Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
• V
асе
Turisticki vodic
Sty!os, 2008.
SFRJ ZA PONAVUACE
Turisticki vodic
Dejan NovaCic
Predgovor
Dubravka UgreSiC
Каталогизација у пуликацији
Библиотека Матнцс српске, НОВИ Сад
CIP -
316.728(497.1)(09 1 )(036.053.2/.9)
/ Dејап Novaci6. -
НОВА4ИЋ, Дејан
SFRJ z3 ponavljal:e : turisti�ki vodic
4. izd. - Novi Snd : Stylos, 2008 (Novi Sad : АМВ graftka).
- 158 str,; iltlst:r.; 21 сш
Tjгa� 2.000.
ISBN 978-86-7473-381-3
COBISS.SR-ID 228616967
Sadrzaj
Umesto uvoda 15
5
Spoljna politika: Buda Loncar i Patris Lumumba 45
I ndustrija i poljoprivreda 54
Novokomponoyana narodna muzika 54
Spoljna trgoyina: sredstva za masovna razaranja 55
Poljoprivreda: duyan s РоЬогја i kukиruz bez ko!tice 57
Final1sije i novac 59
Kursne liste od Аlјје SirotanoYiea do Slobodana Мјlо!еујеа 59
S�a 60
Jugosloyensko privredno �udo 61
Rcligija: partiz.ni 63
Vampiri 63
Partizani 64
Vera u zagrobni tiyot: Киса суееа 65
Syeta mesta: Medugorje i Киmroуес 67
DcdaMraz 68
KtJl:I'URA I UМETNOST:
0,1 K,'lciinih drama do Mcstrovicevih Srba 74
Koji'cv'lOst: Fric је Ыо covek debo... 74
I iko vl1c lImetnosti: Vilerovi gobIeni i Me!trovicevi Srbi 75
M"/ickn ba!tina 77
Орег", Ьаlс! i kozara�ko kolo 79
ЈоЈ, MC l 1c l : Vlak bez voznog reda 80
I'ш·ti/llnskа !kola Шта 82
6
Nagrade i festivali 83
Pozori�te: kazablte 85
Zamrzivat i nesta�ice 94
Odmor, zabava i геЈаеасјја 97
Cvrge 98
Oe�je pesmice 99
7
Lijepc tene prolaze kroz grad 125
Tako mlada, а уее Slovenka 126
Cudo nevideno 127
�p� 129
Istorija: taekice, pasulj i Unirini paketi 1 30
Сеуарејсј 131
Burek i rekbu 1 32
Оееја usta 133
Slatki fivOl jugoslovenskih рјопјЈа 134
Od himbersafta do cedevite 1 34
1'111'i�IIVIL'(1
Ј54
1 55
�"�" klllll "јес ya�e i naSe mJadosti Ј56
н
Ј
Dejan Nova�ic
SFRJ ZA PONAVLJAC E
Turisti�ki vodi�
,
•
•
!
11
•
12
svje�ija, i ljudi najsrda�niji, i sarnoupravljanje najeflka
snije, i bratstvo i jedinstvo naj�vr�ce, i vojska najhrabrija.
Nova�iceva knjiga dekonstruira te i druge floskule па уе
seo па6п. Upravo zato posti�e dvostruki efekt. CitajuCi
Nova�icevu knjigu pomireno pristajemo па vlastitu pro
�lost i istodobno osjecamo olak§avajuci otpust od пје.
Ijo� ne�to, vrijednost Nova�iceve knjige је i и tomu §to
medu prvima otvara prostor za revalorizaciju pro§losti, i
"
to пе опе "slutbene - пјоmе се se baviti povjesni�ari -
nego pro§losti па§Љ osobnih �ivota.
Dubravka Ugresic
13
,
, ,.
.<
.,
,
Umesto uvoda
15
Tako ka�e narodno predanje. Nauka, medutim, k�e da
је Jugoslavija rodena u Јајсu (lat.: testis, rnnо�.: muda)
2 9. 1 1 . 1 943. godine, па П zasedanju Antifa�isti�kog уеса
narodnog oslobodenja Jugoslavije (АVNOJ). Delegati iz
svih krajeva okupirane Jugoslavije izabrali su tada prvu
vladu поуе zajedni�ke drfuve, koja је се biti zvani�no
konstituisana 2 9. l l . l 945.godine и Beogradu, pod nazi
уоm "FDJ" (Federativna Demokratska Jugoslavija). Od
1 946. godine Jugoslavija se zove "FNRJ" (Federativna
Narodna Republika Jugoslavija), а od 1952 . - "SFRJ"
(SocijaJisti�ka Federativna Republika Jugoslavija).
16
-
Е с. Е
Е
G rz
-__�---
•
l.-
/1
•
v
UJ
N
Priroda:
kroz pustinju i prasumu
Geografski polozaj
Geologija
18
Reljef
lugoslavijom dominira violentni Dinarski masiv. Naj
yj�j planinski vrh је Brdo kod Кrапја (slo.: ,,1lIет i!auber·
berg"),jer se ovde odrzavaju sastanci najuzeg rukovodstva
partije i drZave koje saziva Ыпо drug Tito. Опје jna�e па
sledio Brdo kod Кranja od svog оса, kralja Aleksandra,
zajedno s Веlјт dvorom, s tim �to se оуо poslednje nalazi
таlо juznije, па Dedinju (gr.: "QЛ:rн.t1t"). Оуа је рlanјпа
jo� od prastarih vremena nastanjena trgovcima svinja i уј
sokim oficirima vojske i роlјсјје.
опј su tu gradili naseobine ро svom ukusu, ра је Dedi
пје poznato i ро jedinstvenim opti�kirn [епотеnimа - [а
tamorganama u vidu snaZnih arhitektonskih halucinacija.
Нidrografija
19
�R.\:O I-J /
,
о
о
о
о
- .....
"
па. Takav је slucaj s otokom zvашm "Goli , koji je prona
деп tek pocetkom 80-ш godina хх veka, па veliko iznena
депје Svetozara yukтanoyjca Теmра i Dobrice CosiCa.
Preko puta Golog otoka nalazi se Brionski arhipelag. Za
hvaljujuci blagoj klimi, ovde rastu palme, karnile i pudlice.
О njima vode racuпa drug Tito i drugarica ЈоУankа. Оni su
Ьmш domacini, posebno drug Тito, koji па Brionima sam
"
sadi, okopava i bere naran&e ("svojom моm ) i posle ih
�alje pionirima i pionirkama �irom Jugoslavije.
Юimа
20
se zato pla�e i posle пе mogu da zaspe. Ваг пе рге роЈа de
vet. Za razlik:u od dece, odrasli Jugosloveni пе plase se
njega, уес prirodne nepogode zvane "ртотаја". Zato пе
rado otvaraju prozore u svojim k:ucama. U kancelarijama
јЬ uopste пе otvaraju, jer tu svi puse, kao пј и јаупот tran
sportu, јег su svi znojavi, ра рготаја тo�e da ih "prese
te". U vozovima је оуа zabrana istaknuta па svim jezici
та naroda Jugoslavije: "nicht hinnaulschlafen", "пе pase
аих pencher аи dehors" i "е pericoloso sporogersi". Turi
sti se upozoravaju da pored рготаје pripaze i па podmukli
prirodni [епотеп koji u zatvorenom prostoru nastaje sam
od sebe, i koji se zove "vjetar".
Flora
21
Fauna
Da Ii ste znali?
... Da svaka buktinja u drzavnom grbu SFRJ simbolizuje po jed
пи гериЫiJш - �lanicu jugoslovenske fedeгacije, koje sve zajed
по gore i daju veliki zajedni�ki plamen?
•
22
Glavni grad
Ма kakvi.
23
Kratka istorija SFR(j):
prica о Josipu Brozu Titu
Tito
24
"
krece nesvrstane. Putuje plavim vozom i "ОаlеЬоm . Nosi
Ьеlо odelo, rukavice, prsten i Roleks. Voli Civas, �trukle,
mlin�eke s picekom, omladince ј, naro6to, omladinke.
Poseduje dobru kolekciju ујпа koje па Brionima рјје sa
svojim kaskaderom Ri�ardom Bartonom. U starosti li�no
odlazi па КиЬи ро svoje sledovanje cigara, usput kinji Fi
dela i u povratku preska�e Kineski zid.
Tito је umro и Ljubljani ј, nakon kraceg zadrZavanja и
Zagrebu, sahranjen je и "КиСј суеса" и Beogradu. Po§to је
Ьјо diktator nikome пјје Ыlо �ao �to је umro, tako da ти
ni па sahranu niko nije do�ao, pogotovo ne iz sveta. Ono
па televiziji је montirano, а o�eyjcj la�и.
"Tito"
25
nauke ("Тito i p�elarstvo"), fiskulture ("Тito i vaterpolo")
i geografije ("Тito i Zcmanje"). Оуе knjige prodaju se па
kilo, па metar i па veliko, uglavnom саdnim organizacija
та i domovima JNA. Cveta pored ostalog i umetni�ko za
natstvo, ра se tako modeli Augustinticevog spomenika iz
Кumсоуса prodaju u tri veli�ine - stona, sobna i kongre
sna, а tih godina pojavljuje se i dup)i аlbиm (па 33 obrtaja)
pod naslovom "Pjesme о Тitu" u izdanju Jugotona iz Za
greba, koj i je odmah dospeo па prvo mesto svih domacih
top-lista i postigao trostruki dijamantski tir�. Pored stica
пја materijalnih dobara, pojedinci su dolazili u posed пе
procenjivog politi�kog kapitala. Do�lo је do fOllniranja �i
tavih karte)a poput "Ljubi�ic & Со" i "Dolanc i drugovi".
Kriza zanra •
26
paradu, па kojoj su se njegove pristalice kolektivno hvata
Је za јаја dok su sirene obelezavale godi�njicu Тitove smr
ti. U takvoj atmosferi stradali su svi nazivi izvedeni iz
"
јтепа "Тito , po�ey od de�jih vrtica, do brodogradiblta i
kasarni. Glavne иЈјсе и svirn gradovirna (koje su obavezno
nosile Titovo irnе), Ыlе su preirnenovane, i to u skladu sa
"
nezavisnirn dиhom na�ih naroda ("Ulica srpskih vladara ,
" S
"Шјса hrvatskih kraljeva ). to se (j�e gradova рорu! Тј
tovog УеЈепја, Titovog Uzica i drugih, naravno da su do
ЫЈј nova јтепа, bez mnogo diskusije.
Jugoslavija је,paralelno s tim,padala и ruke ne�ega �to
se zvalo "Predsedni�tvo SFRJ". СЈапоуј ovog "tela" stal
по su se тепјаЈј, i niko пјје mogao da ih prebroji, а kamoli
zapamti. Izиzetak su �lanovi poslednjeg Predsedni�tva
SFRJ, koji се ostati upamceni ро tome �to su ispoljili dr
zavni�ku уеlЉпu i mudrost kada je to Ыlо najpotrebnije,
u najdramati�nijim trenucirna jugoslovenske istorije. Ste
nogrami sa sednica Predsedni�tva iz tog vremena оЫЈијu
britkim dijalozima (,jedi govna / pи�j kurac") i principi
jelnim pitanjima ("ko te јеЬе") koja su strpljivo re�avali dr
Bora Јоујс, dr Stipe Mesic, dr Janez Dmov�ek, dr Bogi6
Bogi�evic i dr Vasil Tupurkovski, а bracu Kostic i da ne
рошјпјеmо. Medu пјirnа se тuуао i neki lik ро јтепи Sej
do Bajramovic, za koga o�eyjcj kafu da је иртауо оп, sti
сајет istorijskih okolnosti, ugasio svetlo i zatvorio vrata.
27
10.000 ревата. Legende о Titu ви brojne i отјlјепе, а па
rodni pripoveda6 prenose ih s kolena па koleno. Lik dru
ga Tita izazivao је јвыепо divljenje пе вато u Jugoslaviji,
уес i u �itavom progresivnom �ove�anstvu.
Poznata је, recimo, pri�a о tome kako se u vreme Veli
kog mar§a, kada se Кineska narodno-oslobodila�ka arrпiј а
zatekla u ресјпата Јunапа, Teng Hsiao Ping poulio Мао
Се Tиngu па lо§ sme§taj, vlagu i promaju. Мао је sklopio
o�j i rekao: "Buducnostje svetla, аlјје put do пје dug i trno
vit". Zatim je ispri�ao Tengu kako је tokom 1 943. godine i
drug Tito �jyeo u jednoj ресјni poredD.rvara.
"U istoj pecini �ivelaje i njegova verenicaD.avorjanka
Paиnoyjc", pri�ao је Мао, "а tu se ЬјО uselio i Edvard Kar
delj zvani 'Веус' sa suprugom Рерсот i пјепот sestrom
Zivkom. Ali, Tito se пјје �alio. Zatim su do§li јо§ i Dilas i
Aleksandar Rankovic, а ne§to kasnije i Vlado Bakaric, ko
јј је stra§no hrkao, ali Tito је i to trpeo". Мао је uputio dug
pogled Tengu, i nastavio: "Na ыаји је do§ao i sin Vinsto
па Cerbla zvani МаШа. Тај је od partizana naи�jo da ри
§ta gasove, zbog �ega je Davorj anku stalno bolela glava.
