Está en la página 1de 803

Informazioni su questo libro

Si tratta della copia digitale di un libro che per generazioni stato conservata negli scaffali di una biblioteca prima di essere digitalizzato da Google
nellambito del progetto volto a rendere disponibili online i libri di tutto il mondo.
Ha sopravvissuto abbastanza per non essere pi protetto dai diritti di copyright e diventare di pubblico dominio. Un libro di pubblico dominio
un libro che non mai stato protetto dal copyright o i cui termini legali di copyright sono scaduti. La classificazione di un libro come di pubblico
dominio pu variare da paese a paese. I libri di pubblico dominio sono lanello di congiunzione con il passato, rappresentano un patrimonio storico,
culturale e di conoscenza spesso difficile da scoprire.
Commenti, note e altre annotazioni a margine presenti nel volume originale compariranno in questo file, come testimonianza del lungo viaggio
percorso dal libro, dalleditore originale alla biblioteca, per giungere fino a te.

Linee guide per lutilizzo

Google orgoglioso di essere il partner delle biblioteche per digitalizzare i materiali di pubblico dominio e renderli universalmente disponibili.
I libri di pubblico dominio appartengono al pubblico e noi ne siamo solamente i custodi. Tuttavia questo lavoro oneroso, pertanto, per poter
continuare ad offrire questo servizio abbiamo preso alcune iniziative per impedire lutilizzo illecito da parte di soggetti commerciali, compresa
limposizione di restrizioni sullinvio di query automatizzate.
Inoltre ti chiediamo di:

+ Non fare un uso commerciale di questi file Abbiamo concepito Google Ricerca Libri per luso da parte dei singoli utenti privati e ti chiediamo
di utilizzare questi file per uso personale e non a fini commerciali.
+ Non inviare query automatizzate Non inviare a Google query automatizzate di alcun tipo. Se stai effettuando delle ricerche nel campo della
traduzione automatica, del riconoscimento ottico dei caratteri (OCR) o in altri campi dove necessiti di utilizzare grandi quantit di testo, ti
invitiamo a contattarci. Incoraggiamo luso dei materiali di pubblico dominio per questi scopi e potremmo esserti di aiuto.
+ Conserva la filigrana La "filigrana" (watermark) di Google che compare in ciascun file essenziale per informare gli utenti su questo progetto
e aiutarli a trovare materiali aggiuntivi tramite Google Ricerca Libri. Non rimuoverla.
+ Fanne un uso legale Indipendentemente dallutilizzo che ne farai, ricordati che tua responsabilit accertati di farne un uso legale. Non
dare per scontato che, poich un libro di pubblico dominio per gli utenti degli Stati Uniti, sia di pubblico dominio anche per gli utenti di
altri paesi. I criteri che stabiliscono se un libro protetto da copyright variano da Paese a Paese e non possiamo offrire indicazioni se un
determinato uso del libro consentito. Non dare per scontato che poich un libro compare in Google Ricerca Libri ci significhi che pu
essere utilizzato in qualsiasi modo e in qualsiasi Paese del mondo. Le sanzioni per le violazioni del copyright possono essere molto severe.

Informazioni su Google Ricerca Libri

La missione di Google organizzare le informazioni a livello mondiale e renderle universalmente accessibili e fruibili. Google Ricerca Libri aiuta
i lettori a scoprire i libri di tutto il mondo e consente ad autori ed editori di raggiungere un pubblico pi ampio. Puoi effettuare una ricerca sul Web
nellintero testo di questo libro da http://books.google.com
llllllllllll i ra
Hill SKDS 1

pn

\r\{*\?m : >
> a1 i

z-s ' O y^,. r- fa ^ ^ ' N

:aa Wffi

NAa ^
WfTf1
THE fMHJME FROM
THE B E Q U E S T OF
CHARLES MINOT,
OF sOMF.KVffXK,

of 1828,)
V
2>

DlZIONARlO
ITALIANO-ILLIRICO

GlOVANNl _JURASICH
DALL'ISOLA VEGLIA

EDIZIONE PRIMA

-
TRIESTE
COI TIPI DEL LLOYD AUSTRIACO

1863
Propriet dell'Autore.

La presente edizione posta souo la salvaguardia delle vigenti leggi


sulla propriet leueraria.
PREFAZIONE.
Sia lode a Dio Benedetto, i miei voti sono adem
piuti! Dopo tre anni e mezzo di gravi fatiche e priva
zioni, e staccato in certo modo dal consorzio dei miei
pi cari : ho potuto, la Dio merc, condurre a termine
anche la seconda mia Opera, che il presente Dizio
nario Italiano Illirico.
Venuto al fine di questa mia nuova impresa, io
era corrucciato dal dolore di non poterla far comparire
alla luce, dacch pur troppo non m'era dato di trovare
un generoso mecenate che mi soccorresse colle spese.
Io dovetti perci soggiacere a sagrifizj non lievi, me
diante i quali, insieme alle vive e cordiali premure del
mio compadre l' egregio sig. Antonio Felice Dr. Giacich,
che in quest'occasione mi fu cortese del pi utile e va
lido appoggio: ho potuto mettermi in corrispondenza
coll' esimio sig. Pietro Brunelli in Trieste, e col Suo
grazioso mezzo poi direttamente colla Spettabile Se
zione Letterario-Artistica del Lloyd Austriaco. Ivi ho
trovato negli egregi signori Giulio Ohswaldt ed Eduardo
Otto, il primo Segretario della Sezione stessa, e l'altro
Direttore della rispettiva Tipografia, la pi cortese ac
IV

coglienza. Le sincere e disinteressate premure di queste


esimie due persone nell' agevolarmi in tutto ci che
era Loro possibile, e le facilitazioni accordatemi sotto
ogni riguardo a nome di quel grandioso e rinomato Sta
bilimento, mi hanno realmente sorpreso, ed io ne con
server per sempre la pi grata memoria!
Toccando ora pi da vicino il mio argomento, non
far d' uopo che io dica quanto grande ne fosse stato
negli anni addietro il bisogno d' un Dizionario italiano-
illirico, e come ne divenisse estremo da un anno a questa
parte, dacch lo sa ognuno. Su questa base io avea
concepita l'idea di elaborarne uno che supplisse a sif
fatta mancanza attenendomi al gi noto mio programma.
Se non che giunti colla stampa, quasi al fine della prima
lettera e visto l' abbondante numero dei Prenumerati che
gentilmente mi onorarono delle loro firme in segno di
viva gratitudine io concepiva l' idea di fare un lavoro
pi completo.
Sebbene l' impresa era per me troppo ardua, perch
soverchiamente affaccendato colle ordinarie mie occupa
zioni di pubblico funzionario ; tuttavia non curando al
cuna fatica n le maggiori spese, mi sono accinto con
tutto impegno e coraggio all'impresa; ed a questo fine,
mentre continuava nel mio nuovo progetto, mi venne ac.
cordato, in seguito a mia domanda, il breve permesso
d'assenza d'un mese appunto quando io mi stava com
y

pletando il finale della lettera R; durante il quale ho


potuto continuare il lavoro con mente pi libera, e com
pletarlo dalla lettera S sino alla fine.
Riguardo all'intrinseco di questa mia produzione,
credo poter asserire con tutto fondamento essere una
fra le pi ardue imprese quella di comporre nei tempi
attuali un originale Dizionario italiano-illirico ; e ci
molto pi volendolo fare colla preventiva idea di giovar
contemporaneamente alle persone del foro, innestandovi
per esseloro a suo luogo i termini e modi di dire giu
ridici e dicasteriali, e dall'altro canto alla giovent
studiosa, senza perdere di vista il soggetto principale.
Oh quante volte io mi trovava in un labirinto con poco
filo da trovarne l' uscita! Quante volte io avea puntato
il pugno sulle mie labbra, quasi pentito dell' intrapreso
cammino! Pure coadiuvato da una felice memoria,
Iddio mi diede tanta forza da poter condurre a termine
il mio assunto da per me solo, e senza alcun collabo
ratore.
Non dubito pertanto che il benigno e colto pubblico,
vorr riguardare eoa indulgenza le mende che contener po
tesse la mia ardua impresa, essendo impossibile che siffatto
lavoro di qualunque fosse Autore, come primo ed ori
ginale, avesse ad esserne esente; tanto pi che qui la
mente deve ad ogni istante repentinamente trasportarsi
e girare per tutti gli angoli del creato, e la memoria
VI

umana quasi inobbediente membro, non sempre si presta


perfino alle pi diligenti consulte.
A vantaggio di tutti ed in ispecialt della gio
vent studiosa, mi diedi premura di trattar meglio
che mi era possibile il difficile assunto delle pre
posizioni, procurando di congregarle tutte al loro posto
e di annotarvi tanto accanto ad esse che alle altre voci,
il caso retto dalle medesime. Ho creduto poi utile d
fare in fine dell' Opera una breve Aggiunta di quei vo
caboli, che nel corso del lavoro erano sfuggiti alla mia
attenzione, e di aggiugnervi i Nomi di Battesimo, ed
alcuni Nomi spettanti alla Geografia.
Rapporto all'ortografia illirica, avuto riguardo alla
Dalmazia, all'Istria, alle Isole del Quarnero ed al Li
torale croato (nei quali luoghi si pronunzia a cagione
d' esempio e diete, e dite, e dete), ho prescelto il me
todo che ognuno vede, adoprando la e coll' accento cir
conflesso invece di ie (ditte, re ecc.); sicch ognuno
potr a sua voglia pronunciare il dte per diete, per
dite e per dete ecc., e usando la coll' accento grave
avanti la r, senza ommettere quest'ultima, come nelle
voci drvo, mrva; e ci perch gl'individui d'italiana
favella malvolentieri si adattano a pronunziare le parole
per essiloro affatto insolite composte di cinque conso
nanti senza alcuna vocale (p. e. cvrst in luogo di
cvrsf), e ne godo d' aver adottato questo principio,
VII

poich in simil guisa senza prediligere alcuno, mi presto


egualmente per tutti; e perch questo stesso metodo lo
veggo introdotto anche nei libri scolastici sortiti alla
luce nel 1862, che unicamente possono essere adoprati
nelle pubbliche Scuole.
Ora, nel mentre esprimo i miei pi sentiti ringra
ziamenti ai gentilissimi Signori Prenumerati che mi fa-
Ano cortesi del loro benigno appoggio, la merc del
quale dopo tante lunghe e penose veglie, vede ora la
luce questo secondo parto dei miei studj *) ; ciocch
al certo forma l' atto pi solenne della mia vita : non
mi arresto dal fare i pi fervidi voti onde le tenui
mie fatiche possano promeritarsi il pubblico favore, e
soprattutto cooperare al ravvicinamento ed al sincero le
game di amicizia delle due nazioni in quella guisa stessa,
che le loro favelle stanno affratellate nel presente umile
dono che loro consacro.
L' Autore.

'Ris lardo all'altra mia opera Il Notaio Popolare Italiano-Illirico (di


circa 900 pagine in ottavo); la quale oltre all' interessante materia che contiene,
potr servire come utile mezzo per apprendere la lingua illirica e viceversa
V ualiana contenendo essa le singole materie in via di fedele traduzione in
ambe le linsue viene riaperto il termine pelle prenumerazioni, da spedirsi a
me direttamente in Fiume, fino a tutto Aprile p. v. verso l' importo di fi. \ V.
A. da pagarsi all'atto della consegna per l'intera Opera; osservando, che non
insinuandosi un sufficiente numero di Associati, verr pubblicata a brani.
Giovanni Juruich,
Spiegazione delle Abbreviature.
p. per st. e sost. sostantivo ag. aggettivo o addieitivo
va. verbo aitivo vn. verbo neutro np. neutro passivo
vnp. verbo neutro passivo vb. e v. verbo av. avverbio
pr. preposizione cong. congiunzione pron, pronome
interj. interjezione gen. genitivo (caso retto dalle preposizioni
o altre parti del discorso) dat. dativo ac. accusativo
prep. preposizionale (caso) loc. locativo ist. istrumentale
ist. ed ac. istrumentale ed accusativo nom. d. nominativo
duale (caso) gen. pi. genitivo plurale fig. figuratamente o
figurato met. metaforicamente, o metaforico sined. sined
doche t. gr. termine grammaticale t. m. termine musicale
t. tec. termine tecnico td. termine dicasteriale sd. senso
dicasteriale si. o s. l. senso legale ti. termine legale
se. o s. e. senso comune sj. o s. j. senso juridico. is. isola
dim. diminutivo aum. aumentativo sprez. sprezzativo
vez. vezzeggiativo mas. maschio o maschile fem. femmina
o, femminile col. collettivo ecc. et coetera o eccetera.
num. ord. numero ordinale.
ERRATA-CORRIGE.

Pag. S7 Aula, stanza reale carski v. kraljevski dvor.


75 Barbagianni sova, jeja (e non anche kukaviea, come venne erro
neamente indicato).
75 Barca ludva - ladva.
81 Bianco ostati na biloost ostati na blo, ostati na cdilu.
90 Bruco raikidanan razkidan.
95 Calpestio trpanje trptanje.
99 Capello pello pelo.
102 Cardinale... ed ordinarli ed ordinali.
121 Cio to breci lo bi reci.
153 Congruo prilican prUican, snodan.
172 Corso trcanje trcanje.
174 Cosmorama svuvid svtovid.
175 Costuuire stavi v. postatili stavui v. pottavui.
182 Cronologia vrtmenoslovie (e non anche vrmenonanstvo lo
stesso si dica al Cronologico e Cronologista).
314 Fuliggine codina cadina.
331 Giorno osan osam.
349 Idiota nexnanav nexnanac.
350 Ignominia posrdan posrda.
351 Illetterato ag. au<fvafc st. naucenjak.
365 Incanto caranja - aranje.
HO Luogo, in quel tal in qual tal.
736 Virt hrpott krpost.
A, pr. - na, (ac. alla doman Abate - opat.
da come, in che modo); a Abazia - opatstoo, opatia.
sorte - na srecu, ingan Abbacinamento - zazlpljenje,
nare a bnona fede - pre obsnjenje.
variti na dobru vru , o, Abbacinare - zaaUpiti, obs-
ob, oba (loc); a proprie niti.
spese - o svojem troku ; p. Abbacinato - zaslpljen, ob-
sotto - pod (ac. ed ist.); snjen ; egli venne abbaci
a titolo - pod naslovom ; nato - on bi zaslpljen v.
p. in - ti (ac. con moto, obsnjen.
loc. con quiete) ; corre a Abbaco - razbroj, razbroj-
Zara - fece u Zadar, giace stvo, razbrojenje.
a Zara - lezi u Zadru; Abbadare - paziti, pomnjiti,
po (ac. alla domanda, a motriti, patntiti, pozornim
guanto ? e risposta, a tan okom pratiti.
to); a qnanto? - po ko- Abbadessa - opatiea.
liko ? a due soldi - po dva Abbadia. V. Abazia.
soldino, a dieci carantani Abbagliamento - zablcenje,
-po deseticu; p. da, verso zasvtljenje , p. errore -
- k, ka, prama, napram, bludnja, obsna. obsnje-
proti, protiv, protiva, su- nost, pogreXka. V. Abba
prot (dat.) ; Tiene a me cinamento.
- ide k meni. Abbagliare - zablskati, za-
Ab (nei modi avv.), ab an svtliti, p. ingannare V.
tico - odavna, nkad, n- Abbacinare.
kada. Abbagliato - zablstjen , za-
1
ABB ABB

svtljen. V. Abbacinare. se, obziliti se.


Abbajamento - lajanje, pola- Abbarbicato - ukorenjen, uzi-
janje, zalajanje, cvkanje, ljen, obziljen.
p. braccheggiamento - bre- Abbaruffamento - tucnja, bor
kanje, scekanje. ba, rvanje, bitka, emutnja,
Abbajare - lajati, polajati, za- smutjenje.
lajati, cvkati, p. satollarsi Abbaruffarsi - tuci se, potuci
di abbajare - nalajati se, se, biti se, rvati se, boriti se.
izlajatise, p. braccheggiare Abbassamento - snizenost,
- brekati - icekati. snizenstvo, snizenje, poni-
Abbajatore - lajavac, lajalac, zenje, p. sottomissione -
lajaoc. podlozenje.
Abbandonamento. V. Ab Abbassare - sniziti, uzponi-
bandono. ziti, uniatiti, p. sottomet
Abbandonare - pustiti, zapu- tere - podstaviti , podio-
stiti, zapuscati, ostaviti, za- ziti.
ostaviti, zanemariti, neha- Abbassato - znizen, uzponi-
jati ; abbandonare la prole zen, umaljen,p. sottomesso
- zapustiti dtcu. - podlozen, podstavljen.
Abbandonatamente - zapust- Abbasso - doli, dol, nisko, na
no, zapustjeno, vratolomno, tlo, p. a fondo - na dno,
zaostavno, neharno, nemar- pi abbasso - nize.
no, zanemarno. Abbastanza - dosta, zadosta,
Abbandonato - pust, zapu- dovoljno (gen. pi.); abba
stjen, ostavljen, zaostavljen, stanza meriti - dosta za-
zanemaren. slugah.
Abbandono - pusenje, zapu- Abbattere - razstaviti, razo-
stjenje, ostavljenje, zaosta- riti, abaliti, razvrci, ra-
vljenje, zanemarenje. zvaljati, povaliti, p. an
Abbarbicarsi - koreniti se, u- nientare - unistiti, pobiti,
koreniti se, ziliti se, uziliti utamaniti ; abbattere le
ABB ABB

avversarie prove - unistiti liti se, (degli animali) na-


protivne dokaze. srkati se, nalokati se.
Abbattimento - razstava, raz- Abbeverato - napojen, napi-
stavljenje , razorenje, oba- jen, nasrkan, nalokan.
ljenje, razvrzba, razver- Abbeveratojo - napojnica,ko-
zenje, razvala, razvaljenje, rito, dim. koritasce.
povaljenje, p. annienta Abbici - abece, abeceda, az-
mento - unistenje, pobi- buki, azbuka, bukvica.
jenje, utamanenje, p. pas Abbiettamente. V. Vilmente
sione - zalost, tuga, p.spos ecc.
satezza - onemozenost. Abbigliamento - ures, ure-
Abbattuto - razstavljen, ra- senje, naresenje, nakit, na-
zoren, obaljen, razvrzen, kitjenje, nagizdanje, ukra-
razvaljen, obvaljen, pova- senje ; abbigliamenti mu
ljen, p annientato - uni- liebri - zenska uresenja.
sten, pobijen, utamanjen, p. Abbigliare, addobbare - ure-
passionato - razzaljen, o- siti, naresiti, nakititi, na-
zalostjen, p. spossato - one- gizdati, ukrasiti.
mozen. Abbigliato - uresen, naresen,
Abbellimento - ukrasenje, o- nakitjen, nagizdan, ukra
Upsanje, polpsanje. V. Ab sen.
bigliamento. Abbindolamento - zapltenje,
Abbellire - ukrasiti, olpsati, smutjenje, prevarenje, za-
polpsati, uresiti, nakititi. sUpljenje.
Abbellito - ukrasen, olpsan, Abbindolare - zaplesti, smu-
poUpsan. V. Abbigliato. Mi, prevariti, zaslpiti ko-
Abbench - premda, akoprem, ga ; abbindolarsi - zaslpiti
premako, ako i, p. quand' se, smutiti se ecc.
anche - makar, wio, ma i. Abbisognante - potrbocan,
Abbeverare - napojiti, napiti; potrbujuc, siromasan, u-
abbeverarsi - napiti se, na- bozan.
ABB 4 ABI

Abbisognare - trbovati, po- Abbracciare - prigerliti.


trbovati. Abbreviare - doratiti, pokra-
Abbiurare - odmetnuti se, ve titi.
rotn zatajiti. Abbreviato - skratjen, po-
Abbiurazione - odmetnutje , kratjen.
zatajenje vere, prokljinjanje. Abbreviatura -pokrata, po-
Abboccamento - dogovor, su- kratnica.
srt. Abbreviazione - pokratjenje.
Abboccarsi - dogovoriti ne, p. Abile - prikladan, sposoban,
incontrarsi - sretiti se. kadar, podoban, shodan,
Abbominare - oduriti,pogr- valjan.
diti, razmerziti, omrziti, Abilit - prikladnost, sposo-
omraziti. bnost, podobnost, shodnost,
Abbominato - oduren, poger- valjanost.
djen, razmrzen, omrzen, Abilitare - upodobiti, p. auto
omrazen. rizzare -povlastiti, opuno-
Abbominio - odurenje, poger- vlastiti, opunomociti.
djenje, tnrznja , omrze- Abilitato - upodoban. p. au
lje, p. maledizione -pro- torizzato - povlastjen, opu-
kljestvo. novlatjen, opunomocen.
Abbondantemente - obliato, Abilmente - priklad.no, sposo-
obllno, odvne, previse bno, shodno, valjano, tocno.
Abbondanza - obilatost, obil- Abitante - st. boravilac, sta-
tiost. novnik, prebivalac. V. A-
Abbondare - obilovati. bitare.
Abbozzare - nacrtati, osno- Abitare - boraviti, stanovati,
vati, sastaviti. prebivati; abitare nel cir
Abbozzato - nacertan, osno- condario del giudizio - bo
van, sastavljen. raviti u sudbenom okolisu,
Abbozzo - nacert, osnova, sa- abitante - boraveci, stanu-
stavak. juci, prebivajuci ; abitante
ABI A CC

in Bord - boraveci u Bor- uredovne vlasti.


dolezu. Accadere - dogoditi se, sgoditi
Abitazione - boravisce, stani- se, sluciti se, sbiti se, poja-
sce, pribivalise. viti se ; accade alle volte -
Abituale - navadan, obican. dogadja se kad ter kad, la
Abitualmente - navadno, obi- cosa accaduta - dogodivsa
cno, obicojno, polag naoa- se stvar.
de, polag obicaja. Accaduto, evento st. - do-
Abolire - razmetnuti, ultinuti, godjoj, pojava, sluoj; ag.
izobicojiti, unititi. dogodjen, pojavijen.
Abolito - razmetnut, ukinut, Accampamento. V. Campo.
izobicojen, unisten. Accampare, portare in cam
Abolizione - razmetnutje, u- po - zametnuti, t.astaviti,
kinutje, ukinjenje, izobi- podignuti ; accampare il
cojenje, unistenje. discorso - zametnuti v. na-
Abortire - izmetnuti, izvrci. staviti govor, accamparsi
V. Sventare. coll' esercito - utaboriti se,
Aborto - izmetnutje, pome- ulogoriti se.
tnutje, isverzenje ; atten Accampato - zametnut,nasta-
tato aborto - pokidano iz- vljen; circostanza accam
metnwje, procurato aborto pata - zametnuta okolnost,
- uzrokovano izmetnutje. (dell' esercito) - utaboren,
Abusare - zloporabiti, zlou- ulogoren.
porabiti, zloupotrbiti; abu Accanto, vicina - bliz, blizu,
sare del proprio potere - kraj, pokraj, polag, mimo,
zlouporabiti svoju olast. pored, oko, okulo, naokolo,
Abusivamente - zlouporabno, kod (gen.), pri (prep.), uz,
zloupotrbno. uza, nuz (ac).
Abuso - zloporaba, zloupo- Accattolico - nekatolican,ne-
trbljevje ; abuso del po katolicki.
tere d' uffizio - zloporaba Accedenza - pripadak, mi-
r
ACC 6 ACC

mogrednost. Accettante - primitelj - pri-


Accedere - pristati, p. appro jetnik, p. accettante d'una
vare - odobriti, p. accon cambiale - prihvatnik.
sentire - dozvolti, udo- Accettare - primiti, prijeti,
voljiti. prihvatiti ; accettare la fa
Accedimento - pristanje, odo- colt - primiti. prijeti, v.
brenje, dozvoljenje, udovo- nastupiti bastinu, col bene
ljetije. fizio legale dell'inventario
Acceleramento - uspsenje, - zakonitim dobrocinstvom
pospesenje, uskorenje. popisa; p. accettare la
Accelerare - uspsiti, posp- cambiale - prihvatiti m-
siti, uskoriti. nicu.
Accessibile - dostupan, pri- Accettato - primijen, primit,
stupan, dostupiv ecc. prijet, prihvatjen; facolt
Accessione, accostamento - accettata -primljena busti
priblizavje,pristupanje,pri- na, cambiale accettata -
stupljenje, p. accrescimen prihvatjena mnica.
to - prirastaj ; accessione Accettazione - primljenje.pri-
alla cosa - prirastaj stvari, jetje, prihvat, prihvatjenje.
accessione naturale - pri Accetto st. accoglienza -
rastaj naravni, p. aggiunta priatje, prietje, primljenje,
- dodatak, p. assentimento ag. grato - ugodan, pria-
-privola, privoljenje. tan, drag, mio.
Accesso - dostup, pristup, Acchetare - umiriti, utaloziti,
dostupiste, pristupiste. p. calmare - tsiti, utsiti,
Accessoriamente - uzgredno, p. cessare di dolersi - u-
mimogredno, mimogred. tsiti se, umiriti se, p. ac
Accessorio - uzgredak, uzgre- contentarsi - zadovoljiti se.
dica, mimogrednost, prira V. Soddisfare.
staj ; cosa accessoria - uz- Acchiudere - priklopiti, pri-
gredna stvar. V. Interesse. loditi.
ACC 7 ACC

Acchiuso - priklopljen, prilo- razumljenje, dogovor.


zen ; Y acchiuso allegato - Accreditare - opovriti ; ac
priklopljeni prilog. creditare taluno - opov
Acciajo - nado. riti koga.
Accidenza, competenza -pn- Accreditato - opovren.
padak , p. accidente. V. Accrescere - umnoziti, nado-
Caso. staviti, povecati.
Acclamazione - usklik. Accrescimento - umnozenje,
Accollare - nadjenuti, napr nadostavljenje, povecanje.
titi, narinuti. Accresciuto - umnozen, pove-
Accollato - nadjenut, napr- can, nadopunjen.
tjen, narinut. Accumulare - kupiti, nakupiti,
Accompagnamento -pratnja, skupljati, nagomilati.
pratjenje, odpratjenje, do- Accumulato - nakupljen, sku-
pratjenje, sprovod. pljen, nagomilan.
Accompagnare - pratiti, od- Accusa - tuzba, obtuzba, o-
pratiti, dopratiti, sprovo- svada, osvadnost, p. incol
diti; accompagnare gli ar pazione - okrivljenje, o-
restati - pratiti uznike. krivda, di accusa - tuzbo-
Accompagnato - pratjen, od- van, obtuziteljan, osvadan;
pratjen , dopratjen, spro stato d'accusa - obtuzno v.
vo djen. osvadno stanje, osvadnost;
Accordare, far unisono - slo- camera d'accusa - osvadna
ziti, accordarsi - sloziti se, komora, atto d' accusa - o-
porazumiti se , dogovoriti svadni spis, processo d'ac
se, p. concedere - dozvo- cusa (accusatorio) - o-
ljiti, dovoljiti, podliti. svadna parba, trovarsi in
Accordato - slozen, porazu- istato d' accusa - biti o-
mljen, p. concesso - dozvo- svadjen, biti u osvadnom
ljen, dovoljen, podljen. stanju, porre in istato
Accordo - sloga, sloznost, po- d'accusa - staviti u osva-
ACC 8 ADD

dnost v. u osvadnom sta- Acqua - voda; diritto di con


nju. durre 1' acqua piovana -
Accusare - tuziti, obtuziti, o- pravo vodjevja kisnice.
svaditi, p. incolpare - okri- Acquatico, di acqua -voden;
viti, pokriviti, p. palesare pesci acquatici - vodene
- odati, prijaviti, p. confes ribe.
sare - ispovdati, ocitovati, Acquidotto - vodovoda.
V accusare - tuzevje, obtu- Acquietamento - umrenje, u-
zenje ecc. tsenje, utalozenje.
Accusativo, quarto caso - tu- Acquietare. V. Acchetare.
zittljni padez. Acquirente - stecenik.
Accusato - st. obtuzenik, o- Acquisizione - ttecevje.
svadjenik , okrivljenik, eg. Acquistare - steci, postici, za-
qbtuzen, osvadjen, okrivljen. dobiti, nabaviti; acquistar
Acerbamente, innanzi tempo si - nabaviti si v. sebi na
- rano, prerano, p. imma baviti.
turamente -nezrelo, sirovo, Acquisto - stecenje, postignu-
zuhko, p. aspramente - tje, zadobljenje; acquisto
otlro, kruto, ljuto. V. Per del possesso - stecevje,po-
tinacemente. sda, acquisto del diritto
Acerbo, non condotto a ma- d' uso - stecenje prava po-
turezza - ron, preran, p. rabe.
immaturo , parlando di Adattare - priklasti, prilago-
frutta - nezrel, sirov, zuk, diti, primeriti.
zuhk, p. aspro - ostar, krut, Adattato - prikladan, shodan,
ljut; aspro discorso - ostri prim&ren ; la cosa del
govor. V. Ostinato, cru tutto adattata - stvar je
dele. posve prikladna. V. Op
Aceto, vino infortito - ocat, portuno.
kvasina ; aceto forte - ze- Addetto - dodljen.
stok v. ljut ocat. Addizionale, aggiunta - do-
ADD 9 ADO

datak, pridatak, nadome- privoljenje , zadovoljenje ,


tak, prirez; ag. dodatan, udovoljenje , vgajanje, u-
pridatan, nadometan; steu- godjenje, prignutje, p. col
ra addizionale - dodatni leganza - sdruzenje.
porez, namet, articolo addi Adirare - razjariti, razljutiti,
zionale - dodatni clanak. razjaditi, razdraziti ; adi
Addoloramene - razzaljewje, rarsi - razjariti se ecc.
razzalostjenje, ozalostjenje. Adirato - razjaren, razlju-
Addolorare - razzaliti, raz- tjen, razjadjen, razdrazen.
zalostiti, ozalostiti, ozalo- Adire , accettare - primiti,
stiviti. prihvatiti ; adire l' eredit
Addotto, da addurre- nar.it- - primiti bastinu. V. Giu
den, doveden, pridonesen. ramento.
Addurre- navesti, dovesti, pri- Adirittura - uprav, upravo,
donti; addurre le prove - neposredno.
pridonti dokaze. Adito, accesso - dostup, pri-
Adempimento- izpuvjevje, iz- stup, dostupiste, pristupiste,
vrsenje; adempimento del ag. da adire - primljen,
proprio dovere - izpunje- prihvatjen. V.Giuramento.
pje svoje duznosti. Adottante - posinvju. V. Pa
Adempire - izpuniti, izvrsiti, dre, Madre.
dovrsiti, opraviti, opremiti. Adottare, scegliere - odabra-
Adempiuto - izpunjen, izcr- ti, izabrati, p. approvare -
sen, doverseu, opravljen, o- odobriti, priznati, p. accet
premljen. tare - primiti, prihvatiti, p.
Aderire - pristati, p. secon prendere alcuno per figlio
dare - privoliti, zadovoljiti, -posiniti, posinoviti
udovoljiti, ugoditi, ugajati, Adottato, scelto - odabran, i-
prignuti se, p. collegarsi - zabran, p. approvato - odo-
sdruziti se. bren, priznan, p. accettato
Adesioue - pristanje, privola, - primljen, prihvatjen, p. fi
ADO 10 - AFF

glio adottato - posinjen, po- biti, uhvatiti.


