Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
Odlukom Izbornog veća Mašinskog fakulteta u Kragujevcu br. 01-1428/1 od 12. 01. 2006.g.
imenovani smo u Komisiju za pripremu izveštaja o kandidatima prijavljenim na konkurs za izbor
jednog nastavnika za naučne oblasti: Proizvodne tehnologije 1 (Obrada metala deformisanjem) i
Tehnologija plastičnog oblikovanja.
Na osnovu Zakona o visokom obrazovanju, Statuta Mašinskog fakulteta u Kragujevcu, uz
uvažavanje detaljnih preporuka Pravilnika o izboru nastavnika Univerziteta u Kragujevcu, a posle
analize konkursnog materijala, naučnih i stučnih aktivnosti kandidata, donosimo sledeći:
I ZV E ŠTAJ
A) BIOGRAFSKI PODACI
Srbislav Aleksandrović je rođen 07. 11. 1958.g. u Kragujevcu (otac Milan i majka Milica).
Osnovnu školu i srednju – Prvu tehničku školu završio je u istom gradu kao nosilac diplome Vuk
Karadžić, drugih diploma i nagrada. Na Mašinskom fakultetu u Kragujevcu diplomira 1982. g.
(smer Proizvodno mašinstvo i organizacija) sa prosečnom ocenom 9,38 i kao nosilac nagrada
Univerziteta u Kragujevcu za uspešno studiranje.
Po završenim studijama radi oko 3 godine u tadašnjim Zavodima Crvena Zastava (sada Zastava
Automobili i Zastava Kamioni) i po odsluženju vojnog roka zapošljava se na Mašinskom
fakultetu u Kragujevcu kao asistent pripravnik. Postdiplomske studije završava sa prosečnom
ocenom 9,89 i novembra 1993.g. na Mašinskom fakultetu u Kragujevcu uspešno brani
magistarski rad pod naslovom: „GRANIČNA DEFORMABILNOST TANKIH LIMOVA U
USLOVIMA NEMONOTONOG PROCESA PLASTIČNOG DEFORMISANJA” pred
komisijom u sastavu: prof. dr Branislav Devedžić (mentor), dr Miroslav Plančak, vanr. prof.
(FTN Novi Sad) i dr Milentije Stefanović, vanr. prof.
Doktorsku disertaciju: „DUBOKO IZVLAČENJE TANKIH LIMOVA PRI NEMONOTONOM
DEFORMISANJU SA PROMENLJIVIM TRIBOLOŠKIM USLOVIMA” uspešno brani takođe
na Mašinskom fakultetu u Kragujevcu novembra 2000.g. pred komisijom: prof. dr Milentije
Stefanović (mentor), prof. dr. Miroslav Plančak (FTN Novi Sad), prof. dr Milan Šljivić (MF
Banja Luka, Republika Srpska, BiH), prof. dr Milorad Jovanović i prof. dr Miroslav Babić.
Od početka radnog angažmana radi u širokoj i značajnoj oblasti tehnologija plastičnog
deformisanja, naročito u okviru obradivosti limova i primene kompjuterizovanih mernih i
upravljačkih sistema na procese deformisanja.
Do sada (februar 2006.g.) je objavio 69 naučnih radova nacionalnog i međunarodnog značaja u
časopisima i zbornicima sa naučnih skupova. Autor je monografije: „SILA DRŽANJA I
UPRAVLJANJE PROCESOM DUBOKOG IZVLAČENJA” u izdanju Mašinskog fakulteta u
Kragujevcu i jednog pomoćnog udžbenika (skripte) za predmet Tehnologija plastičnog
oblikovanja.
Učestvovao je (ili učestvuje) u relizaciji 12 naučno-istraživačkih projekata koje finansira
Ministarstvo za nauku i tehnologiju (sada Ministarstvo nauke i zaštite životne sredine) Republike
Srbije ili su rezultat direktne saradnje sa privredom.
Učestvovao je u više komisija za odbranu diplomskih radova, u komisijama za ocenu i odbranu
dva magistarska rada na Mašinskom fakultetu u Kragujevcu i komisiji za ocenu i odbranu jedne
doktorske disertacije na Mašinskom fakultetu u Banja Luci (Republika Srpska, BiH). Od strane
Naučno-nastavnog veća Mašinskog fakulteta u Kragujevcu određen je za mentora jedne
doktorske disertacije.
