Commision; rujan 2001.).
OCito se u Indiji ne zbiv'a samo korjellita
transfonnacija sustava zemljoradllie vee i
paradigme kop je II osnO\'i tl' zelllljorad­
nje. Ova druga ce zasigurno imati dakko­
seine implikacije.
U IvIaharashtri postoji oko lOOO progra­
llla obllCa\'anja 1I biodinalllickoi zemljo­
r'ldnji. Sam Peter st' iznenadio kad je v'idio
bb'illl sc velikilll intl'nzitetom promjena
IIgOSpOd'll'ClljU zemliolll 1I Indiii odvlia.
LJz pomoc ncvbdmih ()l'ganlz'llljal ',lIndl
zemljoradnika p'Jiavili 'll se IZ\<Imed­
ni rezultati. TrenLItllu l LI \ bhara,htl',11 j
ima vise od 400.000 hckt,n,l zl'lllljl' f""\
organskolll zelllljoradn jUIll. Zelllllur,ld
nicillla VISl' ne t rel',l
nista IZV'lIl,l, 1lI],.'1­
b'a sil1tctlcb kCIIlIia
kOjOlll su Sl ncbd'l
unistav,Iii h'ULI i.i­
vota. Sa kCllliiskc
zemljoradnil' prl'sli
su na ()rgl1n~kll, i.l .".1
organske mtenzlvno
prelaze n'l blOdina­
miCKtl zellllioradnili.
Cospodin Hhokarc
Borba protiv korpora­
cijske kontrole onoga sto
jedemo dalekoseina je.
To je borba za prehram­
beni Sllverenitet
kaze: "Prilmjetili SIllO d,l bez obzir,ln,lnii­
hovo obrazo\'anje, bez obzira na nlihov' Zl­
votni standard, da su zcrnljoradnici 1'0­
stali vrlo uskladeni. Oni suraduiu, rade
poput znanst\'cnika. Vodimo te zelllljo­
radnike drllgilll zemljoradnicima i oni
pocinju vjewvati. Tako ti zemljoradnici
postaju vrlo dobri prenositelji poruke.
Samosvijest imie porasb. Pobolisale Sll
im st' komunikacijske \',iestinc. Odllosi
su nam se poboljsali, sto namje po\'t'ea­
10 ugled u drustvu."
Tisuce zemljoradnika 11 Indiji prelazi na
biodinamiku. U Indiji ima vise ud 200.000
odrzivo poljodjeljstvo - IV dio
SOl1lll,! K(ll1lpo,ta koic ,e redo\'ito pripre­ Sll shvatili da svi problel11i dolaze od
11l,1jU 1,1hiodlllal11ickl uzsoi, njihovog prihvaeanja takvog neodrzi­
H!lok<!re dod,IJC: ,,~h se detlnitivno nada­ vog i razornog postllpanja sa zel11ljol11
n]() d,l CC Indlla hiti potpuno organska; to i oko] isel11, Kad su shvatili pocela je
Ic' pwce, os\'icscivania za koji ce trebati promjena, S organskil11 i biodinamic­
dOLbtnlh:; do to godiln" kim pristupol11 tlu se poveeala sposob­
Iclspal Singh, orgamki zem!Joradnik iz Pu­ nost zadrzavJnia vode. Ravnoteza u
niab,l, ka/C: ,,\!oi otac bio jc \'1'10 predan i kru7.enju vode se vratila, U biodinami­
ot\'orL'l1/cl11ljoradnik. Rio .ieicdan od pio­ ci se upotreba vode smanji1a na 50% u
nira Ll'icnl' r,'\'oluciie - takOZ\\llle /dcnc odnosu na nekadJsnjlL
revoillcije - Z,l koiu se sada pokazalo da je Gospodin Bhokare kaze: «La vrijeme ke­
llboiita, proi/vodcci mnost\'o losih usieva mijske zem1joradnje, upravo zbog veee
zadu7,enosti, nas zemljoradnik je hio od­
sutan od svoje obitelji, Uvijek se brinllo
Iako izvorna Steinero­ za dobrobit svoje obite1ji, Nije bio sretan,
va poruka i vizija 0 bi­ a i njegova obitelj nije bila sretna, Mno­
go ih je pocinilo samoubojstvo i nisu se
odinamici moze zvucati obrazova1i, No, ova organska revolucija
ezotericki ona se upra­ dovela jc do velike drustvene' prol11jene,
Sada su cijele obitelji ponovo sjedinje­
vo punim intenzitetom nc, PostUiLi svoje starije, I.ived zajedno,
ostvaruje na indijskom rJded na farmi zajedno, postujud zene.
Razmisljaju organski. Llvijek jedu organ­
tlu i u srcima indijskih ski i njihov rad na organskom skladu se
Ijudi, koji suraduju s razvio, Nasi zemljoradnici sadJ suraclll­
ju i nasi mladi su opet skupa, Jedni dru­
prirodom i svemirom gima pomazu, Rjdavaju probleme.»
na iscjeljivanju bios/e­ Ljudi jedni drugima pomazu i ako neko­
me nesto nedostaje uvijek ee mu drugi
re Planeta. Ta suradnja rado pomod.
im vraca radost zivota i Osim zemljoradnickih poceli su se rjeSa­
vati i drugi problemi: zdravstvena skrb,
samopostovanje obrazovanje i planiranje obitelji. Pristup
svim tim pitanjima je holistich
" . Siagali su nasbg" na naslage kel11ikalija, Prehrambeni suverenitet bila je i Gan­
sve do S,llh Tla su n,1I\1 bila bolesn'l dijeva poruka: pravo svih ljudi da
proizvodnlaje pad ala, naiulb stetocma odrede vlastitu prehranu i zel11ljorad­
sc powc"h To me osobno bl'inllh Ali ni­ nju, neovisnu 0 medunarodnim trgo­
.)<1111 imao nikaknl alternatiVLL . vackim sHama.
OtrO\'i koiima se nekada tretiralo in­ Gospodin Afsar Jafri lijepo je opisao
diiska poli,l imali su \Tlo negativne bit sadasnjeg pokreta Ll 1ndiji za neovi­
posljedice po zdra\'lic Ijudi, posehno snost 0 stranim korporacijama u pogle­
djece 1 nO\'orllclenc,ldi. ZCl111joradnici du proizvodnje hrane: "Zahtijevamo ...
BORBA ZA PREHRAM­ kupili propala. Vecina tog
BENI SUVEREI\IITET sjemena je iz Monsanto jer
Afsar Jafri iz Bombaja kaze: se vecinom radi 0 Bt sjeme­
nu pamuka, kukuruza i zita s
«Monsanto je kompanija
kojim je Monsanto usao na
koja je monopolizirala sje­
me. Njihov jedini cilj je da trziste. To je ono hibridno
farmeri iz cijelog sVijeta, tko sjeme koje se izjalovilo u
poljima tih zemljoradnika.»
god kupuje sjeme, da ga
Borba protiv korporacijske
kupuju od Monsanta. U za­
kontrole onoga sto jedemo
dnjih deset godina 25.000
zemljoradnika liz Indije] dalekosezna je. To je borba
za prehrambeni suverenitet.
pocinilo je samoubojstvo
Kad korporacije diktiraju sto svi mi jedemo. Ishod borbe
zbog toga sto im je cijena
zemljoradnici moraju uzga­ za kontrolu u poljoprivredi
proizvodnje porasla i sto im
jati tada kontroliraju one sto koja se trenutno odvija u
je vecina sjemena koje su
neovisnost, da iman1lJ \'lastitu slobodu
uzgajati sto hocemo i jesti stogod zeli­
mo. Ne zt'limo vise da nal11 j'v[onsilllto
iii Syngenta nalazu koje sieme da uz­
gajamo, koje bismo usjevc trebali zeti
i koju hranu da jedemo. U Indiji vise
od 6()OA, indijskog stanovnistva ovisi 0
zel11ljoradnji i oni Sll ugh1\J1om l11ali
i marginalni zemljoradnici, s naj\'ise
jednil11 hektarom zemlie Kad bi ih se
dovelo na sud zbog krscn;a patenta i
kamilo s jednim iii d\'a l11iliiuna rupi­
ja, mozete zamigliti sto bi se dogodilo,
Glavna kampania koia se s'ld'l /hl\a u
Indiji promicanie Je i ohrabnv'1l1le al­
ternativnih oblika zemljoradnJe. :\a­
zovite to organskom, biodinamickom
iii prirodnol11 zemlJoradniol11. To su,
u hiti, neot1'llvni, nekemliski oblici ze­
mljoradnjc gdje zemljoradnici praktl­
ciraju zemljoradnJu koja ne zahtijeva
koristenje nikahih [sintetickihl kemi­
kalija. Druga prednost je da ne trebaju
koristiti /V[Ol/SanIOI'o sjeme. :\e trebaju
koristiti nikakvo hibridno sjeme u loi
vrsti alternativnih obliL! zemhoradnje.
Jednol11 bd imate sjel11c u svojim ru­
kama, autohtone vrste sjel11ena, 1110zete
ga saditi godinu za godinom. Oni ga
razmjenjuju S,l susjednim zemljoradni­
cima, mogu ga prodati kao sjeme, 1\0,
ako posij u J\;[onsmzto \'0 sjeme ne mogll
ga koristiti Cak ni sljcdece godine.o>
lako izvorna Steinerov<l poruka i vizija 0
biodinamici mOle zvuCati ezotericki ona
se upravo punim intenzitetOln ostvaru­
jt:' na indijskom tlu i u srcim<1 indijskih
Ijlldi, koji suracluju s prirodom L s\'t'l11i­
rom na iscjeljivanJu biostcre Planeta. Ta
suradnja im vraca radost zi\'ota i sal11O­
postovanje, a korpc\racijama koie 'u do
sada doslovno sijale smrt pOt"l\CUle cia r
njihov rok trajanja upravo lstjece. b
l
i;
11
jt
k,
S\
P.
st
tjl
ll,
st,
Indiji mogao bi utjecati na pc
buducnost zemljoradnje u u
cijelom svijetu. til
www teledl~k.hr w VI,.
 intervju - William Buhlman

r ISKUSTAVA IZVAN TIJELA

'. ..

Razgovarao: Kresimir Misak

Pioniri Sll riil'lke hihke. LostalOI11, ko­

liko UOP(L' 11107.1.' hlti plOnir'1 na nekom
podrueiu, onih koji Sll pni zakoraei­
Ii tamo gdicic 111.110 tko prije njih bio t
Zato su pion iri posebno draglKjeni. Oni
se sjebju \Temena dok su neh pojave
tek dobil'ale imena, oni se sjeeaju svih
turbukiKiia, zabluda i stranputi(a kakve
nosi SI"lki poel'lak, a na haju haJeva ­
oni su ti koji se odredenil11 podruejem
bal'e najduze od svih. Oni su sami i uei­
telj i I'jeeni (samouki) ueenik.
Williama Ruhlmana najbolje je opisati
upral'o takll. Tai simpatieni bradonja ve­
dre n,nav'i I glasnog, otvorenog smijeha
harcl11 po il11enu poznat .ie svima onima
kOlc zanimajll iZv"llltie!esna lskustva jer
je autor kiasiL1 pod nashwol11 "Avan­
turc izvan tiiela", stOle dugo godina bila
il'dna od rijetkih knjig'1 iz tog podrueja.
:\aravno, pionira nema punl)' a slieno
se utjeec slienom, pa Sll se i Buhlmano­
vi putov'i .icdnog dana llhstili s radol11
iednog drugog pionir'1 izv..mljelesnih
iskustav'a, Roberta '\Ionroea. \Villiam
Buhlman danas )ejedan od voditclja na
slav'nom institutu i\ Ion roc, no njegov
osniv'ae - Robert '\lonroe - V't.'e neko­
liko godina niit' ll1edu nama, Barem ne
u til'!esnom obliku, Jer nikada ne treba
pod(i jcn iti sn' l1111guenosti bestjelcsnog
bivstvovania.
l; skoro cetrdeset godina istraziv'anja
izv'lntjelcsnlh iskus['l\'l, William Buhl­
m,1n imao k \Temena napu!<wati se, ali
i skupiti sv'akoiake statisticke podatke pa
Je predavanie na Treeoj mel1unarodnoj
konferen(iii 0 izmijenienill1 stanjima
sVliesti tako i poeeo"", ..