sinovljen. Afferrato - pograbijen, zagra-
Adozione - posinjenje, posi- bljen, uhvatjen.
novanje. Affetto - ljubav, p. desiderio
Adulare - licemeriti, laskati. - elja, ag. affetto o preso
Adulatore - licemrac, slad- da amore - zaljubljen, af
koustala, sladkoustnik. fetto di debiti - zaduzen.
Adulterare - izopaciti, izkri- Affiggere - pribiti ; affiggere
viti. il decreto nel luogo del
Adulterio - preljuba, preljub- giudizio - pribiti odluku u
stvo, preljubnictvo. sudilistu v. na sudiliste.
Adultero - preljubnik. Affinch - za da, s uzroka;
Adunque - dakle, stoga, usld affinch io possa - za da
v. polag toga. uzmognem.
Aduzione - dovod, dovedenje, Affine , parente - tasbenik,
pridonesetije ; coli' aduzio bliznik, p. somigliante -
ne - dovodom. nalican, prilican.
Affabile - prijatan, prijazan. Affinit, parentela - tastbina,
Affamato - gladan, lacan; po soojbina, p. attenenza -
polo affamato - gladnipuk. pripadnost, p. relazione -
Affanno. V. Ambascia. Tra odnomj , odnosenje, raz-
vaglio. merje.
Affare - posao, posal, stvar, Affisso - st. priboj, pribitak;
predmet; affari uffiziosi - ag. pribijen.
sluzbenip jslovi. V. Lavoro. Affitto. V. Fitto.
Affermare - Ivrditi, potver- Affogamento - ugusenje, za-
diti, svdociti, zasvedociti. gusenje, zadusenje.
Afferramento - pograbljenje, Affogare - ugusiti, zagusiti.
zagrabijenje, uhvata, uhva- Affogato - ugusen, zagusen
tjenje. Affrancare - oprostiti, izba-
Afferrare - pograbiti, zagra- viti, osloboditi, p. dar vi
AFF 11 AGG

gore - ohrabriti, uhrabriti, Aggiudicazione - dosuda, do-


uhrabreniti, np. prender sudba, dosudjenje.
coraggio - ukrpiti se, uhra Aggiungere - dodati, pridati,
briti se, uhrabreniti se, ob- primtiti ; p. osservare -
jaciti se, odluciti se. opaziti.
Affrancazione - oprostenje, Aggiunta - dodatak, prida-
izbavljenje; tassa di af tak, pridavak, pridatba,
francazione - oprostbina, primtba ; p. osservazione
izbavnina. - opazka; coiraggiunta -
Agente - poslovodja, oprav- s dodatkom.
nik. Aggiunto 8t. (impiegato) -
Agenzia - poslovodstvo , o- pristav ; aggiunto giudi
pravnictvo. ziale - sudbeni pristav, p.
Agevolare - olaksati, ublaziti, collega -pajdas, komdzija;
odteretiti. ag. dodan, pridan, prista-
Agevole - lak, lahk, netere- vljen, primetjen.
tan. Aggiustamento - nagoda, na-
Agevolezza - lakost, lahkost, godba, poravnanje, pogod-
lahkoca, neteretnost , p. ba, pogodjenje.
compiacenza - uljudnost. Aggiustare, pareggiare - sra-
Agevolmente - lako, lahko. vniti, izravniti, p. adatta
Aggettivo - pridavnik. re - prilagoditi , priklasti,
Aggiotaggio - pridovar'je. p. saldare i conti - zaklju-
Aggiudicare - dosuditi, pri- citi v. izplatiti racune, p.
suditi, dopitati ; aggiudi contraffare -pi iciniti, izkri-
care 1' eredit - dosuditi viti, p. accomodarsi - na-
zaostavstinu v. bastinu, ag goditi se, pogoditi se, pora-
giudicare il giuramento - zumti se, poravnati se; ag
dosuditi, dopitati prisegu. giustar colpi e ferite - po
Aggiudicato - dosudjen, pri- goditi u niilanu.
sudjen, dopitan. Aggiustato - sraonjen, izra-
AGG - 12 AGI

ovjen, p. adattato - prila- ed in l - tresti, stresati,


godjen, prikladjen, p. con lunzati, ljuljati, p. dime
traffatto - pricinjen, izkri- nare -kolrljati, uzkolerlja-
oljen, p. accomodato - na- ti, p. perturbare - buniti,
godjen , poravnan , pogo- buntovati, uzbuniti, smu
djen. titi, poremetiti, uzkolebati,
Aggravare - obteretiti, naper p. trattare - razpravljati,
titi, pogorcati, otegotiti, ob- rukovoditi ; np. agitarsi -
teziti, 1' aggravare - obte- tresti se, stresati se, lunzati
retjenje, naprtjenje, ote- se, ljuljati se, p. dimenar
gotjenje, obtezenje, pogor- si - valjati se, molati se,
cattje. V. Circostanza. tombati se, p. esercitarsi -
Aggravato - obteretjen, na- vzbati se, uvzbati se, uciti
prtjen, pogorcan, otegotjen, se, vaditi se, p. commover
obtezen. si nell' animo - smutiti se,
Aggravio - teret, breme, tego- uznemiriti se.
a,tskoa; grande aggra Agitato - tresen, stresen, lun-
vio - veliki teret. V. Dan zav, Ijuljan, kotrljan, uzko-
no. Ingiuria. trljan, bunjen, uzbunjen,
Aggredire -navaliti, napasti, buntovan, smutjen, poreme-
napadnuti, nasernuti ; ag tjen, uzkoleban, razprav-
gredire taluno - navaliti v. ljan, rukovodjtn, uznemi-
nasernuti na koga, napasti ren. (V. Agitare.)
koga v. na koga. Agitatore, che agita - luma-
Aggredito - navaljen, nopa- vac, ljuljavac, p. sedizioso
dnut, nasrnut. - buntovnik, bunjenik, uzbu-
Aggregare - pridruziti, pri- njenik.
dati, priloziti, spojiti. Agitazione, 1' agitarsi - ire-
Aggressivo - navaljiv, napa- savje, stresanje, lunzanje,
dljiv, nasrrjiv. ljuljanje, zibanje, p. in
Agitare va. muovere in qua quietudine - nemir, smetnja.
AGL 13 AIZ

Aglio - cesan. dateci, doci v. priteci na


Aglomeramento - nagomila- pomoc.
nje, natrparije, naerparje; Aitare. V. Ajatare.
aglomeramento di atti - Aja, ove si batte il grano -
nagomilanje spisah. guvno, p. ispazio di terra
Aglomerare -nagomilati,na- spianata - ravnica, ravni-
hrpati, narpati. na, p. educatrice - odgoji-
Agnello - jarjac, janje, ja- teljica
njeto, jaganjac. Aj atante - pomocnik, p. ad
Ago - igla, dim. iglica, aum. latus - pobocnik ; ajutante
iglina. generale - glavni pobocnik.
Agonia - muka, mucenje, tkon- Ajutare - pomoci, pripomoci,
canje. pomagati, dati v. pruziti
Agosto - kolovoz. pomoc.
Agramente - srbo, ljuto, ze- Ajato - pomoc, pripomoc. V.
stoko. Aita. Malfattore. Sus
Agricoltore - zemljodelac, po- sidio.
ljodelac. Aizzamento - uckanje, ucu-
Agricoltura - zemljodelstvo, kanje, poticanje, badanje,
poljodelstvo. podbadanje, puntanje.
Agrimensore - zemljomrnik. Aizzare - uckati, ucukati, po
Agro st. sugo di limone - titati, badati, podbadati,
zrboca, zerbi v. ljuti sok. puntati. V. Irritare.
V.Territorio; ag. zerb, ljut, Aizzato - uckan, ucukan, po-
zestok. ticnn, badan, podbadan,
Aguzzare - brusiti, nabrusiti. puntan. V. Irritato.
Ab, ahi ! - ah, jaj, joh, jaoh, Aizzatore - uckalac, ucuka-
tele, ajme, ava, ajme v. ava lac , poticalac , badalac,
meni ! podbadalac, puntalac.
AtB-pomoc, pripomoc, po- Ala - krilo, krelo ; tarpar le
maganje ; venire in aita - ali - ostrici v. prestrici
ALA 14 ALI

krela. V. Alato. toreo - pribiti izrok na su


Alabarda - alabarda. diliste.
Alabastro - sklenica, alaba- Albume, chiara dell' uovo -
star, prozracni mramor. blanac, blance.
Alacremente - brizljivo, po- Alfabeticamente - abecedno,
spsno, spravno, pripra- abecedarno, azbucno.
vno. Alfabetico - abecedan, abece-
Alacrit - brizljivost, posp- daran, azbucan; ordine al
snost , spravnost, pripra- fabetico - abecedarni red.
vnost ; con particolare ala Alfabeto - abeceda, azbuka,
crit - osobitom brizlji- azbuki, bukvica.
vostju. Alfiere - barjaktar, zastavnik,
Alato, ag. krilat, krilast, kri- stegonosa.
latast, krelat, kreljutast. Aliare, muovere le ale - kre-
Alba - zora ; all' alba - na ljutati, pljehutati, ltiti, p.
zoru, pri zori. aggirarsi intorno - sver
Albergo - svratiste, svratili- tati se, nadgljedavati, obl-
ste, gostiona, gostionica, tati.
pristaliste. Alibi, st. 1. 1. altrove - nepri-
Albero - stablo, panj, stup ; tomnost, izbivaostvo, izbi-
l'albero della nave - je- vanje, inobitnost, inobiva-
drni panj, jambor, al nje; provar l'alibi - doka-
bero genealogico - rodo- zati nepritomnost. V. Al
slovno stablo , rodoslovni trove.
stup. Alimentare - hraniti, odhra-
Albo, album st. (libretto) - niti, prihraniti ; V alimen
album, uspomna v. spome- tare - hranjenje, odhra-
nonosna knjizica, p. albo njenje, prihranjenje.
pretoreo , del giudizio o Alimento - hrana; alimento
tribunale - sudiliste ; affig giornaliero - sagdanja
gere l'editto all' albo pre hrana.
ALI 15 ALL

Aliquoto - odlomak, odlomni Alleggerire. V. Alleviare.


dl v. dio. Allegoria - inokazanje, ino-
Alito, fiato - dah, dih, duh, rcje.
dihaj, odihoj. Allegoricamente - inokazno,
Allarmare - uzbuniti, larmati, inorcno.
uzlarmati, polarmati, kri Allegorico - inokazan, inor-
cati. can; discorso allegorico -
Allarmato - uzbunjen, lar- inokazni govor.
man, uzlarman, polarman. Allegramente - veselo, rado-
Allarme - uzbuna, larma, kric, stno.
krika, kricanje. Allegrezza - veselje, radost.
Allattare - dojiti, odojiti, na- Allegria. V. Allegrezza.
dojiti, podojiti. Allegro - vesel, radostan.
Allattato - dojen, odojen, na- Allettamento - mamljenje, na-
dojen, podojen. mamljenje , primamljenje ,
Alleanza - sveza, svezanost. vabjenje, navabjenje, bla-
Alleato - svezanik. znenje, zanesenje.
Allegare - dokazati, prika- Allettare - matniti, namamiti,
zati, izvsti v. pridonti do- primamiti, vabiti, navabiti,
kaze. blazniti, zanti, primiliti,
Allegato st. - prilog, priklop, pritegnuti v. potegnuti k
ag. prilozen, priklopljen ; sebi.
documento allegato - iz- Allevamento - odgoj, odgo-
pravaprilozena, suallegati jenje, odhranjenje. V. Edu
originali scritti - gore pri- cazione.
klopljeni izvorni spisi. Allevare - odgojiti, hraniti,
Allegazione - dokazanje, pri- odhraniti.
kazanje, izvedenje, prido- Allevato - odgojen, hranjen,
nesenje dokazah. odhranjen.
Alleggerimento - olaksanje, Alleviare - olaksati, ublaziti;
polaksanje, ublazenje. alleviare il peso - olaksati
ALI, - 16 ALT

Ireme, alleviare la pena - do ono doba.


olaksati v. ublaziti pe- Allorch - kad, kada, u slu
dpsu. caju kada.
Allievo - odgojenik, pitomac. Alloro. V. Lauro.
Allignare - uziliti se, ukore- Allume - olum, gadun.
niti se, rasti, uhititi. Allungamento - produljenje,
Allodiale - prostolastan, alo- produzenje, natezanje.
dialan. Allungare - produljiti, pro-
Allodola - vituljo, vidulinka, duziti, natezati.
ladvica, lodola pi grande Allnngatamente - produzno,
col ciuffo) kukuljaca, ku- produttivo, produljivo.
kuljacica. Allungato - produljen, pro-
Allontanamento - udaljenje, duzen, nategnut
odaljenje , odalecenje, od- Allusione - namnjenje.
stranjenje, uklonjenje. Alluvione - naplav, popav,
Allontanare - udaljiti, oda- povodnja.
ljiti, odaleciti; allontanar Almeno - bar, barem.
si da casa - odaljiti se od Alpestre - brgovit, hridan.
kuce; p. evitare - ukloniti, Alquanto - usito, ponsto, n-
odstraniti. koliko, ikoliko, iole, stogod,
Allontanato - udaljen, oda- kolikogod.
ljen , odalecen , uklonjen, Altalena - ljuljka, ljuljalka,
odstranjen. culjka.
Allora - onda, onomadne, tad, Altamente - visoko, uzviseno,
tada, ano doba ; p. in tal altissimamente - privisoko,
caso - onda, tada, u tom preuzviseno , do neba, do
slucaju, u onom slucaju, da nebesa, do zvzde.
allora - od onda, od tada, Altare - oliar, zrtovnik.
nd onog vremena, od ono Alteramente - oholo, pono-
doba, fino allora - do tada, sito, uznosito, osorno.
do onda, do onog vrmena, Altero ag. - obol, ponosan,
ALT 17 AMA

ponosit, uznosan, uznosit, Altura - vrh, visina, glavica,


osoran. brdo.
Altezza - visina, p. grado di Alunno - pitomac, odhranje-
dignit - visost; sua al nik, ucenik.
tezza il duca N. - njihova Alveare - vi, celnjak, pcel-
visost vojvoda N. njak.
Alto - visok, pi alto - visji, Alzare - dizati, dignuti, zdi-
visociji, altissimo - privi- gnuti, podignuti, uzdignuti,
sok , priuzvisen , najvisji, nadignuti, uzvisiti.
najvisociji, in alto - u vi Amabile. V. Caro.
sita, pi in alto - visje, vi- Amabilmente - ljubezljivo ,
socije, uzvisenije. ljubeznivo, ljubivo.
Altresi - isto tako, na isti na- Amante st. chi ama - ljubo-
ctn, takodjtr. vnik, ljubitelj, p. persona
Altrettanto - toli isto, toliko amata - ljuba, ljubak.
isto, tako isto, istotako. Amaramente - gorko, cemer-
Altrimenti - ino, inace, inako, no, ljuto; piagnere ama
drugako, drugcije, druga- ramente - gorko plakati.
cije, drugace; perch altri Amare - ljubiti, nositi ljubav
menti -jer inace. (komu), dobrohotiti, militi.
Altro, diverso - razlicit, drug, Amareggiamento - ogorcenje,
p. rimanente - ostal; senz' ozalostjenje, ozalostivjenje.
altro, sicuramente - bez Amareggiare - gorciti, ogor-
druga, bez dvojbe, jamacno, citi, ozalostiti, ozalostiviti,
slalno, za seguro, za se- ocemeriti.
gurno. Amareggiato - ogorcen, oza-
Altrove - drugd, drugud, lostjen, ozalostivjen.
druguda , drugamo , dru- Amarezza - zuhkoa, grcilo,
govd. V. Alibi. grkoca, cemrnost.
Altrni- tudje; altrui cosa - Amaro - zuhk, cemer an,
tudja stvar. gorki.
2
AMA 18 AMM

Amato ag. - ljubjen, dobro- Ammaestrato - ucen, podu-


hotjen, milovan avan, uputjen, nagovaran,
Ambage - okolianje, pletka, durkan, podurkan, nukan,
pletenje. ponukan.
Ambasceria - poklisarstvo Ammalarsi - obolti, razbolti
Ambascia, difficolt di re se.
spirare - dihavica, phnja. Ammalaticcio - bolezljiv, bo-
V. Travaglio. lezljivan, bolestivan.
Ambasciatore - poklisar. Ammaliamento - caranje, za-
Amicarsi - sprijateliti se, po- caranje, urecenje, zanesenje,
prijateliti se, uprijateliti se, zasnjenje, omamljenje, po-
sklopiti v. zavrci prijatelj- mamljenje.
stvo, p. pacificarsi - umi- Ammaliare - carati, zacarati,
riti se, pomiriti se. ureci, zanti, p. far divenir
Amicizia - prijateljstvo, pria- stupido - zaseniti, omamiti,
telstvo, dragoljubje. pomamiti koga.
Amico st. - prijatelj, priateij, Ammaliato - caran, zacaran,
ljubjenik; amico ed inimi urecen, zanesen, zasnjen,
co - prijatelj i neprijatelj ; omamljen, pomamljen.
ag. prijateljan, priateljan, Ammaliatore - carovnik, ca-
priateljski, drag, tn.il, mio. ralac, krisnik.
Ammaestramento, l'ammae Ammanettare , mettere le
strare - ucenje, poducenje, manette - rukozakovati, za-
poducavanje, uputjenje, na- kovati ruke, okovati, zako-
govaranje, durkanje, po- vati, metnuti v. postaviti
durkanje, nukanje, p. istru okove, metnuti u okove v . u
zione - nauk, nauka zeleza.
Ammaestrare - uciti, podu- Ammansare, far mansueto -
cavati, uputiti, p. eccitare ukrotiti, okrotiti, upitomiti,
- nagovarati, durkati, po- p. mitigarsi - utlUti se, u
durkati, nukati, ponukati. miriti se.
AMM 19 AMM

Ammansato - ukrotjen, okro- bjen, pogubljen.


tjen, upitomjen, utsen, u- Ammenda, rifacimento di
mren. danno, naknada, nadom-
Ammantare va. mettere il tenje, nadomrenje, p. cor
manto - zagrnuti, ogemuti, rezione - popravak, izpra-
np. coprirsi - zagrnuti se, vak, popravljenje, izprav-
ogemuti se, ogrnjaciti se, ljenje, poboljsanje.
oplastiti se, pokriti se. Ammendabile - naknadiv, na-
Ammantato - zagrnut, ogr- domstiv, nadom&riv, po-
nut, ogrnjacen, oplasten, praviv, izpraviv.
pokrijen. Ammendare, ristorare i dan
Ammassamento, l'ammassa ni - naknaditi, naknaditi
re - nakupljenje, pokuplje- stete, nadomstiti, nadom-
nje, nahrpanje, nagomi- riti, p. ridurre a miglior
lanje, spravljenje. essere - poboljsati, popra-
Ammassare - nakupiti, poku- viti, ponapraviti, izpraviti,
piti, nahrpati, nagomilati, p. correggersi - poboljsati
spraviti, p. adunarsi - sku se. V Supplire.
piti se, spraviti se, sdru- Ammiccamento - miganje.
ziti se. Ammiccare - migati, migati
Ammasso. V. Massa. okom.
Ammazzamento - ubijenje, Amminicolo - podpor, pod-
pobijenje, pogubjenje, za- pomoc, srdstvo, pomoc ;
danje smni. V. Uccisione amminicolo di prova - do-
- Scannamento. kazno srdstvo, pobliz'nji
Ammazzare - skirom ubiti, dokaz, nepodpuni dokaz.
p. uccidere sempl. - ubiti, Amministrare - upravljati,
pobiti , pogubiti , zadati priskrbiti, vladati.
smrt, oteti v. uzeti zivot. Amministrativo - upravan,
V. Uccidere ecc. priskrban, pritkrbiteljan ;
Ammazzato - ubijen, pogu- autorit amministrativa -
AMM 20 AMM

upravna oblast. Ammogliare va. dar moglie


Amministratore - upravitelj, ozeniti, vncati, ovncati,
priskrbnik , priskrbitelj, ammogliarsi - ozeniti se,
vladatelj ; amministratore vndati se, ovncati se.
della massa - upravitelj Ammogliato - ozenjen, vn-
gromade. can, ovncan, non ammo
Amministrazione - uprava, gliato - neozenjen, neovn-
upravljanje, upraviteljstvo, can.
priskrbnictvo ; ammini Ammonire - opomenuti, sv
strazione comune - zaje- stiti, svtovati, p. eccitare -
dnicko upravljanje, ammi nagovarati, nukati, ponu-
nistrazione postale - po- kati.
starsko upraviteljstvo. Ammonito - opomenut, sv-
Ammirabile - cudnovat, cu- tjen, svtujen, svtovan, na-
dnovit, divan; uomo am govaran, nukan, ponukan.
mirabile - divni covk. Ammonizione -opomena, sv-
Ammiraglio - pomorski voj- stjenje, nagovaranje, nu-
voda, contrammiraglio - kanje, ponukanje ; severa
protuvojvoda pomorski, vi ammonizione - stroga opo
ce ammiraglio - mstevoj- mena.
voda pomorski. Ammontare, far monte - na-
Ammirando - cudnovit, cu gomilati, nakupiti, nar-
dnovat, divan. pati, nahrpati p. con
Ammirare - uditi se, zacu- giungersi delle bestie -
diti se, diviti se. V. Mera parati se, p. montare -
vigliarsi. jahati , zajahati , V am
Ammirativo - zaudan, zam- montare delle spese - do-
ran, diviv, podiviv. seci , dosizati , sacinjati,
Ammirazione - cudo, cudno- sacinjavati, sastojati, va-
vitost, cudjenje, divljenje, ljati, vrditi; la spesa del
udwljenje. libro ammonta a fior. 6 -
AMM 21 AMO

potrosah knjige dosize do 6 Ammutinatore - bunjenik,bun-


forintah, v. sastoji od 6 tovnik, uzbunjenik.
forintah, v. knjiga valja Ammutolire - umuknuti, za-
6 forintah. muknuti, zamucati.
Ammontato -nagomilan, na- Ammutolito - umuknut , za-
kupljen, naerpan, nahrpan. muknut, zamucan.
Ammorbare, ammalarsi - o- Amnistia - odrsba , pomilo-
bolsti, razboleti se, p. em vanje; generale amnistia -
pire di pazzo - usmerditi, sveobca odrsba.
usmraditi, osmraditi, oga- Amnistiare - odrsiti, pomilo-
diti, p. corrompere i co vati ; 1' amnistiare - odr-
stami - pokvariti, nape- senje, pomilovanje.
ljati na zlo. Amnistiato - odrsen, pomi-
Ammorbato - oboln, razbo- lovan.
ljen, usmrden, usmradjen, Amo, strumento da pescare -
osmradjen , ogadjen , po- udica, dim. udicica.
kvaren, napeljan na zlo. Amore - ljubav, obljuba, lju-
Ammortizzare - usmrtiti; bezljivost,zaljubljenje; amo
ammortizzare il documen re di patria - rodoljubje,
to - usmrtiti izpravu. amor proprio - samoljub-
Ammortizzato - usmrtjen. nost, samoljubje.
Ammortizzazione - usmert- Amoreggiamento - miloljub-
jenje. ljenje, obljubljenje, zaljub-
Ammutinamento - buna, uz- ljenje.
buna, vreva. Amoreggiare -miloljubiti, mi-
Ammutinare - buniti, bunto- loljubkati se, obijubiti, zalju-
vati, uzbuniti; ammutinar biti koga.
si - uzbuniti se. V. Ribel Amorevole, pieno di bene
larsi. volenza -dobrostiv, dobro-
Ammutinato - bunjen, bunto- stivan, dobrohotiv. V. Cor
van, uzbwnjen. tese.
'
AMO 22 ANA

Amorevolezz&-dobrostivnost, mnoziti, uzveliciti, razsiriti,


dobrohotivost, ljubezljivost. razsirociti.
Amorevolmente - dobrostivo, Amplificato - utnnozen, po-
dobrohotivo, ljubezljivo. mnozen, uzvelicen, razsiren,
Amoroso ag. pieno d' amo razsirocen.
re - ljubovit, ljubovitan, Amplificazione - umnozenje,
ljubovan. V. Amante. pomnozenje , uzvelicenje,
Amovibile - smstiv, prem- razsirenje.
stiv. Ampolloso - nadut, nadmen,
Ampiamente - obsirno, pro napuhnut; ampolloso dis
strano. corso - nadmeni govor.
Ampiezza - obsirnost, obir- Ampollosamente - naduto,
noa, prostranost, prosto- nadmeno , napuhano, na-
ritost. . puhnuto.
Ampio - prostran , obsiran, Ampollosit - nadutost, na-
sirok, velik. dmenost, napuhnjenost.
Amplesso - zagrljenje, ogr- Amuleto - amanet.
ljenje, prigrljenje. Anabattismo - anabatizam,
Ampliare, render ampio - inokrstenje, poluvrstvo.
prostraniti, siriti, razsiriti, Anabattista - anabatista, ino-
razsirociti, p. esagerare - krstalac, poluvrnik.
pretrati, p. dilatarsi - pro Anacoreta - pustinjak.
straniti se , razprostraniti Anacreontica - anakreontika.
se, striti se, razsiriti se, Anacreontico- anakreontican,
razsirociti se. anakreonticki.
Ampliato - prostranjen, raz- Anacronismo - vrmenozam-
siren, razirocen, pretran. na, anakronizam.
Ampliazione - prostranjenje, Anagrafe - popis puka v. pu-
razsirenje, razsirocenje, pre- canstva.
tranje. V. Aumento. Analisi - iziskivanje , izpiti-
Amplificare - umnoziti, po- vanje, razpitivanje ; dili
ANA 23 ANO

gente analisi - marljivo Anatomizzare - udorazbirati,


iiiskivanje, sottile analisi- udoizpitivati, udorazpitati.
potanko izpitivanje. V. A- Ancella - sluzkinja.
uatnmia. Anche, ancora -jos, jose,
Analizzare - iziskivati, izpi- joste, joster, i, takodjer,
tavati, razpitavati. ma; quand'anche, se an
Analogamente - nalino, pri che - makar, premda , ako
llano, spodobno. prem, ako i, premako, ma;
Analogia - nalik, nalicnost, anche ano -jos jedan, an
prilicnost, spodobnost. che lui - i on, anche non
Analogo - nalican, prilican, volendo - ma i nehotice v.
spodoban, p. adattato - nehotimice, anche un solo-
prikladan. ma i samcat jedan.
Anarchia - bezoladnost. Ancora st. ferro dei basti
Anarchico - bezvladan; anar menti - sidro, saraf, ko-
chico regno - bezvladno tva, jakor ; av. di pi, al
kraljestvo. tresi - jos, joste, jose, jo
Anatema - cerkoeno izopenje ster, p. in quest' ora - u
v. prokljestvo. ovo doba, u ovom vrme-
Anatemizzare - prokljti, i- nu, p. di nuovo - iznova,
zopciti. jos jedan put, opet, opeta,
Anatomia - udorazbiranje, sopet, sopeta.
udoizpitiemije , udorazpi- Ancoraggio , gabella sul
tanje, tomo i potanko izi- getto dell' ancora - sidro-
skivanje (izpitivanje, razpi- vina, sidrovnina, sidrna,
tivanje). v. sidrovna, pristojba, p.
Anatomico - ag. udorazbiran, luogo da potervisi anco
udoizpitan , udorazpitan. rare - sidraliste.
V. Anatomista. Ancorare, zasidrati, usidriti
Anatomista - udorazbirac, u- se; il naviglio ancora
doizpitalac, udorazpitalac. to - brod je usidren.
ANC - 24 ANI

Ancorato ag. fatto ad an ogni altro strumento fatto


cora - sidrast, kotvast, p. a guisa di anello - kotac,
assicurato - usidren, zasi- oko, biociuh, dim. kotaci,
dren. okavce, biocuhic.
Ancudine - nakovalo; fra Anfibio st. - zemljovodnjak,
l'ancudine ed il martello zemljovodna zivina , ag.
(fra le strette) - med ba- zemljovodan, poluvodan.
tom i nakovalom. Angelico - andjelski, andjeo-
Andamento, l'andare - po- ski.
stupanje, hodenje, idjenje, Angelo - andjel, andjeo.
p. direzione in cui si va - Angheria - globljenje, globje-
put, stran, hod, proseta, nje, silost, silnoca.
fataliste, p. modo di por Anghina - zadavica, skaran-
tarsi nelT andare -ponos, cia.
uzdrzanje, p. passo - ko- Angolo - kut, nuglo ; a tre
rak ; andamento degli angoli -trokutan, trokutasU
affari - postupanje poslo- Angoscia. V. Travaglio.
vah. Anguilla - anguja.
Andare - ici, iti, hoditi, poci, Angustiare va. -muciti,moriti>
postupati, p. partire - od- onevoljiti, skoncivati, vn.
putovati, odici, otici. V. muciti se, moriti se, skon
Vagare, Vagabondare. civati se.
Andito - prohod, prolaznica. Anice - anjiz.
V. Entrata, Vestibolo. Anile - ag. star, starovit,
Androfobia - covkomrznja. starovitan, starodoban, sta-
Androtbbo st. - covkomrza- rodavan.
lac. Anima - dusa, duh; anima
Anello (da dito) - prsten, immortale, neumerla dusa,
anello di matrimonio - za- sul 1' anima mia - na moju
rucni v. zenitbeni prsten, dusu, tako mi dnse , duse
p. ditale - naprsnjak, p. mi, do duse.
ANI 25 ANN

Animale st. - zivo, zivina, ljen ; annesso allegato -


zivince, zivotinja, marva, prilozeni, prilog.
zvr, ag. ziv, zivinski, zi- Annettere - priloziti, priklo-
votinski. piti.
Animalesco - zivinski, zivo- Annichilamento - unistenje,
tinski, zvrski, gadan; atto satarenje, potarenje, skon-
animalesco - zivinski cin. canje, utamanenje.
Animo, forza - jakost, mo, Annichilare - unistiti, satrti,
hrabrenost. potrti, skoncati, utama-
Annali (storia) - ltopisje, go- niti, vn. unistiti se ecc.
distopisje. V. Atterrare.
Annata, spazio di un anno - Annichilato - unisten,sataren,
godisnjak, p. salario di potaren, skoncan, utaman-
un anno - godisnja placa, njen. V. Atterrato.
p. altro provento- godisnji Annidare vn. - gnezditi,
dohodak. gnjazliti, np. annidarsi -
Annegamento - utop, potop, gnjezditi se, ugnjezditi se,
utopljenje, potopljenje, po- ugnjazliti se.
tonjenje. V. Rovina. Annidato - ugnjezden, ugnjaz-
Annegare va. - utopiti, poto- den, ugnjazlen.
piti, vnp. utopiti se, po- Annientare. V. Annichilare
topiti se, tonuti , potonuti. ecc.
Annegato - utopljen, poto- Anniversario st. - godisnjica,
pljen, potonut. ltnica, nakongodisnjica.
Annerire - cerniti, pocerniti, Anno - lko, godisce, godiste,
ocrniti, omrciti, p. in- godina; entro un anno -
fammare , oruziti, pocer do jednog lta v. sa godi
niti ecc. nu danah, l'anno scorso -
Annerito - pocrnjen,ocrnjen, lani, u proastoj v. pro-
omrcen, oruzen. slojgodini, avanti due an
Annesso - priiozev, priklop- ni - pred dve godine v.
ANN -26 ANO

preklani , prkolani , di Annualmente - svako lto,


quesf anno - ltosnji, ovo- svake godine, svako godute.
ltan, ovoltoSnji, ovogo- Annullamento - unistenje,uta-
disnji, nuovo anno - mlado manenje, razcrzenje, raz-
v. novo lto, nova godina, bijenje, ukidanje, ukinjenje.
novo godiste. V. Annullare.
Annodamento - zauzlanje, o- Annullare - unistiti, utama-
buzlanje, vezanje, zvezanje, niti, razverci, razbiti, p.
zavezanje. cassare - unistiti, ukidati,
Annod&re-zauzlati, obuzlati, ukinuti ; annullare la sen
vezati, zvezati, zavezati. tenza - ukidati presudu.
Annodato - zauzlan, obuzlan, Annullato - unisten, utama-
vezan, vezen, zvezan, zve- njen, razvrzen, razbijen,
zen, zavezan, zavezen. ukidan, ukinut.
Annoso V. Anile. Annunziare -javiti, objaviti,
Annotare - opaziti, zabiljeziti, navstiti, doglasiti, dati na
ubiljeziti, primstiti, V an znanje, podnti do znanja,
notare - opazenje, zabilje- priobciti.
zenje tee. Annunzio - objava , objao-
Annotato - opazen, zabiljezen, ljmje, navStjenje , dogla-
ubiljezen. senje, priobcenje, narok.
Annotazione - opazka, bi- Annuvolamento - oblacevje,
ljezka , zabiljezka , pri- zaoblacenje, pooblacenje.
mtba. Annuvolarsi - oblaciti se,
Annoveramene - brojenje, zaoblaciti se, pooblaciti se.
ubrojenje. Annuvolato - oblacen , zao-
Annoverare - brojiti, ubrojiti. blacen, pooblacen.
Annuale - ltan, godisnji, sva- Anomalia - nepraoilnost.
koltan, svakogodimji; an Anomalo - nepravilan.
nuale salario - godisnja Anonimo - bezimen; anonimo
placa. scritto - bezimeni spis.