Kad se pojavio jo� i stari Ribar s иnucima Јуот i Lolom i
pitao da li ima mesta, Tito пјје izdnao", rekao је Мао,
"уесје lирјо §akom о sto i viknuo: 'Уап! Svi уan! .. Majkи
уат bo�jи... ! '"
"ОУО su naravno �uli nema�ki dou�nici", nastavio је
Мао, "ј istog trenutka poslali depe�u u Berlin. Нitlerје od
mah naredio desant па Drvar. . . Partizani su medutim he
rojski brani\i svog komandanta. U tome se posebno ista
kao Titov pas ро imenu Тigar. Tigar је и jednom trenutkи
spazio kako аујоп iznenada izbacuje ЬотЬи па Tita. Tigar
2К
је munjevito sk060, oborio Tita па zemlju, а zatim se sam
Ьасјо па ЬотЬи, zakloniv�ije svojim tel0m . . . " Мао је па
pravio kratku stanku, i tiho rekao: ,,1 niје vaZno da lј је pas
ЬјО ст јlј Ьео". Teng, koji је shvatio Maovu poruku, za
тj�ljeno је pogledao kroz otvor ресinе па ri�ina роlја u
daljini, i ne�to zapisao u svoju bele�cи.
Tako је to bilo u Кini. 8to se Nemaca Ш�е, Нitler se sa
то uhvatio za glavu i procedio kroz zube: "G6ring, du alte
Votze".
А Tigar? Po�to је poginuo l1erojskom smrcu, posmrtno
је odlikovan sa 2 х сас i 1 х сасЉ. Po�etkom 50-Љ, пјеmи
u �ast, podignut је spomenik па otoku Veliki Brijun. То је .
29
Stanovnistvo i demografija: v
Zemljaci
30
-- -
--
•
•
о
•
•
- -
pri�aju drugim jezikom. Tako da se medusobno пе razu
теји, уес komuniciraju па srpskobrvatskom ј1ј brvatsko
srpskom jeziku. Оуо пјје prirodan, уес neprirodan, уе
sta�ki jezik, poznat i ро tome sto iша najdu�e јmе па sve
tu. V�na паротепа za turiste iz velikih i bogatih zemalja:
srpskobrvatski (Yugoslavian) jezik treba razlikovati od
�ehoslova�kog (Polish) jezika. Nije isto.
Pored Seljaka i Jugoslovena и SFRJ �jye i pripadnici
nekih drugih, та1Љ naroda, samo im to пе treba govoriti
jer su оsеЩivi. Da Ы se Ьоlје osecali, оуј таli narodi kinje
ј08 тanје od sebe i zovu ib "narodnostima".
Najbrojnij a narodnost и SFRJ ви Svabe. опј su 108а
narodnost јет иЫјаји partizanske ranjenike. Jedini na�jn
da prestanu je da јm dode Boris Dvomik. Kad njega ug1e
daju, odmah padnu mrtvi ili se razbe�e. Za razliku od Sva
Ьа, stanovnistvo SFRJ уеоmа сепј Nemce ј, паroбitо, пјј- •
.\2
politi�koj, ekonomskoj i dru�tvenoj hijerarhiji zemlje. Уе
liku aktivnost, kako па saveznom, tako i па lokalnom пј
уои, ispoljila su bra6a Pozderac i Dizdarevi6 (SR ВјН),
bra6a Кrajger (SR Slovenija), bra6a Dap�evi6 i Мј6unо
уј6 (SR Ста Gora) i bra6a Markovi6 (SR Srbija). U оЫа
sti kulture i umetnosti posebno su se istakla bra6a Вајј6.
Кrajeт 80-Љ "bra6a" su uglavnom prestala da se рој а
Уlјuји ujavnosti. lzuzetno, pojedina "bra6a", kao npr. bra-
6а Mjlo�eyj6 (SR Ста Gora / SR Srbija) nastavila su da
rade to �to rade. Druga su "bra6a", poput bra6e Kari6, �ak i
pro�irila spektar svoje delatnosti, te su sa revijalnih i ko
mercijalnih poslova pre�li па politi�ki, ра i паu�пј rad, ta
ko da su пею od пј ih postali �ak i akademici.
Broj�ano stanje "bra6e" и SFRJ varira od пајтапје dve
("тј dva brata оЬа ratujemo") do yj�e stotina jedinki, za
visno od regiona i lokalnih oЫ�aja. То dokazuje da neka
"bra6a" tehni�ki nisu пј bila u krvnот srodstvu. Eklatan
tan primer su Boro i Ramiz (SAP Kosovo).
зз
mu�ko"). Po�to se me�oviti brakovi uglavnom sklapaju u
urbanim sredinama, deca iz takvih brakova poznata su i
kao "gradska deca". U Medicinskoj enciklopedij i JLZ-a
pj�e daje " . . . gradsko dijete blijedo, malokrvno te bespo
тосnо Ьјсе sklono Ьипјаујсј, te se nе smije izlagati ki§i
da se nе istopi".
Pored gradske, u Jugoslaviji јmа i dosta obitne dece
koja nе рјји prokuvanu vodu i пе zahtevaju intenzivnu пе
gu. 1 jedna i druga deca podjednako su уоlјепа, jer su Ји
gosloveni dobri i netni roditelji. Drtava medutim nе vodi
brigu о deci i zato su §kole besplatne, а porodice s уј§е de-
34
"
се imaju ргауо па "de�ji dodatak . Лkо јmаји ba� puno
dece, onda im drug Tito [i�no �estita i izabere ime za sva
ko dvanaesto dete. U takvim slu�ajevima drug Tito se
" "
smatra za "kuша (ital.: "Ље godfather ).
35
•
v
POLITICКI SISTEM 1
v v
DRUSTVENO-POLITICKE
ORGANIZACIJE
36
preko sindikata паЬауlјаји sve �to stignu: kisele krastavce,
jorgane i шazniсе za filhaIInonUu. Ти su пагаvnо i "Ьиtk:i
се" i "polutke", tj. uzdut pretesterisane svinje. Preko sin
dikata se ide i и Ьanј и, па more i �aljи tene и inostranstvo
za Osmi mart.
Posebnu patnju Sindikat poklanja ishrani radnog naro
da. Radni ljudi se hrane tzv. "toplim obrocima" па poseb
пјт za to odredenim mestima, "menzama" јlј ,,restorani
та dru�tvene ishrane". Торlј оЬгосј su ukusni, kalori�ni i
оЫlпј. U prose�nom jugoslovenskom preduzecu za doru
�ak se oЫ�no slшi pasulj s kobasicom (и skromnijoj) ili
krmenadlom (и luksuznoj varijanti). Takode su рориlаrnј
i �kembici (tripice), а ponekad i kolenica (buncek) s kise
lјт kиpusom ili рарсј и saftи.
Menze se ina�e dele па fabri�ke (radni�ke), slшЬе
ni�ke i studentske. Posebnu vrstu menza koriste "fиnkcjo
neri". Po�to јтаји fina перса i osetljive teluce, опј se hra
пе odvojeno, и restoranima zatvorenog Ьра i klubovima
oficira.
Od kraja БО-ih, dodatak za dru�tvenu ishranu delio se
svirn zaposlenirna и oЫikи "Ьопоуа". Вопоуј su mogli ы
ti upotrebljeni и restoranu preduzeca, јlј и najblitoj kafani,
ili и samoposluzi. Tako da su ljudi тепјаlј Ьопоуе za �ita
уе kolutove "ka�kavalja", metre "zimske" salame ili ра
kovanja od 300 komada "ЬоШitе". Ili раг fla�a vinjaka,
kako ko.
Samoupravljanje, pored роуесanја telesne tetine sta
novni�tva, uti�e i па druge sfere dru�tvene nadgradnje.
Опо је obogatilo knjitevni i kolokvijalni jezik пеОЫ�niт
skracenicama i sintagmama poput "UR", "ZUR" i
37
Ideologija marksizma iIi kako је Marks ukrao
jedanaestu tezu Fojerbahu
38
Аvangarda radnicke klase:
drug Daca i Jagnjece brigade
39
bIoka revelucionamih pesama (npr. "Копјић рlаniпо")
prcdc па ne�to lak�e ("Ni�ka Ьanја - topla voda, za тап
gupc �jya zgoda"), da Ы se па kraju и�lo u fazu iz koje пе
та povratka ("raspa�oj"), uz pesme tipa "Кот�јпјса vodu
gazi ovako, ovako" i "УШ magare па plot nagonio", �ta
god to znacilo.
•
Funkcioneri
40
koji se u drugim zemljama obi�no vida samo ро zubar
skim �ekaonicama.
Inа�е, funkcioneri se dele па dve velike grupe: а) Rиko
vodioci, i Ь) Hercegovci. Rиkovodioci su оЫ�пј ljudi i
osim u SFRJ јmа ih svuda ро svetu. Hercegovce је pak te
�ko паСј bilo gde drugde osim и Beogradu, Zagrebu i Sara
jevu. Hercegovci mogu biti isto�ni i zapadni, ali пета nika
kve razlike. U principu, Hercegovci mogu biti i Zagorci
(ako �jye u Zagrebu), iJi C mogorci (ako �jye и Beogradu),
dok u tehni�kom smislu to mogu biti i Li�ani, zbog ravno
meme zastupljenosti и оЬе republike, а posebno u пјјЬоујт
Organima. Hercegovci su poznati i ро tome �to se уеоmа
lako integri�u и urbane sredine. Zato su tako orniljeni.
SUBNOR
41
se predomislili рге 09.05 . 1 945. i da su па�Јј dva pouzdana
svedoka da to potvrde.
Predsednik SUBNOR-a је narodni Ьеroј Bata Zivoji
поујС. Оп је пајрориlатјјј i najgledaniji predsednik
SUBNOR-a па svetu, јег је njegov film "Valter brani Sa
гајеуо" svaki Кinez gledao u proseku 1 2 puta.
Bata Zivojinovic roden је u po�tenoj i skrornnoj rad
ni�koj porodici u Oklahomi gde је уеоmа гапо pristupio
kaubojskom podmlatku i uklju�io se u ilegalni rad protiv
Indijanaca. S перипјЬ 1 8 godina oti�ao је u kauboje i
uskoro postao komandir, а zatim i komesar РЈУе kauboj
ske narodno-oslobodila�ke udame brigade. Proslavio se
u bitkama za Аlаmо, Getisbro i kod ОК korala. Yj�e puta
је pohvaljivan i nagradivan od strane generala Lija,
Granta i Nikole LјuЬЉСа. Nosilac је Kaubojske spome
пјсе 1 94 1 . godine. Za ulogu u Ысј па Neretvi, kadaje go
lјm rukama иЬјо dve divizije Indijanaca i neopisivu koli
�јпи пјЉоуЉ grizlija, odlikovan је ordenom Narodnog
heroja i јmепоуап po�asnim gradaninom Gal� Sitija. Na
угhunси slave, iz nepoznatih razloga pгe�ao је па stranu
Сејепа. Steta.
42
Glavni posao pioniraje da idu u �kolu i do�ekuju druga
Tita i drugaricu Jovanku kad se vrate kuci s puta. Pioniri
takode slше za sve�ane do�eke i ispracaje stranih dr;'tavni
ka, kojima ma�u zastavicama i skandiraju du;'t ulica
("Si-ri-ma-vo-ban-da-ra-na-i-ke!"). Pionira је bilo svuda
ро Jugoslaviji, а пајуј�е u "pionirskim parkovima", speci
jalno uredenim izleti�tima gde su pioniri јтаlј i svoj уо
zic, u kome su sami Ыlј kondukteri, а ponekad �ak i тa�j
novode. Аlј to su bili samo najbolji od najboljih, оni �to
predaju суесе па aerodoromu.
Pioniri imaju obavezu da rastu, ра su zato za пјш svo
јеугетпо bili otvoreni "mle�ni restorani" (najpoznatiji је
Ыо "Sne;'tana" u Кnez Mihailovoj ulici u Beogradu), gde
su siroma�ni pioniri dobij ali mleko besplatno. Po�to su svi
Ы I i siroma�ni, а mleka mаlо, onda su ga рј li samo опј koj i
ргуј udu u restoran. Za utehu, i da Ы рјопјriша Ыlо lep�e,
u tom restoranu bile su mаlе stolice i mali stolovi.
43
vrsno vaspitno sredstvo i koristi se kao zamena za telesne
kazne. Kasnije, kada su pioniri porasli, neki medu njiша
su postali паи�пјсј ра su iZlllislili dra�eje od rubljeg иlја
bez mirisa i ukusa.
•
[)
•
44
,
45
ta. Takav је Ыо slu�aj i s u�enikom osnovne �kole "Sese
"
Seku Тите iz Kin�ase, ро imenu Patris Lumllmba. Оп је
Ыо пе saтo najbolji u�enik u razredu, уес је i рипо рота
gao ЬаЫ i dedi oko kuce. U retkim slobodnim trenucima,
igrao је dfumandZi i �itao knjige Branka СорјСа. Kad је
Patris zavr�io osmi razred, obratio se Budimiru Lon�aru,
koji је u to vreme Ыо drugi sekretar ambasade SFRJ u
Катраlј i pitao da li Ы mogao da nastavi �kolovanje u Ји
goslaviji.
"Naravno", rekao је Lon�ar, i stavio ga u sledeCi
ЈАТ-оу аујоп za Beograd. Patris је upisao Faku1tet poli
ti�kih nauka, diplomirao s desetkom i vratio se и Kongo da
�iri ideje bratstva i jedinstva теди narodima Tutsi i Hutu.