Pokazali ste nam popis razliCitih isku­

stava i fenomena koji ukazuju na izvan­
tjelesno iskustvo i rekli ste da se temelji
na 15.900 svjedocanstava. Za pocetak,
sto je izvantjelesno iskustvo i sto mu
prethodi? Koliko je Ijudi dozivjelo uvod
u izvantjelesno iskustvo? OpiSite nam
tih desetak senzacija koje cine taj uvod.
WILLIAM BUHLMAN: Iz.vantjelesno
iskustvo je odvajanje svijesti od tijela.
To je sasvim uobieajeno iskustvo. Mi­
Iijuni ljudi su to dozivjeli, no, nazalost,
mnogi ne razumiju znacaj toga. Glavni
uvod ili pocetak izvantjelesnog iskustva
dan as mnogi ?nvu "vibradjsko stanje",
Vibracijsko stanje je SV-'Iki (enomen koji
se dogodi za vrijeme spavanja, a koji
odudara od uobicajenog. To se posebno
odnosi na energetske fcnol11cne. :-:a pri­
mjer, bilo kakav osjeeaj energije, osiecaj
da dok ldite u krevetu vasim tijelom
protjeee energija, bilo kakav' osjecai zu­

W"-"..' teledl~h. hi
intervju - William Buhlman

iania iii buke, par,lliZ<1 u snu. P,ll',lliZ,1 u etiketirali. Nekoc se to zvalo "duhovni
da sve vise [judi to dozi\'ljma zato sto
snll 11r,1\'an ie u\'lld u iz\antielesno isku­ dozivljaj" iii "nadnaravni dogadaj". ~o
moja wl>{J-stranica i moil' knjige obiluiu
st \(l. \ Inu~i se plase paralize, no ona ie sto ako se tu doista radi 0 izvantjele­
iskustvima. Samo l'nkul,ljam podatke
"ln1l) zn,lk da ste se yec odnljili ud tiit'!a. snom iskustvu, a mi smo ga etiketirali
o tome. Ljudi iz pedeset zemalja s\'iic­
\lnu~i liudl tu ne razumiiu pa se odu­ pogresnim n'lziYima'
ta salju mi s\'Ola iskustva, To ic tcme!i
plru. T.lda dubzi du nocnih Illora jer se Ljudi danas prihvabju cinjenicu da
moga istrazi\'anja. Poticem ljude da ml
liudi buie unu~a stu ne razumiiu. ~o to su mnoga takva iskustva, koja stoje iza
blju svoja iskust\'a. S\'akog dana do­
ie ,a,Yim uobicajen" iskustnl, stvaranja svih religija, zapravo izvantje­
bivam stotine i stotine tih iskust,n-a,
gilo kc1kay energetskl pOtiC1i za nijeme lesna iskustya, Ljudi pri tome cesto za­
Fantasticno je, Cini se da broi iskust'l­
spaYani'l, ak" yas netk() zuye iii dotakne, obilaze islam, Muhamedovo nocno pu­
va stalno l'aste, 1'\0 smatram da ic lb­
o'iecai plutania iii p,l((lnUL'a, bilo kakav tovanje nalazi se u samoj srIi islama, To
nas l'azlog tome, uzmimo n,1 primin
encr~ctski do~a(1ai Z,1 vrijcl11e spavanja ie temelj na kojem pociva cijela religija.
Hrvatsku, cinjenica da liudi znaiu sto
111"/e ,e ,matrati nbraciiskim stanjem. Nocno putovanje bilo je izvantjelesno
je izvantjelesno iskustHl. Priie ll\'ade­
Toie pocdna LIZ,1 izyantjc!esnog isku­ iskustYO u kojem je sreo al1liela koji ga
set godina, cak i prije petnacst godina,
sty.1. EIllT~lit' ,e l'omicu i nasa se svijest je proveo krOl sedam nebeskih razina.
Ijudi za to nisu mali,
krecL' iz \'anlsko~, cnstog tije!a prema Sredisnje ucenje Kur'ana zapravo je nje­
Baza znanja se prosirila sto jc del\'do do
suptilnolll. energetskol11 triclu sto je, za­ gOYO izvantjelesno iskustvo, a oni su ga
promjene, L)udi dallas Ill' misle da se
praY,1, bit IZ\'<l11tlelesnog iskust\·a. prozvali "nocno putovanje".
radi samo 0 neobicnom iskllstnl, nego
Cijela se religija temelji na tome. To je
o necemu vise, To nijc bio samo lucid an
RekIi ste da je to sasvim prirodan pro­ srz. Nazalost, tome su dodane brojne
san, nego izvantjelesno iskustnl, Slazu
ees, sto znaCi da se dogada posvuda u druge stvari. Ako pratite pOYijest budiz­
kompletnu sliku i po(inju razumiiC\'a­
sYijetu i syim Ijudima, kao i da se do­ ma, hinduizma, krseanstva, sve su vdike ti sto su ta iskllstva, Definiti\'no se cini
gadao kroz povijest. Postoje Ii zapisi, religije u jednom trenutku imale nekoga da je doslo do \'elikog po\'ceania iz\'an­
izreke, doziYljaji iii vjerski tekstovi tko je iz fizickog tijela presao u svoje du­ tjelesnih iskustava, Djeca dozivlja\'aju
koje mozemo povezati s izvantjele­ hovno tije!o i to su nazyali "duhoynirn svasta, Dobi\'am mnogo pisama od ro­
snim iskustvima? doziyljajel1l". lednostavno su to etike- ditelja. l\.ad kazem "mnogo", mislim na
desetke tisuea pisama.
Ako pratite povijest budizma, hinduizma, krScanstva,
Cini mi se da bi trebale postojati neke
sve su velike religije u jednom trenutku imale nekoga posljedice ako Ijudi postanu svjesni
tko je iz jizickog tijela prdao u svoje duhovno tijelo i to sposobnosti da mogu napustiti svoje
tijelo i vratiti se u njega. Koje su po­
su nazvali "duhovnim dozivljajem'~ ]ednostavno su to sljedice toga? Jesu Ii Ijudi svjesni da
etiketirali. Svi su ti dogadaji izvantjelesna iskustva mogu putovati izvan tijela i hoce Ii to
promijeniti nas pogled na fizicko tijelo
i sam svijet?
WILLIAM BUHLMAN: Povijest go­ tirali. Svi su ti dogadaji izYantje!esna WILLIAM BUHLMAN: [ iedlw i dm­
tOY" s\ih religiia puna je iz\'antjelesnih iskustva. Ona su tel1lelj svih duhovnih go, Jednom kad Ijudi dozi\'c izvJntjele­
iskus!<W'I. L; Drugoi poslanici Korillca­ dozivljaja kroz povijest. sno iskustvo, njihovo sc poimanie st\'Jr­
lllma s\eti 1\1\'ao je rekao "da Ii u tijelu, nosti iz temelja m ijenja. KJO prn), vise
ne znal11; da Ii iz\',m tiiela, ne znam", To SVIJEST SE SIRI KOD ne ovise 0 sustavu Yjero\'anja. Pomislite
)e citat iz Biblije. Posnl,b se mogu naci MILIJUNA LJUDI koliko je to oslobalbjuce, Ljudi Sll do
reference 11'1 iz\'antjelesna iskustva, Ot­ RekIi ste da danas sve vise ljudi proziv­
sada o\'isili 0 svojoj vjeri kako bi dobili
kriYenje pocinie pnw"katiYnom rece­ ljava izvantjelesna iskustva i da to ima
djeliC infol'ma(ije, a dan as sln'aeajll da
nic"m: "/anijch se u duhu u dan Gos­ nekakvo znacenje. Kako znate da sve
ne morajll o\'isiti 0 vjerovanju i da sami
podnii", Sto to znaci' ;-l1oze ukazivati na vise Ijudi to dozivljava i sto bi to mo­
mogll dozi\'jeti tJ iskustYa. MOgll pro­ c
iz\'antje!esno iskustyo, Pisac zatim opi­ glo znaCH!?
vjeriti svoju besmrtnost. Mogu iskusiti
suje Lll1tasticnc dilllenzije pune raznoli­ WILLIAM BUHLMAN: Smatram da
kako istrazuju druge dimenzijc st\'al'­ i~
kih nehzickih pOla\·.1. Sto bi to moglo biti Ijudi mnogo vise znaju 0 toj temi pa lak­
nosti i komunicirati s lilldima koji zi\'e Ie
osil11 iZYantjdt',nog iskustya u kojem je se mogu prepomati to iskustvo, Ljudi
izvan nase fizicke dimellziJe, Time se s,
usao u drugu Lhmenziiu stvarnosti? prije nisu mali sto je to, nisu imali poj­
Ijudima otvara posve nO\'i s\'iiet.
Tibet.ll1ski budlz,lm punje primjera ma, Znali su samo da se radi 0 necem Za milijune Ijudi diljcm s\'iicta dolazi do s,
izYantie!esno~ iskust\,.1. ,Tibetanska neobicnom, Odjednom bi ugledali s\'oje velikog prosirenja svijesti. Postaju svje­
kniiga mrtyih" puduCaYa liude kako na­ tijelo, U Amcrici je sintagma "izvan ti­ sni da je njihovo fizicko tije!o samo dje­
l,ra\iti prijclaz. :"eki obliciioge poduca­ jda" postala sasvim uobicajena. Upotre­ lic njiho\'e svijcsti. Zncliu da Sll mnogo
\'aiu kako postiCi izyantje!esno iskustvo bliava se i u vicevima, Ljudi danas znaju vise od toga te da mogu sami otkriti isti­ K
Z.1 \Tiiel1le sna, To ,ie tZ\'. "ioga sna". Ve­ sto to znaci, no prije trideset godina nisu nu i pronaCi odgovore, ;-.Ie mora)u \'ise 1'1
(inJ s\'jetskih religiia spominje prijelaz to znali. DosIa je do evolucije svijcsti i biti pijull religiia iii bilo kojeg drllgog ku
Syijc;,ti U nekom "bliku, no mi smo ih postali smo toga svjesni. Siguran sam sllstava vierovanja kojije stvorio co\'jek. zn

www teledl,;k hr
 illtervju - William Buhlmall

:\e mor'liu vise ovi\iti 0 f1iscima kako bi WILLIAM BUHLMAN: Doista Sl' osie­
doznali intormaciic. I'niige im \'ise ne cate kao prva osoha koi'l to istrazlljt'.
treb,llu. kLLlIl ,'1111 od I'iidkih pisaca koji Osjecate se mocno. Znatt' da it' to stvar­
se to u,\uduic I'cci, :\e ze!lm del Ijudi ni no. U to nema sumnje,
meni vinuiu, Snh'l moga pls,lllFliest d'l
Ijudim'l lbm IlHK d'l sami doii\'e svOj'l Opisite nam tehniku Target.
iskustv'l kako hi ,\ami zn'lli sto se zbiva WILLIAM BUHLMAN: Tt) je vrIo jed­
ierie iedillo t'lkvo 7I1anle bltno. Sve je nostavna tchnika. Odabcrcte tri predme­
ostalo S'lIlW vicrtl\'ank. ta koii se nab7e podalie od vaseg kreveta
iii mjcsta na kojcm cete raditi tehniku.
dana jedan mjesec. :\e smriele mijenia­
ti tehnike ako odmall ne up,lli. ;-"'!or'lte
nallciti podsvijest da f1rll1\'ati to non)
stanje s\'ijesti lzn11 ti.lela k,lLl stv,nnos\.
Kljuc ,ie svakodne\'n'l \'Ieih,\. l' s\oiim
knjigama OpiSll\em cetrdesL't<lk r<lzlici­
tih tehnib za posliz,lnje iZ\',lI1tielcsnog
iskllstva. Tt'hnib Torget S,ll1lLl it'iedn<l
od n)ih. Sve su tehnike opis-lIle i 11el 11W­
joj web-stranici WWw .•lstr.llinfo.mg.

JEDNOSTAVNA TEHNIKA ZA Legnete, 0pllstite se, lldobno se smjesti­

IZLAZAK IZ TIJELA te, opustite se sto vise, a zatim zamislite POKUSI U MOI\JROE INSTITUTU
Opisite nam svoje prvo iskustvo iz d'l idete do tih mL'ta i da ih dodirujete. Suradujete s Institutom Roberta Mon­

1972. godine. To je bilo 'mracno doba' Pri tome dopllstate svome tijelu da sve roea, zar nl'?

za izvant;elesna iskustva. Nitko nije dubhe tone i sasvim se opusta. [dele WILLIAM BUHLMAN: 'l~lkoic. 1'1 salb

govorio 0 tome. prem'l s"'lkoj meti i p1'egledanteje, a poduCavam i istraiuiem iZ\'a11ticlcsna

WILLIAM BUHLMAN: Ja sam to prvi

put doii\'io ] 972. godine. Sintagma
"l/V'lIl tlicla" tadaios nik ni postojala. Pomislio sam da bih trebao ustati i zatim sam stajao
R,l\ nlllnd \Iood\ iskovao ,ie tu sintagmu pored kreveta i gledao na svoje tijelo. U pocetku je
i obiavioie u svoioi f1r\"(li knjizi. T,lko
ie postala popubrna. Prill' se to Z\'alo to sokantno. Nisam mogao vjerovati da je stvarno.
"astra1na proiekciia" ili "astralno puto­ Otvorio mi se novi svijet. Osjecao sam se poput Kri­
vanie", Toil' bio uobicajeni naziv. Prii'l­
teli mi ie dao kniigu 0 tome koja me vise stofora Kolumba
ncgo odusevila, ;\isam mogao \'jerovati.
Cit,\() \'1111 ic, ,11i ono sto S'lm citao cindo
mi sc prcvlse ludim,
Kilo mi it' nepoimlii\"() LLl cO\'jek ima
tu spw,obIlll\\. Dbuzela me iel,ia da to
dobiem iii pobllt'n\. ;\is<lm yierovao.
Staiao ,am cnsto soble noge na lemlji,
jlOh'lLho S'lill s\"('ucilis!c" studirao sam.
:\I\'lm vinov,\() da postoji ista drugo
osim ti7ickog Wild'\. J\o odlucio sam
iskusati tl' tehnlke I t,\ko SelIn iskusao
tehniku "Ji7lset. \J'lknn tn l\edna kori­
stenj'l1L' \TIn lednnst'l\ne tehnike odied­
nom s,lm se n\ictin laksim. Pruzio S'lill
ruku i rub mi ie prosLl kroz zid. SlwatlO
\ClIn da \am uspio, I/asao S<lIll il ti,jela.
Pomislin \,1111 da bill lrel1,Hl ustati i 1'1­

tim sam staiao pored kreveta i glcdao na

s\'nie tiielo, l" pocetku ie to sobntno.
Nis,lIll mogao yier(}\'ati da je stvarno.
DtnJrio mi se n(}\'i snie\. Dsiecao sam
se pnput I'ristotora Koilimba. Ja sam bio
istr'liivac. To miit' iskllstnl prnmiicni­
10 ii\'()\. \'ise nisam t1'ebao \,inO\'atijn
sam sada InaLl, l'\lsam \lse morao ni
kome (}\'isiti, To mile jlostala stras\. Htio
sam otiCi s\'e dalil' I dahe d'i \idim koliko
daleko mogu ici, L:t'!w S<JIll otkriti odgo­
\'()re. 0 tome pisem,
Kao i Kristofor Kolumbo, niste bili
prYi koji je to uCinio. No, u tom trenut­
ku koji spominjete ipak nitko vise nije
znao za to. Paralela je savrsena.
pri tome svoju pO/ornost usmjera\'alc
od tijela i dopustate tijelll da svt' duhlje
0 tone. Kljucno je zadr:i.ati pozornost na
predmetima kao zadnju svjesnu n,iS'lLl.
Dok se vase tijelo opusta i tone, pO/or­
nost vas ega uma usm)erava se od tijela.
Time se postize odvajanje. Toil' poce­
tak vibracijskog stanja i tako zapocinjc
izvantje!es11o iskllstvO. Ja sam 1972.
lIpotrijebio tehnikll Til/get kako bih do­
zivio svok prvo i7vantielesno iskllStvO.
Kljucno je ponavljati tll tehnikll svakog
iskllst\a na :Vlonroeonl Institutu. l;os­
podin ;-"'Iollroe preminuoje pl'iic sest
godina, ako sc nl' \'aram. Preu/co salll
odsjek za Izv'lIltjdesna iskust\a 11<1 [l1sti­
tutu i poducavam istrail\',llli'l lZ\"llllle­
lesnih iskustava.
Kakvi su se pokusi provodili u povije­
sti Monroeova Instituta i kakvi se po­
kusi provode dan as?
WILLIAM BUHLMAN: l proSIO\tl su
se provodili raz]iciti pOkW,l. Pokuse