^
ANS 27 ANT

Ansiet - briga, brinutje, po- prije dobe, v. rano, izza-


brinutje. rana, V anticipare - pred-
Antatto - predpis, prednji spis. platjenje, predujmenje, ecc.
Antecedente-predhodan, pre- Anticipatamente (relativ. a
dnji , prediduc, priasnji, paga ecc.) - predplatno,
prvasnji. predujmno , p. innanzi
Antecedentemente -prie,pri- tempo -rano, prirano, pre-
je, poprie, poprije, prvo, rano, izzarana, prie dobe,
sprva. prie vrmena.
Antecessore -prednik, pred- Anticipato (salario ecc.) -
astnik. V. Antenato. predplatjen, predujmen, p.
Antedetto - prerecen, priere- precoce - priran, preran,
cen, zgorarecen, gorepo- priedoban.
menut, gorenaveden. Anticipazione (di salario
Antenato - praotac , stariji, ecc.) - predplata , predu-
l< prednik, predsastnik; i miei jam; assegnare 1' antici
antenati - moji praotvi. pazione - doznaciti pred-
Antenna - lantina, jedrni platu ; Y anticipare (nel
prikrstak. tempo) - priranjenje, pre-
Anteporre - predstamti,pred- ranjenje. V. Anticipare.
postaviti. Antico - star , starovit , sta-
Anteposto - predstavljen , rinski, starodavan, staro-
predpostavljen. V. Pre doban; antico costume -
posto. starodavna navada.
Antichit - slarina, starovi- Anticostituzionale - protiu-
tost, starodavnost. stavan , neustaoan ; atto
Anticipare (la paga) ecc. - incostituzionale - protiu-
predplatiti, predujmiti, p. stavni Sin.
vantaggiare nel tempo - Anticristo - antikrst , lazo-
priraniti, preraniti, doci, hrist.
(aciniti etv.Jprije oremana, Antidoto - protiotrov, p.
s
ANT 28 APE

pronto rimedio - udiljno Antropofagia - ljudozdrnost.


v. neodvlacno srdstvo, lek. Antropofago - ljudozdr, lju-
Antiliberale - protuslobodan. dozderac.
Antiliberalismo - protuslobo- Anzi - pace, dapace, nu.
da, protuslobodnost. Anzianit - staresinstvo.
Antimonarchico - protuvla- Anziano sf. - staresina. V.
dan. Antico.
Antinazionale - protunaro- Anzich - nego , prie nego,
dan. pervo nego, bolje nego.
Antinazionalit - protunaro- Apatia - necutivost, neouti-
dnost. vost, nehajnost, nehajstvo.
Antipatia - protivnost, nara- Apatico - necutivan , neocuti-
vna protivnost , neugad- van, nehajiv , nehajivan.
janje. Ape - cela, pcela.
Atipatico - naravoprotivan, Apertamente - otvorno , ot-
neugodan ; persona anti voreno , odprto , odkrive-
patica - neugodna osoba. no , javno , ocito, u ocih,
Antiquario st. - slarinar, ag. pred ocih , u zubih ,, io gli
starinski, starinarski. ho detto apertamente -ja
Antiquato ad. - zastarl; co san mu otvorno, otvoreno,
sa antiquata - zastarla odprto , ocito , u ocih v.
stvar. u zubih kazao. V. Chia
Antisociale - protudruztven, ramente.
Antitesi - protustavnost, pro- Aperto - otvoren, odprt, od-
tuslovnost, oprcenje. hriven, ocit, javan.
Antivedere - previdti, pri- Apertura, varco - otvor, vra-
vidsti V. Avvedersi. ta , kunturata, skulja, p.
Antiveggenza - previdnost, azione d' aprire - otvo-
prividnost. renje, p. incoruinciamen-
Antro -jama, spila, raspa- to - pocetak , zapocetak ;
lma, rapa. apertura del dibattimento -
API 29 APP

otvorenje v. pocetak raz- Apostemato - opoganjen, nad-


prave. V. Aprire. Sezione. men, razgnjojen.
Apice, cima - vrh, vrhunac, Apostolato - apostolstvo.
vrste, versak. Apostolicamente - apotolski,
Apocalisse - apokalise. apustolski, apostulski.
Apocrifo - nevrojatan, nev- Apostolico ag. - apostolski,
rodostojan , nedostovriv, apustolski, apostulski.
nedostovran, neistovtan. Apostolo - apostol , apustol,
Apologia - obranoslovje , o- apostul.
pravdanje, izgovor. Appagare - zadovoljiti, udo-
Apologista st. - obranoslovac, voljiti, uzadovoljiti, ngodi-
opravdac, izgovornik. ti, izpuniti zelju.
Apologo -pripovdka, pri- Appagato - zadovoljen, udo-
voljen, uzadovoljen.
Apoplessia - kaplja. Appaltare - zakupiti, dati v.
Apopletico ag. - kapljav ; uzeti u zakup.
colpo apopletico - kaplja- Appaltato - zakupljen , dan,
m udarac. dajen v. uzet u zakup.
Apostasia - izvrenje, odpad- Appaltatore - zakupnik.
nutje. Appaltazione - zakup, za-
Apostata -izvrenik, odvr- kupa.
zenik, odmetnik, odpadnik, Appalto st. l'appaltare - za-
poturica. kupljenje V. Appaltazione.
Apostatare - izvriti se, zne- Appanaggio - ucest.
vriti se, zatajati vru, Appannare, offuscare - pot-
vrom zatajiti, odmetnuti se, muciti, pomagliti, potam-
odpadnuti. nti, navlaziti, p. dar nel
Apostema - poganka , poga- la rete - pasti u mrzu,
nica, nadutilo, nadutost. prvariti se, uloviti se.
Apostemarsi - opoganiti, na Apparecchiamento - sprav-
duti se, razgnjojiti se. ljenje, pripravljenje, zgo-
S
APP - 30 - APP

tovljenje, ugotovljenje, ure- apparenza ag. - inovidan,


djenje. inolican. ,
Apparecchiare - spraviti, Apparimene), 1' apparire -
spravljati, pripraviti, pri- prikazanje, ukazanje, jav-
pravljati , spremiti, spre ljenje, prijavljenje.
mati, zgotoviti, ugotoviti, Apparire, farsi vedere - pri-
urediti , apparecchiarsi - kazati se, ukazati se, ja-
spraviti v. spravljati se, viti se, prijaviti se, p.
pripraviti v. pripravljati essere celebre - biti u
se, spremiti v. spremati se. slavi v. iia slavu, uzdi-
Apparecchiato - spravan, gnuti se, p. sembrare -
spravljen, pripravan, pri- vidti se, ciniti se. p. far
pravljen, spremljen, spre pompa - diciti se , gizdati
man , gotov , zgotovljen, se.
ugotovljen, uredjen. Appartamento.V. Quartiere.
Apparecchio st. -sprav, spra Stanza.
va, priprava. V. Appa Appartenente - spadaju,
recchiamento. pripadajuc; appartenente
Apparentarsi - doci v. stu diritto -pripadajucepravo.
piti u rodbini , affratel Appartenenza - pripadnost,
larsi - pobratimiti se. pristojbina, utisenje.
Apparente - prividan, zm- Appartenere - sp adati , pri-
ran. padati, dopadati, nadle-
Apparentemente - prividno, zati, pristojati se, doti-
zmrno. cati se.
Apparenza - prividnost, p. Appa8sionamento - razzalje-
aspetto esteriore delle nje, razzalostjenje , oza-
cose - lice, prilicje, prili- lostjenje , ozalostivljenje,
ka, obraz, vidilo; mera otuzenje, raztuzenje.
apparenza - st. praznolic- Appassionare va dar altrui
nost, praznolije, di altra passione - razzaliti , oza
APP 31 - APP

lostiti, ozalostiviti, otuziti, zvan. pozvan, et. colui


raziuziti (koga) , p. ren contro cui si si appella -
dere attrattivo - k sebi prizivnik , pozovnik, ag
pritegnuti, vnp. appassio (appellatorio) - prizivan,
narsi - razzaliti se, oza- pozovan ; appellato de
lostiti se , ozalostiviti se, creto - prizivna odluka,
raziuziti v. raztugovati se. appellatoria sentenza -
Appassionatezza - zalost, prizivna premda.
razzaijenost, tuga. Appellatorio. V. Appellato.
Appassionato - razzaljen, o- Appellazione, denominazio
zalostjen, ozalostivjen, otu- ne - naziv, nazivanje, nai-
zen, raztuzen. menovanje. V. Appello.
Appassire - uvenuti , uve- Appello - priziv, pozov; gra
hnuti, povenuti. vame d' appello - prizivna
Appassito -uvenut, uvehnut, zalha, p. scritto appel
povenut. latorio - prizivnica , po-
Appellante - prizivatelj, po- zovka. V. Interporre.
zivatelj. Appena - jedva, mucno, tek,
Appellare va. dare il Dome - tekar, stopram, stoprv, ne-
nazvati, nazivati , imeno- tom, cim.
vati, p. chiamare - zvati Appendice - dodatak, prida-
p. invitare - pozvati, p. tak, pristavak, prilozak,
chiedere nuovo giudizio - nakladak.
prizvati se , pozvati se ; Appestare - okuziti, zasmer-
appellare in tempo utile - diti, osmraditi, appestar
prizvati se u koristno doba: si - okuziti se.
fuori di tempo - izvan do- Appestato - okuzen, zasmr-
be v. izvandobno V. In dcn, osmraden.
terporre. Appetire - zeliti, biti zeljan,
Appellato ag. - nazvan, na- zudti, pozudti.
zoven, nazivan, imenovan, Appetito- zelja, pozuda, hlp.
/
APP 32 APP

pohlpa. pi nel plurale) - toa-


Appianamento -poravnanje, ljenja, pohvaljenja, pro-
izravnanje. slavjenja, rukopleskanja.
Appianare - poravnati, iz- Applicare va. - prilagoditi,
ravnati. priklasti, pristaviti, p. at
Appianato - poravnan, iz- taccare - prilpiti , vn. p.
ravnan. impiegarsi - baviti se, zaba-
Appiccare va. attaccare - vljati se. V. Applicazione.
prilpiti , sdruziti, spojiti, Applicato - prilagodjen, pri-
p. impiccare zavisti, np. kladjen,pristavljen, prilp-
attaccarsi - prilpiti se, ljen, p. impiegato - zaba-
uhititi se , uloviti se , p. vljen.
aggrapparsi - zgrabiti se, Applicazione, T applicare -
appiccare il fuoco - zapa- prilagodjenje, prikladjenje,
liti , upaliti, opaliti. V. pristavljenje, prilpljenje,
Azzuffarsi. p. uso - poraba, uporaba,
Appiccato ag.- prilpljen, za- uporavljenje; applicazione
lpljen, sdruzen , spojen, della legge - uporoba v.
zavisen. V. Patibolo. uporavljenje zakona.
Appigionamento - najmlje- Appoggiare va. - nasloniti,
nje, unajmljenje. nagnuti, per raccoman
Appigionare - najmiti, unaj- dare, sostenere - prepo-
miti, dati u najam. ruciti, produprti, podu-
Appigionato - najmljen, u- pirati, vn. appoggiarsi -
najmljen. uprti se, nasloniti se, pri-
Applaudire - hvaliti, pohva- sloniti se, nagnuti se, na-
liti, proslaviti,rukopleskati, gibati se.
uzkliknuti, uzklikovati. V. Appoggiato - naslonjen, na-
Adulpre. gnut, p. raccomandato, so
Applauso st. - pohvala, uz- stenuto -preporucen, podu-
klik, r applaudire (per lo prt, podupren, podupiran.
APP 33 - APP

Appoggio - naslon, nasloniste, Apprezzamento - cnjenost,


prislon, prisloniste, p. rac procnjenost, cnivost, pro-
comandazione, sostegno - cnivost.
priporuka,poduprenje, po- Apprezzare - ceniti, procniti.
dupiranje p. protezione - Approvare - odobriti, pri-
obrana, obranba, zastita, znati. V. Confermare.
krilo. V. Ajuto. Approvazione - odobrenje,
Apporre - nametnuti, nad- priznanje. V. Conferma.
metnuti, nadvrci, nadsta- Appuntamento st. l' appun
viti, pristaviti, p. imputare tare - nasiljanje, naspica-
- okriviti, pokriviti, nepra- nje, naotrenje, sijenje, na-
vednov. netemeljito okriviti. stjenje, bazdanje , naba-
V. Aggiungere. Contrad zdanje, p. risoluzione pre
dire. sa di concerto - medjuso-
Apprensione, apprendimen bno odlucenje, p. convegno
to, conoscibilit - nauce- - dogovor, susrt (v. Ap
vje, uspoznanje, p. timore puntare).
- bojaznost , bojazljivost, Appuntare va. far la punta -
strah. nailjati, naspicati, p. con
Appressamento - priblizanje, giungere con punti di cuc-
pristupanje, pristupljenje. cito - prositi, prmti, na-
Appresso, vicino - bliz, blizu, bazdati, p. fermare cogli
kroj, pokraj, polag, mimo, spilli -pribodsti, pribadati,
tik, pored, oko, okolo, nao- zadeti v. prihititi zaboda-
kolo, kod (gen.), pri (loc), com, p. aggiustare un ar
uz, uza, nuz (ac.) ; p dopo ma in modo da colpire nel
- nakon, posl, potle, po- segno - nastaviti, zmiriti,
tlam, iza (gen.), po (loc), izmiriti, slaviti na oko, np.
za (ist.), zatim, pa, pak, p. farsi acuto - nasiljatise,
pako. naspicati se.
Apprezzabile-cemw, proeenio. Appuntato ag. - nasiljan, na
3
APP 34 ARA

spican, prosijen, prisijen, raztvoriti, raztoarati, od-


nabazdan, priboden, zadi- prti, odpirati odklopiti,
jen, nastavljen, postavljen odklapati, razklopiti, ra-
na oko. (V. Appuntare.) zklopati p. incominciare -
Appuntito, che ha punta - poceti, zapoceti; aprire il
siljast, picast. dibattimento - otvoriti v.
Appunto, n pi n meno, zapoceti razpravu. V. A-
esattamente - uprav, upra pertura ; p. dichiarare (la
vo, bas, ravno, ni vUe v. ni guerra) - navistiti (rat), p.
vec ni manje, ni dlaku v. ni rompere il silenzio - pro-
za dlake manje, ni vlas v. govoriti, prozboriti, zapo-
ni za vlasa tnanje p. compiu ceti govor. V. Crepare.
tamente - podpuno, vrlo Aquila - ori, oral, oro ; aquila
dobro; appunto lui - bas imperiale - carski gerb v.
v. upravo je on, appunto ori, aquila bicipite - dvo-
come desiderate - uprav, glavni ori.
upravo, bas v. ravno, kao Aquilino -orlav, orlov, orlast,
zelite. orlin; naso aquilino - or-
Appuzzamento - zasmrdje- lavi nos.
nje, usmrdjenje, zasmra- Aquilonare - sveran.
djenje, osmradjenje. Aquilone, vento di tramon
Appuzzare - zasmerditi, u- tana - sever, trmuntan.
smrditi, zasmraditi, osmra- Ara. V. Altare.
diti. Araldo st. - navstnik, glas-
Aprile - travanj. nik, glasonosa.
Aprimento - otvorenje, otva- Aramento - oranje, orivanje,
ranje, raztvorenje, raztva- pluzenje, preoranje, preori-
ranje, odpiranje, odkloplje- vanje, oboranje, oborivanje,
nje, odklapanje, razkloplje- tezenje.
nje, razklapanje. Arare - orati, orivati, plnziti,
Aprire - otvoriti, otvarati, arare pella seconda volta
ARA 35 ARC

- preorati, preorivati, ara Arbitro, (giudice) - odabra-


re intorno - oborati, obo- nik, izbornik, izabrani v.
rivati, p. preparare il ter odabrani sudac, svojopa-
reno alla seminagione - metni sudac ; arbitro deci
teziti. sore - odabranicki razsu-
Arativo - st. uranica, oratno, dnik v. odlunik ; rimetter
v. orivo msto, ag. oratan, si negli arbitri - spustiti
oriv. se na odabrane sudce v. na
Aratore - orai, pluznik. odabranike, podati se v.
Aratro - ralica, oralo, plug; staviti se u rukah odabrani-
vomere dell'aratro - lemes, kah,x.uodabranickihrukah.
ralicni v. pluzni lemes. Arca, cassa a doghe inca
Arbitramentale - odabranic- strate le une nelle altre -
M, izboran. V Giudizio. kovceg, p. feretro - nosilo,
Arbitrare, giudicare - suditi, nosilja, mertoacki odar, p.
mislti, milti, p. risolvere arca di No - korablja. V.
assolutamente - usuditi se, Tomba.
odluciti. Arcare, inarcare - nategnuti,
Arbitrariamente- svojevoljno, napeti ; arcare lo schioppo
samovoljno , po volji, po nategnuti v. napeti pusku,
izboru. arcare o tirare l' arco -
Arbitrario - svojevoljan, sa- strljati, p. Irodare - hiniti,
movoljan, povoljan; arbi- varati, slpariti.
trario-violento - samosi- Arcavola - sukunbaba.
lan, arbitrario fatto - sa- Arcavolo - sukundd.
movoljni cin. V. Arbitrio. Archiatro - glavni poglaviti
Giudizio. najvisji v. vrhovni lcnik .
Arbitrio- svojevoljnost, svoje- Archibugiare - puskati, pu-
voljstvo, samovoljnost, sa- skariti, hitati potezati v.
movoljstvo. V. Lodo. Di bacati iz puske, p. fucillare
screzione. - strljati (koga).
ARC 36 ARD

Archibugiata - puskomet, hi- Arcipelago - blo more, egeo-


tac, hitac puske. sko more.
Archibugio - puska, pucka ; Arciprete - nadsvtjenik.
calcio d'archibugio - kun- Arcivescovado -nadbiskupia,
dak puske. V. Schioppo. prabiskupia, arhibiskupia.
Archiginnasio - glavni gim- Arcivescovo - nadbiskup,pra-
nasium, naduciliste. biskup, arhibiskup.
Archimandrita, guardiano e Arco, strumento da tirar
capo di mandria - nadpa- frecce - luk, obluk; tendere
stir, nadstadbenik, p. ve l'arco - napeti v. nategnuti
scovo o altro capo di reli luk, arco trionfale - slavou-
gione - biskup, nadsvtov- spomenik, slavoluk, p. so
nik, glavoredovnik, arhi- praciglio - obrva, obrvica,
mandrit. p. archetto da violino ecc.
Architetto - gradjevnik. gudalo. V. Volta.
Architettonico - gradjevnicki. Arcobaleno - duga, nebeski
Architettura - gradjevnictvo, luk, nebeska karrca, milo-
hitrogradja. bojni luk, kosatnik.
Archivario - pismohranac , Ardente - goruc, ognjenit, o-
pismar. gnjevit, izkren.
Archivio - pismohrana, pis- Ardentemente - gorue, vruce,
mohraniste,pismohraniliste, ognjenito, ognjevito, izkre-
pismarica. no, serdacno; pregare ar
Archivista. V. Archivario. dentemente - izkreno ser
Arcidiaconato - nadjakon- dacno v. vruce moliti.
stvo, jespristia. Ardere - gorti, izgorti, pian
Arcidiacono - nadjakon, jes- sati; arse un'intera citt -
prist. celi je grad izgorio.
Arciduca - nadvojvoda. Ardire va. - smti, usuditi se,
Arciere - streljalac, streljaoc, usloboditi se. V. Coraggio.
streljar. Arduo - mucan, tezak, tego
ARE 37 ARI

tan, trudan; cosa ardua - p. pensare - razmisljati,


mucna stvar. promatrati, razmatrati, p.
Area - prostor , prostoria, sperare - ufati se, nadati se.
polje, guvno. Argomentazione - razlozenje,
Arena, sabbia - przina, pe razlaganje , razglabanje ,
sak, p. lido del mare - o- skazivanje, izkazivanje, do-
bala, obala mora, morska nesenje v. pridonesenje ra-
obala, del fiume - obala zlogah,razmistjanje, proma-
rke, p. anfiteatro - obpo- tranje, razmatratije.
zoriite, obpozorje. Argomento - predmet, posao,
Arenoso - przinast, przi- stvar. V. Argomentazione.
nav, peskovit. Prova. Compendio. Ser-
Arente ag. arido - suli. viziale. Indizio.
Argentato - srebrn, posre- Aria - zrak, ajer, p. clima -
bren, posrebrnjen. podnebje, p. aria di canto
Argenteria - srebrnina. o musica - pvka, popvka,
Argentiere - srebrnar. bugarka, davorje, glasbo-
Argento - srebro, di argento slog, glasba. V. Spazio. Ap
(argenteo) - srebrn, sre- parenza.
bren, srebrnit; moneta di Aridamente - suho, mlohavo,
argento - srebrni novac, slabo, ubogo.
oro e argento - zlato i Arido - sub, mlohav, slab, u-
srebro. bog.
Argilla - gnjilovaca, ilovaca. Arioso - zracan; camera a-
Argilloso ag. - gnjilovacan, riosa - zracna soba.
ilovaan, terra argillosa - Arista - klas, p. ischiena del
ilovacna zemlja. porco - hrbat prasca r.
Argomentare - razloziti, ra- svinje, prascji, v. svinjski
zlagati, razglabati, skazi- hrbat.
vati, izkazivati, donti do- Aristocrata - plemenita*, ve-
nesti v. pridonti razloge, lika.
ARI 38 ARR

Aristocrazia - plemovladje. sica, bloviverica, p. albi


Aritmetica - razbroj, razbroj- cocco - natiprka, aprikos,
stvo, racunstvo. armulin.
Arma - oruzje; fabbrica d'ar Armeria - oruzarnica, oruz-
mi - tvornica oruzja, oru nica.
zana. Armistizio - primir, primirje,
Armadio. V. Armario. prestanje boja v. bitke.
Armajuolo - oruzar,oruzanik. Armonia - miloglasje, milo-
Armamento, lo armare - obo- zvuk, milozvucje, milop ojka,
ruzanje, oboruzavanje , p. skladnoglasje, con armo
arme e munizioni da guer nia - miloglasno, milozvu-
ra - bojno oruzje , bojna v. no, milopvno, sladnoglas-
vojnicka sprav. no, p. accordo delle opi
Armare - oruzati, oboruzati, nioni -jednoglasnostjedno-
oboruzavati, armarsi - obo glasje, jednodusnost, p. cor
ruzati se, oboruzavati se, rispondenza delle parti
l'armare - oboruzavje, obo col tutto - sklad, skladnost,
ruzavanje. sloznost, pogodba.
Armario, armadio - shranio- Armonico - miloglasan, mi-
nica, spravionica, p. vetri lozvucan , skladnopojan,
na - staklenica p . scansia - skladnoglasan, p. ben di
polica. sposto- pravoslozen, upra-
Armata - oruzna v. oruzana voslozen, upravouredjen.
moc, oruzana stia. Arra. V. Caparra. Pegno.
Armato ag. oruzan, oboruzan. Arrabbiamento - razjadenje,
Armatore, capitano di nave razjarenje, razljutjenje, raz-
armata per corseggiare - srdjenje, razgnjivljenje,po-
gusar, gusarski kapetan, p. bsnjenje. V. Rabbia.
proprietario di naviglio - Arrabbiare va. jaditi, razja-
brodovlastnik. diti, razjariti, razljutiti,
Armellino, animale - blola- razserditi (koga), vn. ar
ARR 39 ARR

rabbiarsi - jaditi se, razja- se, p. piegarsi dei rami,


diti se, razjariti se, ljutiti prigibati se, ugibati se,
se, razljutiti se, srditi se, ugnuti se, uvinuti se. V.
razsrditi se, razgnjeviti se, Cedere.
p. divenir rabbioso (dei Arrendevole -prigibljiv, pri-
cani - pobsniti. gibiv, ugibiv, skloniv.
Arrabbiato - jadan, razja- Arrendevolezza odanost,
djen, razjaren, razljutjen, prigibljivost , prigibivost,
srdit, razsrdjen, razgne- ugibivost, sklonivost.
vjen, p. idrofobo - bsan, Arrendimento - podanje, o-
pobsnjen. danje, prigibanje, ugibanje,
Arrecare - donti, dovesti, do- ugnjenje.
nasati, pridonesti, prido- Arrestante. V. Arrestato.
nasati, nanti, printi, ar Arrestare, fermare sl. -uhi-
recar molestia o noja a titi, uhvatiti, uloviti, za-
taluno - dosaditi komu. teci(koga), p. sequestrare -
Arrembaggio - zakucenje pri- uzaptiti, zatvoriti , utam-
kucenje v. zgrabljenje broda. niciti. V. Fermare.
Arrembare - zakuciti . priku- Arrestato ag. sl. - uhitjen,
citi v. zgrabiti brod. uhvatjen, ulovljen, zatecen,
Arrenamento - zopnenje, na- p. sequestrato - uzaptjen,
sukanje. zatvoren, utamnicen, p.
Arrenare, dar in secco - za- persona arrestata st. -
pniti, zasukati se, p. pu zatvorenik, uznik , uhva-
lire colla rena - trti v. tjenik, zatecenik, zatvorena
izterti melom v. perzinom. osoba , coarrestato - su-
Arrenda - zakup, subarrenda zatvorenik, suuznik ecc.
podzahip. Arresto si. - zatvor , uza,
Arrendatore - zakupnik, snb- zapt; p. fermo - uhva-
arrendatore -podzakupnik. tjenje, zatvorenje, uzap-
Arrendersi - podati se, odati tjenje; arresto dell'incoi-

r
ARR 40 ARR

pato - uhvatjenje okrivlje- Arri, voce con cui si incitano


nika, arresto precauzio le bestie da somma per
nale - zatvor opaza radi ch camminino - de, ust
v. iz opaze, cessazione del usde, hi, hio, cu.
l' arresto - prestanak za- Arricchimento - obogatjenje,
tvora, condanna all' ar ubogatjenje.
resto semplice - osudjenje Arricchire, far ricco - obo-
na prosti zatvor, arresto gatiti, ubogatiti, divenir
rigoroso - ostri zatvor, ar ricco - obogatiti, obogatiti
resto personale - osobni se, steci v. postici boga-
zatvor, decretare l'arre stvo , uciniti se v. postati
sto - odlucitizatvor, levare bogat.
1' arresto - dignuti v. uki- Arricchito - obogatjen , ubo-
nuti zatvor , arresto in gatjen.
camera oscura - zatvor u Arrivamento , 1' arrivare -
mracnoj sobi, arresto iso dojdjenje v. prispnje na
lato - samotni v. osamljeni kraj, dolazenje, stignjenje,
zatvor. p. raggiugnimento - do-
Arretrare, respingere - od- sezenje, dotecenje , doter-
biti, odhititi, odbaciti, p. canje. V. Arrivo.
farsi indietro - stuciti se, Arrivare, giungere alla ri
p. ritirarsi - odstupiti, va - doci prispti v. sti-
listati, odustati, vratiti se. gnuti na kraj, p. giun
Arretrato st. sl. debito re gere - doci , prispti, do-
siduo - ostanak , ostatak, spti, stignuti, doprti, p.
zaostatak, ag. ostal, zao- raggiugnere uno nel cam
stal, zaostatan, zaostavsi ; mino -doseci, dosegnuti^
arretrato pagamento- zao- doteci koga, arrivare cor
stavse izplatjenje , arre rendo - dotrcati, p. ac
trato salario - zaostavsa quistare - dostici. dosti-
platja. gnuti, postici, postignuti,
ARR 41 ART

zadobiti. Arrotino - brusac.


