Está en la página 1de 3

svodi se na pitanje: kako poveati inte- imaju i muzeoloki smjer. Analize koje principa!

principa! tasks: collecting, preserving and rese-


arch of museum objects. Such an attitude to edu-
res za muzeje u obrazovnim ustanova- prate godinji posjet u Gliptoteci - me- cation is the proof of and reason for its marginali-
ma; da li je taj interes za sve muzeje u kojima su najbrojniji graani razlii- ty. This segment of a museums activity is reali-
podjednak i da li uope postoji definici- tog profila u odnosu na stupanj njiho- zed mostly without preparation and answering
ja o idealno koncipiranom muzeju koji vog obrazovanja - o posjeti obrazov- casual needs. A survey is given of the educatio-
nal programs of the Glyptotheca. The Glyptothe-
bi permanentno udovoljavao razliitim nih ustanova govore slijedee: Glipto- ca contains nine collections covering the period
interesima drutva u cjelini, pa i peda- teku posjeuju organizirane kolske from 5th century B. C. to the present. The collec-
gogiji; ne opada li moda interes kola grupe, gotovo uvijek u okviru samo tions can satisfy educational requirements be-
za muzeje, jer se usporedo s broja- jednog predmeta a to je likovna umjet- cause they contain sculptures by contemporary
artists as well as copies and casts of many well-
nim rastom muzeja mnoio i teret ve nost, jer je kolskim programom ovaj known Yugoslav cultural and historical monu-
ionako obimnog kolskog programa. posjet obvezan. Pritom se sve zbirke ments.
Moda cijeli problem lei u praktinom razgledaju odjednom, kako bi se dobio
rjeavanju dostupnosti muzeja kola- generalni uvid u cjelokupni fundus
ma putem organiziranih prijevoza s ob- Gliptoteke i uvid u ope pojmove veza-
zirom na iroko razgranatu mreu i ne za stil i kronologiju eksponata kao Likovna edukacija i muzejska
muzeja i kola i njihove udaljenosti. to su antika, srednjovjekovna umjet-
nost, renesansa itd. Analize nadalje propaganda u Modernoj
Pedagogija u Gliptoteci pokazuju da pojedine kole Gliptoteku galeriji, Zagreb
posjeuju samo jednom godinje, a
Primjer Gliptoteke JAZU indikativan je posjeti su skoncentrirani na proljetne ura Petravi Primljeno: 10.12.1987.
za mnoge probleme u oblasti muzejs- (svibanj, lipanj) i jesenske (rujan, listo- Moderna galerija,
Zagreb
ke pedagogije jer je rije o velikom mu- pad) mjesece. Takvi rijetki jednokratni
zeju sa 13000 eksponata osobito zna- posjeti ne mogu imati velike rezultate Godine 1982. Moderna galerija zapo-
ajnih za iroko obrazovanje kolske jer vremenski i tematski raspon za- inje svojom djelatnou na podruju
djece razliite dobi. Gliptoteka se razli- stupljen velikim brojem eksponata u tri likovne edukacije posjetilaca svih uz-
kuje od ostalih muzejskih ustanova odvojene zgrade zahtijeva veliki napor rasta i muzejske propagande. Otvara
dvojakim karakterom svoje djelatnosti. i uzastopno ponavljanje posjeta. to radno mjesto kustosa-muzejskog pe-
Osim to sabire vrijedna umjetnika se tie izlobene djelatnosti u Gliptote- dagoga i propagandista, stavivi tei-
djela s podruja kiparstva, ima i zada- ci, ona je uglavnom monografskog ka- te njegovog rada na likovnu edukaciju
tak da odljevima sauva od propada- raktera. Posjet organizirane kolske djece, omladine i odraslih, sadrajno
nja najznaajnije kulturno-povijesne djece vei je ukoliko je rije o ve ope povezivanje galerije s obrazovnim
spomenike. Kao rezultat 50-godinjeg poznatom i popularnom kiparu kao to ustanovama, centrima za kulturu i rad-
uspjenog rada (osnovana je 1937), je I. Metrovi, B. Dekovi, V. Rad- nim organizacijama, te na informiranje
Gliptoteka danas ima devet zbirki s ori- au, dok su izlobe ireg tematskog javnih medija o galeriji, njenim izloba-
ginalnim djelima u raznolikom trajnom karaktera, primjerice Triennale hr- ma i drugim popratnim manifestacija-
materijalu i odljevima u sadri, meu ko- , vatskog kiparstva, manje posjeene. ma.