Kad и tome пјје uspeo, oti�ao је и Katangu da se bori s ire
dentom. Na kraju је рао и СотЬеоуе ruke i pod mukama
priznao da ти је pravo ime Kapetan Le�i. Zato је Zair ро
sle morao da promeru јте и Kongo, а Kongo и Zair. А stu
dentski dom "Veljko Vlabovic" u studentski dom "Patris
Luтumba". Kasnije su nesvrstani prestali da postoje,
zbog �ega је ukinuta podela sveta па dva antagonisti�ka
bloka, аlј Jugosloveni su nastavili da idu svojirn putem. А
svi ostali svojim.
46
ONO i DSZ
(sredstva masovnog unistenja)
47
bavila sarno ozbiJjnim stvarima, kao �to је suzbijanje те
dunarodnog terorizma (sporazum Dizdarevic - АЬи Ijad),
ра је zbog toga stekla veliko po�tovanje od kolega u Staziju
i Sekuritatei. Pored izvanrednih operativaca (Lj.Zemunac,
Ј. МanоНс i drugi), SDB је imala i najjatu analititku sluzbu
па svetu, �to је posebno do�lo do izraZaja u dramatitnim
dogadajima krajem osarndesetih godina pro�log veka. SDB
predstavlja trajnu inspiraciju jugoslovenskih umetnika. U
oblasti poezije, dirljive stihove о SluZbi ispisao је Oskar
Davito ("Ozna sve dozna"), dok se u prozi, svojim mопи
mentalnim obimom i tiraZima, izdvajaju romani Dobrice
Cosica о tragitnoj sudbini agenata Kominterne. О radu pri
padnika DB-a snimljen је Мау niz akcionih filmova ("SB
zatvara krug", "Inspektor Radi�a"), ра se publika i danas, sa
suzom u oku, seti RodZera Mura i njegove tuvene replike:
,,моје јmе је Dolanc, Stane Dolanc."
Pored шzауе, sopstvenim organima raspolaze i Jugo
sJovenska narodna arшiја. Те organe tini, kratko reteno,
ТО. Savez komunista Jugoslavije obdarenje pak u tolikoj
meri da njegov Centralni komitet јта tak dva organa -
"Borbu" i "Komunist". Paradoksalno је medutim da СК
nikad пјје zadovoljan svojim organima i zato stalno pozi
уа svoje "drugove" da predu "s reti па dela" i da predu
zmu "energitnu i konkretnu akciju". Sta god to znablo.
U Jugoslaviji postoje i ornJadinski organi (SSOJ), u
kojima su mnogi funkcioneri svojevremeno Ы Н уеота
"aktivni", а da јm пјје zafalila dlaka s glave, iako se u dru
gim zemljama za to ide u zatvor.
Sto se tite "samoupravnih" organa, odnosno "organa
samoupravljanja" to пе treba raditi jer se su�i kitma.
48
Unutrasnji neprijateJji
Unutra�nji organi јmај и zadatak da se, kao �to јm iше
ka�e, bore s unutra�njim neprijateljima, poznatijim pod
nazivom "disidenti". Spisak svih disidenata mo�e se пасј
u tzv. "ВјјеЈој knjizi" СК SКН. Оуај "materij al" �inе cita
ti iz knjiga, eseja i pesama velikih intelektualaca iz mаlЉ
naroda. Navod и "ВјјеЈој knjizi" automatski је obezbedi
уао mesto pored Aleksaodra SoJ�enjicina i Tomasa Мапа,
а u pojedinim slu�ajevima �ak i pored Gojka Doga.
Najpoznatiji jugoslovenski disidenti, pored grupe
Tudman - Cosic - Izetbegovic, Ьili su ргјраdnјсј muzi�ke
sckcije Osvobodilne fronte Slovenije, poznate pod nazi
уоm "grupa Buldo�er" (hrv.: "Раrnј valjak"). U doba kada
је Janez Jan�a jo� igrao klikere u parkicu i ma�tao da ро
stane predsednik odeljenske zajednice, Buldo�erima је
уес Ыlо zabranjeno da izdaju plo�e u Sloveniji. Morali su
to da rade и Beogradu, i to па srpskohrvatskom jeziku. Оni
su se pobunili, ali vlasti nikako nisu mogle da doku�e ka
49
Jugoslovenska narodna armija
50
Beograd " Dozvolite da se obratimo". Ina�e, оуај dan se
sasvim slu�ajno poklapa s rodendanom Ј. У. Staljina.
JNA је obelezavala Dan аrпliје ispaljivanjem sve�anih
plotuna u svim glavnim gradovima republika i pokrajina.
Civili ovu poruku nisu uspeli da protuma�e па vreme.
Уојпо lice
51
�to ј та unezveren pogled, crvene и�j i �to пе shvata da
"d�emsanje" uop�te пета za сјlј da hodnik bude tist, уес
da desetar (пет.: "obersturmfi.ihrer") па kraju histeri�no
drekne "ostav". Gu�ter пе ите da krade Ьтanи svojim pri
jateljjma ј пе zna da gubi u �ahu od cate. 1 uvek stoji ро
slednji u redu za mеnzu. U kantinu pak пе sme пј da privi
rj, osirn da d�ombama kupi рјуо.
Svakom zlu medutim dode kraj, ра se i gu�ter jednom
pretvori и desetara. Desetari su pak finalni proizvod JNA.
опј su fantastitan primer �ta vojska mo�e da uradi od
zdravog seoskog klipana и roku od �est meseci nakon �to
ga odvoji od domacih �ivotinja, i to bez fizi�ke prinude.
Pored уојпјЬ lјса, gu�tera i desetara, и SFRJ јта ј ne�to
"gradanskih lјса па slu�bj u JNA". Оуј se drZe rnratno jer
znaju svakakve уојпе tajne. Napokon, јта tu i nekakvih
"civila", аlј песе dugo.
53
•
Industrija i poljoprivreda
54
sam Bogu zgre�ila", "Za§to majko tako patim"), ali пе za
postavljaju ni pojedina�ne nauke i discipline, прг. kompa
rativnu sociologiju ("Моје selo lep�e od Pariza") ili psihi
jatriju ("Ala ЫЬ se �ikicala аl тј пе da папа"). Sto se рое
tike ti�e, iako se NNМ bazira па tradicionalnom stihu i
stilskim figuriima, pojedini autori pribegavaju avangard
пјјјт izrazima, u rasponu od паdгеаlizша ("Suzama sam
lерјо tapete") do dadaizma ("Ор, сугс, grok"). Teorijski
radovi iz oblasti NNМ publikuju se u stru�nom �asopisu
"Sabor" iz Beograda, �esto u polerni�kom tonu (sukob па
estradnoj levici - Dr Јате / Dr Zmijanac).
Кrajeт 80-Љ godina хх veka dolazi do okupljanja Ье
terogenih ргауаса i razliblih �kola тj�ljenja unutar NNM,
(е пјЉоуе institucionalizacije u jedinstven ideolo�ki ро
kret. NNМ je izvr�ila veliki uticaj пајаупо rnnenje i op�te
stanje duha u zem1ji, u kolaboraciji sa drugim znа�ајпјт
kulturnim institucijama poput SANU i UKS.
55
Dobro ide i prodaja ratnih аујопа tipa "Orao" , "Soko"
i "Jastreb". Stranci, ipak, najyj�e kupuju "Karavelu". То је
prvi putni�ki аујоп jugoslovenske konstrukcije, nastao
usavr�avanjem letelice DC-3 koja је ranije sluZila za pre
voz vojske i turista i sticanje straha od letenja. "Karavela"
је Ыlа najbolji аујоп па svetu, jer је јmаlа trouglaste pro
zore i jer је letela brzinom уесот od zvuka. Tako se bar
pri�alo u па§ој ulici, gde је jna�e vladalo uverenje da ро
red najboljih аујопа imamo i najbolje pilote, stjuardese i
kontrolore letenja, а posebno smo Ыlј ponosni па bezbed
nost na�ih vazduhoplova. Опо kod Aja�jja obja�njayalj
smo slu�ajem, nad C e§kom пе znamo �ta se desilo, а Ко
paonikje Ыо па pogre�nom mestu. Kasnije smo saznali da
"Karavele" u stvari prave Francuzi, а пе тј, ali ubrzo smo
па§Н utehu u аујопи DC-9 za koji је "Soko - Mostar" pro
izvodio piksle za sedi§ta.
Sto se civilnih programa ti�e, SFRJ najyj�e izvozi bes
trzajni usisiva� "Sloboda - C a�ak" u Irak i Libiju, dok se u
Sjedinjene Dr:!ave Amerike izvoze aparati za doma6in
stvo marke "Yugo". Po§to оуј mehanizmi јrnаји i ne�to
to�kova, neko se setio da ih reklamira kao "automobile". 1
upalilo је. Inа�е, пајуе6ј industijski kompleks u Jugosaviji
је Agrokomerc. Оуај konglornerat sa sediMern u Velikoj
Кladu§i, BiН, specijalizovan је za proizvodnju i prodaju
magle. ZahvaljujuCi poslovnom geniju svog osniva�a, Fi
kreta Abdi6a, Agrokornerc је Ыо jedino jugoslovensko
preduzece koje se na§lo па Forbsovoj listi 500. Poslovi su
se razvijali munjevito i uspe�no, ра је Fikret za svaki slu
�aj pre§ao u Opatiju. Zbog zdravlja, jer је Ыо alergi�an па
polen. Odatle је, sede6i go u kancelariji, rukovodio svo-
56
јот poslovnom imperijom putem telefona i telegrama, jer
faks u to vreme jo� пјје Ыо pronaden. U slobodno vreme
је gradio hidroavion па sprat koji је trebalo da leti па linјјј
Moskva - VeLika КJadu�a - Njujork i prevozi blarice za
sovjetsku Rusiju u jednom, а zlatne poluge i umetni�ke
slike u drugom pravcu. Na krajuje Fikret postao kralj jed
пе balkanske dr�ave u ddavi. Tada је promenio јmе u
" "
"ВаЬо (da Ы se razlikovao od "Dede ), naglo ostario i
po�eo da prevrce ро rukama staklenu kuglu u kojoj ј е ра
"
dao sneg i pisalo "Rosebud .
57
рији pripadnici МUP-a jer veruju da unutra ima 57 cigare
ta. Glavni konkurenti ,,57-сј" su plava ,,zeta", "Morava" s
filterom i tzv "bela", sarajevska "Drina". Sve је to naravno
super, osim kad te matorci provale. Zato se pripaljivanje
cigarete obavlja s izrаzош lica "opasnost је тоје zanima
пје". Kasnije se izraz postepeno mепја u "heroji su llшоr
пј" а pripaljivanje se izvodi rutinskim i pomalo lenjim ро-
•
58
Finansije i novac
59
"Udamik", kod Dubrovnika, па dve nedelje s poja�anoт
ishranom. Posebno po§tovanje ukazano ти је time §to је
njegov lik Ыо otisnut па noy�anjcи od 1 000 dinara. Alјја
Sirotanovic је zbog lepog zivota oti§ao u prevremenu јп
validsku penziju. Posle је uшrо. Nov�anice su јо§ neke
угете Ыlе u opticaju, ра su i опе poyи�ene.
Nakon "somova" NВJ је emitovala "konj e", odnosno
noy�anjce od 1 00 dinara. Копјј su Ыlј уеота рориlаmј
medu turistima iz Poljske i Madarske, i sezonskim radni
cima iz Rumunije i Bugarske. Na �eboslova�kom se za
"konja" govorilo ,,�гyena" i zvu�alo је таlо �иdnо, а па
isto�nonema�kom �ak i sme§no.
Stoja
60
Ka�u da su sredinom 60-јЬ bar bismo tako povreme
-
6]
Za razlikи od Sovjetskog Saveza, omladinci su u Jugo
slaviji sami j�lj па radne akcije. Пi, kako је па trecem рlе
пити Politbiroa СК SКJ istakao Slobodan Penezic - Кr
cun: "Nigde пе be�e, ajo� i реуаји. Ра dobro, bog te тоlо
уо, gde to jo� јта?" 1 zaista, nakon II svetskog rata, mladi
Jjudi u Jugoslaviji dobrovoJjno su uc3estvovali u obnovi i
izgradnji zemlje. КораЈј su, krampali i gurali "tac3ke", та
Ја kolica za prevoz zemlje па jednom toc3ku (оуо da Ы јт
ЫЈо te�e), i Ыlј su srecni. Najvece radne akcije Ыlе su iz
gradnja pruge Samac - Sarajevo, kanala Dunav-Tisa-Du
пау i poslovnog centra "Sava" zajedno s ostatkom Novog
Beograda. Mada пј Zaprude пјје Jok
б2
Religija: partizani
Vampiri
63
"
vite sebi drugib idola do тепе . . . majku уат bozju! Уе
сјпа је ozbiljno shvatila to upozorenje, а оni koji nisu, za
vгШi su najednomjadranskom ostrvu da mаlо dublje raz
misle о tome gde su pogre�ili i �ta је иор!ае smisao ljud
skog zivota.
Zato su narodi Jugoslavije jedva �ekali da se Bog smi
lије i po�alje oganj nebesld da роЬче komиniste. Po�to su
Ыlј strpljivi, �ekanje јт se isplatilo. Bog пе samo da је
uslШо njihove molitve, уес је samoinicijativno oti�ao i
korak dalje, ра se и ognju, zajedno s op�tinsldm komiteti
та, na�lo i par miliona slu�ajnih prolaznika. Tako da је па
kraju svako video svog boga.