Arrivato - dosezen, dosegnut, Arrotolare, ridurre in ro
dotecen, dotrcan, dosti- tolo - smotati, omotati,
gnut, postignut, zadobljen. sviti.
Arrivo st. venuta - dosastje, Arrotolato - smotan, omotan,
dolaz, dolazak, prisastje, svijen.
stignutje, dohod, prihod. Arroventamento - zacr-
Arrogante - obstan, nesta- ljenjenje, zacrvenjenje.
san , ponosan , ponosit, Arroventare - zacrljetiiti, za-
ohorljiv. crveniti.
Arrogantemente - obstno, Arruffare, disordinare (i ca
nestasno, ponosno, potio- pelli) - razkosmati, zavrir-
sito, ohorljivo. ziti, razplesti vlase.
Arroganza - obst, obstnost, Arruffato - razkosman, raz-
nestamost, ponosnost, po- pleten.
nositost, ohorljivost. Arrugginire - rjaviti, zarja-
Arrostimento - pecenje, izpe- viti, poerjaviti, izrjaviti.
cenje, prepecenje. Arrugginito - rjav, zarja-
Arrostire - peci, izpeci p. vljen , porjavljen , izr-
strarostire - prepeci. javljen.
Arrostito ag.-pecen, izpecen, Arsenale (d' armi) - oruzar-
prepecen.' nica, oruznica, (di altri
Arrosto st. vivanda arro oggetti) - tvorionica.
stita -pecenja, pecanja, pe- Arsenico - sican ; avvele
cenjka, pecanjka. nare coll' arsenico - oiro-
Arrotamento - otrenje, na- vati sicanom.
otrenje, nabrusenje. Arte - zanat, umtnost, p.
Arrotare - cstriti, naokriti, arte maliziosa - lukavstvo,
nabrusiti, V. Lisciare lukavstina, zlobnost , opa-
Arrotato - ostren, naostren, kost, himbenost.
nabrusen, V. Lisciato. Artefare - krivotvoriti, pri-

S
ART 42 ASI

ciniti, izopaciti; artefare Asciugamento - susenje, osu-


le monete - krivotvoriti senje, izsusenje.
novce. Asciugare - susiti, osusiti,
Artefatto - kriootvoren , pri- izsusiti.
cinjen, izopacen. Asciugato - osusen, izsusen.
Artefice - rukotvornik, ruko- Ascoltante st. prislusnik,
tvoritelj, umtnik. slusalac.
Arteria - zila. Ascoltare - slusati, saslusati,
Articolo - clan, lanak, stav- poslusati, p. udire - cuti.
ka; articolo probatoriale - V. Esaudire.
dokazni lanak. Ascolto st. - slusanje, saslu-
Artiglieria - topnictvo. sanje, poslusanje, posluh-
Artista - zanatlia , zanatnik, nutje, ujenje; ascolto delle
umtnik, majstor. parti - saslusanje strana-
Artistico - umtnicki , zanat- kah.
lijski; artistica legge - Ascrivere - pripisati, upisati,
umtnicki zakon ; artistico naverci, navrnuti, prisu-
prodotto - umtnicki proiz- diti; ascrivere a s - pri
vod. pisati sebi.
Ascella -pazuha, podpazuha. Ascritto - pripisan , upisan,
Ascendentale ag. - uzhdan navrzen, navrnut, pri-
V. Linea. sudjen.
Ascendere - uziti , uzaci, Asino - tovar, magarac, ma
uzlaziti, ici gore, fig. po- gare, osai , dim . tovaric,
visiti se, podignuti se, uz- magarne, oslic, peg. tova-
dignuti se. V. Ammon rina, magarcina , oslina ;
tare. chi lava la testa all'asi
Ascia, scure da legnajuolo - no, perde l' acqua ed il
testo, teslica, bradva, ma sapone (far benefizj a
estro d' ascia - teslarski chi non merita) - koji ma-
majstor. garcu glavu pere, gubi
ASP 43 ASS

vodu i sapun, il raglio tentativo - okus, okusaj,


dell' asino non arriva in pokusaj. V. Tentativo.
cielo - tovarska trubesa ne Assaggiare - okusiti, poku-
sajdu na nebesa. siti, kusati. V. Tentare.
Aspergere - kropiti, pokro- Provare.
piti, okropiti , nakropiti, Assai - veoma, vele , velma,
polti, polvati. mnogo, jako, vrlo, puno;
Aspersorio - kropilo, skropilo. assai bene - veoma (ecc.)
Aspettare - cekati, pocekati, dobro.
docekati, pockati, oceki- Assale. V. Timone.
vati, p. sperare - nadati Assalimento, l'assalire - na-
se, ufati se, obzirati se, valjenje, udarenje , nasko-
izgledati, izgledavati. cenje , napadanje , juri-
Aspettativa - nada, uzdanje, sanje, naripjenje, osvojenje.
pouzdanje, u/anje, p. cre Assalire - navaliti, udariti,
denza sl. - pocek, veresia; naskociti, napadsti, napa-
in aspettativa - na pocek, dnuti, jurisiti, jurisati, u-
na veresiu. dariti na juris, nasrnuti,
Aspettato - cekan , pocekan, naripiti,p. occopare, pren
pockan, docekan , oceki- dere prontamente - po-
van. grabiti, osvojiti, uzeti ; as
Aspetto - lice, oblicje, obraz, salire la citt - navaliti
izifc, izlika ; p. facciata - v. udariti na grad, osvojiti
obrazak. v. uzeti grad.
Aspramente - ostro, zestoko, Assalito - navaljen, naskocen,
nemilo, ljuto, kruto. napadjen, napadnut, na-
Aspro - ljut, zrb, zestok, p. srnut, osvojen, uzet.
rigoroso strog; v. Gradel Assalitore - napadalica, na-
le. Zotico. padac, nasernik.
Assaggiamento - kusanje, Assaltare. V. Assalire.
pokusanje , ohusanje , p. Assalto - navala, naskok, ju-
/
ASS 44 ASS

ris, nasrt. V. Assali - obsdenje, obkolenje, obkru-


mento. zenje.
Assassinamento - umorenje, Assediare - obsaditi, obssti,
grabezno v. razbojnicko obkruziti, obkoliti, p. im
umorenje, ljudomorenje. V. portunare - zanovtati, ne-
Assassinio. prestano muciti koga, biti
Assassinare - umoriti, gra v. plesti se med noge.
bezno v. razbojnicki umo Assediato - obsadjen, obsd-
riti, ljudomoriti, pogubiti. jen, obkruzen , obkoljen.
V. Assassinio. Assedio - obsada, obsadnost,
Assassinato - umoren, gra obsadno stanje.
bezno v. razbojnicki umo Assegnamento - uputa, doz-
ren, pugubljen. nacenje, opredljenje , o-
Assassinio (omicidio con ra dredjenje ; assegnamento
pina) - grabezno v. raz- vedovile - udovicko dozna-
bojnicko umorstvo, umor- cenje, p. confidenza - u-
stvo s razbojnictvom, lju- fanje, zaufanje.
domorstvo. Assegnante - 8t. uputnik,
Assassino - hajduk, razbojnik, uputilac, doznacilac, upu-
ljudomornik, umornik, gra- titelj, doznacitelj.
bezljivac, p. sanguinario - Assegnare - doznaciti, opre-
krvnik. dliti, odrediti.
Asse, legno segato per lo Assegnatario - uputovnik.
lungo dell' albero - piljmi Assegnato (debitore) st. -
v. razpiljeni prut , tes, upucenik, doznacenik, ag.
ostozer, p. ferro o legno doznacen, opredljen, odre-
intorno al quale girano djen ; assegnato salario -
le ruote - vreteno, os, oso- doznacena platja.
vina. V. Eredit. Facolt. Assegnazione - doznaka.
Linea. Assegno. V. Assegnamento.
Assediamento - obsadjenje, Assemblea - sabor , vce
ASS 45 ASS

skupstina, spravite; as Assenza - odsutnost, odsutje,


semblea nazionale - na- izbivanje, nepritomnost, -
rodni sabor. daljenost.
Assennatezza - pamet , ra- Asserire - tvrditi , potver-
zum, razbor, razboritost, diti, povdati v. kazati
razborstvo, mudrost. za istinito, izreci.
Assennato - pametan, razu- Asserto ag. da asserire -
man, razborit , razboran tvrdjen, potvrdjen, izre-
mudar. cen , povdan , kazan. V.
Assenso - privola, privolje- Asserzione.
nje, p. Approvazione - o- Asserzione - tvrdnja, tvr-
dobrenje, potvrda p. con djenje, izreka.
senso- dozvola, dozvoljenje. Assessorato - prisdnictvo.
Assentare, va. tener lontano - Assessore - prisdnik; as
odstraniti, udaljiti, odale- sessore della Tavola giu
citi, ukloniti, np. p. allonta diziaria del Comitato - zu-
narsi - udaljiti se, odale- panjsko sudbeni prisdnik,
citi se, p. sedersi - ssti, prisdnik zupavjsko - sud-
possti se , 1. 1. p. far re bene stolice.
clute - unovaciti, primiti u Assestare - urediti , metnuti
vojnike. V. Adulare. v. postaviti u redu p.
Assentato ag. - odstrwnjen, porre a' suoi luoghi - spra-
udaljen , odalecen uklo- viti, hraniti.
njen, p. reclutato - uno- Assesto, lo assestare - ure-
vacen, primljen u vojnike. djenje, postavIjenje u redu,
Assentatile. V. Adulatore. hranjenje.
Assentazione , t. I. recluta Asseverare - tvrditi.
mento - unovacenje. Asseverazione - tvrdnja,
Assente - odsutan, neprito- tvrdjenje.
man, udaljen ; erede as Assicuramento - osguranje,
sente - odsutni bastnik. obezbdenje , utverdjenje ,
ASS 46 ASS
jamcenje. ujamcenje, tvr- smerznjenje, zgrcenje, zle-
djenje, okrpljenje, uteme- denje , poledenje, oledenje,
ljenje , obsvdocenje. ozebljenje.
Assicurare - osgurati, obez- Assiduamente , continua-
bditi, utverditi, jamciti, raente - nepristano , bez
ujamciti, tvrditi, okrpiti, pristanka, revno, brizljivo,
utemeljiti, p. certificarsi - svendilj.
obsvdociti se, uvriti se. Assiduit - nepristanost, rev-
Assicurato t.l. st. - osgurnik, nost, brizljivost, svendilj-
ag. osguran , obezbden, nost.
utvrdjen, ujamcen, okr- Assiduo, continuo, esatto -
pljen, utemeljen, obsvdo- nepristan, revan, brizljiv,
cen, uvren. svendiljan, tocan.
Assicurazione- t.l. obezbda, Assieme. V. Insieme.
osguranje; assicurazione Assiepare - oplotiti, zaploti-
della facolt - oiguranje ti, etrniti, zatrniti, oglo-
imovine, p. sicurt , cau ziti.
zione - sgurnica, jamce- Assiepato - oplotjen, zaplo-
vina : polizza d' assicu tjen , otrnjen , zatrnjen,
razione - osgurnica, pre oglozen.
mio d' assicurazione - o- Assioma, verit evidente
sgurnina. per s stessa - puka v.
Assiderare va. agghiaccia prava istina, p. propo
re - smerznuti, smrznuti sizione generalmente am
se, zgrciti se od zime, zle- messa -poslovica. V. Mas
diti se, polediti, olediti, sima.
ozebsti. Assisa, livrea - odora , o-
Assiderato ag. - smrznut, buctva, oprava, p. aggra
zgrcen, zle^en , poleden, vio - teret, brerne, namet,
oleden, ozebljen. porez, zulum.
Assiderazione - smrznutje, Assise - porota , di assise -
ASS 47 ASS

porotan; corte di assise - il bestiame - dati na zlato,


porotni sud. uzlatiti; assocciare 1' ar-
Assiso ag. da sedere - se menta - dati kravu na
den, poseden, sedeci. zlato.
Assistente st. -pnmonik, na- Associare - sprovoditi, pra-
stojnik, coassistente - su- titi, p. ammettere in so
pomonik, sunastojnik ; ag. ciet - primiti u druztvu.
prisutan, pritoman. p. unirsi in societ - sdru-
Assistenza - pomoc , nasta- ziti se, sklopiti druztvo, p.
nje, nastojanje; prestare associarsi ad un'opera -
assistenza - dati podati predbrojiti se, javiti se kao
pruziti pomoc; p. cura - 1nedbrojnik, podpisati se.
briga, skrb. V. Vigilanza. Associato st. soBcrittore -
Assistere , esser presente - predbrojnik , podpisatelj :
prisustvovati , biti prisu raccogliere associati -ku-
tan v. pritoman, predsto- 'piti v. traziti predbrojnike.
jati, p. soccorrere - po- Associazione, l' atto del
moci , 11 astati , nastojati, l' associarsi - sdruzenje,
gledati, pregledati , nad- p. accompagnamento dei
gledati, nadgledavati cadaveri - sprovod , spro-
Assistito ag. - nastan , na- vodjenje, pratnja, p. so-
stojen, pomozen, gledan, scrizione - predbrojenje. V.
pregledan, nadgledan, nad- Societ.
gledavan. Assoggettare , render sog
Asso , nei dadi e carte da getto - podstaviti, podio-
giuoco - ag. ziti, podmetnuti, podvrci.
Assocciamento, il dare a V. Rassegnare.
soccio - danje v. stavlje- Assoggettato - podstavljen,
nje na zlato , uzlatenje. V. podlozen, podmetnut, pod-
Assocciare. vrzen. V. Rassegnato.
Assocciare, dare a soccio Assoldare - novaciti, unova
ASS - 48 - ASS
citi, assoldarsi - unovaciti Assolvimento, l' assolvere -
se, tei u vojnike, udobro- rsenje, odrenje, oslobo-
vojiti se. djenje, oprostenje, izbavlje-
Assolto ag. da assolvere - nje. izvrsenje, svrsenje, o-
rsen, odrsen, oprosten. vrsenje. (V. Assolvere.)
Assolutameute - svakako, Assomare, caricare - naper
stanovito, staino, jamacno, titi, natovariti, nakrcati,
p. senza dubbio - bez dru- ubremeniti.
ga, bez dvojbe, sgurno, za Assomiglianza. V. Somi
sguro. glianza.
Assolutismo - samovladje. Assomigliare, agguagliare,
samovladanje. paragonare -podobiti. upo-
Assoluto. V. Assolto, p. li dobiti, priklasti, prikladati,
bero, prost, neusiljen, p. iztakmiti, jednaciti, sjedna-
non limitato - neogranicen, citi, p. essere, o rendersi
neodvisan, nezavisan, ab- simile - biti v. postati je-
solutan, potere assoluto - dnak, uvrci se (u koga), p.
neogranicena neodvisna ne- rassomigliare - priliciti,
zavisna v. absolutna vlast. prilikovati, spodavljati, biti
Assolutorio ag. oprostan ; komu spodoban v. prili-
assolutoria sentenza - o- can.
prostna presuda. Assorbire - pozirati, prozdi-
Assoluzione (dei peccati) - rati, gutati, pogutati, po-
odgrenje. gutnuti, izpiti.
Assolvere - rsiti, odrsiti, Assorbito. V. Assorto.
osloboditi, oprostiti, p. dare Assordamento - zaglusenje,
l'assoluzione - odgrsiti, p. zaoglusenje, zablenutje.
esimere, esentare - izba- Assordare va. indurre sor
itt, p. finire - izvrsiti, dit - zaglusiti, p. far gran
svrsiti, ovrsiti; assolvere fracasso - tarmati, vikati
gli studii - izoersiti nauke. v. kricati na svo grlo, smu-
ASS 49 ASS
liti, smutiti glavu, v. mo- potanko razmisljati v. raz-
zljane. glabati,np.divenir magro -
Assordire vn. divenir sordo potanjiti se , omrsaviti,
- oglusiti. V. Assordare. osusiti, omlediti.
Assortimento - odabranje, Assottigliato - otanjen, otan-
izabranje,p. accozzamento c,en, potanjen, iztanjen, o-
di pi cose fatto a sorte - mrsavljen, o.w.srew, omle-
narpanje, nakupljenje, na- den.
gomilanje V. Scomparti Assuefare va. - nauciti, na-
mento. vaditi , np. assuefarsi -
Assortire, eleggere per sor nauciti se, navaditi se, uo-
te, scegliere - odabrati, bicajiti se, obiknuti se.
odabiratt, izbrati, izabrati, Assuefatto ag, - naucan, na-
izabirati, prebirati, razlu- vadan , navadjen, obican,
citi, p. ordinare - mediti, obiknut.
razrediti , metnuti v. po- Assuefazione - navada, nauk,
staviti u red. obicaj.
Assorto da assorbire - po- Assumere - uzeti , poduzeti,
zert, prozdrt , pogutnut, primiti, poprimiti, saci-
izpijen, p. assorto in pen niti, p. innalzare - podi-
sieri - zamiMjen. gnuti, uzdignuti.
Assottigliamento - tanjenje, Assunto st. cura, impegno -
tancenje , otanjenje , otan- posao, posai, zadaa, de-
enje , iztanjenje , razta- lo, briga; eseguire l' as
njmje. sunto - izvrsiti zadacu,
Assottigliare - tanjiti , lan ag. uzet, uzmen, poduzet,
citi, otanjiti, cianciti, po- poduzmen, primljen, po-
tanjiti, iztanjiti,raztanjiti, primljen , podignut , uzdi*
p. sofisticare - krivo raz- gnut. V. Assumere.
lagati stvar, izkriviti, p. Assunzione - uzetje, podu-
assottigliare l' ingegno - zetje, poprimjenje, saci
ASS 50 AST

njenje, assunzione della mnik, ag. prisutan , pri-


stima - poduzetje procne, toman.
p. innalzamento a digni Astemio - vodopia.
t - uzdignutje, uzvisenje, Astenersi - uzdrzati se, oli
p. festa della B. V. as vati se, uzpreci se, uzpre-
sunta in Cielo - Stomo- gnuti se. V. Desistere.
rina, vela Stomorina, vela A stento - jedva , mucno,
Gospoja, komac
Assurdamente - nerazborno, Asterisco - zvzdica , zabi-
nerazlozno , protunaravno, ljezka.
neprilicno, nepristojno, bez- Astinenza - uzdrzanje, uz-
slucno, neprikladno. pregnutje.
Assurdo st. - neprilicnost, Astio - nenavist, nenavidost, o-
neprilicnoca, nerazbornost, mraza, omrazenost. V.Odio.
nerazlozno st, protunarav- Astore , sparviero da co
nost, nepristojnost : ag. ne- lombi - jastreb. kragulj.
prilican, nerazboran, ne- Astrattaggine - bezmisljenost,
razlozan , protunaravan, nepomnost, izumjenost.
nepristojan, neprikladan. Astrattamente.separatamen-
Asta, legno sottile e lungo - te - razstavno , razlucno,
kopje, kopjaca, katarise, razdruzno, raztrbno, p.
nula, diva. Bulica, p. in sbadatamente - bezmislje-
canto - drazba, licba ; asta no, nepomno, izumjeno.
volontaria - dobrovoljna Astratto , ag. separato -
drazba, asta esecutiva - razstavljen, razstavan. rat-
overzbena drazba, condi lucen. razdruzen , raztrb-
zioni d' asta - drazbeni ljen, p. sbadato - bezmis-
uvti v. uvti drazbe. ljen, nepoman, izumjen, p.
Astante , st. infermiere - contrario di concreto -
bolnicar, p. presente - u- pomisljiv, nebitan, neizvi-
casnik , prisutnik, prito- div; in senso astratto e
AST 51 ATT

concreto - u pomisljivom Astuto ag. - lukav , himbeu,


i iitnom smislu, p. alie preaarben, vuhven, p. sa
nato , rapito o assorto - gace, accorto - segav, fa
zanesen, zamisljen. V. Stra tar, domisljat , pozoran,
vagante. smotren.
Astrazione - razstavljenje, Astuzia - lukavstvo , luka-
razlucenje , razdruzenje, vost, lukavstina, himbenost,
raztrbljenje, p. alienazio prevarba, vuhva, p. inven
ne della niente od ani zione - izmisljenost, izmis-
ma - zanesenost, zamislje- ljotinja.
nost. Ateismo - bezboznost , bogo-
Astro - zvzda. nkanje, bogotajanje.
Astrolabio - zvzdnik , zvz- Ateistico ag. - bezbozan, bo-
>gled gonkav, bogotajav.
Astrologia - zvzdogatavje, Ateo st. 1' empio che nega
ludogatanje. Dio - bezboznik, bogonka-
Astrologico - zvzdogatan, lac, bogotajalac.
zvdogatav, ludogatan, lu- Atmosfera - prozracnina,
dogatav. prozracina.
Astrologo - zvzdogatalac, lu- Atroce - strahovit, nemil, ne
dogatalac. mici, krut.
Astronomia - zvzdoznanje, Atrocemente - strahovito, ne-
zvzdoznanstvo , zvzdo- milo, nemiloma, kruto.
slovje. Atrocit - strahovitost , ne-
Astronomico - zvzdoznan- milost, krutost.
stven, zvzdoslovan. Attaccamento, 1' attaccare -
Astronamo - zvzdoznanac, prilpljenje , zaUpljenje,
zvhdoslovac. spojenje, sdruzenje, p. sen
Astutamente - lukaoo , him- timento dell' animo - pri-
beno, prevarno, prevarbe- vrzenost. V. Assalto.
no, vuhveno. Attaccare, unire una cosa
y
ATT 52 ATT

ad un' altra - prilpiti, Attendare, rizzar tende, ac


zalpiti, spojiti, sdruziti, camparsi - tabortii , logo
svezati, p. prendere radici riti, satoriti, utaboriti se,
- uhititi,latiti, p . attaccare ulogoriti se, usatoriti se.
i cavalli ecc. - upreci, za- Attendere - beliti, pomnjiti,
preci, privezati, np. uloviti biti pozoran , pozornim
se, latiti se, uhititi se,prijeti okom pratiti, paziti, p.
se, p. stare attaccato dr aspettare - cekati, oceki-
bati se (cesa). V. Assalire. vati, pockati.
Appiccare. Attendibile - uvaziv, valjan,
Attaccato - prilpljen, zalp - obzira dostojan.
ljen, spojen, sdruen, sve- Attentamente - pomnjivo,
zen, vezan, uhitjen. latjen, pomno, pozorno, smotreno.
ulovjen, prijet, uprezen, za- Attentare - pokusati, p. o-
prezen, priveen, privezan. sare - smti, usuditi se,
V. Assalito. Appiccato. usloboditi se, postupiti se,
Attaccare. l'attentare - pokusanje,sm-
Attacco - nasert, napad, ju- nje, vsudjenje, uslobodjenje.
ris. V. Assalto. Attentato st. - pokusaj, ag.
Attediare - dodvati, dodija- pokusan; attentato sui
ti, dosaditi, zanovtati, p. cidio - pokusano samo-
impigrirsi- oleniti, poleniti, ubojstvo - attentato crimi
omrznuti. ne - pokusani zlocin.
Atteggiamento -rukomah, ru- Attento - pomnjiv, pozoran,
komahanje,rukomicanje,cin. smotren, opazan.
Atteggiare - rukomahati, ru- Attenzione - pomnja, pozor,
komicati, p. muoversi - pozornost, pazljivost, smo
kretati se, obracati se, mi- trenost, p. riguardo - ob-
cati se, maknuti se. zir, uvazenje. V. Cortesia.
Attempato - prmenti , po Attergare - naledjiti, nahrb-
starci. titi.
ATT 53 ATT

Attergato st. - naledjica, na- pregiasti, preponiti, pre


hrbtica, ag. naledjen, na- strasiti se, razplasiti se,
hrbten; attergato decre uplasiti se.
to - ialedjena odluka. Attesa - cekanje, ocekivanje ;
Atterramento - porusenje, in attesa del vostro scrit
razruenje, povaljenje, raz- to- ocekivanju vasega
valjenje, razorenje, oba- lista.
lenje , snizenje , predobi- Atteso ag. - cekan, ocekivan;
jenje, oproverzenje, uzbije- atteso che - buduci, butiu
nje, ponizenje, uzponizenje, ci da, vidiviii da, pro-
opadenje. V. Atterrare. motrivsi da, pokle, jer,jere,
Atterrare va. - pornHiti, jerbo.
razrusiti , povaliti, razva- Attestare - svedociti , zasv-
liti, razvaljati, obaliti, ra- dociti, posvdociti, tvr-
zoriti, sniziti, p. vincere - diti , potvrditi , dokazati,
predateti, p. confutare - V attestare - svdocenje,
oprovrci . oprovrgnuti, zasvdocenje, ecc.
uzbiti, np. p. empirsi di Attestato - svdoba, dokaz-
terra - ozemljiti se, napu- nica p. prova - dokaz, p.
niti se zemlje v. zemljom, na- contrassegno- znak, ime;
xipati se, p. prostrarsi in in attestato d' amore - u
chinarsi -poniziti se. uzpo- znaku ljubavi.
niziti se, opasti. V. Re Attestazione - svdocanstvo.
primere. Avvilirsi. Atticamente - aticki, po a-
Atterrimento , terrore - pre- ticku.
past. strahoca, razplaenje, Attico ag. - aticki V. Ele
uplmenje, strah. gante.
Atterrire va., dare spaven Attignere - doticati, tikati,
to - uprepastiti , uprepa- taknuti, p. arrivare - doseci,
nuti, prestrasiti, razpla- dosizati, p. comprendere -
siti, uplasiti, atterrirsi - dokuciti, razumti, p. ti-
ATT 54 ATT

rare l'acqua - rpiti, cer- podignuta trana v. raz-


pati, zacrpiti, zacerpati pravljena parnica.
(vodu) p. cavare il vino Attitazione - postupanje v.
dalla botte - tociti, utociti, tcenje pravde, razprava,
p. scoprire - doznati, cuti, uredovanje.
dovuti, odkriti. Attitudine - podobnost, vrd-
Attiguo ag. - pobliznji, po- nost, prikladnost V. Ta
krajan, susdan. lento. Positura.
Attillare. V. Abbigliare ecc. Attivamente - pospsno, po-
Attimo - tren, tretmtak, cas, spsivo, hrlo, hitro, brzo.
hip,miganje v.magnu ceoka. Attivit - pospsnost, posps-
Attinto ag. da attingere - noca. pospsvost, hrlost.
tikan, taknjen, dotican, do- Attivo ag. che ha virt e
sezen, dokncen, razumljen, forza d' operare - dla-
crpljen , crpan , zacr- tan, radiv, uradiv, dlo-
pljen , tocen , utocen , doz- tvoriv, opravljiv , p. spe
nan, cujen, docujen. V. At dito - brizljiv, hitar, hri,
tignere. gotov ; verbo attivo e pas
Attirare, conseguire, tirare sivo - glagolj tvorni (d-
a se - postici , postignuti, latni, radivi) i t'orni (tr
navuci, privaci, pritegnuti pivi), stato attivo e pas
(k sebi}, mamiti, namomiti, sivo - (dolwdak i razho-
navabiti, potegnuti k sebi v. dak) dohodno i razhodno
na se. stanje.
Attirato - postignjen , posti- Attizzamento -poticanje, po-
gnut, navucen, privucen, takivanje, p. incitamento -
pritegnut, namamljen, na- poticanje , uckanje, ucu-
valjen, potegnut. kanje, badanje , podbada-
Attitare - podignuti, v. terati nje, drazenje.
pravdu, razpravljati, ure- Attizzare paticati , potaki-
dovati ; attitato processo - vati,potaknuti, p. aizzare -
ATT 55 ATT

uckati , ucukati , badati, Attoasicamento - otrovanje,


podbadati, poticati, dra- otrujenje, potrovanje, po-
zili. trujenje, ocemerenje.
Atto st. azione - dlo , cin, Attrarre - pritegnuti, privuci,
ucm, ucinba; atto (ope mamiti, namamiti, pnma-
rato) uffizioso - sluzbeno miti, vabiti, navabiti, pri-
dh, p. scritto - spis; vabiti , l' attrarre - prite-
atti nffiziosi - uredovni api- gnjenje, privucenje ecc.
si, p. documento - pismo, Attratti va st. - mamivost, pri-
izprava ; ag. p. acconcio - mamivost, namamivost, na-
podoban, prikladan, spo- vabivost, privabivost, blaz-
soban. nivost.
Attonito ag. - zacudjen, za- Attrattivo - mamiv , prima-
hlenut, zabucen. miv, iiamamio, vab'm, na-
Attore (in causa) - tuzitelj, vabiv, blazniv.
coattore - sutuzitelj, p. at Attrazzo, attrezzo - sprav,
tore drammatico - igra- orudje; attrezzi del navi
lav, coattore - suigralac, glio - brodovna v. po-
primo attore (primo uo morska sprav.
mo) - nadigralac, p. am Attribuire, assegnare degli
ministratore dei fatti al attributi - prisuditi, dosu-
trui - poslovodja, upraui- diti, p. ascrivere - pripi-
telj. sati, upisati, navrci; at
Attorno - oko, okolo, naoko- tribuire a s stesso -pri-
te, p. qu e l - simo i pisati samomu sebi, attri
tomo. buire a taluno la colpa -
Attoscare - otrovati, potro- dati kojemu krivo v. kri-
vati. raztrovati. ocemeriti,
77
vinu, okriviti v. pokriviti
p. addolorare, tormen koga, p. arrogarsi, usur
tare - razzaliti, ozalostiti, pare - osvojiti, prisvojiti,
muciti, globiti. prisvojiti se, uzeti za se,
ATT 56 AUD