jima modeli i skice za spomenike ima- Izlobe po pravilu manje zamaraju dje- Kako je Moderna galerija zbog renova-
du unikatnu vrijednost. Vremenski cu, to se iskazuje u estim individual- cije zgrade i nove prezentacije stalnog
zbirke pokrivaju irok raspon od V. st. nim posjetima kolaraca. Znaajnom postava hrvatske umjetnosti 19. i 20.
pr. n. e. do suvremene skulpture kroz fundusu Gliptoteke treba pribrojiti i ne- stoljea bila zatvorena do 11. 1.1983.
pojedine stilske cjeline, u slijedeem ke druge elemente vane za afirmaciju g., konkretan rad s posjetiocima do tog
kronolokom postavu: antika, predro- muzeja s obzirom na: urbanistiku lo- se vremena nije odvijao. U vremens-
manika, romanika, gotika, renesansa, kaciju muzeja, funkcionalnost prosto- kom odsjeku od svibnja 1982. g. do
barok i suvremena skulptura. Pojedine ra, struni kadar i njegovu uu specija- sijenja 1983. g. muzejski pedagog
zbirke sadre zasebne cjeline: sre- lizaciju, mogunost organiziranja razli- studira kompletan galerijski fundus, iz-
dnjovjekovnoj zbirci pripadaju steci, itih prigodnih manifestacija koje bi se rauje program edukativne ponude za
istarske freske, dalmatinski i primorski uklopile u kolski program. Svi su ti osnovne i srednje kole, dogovara su-
grbovi te zavjetne ploice pomoraca iz elementi u Gliptoteci na zadovoljavaju- radnju sa Znanstvenom knjiarom
Perasta, dok modernoj pripadaju crtei oj razini, ali pritom sve navedene mo- Mladost i u izlogu knjiare postavlja
hrvatskih umjetnika XX. stoljea. Za- gunosti pedagokog rada u Gliptoteci mini-iziobu In memoriam - Mirko
sebnu zbirku ine medalje i plakete uz JAZU nisu dostatno iskoritene. Pro- Raki i dogovara suradnju sa Centrom
sfragistiku. Rije je, dakle, o muzejs- blem poveanog interesa kola za za kulturu Peenica - organizira edu-
kom fundusu od kapitalnog znaenja Gliptoteku najvjerojatnije se kao i u kativnu izlobu Akvareli Vladimira
za razliita podruja istraivakog ra- drugim muzejima mora rjeavati po- Becia iz fundusa Moderne galerije
da, napose za pojedine obrazovne macima u dugoronom planiranju po- koja je u suradnji s voditeljem Centra
predmete u kolama. jedinih aktivnosti u traenju moguno- odrana u galeriji Dogaanja. S vodi-
sti da se pedagoki rad financira poput teljem Centra koncipira ciklus eduka-
Viestruke su mogunosti pedago- ostalih djelatnosti. tivnih tematskih izlobi iz fundusa Mo-
kog rada u Gliptoteci, jer se kompara- derne galerije za likovni kolski abono-
tivnom metodom likovnih elemenata, ABSTRACT man, kroz koje bi uenike struno vo-
te izuavanjem ikonografije i tipologije, dio voditelj iz Centra ili muzejski peda-
moe odravati nastavak nekolicine Disproportion between the educational and gog galerije. Uz svaku izlobu tampa-
kolskih predmeta - primjerice: knji- other activities in museums la bi se razglednica s reprodukcijom i
evnost, povijest, teorija likovnih um- Boena Kliinovi popisom izloenih djela i razglednica s
jetnosti. Izdvojeno se moe izuavati reprodukcijom djela i saetim tekstom
tehnologija lijevanja pojedinih skulp- The author gives his viewpoint of the scope and na temu izlobe. Godine 1984. realizi-
tura u sadru, pojedine metode restau- quality of the educational activities in museums
in general. In most cases, there are no educatio-
rana je izloba Slikarski motivi, a
riranja i ostali tehniki poslovi muzeo- nal programs in the long term plans of museums, 1985. godine Slikarske tehnike, ma-
loke prirode zanimljivi za kole koje since their programs are oriented towards three terijali i alati.