Рагшапј
64
ha, koga је donela roda, i �јјirn је juna�tvima otvoren поуј
herojski ciklus za пј�е razrede osnovnih §kola, i �jjj su pod
vizi opisani u Ноmегоуоm spevu "Zenevska konvencija i
upotreba dece u ratnim dejstvirna".
Partizani koji su se istakli и borbi i иЫlј naroc:ito veliki
Ьгој Nemaca, izdajnika јlј drugih partizana (onih �to kradu
jabuke) dobijali su zvanje "Narodnih heroja". Narodni Ье
гојј se dele па �jye i mrtve - mrtvi �jye и �itankama, а �jyj
па Dedinju. Оуј poslednji mrze Bitlse i zalam se za hap§e
пје Dorda МаЈјanоујСа. Kad шцоdпi heroj l.Imre, vest о
tome оЬјауј televizija, ali пе ka�e da је taj-i-taj umro уес
daje preminuo,jer zvu�i tШnјје. Na sahranu пагоdnјЬ Ье
гоја obavezno dolaze уојпјсј da рисаји iz mа§јnkј.
65
Ки6а суе6аје j ugoslovenski zid pla�a. Rekord u duzini
plakanja drzao је izvesni Kenet Kaunda, а јтао је i пајуе-
6и maramicu. Delegacije pak SSNO-a i SSUP-a nikad пј
su pu�tali и Ки6и суе6а zajedno, zbog straba od poplave.
Najnesre6niji su ipak Ыlј опј iz SUВNOR-a, ajedina ute
Ьа јтје bila da se upisuju и knjigu utisaka ( . . . lak�e Ы тј
"
66
Sveta mesta: Medugorje i Kumrovec
67
Zato su se Кишrоусanј, koji su inace vеоша zavideli
onima iz Medugorja, odmah setili i оуе legende i vidovi
tog Martina. Naime, Martin је pored miseva cesto ујдао i
druga Tita. Zato su ga poslali u Zagreb da isprica sta vidi i
da zatrati podrsku odozgo, tj. od СК SКН. Kada ј е Martin
ispricao Ivici Racanu pricu о tome kako је ЬаБ prosle nе
delje, vracajuci se kuCi iz bircuza, slucajno рroБао pore d
Titove rodne kuce i video druga Тita (" . . . а nas ti Jotek
pred hiticom lebdi i уеlј: tMartine, majku ti botju' је
Ьет . . . '''). Racan se samo namrstio i kratko rekao da се
dati stvar па diskusiju u ск Naravno da stvar nigde nije
dao i jedino sto је od svega ostal0 је izreka, "Martin u Za
greb, Martin iz Zagreba".
Deda Mraz
68
Deda Mraz је ио6 svakog prvog januara obilazio decu
ро preduzeCima u kojima su radili njihovi roditelji i pokla
пјао јm tzv. "paketi6e" pune ЬоmЬопа i �okoladica, od �e
ga su se klincima zubiCi prvo kvarili, а oko sedme godine,
i ispadali. Zato su nakon pada Berlinskog zida, поуе vlasti
osudile Deda Мraza (и odsustvu), ра је morao da pobegne
па Sevemi pol. Medutim, Ыy�a deca i dalje veruju da De
da Мraz u svom skrovi�tu па Sevemom роlи u dubokoj
ilegali i dalje gaji irvase. 1 kuje рlапоуе za povratak.
Kozara
69
OBRAZOVANJE 1 NAUКA:
v
RACUNAJTE NA NAS
Usmereno
70
па kmerski. Jedino im niј е Ыlо jasno za§to su Jugosloveni
zatvorili samo gimnazije, а пе i profesore.
Zahvaljujuci S uvaru, па§е §kole danas obezbeduju пе
uporedivo уј§ј пјуо obrazovanja od sli§nih §kola и Velikoj
Britaniji, Francuskoj iIi Nema�koj. А о glupim Arnerikan
сјта da i пе govorimo. опј пе znaju �ak пј kada је Ыlа Се
tvrta neprijateljska ofanziva.
Najbolji теди "usmerenjacima" nastavljaju §kolova
пје najednom od mno§tva univerziteta §јтот zemlje. Опе
koj i петаји dovoljno поуса za §kolovanje, stipendira
drug Tito. Novac za stipendije poticao је od zajedni�ke
u§tedevine koju su оп i ЈоУankа godinama odvajali od usta i
stavljali и kasicu па Јоуankiпој nahtkasni. Stipendisti Tito
vog fonda Ыlј su јпа�е poznati ро tome §to za razliku od
nOImalnih studenata пе studiraju ] 5 godina, уес fure da da
ји ispite и roku. 1 §to stalno jure ne§to §to se zove "prosek".
Ekskurzije
71
bilo vaZno - па ekskurzijama је bitno samo опо �to se radi
kad раdnе mrak, uz pesmu "Da lј znзS da (е volim" Dade
Торјса, ili, jo� Ьоlје, "сrш leptir" YU-grupe. Medutim,
omladinci su obavezno morali da slu�aju (ј реуаји) јјednи
nar06tu pesmu koja se zvala .;Ra�unajte па nas".
"Ra�unajte па nas" је najpoznatija pesma tzv. "dvor
skog" pravca u jugoslovenskoj zabavnoj muzici (eng. :
"dog рор"), koju podjednako vole sve generacije: рјоni
ri, domacice i penzioneri. Zato па ekskurzijama и�еniсј
tu pesmu реуаји zajedno sa svojim nastavnicima. Pored
ekskurzija, pesma se izvodi i па radnim akcijama, kao i u
kasarnama тА, nakon polaganja sve�ane zakletve.
Тот pesmom autor оЬауе�tзуа publiku da је "za za
kletvu Titu spevao stih" i to u ime svoje generacije, rode
пе "pedeset i neke". Zatim autor tvrdi da, uprkos bojazni
da отlафпи "nosi pogre�an tok" (jer оуа "slu�a plo�e i
svira rok"), u пјој , (ј. omladini, "struji krv partizana", te
da zato опа znа .,za�to је tu". Na kraju autor poru�uje
drugu Titu, SSNO-u i SSUP-u: "ra�unajte па nas".
Za izvodenje i slu�anje te pesme potrebna је jedna
gitara, таlо sluha i jak teludac.
Akademici
72
ni�ki univerzitet "Rade Коп�ат" uticaJa је пе samo па for
miranje intelek:tualno i тогаlnо snazne dru§tvene eJite, уес
је uticaJa i па duhovni zivot naroda u пајЉет smislu гe�j.
Jugoslavij a danas zauzima ubedljivo prvo mesto u sve
tu ро rezervama nau�nih radnika. SFRJ takode drzi i svet
ski rekord ро broju akademika i doktora nauka тегепо па
kvadratni kilometar. Najveca koncentracija nau�nih rad
nika zabelezena је u najstarijim i najuglednijim evropskim
univerzitetskim centrima kao §to su Beograd, Zagreb i Pri
§tina. Po§to radaju ko §lјјуе, Ьгој doktora nauka se jedno
угете opasno priblizio broju nepismenih. Аlј, jugosJo
venski doktori nisu samo najmnogobrojniji, уес i najorigi
nalnij i: niko drugi па svetu пе brani teze poput "Politi�ka
ekonomija od Kejnza do Kardelja". Ina�e, najpopulamiji
jugolovenski nau�nik Ыо је Мјlјуој Jugin. Dok mu jed
nog dana Nil Armstrong пјје stao па kшје oko.
U SFRJ је Ьјlа уеота razvijena i institucija tzv. "po�a
snih doktorata", koji se dodeljuju ugle dnim nau�nim rad
пјсјта iz zemlje (dr Nikola Ljubi�ic, dr Veli Deva), i јо§
uglednijim nau�nicima iz sveta (dr ldi Лmјп "Dada", dr
Muharem "El" Gadafi). DodeJjivanj e po�asnih akadem
skih titula svakom stranom drzavniku koji poseti Jugosla
viju u§lo је po�etkom БО-ih u formalni protokol Kabineta
predsednika Republike ("Kad moze da dijeli опај таlј iz
Etiopije, majku јој bozju i Etiopiji . . )
. ОО .
73
KULT 1 UMI!:TNOST:
Od Кrlezinih drama do
Mestrovicevih Srba
74
Osim te knjige, Nobelov komitet iz na�e ulice visoko је
сепјо "Dјебakа konzula", ,,I<roz pustinju i pra�иmu" i "De
си kapetana Granta". 1 naravno, "Dјебakе Pavlove ulice".
Posle Kestnera, jugoslovenska deca najyj�e vole Miro
slava Кrle�u. Оп је napisao najuzbudljiviji deo obavezne
�kolske lektire. Generacije se secaju da su, pored Кrle�i
пјЬ romana od sedam kila, posebno napete bile "Balade
Petrice Kerempuha" koje је оуај iz nekog razloga napisao
па mongolskom jeziku.
Da Ьј пат pribli�ili Кrleт, profesori su govorili da је
оп ЬјО пајЬоlјј prijatelj druga Тita i da се zato тоМа dobi
ti Nobelovu nagradu. "Predavali" su Кrle�u kao napred-
110g i socijalnog pisca, s бim smo se slagali i sve priznava
lј, samo da пе �irimo temu yj�e nego �to је Ыlо neophod-
110. Кrle�a је posle јеdnо vreme Ыо и modi zato �to је
umro, а jo� posle, zbog otvorenog pisma pиkovniku Baru
tanskom, Кrleт su иkinuli i izbacili iz nastave, izda
vабkih planova ј јауniЬ biblioteka. Zato �to је Fric Ыо бо
vek debo i sve је znао bog te . . .
Аlј, ipak пјје dobio Nobelovu nagradu. Dali suje An
dricu iako se пјје dru�io s Titom.
Cikovne umetnosti:
Vilerovi gobleni i MestroviCevi Srbi .
75
(iz Bazara ili Buтde) ра se nekoliko sati nepoтj�no studi
ra. Zatim se uzme igla i konac ра se dugo bocka i veze. Ро
sle se nategne па okvir i urami. Ram mora da bude spekta
kиlamog obIika i оЬауеznо pozlacen, ili tako ne§to.
Gobleni sadrze razlible prizore - po�ey od reproduk
сјја poznatih slika (Gola Маја za spavacu, obu�ena za
dnеупu), do prizora iz svakodnevnog zivota (Propast
Ротреје, Splav Meduza). Poseban pravac и \Imetnosti go
Ыепа predstavljaju deca koja pla�u: па nekim goblenima
deca pla�u sama, а па пеkirnа zajedno. Ima i goblena па
kojima пе pla�u samo deca nego i odrasli, па primer Сј
ganke s gitarama i sl. Zato su Vilerovi gobleni јеdnа pri
Ыпо tuzna stvar.
Osim Vilerovih gobIena и SFRJ su уеота trazeni i tzv.
"пајупј" slikari. Re� је о slikarima koji петајu nekи teh
nikи, аlј јтајu dobru volju ijako su marljiyj. опј naj�e§ce
slikaju scene iz seoskog zivota: poljoprivredne radove,
domace Zivotinje . . . Zato пајупо slikarstvo uziva yelikи
populamost тедu па§јт radnicima па privremenom radu
и inostranstvu, аlј эато тедu intelektua1cima, od оэпоу
пе §kole пауј§е. Posedovanje "пајуе" smatralo se za §ik,
роэеЬпо ako kиpj§ s\ikи па ашсјјј и ЈАТ-оуоm аујопи
Beograd-Njujork.
U oblasti vajarstva najboljije Ыо Iуап Me§trovic, Fidi
ја iz dalamatinske Zagore. U mladosti је Me§trovic Ыо па
klonjen telima srpskih junaka, koji эи и njegovoj interpre
taciji patili kao Mikelandelovi robovi ро tuтskim kиpatili
та. Zato је Me�trovic daleko zаslшпiјi za �irenje kosov
skog kulta nego Slobodan Milo�evi6, Уаэiliје Кrestic i
Kurir Јоујса zajedno.
76
Me§troyic је postao poznat ро Tutankamonovoj grob
пјсј za izvesne Ra6ce iz okoline Cavtata, beogradskom
"Pobedniku", te роznот reljefu "Кrist i Stepinac". Мопи
menetalno§cu se pak izdyaja Njego§ev mauzolej па Loy
сепи gde је autor prikazao Petra Celika kako pu§ta bradu i
dr�i prst па �elu. Iz toga је Zuba, koji је u sedmom рао iz
domacinstva, а u osmom postao punoletan, zaklju60 da је
taj Celik Ыо neki rnnogo pametan �oyek. А kakve to iша
veze s karijatidama, Zuba уес nUe итео da objasni.
Muzicka bastina
77
Muzej vas, ideje nase
78
Lepo је pevao i Ivo Robic, а medu peval3ima se jo� iz
dvajaju ујсе Vukov, Lado Leskovar i D�imi Stanic. Od ре
уа6са tu su Lola Novakovic, Zdenka Vul3kovi6 i Ljupka
Dimitrovska. Posebno mesto zauzima Tereza Kesovija jer
јта Јер glas i "Dubroval3ki trubaduri" јег nose huJahopke.
79
•
80 .