namniti, prisuditi, dosu- Attuazione , lo attuare - u-


diti sebi. V. Conferire. zivotvorenje, udlotvorenje,
Concedere. cinjenje, ovrsenje, izpu-
Attributo st. - svojstvo, vla- nenje
stitost , dar; attributi di Attuffamento - gruzenje, za-
vini - dori bozji. gruzenje, zabijenje v. pri-
Attribuzione, 1' attribuire - tisnjenje u vodu v. more,
prisudjenje, dosudjenje, pri- umocenje, zaznjorenje, za-
pisanje , upisanje , navr- ronenje, zanorenje, tonenje,
zenje, prisvojenje, nam- topljenje. utopljenje.
njenje. V. Mansione. Attuffare - graziti, zagruziti,
Attuale - sadasnji, ovodoban, zabiti v. pritisnuti u vodu
danasnji; nei tempi (o v. u more, umociti, p. tuf
momenti) attuali - u sa- farsi - zaznjoriti, gruziti
dasnjem v. u danasnjem se, zagi'uziti se , zaroniti,
vrmenu v. u ovo doba. zanoriti, tontiti, topiti se,
Attualmente, in atto, con utopiti se.
effetto - dlom , cinom, p. Audace ag. - smion.
ora - sad, sada, za sad, Audacemente - smiono.
za sada, u ovo doba, u Audacia - smionost.
ovaj par, u ovaj cas. Audienza, udienza, lo udi
Attuare, ridur in atto - uzi- re - slusanje, slisanje, cu-
votvoriti, udlotvoriti, ci- venje, cujenje , p. luogo
niti , oversiti , izpuniti, p. ove si d udienza - slu-
applicarsi con calore - saonica, slisaonica ; dare
nastojati, primiti se, uva- udienza a taluno - slusati
titi se, uloviti se (posla), slisati v. posluhnuti koga,
brinati se, zauzeti se (za ottenere udienza - biti
sto). predstavljen (komu).
Attuariato - spisivaostvo. Auditorato st. carica dell'au
Attuario - spisivalac. ditore - vojnicka sudija, sa
AUD 57 AUR

slusnictvo, p. giudizio mi l' aula giudiziaria - na


litare - vojnicki sud. sudbeno rociste.
Auditore, giudice militare - Aulico ag. - dvorski, dvoran,
vojnicki sudac , saslunik. pridvorski,pridvoran; can
Augurare , fare o pigliarsi celleria aulica - dvorska
augurio - cestitati, nareci, kancelaria, dicastero au
naricati , zeliti. V. Pre lico - dvorski dikasterium,
dire. dvorska oblast.
Auguratore - cestitalac, p. Aumentabile - umnoziv, po-
auguratore di pioggia - veciv.
prporusa. V. Indovino. Aumentamento - umnozenje,
Augurio, presagio - kob, na- povcanje, povisenje, nado-
reka, naricaj, p. 1' espres stavljenje, rastenje.
sione d un vivo deside Aumentare - umnoziti, pove-
rio, che sia accaduta o cati, povisiti, nadostaviti;
che accada una cosa - . p. aumentare la pena -
cestitka, p. desiderio - zelja; pookriti (kaznu), p. cre
di mal augurio - zlokoban scere - rasti; il male au
zloudesan, la cosa di menta sempre pi - zlo ro
buon augurio - stvar je ste sve to vise.
dobre prividnosti v. dobro- Aumentato - umnozen, pove-
kobna. can, povisen, narasal, rife-
Augusto ag. titolo degli im rib. a castigo - poostren.
peratori - posvtjen , bla- Aumento.V. Aumentamento.
gocestiv. Aura, venticello - vlane,
Aula, stanza reale - carska vetric, p. suono - glas. V.
v. kraljevska komora, p. Aria.
sala dei tribunali - sud- Aureo, d'oro - zlatan, od zla-
bena dvorana, aula die- ta. V. Eccellente.
tale - sabornica, p. con Aureola, cerchio luminoso,
traddittorio - rociste ; al con cui vengono cinte le
AUR 58 AUT

teste dei santi - sjajna o- Autentico ag. - vrodostojan,


kolina v. krunica, sjajni dostovran, istovtan, uv-
okolak. rodajen, pravotan. V. Do
Aurora - zora, dim - zorica ; cumento.
spunta l'aurora - puca zo Autocrata - samovladalac, sa-
ra, spunt 1' aurora - pu- modrzac.
knula v. granula je zora. Autocratico - samovladan.
V. Principio. Autocrazia - samovladstvo,
Austeramente - surovo, neo- samodrztvo.
tesano, ostro, uzdrzno, u- Autografo st. scritto - vlasto-
zdrzivo, osorno, osorljivo. runo pismo, rneno pismo,
Austerit, qualit di sapore ag. - vlastorucan.
aspro - oitrina, ljutina, lju- Automa - samokret, samo-
tost, p. rigidezza - suro- kretnik.
vost, neotesanost. ostroca, Autonomia - samostalnost,
uzdrznost, uzdrzivost, o- samouprava ; autonomia
sornost, osorljivost. delle comuni - samouprava
Austro, vento che soffia da obcinah.
mezzogiorno- polujuznjak, Autonomo - samostalan, sa-
di austro, australe - polu- <moupravan.
juzan. Autopiro, ad. dicesi del pane
Autenticamente - vrodostoj- di tutta farina - svemucan ;
no, dostovrno, istovtno. pane autopiro - svemucni
Autenticare - uvrodostojiti, kruh.
udostovriti, istovtiti, Autore - zacetnik, zametnik,
Autenticazione - uvrodosto- namislilac, tvorac,uzronik,
jenje, udostovtrenje, uvro- s. pocinitelj, ucinitelj, p.
dajenje, istovtenje. autore d'un' opera - spisa-
Autenticit - vrodustojnost , telj, spisalac, sastavitelj,
istovtnost , dostovrnost, knjigotvorac : autore del
vrodajnost, pravota. crimine - pocinitelj zlocina.
AUT 59 AVA

Autorevole - mogucan, vla- cen, vlastan.


stan. Autorizzazione - facolt di
Autorit, facolt di co operare - povlast, povladje,
mandare, obbligare ecc. punovlastje, punomoje, sl.
- vlast, oblast, moc, mo- povlastjenje , povladjenje,
gutvo, mogucnost, jakost, opunovlastjenje, opunomo-
p. stima, credito - cna, cenje.
povrenstvo,povrenje, zau- Autunnale ag. - jesenski, pod-
fanost, zaufanje, p. magi- zimski.
stratnra si. -poglavarstvo, Autunno - jesen, podzimak,
oblast, vlast; autorit giu jesenska doba.
diziaria - sudbena oblast, Ava - baba, bisava - prebaba,
autorit fondale -gruntov- arcavola - sukunbaba, bis
nicka oblast. autorit poli arcavola - presukunbaba.
tico-amministrativa -poli- Avambraccio - primisica.
ticko upravna oblast. auto Avamposto - prednja straza,
rit di polizia - redarstvena predstraza.
oblast, suprema autorit - Avanguardia.V.Vanguardia.
verliovna v. najvwja oblast. Avania, imposizione rigoro
V. Potere. sa e ingiusta - zulum, ne-
Autorizzare, dare autorit - pravda.
povlastiti , opunovlastiti, Avanti, innanzi avv. - sprd,
podliti vlast, opunomociti; sprda, naprd, napritela,
autorizzare il proprio so naprvo; prep.-prie,prije,
stituto - opunovlastiti svo- pervo, naprd (gen.), pri
jega namstnika, p. dar (loc.), prid, pred, pruda
permissione - dopustiti , (ist. ed ac.); avanti tutto -
dozvolti. V. Autenticare. najprije, najprvo, prie sve-
Giustificare. ga, izperva, poprie, avanti
Autorizzato ag. - povlastjen, che - prie nego. V. In
opunovlastjen , opunomo- nanzi.
AVA 60 AVE

Avantieri, ier l'altro - pre- Anticipare.


kjue, prekjucer, prek cera, Avanzo - ostanak, zaostatak,
on drugi dan. suvisak, odvisak.
Avanzamento, l'avanzare - Avaria - pomorska steta.
utnnozenje,okoristjenje,pri- Avarizia, desiderio d'avere
xparanje, pristedenje, una- - lakomnost, lakomstvo, p.
prdenje, unaprdovanje, tenacit di tenere - neda-
predtecenje, pritecenje, pre- rezljivost tvrdoca.
didjenje, prednjacenje ecc. Avaro ag. - lakoman, lakom,
p. aggrandimento - po- nedarezijiv, tv'erd.
mnozenje, umnozenje, p. Ave, saluto - hvaljen Bog !
promozione - povis, una- Bog ! s Bogom ! zdravo !
prdak. V. Avanzare. evala ! p. preghiera alla B.
Avanzare va. mettere in a- V. - zdrava Maria.
vanzo - umnoziti, okoristiti, Avello. V. Sepoltura.
p. risparmiare -preparati, Avena, strumento pastorale
pristediti, p. aggrandire - da fiato - svikala, svirala,
povecati, uveliciti, p. far p. biava, che serve per
progresso, superare, pro cibo ai cavalli - zob, p. a-
cedere - unaprditi, una- vena fatua - ovas, oves.
prdovati, predteci, priteci, Avere va. eaus. - imati, imiti,
predici, prednjaciti, p. ri imti, posdovati, drzati
manere - ostati, zaostati p. p. conseguire - stetti, po
sporger fuori - biti predug, stici, postignuti, avendo -
previsok, prevelik, np. p. imajuci, posdujuci, drze-
venire e farsi innanzi - ci, drzajuci; avendo io
priblizati se, priblizavati se, fatto - buduci san v. posto
dolaziti, ici, predstaviti se, san ja ucinio ; st. p. facol
p. pigliare ardire - obja- t, ricchezze - blago, bo-
citi se, uhrabriti se, uhra- gastvo, imanje, dobro ; que
breniti se V. Accelerare. sto tutto il mio avere -
AVI 61 AVV

ovo je v. u ovomu sastoji pra, e) - razjariti se, raz-


sve moje blago. gnjeviti se, razpraziti se.
Avidit - pohlpost, pohlp- Avvantaggiamento - ukori-
nost, pohlpivost. stenje, uhasnenje.povecanje,
Avido - pohlpiv, pohlpan. poboljsanje.
Aviticit - ddinstvo. Avvantaggiare - ukoristiti,
Avitico - dedinstven; diritto a- uhasniti, povecati, pobolj-
vitico - dedinstveno pravo. Hati.
Avo - dd, bisavo - predd, Avvantaggiato ag. - ukori-
arcavolo - sukundd, bis sten, uhasnjen, povecan, po-
arcavolo - presukundd. boljsan.
Avvallo - porucanstvo, m Avvantaggio - korist, hasan,
ntno porucanstvo. probitak; d'avvantaggio
Avvaloramento - ukrpljenje, (mo av.) - vise, tim vise.
objacenje, uhrabjenje, ohra- Avvedersi - domislti se, do
bjenje. stiti se, opaziti, vidti, po-
Avvalorare va. - ukrpiti, o- znati , uzpoznati , ocutiti,
bjaciti, uhrabriti, np. avva cuti, sacuti. V. Ravvedersi.
lorarsi - ukrpiti se, obja- Emendarsi. Decidersi.
6iti se, uhrabreniti se, ohra- Avvedimento - domisljenje,
briti se, uhrabriti se. dostjenje, opazenje, vidje-
Avvampamento - planenje, nje, poznanje, uzpoznanje,
zaplanenje, uzganje, gore- ocutjenje, cujenje, saujenje.
nje,plansanje, kuhanje, ra- V. Avvertenza. Giudizio.
zjarenje, razgnjevjenje, raz- Ravvedimento.
prazenje. Avvedutamente - egavo, mu-
Avvampare - planuti, zapla- dro, razumno, pametno, hi-
nuti, uzgati se, p. abbru tro, opazno, ostrazno, p. a
ciare, ardere - gorli,plan- bella posta - hotimice, ho-
sati, p. bollire - kuhati, fig. tice, namislivo.
delle passioni (come so Avvedutezza - opaznost, mu-
AVV 62 AVV

drost, ostraznost, pamet. p. accadere - zgoditi se,


Avvegnach , avvengach , dogoditi se, pripetiti se,
poich - jer, jere, jerbo, poroditi se, sbiti se. V.
zasto, zac, buduci, buduci Venire. Incontrarsi ; st.
da, p. quantunque - prem- p. il tempo futuro - bu-
da, akoprem, premako, ako ducnost, ag. buduci, bu-
i. V. Atteso. ducan; i tempi avvenire -
Avvelenamento - otrovanje, buduca vremena.
otrujenje, oemerenje; at Avventamento - vrzenje,
tentato avvelenamento - potegnjenjs, hitjenje, snne -
pokusano otrovanje. nje, nasrtijenje, skocenje.
Avvelenare, dare il veleno - Avventare va. scagliare con
otrovati, dati v. podati o- violenza - verci, potegnuti,
trov, p. porre il veleno in hititi, (stogod) np. p. get
qualche cosa - otrovati,po- tarsi con impeto - sunuti,
trovati, raztrovati, oceme- sunuti- se, hititi se, pote
riti, p. corrompere - po- gnuti se, (u koget) ; nasr-
kvariti. nutl v. skociti. (na koga).
Avvenente - skladan, krasan, Avventato ag. - vrzen, po-
uzorit, lp, krasnolican, bla- tegnut, hitjen, bacen, su-
golican, udvoran, uljudan. nut, nasrnut, p. senza
Avvenenza - skladnost, kra- considerazione - nesmo-
sota, krasnoca, uzoritost, tren, bezmisljen, bezpame-
lpota, krasnolicnost, bla- tan , nepametan , all' av
golicnost, p. piacevolezza ventata - nesmotreno, bez-
udvornost, uljudnost. misljeno , bezpametno , ne-
Avvenimento - zgoda , do- pametno.
godjaj, dogoda, pripetje- Avventore -dobivodajnik, ne-
nje, slucaj. prestani kupac v. kupo-
Avvenire, venir per caso - vnik.
slucajno doci v. prispti, Avventura, avvenimento per
AW 63 - AVV

Jo pi lieto - zgoda, pri- Avverato - obistinjen, uisti-


petjenje, izvanredna v. o- njen, potvrdjen.
sobita zgoda, radostni slu- Avverbiale - prislovan, pri-
caj v. dogodjaj, p. sorte, slovnicki.
fortuna - sreca. V. Ri Avverbialmente - prislovno.
schio. Avverbio - prislov
Avventurare va. arrischia Avversario st. nemico - ne-
re - pokusati , obsvdociti priatelj, p. diavolo - dja-
se , np. avventurarsi - il vo , djavao, djaval, p.
xuditi se, usloboditi se, parte contraria - ti. pro-
spustiti se na srcu,postupiti. tivnik, protustranka, pro-
Avventurato ag. messo a tivna stranka; ag. proti-
pericolo - stavljen, v. van, usprotivan.
ostavljen na pogibelj, o- Avversione - protivnost, pro-
stavljen na srcu, p. tivnoa , p. ripugnanza
fortunato. V. Avventu merznja, mrzenje, omraza,
roso. nenavi&t.
Avventuriere - srcoizkalac. Avversit - nevolja, tuga,
Avventuroso - srcan, vele- nesrca, zlasra, nezgoda,
srcan, blazen. zalost, uboztvo.
Avvenuto ag. da avvenire - Avverso ag. contrario -pro-
zgodjen , dogodjen , pripe- tivan, uzprotivan, p. op
tjen , porodjen , sbijen ; la posto a prosperit - ne-
cosa avvenuta - dogodivsa ' voljan , zalostan , tuzan,
se (ecc.) stvar. kukavan, jadan, nesrcan,
Avveramento - obistinjenje, zlosrtan, nezgodan, ubog ;
uistinjenje, potvrdjenje. per avverso, per lo con
Avverare va. confermare - trario - uzprotiva, uzpro-
potvrditi, obistiniti , np. tivno. V. Contro.
avverarsi, potvrditi se, Avvertente ag. - pozoran,
obistiniti se. smotren, mudar, opazan,
AVV 64 AVV

dostan. pocelak, np. avviarsi - u-


Avvertenza - pozornost, smo- putiti se, poceti, zapoceti.
trenost, opaz opaznost, Avviato - uputjen.
pazljivost , dostnost ; av Avvicendamento '- mnjanje,
vertenza e inavvertenza - promnjanje, promnjiva-
smotrenost i nesmotrenost; nje.
particolare avvertenza - Avvicendare - mnjati, pro-
osobita pozornost; p.riguar- mnjati, promnjivati.
do - obzir, p. ricordo - Avvicendevole. V. Reci
dostjenje, domisljenje. proco.
Avvertimento, l' avvertire - Avvicinamento - priblizanje,
opomnjenje, dottjenje, do- priblizenje , priblizavanje,
stenje, nagovaranje, sv- prislonenje , primaknjenje,
stjenje, svtuvanje, sl. opo- pristupanje, pristupljenje.
mena. V. Avviso. Avvicinare va. accostare -
Avvertire - opomenuti, dotti priblizati, pribliziti, pribli-
ti, doscati p. consigliare - zavati, prisloniti, prima-
nagovarati, .svstiti, sveto- knuti , np. t'arsi vicino -
vati. priblizati se, pribliziti se,
Avvertito - opomenut, dos- priblizavati se, pristupiti,
tjen , dosten , nagovaran, pristupati.
svstjen, svtovan, svetu- Avvicinato - priblizen , pri-
jen, p. accorto. V. Av blizan , priblizavan, pri-
vertente. slonjen , primaknut, pri-
Avvezzare va. - navaditi, stupljen, pristupan.
nauciti, np. avvezzarsi - Avvilimento , 1' avvilirsi -
navaditi se, navMti se. pohuljenje, pogrdjenje, za-
Avvezzo -naucan, navadjen. mmarenje, nehajanje, sne-
Avviamento - uputa, upu- bjenje, izgvbljenje, prestra-
tjenje. senje, prepanenje, V avvi
Avviare va. - uputiti , dati lire - pogrdjenje, tlacenje,
AVV 65 AVV

potlacenje, gazenje, poga- kazati rog za svcu.


zenje, pohuljenje, zanema- Avviluppato - zamrsen, za-
renje, uprepanenje, upre- pleten, upleten, zamotan,
pastenje, prestrasenje. zameten , stavljen posta-
Avvilire, va. far vile - po- vljen v. metnut u pogi-
gerditi, tlaciti , potlaciti, belju, umrzen.
gaziti, pogaziti, pohuliti, Awiluppatore - zamrsilac,
zanemariti, p. sbigottire - zamotalae, slipac, pletkar,
uprepanuti , uprepasti, u- pletalica, zapletalica, gu-
i prepostiti, prestrasiti, np. zva, guzvar.
avvilirsi, rendersi spre- Avvisare, dar avviso - javi-
gievole - pohuliti se , po- ti, objaviti, dojaviti, do-
gerditi sebe, zanemariti se, glasiti, naznaciti, priobciti,
nehajati za se, p. perdersi p. informare - ubavstiti,
d' animo - snebiti se , iz- obznaniti, dati na znanje,
gubiti se, prestrasiti se, podnti do znanja, p. rav
prepanuti, prepasti. visare - opaziti, vidti, p.
Avvilnppamento,scompiglio- por mente - paziti, pro-
zamersenost, nered, zaple- mislti, promotriti. V. Di
tenost. V. Avviluppare. visare. Ammonire. Im
Avviluppare va. far viluppo - maginare.
zamrsiti, zaplesti, zamo- Avvisatamente, cautamen
tati, zamesti, p. mettere te - mudro , pomno, po-
in pericolo - staviti, po- mnjivo, smotreno , p. a
stairiti v. metnuti u pogi- bello studio - hotimice, ho-
belju, umrziti koga, np. tomice , hotice , nakanivo,
p. imbrogliarsi - zamrsiti promissivo.
se, zaplesti se , uplesti se, Avvisato ag. informato -
umrziti se, pasti u mr- ubavstjen, obznanjen, p.
zu; avviluppar frasche e avveduto , accorto - mu
viole (piantar carote) - dar, pozoran, segav, smo-
5
AVV 66 AZI

tren, opazan,pomnjiv ; star se, preroditi se, preporoditi


sulT avvisato (all' erta) - se, objaciti se, okrpiti se,
bditi, paziti, pozornim o- uhrabriti se, uzeti, v. zado-
kom pratiti, straziti, nad- biti jakost.
gledati, nadgledavati. Avvocato - odvtnik ; avvo
Avviso, avvertimento - obja- cato e notajo - odvtnik
va, objavak, dojava, opo- i biljeznik.
mena, p. credenza, opi Avvocatura - odvtnictvo ; e-
nione - vrovanje, mntije, sercitare 1' avvocatura -
p. ragguaglio - priobcenje, trati odvtnictvo v. ba
ubavstjenje , naznacenje. lliti se odvtnictvom, eser
V. Indizio. Giudizio. cizio dell' avvocatura - t-
Avviticchiamento - omotanje, ranje odvtnictva , odv-
prepletenje, ulovljenje, svije- tovanje.
nje, zavijenje, okruzenje. Avvocaziale - odvtnicki; e-
Avviticchiare va. cingere same avvocaziale - odvt
intorno a guisa di vitic nicki izpit.
ci - omotati , preplesti, o- Avvolgere - zaviti, obaviti,
kruziti, sviti, zaviti, np. priviti, sviti, smotati, omo-
avviticchiarsi - omotati se, tati. V. Avviluppare.
preplesti se, uloviti se, Avvolgimento - zavijenje, o-
sviti se, okruziti se. bavijenje, privijenje, svije-
Avvitire, piantar viti - nalo- nje, smotanje, omotanje.
ziti poloziti, saditi v. po- V. Avviluppamento.
saditi loze. Avvolto ag. - zavijen, oba-
Avvivare , far vivo - ozivti vijen, privijen, svijen, smo-
v. preroditi (koga) , dati tan, omotan. V. Avvilup
zvot (komu) , p. dar vi pato.
gore - objaciti, okrpiti, v. Avvolvere. V. Avvolgere.
uhrabriti (koga), np. avvi Azienda st. faccenda - cin,
varsi - ozivti se, preozivti tvor, tvorba, dlo, uciniti
AZI 67 BAB
M imajuca stvar, p. ne usudivan, p. pericoloso -
gozio -posao, posai, stvar, pogibeljan.
predmet, p. amministra AzzufEamento, l' azzuffarsi -
zione degli affari - uprac- potuenje, pobijenje, rva-
ljanje, p. uffizio - upra- nje, zavadenje, umsanje.
teljstvo, opravnictvo; a- Azzuffarsi, vnp.venire a zuffa
zienda assicuratrice - o- - uhititi se, primiti se, pri-
hezbdno v. osgurajuce jeti se, uloviti se, zavaditi
upraviteljstvo. se, potuci se, pobiti se, za-
Azionario - dionik, dlnik, ratiti se, doci do tunje, do
ortak, sudrug. rvanja, do barbe, do bitkt,
Azione - dlo, eira, ucin, ucin- va. far venire a zuffa -po-
ba p. negozio - posao, po taknuti, uzrokovati v. prou-
sai, stvar, predmet, p. mes zrokovati borbu, bitku, er-
sa di denaro - dio, dl, nov vanje, tucnju; dopeljati do
nni dio v. dl, dlnica, p. borbe, do bitke, do rvanja,
scritta sociale - dimicka do tunje, fig. p. mesco
izprava ; azione criminosa larsi - minati se, ninnati
- zlocinstoeno dlo. se, postaviti nos u cemu.
Azionista. V. Azionario. Azzurro ag. - modar ; di co
A zonzo, av. andare a zonzo lore azzurro - modre boje.
- klatiti se, klatariti se, ski-
lati se, svertati se, secati se
naokolo v. imo i temo.
Azzardare. V. Avventurare.
Azzardo - usuda, usudba, di B.
azzardo - usudan, usudben;
giucco d'azzardo - usiidita Babbaccio, st. babbaccione,
igra. materiale - prostak, prostt
Azzardoso ag. chi risica vo covk, p. sciocco - budala,
lentieri - usudan, usudben, ludjak, ludoria, trubila.
BAB - 68 BAD

Babbo, babbione - budala, np. baciarsi scambievol. -


ludoria, trubila. poljubiti se, kusnuti se, ku-
Babbo st. padre (come lo sovati se. clivati se, clo
chiamano i fanciulli) - ca vati se.
ca, caco, caie, papa. Baciato - poljubljen, kusnjen,
Babbuino, scinda - mojemun. kusovan, clivan, clovan.
Baccal, baccalare, pesce - Bacino, vaso da lavarsi - u-
bakalar, bakalaj. mivalo, umivaca, p. luogo
Baccanale st. feste in onore dove le navi sono al sicu
di Bacco - poklade, ag. po- ro - tiholuka, pristaniste,
kladan, p. schiamazzo - p. strumento col quale si
buka, huka, krika. abbacinavano o accecava
Baccano - larma, buka, huka. no le persone - caralica,
Baccello, guscio di piselli, zacaralica, p. strumento
fave ecc. - mohuna, garba, musicale simile alla cen
p. uomo sciocco e dap namella - trstenica, surla.
poco - budala, ludoria, nis Bacio - ljubac, kusac, busac,
koristi. clivo.
Baccheggiare, far festa e ru Baco, filugello - baha. V.
more come i Baccanti - Verme.
bakanovati, bakanciti, bu- Bacofilo, chi amante dei
kati, hukati, kricati. bachi da seta - bubar.
Bacchetta - siba, sibka, dim. Bacologia - buboslovje.
sibica, sibkica. Bacologico - buban, bubaran.
Baciamente - ljubljenje, po- Bacologo, chi tratta dei bachi
ljubljenje, kusnjenje, kuso- - buboslovac.
vanje, clivanje, clovanje, Badamento, il badare, indu
busnenje, busovanje. gio - natezanje, zatezanje,
Baciare va. - ljubiti,poljubiti, odvlacenje, zavlacenje, pro -
kumuti, kusovati, ctivati, duljenje, produzenje, okle-
clovati, bumuti, busovati, vanje, krzmanje, kasnenje.
BAD 69 BAG

zakasnenje, odgodjenje. chi - igrac, igralac, hi-


Badare, indugiare - natezati, troigralac.
zatezati, odvlaciti, zavlaci- Baggianata - budalascina.
ti, odgoditi, produljiti, pro Baggiano - budala.
duiiti, oklevati, krzmati, Bagnamento , il bagnare -
krzmariti,kasniti, zakasni- umocenje, namocenje, po-
ti, p.guardare attentamen mocenje, , izmocenje, polije-
te -paziti, bditi, motriti, ma nje, polivanje, kropljenje,
ttati, razmatrati, pozor- skropljenje, okropljenje, na-
nim v. pomnim okom pra kropljenje, pokropljenje,
tili. strapanje, postrapanje, o-
Badessa. V. Abbadessa. parenje, kupanje, okupa-
Badia. V. Abbadia. nje. V. Bagnare.
Bagaglio - pertljaga, naper Bagnare va. porre in bagno -
tivi). V. Peso. umociti , namociti , pomo-
Bagascia, donna impudica - citi, p. spargere un li
bludmca, nepostenica, kur- quido su checchessia -
ba, kurva. polti, polvati, omokriti,
Bagascio, bagascione, gio p. aspergere - kropiti,
vane o nomo impudico - skropiti, okropiti, nakro-
bludnik, gnjuse, gnjuseto, piti, pokropiti, strapati,
necistnik, nepostenjak, kur- postrapati\ p. bagnare
bez, kurvez. con acqna calda - opa
Bagattella, cosa frivola - ma- riti, opariti kuhanom vo-
lenkost, malovaznost, ne- dom, np. p. entrare in
znatnost, p. nome collet acqua, inumidirsi - umo
tivo de' bussolotti ecc. che citi se, pomociti se, ku-
servono ai bagattellieri pati se, okupati se, p.
per fare giuochi di mano - bagnarsi con acqua calda -
igralije, pacuharije. opariti se, con acqua che
Bagattelliere st. che la giuo cada da un recipiente -
BAG 70 BAL

politi se , pella pioggia - Balenare - svati, bliskati,


izmociti se, namociti se. zabliskati.
Bagno, dimora del corpo, Baleno, lampo - blisk, plani,
o d' una parte in acqua - zasjanje, svtljavina.
kupanje , okupanje , p. Balestra, strumento per sa
acqua preparata per ba ettare - streljara, streljaca.
gnarsi - kupalo , okupalo, Balestrare - streljati. V. Af
p. edifizio de' bagni - ku- fliggere.
paliste. V. Ergastolo. Balia, donna che allatta gli
Bajare. V. Abbajare. altrui figliuoli - dojiteljica,
Bajocco, moneta pontificia - dojilica. V. Levatrice.
bajok. Bala - vlast, oblast, moc, ja-
Bajonetta - bodez. kost, volja; lasciare taluno
Balbettare, (p. difetto di in bala di s stesso - zapu-
denti o lingua) - blebetati, stiti koga, nehajati za koga.
plentati, brbatati, sveljka- Balista - streljnik.
ti, (p. agitazione) jecati, Balla, quantit di roba mes
jeckati. sa insieme e rinvolta -
Balbutire. V. Balbettare. omotak , brerne, naprtak.
Balbuzie, balbuzione - ble- V. Ballotta.
betnja, il balbettare - ble- Ballare - torneati, plesati, bal
betanje, plentanje, brbo- lare un poco - potancati,
tanje, sveljkanje, jecanje, poplesati , p. satollarsi
jeckanje. di ballare - natancati ,e,
Baldanza - obsi, p. corag naplesati se, il ballare -
gio - odvaznost. tancanje, plesanje. V. Ten
Baldanzeggiare - obstovati, tennare.
obilovati, zivti veselo. Ballerino - tancalia , plesa-
Baldanzosamente - obstno. lac, plesaoc, p. ballerino
Balena (pesce) - baiina, da corda - konopoigralac,
kit. konopohodac.
BAL 71 BAN