Na stručnom usavršavanju boravio (novembar 2005.g.) u Nemačkoj (kompanija za proizvodnju
kompjuterizovanih sistema za ispitivanje materijala ZWICK u Ulmu).
U zvanju docenta izvodi nastavu iz predmeta Proizvodne tehnologije 1 (Obrada metala
deformisanjem) i Tehnologija plastičnog oblikovanja. U zvanju asistenta izvodio je nastavu i iz
predmeta Mašinski materijali i Tehnologija zavarivanja.
Aktivno se služi engleskim jezikom. Pored naučno-stručnog angažovanja uzima učešća i u
drugim aktivnostima na matičnom Fakultetu (član više Komisija, član Saveta u dva mandata,
upravnik Laboratorije za obradu deformisanjem i mašinske materijale).
Doc. dr Srbislav Aleksandrović je oženjen i ima sina Lazara.
3
B) AKTIVNOSTI KANDIDATA DO IZBORA U ZVANJE DOCENTA
Rad pod rednim brojem 1 daje rezultate istraživanja vezanog za oblast primene novih
generacija aluminijumskih legura na karoserije automobila. U prvom delu rada detaljno se
analiziraju svi sklopovi automobila sa aspekta primenjenih materijala. Naglašava se trend
povećane primene Al-legura zadnjih godina i dalje intenziviranje tog trenda u predstojećoj
deceniji. Od svih sklopova najvažnije mesto za primenu Al-legura predstavlja karoserija. Daje se
analiza 5 različitih Al- legura sa svim relevantnim karakteristikama (hemijski sastav, mehaničke
karakteristike, karakteristike obradivosti itd.). Naglašavaju se prednosti (smanjenje mase vozila,
koroziona otpornost) i nedostaci (teškoće u procesima oblikovanja, smanjenje krutosti). Moguća
su dva koncepta primene Al-legura: a) kompletna karoserija specijalno projektovana i izrađena od
Al-legura i b) primena zamene pogodnih delova karoserije od čeličnog lima odgovarajućim od
Al-legura. U drugom delu rada prikazani su rezultati eksperimentalnih istraživanja u realnim
industrijskim uslovima na primeru zamene prednjeg blatobrana karoserije vozila Yugo
blatobranom od Al legure serije 5000 sa debljinom lima 0,8 i 0,9 mm. Ispitivanje je vršeno na
postojećim alatima za duboko izvlačenje i opsecanje. Posebnim zahvatima u kontaktu lima i alata
na obodu uspešno je dobijen deo od lima debljine 0,9 mm. Paralelno sa oblikovanjem vršena je
analiza deformacionih polja na površini lima metodom mernih mreža. Locirane su kritične zone
za pojavu prslina i velikog stanjenja lima. To je omogućilo pravilno vođenje procesa oblikovanja
i dobijanje uspešnih delova. Iako prvo istraživanje ove vrste kod nas, ostvareni rezultati
predstavljaju značajan pomak u primeni novih, savremenih materijala na karoserije automobila.
U našim uslovima, značaj ovakvih istraživanja je veliki i trebalo bi ga posticati u znatno većoj
meri.
Komisija vrednuje učešće kandidata u radu sa 3 boda.
Rad pod rednim bojem 2 je prvi od četiri rada karakterističnih po tome što je kandidat u
svima prvi autor i što se odnose na oblast novih tehnologija u okviru plastičnog deformisanja
limova. Reč je o primeni kompjuterizovanih sistema za upravljanje bitnim parametrima procesa,
a samim tim i rezultatima procesa u celini. Ovom oblašću se autor intenzivno bavi zadnjih
godina. Značaj ovih radova je što u našoj sredini afirmišu naučna istraživanja aktuelna na
najvažnijim međunarodnim institucijama iz ove oblasti.
Rad se odnosi na primenu promenljive sile držanja na slučaju procesa čistog dubokog
izvlačenja lima od legure AlMg4,5Mn. U radu se daje, s jedne strane, koncepcija istraživanja sa
postavkama 4 tipa analitičkih zavisnosti sile držanja od vremena, a s druge rezultati izvedenog
eksperimenta. Za njegovu realizaciju potreban je složeni kompjuterizovani merno-upravljački
sistem. Predložene analitičke zavisnosti (po karakteru promene) su: opadajuća, rastuća,
kombinovana (opadajuće-rastuća) i pulzirajuća (oscilatorna). Od rezultata se naglašavaju
distribucije deformacije stanjenja i maksimalno postignuta dubina izvlačenja kao makro
pokazatelj bitan sa tehnološkog aspekta. Po oba kriterijuma najbolje rezultate daje primena
kombinovane zavisnosti promenljive sile držanja. Naglašava se značaj ovakvog pristupa, posebno
u uslovima pojačanog trenja na obodu i korišćenja materijala lošije obradivosti, kao što su Al
legure.