S ef katedre Ыо је dr Emir Kusturica, а asistenti juniori
Markovic i Grlic. Najtalentovanij i studenti Pra�ke �kole,
poput Лајја Мепеlа, proslavili su jugoslovenski film и ti
tavom svetu. Мепеlоу "Vlak bez vozno g reda" ("Ostre
sledovane vlaky") dobio је "Oskara" kao пајЬоlјј strani
filт u 1 968. godini. Medutim, taj isti film пјје Ыо tak ni
pozvan па Pulski festival. Zbog takvih nepravdi, mnogi
predstavnici Pra�ke �kole napustili su zemlju i оШШ и јпо
stranstvo. Neki su se tamo odli�no sna�li, kao npr. Кагl
Malden i Piter В оgdапоvЩ dok su drugi, poput Mjlo�a
Fоппапа, uvek o stali ро strani. Milo� se, recimo, i danas
zbuni kad treba d a odgovori па pitanje gde s e tacno паlзzј
ta C ehoslavija. Posebno зkо ga to pita S eron Stoun. Ш
Кјт Besindter.
Pored Pra�ke !\kole, Jugosloveni јrnај и i Сrnј talas
( fra.: "filт појте"). Na� najpoznatiji takav Шт ј е "Nevi-
110st bez za�tite", autora Dragoljuba Aleksica. Snimljen je
u угете II svetskog rata i govori о tome kako neki rnra�an
81
та su se izme�ale, па odu�evljenje filmskih kriti�ara koji
"
su оуи tehniku nazvali "tehnika paralelne monta:le . GJe
daocima је sve to ЫЈо таlо dosadno, аЈј semenke su Ыlе
odli�ne. Zbog slabog interesa publike, takvi fiJmovi su ka
snije deponovani и bиnkeгe. Zato danas niko ne zna ko su
• "
Ыlј Mak i Zilnik. Izиzetak је "Kad budem mrtav i Ьео
"
D:limija Barke i "Skuplja6 регја Emira Kusturice, koji је
"
sredinom �ezdesetih osvojio "Zlatnu раlти па filmskom
festivalu и Veneciji.
Glavnu mu�ku ulogu u tom filти maestralno је protu
тa�jo Bekim Fehmiu. Posebno је dobro odigrao no�enje
televizora, kad krene da se kocka а :lena za njim yj�e "vrati
televiziju, gelipteru jedan!". Оп је posJe igrao Leopolda
ВЈита za RAI Uno i Ыо najbolji Odisej od Нотега do
Kjubrika. Jo� posJe, igrao је u yj�e itaJijanskih fiJmova о
Bad Spenseru i Terens Нјlи. Zbog izvrsnog poznavanja
italijanskog j ezika, ugJavnom је igrab gluvoneme геуоl
yeгa�e iIi indijanske vodice koji ne znaju engleski.
82
Nakon premijere "Neretve" ( 1 969ogo), glavni gl\lmci
su za k:ratko vreme stekli епшmпu popularnost, kako u ze
тlјј (Ljubi�a Sarnard:li6, Boris Dvornik) tako i u svetu
(Јиl Briner, Franko Nero)o
"Neretva" је kultni Шmо Svi Jugosloveni gledali su ga
bar ро petnaest рии jer su ih jo� kao таlе vodili па speci
jalne projekcije za и�еnikе osnovnih §kolao Po�to deca
burno reaguju па masovne scene razaranja i kasapljenja
(posebno u�enici ni�ih razreda), II�iteljice su ih stalno iz-
- - - - - -
- - - - - -
- -
- -
-
- -
� , ;>
< ..!:
-
�o t �!
�- '-ј) <:!.
,.
..
� I>I � ��
..,
'ОЈ
r.
-Ј
\\J� , � \IJ �
\'I!.
о
� � �! ,
v!
()
��
'"
83
поуа vodile па utvrdivanje gradiva ("Petrovicu, opet fu1u
ri�!"), tako da se nara�taji i danas dobro secaju Hardi Кri
gera, �etnika, usta�a i Handzar-divizije. 1 bude se поСи.
N agrade i festivali
84
bar Мјlо§и Formanu. Мnogi su vodili Roberta de Nira па
burek kod Stajge, ili izvlatili Roberta Мitama ispod stola
kod Јуе. Ima i оnih koji su рлтјli па prenoci§te Liv Ulman
kad је оуа Ьјlа па potetku karijere i пјје јmаlа para пј za sa
matki hotel па Dorcolu ("Ра �ta ste pritali kad пе zna§ ni da
beknes engleski?" - "А ko ka�e da smo uop§te pritali . . . ")
.
PozoriSte: kazaIiste
85
рге predstave uvek j�ao u Srpsku kafanu da рорјје ko
ka-kolu. Medutirn, иo�j ргешiј еге "Radovana" toliko је
Ьјо uzbuden da је izgubio svesku i potpuno zaboravio svoj
tekst. Tako da је morао da ga izmisli.
Тај tekst svi Beogradani znaju napamet, јег video-ka
setu s Radovanom vuku svuda sa sobom. опј се kad-tad, u
znak posebne naklonosti, predlo�iti svojim novim prijate
Iјјта u Torontu јlј Johanesburgu, da zajedno pogledaju
"najboJjeg glumca iz Ыy�e Jugoslavije". Novi prijatelji се
naivno prihvatiti taj predlog i пагеdnа tri sata provesti pred
ekranom па kome se ni�ta пе vidi, slu�ajuci domaCina ka
ko јm u иуо yj�e integralni prevod predstave ("Stanislav, 1
fuck уоиг peasant father", "who shit out ofhole?"). 1 игlа
od smeba.
86
Sredstva javnog informisanja,
crveni bilten i Alan Ford
Dnevna stampa
87
·-
. ,
( -
1 ,
О
•
>
- •
•
<
:C
__��::-� I
bilten pisao - ne zna se, jer su funkcioneri јтаlј obavezu
da ga izgu�vaju i pojedu odmah posle 6tanja.
Kasnije, s razvojem demokratije i ukidanjemjednopar
tijske diktature поујпе su робеlе da pj�и �ta ЬоСе. АIi sa
то о drugima, i to pod uslovom daje uvredljivo. Кrajeт
80-јЬ, zahvaljujuci visokim profesionalnim i moralnim
standardima novinarstvo do�ivljava renesansu, а novinar
ski poziv postaje sinonim za poMenje, hrabrost i Ijudsko
dostojanstvo. Ostatak ргiбе znamo.
Od Kekeca do Cika
v
89
("Наl0 Bing, kako brat? Jo� је u zatvoru?") postaje dokaz
pubertetske erudicije i dubovitosti. Мnogi jo� i danas
pamte didakti�ke sentence tipa "Ьоlје cij eloga �ivota biti
milijuna� nego tjedan dana siromah" ili "gladuj emo, jer
пеmато �to jesti", ili "ako kani� pobijediti, пе smije§ iz
gubiti", koje su па kraj u postale stvar generacijskog pre
poznavanja. U smislu prepoznavanja zna�ajan j e Ыо i do
тасј strip "Nikad robom "(,,Mirko, pazi metak . . . ") s оЬе
]e�jjma kJasi�ne knji�evnosti: niko ga пјје Ыао, а svi ga
citiraju. Мanја deca уоlе i "Zabavnik", koji medutim пе
Ыаји, nego gutaju. "Zabavnik" se kupuje petkom, и trafi
сј iza coska, ро сеni od 50 para, аl' јо§ је Ьоlје kad se pro
budi§, а ,,zabavnik" pored kreveta.
90
сј koji dr�e do sebe - uklјш3uјuCi tu i опе koji su па slove
"
na�kom jedino znali da kafu "Olimpija - Ljubljana .
То је, medutim, ozibljno Шо па �ivce General�tabu
ЗNА, posebno zbog toga �to је "Mladina" reklamirala
"ТЬоту" majonez u vreme srpskog embarga па slove
nai::ku robu. Kada је "Mladina" jo� naivno pokrenula па
gradnu igru pod naslovom " S ta znai::i skracenica KOS?",
Ad�ic se zateturao s rukom па srcu, а Kadijevic lupio �a
kom о sto i rekao Матиlј da prenese опот Brovetu da је
Ыlо dosta sranja i da hapsi Kui:: ana.
Brovet se jako zbunio ра је umesto Kui::ana slu�ajno
uhapsio nekog zastavnika. А kad је video �ta је uradio, tek
onda Бе spetljao i uhapsio jo� trojicu slui::ajnih prolaznika,
ukljui::ujuci tu i izvesnog Janeza Jan�u. Tako da је ovaj
preko поСј postao zvezda.
91
је i OJiver MJak:ar и dru�tvu gde Helge Ыо Јер ko Мјса Or
lоујс, а ри�ю festivalski auditorijurn delova10 је 6sto i
pristojno.
Gda He1ga је jna�e govori1a yj�e stranih jezika i to
"te�no". Та пјепа neoЫ�na ve�tina posebno је do�1a do iz
ra�aja kod Pjesme Eurovizije и Zagrebu zbog suverenog
na�jna па kojije izgovarala "Рејра troa рuап" i "Nizerlans
sri ројпе". Gledate1jstvo је Ы10 bez daha, jer је yj�e jezika
od gde Helge govorio samo predsednik Dmovsek.
Pored gde He1ge, narod у01ј da g1eda i Kviska. Sama
re� "kvisko" poti�e od јтеniее �enskog roda "Кviskote
ka", �to је Ыо naziv za kviz serijaJ RTZ и periodu
Ј 978- 1 986. Као zbima iшепјеа muskog roda, "kvisko"
оznа�ауа predmet speeifi�nog oblika, naj�e�ce na�jnjen
od drveta u vidu stonog ukrasa. Izg1edom asocira па �tetne
insekte i Olivera M1ak:ara. Istorij a be1e�j i "kviska" u оblј
kи betonskog spomenika, monumentalne tapiserije i pri
veska za klju�eve. Upotrebna vrednost "kviska" sastoji Бе
u "uJaganju" bodova osvojenih tokom kviza. Ali, pored
utilitame, "kvisko" ima i estetskи vrednost: znаtnо је ро
уесао иkиpnu koli�inu Jepote па prostorima SFRJ. Ро Је
poti је јmао pandan jedino и yи�kи i LјuЬШ Risticu.
92
Svakodnevnica:
gde i zasto zive Jugosloveni
•
93
ugradcnim radiom "ЕI Nis", te ne�ega �to se zval0 "regal"
а �to је bila neoЫ�no smela kombinacija �иpe i izl0Ње
l10g prostoгa. Centralno mesto u regalu Ыl0 је predvideno
za tv (sa ,,�ustik1om" i antenom) i "bar"(s ogledalom da iz
gleda гasko�nije), dok su police s knjigama bile sme�tene
visoko gore da se te�e dohvate. U regaluje Ыl0 mesta i za
druge estetske momente (zlatna gondola i bik s banderiIja
та), а sve se to Iеро slagal0 s lusterima u obliku narand�a
ste lopte za рlат, snabdevene nekim naro6tim mehani
zmom, ротоси kojega тo�e da se spusri do poda.
Slovenijalesje Ыо prvi domaci proizvoda� kojije izba
сјо па �i�te besne i eksk1uzivne sobne ,,�аnkоуе" s Ьаг
skim stolicama, kao i ba�tenski "trosed" па Iјиlјапје. Na
kon �to stekne sve te blagodeti, domacem potro�a�uje jo�
jedino preostajalo da obгj�e pra�inu s plasri�nog уоСа. 1,
пагаупо, da zaka�i leptira za zavesu.
Zamrzivac i nestasice
94
јlј "but". Meso za rodake koji nemaju zamrzivac obele�a
уа se posebno ("za Мilku", "za baku"). lnace, natpisi se
dele па op�te ("meso"), posebne ("meso za supu") i jezive
("bakino meso za supu"). Вјlо је pored mesa i drugih stva
гј u zamrzivacu, npr. boranija, аlј to niko nUe voleo. Опо
�to ne dobiju sa sela, Jugosloveni kupuju u samoposluga
та. Samoposluga је mesto gde Jugosloveni s ponosom ро
kazuju u �ta su sprcaJi strane kreditc. Та гес inace predsta
уlја slobodan prevod americkog tеlJпinа "supeImarket".
Po�to је narod slabo znao engleski, nije Ыо siguran da
lј је ргаујlnјје гесј "samoposluga" ili "samousluga", te је
govorio "posluga", ра cak i "usluga". Kako Ыlо, samopo
sluge su postale simbol napretka i blagostanja, mesto gde
se паЬаУlјаји stvari koje nisu u direktnoj funkсјјј opstan
ka. U pojedinim periodima, medutim, samoposluge nisu
Ыlе tako dobro snabdevene. Tada se govorilo о "nesta�i
сата". Protiv nestagica se najvige Ьогilа Milka Planinc, а
kad је Ыlо gusto onda i Veselin f)uranovic. Oni su Ыlј уе
liki ekonornisti, ра su 1 982. godine podelili Nobelovu па
gradu za "Polazne osnovc dugorocnog programa ekonom
ske stabilizacije".
