Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
prsenter ima znaenje IMATI ; proli infinitiv, dakle prevesti prolim vremenom : ne osobitost
da bude, nego da je bio; nije bio zastraivan (to bi bio glagol intimider), nego su ga se plaili: il
est craint par tout le monde : svi ga se plae ; iza rei vitriolu treba dodati KOJI ; frayer je
prokriti, pasivna konstrukcija najee je uvedena predlogom PAR, ali kada nije radnja u
pitanju nego stanje, sud (ovde gl apprcier), onda i predlogom DE ; les avant-gardes su
avangardisti, pa prevod treba da glasi : koji je prokrio, i u pozoritu i u romanu, nove puteve
koje su posebno cenili avangardisti; uticajni kritiar koji je UZDRMAO (DOVEO U PITANJE)
pisce koji su bili najvie uvaavani, (IJI JE UGLED BIO NESUMNJIV, one koji su bili na
najboljem glasu imali najbolju reputaciju ) ; i mi kaemo promovisati , dakle javnosti
predstaviti u pozitivnom svetlu ; ne treba veznik i : pisac za najveim uspehom u evropskom
pozoritu s poetka veka za komad Poslovi su poslovi postavljen na scenu u Francuskoj
komediji; Belle Epoque je umetniki pravac s kraja 19. i poetka 20. veka pa se ostavlja u
izvornom obliku ili fonetski transkribuje ; nema veznika da bi , nego prevod treba da glasi: i,
na kraju, lan Gonkurove akademije ; la parole recherche je negovani stil, lep nain
izraavanja ; na prvi pogled on nema nita od (karakteristika) marginalnog umetnika /faux sens/.
risquer je sfera modalnog glagola pouvoir : les apparences su spoljanost i privid, dakle:
moe se dogoditi da privid prikrije sutinu.
Kao novinar, likovni kritiar, romanopisac i autor dramskih komada, Oktav Mirbo (1848-1917)
je u istoriji knjievnosti osoben po tome to je bio uspean, ostvaren i priznat umetnik koga su se
jedni plaili a drugi mu se divili, ali ujedno i marginalac otrovnog pera koji nije tedeo ni
monike ni institucije i koji je u dramskom i romanesknom anru prokrio nove staze, to su
naroito cenili avangardisti. Najbolje plaen hroniar svoga doba, saradnik najuvaenijih ili
najitanijih dnevnih listova, uticajni kritiar koji je uzdrmao ugled najcenjenijih i promovisao
tolike dotad ismejane ili nepoznate umetnike i pisce, autor komada Posao je posao postavljenog
na scenu u pozoritu Komedi fransez 1903, najveeg pozorinog uspeha u evropskim razmerama
s poetka veka, pisac dva bestselera u razdoblju Bel Epok, Vrta muenja (1899) i Dnevnika jedne
sobarice (1900) i, najzad, lan Gonkurove akademije negovanog stila, milioner koji raskono
ivi u dvorcu okruen Moneovim, Pisaroovim, Sezanovim, Van Gogovim slikama, Mirbo na prvi
pogled nema u sebi nieg marginalnog. A ipak, spoljanost moe skrivati ono glavno.