t (: 1<-_· d I '0 k 1'1

intervju - William Buhlman
'll pruHldili Ingu S"<l1111 i drugi istra­
zi\',ll'i 1l\<ll1liclc'l1ih iskustava, U nc­
kim hi sluC<lleVII11<l I1cl udalicna micsta
'l,lnll l1eku !<ltogr<lfiju, a ispitanici su
11WI',liI \Idil'll lu ,Iiku i opis<lti je, L'
ledl10m ,c sluc'ail1 r,ldilo 0 ct't\'erozn<l­
111l'l1k,l,t0I11 broiu kOJl Ie bio skri\'en
u ol11olmdL IS['ltclllik ic' morao izaCi
IZ "I0g,1 til"lel i ['ugkdatl ° koiem ,e
hroiu radi, :'\"koliko il' takl'ih pokusa
pro\'edl'l1(1 tiic'k(l111 gt1dil1a, U Institu­
tll ['ostoll' po sL'l) 11 l' kOI1Wr,' koje po­
m,lZU hudlma lid dozi\'l' izvantjelesno
hku,!\',). Ilun'll su ['osc:hno n,ldarene
hude i ,poiill i!l n,l razlicik stmieve
bku hi nwgll pr,ltitl nii!lm'c: hltlloske
1 mt'nt,llne funk,'lle,
Spavanje je izmijenjeno stanje svijesti koje znanost ne
razumije. Promatrao sam Ijude koji su spavali za vri­
jeme izvantjelesnog iskustva. Mogu vam reCi sto se toc­
no dogodilo. Ljudi su se odvojili od svojih jizickih tijela.
ViSe nisu bili u dodiru sa svojim tijelom, kao da su na­
pola u njemu, a napola vani. I tako bi lebdjeli cijele noCi
Ja dan as u ~Ionroeonl Institlltll vodil11
c'ct\'crodnc\'nc: radionicc: u suradnji s
Institutol11. Radionica k l110ja. Dajel11
liudil11,l priliku da tijc:kom cetiri dana
iskusc: raznc: \Tste tehnika, a radionica
sc: lOve "lntenzivno istrazi\'anje iz\'an­
tlelcsnog iskllst\'a", Radi se \T]o inten­
zivno, (t'tiri dana neprestano radimo
razliCitl' tl'i1l1ike. l\.oristi111 razlicite pri­
stu['e hipnozu, vizualizaciju, taktilne
tl'i1l1ike, sal11anske tehnike, tehnike cija
ie ucinkm'itost dokazana diIjem svijeta.
R,lZlicitil11 liudil11,l odgm'araju razlicite
tehnike, Takodcr se ba\'i111 i rc:grc:sijom
u prosle zivott', Timc zapocinjel11. 1'1 sam
hipnoteLlpeut i im,l111 sposobnost po­
mo,'i Iludim,l lLI iskust' razlicita stanja
iZ111Iit'njl'nc S\lll'Sti,
ITII GLEDANJE NA DALJINU
U cemu je razlika izmedu izvantjele­
snog iskustva i gledania na daljinu? IIi
se radi 0 istoj stvari? Nekoc su gledanje
u omotnicu iii gledanje lokaliteta na
drugom kra;u svijeta zvali "gledanje
na daljinu". ~aravno, to moze biti i
izvantjelesno iskustYO. Moida ,ie i jed­
no i drugo. Neki kazu da je nasa svijest
beskonacna, sto znaci da mozemo vi­
djeti i dodirnuti sve sto se nalazi bilo
gdje i u bilo kojem vremenu. U cemu
je, dakle, razlika?
WILLIAM BUHLMAN: ja sam iskusio
gkdanje na daljinu, POSlllzit eu se ana­
logijom, Gledanje na daljinu je poput
gledanja nogometne utakmice, Glcda­
te sto se zbiva. Za vrijemc izvantjele­
snog iskustva ja sam igrac, ja sam na
terenu. Za l11ene je to sasvim drukcijc
iskustvo. jedno je iskljuCivo vizualno
iskustvo, a II drugome aktivno sudjc­
lujem. To su dva sasvim razlicita isku­
stva. Dok vam sad govorim, to je po­
put izvantjelesnog iskustva. Nc: postoji
vizllalni kontekst. ;.Jcma nadnaravnih
slika. Prisutni ste onomc sto sc doga­
aa. To Je vrlo realno trodil11cnzion<llno
iskustvo u kojem sudjelujett', Ne mogu
to opisati bolje od toga.
Tijekom istrazivanja gledanja na da­
Ijinu postalo je jasno da svijest moze
putovati kroz prostor, ali i kroz vrije­
me. Ljudi su znali vidjeti stvari koje
nisu bile tamo u tom trenutku. Ima li
izvantjelesno iskustvo ogranicenja u
pogledu vremena?
WILLIAM BUHLMAN: Ne, nema ni­
kahih ogranicenja. Vrijeme ne postoji,
samo da znate. Vase energetsko tijelo ne
stari, a mi smo upravo to - Cista svijest
koja ne stari. Nemamo tijelo kako ga
mi poimamo. Mnogi pojmovi 0 Kojima
razgovaramo uopce ne postoje. Vrijeme
samo obiljdava molekularni raspad.
Nema nikakve Yeze s onime sto jesmo.
l\.ad napustite tijelo ulazite u dimenziju
bez vremen,1. Vrijeme je beznacajno. U
svak0111 iskustvu koje sam dozivio u pro­
teklih 38 godina nikada se nisam susreo
s vre111en0111. Nikada. Vrijeme je iluzija,
kao sto kazu budisti. Fizicko vrijeme,
kako ga mi shvacamo, je iluzija. Kakvo
hi njegovo znacenje bilo da ne starimo?
Da se stvari ne raspadaju, ne bi imalo
nikakvog znacenja. Nema apso]utno ni­
kakvih ogranicenja. jedina ogranii'enja
koia postoit' Sll ona ogr,lnicenja koia Ijll­
di s,1I11ima sebi namt'clL
Jeste Ii ikada pokusali vidjeti neki do­
gadaj iz proslosti? Mozete Ii nam dati
neki primjer?
WILLIAM BUHLMAN: I\t'koliko S,lm
puta doziyio da sam posLlll nlt'mal'ki
Yojnik iz Drngoga S\'kbkog rata, Bio
sam zapovjednik njcmackog knka na
istocnom bojistll, Poginllo sam, Bilo jt'
to yrlo traumaticno iskustnl. ~ Inogo
sam puta to doZi\'io. U pocetkll nisam
htio u to vjerovati jer mi limE ll\'i)ek
mislimo da smo bolji nego stojesmo, da
smo razYijt'nij i.
U tom bi slucaju bilo bolje da ste gle­
dali na daljinu nego da ste imali izvan­
tjelesno iskustvo.
WILLIAl\[ BUHLMAN: Da, mozda, To
jt' vrlo intenzivan dozivljai. Imao sam
osjecaj da aktivno slldjelujt'm. Vozio
sam Sl' II tenku kroz, vjerojatno, Polisku.
Bilo je vrlo stvarno. Dozivio sam SYoju
smrt na rllskoj fronti. To Se dogodilo
spontano, nisam to inicirao. Tako to
funkcionira. V,lse uzyisenije bict' inici­
fa to putm'anje, daje yam informaciit'
koje trebate. Kad Sl' otvoritt' prema tomt'
doziYjet cete mnogt' stvari. Proslc zinl­
te dozivljaYaju gotOYO svi koji su imali
izvantjelesna iskustva.
ITII SPAVANJE
Izvantjelesno iskustvo baca novo svje­
do na spavanje. Obicno se tvrdi da
nas mozak u snu preslaguje dojmove
prethodnoga dana, no moguce je da
spavanje ima i neku drugu svrhu. Koja
je svrha spavanja, sa stajalista izvantje­
lesnog iskustva?
WILLIAM BUHLMAN: Sp,l\'Cllljeje iz­
mijenjeno stanje svijesti koie znanost ne
razumije. Promatrao sal11 Ijude koji su
spavali za vrijeme izvantjelesnog iskll­
stva. Mogu vam reci sto se tocno dogo­
dilo. Ljudi su se odvojili od s\'ojih tlzic­
kih tijela. Vise nisu bili u dodiru sa SYO­
jim tijelom, Lao da su napola u njel11u, a
napola vani. I tako bi lebdjeli cijele noei.
Zapravo, svake noCi svi ljudi doziyljava­
ju izvantjelesno iskustvo. 0 tome se radio
ja mislim da je to mehanizam za napaja­
nje. Nase pravo ja, nase energt'tsko tijelo
se na taj nai'in puni i povezllje s nasim
unutarnjim energetskim tiieIom.
Pllnimo se iznutra prema van, prema tl­ o
zickom tijellL Isto se dogada zi\'otinja­ "