95
јот vodene pare. Pretis-lonci su ын уеота ргaktiбпi, јег
su vi�esatno "kтбkапје" pasulja ili kupusa sa suvim mе
som, sveli па razumnih dvadesetak minuta. Pored toga, ы
li su elegantni i izradeni od nerdajuceg беlikа, koj i su do
"
тасјсе ponosno nazivale "rosfraj . Тј 10псј bili su snab
deveni specijalnim mehanizmom za hеrrпеtiбkо zatvara
пје i hromiranim ventilom па poklopcu. Као i sva поуа
паuбпо-tеhniбkа otkтjca, poput gasnih мЫnа i nuklearnih
elektrana, i pretis-lonci su u робеtku izazivali podozrenje,
ра баk i strah. Рriбе о tome kako znaju da eksplodiraju �irile
su se u pola glasa, i niје Ыl0 ulice u kojoj bar jedna "kom�i
"
пјса niје odletela u vazduh, ostala bez deteta i\i makar bez
ruke. Ра ipak, domacice su i dalje hrabro kuvale ruбаk u
svojim novirn 10ncirna. Oslu�kujuci iza vrata је l' �i§ti.
Опо �to је Ыо pretis-lonac za оЫбпе �erpe, to ј е bila
"Кreka-Veso" za оЫбпе реСј. U stara vremena, Jugoslo
уепј su se grejali ротосu "kaljavih ресј" па ugalj koj i su
odrasli donosi\i и lirnenoj kanti iz podruma. Po�to se od
uglja prljaju ruke, рес se zove "kaljava", а пе ,,каlјеуа".
kako neki pogre§no govore. Каlјауа рес Ыlа ј е и
upotrebi sve do pronalska nafte u рlаstiбnirn
та", takode u podrumu. Nakon toga se ројаујlа
са", pomenuta "Кreka-Veso". U пјеп rezervoar trebalo
ubaciti i jednu ping-pong lopticu: kad se loptica пе
znабi da treba dodati jo� nafte.
А Ыl0 ј е ј kucnih aparata za decu. Recimo, korito.
rita su tradicionalno izradivana od lјта, а u
varijantama i od tzv. "pocinkovanog" limа svetlosive
је. Korita slute za kupanje, па taj пабin �to se ргуо и
dve �erpe kipuce vode sa �poreta, zatim �erpa bladne
96
iz slavine i па kraju dete, koje se provu<5e kroz vodu, паsз
рипја "bebi-sapunom", opet ргоvuбе i ostavi sa strane da
se ispla<5e i osu�i. Kasnije su limena korita bila zarnenjena
plasti<5nim "kadicama" ru�i<5aste (za devoj<5ice) i svetlo
plave Ьоје (za de<5ake). А sapllni su bili zemenjeni "kosili"
репоm za kuрanје, koja пе �tipa о<5ј, ра deca mапје urlaju
dok ih kuра�.
97
treba vrlo tustro mlatiti kako Ы se izazvala sto уеса buka.
Svrha igre је da odrasli popizde i zato se пајЬоlјј rezultati
postitu pre 7 ujutro (nedeljom) i izmedu 3 i 5 popodne
(radnim danom). Pored veMine i koncentracije to zahteva i
veliku hrabrost.
Cvrge
98
rujedno medu njima ( "О о оа tebe uzimam") koje se zbog (о
ga jako veseli i onda se svi smireo
Druga deca bi, nakon primljene бvгgе, робеlа da izmi
§ljaju svakave brojalice i pesmice, poput "ema-esasa-esa
sa-pipi-ja"i "pif-paf-puf-amerika-buf'o
Inабе, prvu katalogizaciju dебјih igara u SFRJ uradio
је јо§ Brojgel Starij i ("De�je igre", KunsthistoMo, Wien):
gomila razdragane de�urlije јигј (аmо-аmо ро platnu пе
primecujuci da se gore усс uveliko skllpljaju neki jako za
јеЬапј оЫасјо
Dесје pesmice
99
Jugoslovenski praznici
1 00
Prvomajski uranak
Osmi mart
101
Mu�karci Ы s vrata povikali "srecan praznik", i redom Јји
Ьili sve koleginice, а zatim Ьј se odnegde ројаујЈо posluie
пје, naj�e�ce �eyapcjcj "па �a�kalicu", vinjak, рјуо i sitni
kola�iCi, tzv. "minjoni".
U vreme surove komunisti�ke diktature 70-ih godina
хх veka, "kolektivi" su povodom Dana �ena za svoje dru
garice organizovali �oping-putovanja и inostranstvo. Уе
се radne organizacije (Geneks, Ina, Energoinvest) slale su
јЬ и Rim, Pariz ili London аујопот, а тanје i siroma�nije
u Trst i Budimpe�tu autobusom.
Osmi martje kasnije ukinut s obrazlo�enjem daje sek
sisti�ki i da vreda �ene, ра su mu§karci predlobli da se
preirnenuje и Dan mu�karaca, §to је Savezna skиp§tina Ји
goslavije odbila vecinom �enskih glasova.
102
Ponovno radanje inјсiranо је spektakulamim uno�e
njem falusoidne palice (,,�tafeta mladosti") па stadion i шu-
6уапјет iste u ruke predsednika RepubIike, па veliku ra
dost svih prisutnih, а naro6to Azema Vlasija. Tada dolazi
do ekstaze, а bogami i katarze, u vidu velikog vatrometa.
1/ / � \ \ I I I
'""""
-
о о () ! (( I \
() b tJ \
\
( (
ЈОЗ
Repriza Nove godine
1 04
"
denaca to је velika stvar, i zato ako vas Jugosloveni pozo
vu па yen�anje, morate se odazvati, jer biste im и protiv
пот пanеЈј te�ku uvredu. Jo� је gore ako уаm predlo�e da
budete kum (svedok), а уј to odbijete. U nekim delovima
SFRJ odbijanj e kumstva direktno vodi krvnoj osveti do
"
treceg stepena srodstva (tzv. "zatiranje semena ), а to tre
Ьа izbegavati.
Као gost па yen�anju, morate da ponesete prikladan
poklon. Najbolje је da kupite сеЬе marke "ambasador".
То је уеота Јер poklon koji се mladence sigumo obrado
vati, jer се јm i ostali gosti najverovatnij e doneti to isto.
Лkо se svadba па koju ste pozvani odigrava и isto�nom
delu zemlje, tamo се svakako biti jedna osoba s mikrofo-
11От koji nabraja ko је �ta kupio i koliko је to ko�talo. Kad
l1а red dode ya� poklon, osoba се viknuti, "ambasador сс
Ье za buduce ЬеЬе ! ", па �ta се и �atoru nastati "podvriski
уапје" i gadanje muzike pivskim fla�ama. То poslednje
pouzdan је znak da zvanice odbravaju уа§ izbor poklona.
Pored toga �to su topla, ambasador cebad su i Јера. Za-
10 se па оtrnеnјјјт svadbama ta cebad ргеЬасuји preko ha
105
Rodendani: о knjigama i ruskoj salati
106
Decj i rodendan se inace slaYi tako �to па jednom kraju
sobe sede mu�karci, рјјu, pu�e i ртјсајu, dok па drиgom
kraju sede �ene i takode рјјu, pu�e i ртјСајu.
Deca za to утете puze i placu јет im је odavno pro�lo
утеше za spayanJe.
•
1 07
Sport, fiskultura i sah
108
Olimpijske igre i kranjski cevapi
1 09
mirale dve posebne �kole predstavljanja: korak napred -
јеdnа rиka и vazduhu, drиga па lедјта - korak nazad; ko
rak napred - energi�no mahanje spojenirn rиkaтa iznad
glave - korak nazad. U оЬа slu�aja, и auditorijuтu nastaje
еruрсјја odu�evljenja, а nakon emisije, u�esnici jo� dugo
и�jyaju respekt и svojim mestirna, dobijaju рјсе па ra�un
kиce i �le se Njeтicama па teret populaтosti.
] 10
hamedov (koj i su uvek delili sobu) zbog Cose nisu spavali
u06 utakmice, а pukovnik Gomeljski nije spavao uop�te.
Cosa ј е dao veliki doprinos ko�arci, i u velikoj тегј роуе-
6ао ukupnu koli<3inu sre6e u SFRJ. Cosa se јпа<3е zvao
Кге�iшјг Cosi6. Оп је ЬјО jedan уеота visok <3ovek.
МIaden Delic и�ao је u fudbalsku legendu kada је u
kvalifIkacijama za Evropsko prvenstvo 1 982. godine za
Ыо go Bugarima u poslednjoj, 98. minuti utakmice. Tada
је, od njegovog �uvenog "Ijudi тојј, раје li to mogu6e? !"
Ыауо pokolenje ТУ gledalaca ostalo bez bubnih орпј. Za
пјтlјјуо је da su i u ostalim ТУ i radio prenosima fudbale
гј drZavne reprezentacije SFRJ uvek па kraju роЬедјуаli,
ра makar ih reprezentacija Laosa razbila sa 5 :0. Deli6 Ы
uvek па!:ао neko razumno opravdanje i zato se utakmice
koje оп prenosi оЫ�по zavr�avaju re<3ima: "Sram vas Ыlо,
gospodine su<3e!"
Milka ВаЬопс su�ta је suprotnost temperamentnog
Mladena Deli6a. Опа је stalo�eno i strpljivo obja�njavala
TV gledaocima suptilne razlike izmedu trostrukog aksla,
cukahare i pas-des-deux. Stekla је slavu nadahnutim орј-
sima kostima Zu�e Alma�i i bra<3nog рага Protopopov. Za-
-
III
1(. tf'12-Е 2-t; i'Y[-А-Ц ::Ј -А
� :p-- -e.. � \Ј � A \� V
)
•
-т
�
•
\ 7
о
о
!-tILUrV\Ц>
о
"
/'
-r "
К А,.... џ LO� IС
,
�
f1 s � •
В ЈЕ1... \ C-/I.
-
\ј iDн М<-
о
.о-
1� Ij r-Ja
.
({.�
�� "f�<,�...�A '-
( V
\
.. . .\
ћ\<.с.
( " •
о
L
t
S . 6 ,- " Q � ( C.
;±
-
noda bila da se kri�om uvu�e u �talu i preska�e konja. Kad
su roditelji za to saznali, bili su toliko o�ajni da su odJubli
da ga po§alju па zanat u Ljubljanu, а konja kod rodaka u
Lipice. Miroslav је prvo tugovao а posle је na§ao drugog
konja. Uskoro је postao prvak Jugoslavije, а zatim i ро
bednik svih olimpijada od Rima do Sapora. Osvojio је
ukupno sedam zlatnih za konja, tri srebrne za gredu i jednu
bronzanu za ye�bи s hula-hopom и parteru.
Mate Parlov је jugoslovenski Kasijus Юеј i Muhamed
Аlј u istoj osobi - idol i uzor generacijama sportske omladi
пе i maloletnih delinkvenata. Вјо је пајја�ј, najhrabriji i
najpametniji- �ovek па svetu ("зkо pojede� sve iz tanjira ы
ce� jak ko Mate Parlov"). Оп је dokazao da је boks рlете
nita уе�tinа јег nikad пјје �utirao protivnika ро patosu. Ро
sportskoj ећсј priblifio ти se jedino Marijan Bene� kada је
роlјиЫо pesnicu опот Rusu kome је prethodno rastavio
10Ьanји. Рагlоу је kasnije napustio olimpijski boks, па уеlј
ko olillanje КиЬanаса i Роlјзkа, i рге§ао и profesionalce.
Nastavio је sa sahranjivanjem, ali to уј§е niје Ыlо to.
Surba је kao dete �ak i domace zadatke pisao za
ping-pong stolom. Posle su ga roditelji, Vilim i Tibor Нaran
gozo, upisali па stonoteniski zanat gde је specijalizovao svi
пје i угасanје loptice sa 30 metara. Vec u svojim гаniт �etr
desetim osvojio је zlatnu medalju па studentskom takтj�e
l1ји "Univerzijada" u Zagrebu. Srebma medalja pripala је
tada Antunu Stipan6cu, а bronzanu su podelili Каrзkа§е
ујс i Kalinic. Surbine tradicionalne mu§terij e bili su ,,koso
oki majstori celuloidne loptice iz zemUe izlazeceg sunca"
Јарanсј, Кinezi i Svedaoi. Те poslednje је lupao lеуот, i to
s deset fore. Surbino ргауо јте Ыlо је Dragutin Surbek.
1 13
VeLj ko Rogosic je Ьјо narodni heroj u kupa6im gaca
та i karika koja nedostaje izmedu �oye�j e ribice i D�onija
Vajsmilera. Roden па PalagfIJn, Veljko је svakodnevno
рlјуао do Visa gde ј е pohadao osnovnu 1!kolu, а kasnije i
do Splita gde је upisao Srednju pliva�ku. Јedno vreme по
sio se mi!Hj u da upi�e kraul па DIF-u u Beogradu, аlјје od
ustao јес n.iје znao kako do tamo da dopliva. Лlј, i bez fa
kulteta ј е postigao velike rezultate. Javnost ј е роmnо pra
tila njegove maratone, bele�e6i prolazna vтеmепа па pote
zu Piran - Zadar - Herceg Novi i strep e C i da ga usput пе
pojedu p lanktoni. U na�oj ulici je, kao plj ya�, и�Jyao dale
ko уесј autoritet od Marka Spitza i Vladimira Saljnikova
zajedno. Od Veljka smo yj�e уоlеlј j edino Nedu Arneric
iz razloga prikazanih u filmu "Isprsi se, Delfina".
• Ljubek, Matija Ыо је pogonski blok Jugoslovenske
re�ne momarice. Kadaje Ыо таlј, neko gaje slu�ajno za
ka�io veslom ро glavi i od tada је dobio �elju da vozi
osmerac. Zato su ga posle osnovne �kole upisali u Iton.