Ballo - tanac, ples, p. com Rumbe , scempio - budala,


battimento - borba, bitka. kukavica, kukavac, ludjak,
Ballotta, piccola palla - ku- slaboumnjak, (rubila.
glica, balica, p. pallottola Banca - trpeza, banka ; ban
da suffragio -glasovnica. ca nazionale - narodna
Ballottare - glasovati. banka, istituto figliale del
Ballottazione - glasovanje. la banca nazionale - po-
Balsamo (aromatico) - dra- drucni zavod narodne
gomast, p. nome generico batks.
di sostanze resinose che Banchetto, di banco - stolic,
scolano da certi alberi - stolcic, klupica, klupcica,
smol. sdaliscice, p. convito -
Baluardo -obranilihe, bedena, itov.
tvrdjava. Banchiere - novcar , novcar-
Balza, rape - Misura, klisu- nik.
rina, hrid. brg, p. estre Banco , tavola presso la
ma parte dei tappeti ecc. quale seggono i giudici -
di tessitura diversa del stol, p. arnese sul quale
resto - okolina. possono sedere pi per
Balzare - odskociti, odskaka- sone - sdaliite. sdiste,
ti, odskakivati, p. saltare - klup, hlupa, p. banco di
skociti, skakati. sabbia - morska klisura,
Balzello, gravezza - izvan- melovna v. perzivna kli
redni teret, namet v. porez, sura, nadizak.
izvanredno brme, izvan- Banda, parte - stran, stra
redna daca. na, p. compagnia di in
Bambagia, cotone - bumbak, dividui - ceto, copor, hrpa,
pamuk. p. corpo di suonatori - svi
Bambagino - bunbacan, pa- raci, banda; banda mi
mucan. litare - vojnicka banda.
Bambino - dte, dtic. Banderajo, porta bandiera -
BAN 72 BAR

barjaktar, bandirae, ste- buna.


gonosa, zastavnik , p. co Baratro -jaz, bezdan, puci
lui che fa bandiere - za- na, propast, tminaca. V.
stavotvorac, che fa pa Inferno.
ramenti - ruhotvorac. Barattamento - mnjanje,
Bandiera - zastava, barjak, mnjivanje, promnjenje,
bandira. V. Banderajo. promenjivanje, smnjanje,
Bandire, pubblicare per ban izmnjanje, p. defrauda
do - razglasiti, razglasi- mento - varanje, prevari-
vati, oglasiti, oglasivati, vanje, slparenje.
nav'Miti, p. sbandire - pro Barattare va. cambiare -
trati, progoniti, prognati, mnjati, mnjivati , pro-
proganjati. meniti, promnjati, pro-
Bandito st. espulso - pro- mnjivati, smnjati, izm-
tranac, prognanac, pro- njati, p. fraudare - varati,
gnanik, ag. protran, pro- prevariti, prevarivat, sl-
gnan, progonjen, p. as pariti, np. V. Sperdersi.
sassino - nadglavni haj- Scompigliarsi.
duk, v. razbojnik. Baratteria - prevarba , pre
Banditore , pubblico uffi- vara, slparia.
ziale che pubblica il ban Barattiere, barattiero, colui
do - navstnik, navstitelj, che baratta o rivende
glasnik. mercanzie- mnjalac, pro-
Bando - prognanstvo , pro- mnjalac , kupoprodalac,
gonstvo. V. Decreto. trgovci, p. truffatore -
Bano - ban, tavrnik. varalica, slpac, sUpa-
Bara - nosilje, nosila, nosil- rac.
nica, mertvacki odar. Barba , peli del viso - bra
Barabuffa, scompiglio - vre- da ; fare la barba - obriti
va, buka, talabuka, p. tu v. obrijati (kog), farsi
multo - buna, uzbuna, na- la barba - obriti se, obri
BAR 73 BAR

jati se, barba folta -giuste ladja, ludva, lotka ; bar


brada, senza barba - st. ca peschereccia - ribarska
golobradac , ag. golobra- plav, andar in barca - vo-
dan, golobradast, p. filetti ziti se, barca che lumina -
delle penne - perce, per svcarica. V. Naviglio.
ca, p. sottile radice - zi- Barcajuolo - brodar.
lica. Bardassa (in uso) da meno
Barbagianni, uccello, sova, che uomo gi fatto ed
hikavica. V. Bambo. assennato - kukavica, ku-
Barbaramente - netnilo , ne- kavac. V. Bagascio.
miloma, nemilosrdno, ne- Barile - baril, bario.
milostivo, kruto. Bariletta, bariletto - barilci,
Barbarico - nemil, nemio, cutura, zbanj, zbanjka.
nemilan, nemilosrdan, ne- Barlume, luce confusa, in
milostivan, krut, neov- certa - polusvstlost, za-
an, divljacki. mracnost, p. qualche poco
Barbarie - nomilo st, nemilo- di cognizione - nsto po
ca, nemilosrdnost, krutost, nste iole v. ikoliko zna-
p. mancanza di civilt - nosti (r azuma , privid-
necovcnost, divljactvo, bar- nosti).
barstvo. Barometro - ajeromrac , a-
Barbarismo, uso di voci o jeromrje.
frasi inusitate - zarcje, Baronata - huncutaria.
neskladna v. neobicna rec, Barone, titolo di nobilt -
p. azione barbara o poco barun, baron, iron. bir
civile. V. Barbarie. bone - lopov, huncut, hu-
Barbiere - brijac, britvac, lja.
brialac. ' Baronesco ag. da barone -
Barbuto - bradat, bradast, p. barunski, baronski, p. vi
peloso - kosmat, dlakav. le, basso - lopovski, hun-
Barca - plav, moroplovka, cutarski, gadan, huljacki.

A~
RAR 74 BAS

Baronessa - barunica, baro- Bassezza contrario di al


nica. tezza - niskoa, nizina,
Baronia - barunia, baronia, sniznost, p. scadimento -
Barricata - bojnicki pregra- snizenje , ponizenje. V.
dak, zagradak v. ogradak. Vilt.
Barriera - pregrada, zagrada. Basso ag. contrario d' alto -
Baruffa - zavada, smutnja, donji, nizak ; pi basso -
tucnja, rvanje, borba. dolinji, nizji, il pi basso -
Baruffante - smutljivac, za- najdoljni, najdolinji, naj-
vadnik. nizji, p. profondo - du-
Basare ti. fondare - teme- bok, p. poco fondo - pli-
ljiti, utemeljiti, osnovati, tak ,, basso fondo - plitko
osnivati. V. Basato. duo; allusivo a canto -
Basato - utemeljen, osnovan, debel , dubok ; voce da
osnivan; la sentenza basso - debeli v. duboki
basata sui motivi. - pre glas. V. Vile.
suda je utemeljena na raz- Basta, cucitura abbozzata
loge. con punti grandi - baz-
Basci, governatore turco - danje, zabazdanje, nabaz-
posa. danje, av. -dosta, zadosta.
Bascialaggio, stato e do Bastante, sufficiente - dosta-
minio del pasci - paxa- tan, zadostan, dovoljan.
luk. Bastantemente - dosta, za
Base - temelj, osnova, pod- dosta, zadostno, dovoljno.
stava , podstavak , pod- Bastardo, figlio illegit. - ko-
stavka, p. principio -pra- pile, p. tralignato - izvr-
vac. zen , izrodjen , izopaen,
Basilica, chiesa principale - izkrivljen.
Stolno v. prvostolna cr- Bastare, essere sufficiente
kva. - biti dosta, (zadosta, do-
Basilico - baselak. sti v. dovoljno') , dostati,
BAS 75 BAT

zadostati, dovolti, zado- tucenje, iztucenje, stapanje,


voljiti ; a voi deve basta scapanje, batinanje, izba-
re - vania je dosta v. mo tinanje, lupanje, izlupanje,
ra da bude dosta, basta palicanje, bijenje, mlatje-
cosi (zitto)! - suti, hit, nje, izmlatjenje, namlatje-
urnikni ! nje, opucanje, ohladjenje.
Bastevole. V. Bastante. Bastone - stop, scap, palica,
Bastimento - brod, moroplo- batina, diva, stapic, scapic,
vac, vodoplovac; basti palicica , batinica ; per-
mento a vapore -parobrod, cuotere col bastone - sta-
bastimento mercantile - pom udariti v. opariti, an
trgovacki brod. dare col bastone - tei v.
Bastione - bedena, branilite, hoditi pri stapu (stapom v.
ograda, ogradje. stapajuc), stapati. V. Ver
Bastonare - tui, iztuci, ta- ga. Appoggio.
pati, scapati, batinati, iz- Battaglia - boj, bitka, borba;
batinati, lupati, izlupati, sanguinosa battaglia - kr-
valicati, biti,izbiti, ndatiti, vavi boj, p. duello - dvoboj.
kmIatiti, namlatiti,opucati, Battagliare, far battaglia -
ohladiti. V. Vergare. Bat biti se, boriti se, bojovati.
tere. voevati, ratiti, p. scara
Bastonata - batina, udarac, mucciare - carkati.
zamlatak, palica, palicni Battaglio. V. Battocchio.
v. scapni udarac. Battaglione - tisucnia, bata-
Bastonato - tucen, iztucen, liun, ceta ; un battaglione
stapan, batinan, izbatinan, di cavalieri -jedna tisuenia
lupan, izlupan, palican, konjanikah.
bijen, izbijen, mlatjen, iz- Battere va. - bubati, trupati,
mlatjen, namlatjen, opucan, lupati, mlatiti, udriti, uda-
ohladjen. rati, p. picchiare - kucati,
Bastonatura, il bastonare - p. 8usurrare - roptati. ro- '
RAT 76 BEA
stati, tonatiti, p. battere il mlatenje, udaranje, uda-
fuoco - kresati (oganj), p. renje, kucanje, roptanje,
battere delle ore - udarati, rostanje, konatenje, kre-
zvoniti; np. battersi, venire sanje, zvonenje. V. Ba
alle mani - biti se, pobiti stonare. Batticuore.
se, boriti se, tuci se, potuci Battocchio, bastone da cieco
se, rvati se, lupati se. V. - batica, p. battaglio di
Bastonare. campana - klepac, klepalo.
Batteria, quantit di cannoni klepesalo.
toparia, p. attrezzi di cu Battola, strumento di legno
cina - pokuhinjstvo, poku- con cui chiamansi i fedeli
hinjska sprav. agli uffici divini la settima
Battesimale ag. - krstan, kr- na santa - klepetalo, klepe-
stinski, p. atto a battesimo talnica, p. crepitacolo -
krstiv; fede battesimale - skrepetalo,skrepetalnica, p.
krstni list, krstnica. ciarlone - lajavica, laja-
Battesimo - krst, krstjenje. vac, klepetulja, jezicina.
V. Battesimale. Baule - sanduk, kovceg.
Battezzare - krstiti. Banla - krabanosnica.
Battezzato - krsten, kerscen, Bava - slina, p. schiuma -
pokrscen, okrscen. pna ; emettere la bava -
Batticuore - trepet, srco- liniti se.
trepet. Bavare - sliniti, sliniti se.
Battifuoco - kresalo, ognjo- Bavella - nevarena svila, po-
kres. lusvila, bavela.
Battimano (applauso) - ple- Beare - ublaziti, ublazeniti.
skanje; insolito battimani Beatificare - oblaziti, oblaze-
- ntoMcna pleskanja V. niti, poblaziti, poblazeniti,
Applauso. ovkoslaviti.
Battimento, il battere - trn- Beatificato - oblazen , obla-
panje, lupanje, bubanje, zenjen, poblazen, poblaze-
BEA 77 BEF

njen, ovkoslavjen. nuti, ucopnuti, p. una


Beatificazione - oblazenje, o- beccata di cibo - ukljunak,
blazenjenje, poblazenje, po- pozobak, uscopak, p. pun
blazenjenje , vkoslavjenje, tura di altro animale -
ovkoslavjenje. uscipak, ubodak.
Beatitudine - blazenstvo, Beccheria- mesara, mesarna,
Beato - blazen, beatissimo - mesarnica, msnica.
priblazen, preblazen. Becco, rostro - kljun; mu
Beccaccia - kljunaca, sluka, nito di becco - kljunast,
betia. kljunat, p. caprone - pere,
Beccafico (piccolo) - germu- jare, jarac; carne di ca
sa, grmusi, p. bigia - prone - prcevina, jareti-
smokvar. na, p. maschio della pe
Beccajo - mesar , mesarnik. cora - praz, carne di que
Beccamorto - pogrebnik, gro- sto - prazevina.
bar. Beffa, burla - rug, rugo, smh,
Beccare, pigliar il cibo col posmha. V. Beffeggia
becco - zobati , scopati, mento.
kljuvati p. beccare del BeSabile- porugiv, posmhiv.
tutto - pozobati, poscopa- Beffardo, che fa beffe - ru
ti, pokljuvati, p. beccare go, rugljivac, porugljivac,
di altro animale - usci- rugalac.
pati, uscipnuti, ubosti, u- Beffare. V. Beffeggiare.
bodnuti, il beccare - zoba- Beffeggiamento - ruganje,
nje, scopanje, kljuvanje, poruganje , porugivanje,
pozobanje, poscopanje, po- naruganje , narugivanje,
kljuvanje, uscipanje, usci- smianje, posmhivanje, po-
pljenje, ubodenje. smhavanje , smhavanje,
Beccata , colpo di becco - osmhivanje, glumljenje.
uscopljenje , ukljunjenje, Beffeggiare - rugati se, po-
dare una beccata - uklju- rugati se, narugati se, na
BEL 78 BEN

rugivati se, smiati se, po- V. Bel bello. Bellezza.


smhivati se, (komn), o- Belva - zvr. V. Animale.
smhavati, pongati (koga). Bench - prem, premda, a-
Belare - blejati. koprem , premako , ako i,
Belato - zablejak. p. quand' anche - makar,
Bel bello - po malo, po la- ma, ma i.
ko, po lagano, tiho, iz ti- Benda - rub, rubaca, zaviaca,
ha, p. prudentemente - oviaca, mahram, jasmak.
mudro, razborno, razborto, Bendare - rubom zaviti (avi
smotreno, pozorno. ti, omatati).
Bellamente - krasno , lpo, Bene - dobro ; pi bene, me
uzorito, uresno. glio - bolje, molto bene, -
Belletto - rumenka, narumen- veoma (velma, vele, jako,
ka, olpka, pomost ; darsi puno) dobro, il bene e il
il belletto - porumeniti se, male - dobro i zlo ; beni
narumeniti se, olpkati se, mobili e immobili - po-
namastiti se, kretna (pomicna) i nepo-
Bellezza - lpota, lpost, kra- kretna (nepomicna) do-
sota, krasnost , krasnoca. bra.
Bellico st. ombellico - pu- Benedetto ag. da benedire
pak, ag. da guerra - bo- - blagoslovan, blagoslov-
jan, vojan, vojnicki; bel ljen, blagoslovjen ; acqua
lica imposta - bojni porez. benedetta - voda blago-
Bellicosamente- bojnicki, voj slovjena ; st. p. mal cadu
nicki, hrabreno, junacki, co - padavica.
Bellimbusto - gizdala, gizda- Benedire - blagosloviti , bla-
lica, vitrenac. goslivjati, blagoslivljati, il
Bello ag. lp, krasan, kra- benedire - blagoslovjenje,
sotan; molto bello - vele blagoslivjanje.
(veoma, mnogo, jako) Up, Benedizione - blagoslov, bla-
bel campo - krasno polje. goslovje, p. grazia, be-
BEN 79 BEN

Delizio - b'iagodat , dobro- Benessere - blagostanje, do-


cinstvo. brostanje.
Benefattore - dobrocinac, do- Benestante ag. ricco - boi/ut.
brocinitelj , dobrotvorac, dobrostojec, et. - bogatas,
dobrotvoritelj, milodarnik, dobrostanac.
blagodarac, blagodarnik. Beneviso -priatan, prijatan,
Beneficare - blagodariti, na- priazan, drag.
blagodariti , dobrotvoriti, Benevolenza - dobrohotnost,
dobrociniti. dobrohotivost , blagovolj-
Beneficato - blagonadaren, nost, ljubav , dobro serce.
ublagodaren, nablagodaren. Benevolmente - dobrohotno,
Beneficatore. V. Benefat dobrohotivo, blagovoljno.
tore. Benevolo - dobrohotan, do-
Beneficiato. V. Beneficato. brohotiv, blagovoljan.
Beneficio, benefizio - dobro- Beni ti. averi - imanje, ima-
cinstvo, dobrotvornost, mi- nja, bogastvo.
lost, ljubav, blagodat, bla- Benignamente - blagostno,
godatje, blagodatnost, na- blagostivno, blagostivo, do-
darje dobro ; benefizio del- brostivo, milostivo, blago-
l' inventario - dobrocinstvo srcno.
popisa (nadjevnika , in Benignit - blagost, blagosti-
ventarci), beneficio eccle nja, blagostivost, blagostiv-
siastico - crkveno dobro nost, blagosercnost.
(nadarje, imanje). Benigno - dobrostiv, dobro-
Benefico - dobrotwran , mi- stivan, blagostiv, blagosti-
lotvoran, blagodaran, bla- van, blagostan, blagosr-
godatan. can, milostiv.
Benefizio. V. Beneficio. Beninteso ag. - kad, uvkkad,
Benemerenza - zasluga. uvk kada, amo da, nego
Benemerito - zasluzan. da, nego da ne, drzeci da,
Beneplacito - volja, privola. to se razumi, razumi se
BEN 80 BES

samo po sebi. nje, klokotanje, srkanje,


Bennato ag. - blagorodan, posrkanje, izsrkanje, na-
blagorodjen, assai benna srkanje, srknjenje, pri-
to, gentilissimo - visoko- serknjenje, lokanje, polo-
rodjen. kanje, izlokanje, nalokanje,
Bensi - nego, dali, ali. V. Sorbire.
Bere, bevere (Vino ecc.) - Berlina - ruziste, sramotiste ;
piti , bere tutto - popiti, esporre alla berlina - izlo-
izpiti, satollarsi di bere ziti na ruziste.
- vapiti se, bere da un Berretta - kapa, naglavak,
bariletto (anche, o me dim. kapica, naglavcic,
glio) - klokotati, pokloko- berretta rossa - erljena v.
tati, izklokotati, nakloko- crvena kapa; levare la
tati se, (il brodo, pi pro- berretta - skinuti v. izki-
priam.) serkati, posrkati, nuti kapu, sokriti se, od-
izsrkati, nasrkati se, be kriti se.
re un sorso (di qualun Bestemmia - kletva , kljetva,
que liquido) - srknuti, un pcost, psovka.
altro sorso - prisrknuti, Bestemmiare - kleti , kljeti,
bere da animale - lokati, psovati, p. maledire - pro-
polokati, izlokati, nalokati klinjati, il bestemmiare -
se ; dar da bere - napiti, kunenje, psovanje, pco-
napojiti, naklokotati, na vanje, proklinjanje.
srkati (koga), bere vino Bestemmiato - kunjen , pso-
puro e adacquato - piti van, vpsovan, proklinjan.
clo (zgolje) i razvodnjeno Bestemmiatore - psovalac,
(vodno) vino, bere alla bogopsovalac, bogopsovnik,
salute di alcuno - napiti proklinjavac, proklinjalac.
komu ; il bere - pijenje, Bestia - zivina, zivo, zivince-
popijenje, izpijenje , napi- to blago , skot, zvr. V.
jenje, napojenje, klokotje- Animale, ecc.
BES 81 BIC

Bestiame - zivo , zivotinja, Biasimare va. dir male di


Mago, morva, skot, stado. una cosa ecc. - huliti, po-
Bevanda -pitje; bevande spi huliti, grditi , pogerditi,
ritose - zestoka pitja. nagrditi , karati, koriti,
Beveratojo. V. Abbevera natlaciti, kuditi, pokuditi,
to^. necniti, np. V. Dolersi.
Bevere. V. Bere. Biasimevole - huliv, pohuliv,
Bevimento. V. Bere. grdiv , pogerdiv, kudiv,
Bevitore - pijac, pivac, gran pokudiv , necniv , neca-
bevitore - pijavac, pija- stiv.
nac, pijandura, bevitrice Biasimevolmente - pogerdno,
- pijacica. ruzno , sramotno , hulno,
Biacca - blilo, blino. kudivo, necnivo, necastno.
Biada -zito. Biasimo - necast, pogrda,
Biancastro - blast, bljuhast, prkor.
bljahan. Biastema. V. Bestemmia.
Biancheria - prteno , prte- Bibbia - svto pismo, bibia.
nina. Bibita, bevuta - napitak, p.
Bianchezza - blina, bloa, bevanda - pitje.
Bibliografia - knjigoslovje,
Bianchire va. - bliti, pob- knjigoslovstvo, knjigoznan-
liti, obliti, nabliti, np. stvo.
beliti se, pobliti se ecc. Bibliografo - knjigoslovac,
Bianco -bl; far bianco - knjigoznanac.
pobliti, divenir bianco - Biblioteca - knjiznica , knji-
obliti, obliti se, pobliti, gaonica, knjigoshrana.
pobliti se, bianco vesti Bibliotecario - knjigaonik:
to - bla oprava, rimaner knjigopomnik.
in bianco (a bocca asciut Bicchiere - zmulj, zmul, ku-
ta) - ostati net, bloost, ati pa, kupica, casa, dim.
na cdilu. zmuljic. kupicica, casica.
6
B1C 82 BIO

Bicipite ag. - dvoglavan, dvo- Bigliardo - biljard, biljarda.


glavast. Biglietto, viglietto - listic. V.
Bicorne ag. - dvorogat, dvo- Cambiale.
rozan. Bilancia - vaga, mrilo, teza.
Bidello - posluzitelj, ucionicki Bilanciamento - vaganje, m-
posluzitelj. renje, izvaganje, izmrenje,
Biecamente - krivo, nakrivno sjednacenje , izjednacenjt,
jadno, nenavidno, prativo, sravnanje, izravnanje.
grazivo, grozno ; guarda Bilanciare - vagati , meriti,
re biecamente - gledati izvagati, izmriti, p. equi
krivo. librare - sjednaciti, izjed-
Bieco , storto - kriv, nakriv, naciti, sravnati, izravnati.
jadan, nenavidan, prtiv, Bilancio st. - sominj, izrav-
groziv, grozan. V. Diso nanj*,, izjednacenje, zaklju-
nesto. Cattivo. ceni v. izravnani racun,
Bieta, bietola - blitva. racunarni v. racunski za-
Bietta, conio - kljin, klin. kljucak, p. 1' ondeggiare
Bifolco, chi ara il terreno continuo di una nave -
coi buoi - voloorac, volo- zibanje, zibkanje, talasenje.
oratnik, volopluznik. Bilaterale - dvostran. V. Uni
Biforcuto - sohast, sohat. laterale ecc.
Biforme - dvolican , dvovr- Bilateralmente - dvostrano.
stan. Bile-jad, jid, gvjev.
Bifronte - dvocelan, dvocelast. Bilioso - jadan, jadljiv, po-
Bigamia - dvozenstvo, dvo- jidljiv.
bracje. Bimbo. V. Bambino.
Bigamo st., chi ebbe od ha Bimestrale - dvomsecan.
due mogli ad un tempo Bimestralmente-dvomsecno.
- dvozenik, dvobracnik. Bimestre - dvomsec.
Bigio, colore cenerognolo - Biografia - zivotopis , zivoto-
rigj, rij. pisje.
BIO 83 BIS

Biografico - zivotopisan. picanje, mrmljanje, za-


Biografo - zivotopisnik, zivo- morenje, romonenje.
topisac. Bisbigliare - saptati, apica-
Biondo ag. - Iktioplavast, ti, mrmljati, zamoriti, ro-
plav, ziti. moniti. V. Mormorare.
Birba, fraude - huncutaria, Bisbiglio - zamor, romon, sa-
prevarba, slparia. pat, sapicka.
Birbante - huncut, varalac, Biscia, colubro, anfibio -
varalica, slpac. kacka, kaca, gad. V. Ser
Birbanteria - huncutaria, sl pe, p. tarlo che rode il
paria. fondo delle navi ed altri
Birra - piva, bira. legnami - berso, tarac,
Bilrajo - pivar. grizlica , p. 1' effetto che
Birreria - pivara. vi produce - brso, p. pi
Birro, chi fa prigione gli scinala o verme che tro
nomini - zandar, p. chi li vasi nel fegato delle pe
tiene prigione - tamnicar. core ecc. -gljista, gljistica.
Bis, av., di nuovo - opet, so- Biscio, verme che si forma
pet, sopeta, na novo, iz tra pelle e pelle (nei
nova, po drugi put. buoi ecc.) *- bir.
Bisaccia - bisage. Bislungo - podugast.
Bisarcavola - presukunbaba. Bisnona. V. Bisava ecc.
Bisarcavolo - presukundd. Bisogna. V. Affare. Biso
Bisava , bisavola - prebaba, gno.
prababa. Bisognare va. aver bisogno
Bisavo , bisavolo - predd, trbovati, potrbovati, biti
pradd. potrbno, v. od potrbe
Bisbetico ag. - dosadan, do- (stogod komu).
sadiv, vilrenac, mrtogla- Bisognevole - potrban, po-
vac. trbocan, potrebit, nuzdan.
Bisbigli amento - saptanje, sa- Bisogno - potrba , potrb-
BIS - 84 - BOC
nost, potrboca , potrbsti- Blandizia - pogladka , pola-
na, nuzda, p. miseria - skanje, pomazka, podkada.
nevolja, siromastvo, uboz- Blando - ugodan, sladak,
tvo. V. Fabbisogno. prijatan, prijazan, lak.
Bisognoso, che ha bisogno - Bloccare - obssti obkoliti v.
potrban, potrbocan, p. okruziti na siroko v. iz
povero - siromah, siroma- daleka, zatvoriti, zaprti,
san, ubog, ubozan. bloccare il mare - zatvo-
Bissillabo - dvoslovkav, dvo- riti more.
slovan. Blocco - prostrana obsada,
Bisulco - dvokopitav, dvoko- zatvor.
pitan, dvokopitast. Boare, far la voce del bue
Bisunto - izmazan. - mukati, rukati.
Bitume - pakal. Boato, muggito - muk, ruk,
Bituminoso - paklen. blejba, mukanje , rukanje,
Bivaccare. V. Attendale. p. rumore del mare in
Bivacco, campo, quartiere, tempesta - huenje, p. rim
accampamento - tabor, lo- bombo - jek, gruvanje, od-
gor, sator. gruvanje.
Bivio, imboccatura di due Bocca - usta, p. fauci - zva-
strade - dvoputje, razpu- le, boccaccia - ustetina,zva-
tje, p. incertezza, dubbio line, zvaletine, p. apertu
- nestalnost, dvoumnost, ra di varie cose - usta,
dvojbenost,dvojnost,dvojba. vrata, otvor ; tenere aper
Bizzeffe av. - dovoljno, mno- ta la bocca - zijati, zvo
go, puno, cuda. liti se, avere chiusala boc
Blandimento - laskanje, la- ca - imati v. derzatizaprta
stenje, gladjenje, mazanje, v. zatvorena usta, apertura
kadenje. di bocca - zjeh, spalanca
Blandire - laskati, tastiti, re la bocca - razglobiti v.
gladiti, mazati, kaditi. raztvoriti usta, bocche di
BOC 85 BOL
Cattaro - kotorska vrata, ca, dnevnik, p. collezione
Testare a bocca asciutta delle leggi - zakonski list;
- ostati na blo , ostati bollettino di leggi del-
na cdilu. l' impero - drzavno-za-
Boccale - vere, dim. verci, konski list, bollettino pro
aum. vrcina. vinciale di legge - zemalj-
Boccia, fiore non ancora sko-zakonski list.
aperto - pup, pupak, p. Bollimento - vrenje, varenje,
vaso d' acqua ecc. - boca, kuhanje, zavrenje, zava-
patrina, cvan. renje, zakuhanje , povre-
Boccone - zalogaj, kus, p. nje, povarenje, pokuhanje,
pezzetto - mrvic, kuscic. kipljenje, izkipljenje, poki-
Boja - krvnik, pogubnik, ra- pljenje, klokotanje, kloko-
belj. tjenje. V. Bollire.
Bollare - pecatiti, zapecatiti, Bollire - riti, vrti, kuhati;
biljeziti, zabiljeziti, bulati, incominciar a bollire -za-
zabulati , zigati , ozigati, vriti , zavrti , zakuhati,
zazigati. consumarsi pel bollire -
Bollato -pecatjen, zapecatjen, povriti, povrti, pokuhati,
biljezen, zabiljezen, bulan, traboccare bollendo - ki-
zabulan, zigan, ozigan, za- piti, izkipiti, pokipiti, bol
zigon. lire gorgogliando - klo-
Bollatura - pecatjenje, zape- kotati, klokotiti.
catjenje, biljezenje, zabilje- Bollito - kuhan, izkuhan, po-
zenje, bulanje, zabulanje, kuhan, varen, izvaren, po-
ziganje., oziganje, zaziganje. varen.
Bollente , che bolle - kuha- Bollo - biljeg, bui, bularina;
juc, vruc, vrel, pretepal. marca da bollo - biljezica,
Bollettino - list, listic, e- biljegovna market , esente
dulja, p. rapporto gior dal bollo - slobodan v.
naliero - izvstje, izvstni- prost od biljega v. od bu
BOL 86 BOR

tarine, soggetto al bollo Bonaccioso ag. - utsen, M-


- podvrzen v. podlozan mren, utalozen, utazen,
biljegu, v. bularini, pre p. tranquillo - tih, miran.
varicazione del bollo - bi- Bonariamente - dobrocudno,
ljegovna mana v. bilje- na, pravu, prosto, pripro-
govni narusoj (prestupak) sto, bez himbe, cisto, p.
classe del bollo - bilje- senza contestazioni -pria-
govni razred, competen teljski, s lpimi , bez pri-
za del bollo - biljegovina, govaranja.
bularinska v. biljegovna Bonariet- dobroudnost, pri-
pristojba, patente sul bol proscina,prostoca, nevrha.
lo - bularinska povelja, Bonario ag. - dobrocudan,
scala del bollo - lstvica priprost , prprostan. V.
biljega v. biljegovna lstvi Bonariamente.
ca, prenotazione dei bol Bont - dobrota, dobrost, do-
li - predbiljezenje bularine brodusnost ; incalcolabile
v. biljegah. V. Contrav bont - neizmrna dobrota;
venzione. Sigillo. per bont, per cagione -
Bollore - vreva, vrutak, klo- rad, radi, poradi, zaradi,
kot, p. gorgoglio che fa s uzroka, iz uzroka, radi
la cosa che bolle - vrut- uzroka, radi toga , toga
kanje, klokotjenje, kloko- radi. V. Virt.
tanje. Bora. V. Borea.
Bombice - buba. Borbottamento - mrmljanje,
Bonaccia - risina, tihoca, u- brbljanje.
tha, utaloga, utaztvo. Borbottare, dolersi fra s -
Bonacciare vn. acquietarsi - mrmljati, brbljati.
utsiti se, umiriti e, uta- Bordeggiare - jedriti, jadriti,
loziti se, utaziti se, il bo- jedriti v. jadriti simo s
nacciare - utsenje, umi- tomo v. simo tamo, okri-
renje, utalozenje, utazenje. tjati se.
BOR 87 BOT