111<1 i S\·illlliudin1,l. K,ld \'idite l1l'kOg'l d<1
ic sposobnosti. Zbog tLlga Zi\'e obil'llilll
Sp,W<1 tiil'kolll i/Y,lIJtielesnog iskustva,
ZiYOt0111 i Illnogo tog,l illl nedostaie,
illl'lt CL'lL' doi'1111 del \'idite dnJstruku
sto je sa'\'illl nepotrcbllO. :\isu prcuzeli
sliku. Slik,l tijel,1 koie lebdi izgledat ce
odgL)\'ornost. 1\;e zn,lju da SlI S,lllli ::t\"l­
st\"lrniil' od slikc tizickog tiie!a. Fi/ic­
rJ!<leLl sila u s\'om ZiHltU. To sc uel uz
ko L'C tlieJo i/gled<lti PO[lUt hologLlma.
pomoc iZ\'alltjelcsnog iskust\·a. ~logu
Energetsko tiie!o ne n1Or'l Ll\'ijek leb­
stvoriti sto poi.dim. ~[i 1ll0i.CIllO st\'oriti
djdi, Jl]oze se nJlaziti sa str'lne, ,Iii nijc
sto god pozelinlO. Ll \Tiiemc iZ\',lIltie!e­
llskl<1dt'l1o S tizickim tijelol1l. lzg!e,bt
snog iskustva mogu stvoriti auto, zivo­
ce sClwim lrodimenzionalno i C\Tsto,
tinju, bilo sto. S\'C je to energiia. ~lisao
,1 nzicko Ce tijelo izgled'lti Ilestyarno
je stvaralaeb siLl. )edna od prcdllosti
IeI' ste vcc prehacili SYO)ll svijest, SYOjll
istrai-ivania izvantjeleslld1 iskusta\',ljeSt
percepciiu stYarnosti. Vibrirate na dru­
sto poeinjde razvijati vlastitc sposohno­
goi ra/inl. 1\;a toi Yamje razini st\',Hn'l
sti i mozete stvoriti S\'oj iivot. Sve se to
salllo \'<1"1 energiia. Styarnost je reJa­
postii,' energetskim kalupima.
ti\ll,l i ovisi 0 promatracu. Za yrijemc
Sve je l'nergetski kalup. S\'(.' u fizid:.()m
izYanticlesnog iskmtya stopa Yibr'lcija
svijetu il11a s\'oi pand'lIl u astt',llnolll
promatr'lL'l odredit Le nicgoHI stYar­
svijetu. Svl' stvari u tizickolll s\'ijc'tu nai­
l1OSt. 1'.'10 i OYdiL'.
prijL' su stvorel1C u ullutarnjelll S\ljetU,
zatilll su se polako manikstirale prCIl1,l
Prije ste spomenuli U\'odl' II izvantje­
lesno iskustYo. Opisite nam vizualne,
za['ravo ulazire u [lodstrukturu li/ickc
taktilnl' i tjelesne promjene koje covjek
stvarnosti. Zhog toga llll,ltc sposohnl)st
doiivljava kad zapocinje izvantjelesno
ne samo d'lje vidite vec i d,lic preohli­
iskustvo. Sto se dogada co\'jeku, s njl'­
kujete. 1\.10zcte je [lrilagoditi.
gova stajalista, kad poCinje izvantjele­
To je izvor onog,l ;to mllogi slllatraju
sno iskustvo? Moil' Ii se osobi Ciniti da
nestajl', u fizickom smislu?
WILLIAM BUHLMAi'.': :..ic, Ol1 uopce
ne l1cstaic. UnjL' st\·'H,m. :..iest'lje ovo
C\TSIO tijclo jer ono \'ise nije stv'Hno.
Ako \'am O[llSem tipieno iZ\'antjeJesno
iskustnl, Ilwida L'CtC to moci bol,e razu­
midi. La \TliL'mL' IlHlg tipienog izY,lIJtje­
lesnog IskmtY,l kZllll na kaucll i radi111
Syoju tellIliku, ec,to usrL'd dana. Zapad­
ne111 u dub"bl O['usten" stanje slicno
transu. Dok radilll tu tchniku osjctim
Yibraciie, eesto u ,oLHnolll pleksllsu iIi
osjctilll kUC<lllic n,1 pokdini \T<1ta.
Imam osjCL'al k,lO d<1 ,e l1loiim tiielom
,in energctska ,ila. LJtllll mi tiielo 1'0­
staie Jl],miL'-yj'L' I"H,lll/lrano. 17 lsku­
stva zn,lm da II t"lll trcnutku Jl]oram
mlllie'riti po/()rnLht od SHIga tiicla. Talh
mislilll l1<1 \T<1t,l ill n,l prozm. PoeinJelll
sc oLh,ljati (ld liiela i Illogu otiCi
kOICIll '1llILTU, prclll,l \Tatima, recil11o,
ili kalllo god poielim. Tako zapoeinje
i/.\'antlelesno iskustYo.
\'ecina liudl to pn'i put dozi1'ljava kao
stanie nahijcllo el1ergiiom, osjeeaju se
bki,ima i, CL'StO, paraJizir,mima. No to je
salllO pri\Tellleno. Svl' je 10 dio prijelaza
S\·ljesti. '1u Se Zal,ra\'o radi 0 prebaciva­
nlu s\ijesti iz \,mjskoga, evrstoga tijda
kOle s,lLLI r'lbill1o, do suptilnijeg, enL'f­
getskog tiiL'i<1. To ie bit izYantielesnog
iskust\·,l.]() Ie prL'll<1ci\·,mje S\·ijesti.
\'V 'N VI: 1 t- If,' d I ~ k h r
intervju - William Buhlman
Sto se dogada s vidom?
WILLIAM BUHLMAN: Kakva god
VJsa percl'pcija bila, kad se l1alkte izvan
tiiela, ncmate oei. Nemate fizicke usi.
Nem<1te nista hzieko. Vas mll stvdl'a
energetsko tijel0. To je univerzalno. Nas
um, nase poimanje sebe, StVJr'l energet­
sko tijelo. Mnogi u pocetnoj fazi izvan­
tielesllog iskustva zapravo dozivljavaju
hzieku J11Jnifestaciju vida.
I'vlnogi tjclesni osjeti bit ce iznovJ stvo­
reni. Isto se dogada nakon smrti. Odvija
se isti proces. Poslije smrti ljudi stvaraju
vlastitu perc:epciju stvarnosti koja se te­
melji na poimanju samoga sebl'. Oceku­
ju d<1 cc moCi gledati kao sto su oduvijek
gledali, kao sto zivotinj<1 vidi. Ocekuju
da ce biti muskarac iii zena i preuzimaju
takvo energetsko tijelo. Sami g'l stvaraju
,I
svojirn umom a da toga nisu ni svjcsni.
van. KJd doi.ivitc izvanticksllo iskustvo
A !ito nakon toga?
WILLIAM BUHLMAN: ;-,rast,wit cl'
tako postojati dok god mogu zadrl.ati
energetski ohlik koji se temelji na poi­
manju samog'l sl'be.
drevnilll pozndvanjt'1ll ll1agiie. To su
Kakav je osjetaj imati vid koji obuhva­ ljudi nl'koc cinili. ,\logli su manipulira­
ta 360 stupnjeva? ti encrgijom. ~lal1ipuliraiu cllL'l'gdskim
WILLIAM BUHLMAN: Vrlo je neobic­
no. Mnogi ljudi, ukljueujuCi i mene,
bili su sokirani time jcr smo n,wikli
Dusa ne vidi poput zi­
gledati prema naprijed, a zatil11 shva­ votinje, nego poput ra­
tite da 1110Zcle gledati i iza sehe. Mene
je to sokiralo. Bio sam dezorijentiran.
zvijenog biCa. Vidi u
Nl'obicno je. No onda sc naYiknctc na radijusu od 360 stup­
to i vasa se percepcija poeinje siriti.
Nasa prirodna sposobnost perc:epcije
njeva i bez potrebe za
obuhval'a 360 stupnjeva. To se odnosi JiziCkim tijelom. Sto ste
na nasu svijest, na nasu dusu, kako god
je z\'ali.
duze izvan tijela JiziCki
Dusa ne vidi poput zivotinje, nego dijelovi koje ste stvori­
poput razvijenog bib. Vidi u radiju­
su od 360 slllpnjeva i bez potrebe za
Ii postupno ce nestati.
fizieki11l tijel0111. Sto ste duie izvan Postat cete poput kugle
tijeb fizicki diielovi koje ste stvorili
II hilo postupno Ce nestati. Postat cde poput
svijest
kugle svijesti. To sl' dogada svima koji
su du/.e Vt'e111ena iZV'll1 tijela. I'vleni se poljem kOle podriava tizieko tiielo. To
to dogodi za nekoliko 111inuta. Sasvim sa111ani rade d'lIlas. Tako iSL'iL'liuiu liu­
ie prirodno. Mi smo zapravo svijest. de'. Lijecc encrgetsko tijelo. K,ld izl iiecite
Imam sposobnost percepc:ije u radiju­ l'nergetsko tijelo i \Tatite ga LI ra\'llOtt'zll
su od 360 stupnjcva, k,1O i sposobnost mora dod do tizickog izlJeLellia. Sam,lIll
da stvorimo stvarnosl kakvu zelil11o. to rade \'eL' desct tisuc<1 godin'l. POZIl<1­
Nazalost, 111nogi ljudi to nl' razu11liju i ti SU po tome ;to napustaiu S\OI,l \ijcb
zato imaju toliko problema u hzickol11 i dozivlj,waju r'lZlla izv'lIltjelcsna i,ku­
svijetu. Te iste sposobnosti ima1110 i u stva. Nije to llii,ta nO\·o. To Ie SClmo St,H'l
fizickom svijelu. Sami stvara1110 svoju [lraksa koju Z'lp'ld pOn()\IlO u['ozllaic.
stYamost, no Ijudi ne zele prihvatiti SYO­ To jc sve.
 arheologija
NAJSTARIJE LJUDSKE GRADEVINE NA ZEMLJI?
ADAMOV KALENDAR I
SKRIVENE RUSEVINE
JUZNE AFRIKE
Strucniaci 'u nam ohia\'ili d~l se pr\'a ci­
\'ilizaciia nel Zemlji poia\'iLl priic 6,()OO
sodina u ICll11ii z\'anoj SumeL l'\eda\'na
~Hheolo,ka i,trazinni~l ,ugeriraju da
'u Sumel'~mi ,nlie znanic na,liiedili od
,tariie ci\'ill/ac'lle koja ,e poia\'ila mno­
So ti,uea godin~\ 1~1I11jC u ,iuzno) Africi,
kollic\'ci cO\'leC~1I1st\'J.
l'riie \'i,e od ,to ti'UC~l godinJ dre\'ni
Ijudi i/gr~\c!ili 'u kamelll Ldendar kojije
,tanii od"'ih do,ad prona,1enih Ijulbkih
grac1c\'ina. To otkricc' tolikoie ZJp~lllju­
iuee d~l zahtik\'~l l'romienll paradigme
lu,eg pristup'l ~lkli\'nostill1a drc\'nih lju­
diicr nas \'femenski dovodi blize pojavi
CO\'jl'ka na planetu Zell1lji.
Tai "afric'ki Stonehange", kojeg nazivamo
Adamov kalendar, stvorioie \,ew s bez­
broj drugih kamenih rusevina u juznoj
Africi i ukazuje na to da Sli te rusevine
Il1nogo starije nego sto mislimo. Kom­
pleks koji povezuje Waterval Bo\'en, Ma­
chadodorp, Carolinu i [)ullstroll1 prostirc
se prcko podrucja kok je veee od d,m'ls­
njcg johannesburga i radi se, kako ,e i,­
postavlja, 0 najvceell1 i najzagonetnijem
drevnolll gradu na Zell11ji. Otkrib petro­
glifa krilatih diskova i izrezb~lreni dolerit­
ni kipovi divovskih ptica, od kojih neki
nalikuju bogu Horusu s glavom jastreba,
sugeriraju da su prototipske sUll1ersb i
Pise: Michael Tellinger
MaKomati Foundation © 2009-2010
E-mail: publisher@zuluplanet.com
Websiteovi:
http://www.makomati.org
http://www.zuluplanet.com
egipatska civilizacija u stvari im,lle snlie
zacetke uiuznoj Africi tiSUC'\ll1<1 godina
prije ncgo sto su se poja\'ile na 'ie\'CrLl.
Sedam godina istrazivanja skupine neza­
visnih znanstvenika i istrazi\'aca dovelo
ie do onoga sto bi mogla biti kljucna
karika koja nedostaie 1I n'l,cm razul11i­
b
jevanju zi\'()ta i raznlia pnlh llloder­
tl
nih liudi. Njiho\'a otkrib ohj~l\ljcnJ su
u knjizi Admn:' Cn!CIldn/' (iii autori su
pisac ovih redaka i lohan Heine (Zulu
Planet Publishers, 2008.). Istrazi\',mie
Ie
k pokazalo da ta k'llllcna na,elia pred­
1\
stavljaju naizagonetnije i naipogre,nije
n
shvacane grac1e\'ine koje su dOS,ld otkri­
vene na Zemlji. UkaZlljC na ci\'ilizaciju P
1\
koja je II tom dijelll s\'ijeta zi\'jela priie
',//\'1\\' tPlpdl~k h(

mnogo ti'ULel godina i ba\'ib ,e
i,kapa­
nlem zbla, A.ko to doi,ta ,il'st koliil'Yka
coyjecanstya, pred namel su tragoYi zin)­
ta najstariil' ci\'ilizelciie na Zl'mJii,
Johan Heinl' uprc\\'lia najH'com skupi­
nom yatrogasaca I zrakoplO\'nom I10tom
za gasenje pozara u A. frici, Kao pilot yiSe
od dyadeset godina letlo je Iznad planina
~Ipumalange, Odmah su ga ziyo zamtere­
sirale tisuce neobicnih kruznih kamenih
ruse\'ina koie su razasult' cijelim tim po­
drucjt'm It' ihje poceo fotograhrati, Kada
se kod razlicitih takoz\'anih strucnjaka
raspltao 0 nlihmom podrijetlu odgo\'()­
rili 'u mu da 'u to ,amo ostaci krewloviJ
(nsta obora Zel ,toku u Africi; op, pret',)
koic 'u iza ,cbe ostaYili Bantu narodi
kada Sll izmcd u 1'1 i 18, stoljeca migrirali
na Sle\'er. .\ledlltim, zrakoplO\'na nesre­
Ca u ko]o] Ie ,1Idlel(l\'aO ledan od clanoya
niegow eklpe dOye!c1 ie Johana do otkri­
Ca tapnst\'enog nlOnoiltskog kruga koji
sada nazi\'amo A.de\l\lOY kalendar i koji je
zagonetku tih dre\'nih
rusenna stano u pranl
perspektinl,
Godinl' 200], Johan ie
l1ocio neohicne monoli­
Ie kOll su lIspre\\'no sta­
iali 1I sredlstu \TCe no­
dirane kruzne strukture
na samom rubu \'isoke
planinske litKe (slika I).
Zansiysi s poslom oko
,rusenog zrakoploYel i
spaSayanla pilota, koille
pretrpio samo 10m ruke,
Johan ,c nallo lstrazltl
mOJ]olIte, ()SUll toga, u
potrelzl za ohlasnll'nJlI1lel
na lokalitl't ic dOH'O nai­
memie pet akadl'mskih
znanstYt'l1lkel I tadel it'
otkrio koilko ZelpanJU­
Juce sliJepi mogu bit I
"oni k011 nc zell' \idit'li':
l\iil'dan od niih niie m'idio praYi znacaj
otkriL'a, tnd iii su, naime, da se radi samo
o J]asumicJ]o razbacanom kamenju. To je
blO wlik mbrac niegO\om pocetnom en­
tuzijazmu, medullm, poput pra\'og istraZi­
\'aca, J]ije se pokolehao,
Recel1l !okailtet nalazi se na rubu tako­
ZYe\l\l' tramyaalske kosine koja se geo­
loskl sastoii od Black Reef kYarcitne for­
maciie bogate zlatom. (l'sput budi reee­
no, tu Ie pocetkom dewtnaestog stoljeea
pocela potrelga za zbtom), .\ledutim, Syi
monolill u A.damO\om kalendaru su od
VV\\'\V lcll'dl"k hi
stijene zyane doleriL Najhliza zila dole­
rita udaljena je od lokaliteta otprilike je­
dan kilometar, To znaci da su se arhitekti
prilIcno namuCiII da dopreme monolite,
od kojih neki teze preko pet tona, na
10kaliteL Sredisnji monolit yrlo je preci­
zno izrezbaren tako da sllncu na zalasku
omogucaya da haca sjenu na takozyani
plosnati kalendarski kamen,
Johan je poceo mjeriti i racunati omjere
u rasporedu monolita i njihoye parame­
tre, Na temelju Yisegodisnjeg iskustya u
aeronautickoj znanosti i naYigaciji yrlo
je brzo shyatio da je kruzna struktura
poraYnata s kardinalnim tockama Ze­
mlje te s ekvinocijima i solsticijima,
Medutim, trebalo je proCi jos sest godina
i jos mnogo istraziYanja zapanjujl1Cih no­
vih pronalazaka tijekom svakog putova­
nja na vrh planine prije nego sto je loka­
litet lemeljito ispitan i lIstanovljena prava
starost monolita, Ispostavilo se da poray­
nanje sjeyer-jug i istok-zapad odstupa za
] stupnja, 17 minuta i 43 sekunde. Na
temelju arheoastronomskih izracuna po­
yezanib s ciklusom precesijskog njihanja
od 26,000 godina, to znaci da se radi 0
strukturi staroj najmanje 25,000 godina,
Daljnja istra7.iYanja geologije, erozije,
poravnanja sa zvijezdama i rasta lisajeva
omoguCila su nam da dmiemo do raz­
mjerno cvrstog i znanstvenog zakljuc­
ka da je lokalitet star najmanje 75,000
godina, a posljednja istrazivanja poma­
knula su datum njegoya nastanka do­
brano preko sto tisuca godina,
arheologija
ZAGONETNE KAMENE
RUSEVINE
Strucnjaci opcenito procjeniuiu daje
diljem planina juzne Afrike razasu­
to otprilike chadeset tisuca drl'YI1ih
k.ullenih rusnina (slike 2 i 3). Su­
nemeni povjesnieari spekulirali su 0
pudrijetlu tih rusC\'ina, cesto ih nazi­
vajuci "kraaloYima za ,toku nule po­
vijesne vaznosti". :\0, praYaie i,tll1a lhl
pomnijl' znanst\'l'no ispitiYanil' dellc
potpuno drukcijl1 i zapaniuiucu nonl
sliku 0 dreYlloj pO\'iiesti tih kal11l'l1ih
ruseYina juzne Afnke,
Znanstyena je stnrnost da 0 tim ,pl'k­
takularnim drl'ynim rl1SCYinell11el za­
pravo znamo \Tlo malo i H'likaic tr.l­
gedija sto ih je na tisuce yec iz pukog
neznanja unisleno od strane sum.na,
poljopriYrednika i gradeYll1ara,
Nakon l110jib osobnib lstraZIYaniel t1­
jekom proteide dvije godine, kako I'll'
sice tako i iz zraka, mogu pOUZdel110
Adamov kalendar smje­
sten je na istom, 31.
meridijanu kao i Veliki
Zimbabve te Velika pi­
ramida u Gizi
procijeniti da se hroj dre\l11h kal1lel11h
rusevina hliZi 100,000, Tu broiku je u
sijecnju 2009, godine potndio i pro­
fesor arheologije u l11iru Reyil .\lasol1.
PROBLEM POPULACIJE
To otkrice predstavlja golcm problem
za arheologe, antropologe i poyjesnicare
zato sto priznata pOYijest 11 tai dio Pla­
neta ne sl11jdta, l1i u kojel11 razdobliu
u nasoj povijesti, /Ii pribli:':/lo d()\'olial1
broj Ijudi koji bi mogli izgraditi toliki
hroj kamenih gradevina,
St\!ar postaje jos slozenija kada sl1\'Cltile da
to nisu samo izolirane gradl'Yine koie su
iza sehe ostavili l11igrantski loyci iii saku­
pljaCi, Prava istina vam se razotknje bda
postanete svjesni velicine i rasirenosti
lih naselja te kada Yidite zapaniuillci broi
drevnih terasa koie okruzuju ta naselja
koja prekrivaju vise od 450,000 b'adratnih
kilometara, mozda i veCinu i1l711C :\frikl',
Detaljna arheoloska analiza fotograiskih
snimki tih terasa pokazuic da Sll l1cke stelre
najmanje pet tisuea godina (slika -I).
arheologija