Таmо ј е sedeo па Ьтј i vikao u levak, а kad је oja�ao oti
�ao је u Kembri� da vesla. Prvi uspeh postigao је u trci
protiv Oksforda, koja od tada postaje tradicionalna. Ро ро
'1atku u rodn.i kraj nikako ПЈје mogao da паdе jo� osmoro
istоmiЩепikа ра se opredelio za kanu-j ednoklek. Posle se
proslavi o i osvojio рlШО olimpijskih medalja. Na kraju mu
је sve to dosadilo ра је kupio vanbrodski ,.Tomosov" motor
"lahor" od 2,5 ks. 1 pitao se �ta ти је trebalo sve опо ranije.
Svetozar Gligoric је naj bolji j ugoslovenski �ahista
svih vremenajer је sudio па тe�и Fi�er - Spaski u Rej kaj
viku ] 972. Уес sa godinu dana таЈј Gligaje odli�no igrao
"mЈсе", а sa godinu i ро "podmorn.ice". Kasnije ј е pre�ao
I ]4
Kako је general Tudman
sюпuо Crvenu zvezdu
115
Prirodne lepote
1 16
• •
t-'t\.еtJ\а.А с4
s
FI
�(" ,.-tpt.c.�
('fHt- /'l"'L(с(;
" иГо t )
\ ,
I (
,
\
\
,
volver "makarov". Kasnije је to iza§lo iz mode, ра su па
ceni ропоуо bili сјуш, i to obuteni u "grombi" kapute i
tankе, tzv "glista" kravate. Tako је bilo sve do ројауе
§uskkavca.
Suskavac
1 18
пе u periodu od usvajanja Zakona о preduzeCima do dono
�епја Ustavnih amandmana 1972. "Trajna onduJacija" se,
kao postupak za dobijanje Јере frizure, primenjivao па
osobama �enskog pola, poznatim pod zbirnim јmепот
"drugarice". То se оЫ�по radilo иo�j praznika "Osmi
mart", s tim da drugaricama frizura traje do odlaska па lе
tovanje, u julu ili avgustu. Zato se ta frizura i zove "traj
па". Postojale su dve glavne �kole za "trajnu". Prema pr
уој, kosa se "tapira", tj. иујја u oblik sаппе, i odatle se оуа
frizura zove jo� i "sапuiса". Ргеmа drugoj, kosa se onduli
га уап "ЬаиЬе" u �irokim talasima i to se zove "hladna traj
па". Опо �to је Ыlа "trajna" kod �епа, za mu�karce је Ыо
"kokot". Re� је о frizuri gde se kosa "zali�e" s оЬе strane
glave tako da se па vrhu podigne talas уеlј�inе сипаmјја
koji se posle elegantno obru�ava ргеmа nosu. Takva frizu
га se, prema dr Z. Radтilovicu, modelirala ротоси ras
tvora §ecera u vodi ("cukervaser"), §irokim i suverenim
pokretima rиkи (" . . . tero kosu па prirodno, majku ti јеЬеm
selja�kи!").
Trst je па!;
1 19
"
reCi "traperice . TreCi su poku�avali da naprave kompro
mis ра su ib zvali " farmerice" .
U па§ој ulici vladalo ј е mШјепј е da ј е sve to bez veze,
jer da faJmerke пе nose nikakvi seljaci, nego kauboji.
D�on Уејп, Vinetu i Levi Straus. Od svib marki najvi�e
smo сепili "super rШе" (jer se rimuje sa "поgе ti ko ki
Ле"), а najja�j efekat postizao se kad malo zavme§ noga
vice, ра te svi gledaju i zavide. Posle su s e pojavili i doma-
6ј modeli od tzv ,,�insa". Ali to ni p o§tari nisu bteli da по
se. Po�etkom sedamdesetib Ыlе su popиlarne i "dol�evi
te" (italijanski: "rolke"), koje su s e nos i le uvu�ene u far
merke, ispod kratkog §trikanog prsluka, ili, jo� Ьоlје, is
pod ko§ulje s velikom kragnom. Лkо ostane love, u Trstu
se јо§ kupovao i dezodorans "brut 33" (kod nas ga пјје Ьј-
10). Brut se koristio samo pre шrkе, аН сеlа Ьоса. r, za ри
vanje, u Trstu smo kupovali jo� i "drum" i "rizle". Које,
naravno, nismo IImeli da motamo.
Trst је Ыо mesto hodo�a�6a pripadnika verske sekte
koji su u narodu Ыli poznati pod јтепоm ,,§minkeri".
Sledbenici te sekte obo�avali su tekstilnu industrij u i та
gi�ne simbole i znake kojima su odevni predmeti bili оЬе
leteni. опј su se pridr�avali strogog sistema tabua i bilo
irn је zabranjeno doticanje predrneta ozna�enib re�ima
"Mura", "Varteks" ili, пе daj bo�e, "Кluz". Sminkeri su
nastali po�etkom 80-ш kao pandan pokretu koj i je dolazio
sa periferije, а �ф su nosioci bili tzv "тоrnсј" koj ijednom
nedeljno u ko�m jaknama "idu u grad" sa svojim drugo
vima umesto devojkama. S minkeri su i h prezirali, а ovi su
ib zauzvrat tukli.
1 20 ,
Zasto је Gorbacov zabranio Pitralon
Ј2Ј
Seks па jugoslovenski nacin
1 22
реуаса s ubedljivo пајуесјт glasovnim mogucnostima,
ра su ga zene i devojke �irom Jugoslavije docekivale гa�j
renih ruku i otvorenog srca.
Pimpekje јпасе Ыо matori �meker, пјје se hvalio i dis
kretno је ispijao �pricere s Кетот. А posle su опај psihi
jatar i njegov prijatelj pisac iz Rusije pucali па njih sa br
da. Da i опј ne�to ораlе.
Po�to је s Jugoslovenima, �to se onih stvari tice, sve ы-
10 ОК, nisu јт Ыlј potrebni nikakvi dodatni stimulansi,
рјlиlе, ili пе daj boze, mehanicka pomagala. Zato u SFRJ
пшо пјје koristio mа�јпи za produzenje vrste poznatu pod
јтепоm "уер" (lat: "penis duplex"). Rec је о aparatu koji
se sastoji od ритрјсе i lепј јга. Prvo slilZi za ритрапје, а
drugo za тегепје. Sta se time zapravo postizalo, ostal0 је
tajna.
123
6пјanја konverzacije ("Schau, scbau, mејп Scbmuck aus
"
Нimmel mit ејп Meteorit kommen ).
Prsten, narukvica i ogrlica idealno se slafu s Ьеlјm рап
talonama i roze strukiranom ko§uljom. Poseban efekat ро
sti�e se otkop�avanjem gomjib sedam dugmadi kako Ьј se
dlake uplitale i �u8tale па ve�emjem povetarcu. Takode se
preporu�uje i tetov�a sa stilizovanim sidrom ispod kojeg
pj�e "JNA" јlјјО8 Ьоlје, "JRМ". 1 naravno, duga�ak nokat
па mаlоm prstu. То �епе vole.
Zvonimir Rogoz,
covek koji је skinuo Hedi Lamar
1 24
u oblasti polnog op§tenja Rogoz je јтао konkиrenciju
jedino u 1iku i delu druga Tita. Od svih Jugoslovena, Tito
је raspolagao пајуееот mu§kom snagom. Prema nekim
biografima, Ыо је о�епјеп 1 7 puta i јтао уј§е stotina dece
i unuka. О njegovim uspesima ispredaju se legende: po�ey
od toga kako је па prvu godi§njicu Oktobarske revolucije
§allnirao Pelagiju Bjelousovu pleSuCi "maтuSku" s bala
lajkom u zubima 1 fla§om votke па glavi, do toga kako је
па klaviru svirao be�ke valcere ispod prozora Herte Has u
Salcburgu.
125
Potpunu suprotnost Lepe Brene predstavljala је Ber
narda Marovt. Vitka i ne::>:na, ona је svojom шЬanоm, ро
таlо melanholi�nom lepotom Ьасјlа па kolena 6tavu ge
neraciju �italaca zagreba�kog magazina "Start". Ubrzo
posle duplerice u "Startu", ranih osamdesetih, Ветје је
aklamacijom izabrana za mis Jugoslavije. Iz razloga koje
6taoci ovog magazina nikada nisu mogli da shvate, nij e
postala i mis sveta. Ali, �to se njih ti�e, kao da jeste.
126
ko i te�ko, uglavnorn putern оtшicе. Posle demobilizacije
оni su se vratili шсата рuni neverovatnih prita о preduzi-
•
Cudo nevideno
1 27
sa Ljubi�om SamardZi6em Uer se pravila da ne zna
уе6 samo hrvatski), zbog �ega se оуај па kraju Ьасјо s
sta u reku.
U pam6enju publike ostala је i antologijska scena iz
та "Cudo nevideno", u kojoj zanosna Savina igra
ples па kafanskom stolu u nekoj cmogorskoj
па �ta lokalni рор, otac Makariј е (Eata Zivotinj а,
•
128
NACIONALNA KUHINJA
Vegeta
129
10 пе mora iskazivati 1uрапјет ро rarnenu uz "stric тј је
"
tko mi trbиh паЫј е .
Stevo је kasnije s koferom vegete oti�ao и Pariz da и�j
Francиze kako se pekи kroasani, za �taje dobio orden 1egi
је �asti sa zlatnim �lj�jcaтa.
1 30
Pored pasulja, Jugosloveni se hrane i Unrinim paketi
та. U svakom paketu su obavezno bile dve stvari: Truma
поуа јаја i mleko u prahu. U luksuznijim је Ыl0 i kikiri
ki-putera, zatim konzerva mesa s jabukama i јеdnа
ping-pong loptica. Ni§ta od toga пјје moglo da se jede.
Unrine pakete dobij ali su svi gradani SFRJ, iako rukovod
stvo FNRJ nikad пјје pristalo da primi ротос od trulog
Zapada.
Cevapcici
,
131
се, za razliku od ostalihjela, пе spremaju kuvari nego тај
stori.
Po�to је re� о vrhunskom dometu kulinarstva, сеуарсј
се treba razlikovati od ne�ega �to se рј§е "tsche
vaptschitschi" i �to Dalmo�i nemilosrdno uvaljuj u �yaba
та za skupe pare.
Burek i rekbu
1 32
niсе. Iz nekog razloga пајЬоlјј bureci rastu upravo u okoli
пј takvih objekata.
NOIlIlalno ljudsko Ысе pojede za dоruбаk burek od
250 grama и tri zalogaja, а ako је bas gladno тo�e i 300 u
dva. Povratnici, ешigranti i gastosi u poseti starош kraju
jedu za dоruбak od 750 grama navise, а ako im пјје dosta
maznu i par poga6ca s бvаrсimа.
Uz burek se рјје isklju6vo jogurt, пај Ьоlје опај vod
njikavi u belo-roze pakovanju. Као sto se burek jede iz
hartije, tako se i jogurt рјје direktno iz tetrapaka.
Posle toga se usta obrisu rukom, а ruka о pantalone.
IIi kosu, ako hoces da se sjaji.
Decja usta
IЗЗ
Slatki zivot jugoslovenskih рјопјга
Od himbersafta do cedevite
1 34
"
�ito bili impresionirani nalepnicom "ingredients , па ko
ј ој је bila prikazana Mendeljejevljeva tabela hemijskih
elemenata. А nј deca se nisu bиnila, jer је cedevita bila
ukиsna i jer је svetlucala и rnraku.
1 35
Kako putovati,
ili kako stici i u teci
1 36
jo� jednu �a�и vode, onda prvo dobije verbalni ukor ("go
spodine, da znate za ubuduce: avion njje kafana"), а ako
ргеде sve granice i postavi pitanje za§to sчuагdеsе krkaj u
ketering iz biznisa pred риtniсiша iz ekonomske, onda ga
Ьасе kroz prozor. ЈАТ је ina�e јтао yj�e zaposlenih ncgo
Рап Ат, ВОАе i Aeroflot zajedno. Zato �to је Ыо najveci
па svetu.
Vozovi i vlakovi
а)Рlауј voz.
Ь)Sve ostalo.
РЈауј voz је Јер jer izgleda onako kako је таЈј Jo�a zз
тj�ljao Orijent ekspres u svojim sisa�kim snovima. 0(1
ostalih vozova, najvafuiji је vlak Sava ekspres, u komc sc
za nekih �etiri sata udobno putuje izmedu Beograda u Za
greba i (о bez mina, snajpera i balvana.
РориЈаrnј su i tzv. "ku§eti", naroCito теди mladima,
i (о leti kad se ide па more, jer se и kabinama (bcz ra s
hl.adnih шедаја), nakon ritualne razmene hladnc pilctl
ne i barenih јаја, guralo, znojilo i hrkalo Ьаг ро SCS(OI O
putnika.
1 17
Fica, covek s tockovima
1 38
1 taman kada su voza6 fica zaklju�ili da је �ivot lep,
pojavila se "zastava 1 300". Vlasnici tih drumskih zveri su,
kao dodatnu pakost, uveli presvlake za sedi�ta (za ficu ih
niko nije pravio). Najcenjenije su bile presvlake od ve
�ta�kog kr.llla, па �ta su voza�i fica jedino Џ10gli da odgo
vore dlakavom presvlakom za volan.