1985. godine Slikarske tehnike, ma- dijeljeni su u manje grupe (do 35 ue- rec postavlja u prostorijama Centra
terijali i alati. nika), a tumaenje je svedeno na 3 0 - mini-animacijsku izlobu foto-doku-
Godine 1983, kada je Moderna galerija 45 minuta po grupi. Uenici niih razre- mentacije o Josipu Raiu i Miroslavu
otvorila za javnost prvih trinaest dvora- da veselo su prihvatili sjedenje na po- Kraljeviu. To je ujedno i prva pokretna
na stalnog postava, muzejski pedagog du i razgovor, a zapaeno je da rado izloba Moderne galerije koja je post-
uvodi redovita struna vodstva za gra sudjeluju u odgonetavanju likovnih za- avljena u kolama opine Kustoija.
anstvo nedjeljom od 11 do 13 sati, te gonetki, motiva slike i rado zamiljaju Na tribini Centra je tom prilikom razgo-
struna vodstva - pregledna i temats- stanja likova u pojedinim situacijama. vorom s kustosom i javnim izlaganjem
ka za osnovne i srednje kole na koja Stoga su nastojanja usmjerena tome muzejskog pedagoga na temu Stalni
mogu dolaziti svakodnevno od 10 do da likovne elemente djela sagledaju u postav Moderne galerije i njegovo
13 i od 17 do 20 sati. U pozivu upue- meusobnim odnosima, te da se raz- koritenje u pedagokom radu pred-
nom kolama tiskan je program govorom potaknu asocijativni sadraj- stavljena Moderna galerija. Modernu
predavanja, a kolama sugerirano da ni odnosi s pojavama i stanjima iz ivo- je galeriju muzejski pedagog predsta-
telefonski najave svoj dolazak, broj ta. Srednjim kolama ponuen je pro- vio i na Seminaru za animatore kulture
uenika, uzrast. Kako bi se u nastavni gram posjeta galeriji - vodstvo po izd- opine Peenica (1985. g.), a stalni
program osnovnih kola ukljuio ba- vojenim stilskim cjelinama u stalnom postav galerije predavanjem uz dijapo-
rem jedan posjet galeriji godinje, pro- postavu i pregledno vodstvo kroz stalni zitive u srednjoj koli Nikola Tesla u
gram predavanja Susreti pred origi- postav. Srednjokolski profesori trae Zagrebu.
nalnim djelima u Modernoj galeriji opirnija objanjenja pojedinih stilskih U sklopu izlobe Holografija (1986)
predloen je Zavodu za prosvjetno-pe- pravaca, najee simbolizma i impre- organizirana su dva predavanja na te-
dagoku slubu SR Hrvatske. Pro- sionizma, a uestalije dovode uenike mu holografije (predava mr. Dalibor
gram je prihvaen i ukljuen u nastavni na pregledna vodstva. Predavanja su Vukievi). Kako Moderna galerija ne-
program likovne kulture za osnovne koncipirana tako da se odreeni stil Ili ma predavaonice (a ni dvorane za pro-
kole, a Zavod je cirkularnim pismom pojava uine preglednim za znaajke jekcije), predavanja se, uz sve nune
obavijestio osnovne kole. Odaziv stila koji je prethodio, da se izdvoje no- prostorne preinake, odravaju u jednoj
kola je bio velik, te je tijekom 1985. vi aditivni elementi stila i pronau one od dvorana stalnog postava. Zbog
godine predavanjima u Moderno|gale- nasljedujue pojave u kojima je stil me- nedostatka takvog prostora i opreme
riji prisustvovalo 3059 uenika. kols- moriran. Gdje je god utjecaj evidentan neke od zapoetih akcija nisu se mog-
ke 1984/85. godine program predav- predstavljaju se evropski izvori doma- le nastaviti-tako je 1984. godine orga-