f-:'llnpll'l" koii powluie \\'aten'al I)own, I'odeci Zllal1stvenici i povjesllicari otada pron,ls,lo k u rudl1iku zlata, na duhini od
.\ L1Lh,ldodorp, Clnlh 11 u i Dullstrom pro­ su izrazili svoju podrsku t,lkvim icicjama 25 met,na, novcie kojega je 131'1, g, po KL
,tirc Sl' pr,'ko otplilike d\'adeset tisuca o drevnil11 korijenima,
izdao rim ski car Antoniic Pius, Egipatski
h'adratnih kihlll1dara, sto je podrucje BLldLlci da je juzna Afrika kolijevka Ijud­
t~Jraon Ramzes 11. (1279,-1212, g, pL KL)
\ec'l' od d,lIlasnic'g ]ohannesburga, ~ajw­ ske vrste, pronalazak takvih rusevina
pisao je 0 prelasku africkog kontinent,l S\'C
ei dio ilnmlOg naselja \ccim ie diielom ne bi nas trehao imenaditi nego bisl11o,
do njegovog jllznog nha i s\oiim susreti­
zakopan pod zemliom i \'idIiiv je samo zapravo, trebali ol'ckivati takva otkriCa,
111a so. zlatom u tom diidu snida, ]Jostaie
iskusn0l11 prol11atracu iz zraka, Cini se da imamo pos1a s najvecom i naj­
bjeJodano da Sll to na)\'jeroiatniie bil i sl,w­
Shb p'bt,ljc jos \'ise zhuniujuCa bda manje poznatom drevnom civiJizacijom
ni rudnici kralia Solomona,
uoc1te dre\'IlC cesk koie po\ezuju sva ta na Zel11lji,
Treba Ii nas to otkrice iznenaditi? ~ajsta­
l1aselia, Ostatkc tih dre\'nih cesta koji su Valia prirnijetiti da se zagonetl1e ruse­
riji pisani zapisi ljlldske pm'ljesti, sllmer­
ios \idlii\i trasiraJi smo u dllijini od pet vinl'juzne Afrike, koje ukljucuju VeJiki
ske plocice, opsirno OpiSUlll ,lktll nosti u
stotina kilomd,n,1. l' SHIm iznJrnom Zimbabw i tisuce sJicnih rusevina u toj
drevnoj zel11lji zvanoj AhZ1l - zell1lii Ispod
stanju prostirale hi Sl' tiS/lCIW;(] kilome­ zemlji, protezu i 113 susjedne zemlje kao
ekvatora II kojoj se rlldarilo zLIto, ~)I()cice
tara, Polozai diidova dren1ih ccsta koje sto Sll Bocvana, Namibija, Zambija, Ke­
opisuju rana Ijlldska naselja i tr,lg,mic za
smo othili UblUiu na to da se t,1 drc\'l1a nija i Moza111bik, No, zasto su ti drevni
zlatom, Velika je steta sto mnogi znansl\e­
cesto\na mrcza protczala od oball' ,\10­ Ijudi llopce bili tu? Sto Sll radili?
nici uporno ignoriraiu te lapise,
Veze sa sllmerskom
ci\'i!izaCliom II illznoi
... vjerojatno proma­ Africi iednostavno sc
tramo najstarija nase­ ne mogu ignonratJ ni
izbrisati, ",lpzell1o ib
lja na Zemlji. Artefakti bk eti moloski pr,ltlti
pronadeni u tim rusevi­ ,"'IE
II ill1enil11,1 i podrijetlu
domorodackih naro­
nama ukazuju na dugo da, ~ajocitiji dokaz
razdoblje naseljavanja, koji nikada nije objas­
njenie ri)ec "abantll':
znatno dulje od dvjesto imc koje se cesto kori­
tisuca godina sti za opisi\"1l1ie cmih
Juznoafrikanaca,
Prema jednoll1 od nai­
z,ll11bika do I)()(\',me, a 1110zda i dalie, istaknlltijih S,lm,1I1a i
(;rub in,ICUI1 P0Kazujl' da ,ic sa1110 za vraceva Credll iVIl1twi,
izgradniu dal1,lS \'IJ!Jivog dijl'la dren1ih to il11e potieee od ime­
ccsta hilo pOlrchl1o preko petsto miliju­ 11,1 sumerske bozice
l1a komada kal11cl1ih bloKtwa teskih od Antll, Abantu jedno­
desd do pl'desct kilogram'1. Pretpost,wi­ stavno znaci "dieca iii
mo [i cLI ccstl' cine samo cha posto cire\'­ Ijudi bozice i\ntll" .
nih l1a,c'Iia, bmi Kaml'nia potrehan za
izgradniu citavog drC\llog grada/naselja DREVNA lLATNA POLJA VElA S ORION OM I
postall' l1o,lI11isli\, To jl'dl1ostavno ne U proslih dvije stotine godina mnogo je KIP HORUSA-JASTREBA
bi bilo 1110gucc Ul trenutni populacijski istra7.ivab opsirno pisal0 0 tim rusevi­ Monolitski AdamoI' kalendar nalznacai­
model drl'\nc ci\iJizaciie ll,iuznoj Africi, nama, l11eclutim njihovu su pronalasci niji je l11eclll tim jllznoafricklill rusevina­
Drugo pitalljc koilm se moramo pozaba­ llglavnom zaboravljeni, a njihove knjige ma jer, no. temelju niza znanst\'enih pro­
\'iti ,Ie sama potrc'ba za cestama, ,ier rani, vise nisu u tisku, Vecina tih ranih istra­ cjena, s relativnol11 sigllrnoscu moz,cmo
ie Sc' smatr,J!o cia Sl' kotac u tom dijelu zivaca pisali su 0 tisllcama rudarskih reei da je star barem 75,000 godina, Pre­
s\l\ela poial'io kk s portugalskim istra­ jama pronaLlenih u blizini rusevina. Ti ma tome, on lIkazllie na raznoliku dn,'v­
7i\',IC'1I11,1, u scsnacstom stoIil'cu, rudnici opisani su kao i'l.vori zlata, ba­ 1111 povijestillznc Afrike i predstavlja pn'i
kra, kositra i zeljeza. U svojim osobnim materijalni dobz () prislltnosti nairanilih
NAJSTARIJI GRAD NA lEMLJI iskustvima i istrazivanjima otkrio sam Ijudi u "kolijevci covil'canst\'a",
:'-:e hi bilo nCZ,IJl1ISliIO da prol11atramo najmanje pet rudarskih jama u podrllc­ Taj izvanredn i kalcndar iznm10ie bio b
nalstariia ll'beli,1 na Icmlii, Artefakti jima bogatil11 l.latOIl1, a za jos desetak ta­ velika kruzna kamena strllktllr,l shcna p
prol1,lcleni u lim rusC\'il1ama ukazuju na kvih jama rekli su mi farmeri na danom Stonehengu, mecllltil11 nastao jc mnogo jt
dugo ra7110blie n,lsl'ljCI10sti, znatno duze podrucju. Cini se da je rudarenje zlata tiSllCa godina prije njega, ]\,1 s,ltelitskil11
od ch'ic'sto tlsuea godina, Tiiekom 1'0­ ovdje prislltno l11nogo dllije nego sto bi snimkamaios lIvijek se jasno vidi niegov zl
sliednia trl dc'setlieea llekoliko ,ie Istra­ to veCina nas pomislila. izvorni oblik Adal11O\' kalendar nalazi 0,
zi\aca potakllu!o to pitanie, np l1aisli Godine 191'1 I. Theodor Bent, koii je vodio se na istol11, ." I, meridijanu KaO i Ve]i­ o
su ,al11O 11,1 b111Ij,l\'anic i boikp\, '\Inogi prva iskapanja u Velikol11 Zil11balwell, ki Zil11babve te Velika piramida II Gizi, m