Rad se vrednuje sa 3 boda.
Rad pod rednim brojem 3 tretira problematiku dubokog izvlačenja prizmatičnih predmeta
kvadratnog preseka u uslovima promenljive sile držanja na obodu i promenljivim kontaktnim
uslovima. Akcenat je na eksperimentalnim istraživanjima gde se uticaj sile držanja prati sa tri
aspekta. Prvo se definiše konstantna sila držanja, odnosno njen intenzitet, prema empirijskim
9
preporukama što je najčešće u praksi. To je ujedno i referentna vrednost. Zatim se uvodi
konstantna sila držanja optimizirana posebnim eksperimentom. Da bi se optimiziranje izvelo
potrebno je formirati granični dijagram nabora i razaranja za tri kontaktna stanja i na njemu,
prema kriterijumu maksimalne dubine izvlačenja, odrediti optimalne vrednosti konstantne sile
držanja. Sa treće strane definiše se promenljiva sila držanja čija je zavisnost opadajućeg karaktera
tokom vremena definisana uz uslov konstantnog specifičnog pritiska na držaču. Analitički
definisana funkcija realizovana je kompjuterizovanom merno−upravljačkom aparaturom. Analiza
rezultata pokazuje značajne prednosti optimizirane konstantne sile držanja i promenljive sile
dražanja opadajućeg karaktera. Osnovni kriterijumi su: ukupna dubina izvlačenja i pogodnost
distribucija glavnih deformacija u ravni lima u odnosu na krive dijagrama granične
deformabilnosti.
Rad se vrednuje sa 3 poena.
U radu pod rednim brojem 4 dati su rezultati istraživanja procesa dubokog izvlačenja, gde se
pored uticaja promenljivih kontaktnih uslova i promenljive sile držanja uvodi i nemononotonost
procesa odnosno „složena istorija deformisanja”. Oblikovanje u takvim uslovima je, zbog svoje
složenosti, predmet različitih istraživanja, kako teorijskih tako i eksperimentalnih. Prezentirani
rezultati plod su celovitog i sveobuhvatnog pristupa. Odabran je aktuelan materijal: karoserijski
niskougljenični čelični lim sa galvanskom prevlakom od cinka. Uticaj prevlake u tribološkom
smislu ocenjen je određivanjem graničnih dijagrama nabora i razaranja za dva položaja prevlake:
prema matrici i prema izvlakaču. Pri graničnom i mešovitom trenju značajno veća dubina
izvlačenja postiže se ako je prevlaka okrenuta prema izvlakaču (pri istim ostalim uslovima).
Uticaj promenljive istorije obuhvaćen je realizacijom dvofaznog nemonotonog procesa pri čemu
je u prvoj fazi jednoosno zatezanje a u drugoj duboko izvlačenje. Osnovu za upoređivanje
rezultata čini primena konstantne sile držanja čiji intenzitet je određen na osnovu empirijskih
preporuka (najčešći slučaj u praktičnoj primeni). Formirana su dva tipa promenljive sile držanja
tokom trajanja procesa: opadajuća (uz uslov nepromenljivog kontaktnog pritiska na držaču) i
rastuća (prema uslovu eliminacije nabora) i definisane odgovarajuće analitički date funkcije. Za
svaki konkretno praćen proces, uz primenu složene kompjuterizovane aparature, određene su:
zavisnosti deformacione sile, zavisnosti sile držanja, distribucije glavnih površinskih deformacija
i njihov odnos prema graničnim krivama dijagrama granične deformabilnosti, distribucije treće
glavne deformacije (stanjenje lima) i ostvarene maksimalne dubine izvlačenja.