anja bio je slijedei: ih stilskih pojava. nizirana projekcija dvaju filmova iz po-
l- l l. razred: Likovni jezik kroz inter- Struna vodstva kroz stalni postav ga- druja vizualnih umjetnosti: film o eng-
pretaciju pojmova slika i lerije ponuena su turistikim agenci- leskoj kiparici Barbari Hepworth i Mo-
skulptura jama u okviru njihove ponude razgled- gunosti gledanja autora Johna
IIIIV. razred: Slikarski motivi; Sli- anja Zagreba i animatorima kulture u Bergera, suvremenog engleskog pis-
karske i kiparske tehnike i njiho- radnim organizacijama INA, PLIVA i ca i likovnog kritiara. Ovaj vid obra-
ve izraajne kvalitete RADE KONAR kojima se alju i oba- zovanja publike Moderna galerija nije
V. razred: Analiza sadraja slike (li- vijesti o izlobama u Modernoj galeriji. nastavila, a zbog istog prostornog pro-
terarnog predloka za sliku) - Kako Moderna galerija u to vrijeme jo blema ne mogu se kontinuirano odra-
Vlaho Bukovac: Ikar; Kako se nema dijateke, a kako su kolor-dijapo- vati tribine i predavanja za graanstvo i
tonskim slikanjem postie iluzija zitivi galerijskog fundusa radni materi- ne moe se oformiti zasebna i oprem-
volumena na slici jal muzejskog pedagoga i kustosa zbir- ljena likovna radionica.
VIVII. razred: Figurativna i ap- ki, a slue i za propagandu ustanove, Godine 1984, uz desetogodinjicu
straktna forma u slikarstvu; Fi- inicirana je izrada dijapozitiva dijela smrti slikara Vilka eferova, postavlje-
gure i oblici u suvremenom ki- stalnog postava a dijateka je popunja- na je izloba In memoriam u izlogu
parstvu vana prema potrebama muzejskog pe- knjiare Mladost, a 1986. godine pri-
VIII. razred: Portretno slikarstvo u dagoga. reena izloba pastela i akvarela Mili-
Hrvatskoj u 19. stoljeu; Pejzai voja Uzelca iz fundusa Moderne gale-
(godinja doba); Zagrebaka a- Iste, 1984. godine uz izlobu skulpture rije u izlobenom prostoru Ljubljanske
rena kola; Slikarstvo grupe Ksenije Kantoci muzejski pedagog or- banke u Zagrebu. Iste godine u su-
Munchenski krug ganizira predavanje o stvaralatvu ki- radnji s troje kustosa organizirano je
esto su posjetima uenika prethodili parice (predavai su dr. Tonko Maroe- obiljeavanje Meunarodnog dana
razgovori s nastavnicima o pristupu i vi i prof. Igor Zidi) i snimanje kolor-di- muzeja u Modernoj galeriji sa eljom
predoenju tematskih jedinica sadr- japozitiva djela Ksenije Kantoci s iz- da se posjetioce animira na dolazak u
anih u nastavnom planu likovne kultu- lobe, te pie vodi izlobe koji se be- galeriju. Tog je dana odrano preda-
re. Mnogim je nastavnicima to bio i prvi splatno dijeli posjetiocima. alje obavi- vanje Iz historijata Moderne galeri-
susret s Modernom galerijom, a mnogi jesti o autoru i djelu osnovnim i sre- je, struna ekspertiza, struno vodst-
su izraavali svoje nezadovoljstvo no- dnjim kolama, vodi izlobom kolske vo kroz stalni postav i gitaristiki kon-
vim nastavnim planom i programom li- grupe svaki dan prije podne i grupe cert. Posebna atrakcija bili su kostimi-
kovnog odgoja. graana nedjeljom prije podne i utor- rani uvari. Posjetioci su tom prilikom
kom poslije podne, te organizira izradu izrazili elju za to vie ovakvih doga-
Potaknut time muzejski se pedagog dijapozitiva kojim se izloba reklamira anja u galerijskom prostoru.