Bordello, fracasso - buka, Borsa, sacchetto da denari -


larma, st'erka. tnonja, kesa, karman; em
Borea, vento di tramonta pire la borsa - napuniti
na - bura, sver. kesu, vuotare la borsa -
Boreale, settentrionale - s- sprazniti v. izpraznuti ke
veran, svrski. su; p. luogo di adunan
Borgata - selo. za dei negozianti - trgo-
Borghese, cittadino - gradja- vacka pogovornica, trgo-
nin, p. abitatore di bor viliste, burza, p. guscio
go - varesanin, zagradac. di alcune piante - mohu-
Borghesia - gradjanstvo. na, garba, mosnja
Borghigiano - varosanin, za Boscaglia - gaj , suma, du-
gradac. bravje, velika dubrava.
Borgo - varos, zagrad. Boschereccio - dubravan, ga-
Borgomastro - gradski v. ob- jan, sumarski, drmunski.
cinski nacelnik. Boschivo. V. Boscoso.
Boria, insolente ostentazio Bosco - dubrava, gaj, suma,
ne - hvastanje , netrpivo dermun; verde bosco - -ele
v. nemirno hvastanje, o- na dubrava, bosco ceduo
horljivost, nadutost, napu- - okrceni gaj v. kercevina.
hnjenost, ponos,ponositost, Boscoso - dubravast, gajast,
p vano ornamento - lu- gajan, sumast, drmunasL
doria, nagizda. Bosso, genere di piante del
Borioso - hvastav, pun hva- la monoecia tetrandria -
ste v. hvastanja, ohorljiv, zelenika, bus.
nadut, napuhnut , pono- Botanica, scienza dei ve
san, ponosit, ludan, ludast. getabili - rastoslovje, ra~
Borrare, calcare colla bac stivoslovje , rastivoznan-
chetta la carica nell' ar stvo, travoslovje, travo-
me da fuoco - nabiti , na- znanstvo.
bijati. Botanico, st. chi conosce la
y"
BOT BEA

botanica - rastoslovac, va , con bottoni - zapuciti.


stivoslovac, rastivoznanac, Bove, bue - vol, govedo ; bo
travoznanac, ag. rastoslo- ve da tiro - tegleci vol,
van, rastivoslovan, rasti- carne di bove - govedina,
voznanstven, travoslovan, mesa od goveda v. od vola,
travoznanstven. aggiogare i bovi - upreci
Botanologia, trattato sulle v. zapreci volove.
piante - stabloslovje. Bovina st. stereo di bue -
Bottajo - bacvar. lajno, lajno od vola.
Bottame, quantit di botti - Bovino ag. volovji, volovski,
bacve, okruti. govedji; malattia bovina
Botte - bacva, dim. bacvica, (epizoozia) govedja po
aum. o anche vecchia sast.
botte - bacvina; incerchia Bozzolo st. enfiatura - otek,
re le botti - uobruciti ba natek, p. involucro del
cve, acconciarle - nabiti, bruco - tobolac, tobolcic,
nabijati bacve, porre il funkjela.
fondo alla botte - zadniti Braccare , braccheggiare -
bacvu, levarglielo - raz- brekati, scekati, p. fiutare
zadniti v. odniti bacvu, a modo dei bracchi -vo-
mettere a mano la bot njuhati, povonjuhati, du
te - naceti bacvu. siti, podusiti.
Bottega - stacun, ducan, pro- Bracchiere, chi castodisce
daonica. V. Negozio. e guida i bracchi - brekar.
Bottegajo - stacunar, ducan- Bracciata , tanta materia
dzia. V. Negoziante. quanta si pu stringere
Bottino, preda - odor, odora, colle braccia - narucaj,
pln, opln, porob, p. sti una bracciata di legna -
valetto dei soldati - cizma, narucaj drva.
cizmica. Braccio, membro del corpo
Bottone - pupak ; fermare lakat, misica ; p. ripostiglio
BRA 89 BRI

fra ambe le braccia -na- Branca, zampa colle unghie


rucaj : tenere in braccio - (artigli) - capet, p. alette
drIsati u narucaju, p. mi vicine al capo dei pesci -
sura - lakat; un braccio brance.
di tela - lakat platna. V. Brano - komad, ulomak, od-
Protezione. lomak.
Bracco (in uso, propria Bravamente - hrabreno, ju-
mente il cane che cerca nacki, ljuski.
ed insegue la lepre, chia Bravo st. sicario prezzola
mandosi quello da pernici, to - platjeni v. najmljeni
quaglie ecc. cane da ubojica, ag. p. dotto - u-
fermo" - pas od ferme.) can, naucan, assai bra
cane da lepri, quaglie ecc. vo - vele ucan, p. valo
zecar, zecarski pas, jare- roso - hrabren , junaski,
bicar, prepelicar, pas za vitezki.
jarebice, za prepelice ecc. Breve ag. corto - kratak. V.
pas od ferme, pas ustave. Facile. Poco. av. con
Brace , carbone acceso - brevit, in breve tempo
zeravka, ugljen, p. carbo - do malo, do mala, v.
ne spento - ugljen, uglje- za malo vremena, fra bre
vje; brace semispente - ve - do skora, brzo, sko-
ugljeni potufljeni. ro, cim v. koliko (prvo)
Braciere - ugljevarnica. prie.
Brama - pozuda, goruca ze- Brevemente - u kratko , na
lja, pohlpa. kratko, za kratko, u malo
Bramare - zudti , pozudti, vremena. V. Breve.
izkreno v. vruce zliti, sa- Brevit - kratkoa, kratkost.
zeliti, hlpiti. Briaco - pijan, opijen.
Bramato - zudjen, pozudjen, Briccone st. - zlobnik, hun-
izkrena v. vruce zeljen v. cut, obsenjak, ag. zloban,
sazeljen. opak. V. Malizioso.
BRI 90 BUC

Bricconeria - opacina, hun- Bruscamente - surovo, neo-


cutaria. tesano, grubo, ostro, osor-
Brigata, gente adunata in no, osorljivo.
sieme - ceta , opor, hr- Bruschezza - surovost, neo-
pa, mnoztvo, p. due reg tesanost, gruboca, osornost,
gimenti di soldati - dv osorljivost.
pukovnije. Brusco ag. austero - sur, su-
Briglia - uzdo. rov, neotesan, grub, oso-
Brillo , meno che briaco - ran, osorljiv.
vesel, veseo, napijen, po- Brutale ag. - zivinski, zvr-
napijen. ski , godan , gerdoban,
Brina, rugiada congelata - gnjusan.
mraz. Brutalit - grdoba , gerdo-
Brindisi - napitnica, nazdra- bnost, gerdobstina, gadnost,
vica; fare un brindisi - gnjusota.
napiti v. nazdraviti komu. Brutalmente - zivinski, zvr-
Brio - radost, veselje. V. Leg ski, gadno, gerdobno, gnju-
giadria. sno.
Brodo - juha, corba. Bruto st. - zivina, zivinceto,
Brodoso - jusan, jusljiv, cor- zvr, mt. p. chi non ser
biv. ba pi ragione -zivina.
Bruciare - gorti , izgorti, Bruttamente - grdo, grubo,
pogorti, opalti, izpalti, ruzno.
p. bruciare a tutta pos Bruttezza - gerdoca , grubo
sa - plansati, il bruciare ca, ruznoca.
gorenje, izgorenje, pogo- Brutto ag. contrario di bel
renje, opaljenje, izpaljenje. lo - grd, gerdoban, grub,
plansanje. ruzan.
Bruco st. gusenica, businica, Buca, cavit che si fa sca
ag. p. povero , mal ve vando nel solido - skulja,
stito - kttkav, razkidanan. jama , skrapa, supljina,
BUD 91 BUT

mpljotina. zbenik, burokrat, ag. bu-


Budello, budella - crva, cre- rokraticki.
va, olito, jelito. Burocrazia - burokracia.
Budget (calcolo preventivo) Burrasca - oluja, vihor, vija-
- proracun, predbzni ra- vica, nepogoda, zlo v. hu-
cun. do vrme; p. pericolo, dis
Bue. V. Bove. grazia - pogibelj, nezgoda,
Bufera - oluja, vihor. neprilika, p. sommossa -
Bugia - la. buna, uzbuna.
Bugiardo 8t. - laac, lazivac, Burrascoso ag. - olujan, uz-
lazljivac, ag. laan, laiv, koleban, uzkotrljan , bu-
neistinit. ran; il mare burrascoso
Bujo st. oscurit - tmina, uzkolebano v. uzkotrljano
mrak, mracilo, tamnilo ag. more, tempi burrascosi -
p. tenebroso - mracan, ta burna vrmena.
man, potamnjen. Burrone - hridodolina, brgo-
Buono st. il bene - ebbro ; dolina , dolina, dolcina,
fare qualche cosa di buo dolac, duboka.
no - uciniti stogod dobra Bussare , picchiare - kucati,
v. dobroga; ag. contra kljucati, trupati; bussare
rio di cattivo - dobar, e- alla porta - kucati ecc.
gli un buon uomo - ora na vrata v. za vrata; p.
je dobar covk (dobresina), battersi recip. - tuci se,
a buon prezzo (a buon biti se,' mlatiti se.
mercato) - ehm, ne drago. Bussola - svernica. pomor-
Burbero ag. - sur, surov, ska svernica.
neotesan; burbero proce Busta - shranica, skatulja.
dere - surovo postupanje, Butirro - maslo.
Burchio, barca - plav. Butirroso - maslen.
Burocratico st. - drzavnik, Buttare, gettare - hititi, ba
sluzbena osoba, carskislu- citi, potegnuti.
BUZ 92 CAD

Buzzicare, muoversi piana - lovni okolis, diritto di


mente - ici polagano v. caccia - pravo lava, v.
pomaln , ici potuljeno, lu lovno pravo.
titi se, p. bucinare, voci Cacciagione - lovnina, lovit-
ferare - govoriti, divaniti, ba, lovstvo.
brbljati ; si buzzica - go- Cacciare (il selvag.) - loviti,
vori se, divani se, berblja lovariU, ici u lov v. na
se, v. ljudi govore, divane, lov, p. iscacciare - trati,
brbljaju. iztrati, protrati, pognati,
prognati, izagnati,
Cacciatore - lovac, lovcar.
Cacio - sir.
c. Cadauno - svak, svaki, po-
jedini.
Cadavere - mrtvac, mertvo
Cabala , arte d' indovinare tlo, truplo ; sezione del
duhonetka. V. Raggiro. cadavere - paranje trupla.
Cabalista- duhonetkalac . V. Cadere - pasti, padati, opa-
Raggiratore. sti, opadati, opadnuti, p.
Cabotaggio - izkrajno bro- appartenere -Radati, spa-
darenje. dati, podpadati,pripadati;
Cacare (in genere) - srati, cade sotto la giurisdizio
posrati se, zisrati se, iz- ne - pada (podpada, spa
srati se, (delle capre, pe da) pod dokrug.
core ecc. meglio) brabo- Caducit, fragilit - slabo-
njiti, cacare tutto intor ca, slabost, mlohavost, al
no - posrati, pobrabonjiti. ludendo ad un canone,
Cacatojo - sraliste, sralnica. ti. - osastnost.
Caccia- lov , jaga; andare Caduco -slab, mlohav, nejak,
a caccia - ici u lov, v. na mal caduco. V. Epilessia.
lov, circondario di caccia Caduta - padnutje, opadnutje.
CAF 93 CAL

Caff - kafa, kava. sola - sveroigla.


Caffetteria - kafana, kavana. Calamit, infortunio - ne-
Cagionare - uzrociii, uzro- volja , kobnost , nezgoda,
kovati, prouzrociti, prouz- nesrca, neprilika, bda,
rokovati, biti kriv, nane- tuga.
sti komu sto; cagionare Calamitoso - nevoljan, ko-
la morte - prouzrokovati ban , nezgodan , nesran,
smrt. V. Incolpare. bdan, tuzan.
Cagionato - uzrocen, uzro- Calandra - kukuljava, kuku-
kovan, prouzrocen, prouz- ljavka.
rokovan, nanesen. Calare va. mandar gi dal
Cagione uzrok , razlog ; a l' alto al basso - spustiti,
cagione - rad, radi, zarad, spuscati, p. togliere e
zaradi , porad , poradi, portare dall' alto al bas
zbog (gen.), za (acc.) ; a so - siinuti, odvisiti, p.
cagione - zbog uzroka. V. abbassare - prignuti , u-
Motivo. gibnuti, skloniti, pokloniti,
Cagionevole - slab, mlohav, potuliti, p. diminuire - -
bolezljiv. maliti , omaliti , obaliti,
Caicco , barchetta - plavka, obaljati,p. scemare - smanj-
plavcica. kivati, pomanjkivati, od-
Calafatare - ostupati, brodo- padati, n. e np. discen
stupati, kalafatati. dere - slaziti, ici , (poci,
Calafato - brodostupalac, ka- doci) nize v. na tlo, p.
lafat. abbassarsi - prignuti se,
Calaniajo, vasetto d'inchio potuliti se, pokloniti se,
stro - tapanj, kalimar, p. ugibnuti se, p. indurvisi,
pesce calamajo - liganj, risolversi - skloniti se, od-
ligna, lignja. luciti se.
Calamita - poteznita, gvoz- Calca - mnoztvo, mnozina,
doteg, p ago della bus sila, hrpa.
CAL 94 CAL

Calcagno - peta. racunanje , proracunanje,


Calcara, forno da calce - brojenje.
japnenica, vapnenica. Calcolo, concretazione la
Calcare - mastiti, gaziti, tla- pidea - bol od kamika, ka-
citi, p. premere -pretiska- mena bol, p. conto -racun.
ti, pretiskavati, pretisnuti. Caldaja - kotal.
Calce (calcina) - japno, va- Caldamente - vruce, con affet
pno ; a calce (il.) del do to -teplo, toplo, goruce, iz-
cumento - na koncu v. kreno, serdacno, iz srca.
na kraju izprave. V. Cal Calderajo - kotlar.
cina. Calcio. Caldo, st. calore - teplo, to
Calcina, cemento di calce plo, teplina, vrucina, ag.
sabbia ed acqua - meIta, tepal, topal, vruc , goruc;
malta. assai caldo -pretepal, pre-
Calcinaccio - salbunaca. topal, prevruc, pregoru.
Calcio (d' animale) - kopito, Calendario - koledar.
pehac , pehavac , koIka , Calligrafia - lpopisje.
p. calcio d' archibugio - Calligrafico - lpopisan.
kundak, kasa, okasa. Calligrafo - lpopisalac, l-
Calcitrare - pehati , kolkati, popisnik.
kopitati, skoprcati. Calma - tisina, utaloga, umir-
Calcolare, far conti - racu- ba, mir, umirenje.
nati, proracunati , brojiti, Calmare - utaloziti, umiliti,
p. ponderare - razmisljati, utsiti.
promatrati, razmatrati, p. Calpestamento- tlacenje, po-
far assegnamento - racu- tlacenje, gnjavjenje, pog-
nati, spustiti se, nasloniti njavljenje, gazenje, poga-
se, ufati se; calcolar per zenje.
nulla - necniti, nevr- Calpestare - tlaciti, potlaciti,
diti. gnjavki, pognjaviti, gaziti,
Calcolazione - racunavje, u- pogaziti ; calpestare i di-
CAL - 95 CAM

ritti altrui - potlaciti tudja Calza - bicva, bicvica.


prava. Calzajuolo - bicvar.
Calpestato - tlacen, potlacen, Calzamento - obuva.
gazen, pogazen, gnjavljen, Calzare - obuti, obuvati.
pognjavljen. Calzolajo - postolar.
Calpestio - klopitanje, ropta- Calzoleria - postolaria, po-
nje, konatenje , rokanje, stolarnica.
trpanje, trupanje. Calzoni - gace.
Calumare, allentare adagio, Camamilla - kamomila, ko-
adagio - popustiti , popu- kotnjak.
scivati, p. calare - spiatiti, Cambiale - mnica ; protrar
spuscati. re la cambiale - produciti
Calunnia - potvora; crimine mnicu, accettare la - pri-
di calunnia - zlocin potvo- hvatiti mnicu.
re. V. Maldicenza 'ecc. Cambiamento, il cambiare -
Calunniare - potvoriti, nepra- mnjanje, izmnjanje, pro-
vedno okriviti , v. pokri- mnjenje, promenjivanje.
viti. Cambiare - mnjati, izmnjati,
Calunniato -potvoren, nepra- promniti, promnjivati.
vedno okrivljen v. pokriv- Cambiario - mnben, mnican;
ljen. giudizio cambiario - mn-
Calnnniatore - potvorac, po- beni sud, senato cambiario
tvoritelj. -mercantile - marittimo -
Calunnioso - potvoran, po- sud (sudiste, starovce) mn-
tvoriteljan. beno - trgovacko - pomor-
Calvario - kalvarij, gora kal- ski; accettante cambiario
varija. - mnicniprihvatnik, traen
Calvinismo - kalvinizam. te cambiario - menicni iz-
Calvinista - kalvinist. dateij, izdavatelj v. izda-
Calvo st. - celavac, plesivac, valac; remittente cambia
ag. elav, ples'w. rio - mnicni poslata}.
CAM 96 CAN

Cambio, permuta - promna, putovati, polaziti, postupi-


promet; cambio marittimo ti, postupati, koraciti.
(contratto di) - pomorski Cammino - put, putovanje,
zajam, in cambio (in vece) hod, hodba, hodjenje, idje-
- msto, na msto, za. nje, polazenje, postupanje,
Camera, stanza da letto - koracanje, koracenje.
soba, komora, loznica, p. Campagna - polje, poljana.
luogo ove si trattano af Campagnuolo -poljar, seljak.
fari pubblici, di commer Campana - zoon, dim. zvon-
cio ecc. - komora; camera cic, zvonic.
di commercio e industria - Campanajo, campanaro -
trgovacka i obrtnicka (tr- zvonar.
govacko - obertnicka) komo Campanile - zvonik.
ra, camera alta (dei Si Campestre - poljski, poljar-
gnori) - gornja komora v. ski.
kuca, camera bassa (dei Campione, protettore - za-
deputati) - doljna komora stitnik, nadkrilnik, p. lotta
(kuca), camera notarile - tore - borioc, boritelj, p. li
biljeznicka komora. bro commerciale - vro-
Camerale - komorski; beni duzrncka knjiga , knjiga
camerali - komorska dobra. duznikah i vrovnikah. V.
Cameriere - sobar, loznicar. Eroe. Mostra.
Camerlengo - komornik, ve- Campo, terreno - polje, p.
liki dohodarnik. luogo d'accampare un'ar
Camicia - kosulja, stomanja. mata - logor, tabor, p. cam
Camino, luogo ove si ac po di battaglia - razboiste,
cende il fuoco - ognjiste, mejdan, p. accampamento
ognjiliste, p. tromba donde - taboriste, p. spazio - pro-
n' esce il fumo - dimnjak, stor, prostoria, sirina. V.
dimnica. Accampare.
Camminare - hoditi, tci, iti, Canaglia - celjadina, dur-
CAN 97 CAN

Ha, izmet puka, hlapa, zlo- ca od voska, sveca voscena.


hotnici. Candelabro - svtnjak, sv-
Canale - jarak, potok, vode- tnik, svtilit,e.
ni prodr x. provod. Candidamente - cisto , pra-
Cancellamento. V. Cancel vedno, bez himbe, odprto.
lazione. Candidato - predlozenik, spo~
Cancellare - brisati, izbrisa- sobnjak.
ti, pobrisati ; cancellare Candidezza, di candido -
1' intavolazione - izbrisati prebloca, sjajnoa , sjaj-
uknjizbu. nost, svtlost, p. purit -
Cancellato - brisan, izbrisan, cistova, cistodusnost, neu-
pobrisan. skvernost, neuskvrnjenost,
Cancellazione - brisanje, iz- nevinost.
brisanje , pobrisanje. V. Candido, bianco -prebl, sja-
Cancellare. jan, svtal, p. f sincero -
Cancelleria d., uffizio, scrit- pravodwan, iskren,p. non
tojo - pisarna , pisarnica, macchiato di colpe - nevin,
pismara, urednica, p. re neduzan, neprikoran, pra-
sidenza del cancelliere - vedan.
kancelaria; cancelleria au Cane, mamif. domest. - pas,
lica - dvorska v. pridvor- pseto , pasce, brek, cucak,
ska kancelaria. kucak , p. cagna - vcica,
Cancelliere -kancler, kanclar; pcica, kuja, brecica, p.
supremo cancelliere auli pesce cane - pas morslci,
co - verhovni dvorski kan kostka, p. titolo del ca
clar. V. Can celtista. po dei Tartari - kan, p.
Cancellista - urednik , pisar- ferro d' archibuso che tie
nik, kancelist. ne la pietra focaja, o che
Candela - sveca ; candela di percuote la capsula -
sego - lojenica, lojena sv vuk, vuk od puske, p. ar
ca, di cera - voscenica, sve nese da bottajo - vuk.
CAN 98 CAN
Canestro -faw, kunestra, Aita. svetopismenih (svetopisnih,
kosic, kunestrica. nvtjenickih~) knjigah.
Canfora - kanfora. Canonica, casa parrocch. -
Cangiamento - preinaenje, upa, zupnicki stan, zup-
preinaka, pretvorenje, pro- nicka kuca.
msnjenje, promna, preo- Canonico - kalovnik, kano-
brnjenje. V. Mutazione. nik; canonico onorario -
Cangiare - preinaciti, pro zacastni kanonik.
mniti, pretvoriti, preobr- Cantante st. pvalac, buga-
nuti, preobraziti. rac, davoria.
Cangiato - preinacen, pro- Cantare - pvati, bugariti,
menjen, pretvoren, preo- davonti.
brnjen, preobrazen. Cantatrice - pvacica, buga-
Canna, pianta graminacea - rica. ,
trstika, pertica di canna - Cantico -psan. V. Canzone.
supljavka,Aa, schioppo-eey. Cantina - konoba, pivara,
Cannibale - ljudozder, lju- pionica, pivnica.
dozderac. Canto (di voce) - pv , p-
Cannocchiale - ocnik. vanje, pvkanje, popvanje,
Cannone - top, kalun; can popvkanje; canto figura
none rigato - brazdeni na- to - ekladnopv , skladno-
brazdeni top, pvanje, canto del gallo -
Cannoniera - topcara, kalu- kukurik, kukurikanje, della
nera. gallina - kokodak, koko-
Cannoniere - topdzija, ka- dek, kokodakanje, kokode-
luner. kanje, degli uccelli - zu-
Canone, regola - provilo, bor, zuber, zuborenje, zu-
zakon, p. livello annuo - berenje, p. arte del canta
daca, danak, godisnja da- re - pevaostvo, p. angolo
(,,a, p. catalogo dei libri delle stanze - kraj, stran,
sacri - pregled v. izkoz p. parte d' una poesia -
CAN 99 CAP

dio v. odl, psme. V. Capelluto (in testa) - vlasast,


Poesia. runjav, (polla cute) - dla-
Canutezza - sdivost , sedi kav, kosmat.
nost. Capestro, fune da impiccare -
Canuto ag. bianco - sd, s zanka,uzanka,vsalska zan-
dan, sdiv. ka, zadavka, p. fune da le
Canzone (di canto) -pvka, gare animali -konop, oglav,
popvka, bugarka, davorje, oglavica, spag, p. fascia
(di poesia) - psan, psma, tura - povoj, kanica ; per
psmarica. sona da capestro - obse-
Capace, atto a contenere - njak.
podoban, sposoban, ka- Capezzale, guanciale - pod-
dar, dovoljan. V. Abile. glavje, zglavje, zglavnica.
Capacit - sposobnost, podo- Capezzolo - pupcic, brada-
bnost; capacit persona vica.
le ti. - osobna sposobnost Capire va. contenere - dr-
v. prikladnost, capacit zati, imati u sebi, p. es
locale - prostor, prostoria, sere capace - biti sposo-
mstna sposobnost, capa ban, podoban, kadar, pri-
cit di delinquere - sklo- kladan, dovoljan, fig. p.
nost na zlo v. na zio dlo. comprendere - razumti,
V. Delinquere. Abilit. dokuciti, doseci, doprti.
Capanna - koliba, mosunja. Capitale st. di denaro - glav-
Caparra - kapara; doppia nica; ricevere il capitale
caparra - dupla kapara. - primiti glavnicu; disdet
Capello , pello (di testa) - ta del capitale - odkaza
vlas, pi. vlasi, kose, (delle glavnice, ag. - poglavit,
altre parti del corpo) - najveci ; pena capitale -
dlaka ; nemmeno un ca smrtna kazan, peccato
pello - niti dlake v. vlasa. capitale - greh smrtan.
V. Cappello. Capitanare, fornir di capi-
CAP 100 CAP

tano - providti v. obskr- prekopitalac , strmogla-


biti kapetanom (brod), p. vak.
fare da capitano - voditi, Capo, parte del corpo - gio
zapovdati, zapovdavati. va, p. sined, tmenica.
Capitanato st. autorit - sat- met. - tikva, dim. - giorn
nictvo, kapetania, ag. da ea , tmenicica , tUmca,
capitanare - vodjen, zapo anm. - glavina, tikvina;
vdan. da capo a piedi - od gio
Capitano - satnik, kapetan, ve do pete, p. divisione
vodja zapovdavac; capita d' uno scritto - poglavje,
no di citt - gradski kapetan odsk, odl, p. capo d' un
v. satnik, capitano marit uffizio - nacelnik, pred-
timo - pomorski kapetan, stojnik, d' una comunit
zapovdavac. ecc . poglavica , giovar,
Capitare - doci, prispti, pri- poglavar, kolovodja; p.
ti, doiatiti; capitar bene principio, origine - poh-
- sverziti v. dovrsiti dobro. tak, zapocetak, izvor; da
Capitolo - poglavje, giava. capo - iz pocetka, iz nova,
V. Capo. da capo al fine - od po
Capitombolare, vn. far ca cetka do svrhe v. do svr-
pitomboli - prikobaciti se, setka (do kraja, do konca);
prekopititi se, obrnuti se p. fine - kraj ; in capo al
(preobrnuti se , okrenuti mondo - no kraj svita.
se, preokrenuti se) gore V. Caporione.
s nogami v. s kopiti, p. Capolavoro - izvrstno v.
cadere col capo in gi- plemenito dlo.
(come sopra, e) pasti v. Caporale - kapral, nade-
svrnuti se gore s noga setnik.
mi v. s kopiti, strmogla- Caporione - kolovodja, ceto-
viti se. vodja.
Capitombolo - prekopitak, Cappella, oratorio - crkvica,
CAP 101 CAR

kapela, kapelica. Caratello - bacvica.