Posebnu zavist izaz,ivala је prostrana platfoIlna iza zad
njih sedi�ta zastave 1 300 (kod fice је nema), па koju su ko
motno mogla da se smeste bar dva ukrasna jastu�ica (FK
"Partizan") i pas koji klirna glavom. Poku�aji voza�a fice
da па to odgovore nalepnicama (tigrovi koji se sudaraju
glavama uz upozorenje ,'рзzј!"), ,,zavesicama" za zadnje
to�kove (levo "stop", desno bela strelica za preticanje) i
иnutra�njirn retrovizorima "рanоraшiс", nisu bili uspe�ni.
r ;
- ,
, 1 39
Ipak, voza6 su do kraja branili svoj integritet, ра та
kar i fica stradao: poznatje slш3ај penzionisanog zastavni
ka iz Novog Beograda koji је, sa prozora, iz ru�nog Ьаса
�a, razneo jednog starijeg maloletnika kadje оуај pok:u�ao
da ти mazne brisa�e.
Titanik
14()
Galeb, za razliku od Titanika пјје potonuo, aLi zemlja u
kojoj је Ыо registrovan, jeste. 1 to уеота duboko.
Troka i ропј
•
141
"
ki �ak "biciklo . Ропј је Ыо lep jerје јтао dinamo, рllШрU
i alat u torbici. Коте је to malo, mogao је da zaka6 retro
vizore i doda motor - ise�e se traka od kantice za pavlaku i
zaka�i §tipaljkom, tako da u уо�пјј �jce od to�ka prelaze
preko i 6пе "пrпr". Po�to poni vozi omladina и dobu pro
budenog interesa za suprotni pol, slu�io је i kao prvi lju
bavni katalizator. Upotreba ропјја omogucavala је da se и
roku od pola sata 60 puta prozuji pored devoj6ca, naravno
potpuno nezainteresovano, i bez ruku. Altemativno, kad
devoj�ica vozi ропј, onda obavezno treba iskoristiti prili
"
ku i vik:nuti, "vrti ti se to�ak . Лkо stane da pogleda, zna�i
dajoj se svida� i ondaje zgodno da se ka�e, "noga ti do ze
" "
mlje . IIi, јо§ bolje, "ispalo ti oko .
142
I
Prakticni saveti i turisticke
informacije
Putne isprave
143
overite zdravstvenu knјШсu. Zato se nemojte iznenaditi
kad vam u urgentnom odeljenju (gde ste se па kraju sami
dovukJi nakon uzaludnog tekanja "hitne ротоСј") prvo
trate "overu па uvid".
Po§to је proces overavanja izuzetno komplikovan,
mnogi Jugosloveni uop§te пе idu kod doktora, nego se
таШ jednom specijalnom kremom koja se zove "Saljice
va mast". Ret је о tudotvomom теlети koji је prona§ao
narodni iscelitelj Mile Saljic и jednom tbиnu kad је brao
lekovitu travu.
Prita se da је i drug Tito, kada se jednom slu�ajno оре
kao ("majku ti botju i опот таlот Fidelu i njegovim сј
garama") odmah poslao helikopter ро Saljica. Ovaj ти је
litno namazao nos i rastopio olovo iznad glave. Drug Tito
se ubrzo oporavio, а Saljic је za nagradu postavljen za di
rektora Кlinitkog centra u LjubIjani. Saljiceva mast jedi
по пе pomate kad boli zиb. Zato Jugosloveni uop§te пе
idu kod zиbara.
Ako vas tokom boravka и SFRJ zaboli zub, onda је
пајЬоlје da kupite litar rakij e (npr. "еЬеlепсјја" od 55 ste
репј) i uz to popu§ite paklu ,,zete". Od toga sve prolazi.
144
та, za vreme turisti�ke sezone па platama i u izlozima 10-
"
kalnih prodavnica "Narodne radinosti . Уес sam pogled
па �aplje navodi па rаzтШјапје о prolaznosti lepote i krh
kosti ljudskog duha uop�te. Po�to izazivaju teskobu, �a
рlје se �иyajи u ostavi, i iznose samo kada u goste dolaze
oni od kojih ste ih dobili.
Pored �apJjj, u "Narodnoj radinosti" motete kupiti i
tzv. "lutkice", таlе, ru�no pravljene figurice u raznimju
goslovenskim narodnim по�пјата. Takve lutkice se pro
izvode u posebnim porodi�nim pogonima, od kojihje naj
poznatiji опај u Dalmatinskoj 66 u Beogradu.
145
ranja рагЩskih sastanaka, likovnih izlоЉi i pu�tanja и ро
gon поујћ proizvodnib kapaciteta.
Retima "drug" i "drugarica" iskazuje se po§tovanje
("d.ruZe desetare", "dru1;e ambasadore") јlј grade efektna
litna Јmепа: ,,Drug Stari", "Drug Стј", "Drugarica Сanа",
аН to је rezervisano samo za пајшi krиg dru§tvene elite.
U formalnirn i slu1;benim prilikama oslovUavanje sa
"drug" i "drugarica" najyj�e neguju dnavni slшЬепiсi
("drug ВиЬаlо је и Komitetu, zovite и ponedeljak") i pri
padnici saobracajne mјlјСЈје ("d.ruZe, jesi ti slep Јlј lud?").
Jedno vreme tak se govorilo i "drugarice u6teljice", аli od
toga se odustalo jer su deca upadala и krize identiteta. U
svakodnevnom govoru taj se па6п obracanja nikada ПЈје
ukorenio, §to zbog navike, §to zbog opasnosti da kom§ini
си s treceg пе udari srtka jer su јој, "ionako sve oduzeli а
sad је јо§ i vredaju". Zato је i dalje и �irokoj upotrebi osta-
10 tradicionalno oslovljavanje sa "gospodine", "gospodo"
i naroblo "еј ti".
1 46
red i radi to isto. Pri tom, svi veoma glasno i ирото ропа
vljaju, "pusti те", ј, ,ја си". Tek kad gosti za susednim
stolovima роспи da se okrecu i brinu da lј се pocete da lete
fla�e, s ovim se prestaje, a racun plati onaj па kogaje јопа
ko red. Posle toga bonton nala�e da se osobi koja је platila
ka�e, "sramota", ј, "та, јеЫ se".
Od posetioca kafane ocekuje se i da zna da cacka zиbe.
То se radi ротоси cackalice, instrumenta za oddavanje
oralne higijene koji se sastoji od drvenog �tapica nao�tre
nog s оЬе strane. Cackalice najyj�e koriste zemljoradnici i
direktori.
1 47
lma yj�e stilova �a�kanja, а osnovno pravilo је da se
�a�ka\ica prvo mаlо sisa, jer је onda elasti�nija. Nakon to
ga pristupa se kopanju ро тЫта. Zatvoreno kopanje је
kad pokrije� jednom �aketinom drugu i pravi� grimase, а
otvoreno kad zine§ da ti se vide krajnici i dvanaestopa
la�no crevo. Ono prvo је otmeno, ра tako rade samo pri
padnici vЉh slojeva, diplomate i njihove drugarice, па
primer. А najotmenije је kad zajedno s ostatkom hrane iz
�upljeg тЬа izvu�e� i onaj poseban visok ton zbog koga
se u kafani �ak i kelner okrece. Zanimljivo је da jugoslo
venski studenti, recimo, uop§te пе �a�kaju тЬе, jer im је
to selja�ki. Oni umesto toga koriste �a�ka\icu da o�iste
поЬе, ali је оdшаЬ zatim vrate па mesto.
148
DODATAK:
sta piju . . . Jugosloveni
149
Pojedinim vrstama "kiselih" voda su и svoje vreme
pripisivane lekovite, ра i magi�ne moci, kao �to је Ыо slu
�aj s �иуепош "mu�kom vodom" iz Кladnja и BiН. Zbog
glasina da od jedne �a�e "mu�ke vode" опа stvar poraste 5
ст, probudene su velike nade medu Jugoslovenima i, па
ro�ito, Jugoslovenkama, а reklarnna kampanja vodena је
pod sloganom, "tri srca da se Ьоlје prca".
Na bazi kisele vode pravi se i pice zvano "gemi�t" (ро
lа kisela / роlа vino), аjo� је Ьоlје ako se umesto kisele ko
risti soda. Takav napitak zove se ,,�pricer", odnosno "па
me�тj".
Prema jednoj teoriji re� "name�taj" poti�e od toga §to
konobar "name�ta" razne predrnete pred kafanskog gosta,
tj.: �a§и od dva deci (ро mogucstvu s tragovima masnih
usta i1i jeftinog katmina), bokal�ic s te�no�cu za koju ро
stoji precutni sporazum da је zovemo "ујпо", i mиtnи fla
�u sa sodom, ventilom i "ЬотЫсоm".
Prema drugoj teoriji etimologiju re6 "name�taj" treba
tra�iti и �јпјеniсј da se mnogi potro�a� nakon primene
ovog napitka "иШvепј" tj. da i sam postane komad kafan
skog name�taja. Napokon, treci ka�u da se asocijativni tok
kojim је оуо рјсе dobilo ime "name§taj", uop§te пе тo�e
rekonstruisati jer da је to luрјlа neka рјјапа budala. Dobar
"name§taj" se nikada пе pravi od ујпа. Najbolji rezultati
posti�u se ubrizgavanjem sode и te�nost liferovanu pod
nazivom "banatski rizling".
Neko voli vino, а neko рјуо. Prema dugogodi�njim is
tra�ivanjima Kolar�evog centra za vrenje i fеппепtaсiјu,
пајЬоlје pivo и Jugoslavijije "Nik§icko". Zanimljivo је da
kvalitet tog рјуа zavisi od fla�e, а пе od onoga §to је unи-
1 50
•
151
пот Boga koji је stvorio to рјуо, kelneri6ne sise i sve
ostale lере stvari и �ivotu. Pored Nik�i6kog, рunо se tro§i-
•
Rakija
1 52
SPECIJALNI DODATAK:
sta su sve izmislili Jugosloveni
Elektricna struja
1 53
Kaladont
Digitron
1 54
Gledali su film Stenlija Kjubrika "Odiseja и svemiru".
Film je па mladog Milana ostavio sna�an utisak.
Ubrzo zatim Кш3апје dobio preme�taj па mesto sekre
tara OSK и Вuјата, ра је и skladu s partijskom discipli
пот morao da ostavi svoju devojku (koja је ЫЈа и drugom
stanju) i da ode iz Beograda. Сјтје stigao и Вије, Kи�an
је sazvao sednicu ОО SK i prisutnim nau�njcjтa - �lano
ујта partije - postavio direktno pitanje: "Mo�eтo lј, dru
govi?" опј su odgovorili: "Mo�eтo!" Onda ih је оп opet
pitao: "А hocemo Јј, drugovi?", па �ta su опј odgovorili da
hoce. "Е, onda svi па svoje zadatke", rekao је Kи�an i oti
�ao da telefonira devojci. Tako је, па njegovu inicijativu,
rodena ideja о "digitronu" - najsavrsenijem proizvodu јu
goslovenske elektronske industrije. Spravica "digitron"
pokazala se toliko uspesnom da је uskoro postala sinonim
za elektronski kalkulator uopste, а Вј] Gejts (koji је и to
vreme Ыо u�enik srednje �kole) toliko se nasekirao sto пј
је оп to smislio, da је рао па popravni iz fiskulture.
Pljeskavica
155
Мјlепа је tako oti§la па рјјаси, а Albert је po�eo da se
�e �nicle. Ubrzo se ne§to zamislio - jer је Ыо pametan - i
па kraju se u mislima potpllno zaneo. Trgao se kad је уес
Ыlо kasno: pred пјјтје Ыlа gomila sitno iseckanog mesa,
а оп ј е, и panici da ga tena пе grdi, kako-tako slepio masu
i oblikovao је и раlа�inkе. Kad se Мјlепа vratila, Albert је
slagao kako se setio svoje тате Hedvige koja ти је pra
ујlа takve §пјсlе kad је Ьјо таlј и Harnburgu. Мilепа је ы
lа dirnuta §to se Albert tako potrudio oko ru�ka, i kad su
do§\i gosti ponudila ih је "specijalitetom Albertove тате
koji se zove hamburger".
Luj Adami�, koji је Ыо rodeni Amerikanac, samo se
irоniбпо nasmejao i rekao: ,,мј to pravirno уес 4.000 go
dina. Ali, daj оуато da vidirno . . . "
1 56
spusti ба§u па sto. Pored potrebe da se preduhitri ono za led
- а led је уеота уата stvar - koktu treba smazati odmah i
zbog toga §to ti onda porastu §anse da dobij e§ јо§ jednu. А i
zato §to је super i ne mote§ da беkа§. Kasnije su Amerikan
сј poslali §pijune da пат ukradu tajni recept za koktu i
IIZЩU sve рме. Оуј su izvclili svoj prljavi posao i uskoro је
kokta робеlа da se proizvodi u Oklahomi pod nazivom ,,1<0-
ka-kola". Лli, nije јmаlа tako lери fla§icu i etiketu.
Iako smo bili ljuti па Amerikance, уе6јпа nas је kasnije
ipak pre§la sa kokte па koka-kolu. А јо§ kasnij e па dva de
сј. А neki i па vik
157
BESPLATNI DODATAK:
naucite jugoslovenski
za pet sekundi
Нуаlа
Моlјт-
lzvinite
1 58
,
SТYLOS DOO
SТYLOS IZDAVASТVO
e-mail: izdavastvo@StyJos.co.yu
Ako Vas nesto posebno interesuje о turistickam vodicu SFRJ ZA PONA VИАСЕ
posetite nas па adresi www.cyberotpisani.com