t (C II': d I ') k hr

Iri niegm',l llWIW]it,l bila su pOraYllata
s Oriollm'im poiasom kachl se ta kon­
stelacii.l diz,lhl hori/ontalno na obzoru
priie n,lim,lnjc 7';.llllO godina, Posliednje
astronol11ske kalkulaclle sugeriraju da je
Orion" lillilom h"ruollta bio poraYnat
prije IhO.iHHI guellll'l.
:\eda\'llo Ie' "pa7ello eLl pl'ekrelluti mono­
lit u Yanjskom krugu, koji ()In,H',l\'a i/i<lIak
Sunca na proljetni eb'lllocil, oblihwan
poput Horuso\'(' g1aw u oblikuj'lstreba iz
Egipta te daie takoder slicall kipoYim,l pti­
ca koii su pronac!eni II ruse\'illallld u Zim­
habwu. To Ie daleko llaistariji kip Horusa
s gla\'omi,lstreba i trebao bi priYuci yeliko
zallimanie u nadoiazeCil11 godinal11d.
REDIGIRAI\JJE LJUDSKE
POVIJESTI
lU/n,l ,-'\frika cu\'a neke od naiYecih mi­
steriia llelokupne liudske pm·iiesti. Iako
it' l11nogo napisano prYim liudima
0 sto sam osob­
koji su se f'oia\ili u O\'om dijelu sYijeta,
f1ronasli smo malo trago\'a 0 njihoYim
akti\'nostima i dokaza 0 nsti liYota ka­
k,n su \'odili II razdohliu prije 2';0.000 i
7:;.000 godina. Receno namie da su pri­
k otprilike 6R.OOO godina I.iudi iz Afrike
poceli migrir,lti f1rema sjewru te da Sll
naposljetku 1l,lSt'lili cijeli Planet. Tko Sll
bili ti prYi ljudi' Stu su radili' Kako su
livjeli? I, k,lmo su nest,lh?
Pn'i l11akm'i hudske lllleligenciJe I svije­
sti poiaYili su Se' lL'k pnie -:;000 godina,
kada su ko)s,mskl narodl luzne Afrike
poceli sirom tug eli jeLl kontinenta iza
sebe OSL1\'h,1l1 sf1ekt'lkubrne sf1iliske er­
tell'. fragmentl fino lZLldenih ogrlica i
Ilarub'ica pronac!eni II spi1ii mOl11bos na
zapadllom rtu IU/ne Afrike pokazuju da
su ti rani liudi \ec imah L1Z\'iien smisao
za um.ietnost i ohrt.
Legende poslaiu jus linJpismje kad'l 5<1­
zllalllO Z,l \'e!iko C,lrstYO '\]OllOlllOt,l knit'
ie lla IThuncu bilo okom 1000. g. po. Kr. i
ciji su kLllic'li hili mocni i bogatl u zbtu.
Kada se natilllo do otprilike 1000. g.
pI'. r..:r., ll,lilazilllo lla tajanstYenu kralj i­
cu Shehe knia je \'ladala kraljeystYOIll u
izgublielwi zellllii Otlr, prebogatoj be­
skramim IZHJrima zlata, te na mlldrog i
bog,llng kr,ll),l Soloona koji ju je zayeo i
preuzeo SIO nlezino zlato. Ie Ii moguce da
Ie dois!<l l'oStOj,llo tilkyo llljesto' Ie Ii do­
iSt.l biio bogato neogranicenim zalihama
zbu? ksu II najbogatiii kralieYi na Zemlji
odat!e crpIli sl'oit' zbto?
Ojir je etimoloska izwdenica dreYnog
miesta Z\'allog 'A fer', sto znaci "mjesto
\-,,,v\,',\' teledls" hr
arheologija
odakle dolazi ziato"; zatim je postao 1983. godme, ,1 tiickum studija pobzil',10
"Afir", arapski naziy za Afriku, od cega je i strastwno zanim,mie za ,I'('mir, gene­
je kasnije izyedeno "K1\fir", iargonska tiku, Ijudsku p(wijest i glillbu. Prije nego
rijec za ljude crne boje koze, U Bibliji je sto je zapoceo istrazil\lCku i .'f'i,ateljskll
promijenjena u "Ofir" odnosno "Ophir", karijeru u luznoi Africi bioje 11fiznati
Cini se da postoji jasna wza izmeoll tih gL,zbeni iZl'odac i tekstof1iS<K, ,1 lalim i
mjesta i da ta wza YOdl LJ juznu Afriku, glazbeni aranzer i urednik 5<1 slediskm u
mjesto odakle je doI.1zilo zlato, !.os Angelesu u Sjedinielllm [)riaYalll'l.
To je, llaposljetku, miesto gdje su II suvre­ Radio )e takoder bo gill mac. scen,lrist k
mt'noi pClI'iiesti izyadene naivece kolicine radijski i teb'izijskl prodllcent ,peclj,lll­
zlata, a drukcije nije bilo ni Ll drevnil11 ziran za znanost i tehnologijll.
nemenima, Ie Ii slucainost da je najbogil­ Tellingerie osno\'<lO I'IaSlilo ild,11',1Cko
tiji rudnik zlata u danasnjelll svijetu rud­ poduzel'e, Zulu Plallet Pllhli,llCrs, 1 ,lll-
nik zlata Sheba
koji se na1azi u
Mpumalangi, u
Illznoj Africi?
Nekima bi se ta
pitanja mogla
ciniti naiynima,
ll1ecllltill1 nakon
no istraziYao
ostatke golell1ih
drevnih grado­
ya i civilizaciia
u juznoj Africi
uvjeren sam da
je uno sto lllisli­
mo da zn,llllO 0
povijesti drey­
nih Ijudi jako
dalcko od istine.
Adamov kalendar nas odvodi mnogo dalje u povijest, a
bliie pojavi homo sapiensa nego ijedna dosad pronade­
na gradevina, pa ie prisiliti povjesniCare i arheologe da
preispitaju svoje stavove 0 aktivnostima i razini svijesti
drevnih Ijudi
AdamoI' blendar mnoge drevne rusel'i­ tor je knjiga Slave Species olc~od (~UU:;.),
ne iU/ne Afrike cvrsto postavlja u razdo­ Adam:, CiJlendar (s lohanom Ht'illl'om,
blje pol'ijesti od prije otprilike sto tisllCa 2008.) i Temples or tile .J.tiICilll C(ld.'
godina s kojilll se mi suvremeni ljudi ni­ (takocler s )ohanom Heineol11, ~UOS'.I.
kad prije nismo susreli. Odvodi nas mno­ (~lan je i direktor hllllbcile .\lakonl<lti,
go dalje u povijest, a bliZe pojavi homo lleprofitlle organizacije osn(lI',lIle ~003.
sapiensa nego ijedna dosad pronadell<l s ciljem istra/il',lnja, zastIlc" odrialililia
graclevina, pa ce prisiliti povjesnicare i ar­ i promoYiranja drevnih rusel'ina 1I .\IPll­
heologe da preispitaju sYoje stavoye 0 ak­ malangi u fUlnoj Africi.
tiynostima i razini svijesti drevnih ljudi. Michaela Tellingera moze se kontaktirati
putem e-poste na adresll puhlisher~l'zu­
o AUTORU: luplanet.com, Za vise illformacija posje­
Michael Tellinger trideset je godina za­ titt' Il'cl'siteol'e http://www.adalllscait'n­
okllpljen pitanjem pudrijetla covjecan­ dar.com, http://ww.\..s!a•.t.spt.cies.com.
stYa. Diplomirao ie farmacijll na Sveu­ http://www.makomat i.org i http://\\·ww.
Cilistu \Vitwatersrand u lohannesburgll z ul uplanet.com.
globalno drustvo
b,l[l/lr,lIlC lililk koii niSll ni ,qesni chi su cier suraduje na tainim projektima kon­
robotl/lr~lIll.'" Ako hi ilko 0 tome trehao troll' uma pod nadzorom americke dade.
I1c,to 111,ltl ol1lbje to Delg~ldo. Kcm olac Jedan od prvih biokihernetibra, dr. Craig
"ckktnlmkc stimulacije mozga (ES:'vIl, fields, u svojim laboratorijima DARPA-e
"ll ic' pripomog,Jo pokretaniu ne\'idIii­ (Agencije za napredl1a voina istrazivanja)
\(lg rat,I, (;odin~lmaie Delgado radio na u Pel1tagonu, gJavnije pokretac razvoja
ll"llT"n'anjll lehnika koje hi psihijatrima novih tehnika koje bi lIskoro mogle dove­
oll1og11cik da konlrolircliu ljude radiova­ sli do prve robotizirane vojske i elektron­
]ovill1a prc'ko deklronskih 'transpondera' ski kOl1troliranog Iiudskog ,tanovnistva".
(primoprnblllikell w,adenih u mozak. Oslal1jajuCi se na rana ClA-ina iSlrazival1ja
Dana, ,c' Ddgadme ll'oriie razraduju na grubih oblika kOl1trole uma, vodeci eb­
Kcllit(lInlj,kom sveucIii,tll \ l:CLA), pod 110vi Ameriekog mediclllskog udruzenja
"To je mnogo opasnije od atomskog uniStenja" - upozo­
rava fiziolog na platnom spisku CIA-e, dr. Jose Delgado
- "jer, nasim znanjem, naialost, moiemo doc; u prili­
ku da razorimo Planet. A na temelju spoznaja 0 mozgu
koje imamo moiemo preobraziti, oblikovati, usmjera­
vati i robotizirati covjeka"
(AMA) i Americkog
udruzenia psihija­
t.ml (APA), kljuene
figure amerieke psi­
hijatrije i medicine,
utrosili su golema
drzavna srecbtva da
uspostave nacional­
nll mreZu kontrole
uma. Njihovi vlastiti
dokumenti doka­
ZUjll njihov krajnji
cili - rohotiziranje
Amerike'". Zvuei
pomalo nategl1uto?
U ovom pogbvlju ti
uzviseni likovi jav­
no ce se izjasniti za
stvaranje zombijev­
ske Amerike.
okriIielll ZnanSlwno-istrazl\',Jckog labo­ Mozda je najveCi pobornik zombijev,ke
ratorija Los Alamos-", koiije poznat kao Amerike jedna od najuglednijih figura
Dom atom,ke bombe. u ameriekoj psihijatriji danas - dr. Lou­
l' holnici za veterallt' II Loma Limb bJi­ is ]olyon 'Jolly' We,t. (;olly na engJeskom
ski priiatdj dr. DeigildJ, dl'. \ \'. Ross Adey, znaei 've,eo'; op. prcl'.). Pocevsi od razvi­
revnosno radi na razvoiu novih tehnika janja metoda ispiranja mozga za amerieko
kOl1lrok lilldskog mozga pomoc'll 'c'gzo­ Ratno zrakoplovstvo,'; rada na projektu
licnih' l'llergiia, ' Adev ie osohno dobio MKUltra za CU\-U- h , \Vest se pozicionirao
prototip sovil'bkog uredaia za kontrolll u samo sredisk nevidIiivog rata. Westova
uma pod naZi\'Olll Lidel -. Tai urecbj oda­ karijera izgJedJ kao pomno osmisljeni spi­
silje lrl kompol1ente boli - \Tllcine, hlad­ jumki 'paravan'. Huduci da je stalno bio na
110cC i c'lektricill'ta - na takav nacin da ih edu tehnologije nevidljivog oruzja, West je
Iilldski lllll pnma na velikim udaijenosti­ predlozio da se Nih, baza u kojoj se euva­
ma. (\)\'iek kojc'g ,u Sm'ieli izabrali da ju projektili u gorju Santa Monica, preinaei
ll\'l'de Lidu u ellllencko istrazivanje tako­ u pogon za istraziv.mie nevidljivog oruz­
ja'- teje dohio snaznu podrsku tadasnjeg
gu\'ernera Ronalda Reagana. \ Ve:,to\'i pri­
jedlozi ukljuei\'ali su kemiisku bstraciiu,
usaciivanje tran,plllldera u spolnc mgane
i mozak, biolosku kontrolu menstrualnih
ciklusa zene u s\'fhu kOl1trole prijestu­
pniekog ponasanja i, na kralu, zamjenu
americkog pravnog sust.na psihljatni'
,kim nadzorom, '\'eseli' \\bt nasta\'li~1 sa
svojim tajnim akti\'llllstima kontrole uma
obnasajuci uzvisene tLll1kcije precbiednib
Odjela za psihiiatriju i dircktora :\europ­
sihijatriiskog insliluta pri ](alittll'lliiskom
sveuCilistu (UCLA) u Lo, Angelesu.
Zajednicki prijateIi Wesla i DeIgadaje dr.
frank Ervin. Roman I tilm J\IichaeIa Cn­
chtona pod naslovom [)okru;,'elli L'01:;ek
(The '!,'fmiIlLlI Milll), temt'1jen je na isti­
nitoj priCi )ednog covjeka, Enin()\e irtw,
koji i dandalhls t\Tdi daje niego\' Illozak
kontroliran mikro\'a\o\'illla,-' \'rlo k Z~I­
nimljivo da je CIA financirala istrazi\'anj'l
UCLA-e i razvoj opremc Z~l odasiljanje
mikro\'alova koji bi u z.rtvinu gla\\\ mogli
prenijeli glaso\'l' u s\'fhll izazi\'anja hipno­
ze na daljinu-'j. los kdan centar po\'l'zan s
UCLA-om pokusao )e, za pntrehl' CIA-e,
jos poeetkom 1950-ih raZ\'ltl mikrm'alnu
zraku za izazivanje gubitka pelmcenia."'.
U zadnjih dvanaest godina zagovornici
tajnih psihijatrijskih tehnika nekako 'll
uspjeli zauzeti mjesta ~)ored ameriekih
predsiednika! l\ixona i forda sa\'il'to\'ao
je dr. Arnold HUbchnecker, ei.ii Sll rad po­
dupirali nacisli, inaee diplomanl lnstituta
Kai,er Wilhelm (1926.) gdje su prvi put
testirane prve medicinsko-psihijatriiske
tehnike nevidljivog ratovanja. Carterova
osoba od povjerenja, psihijat,lr dr. Peter
Bourne, vdik je din svoje karijerl' po,n'tio
psiholoskol11 ratovanju i tehnologiii nl'\'id­
liivog ratovanja tejc cak prepisivao hipno­
tieke droge osoblju Bijele kuce.
Sto\'ise, financijski ,avjetnik i Islrayj\'acki
novinar dr. Harry Schultz iznosi pretpo­
stavku cia je Bourneova kontrola nad Car­
terom mozda bib razlog nekih krainie ne­
obicnih politiekih odluka. (Ronald Reagan,
koji godinama podriavJ \ Vestove bizarne
zamisli, kOl1lotno bi ga mogao zaposlili u
Bijeloj kud), Ckoliko se ubrzo ne stane na
kraj druienju p:,ihijatara, pobornika ne\'id­
ljivog ratovanja, s americkim predsiedni­
cima 11l0gJi bi,mo bili s\'jedoci skorasnjcg
nJstajanja zombijevske Amerike.
U sljedecem broju: 3(
VRHUNSKO NEVIDL.lIVO ORUZJE -' )
- PSIHOTRONICKO RATOVANJE
www te'lecJl'il-: ~lr
 g/obalno drustvo
BILJESKE 33. Lafferty, Harwood i partneri, Mun­ 56. Konacni iz\'jeStaj \\'arreno"e Kumisi,it',
I, 10,' ,'II/gc!", 'lilli,',', -1, pm,inca 1')79, treal, Ltd. "The.Application of Tcshl 57. Pismo eha rlesa OIesz)'cKog pra\'l]og
J:l1Il'1'l 'I )ll,tl'r' Tvsb in Street, of Technology in Today's World", sves­ zastupnika Agencijc Z'l nadwr oruzia
"VII Yllrk'lold", ci I.-III. i razoruzan}e, 1978.
Konacni 1/'ll',t,ll Po, Il'rl'nst, a 0 hiome­ ,14. List Register Guard iz grada Eugenea, 58. Oleszyckijc,'o pismo iz 1L)7 C).
dicll1,koi l,ticl i lill,bkim ,t.1I1\brdim,l, 26. ozujka 1978., "Mystery Signal Dis­ 59. Sovjetska konferel1ci"r Odbnr,1 0 relZO­
,\{ltllllllIl",,!'/' h, '1Il','lli,l I')-'J. .,(1.'1. cLlvcrcd in Eugene Area: IU~elniu, 8. kolo\'()zel 11)77,

Cl)[l"illlTl'd Hrc\\ I ns PI l)~( 1]1 hilh I fl'lp _'::>. Ra7govor s Waltcrol11 Dcposkeyem, 60, HL'arekn, T F.., 'Illc' F.I'c'dlJl'lIr Sldl('1I1<'111
(1""11 \\'it,h I\I"l'l" 19. srpnia 11)78. (Strelll'lll'rry HilL :\CI\' York), IC)78,
4, 1:--1Ll~cl nd -:. J .21. :--l)'lllicl ll);-\()" "ilui\llJl 3(i, l\",~/skr Guord, 21). Ll~ujb 1978" 61. He,lrclL'n, T E.. o/ui,lk 11)7,,, .J)uitol1/
(;,1, C'lf;: "H:(, B,1Lks on frLlm Naming Signal Pcrcepton Phy,ic" ..\
::>, Coobon & :\oltin~h.1l11, :-'lllll')' 01 SlHlrlc". stcnce, Pe'rl-lTtilllr, ,md \'11, ""d I'he­
C1wmical-Hio]oglc,ll \\',H(,lIl', :'I!ont, .'" Ihid. nOl11cn,," ([ lc'il'n" I )"dI111L11I,11,,'n
hh'IZc"icII, :\CII' York. ]1)71, .iN. 1~('gistl'l (;lIdrd, ~6. u/.uik~1 lY78., CCl1kr, ,-\j) ~1,~21111

6, Cllkim. kif. .-'1 he SpL'Cll'r of Poison op, cit. h2 Hctrlkll,L"s,"i/iri, ()f'.'-il

(;'1' \ \"11' [,nt": Plliill Tl'lItl7, ,rpanl 1980, 39. Oregon 10 UrJI III, 28. 07ujka 1')78" ,,:'Ih ! ,. j 1I I I " "I, ~"

B[OHA7,-\RI), "el" York. Straight sLt:cry Radio Signal Causing Cllncern in pect lIck], [ [,

,-\ rrOIl', [l!lS. ( )rL'gon". ....t\,a, y, ,,1U--!I.-'·': i '!