upoznao s programima likovnog odgo- u kinima Jadran, Sloboda i Balk- Kako je u modernoj galeriji kustos -
ja za sve razrede u osnovnoj koli, te an. U povodu memorijalne izlobe muzejski pedagog ujedno i propagan-
nastavnicima iz Zagreba predloio se- Josip Rai i Miroslav Kraljevi dist, njegova angairanost protee se i
minar i demonstraciju pojedinih te- (1985) muzejski pedagog organizira na ovu djelatnost koja bi opsegom i ka-
matskih jedinica iz nastavnog progra- predavanje na temu Slikar Wilheim rakterom poslova imala pravo na svo-
ma likovne kulture, poslao pozive, no Leibl i njegov krug (predava je prof. jeg izvrioca. O sudbini svake izlobe
odaziva nije bilo. Kruno Kamenov), te u suradnji s Cen- Moderne galerije muzejski propagan-
29 Uenici koji su doli na predavanja po- trom za kulturu i film August Cesa- dist brine na slijedei nain: alje infor-
macije o otvorenju i datumu trajanja iz- ry, and as a special attraction, the museum gu- Holandija, ehoslovaka, Italija, Ma-
lobe, o karakteru izlobe, autoru i bro- ards were dressed in period costumes.
The gallery plans to develope and improve these
arska, Austrija, Sjedinjene Amerike
ju izloaka dnevnom tisku, (novinari- activities, organize film projections, establish an Drave, te Francuska - koje su bile
ma u rubrikama kulture), radiju (likov- art workshop etc., but it needs to provide a spe- vrlo zapaene u gradu i ire.
nim kritiarima i novinarima), televiziji cial hali and audio-visual facilities. The museum
(urednicima kulture), Informativnom staff remains a problem, since only one curator
turistikom centru, Informativnom cen-
covers the complex tasks of organizing and eva- Oblik rada s korisnicima muzeja
luating the educational activity and public rela-
tru kule Lotrak i Muzejskom doku- tions as well.
mentacionom centru. Uz to organizira Tehniki muzej godinje koristi oko
prikaze o izlobi na radiju i u dnevnom 125.000 posjetilaca, meu kojima
glavninu ine uenici osnovnih i sre-
tisku, sam predstavlja izlobu na Om- dnjih kola, te studenti rudarskog, stro-
ladinskom radiju ili o izlobi alje naja-
vu, te organizira distribuiranje plakata i Odgojno-obrazovni jarskog i prirodoslovno-matematikog
fakulteta. Pojedinanih posjeta go-
propagandnih listia. Prve propagand- rad u Tehnikom muzeju dinje je tek oko 12.000.
ne listie Moderna galerija je tiskala u Zagreb
povodu memorijalne izlobe Josipa Vii razredi osnovnih kola te srednje
Raia i Miroslava Kraljevia, a zatim kole koriste Muzej za metodske jedi-
Milan Oi nice, a studenti navedenih fakulteta
uz izlobu Tajnovite slike Josipa Ra- Tehniki muzej,
ia i Marka Kraljevia. Centar za Zagreb imaju (odravaju) predavanja u pojedi-
Primljeno: 8.12. 1987. nim odjelima.
kulturu i film August Cesarec je uz
svoju tribinu Predstavljamo vam Mo- Stalni postav Tehnikog muzeja Tiskani materijal Muzej je donedavno
dernu galeriju tiskao i propagandni smjeten je na prostoru ukupne povri- imao kratki vodi kroz muzejske zbir-
materijal - listie s kratkim historijatom ne od 44000 m2, stalnom izlobenom ke. S obzirom na proirenje pojedinih
galerije, najavom memorijalne izlobe prostoru pripada 11000 m2. Dosa- zbirki, taj je katalog zastario, te je u pri-
danjim radom na prikupljanju muzej- premi novi katalog muzejskih zbirki.
Josipa Raia i Miroslava Kraljevia,
radnim vremenom galerije, te listie s ske grae Muzej je prikupio vie od Dok se ne tiska taj katalog, u opticaju
edukativnom ponudom galerije. 4200 eksponata koji su izloeni u stal- su informativni listii, namijenjeni vie
nom postavu, ili pak pohranjeni u mu- nastavnicima i profesorima, u kojima
U srednjoronom programu 1985-1990.
zejskom depou. su istaknute sve mogunosti koritenja
Moderna galerija istakla je potrebu za
Muzej danas ima sedam stalnih te- Tehnikog muzeja kao i ostale potreb-
dodatnim prostorom koji bi funkcioni- ne informacije.