Od brojnih zapažanja treba istaći efekte promenljivih sila držanja. Opadajuća sila donosi
poboljšanja samo pri monotonom procesu. U težim uslovima dvofaznog postupka nema bitnih
promena u odnosu na primenu konstantne sile držanja. Međutim, rastuća sila donosi značajno
unapređenje kako u pogledu deformacionih polja na komadu, tako i ostvarenih dubina izvlačenja.
Značaj ovog rada (kao i ostalih iz ove oblasti) je što primenjuje savremene eksperimentalne
postupke i daje originalne pristupe u okviru jedne, u istraživačkom i praktičnom smislu, veoma
složene i aktuelne oblasti.
Zbog povećanog obima rada (11 stranica) i sveobuhvatnosti istraživanja, a shodno odredbama
Pravilnika, rad se vrednuje sa 4 poena.
Rad pod rednim brojem 5 daje s jedne strane, analizu opšteg značaja primene promenljivih
sila držanja u procesima dubokog izvlačenja, a s druge, eksperimentalnu potvrdu izrečenih
zapažanja. U okviru prvog dela naglašava se značaj graničnih dijagrama nabora i razaranja na
kojima se direktno prati uticaj sile držanja na dubinu izvlačenja kao glavni tehnološki pokazatelj.
Identifikuju se četiri tipa ovih krivih zavisno od vrste trenja i odnosa prema graničnom stepenu
izvlačenja. U nastavku se, pomoću analitičko empirijskog postupka, daje kvantitativna procena
učešća napona usled trenja na držaču u ukupnom naponu izvlačenja. Procenat učešća je ispod 10,
10
ali je značajno napomenuti da je to jedina komponenta ukupnog napona kojom je moguće
upravljati tokom trajanja procesa i održavati stabilnost. Ta činjenica je od vanrednog značaja pri
oblikovanju teško obradivih novih materijala (nove generacije limova povišene čvrstoće i limova
od Al-legura, titan, nerđajući čelici, laminatni limovi, „taylored” limovi itd.). U nastavku se
analizira uticaj sile držanja na maksimalnu deformacionu silu izvlačenja kod manjih i većih
geometrija radnih komada. Porastom sile držanja kod većih geometrija maksimalna sila
izvlačenja može da poraste i preko 40%.
Konkretno eksperimentalno istraživanje na slučaju procesa čistog dubokog izvlačenja obuhvata
primenu empirijske i eksperimentalno optimizirane konstantne sile držanja, kao i odgovarajućeg
tipa rastuće promenljive sile držanja. Posle definisanja svih polaznih vrednosti i analitičke
zavisnosti sile držanja izveden je eksperiment po proceduri koju nalaže kompjuterizovana merno
–upravljačka aparatura. Rezultati prikazuju sve najvažnije aspekte procesa: deformacione sile,
sile držanja, deformaciona polja sa dijagramima granične deformabilnosti i maksimalne dubine
izvlačenja kao najbitnije tehnološke parametre. Kao ilustracija uspešnosti predloženog tipa
promenljive sile držanja može da posluži povećanje dubine izvlačenja od 60,3 % u odnosu na
primenu empirijske konstantne sile držanja (u oba slučaja primenjeno je suvo trenje).
Rad se vrednuje sa 3 poena.
1. Komisija za ocenu pisanog dela i usmenu javnu odbranu magistarskog rada: Obradivost
limova od aluminijumskih legura pri dubokom izvlačenju delova karoserije automobila,
kandidata Milice Samardžić, dipl. ing., odluka Nastavno-naučnog veća Mašinskog fakulteta u
Kragujevcu br. 01-536 od 26. 09. 2002.g. (0,75 bodova).
C 1.5 Mentorstvo i -
5,75
komisije
20,5
UKUPNO 57,75
Obrazloženje
UKUPNO 37,05
Pored svega navedenog, Komisija konstatuje i sledeće: kandidat ima visoku naučno-
stručnu kompetentnost, izražene pedagoške sklonosti i veliko iskustvo u nastavnom i
naučnom radu. Stoga, sa zadovoljstvom predlažemo Izbornom veću Mašinskog fakulteta i
Stručnom veću za tehničke nauke Univerziteta u Kragujevcu da dr Srbislava
Aleksandrovića, docenta, izaberu u zvanje vanrednog profesora za naučne oblasti:
Proizvodne tehnologije 1 (Obrada metala deformisanjem) i Tehnologija plastičnog
oblikovanja, na određeno vreme od 5 godina sa punim radnim vremenom.
Članovi komisije