S. 1\1 raga, op. (it.

-10. RL'gistel' (,ouol'd, 26, o/ujka )1)78., op. cit. ';'1

4 l. Ihid. (J~ H"dl 1!'i:, 1\

I). Ibid
,I ," , :

Ill. 1.-'hl, \li,h,lc1 i Ensign, Tod, CI (;U!­

42. Calkins, ktf, Amning Stor)' Be­ ,:n1C Bru" .. i"~ihl" ~ \',~

"F.'I. PICS (Pla)ho\': ]l)SO.1. hind the \\'orIdll'lde \\'e'lther Up,et", 65, l'e; ,-\1'1'1' l'q'''1'!

II, Cllkilb, op. cit. Plain TrutlJ. srpanj l %0. 0.Iar\'in, l't 11"1\"I,i'J,

l:C, lI'li:,/lil/gtoll Stili', 2-1, ruina 1979. 43. Al'iotioll H'eek nncl Spoce 'j['c'llilOlog)', 11)5-, ll'od Il/n,lklll11 1,)'\'"

"Arm" Admits Testing Hallucinogen 8. studcnog ]976., "Powerful Sol'iet Stn;

in 0f1L'n". Radio Signal Protested". 66. Ihid.

I.", lstrg,l. op, cit. 44. P!oin TrutIJ, 'Weather Upset, up. cit.
1-1, HOII,rrl, \\'. 11 .. OpCrliliOI/ ,\Iil/II COI/­
110/ (Dell: 11)78,1, "CII' York.
I.,. [)lle,'nik (;l'orgl',r "'hitc,l, hi"seg
,1gent.l CI:\TBl-a ll,!el'l kontrok
uma,
16, Ihid
17. Prolekt P,lpcrcl ip
IS. Dosici projebta Biuchir,L -\rticlwke i
:'IIK1.-'ltr'l.
Krll,cn, dr. h,mk, pimo dr. \\'infrL'du
JI),
(hl'l'I1OIscnr, 28. listopallcl 1978.
20, BOII'lrt. 11p. cit.
21, I )opis II I'roickta ,-\rtic]wke" 2:'>. slicl'­
nra 19:'>2,
" !'irl',ilk H,nl'c)'. SClI'iet Psyc]wprisons
("ell' York: :\ol'ton), j'!79.
2.", l'r,l\'osudni odhor '1I11l'rickog Scnata,
,tud,'ni !1)7 I .. "Indilidld Right, ,md
th,' h'dcra] Rok in Ih'hal'ior \Iodifi­
,-'cltiul1"
24. Hrodeur, P,nd, Ih,' 7af'l'ing o( ..\ ml'l'i­
la (:\L'II Yurk' "urtunl, 1979,
Ihid,
2h, 1)( "Ie' I'rnl,'kl.r 1',lndura,
Brnd,'LlI', up. cit.
20. I.l'ar~·, )tL'phL'll, UL, Pr()(('cdillg:S of the
SI'l11pO,iul11 on tlw Iliulogical Effects
,1I1d HC'llth ImpliL-ations of .\licroll·'l'c
R,Hliation, Richmond, \'irginia, 17.­
19. rUlll,l 1%9" llL'pl. of Ill'\\', BRH/
DB!, 70,2, ,rpnl,l 1970" slr. 191-96,
2 'J. .\1.1rh,l, Kar,l L'I ,1/" Flatm/ilUg/lL'Iic'
J-Id,!" </lId 1 fie' !'I/l'il'\ll1ll1l'il! (San Fran­
Ci'CO; S,1I1 Fr,1I1ci,co Pre'ss, 11)7l, i.
30. 10.' 'fillies,
3/ J 0," .-\ilS;l'1L'., til/ll'S, -;. \ di~1(l'
_~2. Brudcur, nl-'. (it.
67. Plclin Truth, "p. Cit
/edan od prvih biokibernetiCara, dr. Craig Fields, u svo­
jim laboratorijima DARPA-e (Agencije za napredna
vojna istrazivanja) u Pentagonu, glavni je pokretac ra­
zvoja novih tehnika koje bi uskoro mogle dovesti do prve
robotizirane vojske i elektronski kontroliranog Ijudskog
stanovniStva
-Ie;. Ibid. 6S. 9. kO!O\'(lZ,l 11)7";" ReUleI''' 0,1 r,lLliok­
46, Ibid. kfrafirn,l p<,rub.
47. Ikck, Robert C, "ELI-' !\Iagnetic riel­ 69. Ddg'ldo, Jose, GolI'Tl, 11)7,~.
ds elml I:H; Entr'linment", 11)78, (Los 70. 27. SI'ibnia 11)76., pismo IZ, F. Bp­
Angeles: Biomedical Rese'lrch Associ­ hbetta, Lps Alamos SClclltilic 1,lbora­
'lleS). tory, I-'ranku L. P,lstLlnu.
-18. Lafferty, Harwood, of' cit. 71. ,\dey, W. R. i B,ll1in, S. .\1 .. Brain
-ILJ. Hunt, Inez i Drapcl'. Wanetta W" I.i­ Intcractions lI'ith \\'cdk I-'ie-dri,'
ghtning in his Hands: The Story Niko­ and Ivlagnetlc [iL'lds, :\e'uro,ci,'nc,:s
]a Tesla Res. Prog. I>u]\ctin, sn'/ak 15, br. I,
so. Lafferty, Harwood, PI" cit. Pluill hl/th, 1977,
op. cit. 72. 1.-:S Patent "3,773,0-19 Rabich," l'l,d ..
5!. DST IHIOS 074 76 i 78 Biological c(­ '1ilb'
kcts of Electromagnetic Radiation 73. 28. tL.1\'nja 1l)-;:-~., fiJZso\"ur s D~l\"ilil)il1
(Microwaws naJ Radiowal'es) Eur,lsi­ PetterOJ11, D ..\RPA,
an Com111unist Countries. -;-t. ????????????????????
:'>2. ST CS 01 16LJ 72 Controlled Otfensi"c /:>. Shetlin, Abn i 0l'ton, Ld"'ard, I ltc'
Bclra\'iol'. ,\lflld "\lu1Jipu/ot(ll':' ("e,,' York: Pad
e;3 . .'vlaire 1 ST CS 0 I 103 71., lip'1l1j 1971. dington Press), 1978.
DIA, Biological Ihwards of Intrasonic 76. Ibid.
and Ultrasonic \VarsalV Pact :-.Joisc of Sen'lbki iz,'jt'staj, "Ikha"illr :'Iloclili',l
IvliljtMY Significance. tion", op. cit.
5-1, Iz\'jestai .'vkradc0111 br. 20-lS, "Analysis 78. Ibid.
lY-;6. of Microwaws f,)r Barricr Warfare': 79. 0JCIV Wcst, 13. o/uib II)~K, D\RI'\,
55. French, Scptt, Big Brother GUIIIC
'JIlL' HO. lbid.jenc. gaherca.
(New Y(wk: Lyle StUMt), 11)78.

1 t- I( (j I '. >, hi
 zona sumraka

I L
J 1 1,:­

PROVOKATIVAN FENOMEN
d
h
PI

u I I
Lj

Pise: Jim Oglesby © 2010 51'

l' sVOjui knli/i !'r"ut"t r,xlrlll.:rresirial
!l1lell,sellcc: nlC Cllpe ClIl1el'eml Apo­
llo ProSr<l1II ClirIJl1i,'!es pi"em u dvije
\'anZenFl]J,ke Ietj,']i,'c kojc su sletjele u
st,
lahaeenull1 podru,'iu izmedu Orlanda
u amcriekui sa\'l'/nOj drzayi Floridi i
:\;\S.\-lllOg "'cl1lirskog centra Ke­
nnt',h', lakudcr u drZan Horidi. Nil
Silwstr()\o 1l)6~, godinc ,iedna od te
,h'ik "'tjelle',' lla,hirala jt' i ispitinla
nmlli kOlllh pmjd,tilll '\Iinuteman It.
Scst ticd'lll'l posilie toga il\'anzcmalj­
ci ,u sC n,ltili n'l Islu micsto i u tiho,
je
slabo llase1jt'110 podrueje izmedu Sve­ na Silwstrovo 1l)6~, godine nasti!\'ili Sll
at
mirskog centra Kcnncdy i Orlanda is­ se sw do 20 I 0,
BI
pustili mali (promjera 60 centimetara)
IH
disk, s ciljt'm uspostavljanja kontakta MOJI PRVI KONTAKTI S
izmedu malog "super-diska" i izabra­ IZVANZEMALJCIMA
lal
nog subjekta, U nod 15, rujna 1968, iZYallZCmaljci s za­
pc
Sljeded kratki pregled od svega nekoliko vrsili svoj tajni randevu s tllmnom lillluzi­
ko
ll10iih vlastitih kontakata i komunikaci­ nom kod obale jezera Pickett blizll Chris­
I\!(
ja s izvanzemaljcima predstaYljall1 vam tmasa i Bithloa u Floridi i, po zansetkll
da
kako bih usmjerio pozornost na ono "to misiie, njihova letielica U obliku cigare tiho
da
sam naueio iz kontakata s tom izvan­ je uzletiela iznad nasada naranei, nakratko
~L
rednom skupillOlll svemirskih putnika, se zaustavila iznad ceste ~20 i zatim nestala
ski
Kontakti i kOl1lunikacije koji su zapoi'eli u tamnolll, zvjezdanom nebll,

w w.tplecllsk hi WW\
 zona sumraka

J ZErvl
PROVOKATIVAN FENOMEN
d
b
r

Sl

LI Pise: Jim Oglesby © 2010 sr

l' SYoioi knjizi 1'n l o! 0/ f-,'\Ircllt'rreslriil!
11/Iell;:,;cl/(e: Tlie Ctl!'l' Ccll/l'I'l'm! Apo­
llo Pro:';r<l1Il elirtll/i,'ll's piSClll 0 dvije
l'anzcl11~lliskt:' 1t:'ljl'licl'
koit' Sl1 sletjele u
sl;
zab~ll'enom podruciu iZllledu Orlal1(b
u ~lml'ril'k(li ><ll'onoj drzal'i Floridi i
:\A~,\-II1"g sll'mirskog centra I\.e­
I1I1l'lk Llk"dt:'r u drzal'i Floridi, N~l
~ihl"trll\O 19h-;-. godil1l' jedna od te
dl'lll' kt]t:'IICl' l1adziralaje i ispitivala
nosni KOI1ll:- projeklib 7\Iinutem<lIl 11.
St:'st til'dan~l posliie toga iz\'anZt'lllalj­
ci su 'l' n,ltili na i"tl! mil'sl" i u tiho,
ie
slabo nast:'Jjl'no podrucje izmeetu Sve­ na SiJvestrovu 1967. godine nastavili su
ot
mirskog centra Kt:'nnl'dy i Orlanda is­ se sve do 2010,
Bl
pustili maJi (promjera 60 centimetara)
disk, s ciljcrll uspostavljanja kontakta MOJI PRVI KONTAKTI S
iZllleetu malog "super-diska" i izabra­ IZVANZEMALJCIMA
lal
nog subjekta. U nod 15. rujna 1968, iz\anzl'Il1aljci s za­
pc
Sljcdcl'i kratki pregled od svega nt:'koliko vrSili svoj tajni randel'll s t~lIl1 nom limuzi­
ko
mojih vlastitih kontakata i kOlllunikaci­ nom kod obale jezera Pickett blizu Chris­
:VI,
ja s izvanzemaljcima predstavljam vam tmasa i Bithloa u Floridi i, po zansl'tku
da
kako bih usmjerio pozornost na ono sto misije, njihova letjelica u obliku cigan: tiho
cia
sam nauCio iz kontakata s tom izvan­ je uzletjela iznad nasada naranCi, nakratko
i\:L
red nom skupinolll svcmirskih putnika. se zaustavila iznad ccstt' -f20 i zatim nestala
ski
I\.ontakti i komunikacije koj i su zapoceli u tamnoIl1, zvjczdanolll nebu.
t e led I sk h r ww"