rao kao likovni studio - prostor za edu- matskih postava u kojima se originali-
ma, maketama, crteima, fotosima i to se tie radnih lista, koriste ih samo
kativne izlobe iz fundusa galerije, tri- uenici osnovnih kola koji u velikom
bine i predavanja, filmske projekcije i shemama prati povijesni razvoj proiz-
vodnih snaga, odnosno razvoj, rad, broju dolaze iz Slovenije, dok kole s
prostor za likovnu radionicu. U progra-
primjena i upotreba tehnikih dosti- podruja grada Zagreba znatno manje
mu rada za 1988. g. zatrait e se
gnua. koriste takove liste.
sredstva za tiskanje razglednica s re-
I Tehniki je muzej svoje aktivnosti pri- Animacija korisnika Tijekom godine
produkcijama djela iz galerije. U planu
lagodio modelu odgojno-obrazovnog Muzej informira sve osnovne i srednje
je i vodi namijenjen djeci kolskog uz-
rada s uenicima i studentima. kole u Hrvatskoj o mogunostima ko-
rasta. I jedno i drugo i tree je neizvjes-
Razredi ili grupe studenata mogu imati ritenja Tehnikog muzeja. To su pisa-
no, kao i to kada e se likovnom eduka-
uvodno predavanje (s obzirom na pro- ne informacije o zbirkama, izlobama,
cijom u galeriji baviti ne jedan ve tim
gram gradiva) i paralelno predavanje strunim predavanjima, edukativnim
strunjaka koji jedini ima pravo nositi
(s obzirom na ve izloeno gradivo), filmovima, te o planiranim izlobama.
naziv pedagoki odjel.
koja objavljuju kustosi ili demonstratori Takoer se u povodu pojedinih povre-
ABSTRACT Muzeja. menih izlobi odreenim korisnicima
Muzejski pedagog U Muzeju nema upuuje propagandni materijal - s ka-
Visual art education and public relations in
muzejskog pedagoga, ali postoji ani- talozima i pozivnicom - Svake druge
the Gallery of Modern Art in Zagreb godine potom se alje obavijest s pro-
mator-voditelj edukacije, koji se bavi
ura Petravi obrazovnim programima u Muzeju, pagandnim materijalima svim kolama
propagandom za korisnike Muzeja, te na podruju Jugoslavije, izuzev po-
The Gallery of the Modern Art in Zagreb started
koordinacijom rada strune slube u drunih kola, o natjeaju za izlobu
in 1982. with visual art education programs for uenikih radova pod nazivom ovjek
museum visitors of all ages, with public relations vezi s edukacijom.
programs, and cooperation with educational in- Specijalne izlobe Tehniki muzej se -tehnika.
stitutions, cultural centres and other enterprises. uz stalne izlobene postave bavi i or-
The gallery prepares annual courses related to
the permanent display for a general audience,
ganizacijom i postavom povremenih
which are incorporated in the educational pro- izlobi. Koncepcijski i tematski izlobe
gram of primary schools, within their course on nisu vezane samo za muzejsku grau
visual culture. Some of the topics covered by the ve su to manifestacije koje prate rad
lectures are: visual language, motive in painting,
figurative and abstract form etc. Detailed guided klubova, ustanova i radnih organizaci-
tours of the permanent display or special depart- ja, a ija je djelatnost vezana za tehni-
ments are prepared for secondary schools. Spe- ku i znanost prolosti, sadanjosti i bu-
cial lectures are organized in connection with si- dunosti. Takoer, pojedine izlobe
gnificant temporary exhibitions and the publicity
is intensified by the installation of mini exhibi-
koncipirane su i namijenjene odre-
tions at busy locations in town (passages, cine- enim obrazovnim skupovima kao to
ma or bank halls, bookshops etc). On the occa- je izloba uenikih radova osnovnih
sion of the International Museum Day, and in or- kola ovjek - tehnika. Muzej je do
der to popularize the gallery, several events
where organized: a lecture on the history of the
sada bio i suorganizator veeg broja
gallery, an expertize of art objects from private izlobi iz raznih zemalja - Sovjetski
collections, a concert, a guided tour of the galle- Savez, Savezna Republika Njemaka,