Dok sam zi\'io u (hicdu u Horidi do­
z,i\'io ,am zapanilliucl:' st\'ari, U jesen
l'i(llJ, godillc kupio "1m nOH) K.nnper­
\'ozilo i ,mic,tio g,l u liicpo urcdcno
nascIIL',' k~lmp-kllL'i(~lm,lUdaliL'nom,l­
nil' od pL't lllillUt.l \,'znic od Kithloa,
lokalitct'l gdic'U'L' pl'd]lOJnc godinc
dogod iIe- s\'c os i mi ednc i/\anzemal i­
ske akti\'llosti, Bio Il:' dobar o,iebi na­
titi se na pLldrucjc gdicje sve ['ocelo,
111edutim l\1oia nal\1iera odnosno san
bio it' kupiti imanje u samom sredistu
tog podrucja,
Tiiekom listopada i studenog 1969,
godinc i/\'anzcmalia( ,ie obno\'iu ko­
munikaLiic sa mnom, To se obicno
dogadalo 11llL'U, pu sl,iedecem obras(u:
Osietiu bih Illcnt~lllli poticaj i cim bih
i/'lsau \'an pl'csao bih poglcdom pre
ku 11OLllOg Ilcb,], L' trcnutku kada bi se
mOl pugle-d 1I',rcdotocio najednu le­
t,elicu (lila hi z<i,siala snaznom bijelom
'\'Ietloscu, polako se krecuCi, naizgled
izmeLiu z\'iit'ZLb, Punekad bi se letjeli­
(a nakratko zausta\'il'l, a ponekad bi se
nasta\'ila krdati nakon cega bi llbrza­
la, o,ta\'liaiuci iZ'l sebe siaini bijeli rep
priit' IlL'gU stu bi nt'st~ll'l iz \'idokrug'l.
Iednc nucc i ,p,nne hpaniske \'eceri
1971. goJillL' po pmr,ltku iz ohllznjeg
restorana izasao SC1l11 iz 'llitomobila i
pogledao u llL'ho: tOCIlO 1I tnm trenut­
ku blit'sta\'i KrllZlli :\LO (mozda 15
l11e1<lra p]'()miL'r~l) poia\iu se otprilike
~S stupniL'\'a iznad obzora i sje\'erno­
Sie\Troi,tocllo od mog polozaJ'l' (~i­
nllo ,e da ic ncobic'no blizu dnk se u
elipticnol11 uzorkll sl'u,st,w koso prem'l
d,)lic, Zatim it' iz blicst,1\'og \,lLO-'l iz,­
bio val biick s\'iL'tlosti koja se sirila II
sve veccm krugu, Tai bijeli \'a I s\,ietlo­
sti njezno It' prodro u 111 oj srcani (en­
tar i izaz\'~w II mt'ni OSiCC'lj poniznosti
koji ,Sl:' zadrz,w nekoliko dana, Mislim
d'lic tai blicst.1\'i :\LO jednostavno bio
srcdst\,o za to iskllstl'll te noci, te da
ic snha tog (s\'jetlosnog) susreta bila
otvaranje mog srcanog (entra.
BllduCi da liudska biCa kroz svakod­
ne\'na iskllst\'a prolazc u liudskol11
St'1I1jll s\'iiesti, zil'llt cesto - sa s\'ojim
lahirintom nepred\'idlii\'ih okohwsti i
l'onekad teskih lekciia - zat\'ori covie­
km' srcani (ental' za liubav,
,\Iogllce da jc snha Sllsrct'l bila ta
da mi iedno,ta\'no pomognl:' slwatiti
da ono ,stl) S~1l11 tr'lzio od iskustava s
NLO, in],l nc egzistlra II \'idll izvanj­
skih obliK.1 Jii siallllh obiekata s blje­
skajucim svjetlima, iii u prikllpljanju i
gomilanju takozvanih cinjenica - uo­
blicenih, oblikovanih i namijenjenih
za osvajanje te vjecno neuhvatljive na­
grade dokazivanja da NLO-i odnosno
iz\'anzemaljLi postoje.
Doist'l, tiiekom tog nn'jerojatnog raz­
doblj'l II mum Zi\'Otll nijc me zanima­
10 dubzi\'~lnic LLl Sll Ilapredna bib iz
drugog s\'ijct,) posjctila Zemlju te da
cine tu i dalje. Zallimala su me jedno­
st,1\'no iskllstva koia sam imao.
Moja iskustva otkrila su mi ne samo
da izvanzemaljci postojc, ncgo i da su
svemirski putnici posjelili svemirsku
luku slavnih dana po\'ijesnog progra­
ma "Apollo".
DOGA8AJ PUTOVAI\JJA KROZ
VRIJEME
Ono sto ja nazivam plltovanjem kroz
vrijeme dogodilo se jedne hladue zim­
ske noCi 1970. godine. Nakon sto me
iste veceri posjetio suradnik iz Cape
Canaverala, povukao sam se u spava­
CU sobu i zavukao pod pokrivac, tek
da bih ubrzo shvatio da mi najvjero­
jatnije slijedi jos jedan napad nesani­
(e, (Povremene hesane noci imao sam
sve od pocetka, kada su izvanzemaljci
navratili jedne noci d,l prol'jere prvo
lansiranje projcktila Minuteman II na
Silvestrovo 1967, godine,)
No, zacudo, postao sam dremljiv i dok
sam tonuo u san osjetio sam prisutnost
u sobi. Svemirski putnik usaoje u spa­
vacu sobu i nalozio mi (telepatskim
putem) da zatvorim oei.
Poslusao sam njegovu molbu i trenllt~
no sam bio gurnut ravno prema gore.
Zustro vertikalno l1zdizanje lansiralo
me iz tijda takvom vertikalnom br~
zinllm da mi je srce htjelo iskociti iz
grudi. Nisam znao kamo idem ni ko­
liko sam proputovao, no onda sam se
zal1stavio, Slwatio sam da sam potpu­
no slobodan od svog fizickog tijela i
njegovih fizickih osjetila. Pretvorio
sam se u tocku gledista,
Zatimje moj pug led naisao na intenzivno
modre oei i do ramena dugl1 zlatnl1 kosu
osobe odjevene II plaVLI tunikl1. Stajala
je ispred velicanstvenog krl1znog broda
plavkasto-bijele boje. Gledala jc 11 mene,
ali u isto vrijeme i kroz mene, Zatim je
telepatski izgovorila rijeci: "Dosli smo."
Atmosfera u pozadini isijavalaje blje­
stavom bijelom svjetloscll iz koje se
bezbroj manjih letjelica spllstal'l na
zona sumraka
Zemlju kako bi pokupile /Jude, dok sc
isti broj letjelica dizao sa /.cl111jc,
Putnik je rekao: "Pruzio sam ti iskustvo
videnja napredne rase koia ce s icdnog
dalekog plancta doputmati na LL'mlill,
C'l11ijesat CC se bda CL' Planct bitl u mu­
i>.arna velikog rata, Izvuci c'c sto iL' nwgll-
Le \'isc pripadnika \'asc L1SC u \Tl'mL'I1U
ko)e ce im biti na raspul~lganill, Sm~ltr~ls
li da je pntrcbnn, upo/n,li c'mlccanst\Ll S
tim dogaLblcm," ,-\ 1,1til11 IC nc,lau,
lvlislim da IL' tu il\"~1I1rcdn,) i,ku'II'Ll u
st\'ari bill) putm'~\I1IL' krLlI \ rilL'mL' 1,llu
sto SL' duh diuu \l'l'tlk,dnLl I "lpll\m',IU
izn,lJ ZemlllnLl~ \TL'I11l'n,k,,~ ("k,l Ie' 'C'
zatim SpOlll) , hULhk'il11 d"~,I,Lli"111 kuii
ce se mani[e,tir~lti na /L'111111 khnl(kl
gledano, zmtri, llCLlCL'kIV,1I11 1II.II,lk II
llzickog ti)ela niic biu linL',H!1<l kr,I.llliL'
iii dogadaj, Doista 'L' r,ldi]u " \ ,rtibi
nom kretaniu, Sn~lzn~l S\1~t ]",t k"I,1 Ie
ispunjal'ala atmosferu nlOzd,l IL' hi" Ill!
klearni incident, a hic'l Izcbkka I11U/d,1
Slldnsla na LCl111ju kako hi llkupil'l St"
vise Ijudi u tom trcnutku,
POSLJEDI\JJA FIZICKA
VI8ENJA NLO-A
LTvecer iR. siiccnja 19':J~, siedin sam Z,l
racunal'lm i radio na onome sto sam
Moja iskustva otkrila
su mi ne samo da izvan­
zemaljci postoje, nego i
da su svemirski putnici
posjetili svemirsku luku
slavnih dana povijesnog
programa ''Apollo''
tada jednnstavno naziv,w "knilg,l 0
NLO-ima", sve dok mc n.:sto nile l1a­
gnaln da prekincm s pisanlt'm . .\kn­
talno sam se pripremio Z'l okrcplilliuL'i
hladni zrak i il,lS'lO u dvoristl' in kuce
te poceu pregleLhl\'ati nebo. I, kada
sam pogledao na istocni dio ncba,
mojll POZlHllUst pri\'llkaoie siai'1l1
objekt koji se nalazio otprilikc na pola
puta izmedu obzora i zenita, krecuci Sl'
od sjevera prema jugu. Zadriao iL' istu
plltanju, a zatimic ubrz~lu ijednostav­
no nestan iz vidokruga,
Dana 7. veljace 1 'i'i~, godinL' pLlnLlv­
no sam sjedio za racunalul11 i 1',ldil) na
zona sumraka

kllllZl. ]osiedall unul.Hnii poticaj pri­ kontakt proslih eetiri i vise dl'setljeca todestruktivne sklonosti i ne potrazt'
11',ll) me ie \',m i, clIn ",lln prosao kroz dusla na ovaj pbnet II fizickoj letjelici. l11iroljuhiv'1 riesenj,l svoiih probkma.
n,lla, pog1ccbo "am prem,l gore a 1'0­ IZL1Z "fi/icb letjelica" implicira fizic­
gll'd mi't' f1 rJkmao za siaini ~LO koji ku posadu koja upravlja egzoticnom KOMUNIKACIJA
Sl' nabzio l'lsoko na nebll, hlizu/.enita. letjelicom. S IZVANZEMALJCIMA PO
Polagano ,e kretao smin-om jug-sjl'ver. SI'i ti istaklluti "konLlktirani" tvrde SISTEMU "URADI SAM"
Ispn'a ,am mi,,!io d'l se mozda radi 0 da su bili u kontaktu, bilo fizickom iIi Na kraju krajeva, komunikacija s iZY<ln­
salt'litu, lo 1e"t, "w dok niie promije­ telepatskum, s bicima iz drugih svje­ zemaljcil11a je porub. Stunse, oni su 111i
nio ,min i zapulio sc, kako st' (inilo, tova. Nt'ki ud njih su rekli da su hili u prenijeli sljedecu istinu: ne tra/ite kod
prl'ma meni. LTil'dnom trenlltku )J[O letjelici, ,1 neki da su putovali u drllge drugih ono sto si mozete dati sami.
.ie sn'l/no l,lS 1 ,](1, zbog ct'ga st' polk svjetovl'. Sto se tiel' Dalla Fryia, on je Zelite Ii doista ost\'ariti kont'1kt s tom in­
koil' ie em,mJralo iz niegovog kruz­ rekao da se ukrcao u malu letjelicu teligentnom, srdacnom i neoslldujucom
skupinom izvanzemaljaca s koiom scllllia
imao veliku sreell biti u kont'lktll i koja
Iako sam u usporedbi s najpopularnijim i slavnim "kon­ se i dand,lllas na sasvim prirodan naein
povcmje sa svim Ijudillla koji zele izrav­
taktiranima" uspio ostati relativno nezamijecen, i sam
no I.nanje, ne trehate tra/iti dalje od sebc.
sam imao veliku srecu stupiti u kontakt s prijateljskom,
srdacnom, suosjecajnom i izuzetno inteligentnom sku­ o AUTORU:
Jim Oglesby radio k za 8endixO\' l )diel
pinom izvanzemaljaca 7.a potporu hlllsiranju u 0JASI\-illom
Svemirskom cTntru Kellned\' u nlieme
progral11a Apollo. Vise pojedinosti 0 n)c­
nog sredista pocelo pUI'cCa\'ati te me
koja ga je odvezla samo do New Yor­
gOYim izv'1nrednim iskustvim'1 mo/,e se
naf1 0slietku zap1iusnllu I'al svjetlosti.
b i natrag.
pronaCi 11 njegovoi knjizi Proof 0/ Extra­
Blidtal'i disk tadaie ubrzao, ostavlja­
Nekoliko ih je takocler tvrdilo da su
terrestrial Intelligence: nlC Cape CiJllill'C­

iuci Iza sebe sjaini rt'p, teie udjllrio iz

primili "poruke za covjeeanstvo", ce­
ral Apollo Program ClJrOilidcs
\'Idokrllga. :-'Ioje fizicko tiielo nakon
sto zloslutna upuzorenja 0 predsto­
(Lulu.com, prosin,K 2008; dostllpna Ila
toga Ill'koliko sati cinilo se neonicno
jecoj katastrofi, nuklearnom holoka­
http://tinynrl.com/yederlc i na Amazon.
laganim.
ustu iii slieno. Poruke su sugerirale
com). Izlazak njegove druge knjige, Extra­
Ta dl'a \'iclenia i llnutarnje komunikacije
da ce buducnost Ijudske vrste hiti
terrestrials Return to Florida Skies., predvida
s dla sl'jetlosna nrod'l bib su moja 1'0­
neizvjesna ukoliko Ijudi na Zemlji i
se uskoro. C. OglesbYia moze se dohiti 1'11­
sliedl1la iskust\'a s fizickim It'tjelicama.
njihovi voctl' ne promijene svoje au­ lem ('-mai/a na adresi vet IOOl'l'tCiDI ive.com.

"KOI\JTAKTIRANI" I PORUKE
IZI',lIl/emalici odahl'ru osobu i rade s
tom osubom pOnl'Lld nekuliko deset­
lil'ca, pa Cak i dulie, sw dok se iza­
nr,mi sublekt nl' pokaze "spremnim"
za kont'lkt.
Prosla de,et]jeb iznjedrila Sll mnoge
"kontaktirane" (osobe koje su kontak­
tlrali i/l"lilzemalic'i: 01'. prel'.), llklju­
CUilll'i Ceorgea Ad'lmskog, Daniela
I'n'ja, Trllmana Ikthurllma, Gt'orgea
\'an TasseLl, Orfl'a Angeluccija, Gcor­
gea i'ing,l, 811Cka \:elsona i Eduarda
(Bih'ia) \ kler,1. a na tai bih popis do­
dao i sl'oie ime.
Iako sam u usporedbi s n,llpopularni­
11111 i sla\'nim "kontaktir'lllima" uspiu
"qati l'dati\']lO nczamijecen, i "1m
sam imao 1t'likll srecu stllpiti II kon­
takt s priiatellskom, ,rdacnom, sllosje­
cainol1l i izuzdno intcligentnom sku­
pinom i71·'lnzl'maliaca.
Tel: 099/6952241
Za tt' 'Iemirske putnike ho okliieva­
Ilia ka/l'm da su iZ\'anzemaliskog 1'0­ www.thetaway.com
driidlall'r ic' I'asa S koiom sam imao

INV,'V\; telcdl"k III