Cappellajo - klobucar. Carato, misura - karat.
Cappellata - crkvinarnica, Carattere, segno sulla pie
kapelania. tra, carta ecc. - znak, zna-
Cappellano - crkvinar , ka- ka, zlamen , znamen, zla-
pelan, kaplan. menka, znamenka , zlame-
Cappelliera - klobucara, klo- nje, znamenje, biljezka, za-
bucarka, klobucarnica. biljezTca, biljeenje, zabilje-
Cappello - klobuk , sesir, zenje, p. maniera di scri
skriljak. vere quanto alle lettere,
Capponaja - gajba, kokosar- come carattere latino, ci-
nica. riliano ecc. - latinska, ci-
Capponare - skopiti uskopiti rilska slova, latinsko, ci-
(pvce). rilsko pismo v. latinski,
Capponato - skopljen, usko- cin'fo&i, p. lettere da stam
pljen. pa - slova. V. Natura. In
Cappone - kopun, kapun. dole.
Cappotto, mantello - kaban, Caratterizzare, dare il ca
kabanica, kaput. rattere - oznaciti , zabilje-
Capra - koza ; carne di ca zitl. V. Qualificare.
pra - kozevina, kozje mi Carbonajo - ugljevar.
to, meso od koze. Carbone, il residuo del le
Capretto - kozlic; capretto gno estinto prima della
gi adulto - cap. sua intera combustione -
Capricorno - kozorog. ugljen, ugljevje, carbone
Capriuolo - sima. acceso (come sopra, e)
Capro, caprone -pre, ja- zeravka, zerava, carbon
rac, dim. prcid, jarcic, fossile - kamenito (rudno,
aum. percina , jarcina. rudokopno) ugljevje; mi
Caramente - drago, milo, u- niera di carbon fossile -
godno, blagostivo. ruda kamenitog ugljevja, '
CAR 102 CAR

p. affezione cancrenosa - nicka cast (dostojanstvo).


mesnik , karbunavi prist, Cardine - zglob, kanjol.
karbun, p. malattia dei Carena, del naviglio - dno
cereali - snit. broda v. od broda, polu-
Carbonizzare - ougljeniti, korito.
ougljeviti. Carestia - draginja, drazina,
Carceramene - utamnicenje. skupoca - oskudica ; care
Carcerare - utamniciti, met- stia de' viveri - skupoca
nuti v. postaviti u tam- ziveza.
nicu. Carezza - njega, milovka,
Carcere - tamnica ; carcere pomila, miljenje, milova-
duro - tezka tamnica, sem nje, dragovanje.
plice - prosta tamnica, in Carezzare - militi, milovati,
vita - tamnica za zivota, niegovati , njegovaii , ara
za svega zivota v. do smr- titi.
ti, temporale - vrmenita Carica, peso - brnte, teret,
tamnica. V. Arresto. oprtivo, nosivo, p. digni
Carceriere - tamnicar. t - dostojanstvo, cast,
Carciofolo - articok, gardun. p. scontro, assalto -juris,
Cardinalato - stozernictvo. nasrt, p. carica dello
Cardinale, prelato - stozr- schioppo - nakrcalo, hitac,
nik, stozr svete crkve, p. una carica di polvere -
uccello americano - kar- hitac praha.
dinal, ag. principale-po- Caricare, porre carico ad
glavit, poglavan, najvaz- dosso - krcati, nakrcati,
niji, allus. a numero - natovariti, obremeniti, na-
glavan; numeri cardinali pertiti, obteretiti , . andar
ed ordinarli - glavni i re- contro con forza - jurisa-
dni brojevi. ti, jurisiti, nasrnuti, su-
Cardinalizio - stozrnicki ; di nuti; caricare il navi
gnit cardinalizia - stozr- glio - krcati v. nakrcati
CAR 103 CAR

brod, lo schioppo (met teret, breme, nosivo, ag.


tervi la carica) -r krcati, V. Caricato.
nakrcati v. nabiti pusku, Carit - ljubav; carit ver
l' arco - napeti v. nate- so Dio ed il prossimo -
gnuti luk, 1' orinolo - na- ljubav prama Bogu i i-
tegnuti uru, p. aggravar skrnjemu, p. amore - lju
si - previsti v. prejesti se, bav, p. cera passione -mi-
natrpati se. V. Incolpa lost. V. Limosina.
re. Esagerare. Caritatevole - milostan, mi-
Caricato ag. da caricare - lostiv, milostivan, milosr-
kercan, nakrcan, natova- dan, blagostiv.
ren, obremenjen, naprtjen, Caritatevolmente - milostno,
obteretjen, dello schioppo - milostivo, milostivno, mi-
trcaTi, nakrcan, nabijen, losrdno, blagostivo.
dell' arco - napet, dell'ar Carme, verso - stih, stroka,
co e orinolo - nategnut; p. poesia - psan, psma,
flg. affettato - nadut, na- stihotoorje.
dmen, napuhnut, p. esa Carmino, colore - rumenilo,
gerato - pretran. cerljenilo.
Caricatore - naprtitelj, na- Carnale , di stretta paren
tovaritelj, p. proprietario tela - rodben, krvan,
delle merci d' un carico - p. lussurioso - puten, ne-
vlastnik trgovine v. tovora posten, p. affettuoso - lju-
(tavara), p. porto carica bezan, ljubezljw.
tore - tovariliste , natova- Carne - meso.
riteljna luka. Carnefice, boja - pogubnik,
Caricazione - krcanje, na- krvnik, krvolia, rabelj.
kercanje, natovarenje, o- Carniera, carniere - torba,
bremenjenje , naprtjenje, torba od lava.
obteretjenje. Carniflcina - krvnictvo, kr-
Carico st. - tovor , tovar, voprolitje.
CAK 104 CAR

Carnivoro - nmozderac , zi- zmorka, kucmora ; pian


vozderac. tar carote (dare ad in
Carnoso - mesast, mettat, me tendere cose non vere) -
mo. kazati rog za svcu.
Carnovale - mesopust, po- Carovana - karvan.
klade. Carpentiere , chi fabbrica
Caro, st. carestia - drazina, carri -kolar, vozar, kolar-
draginja, skupoca, ag. di ski v. vozarski majstor.
molto prezzo - drag, skup, Carpine , carpino - grabar;
p. tenuto in pregio - c- legna di carpino - gra-
njen, stujen , postujen , p. brovina, grabrovna droa.
accetto - drag , mil , ito, Carpire - zagrabiti, pograbiti,
milen, priatan, prijatan, oteti. otmiti, otimati, si
priazan; pi caro - drazji, fotn uzeti. V. Lacerare.
miliji ecc. carissimo -pre Carpito - zagrabljen , pogra-
drag, prendi, premilen, p. bljen, otet, otmen, otiman,
amabile - ljubezljiv ; av. p. silom uzet.
prezzo alto - drago, sku- Carpone, carponi, av. colle
po; assai caro - predrago, mani per terra - cetvero-
preskupo, veoma (jako, si- nozno, cetveronozice ; an
la, mnogo) drago v. sku- dar carpone - ici etvero-
po. V. Carestia. nozno , smucati se , tifiti,
Caroba - karobula, karvba, listi, plaziti, vuci se, gmi-
rogac. zati, arrivar carpone - do-
Carogna, cadavere fetido - smucati se, domici se, do-
mrcina, smrdulja, str- plaziti, dogmizati.
vina, smrad, fig. p. bestia Carradore, p. chi conduce
viva di schif. aspetto, e carri -kirias, turmar, fur-
p. persona sozza (come man, vozar, p. chi fa car
sopra e) gad. ri. V. Carpentiere.
Carota, pianta - mrljin, ku- Carreggiabile - vozan; stra-
CAR 105 CAS

da carreggiabile - vozni carta monetata - papir-


put, vozna cesta. nati v. papirni novac, p.
Carretta, piccolo carro a scrittura di obbligo - pi-
dne ruote - dvokolje, dvo- smo, izprava, ugovor.
kolnica , dvokolenica, (in Cartaja, cartiera - hartera,
uso anche piccolo car tvornica (tvorionica) har
rozzino tutto di legno) - te v. papira.
kripica, vozi, kolca. Carteggiare, riscontrare car
Carriera, per lo pi di ca ta per carta, parlandosi
valli - trcanje, palia, pa- di libro - prebirati (pre-
lianje ; andare a carriera vracati, privracati, razvi-
aperta - paliati , tercati. djati) knjigu v. liste (stra
V. Professione. ne) od knjige, p. tenere
Carro - voz, kola. corrispondenza - dopisi-
Carrozza - kocia, kola ; an vati, pisati jedan drugo-
dare in carrozza - voziti mu, p. giuocare alle car
se u kociji. te - hartati se, igrati v.
Carrozzabile - vozan, vozov. igrati se na harte.
Carrucola - kluka, vitlo ; un Carteggio - dopisivanje.
gere le carrucole, (cor Casa - kuca, dom, stan, sta-
rompere col denaro) -po- niste, staniliste; a casa -
dmititi (koga) , pomazati u kuci v. doma.
kola. Casalingo, di casa , che sta
Carrucolare, tirar la carru in casa - kucan, kucevan,
cola - klvhati, p. indurre domovan, che si fa in ca
con inganno - himbeno sa - domai.
napeljati v. navesti koga. Casamento - zdanje, zgrada.
Carta -harta, hartia, papir; Casata, cognome di fami
foglio di carta - tabak v. glia - predvak (prezime,
arak harte, carta geogra nadime) obitelji, p. fami
fica - zemljovid, krajobraz, glia - obitelj.
CAS 106 CAS

Casatico , steura - kucarina, desinenza di nome - pa-


stanarina. dez; quinto e sesto caso -
Cascamorto - ljubogizdala, peti i sesti padez.
ljubogizdalica, gizdoljubnik. Casolare , casa da villici -
Cascare. V. Cadere kmet, koliba, per casa
Cascata , caduta - padnutje, trasandata - zapustena
opadnutje, gruz, padanje, koliba, kucina, mirino, pu-
opadanje, p. cascata d'ac stosina, obalina, razvali-
qua - odpad, upad. na. V. Casa.
Cascina - stav, kravaria. Cassa, arnese da riporvi
Caserma - vojnicki konak v. qualche cosa - skrinja;
stan, kasarna. cassa da morto - mrt-
Casiere, guardiano della ca vacka skrinja, p. luogo
sa - kucarnik, strazar v. o uffizio ove si tengono
nadgledatelj kuce. i denari - blagajna, pnez-
Casino, piccola casa - kuci- nica ; cassa collettiva -
ca, p. casa di campagna - zbirna blagajna, steurale -
seljacka kua, stan, spahi- porezna blagajna, - di ri
luk, p. casa di sociali adu sparmio - stedionica, spar-
nanze in citt - spravi- na v. prisparna blagajna,
ste, spravionica, pogovor- p. cassa dell' arcbibuso -
nica, kazin. okas, okasa. V. Tamburo.
Caso, fatto - cin, dlo, p. Cassamento, il cassare - bri-
caso inaspettato - slucaj, sanje, izbrisanje , pobri-
dogodjaj, zgoda,pripetjenjet sanje, unistenje , ukidanje,
nenadnost, nenadka, prigo- ukinjenje.
da. sreca; caso fortuito - Cassare, cancellare - Irrisa
nenadni slucaj v. dogodjaj, ti, izbrisati, pobrisati, p.
caso artifiziale - umtni togliere , abrogare - lim
v. iznajdeni slucaj , caso titi, ukinuti.
giuridico - slucoslovje, p. Cassazionale - unistiteljan,
CAS 107 CAT

unistuju, ukidateljan, uki- neoskvrnjenost.


niteljan ; corte cassazio- Casto - cist, neporocan, ne-
nale - ukidateljni (unisti- oskvrnjen.
teljni) sud v. dvor. Castrare - skopiti, ukopiti,
Cassazione - unistenje, uki- (riferib. agli animali cor
danje , (ukid) ukinjenje ; nuti pi propriam.)pre<t',
pella cassazione della pretuci ; castrare il cane -
sentenza - za unistenje v. skopiti psa, il giovenco -
ukidanje presude, p. can pretlici baka.
cellamento. V. Castrato st. - brav, skopac;
mento. carne di castrato - skop-
Cassia - kravak. cevina, bravina, bravetina,
Cassiere - blagajnik, pneznik; ag. da castrare - skopljen,
cassiere steurale - pore- uskopljen, pretucen.
zni blagajnik, poreznik. Castratura - skopljenje, mko-
Cassone - skrinjina, velika pljenje, pretucenje.
skrinja. Castrone fig. uomo stolido e
Castagna - kostanj. digrosso ingegno -ludjak,
Castaldo - dvornik, poslo- bedak, tupoglavac, budala,
vodja. ludoria, tupalo.
Castamente - neoskvrnjeno, Castroneria - bedastoca, lu-
neoskvrnjivo, cisto, nepo- dost, budalost, budalasti-
rocno. na, nesvst.
Castellania - kastelanat. Casuale - slucajan, nenadan,
Castellano - kastelan. mozebitan.
Castigare - kazniti, pedpsa- Casualmente - slucajno , ne-
ti, p. domare, vincere - nadno, mozebitno.
ukrotiti , okrotiti , debiti, Casupola - kucica , kolibica,
predobiti, nadvladati. kmetic.
Castigo - kazan , pedpsa. Cataletto - nosilje, nosilo,
Castit - cistoa neporocnost, nosilja , mrtvacki odar.
CAT 108 CAT

Catalogo - imenik, imenka, kove, lanac, zeleza; met


abecedarni (abecedni, azbu- tere in catene - zaveru-
cni) izkaz v. pregled. gati, postaviti v. metmiti
Catapulta - streljnik. u veruge (u okove, u ze
Catastale - katastralan, po- leza), catena d' oro - zlat-
rezacan. ni lanac, p. catena del
Catasto - katastar, porezaca. fuoco - komoxtra.
Catastrofe - zalostni dogo- Caterva - mnoztvo , copor,
djaj , preokrenjenje srce, ceta, hrpa, jato, pln.
p. discioglimento dell' in Catino - golar, umivalo, umi-
treccio d' un dramma - vaca, zdla.
razrsenje igrokaza v. cina. Catrame - pakal , pako , ka-
Catechismo - nauk krsan- tram.
ski, p. libretto della dot Cattedra - sedalo, sdaliste,
trina cristiana - saltir, sdiliste, stolica.
knjizica navka krscan- Cattedrale st. chiesa prin-
skoga. cip. diocesana - stolna v.
Catechista - ucitelj v. tuma- prvostolna crkva ; ag.
citelj nauka krsanskoga. di cattedra - sdalistan,
Catechizzare - uciti v. lu- sdilikan, stolican.
maciti nauk krscanski. Cattivare, far prigione - u-
Catecumeno - krstivnik. zaptiti, zatvoriti, utamni-
Categoria - razred , razdla ; citi, p.far schiavo - zarobiti,
maggiore categoria - visji zasuznjiti, usunjiti, p. in
razred. durre all' ubbidienza - u-
Categoricamente r razredno, pokoriti , poniziti (koga),
razdlno. p. procacciarsi stima, fi
Categorico - razredan, razd- ducia , affetto ecc. - po-
lan ; discorso categorico - stignuti (postici, zadobiti,
razredni govor. pribaviti si cije) povren-
Catena - veruga , veriga, o- stvo, zaufatiost, ljubav, u
CAT 109 CAU

dvarati cijem povrenstvu, per causa sua - zbog nje-


zaufanosti, ljubavi. ga; p. lite - pravda, par-
Cattiveria - zlobnost, opakost, ba , parnica; causa ci
rdjavost, huncutaria. vile - gradjanska pravda -
Cattivit , schiavit - suzan- penale - karna pravda.
stvo , robstvo , p. malva Causare,trattar le cause- bra
git. V. Cattiveria. mii pravde, pravdati se, p.
Cattivo, ag. prigioniero - addurre per cagione - do
uzaptjen , zatvoren, utam- vesti v. pridontikao razlog
nicen , p. schiavo - zaro- v. uzrok, krlviti, okriviti,
bljen, zasuznjen, usuznjen, kriviti. V. Cagionare.
p. maligno - zao, zal, zlo- Causato. V. Cagionato.
cest, rdjav, opak, hud. Causidico - pravdac, prav
Cattolicismo - katolicizam, da, zastupnik, odvtnik.
vra krscanska , krsan- Cautare - osgurati, jamciti,
sko vroizpovdanje. ujamciti, utvrditi.
Cattolico ag. - katolicki, ka- Cautela, precauzione - opa-
tolicanski, katoliceski, svet, znost. ostraznost, svst, po-
posvetjen,pravovran, pra- zornost. V. Cauzione.
voslavan; chiesa cattolica Cautelare va. - osgurati,
- katolicka (katolicanska, obezbditi , ujamciti, ucu-
katoliceska, sveta, pravo- vati, obraniti, np. p. assi
vrna.pravoslavna) crkva . curarsi - osgurati se, o-
Cattura - uzaptjenje, utamni- bezbditi se, ujamciti se,
cenje, zatvorenje. obraniti se.
Catturare, far prigione - - Cauto - opazan, smotren, po-
zaptiti, utamniciti , zatvo- zoran, razboran.
riti. Cauzione - sgurnost, s-
Causa, cagione - uzrok, ra- gurnica, jamevina , jem-
zhg, per causa (a ca stvo, ostraznost, ucuvanje;
gione) - iz , zbog (gen.) ; cauzione legale - zakoni-
CAV - 110 - CAZ

tu sgurnost, depositare sina; montare a cavallo


la cauzione - poloziti jam- zajahati, zajahati konja v.
ievinu , p. garanzia - po- na konja, sellare il ca
rucanstvo. vallo - osedlati konja, in
Cavalcamento -jahanje, ja- ferrarlo - podkovati konja,
senje, jezdenje, konjicarenje. imbrigliarlo - zauzdati ko
Cavalcare -jahati, jasiti, jez- nja.
diti, konjicariti. Cavare, trar fuori - vaditi,
Cavaliere, chi cavalca - ja- izvaditi (con viol.) izkinuti,
hac, jahaoc , jezditelj, p. diritto di cavarpietre-pra-
soldato a cavallo - ka vo vaditi v. vadjenja kame-
njanik, konjicar, p. chi nah, p. scavare la terra -
ornato di dignit caval kopati v. odgracati zem-
ieresca - vitez ; cavaliere lju, p. ritrarre, guada
dell' ordine di Francesco gnare - izvaditi, dobiti, do-
Giuseppe I. - vitez redet bivati. V. Liberare. Sot-
Franje Josipa I.oga, p. trarsi.
gentiluomo - plemenitas. Caverna - spila, raspalina,
Cavallerescamente - vitezki, rupa, jama, rov, rovje.
plemenito. Cavernoso - Spilast , Hpilav,
Cavalleresco - vitezki , ple- jamast, rupast, rovast.
menit; atto cavalleresco Cavezza, fune con cai si
- vitezko v. plemenito delo. legano i cavalli - oglavi-
Cavalleria - konjanictvo ; ca ca, oglavje. V. Capestro.
valleria e infanteria - ko Caviale - angutar.
njanictvo i psactvo: Cavillare - pletkariti , okoli-
Cavallo - konj, parip , dim. sati, guzvariti.
konjic, paripcic, sprez. - Cazzottare - zgnjocati, znjo-
konjina, paripcina, p. ca cati, pestati.
vallo piccolo e magro - Cazzotto - zgnjoc, znjoc, pest.
kljuse, kljuseto, sprez. klju- Cazzuola , strumento per
CEC 111 CEM

pigliar calcina- zlica,kaca. Celebrare, esaltare - slaviti,


Cece, legume - cie. proslaviti, uzveliciti, nositi
Cecit - sUpoca, slpost, p. do zvzde v. kovati u zv-
offuscamento - smutjenje, zde (koga), hvaliti, pohva-
obsnjenje. liti, p. dir la messa -ma-
Cedente -ustupnik, popustnik. siti (reci, stiti, sluziti) sve-
Cedere, rinunziare - ustu- tu misu, celebrare le noz
piti, ostaviti, puniti, po- ze - pirovati, celebrare le
pustiti; cedere i proprj feste - stovati v. postovati
diritti - ustupiti svoja pra blagdane.
va, cedere il posto - da Celebrazione, il celebrare -
ti v. uciniti mesto , uklo- slavljenje, proslavljenje, u-
niti se, cedere alla com zvelicenje , kovanje u zv
petenza del giudizio - u- zde, hvaljenje, pohvaljenje,
- stupiti sudbenojnadleinosti. masenje, rtcenje (stijenje,
Cedola - cedulja, listic, listak, sluzenje) svete mise, piro-
p. obbligatoriale - obvezni- vanje, stovanje v. posto-
ca, p. cedola di banco - vanje blagdanah.
banka, bankocedulja. V. Celebre , autorevole , par
Polizza. Cambiale. landosi di testimonianza
Cedro - cetrun, citron. - veleznacan, oblastan, p.
Ceduto - st. ti. - ustupljenik, famoso - glasovit, gla-
ag. ustupljen , ostavljen, snovit, slavan , slavovit,
pusten, popidten. znamenit, uzglaen, uzvisen.
Ceffata - pljuska , zausnica. Celeste - nebeski, nebesan.
Ceffo , muso del cane , e Celibato st. - neudaja, neu-
d' altri animali (si attri datba, neovncanost.
buisce anche all' uomo Celibe ag. - neudan , neuda-
quando deforme, o per jen, neovncan (rifer. a
ischerno) - rilo , trubac, uomo, anche) neozenjen.
rilica, trubica. Cembalo - cimbal, tambalas,
s
CEN 112 CEN

bubanj. V. Gravicem- Censettanta - sto sedandeset,


balo. sto i sedandeset.
Cena - veera. Censo , tributo - zakupnina,
Cenare - vecerati. danak; censo fondiario -
Cenciajuolo - krpar. podnina, tleovina. V. Ri
Cencinquanta - sto petdeset, munerazione. Catasto.
sto i petdeset. Censore - prosudnik, razsu-
Cencio - krpina , odrtina, dnik, cenzor.
rutina, razdrtak. Censura -prosuda, razsuda
Cencioso - krpinast , krpi- cenzura.
nav, rutinast, razdrt. Censurare, correggere, ri
Cenere - popel, pepel, pe- prendere - koriti , ukoriti,
peo, lug ; coprire il fuo karati, pokarati, p. giudi
co colla cenere - zapre- care delle opere altrui -
cati (zapretati) v. popre- prosuditi, prosudjivati, raz-
cati oganj. suditi , razsudjivati.
Cenno - mah, zamahanje, ma- Centinajo - stotina, stotinak,
gnutje, pomagnutje, p. in stotnica, ceni.
dizio - znak, p. comando Cento - sto, statina (gen.) :
- zapovd, nalog. cento buoi - sto v. statina
Cenobio st. - mostir, mana- volovah.
stir, samostan. Centogambe, insetto - smo-
Cenobita -fratar. gorica, stonogaca.
Cenobitico, che appartiene Contoraila - sto tisuc, sto je-
al cenobio - mostirtki, ma- zera.
nastirski, samostanski, al Centrale - srdotocan; cen
cenobita - fratarski. trale autorit - srdotona
Cenqnaranta - sto cetrdeset, oblast , governo centrale
sto i cetrdeset. marittimo - srdotona po-
Censessanta - sto sestdeset, morska oblast.
sto i sestdeset. Centralizzazione - usrdoto
CEN 113 - CEK

enje, centralizacia. janje, nastanje, gledanje,


Centro - srclina, srdotok, trsenje. V Cercare; p.
srdotocje, srdotocnost. il chiedere la limosina -
Centuplo - stokralan. prosnja, prosjacenje; an
Ceppo , base dell' albero - dare in cerca, o fare la
panj, koren, krlj, trup, cerca - ic na prosnju, pro
p. legno su cui si deca siti, prosjaciti.
pitano i malfattori - cok, Cercare, adoperarsi per tro
p. stipite - pleme, kolno, vare - traziti, iskati, iziski-
rod , tedovina, porodica, vati, iziskavati, poiskati,
loza , stablo, p. catena - potraziti , p. esaminare
okove, veruge, zeleza; met - izpitati, izpitivati, razpi-
tere nei ceppi - zakovati, tati, razpitivati, izvidti,
zaverugati (koga). V. Li cercare attorno tastando
nea. - pipati, izpipati, p. pro
Cera, sostanza prodotta dal curare - nastojati, nastati,
le api - vosak, vosk; can gledati, trsiti se.
dela di cera - voscenica, Cerchia, cerchio - obruc, p.
svca od voska , p. sem muro di cinta - ogradja,
bianza e aria di volto - p. altra cosa che cinge
izgled, izlik, p. volto. V. in giro - okolak, okolina,
Aspetto. obkolje, pas, opas, opasak.
Ceralacca - vosak pecatni. Cerchiajo - obrucar.
Cerca st. cercamento - tra- Cerchiamento - uobrucenje,
zenje , potrazenje , istenje, obkruzenje, okruzenje, ob-
iskivanje, iziskavanje, i- kolenje, opasanje.
skanje, poiskanje, poiski- Cerchiare - uobruciti, obkru-
kivanje, proiskanje, proi- ziti, okruziti, opasati.
skicanje, izpitivanje, raz- Cerchio, circolo - krug, kru-
pitivanje, razpitaianje, iz- glo, okrug, okruglo , p.
vidjenje, izpipanje, nasto- ci che cinge - pas, opas,
8
CER 114 CER

opasak, p. cerchio da bot Certamente -jamano, slai


te - obruc, p. corona, ghir no, stanovito, za stalno
landa - krunica, kruna, v v. stanovito , za ista , do
nae, p. cerchio di per istine, bez dvojbe, svaka-
sone radunate - kolo. ko , svakojako , izvstivo,
Cereale, biada - zito. dakako.
Cerebro. V. Cervello. Certare, combattere - boriti
Ceremonia, culto esteriore se, biti se, ervati se.
di religione - obred, obre- Certezza - izvstnost, izvsti-
da, obicaj (molitve, pomo- vost, stanovitost, stalnost,
ljenja, redovi) svete mate nedvojbenost , nedoojnost,
re crkve, v. obicaji (mo ntsumnjivost.
litve eccj crkovni, p. atti Certificare - svdociti , tvr-
che i magistrati ecc. fan diti , uistiniti , obistiniti,
no nelle funzioni solen poistiniti.
ni - svetkovanje, castjenje, Certificato - dokaznica, po-
pocastjenje, p. formalit - tvrdnica, $cdocba, sv-
obicaj, navada, p. dimo docanstvo, vrodajnica.
strazioni reciproche di Certo st. V. Certezza, av.
onore fra privati - pos- V. Certamente, ag. accer
tjenje, podvorenje, klanja- tato - uvren, obsvdoen,
nje, poklanjanje , udvor- p. determinato parlando
nost. si di tempo - opredljen,
Cereo ag. - voscen, st. gros ustanovljen, p. reale - i-
sa candela di cera - sv- stinit, stanovit, stalan, bez-
cina, cer, krtiat. dvojben, nedvojben, izv-
Cereria - voskarnica. stan, p. alcuno - nki, ta-
Cero. V. Cereo. nki, nkoj , ngdo, nka-
Cerotto - voscena mast, melera. kav, nekakoi.
Certame - borba , bitka, r- Certuuo. V. Certo.
vanje. Cervello - mozljan, mozdan,
CER 115 CHE

mozljen; voltare il cer Menje, pusenje, zapuscenje;


vello - patioriti, izmunje- conchiuso di cessazione -
niti, poluditi. V. Lam odustajna odluka (odust.
biccare. zakljucak). V. Desistenza.
Cervellotico ag.-svojevoljan, Cessionario - ustupovnik.
smsan, nor, munjen. Cessione - ustup , ustuplje-
Cerviere, lince - ris. nje; cessione dei beni -
Cervo -jelen, jelin, f m .kouta . ustupljenje dobarah.
Cesareo ag. - cemrski ; ce Cestella - kosic, kunestrica.
sareo regio - cesarsko- Ceto , balena - kit , balina,
kraljevski. p. ordine di cittadini -
Cesoje - skare. odl, stranka (gradjanah).
Cespite - bus, grm. Che, pron. rei. - koji (koja,
Cessare, tralasciare di fare koje), p. quanto - koli, ko-
- odustati, prestati, cessa liko, da che (da quando
re dall* ulteriore inqui che) - od kad, od kada,
sizione - odustati od da- p. qual cosa? - koja
ljeg iztrazivanja, p. rima stvar, sto , ta, ca, stoje ?
ner sospeso - prestati, u- p. perch, a qual fine?
trnuti, p. sospendere - zac, zasto , zbog v. radi
obustaviti, zaostaviti, pu- cesa, cemu, za koji uzrok,
stiti, zapustiti, p. aste iz v. radi kojega uzroka,
nersi - uzdrzati se, priu- na koju v. za koju svrhu?
zdrzati se, uzpregnuti se. p. quale ? kakov , kakav,
V. Scadere. Desistere. kakvi, koje vrsti v. na
Cessato - prestan, utrnut, ravi ? p. il che , la qual
utrnjen. cosa - sto, koja stvar, ( con
Cessazione - prestanak, odu- giunzione dopo il verbo) -
stanak, il cessare - pre- da, adoprato col compa
stanje, odustanje, utrnje- rativo - neg, nego, negoli,
nje, obustavljenje, zaostav- nego je, sto je, pria che-
CHE 116 CHI

prie v. pervo nego, prie te - mirno, umireno, tiho. V.


neg, che se - dali , aMoli, Secreto. Chetamente.
dali pako , dali ako, ali Chi, pron. rei. -koji (koja,
ako, p. poich. V. Per koje), ki (ka, ko), p. co
ch. lui o coloro che - on
Chele, forbici dello scor (onaj) koji, ani koji, p.
pione , granchio ecc. - chiunque -svak, svaki,po-
kljsca. jedini, svi, p. alcuno che
Cherica - kavka, kokula. - nki koji, chi ? che per
Chericale - diacki, zakanski. sona? - kojittko ? tkolihhi
Chericato-diactoo, zakanstvo. mi chiama - tko me zove ? di
Cheri co - diak, zakan , p. chi ? - ciji (cija, cije), -
ecclesiastico - crkovnik, gov (cigova, cigovo)1V'
svetjenik. Che.
Cherubino - kerubin. Chiacchiera, ciarla - blebe-
Chetamente, senza rumore tnja, brblja, blebetanje,
- tiho, iz tiha, p. pian pia brbljanje.
no - malo po malo, pola- Chiacchierare - brbljati, bk-
gano, p. tranquillamente - betati, p. discorrere per
mirno. V. Secretamene. passatempo - pogovarati
Chetare va. quietare - tesiti, se, brbljati.
utsiti, miriti, umiriti, utalo- Chiacchierone - brbljalac,
ziti,utaziti,upokojiti, p. mi brbljavac, blebetulja.
tigare - ublaziti, osladiti, Chiamare - zvati, zazvati,
olaksati,, np. utsiti se, pozvati, p. nominare -t-
umiriti se, utaloziti se, u- menovati, nazvati, nazira-
taziti se, upokojiti se, p. ti, p. invitare - pozvati,
tacere - mucati, zamucati, chiamare gridando - idea
sutiti, umuknuti, zamuknuti. ti, zaukati, il chiamare -
Cheto ag. - tih, miran, mi- zvanje, zazvtinje, zaziva-
ruju, av. p. pacificamen nje, pozvanje, imenovanje,
CHI 117 CHI

nazwanje, ukanje, zauka- liquido - bistar, p. lucen


nje. V. Citare te - jasan , sjajan, p. in
Chiamata, invito - pozov, po- telligibile - razumljiv, raz-
ziv, zazov , uk, p. segno govtan, met. jasan ; la co
di una chiamata indi sa chiara del tutto -
cante il luogo di una stvar je posve jasna, p.
aggiunta in uno scritto - sereno - vedar, p. netto -
pozovka. cist, av. V. Chiaramente.
Chiamato, part. di chiamare Chiasso - buka , huka, tala-
zvan, zazvan, zazivan, po- buka, larma, Samor.
zvan, pozoven, imenovan, Chiavare, serrare a chiave
nazvan, nazivan. - zaklopiti, zaklapati, za-
Chiara, albume dell'uovo - kljuciti, zakljucati, zatvo-
blanac, blo od jaja. riti kljucem, p. conficcare
Chiaramente - jasno, bistro, - zabiti, zatuci, tatis-
blodano, izrazito , razgo- nuti.
vtno ; esprimersi chiara Chiavatura - zaklopljenje, za-
mente -jasno se izraziti. klapanje, zakljucanje, za-
Chiarezza - jasnost, jasnoca, kljucenje , zatvorenje klju
blodanost, bistrina , raz- cem , zabijenje , zatuenje,
govtnost. zatisnenje.
Chiarire va. - razjasniti, zbi- Chiave - kljuc, dim. kljuci,
striti, razbistriti, izbistriti, aum. - kljucina.
oblodaniti , raztumaciti, Chiedere, domandare -pita-
np. divenir chiaro - raz ti, zapitati, iskati, zaiska-
jasniti se, zbistriti se ecc. ti, poiskati, moliti, umoliti,
p. uscir di dubbio - obsv- p. mendicare - prositi,
dociti se. V. Dimostrare. prosja&iti.
Risolvere. Risplendere. Chiedimento - pitanje, zapi-
Chiaro -, st. luce - svtlost, tanje, iskanje , zaiskanje,
svtljavina ; ag. chiaro di poiskanje, moljenje, umo-
CHI 118 - CHI

tjenje, prosenje , prosja- stan, mostir, manastir.


cenje. Chirografo ti. documento
Chiesa -crkva, crikva, hram; del contratto di mutuo -
chiesa collegiale - zbor- zaduznica, obveznica.
na crkva, cattedrale - Chiromante - rukogatalac.
stolna crkva. Chiromantico - rukogatav.
Chimera, mostro favoloso - Chiromanzia - rukogatanje.
kozolav , p. invenzione Chirurgia - vidarstvo, ranar-
fantastica - izmisljenost, nictvo, ranarstvo.
pustolovina. Chirurgico - vidarstven, ra-
Chimerico, ag. - beztemeljan, narni, ranarnicki.
lud, prazan , tastan, pr- Chirurgo - vidar , ranarnik,
hav. ranar.
Chioccia, gallina che cova Chitarra - poludrica.
o guida i pulcini - kocka, Chiudere, serrare - zatoorl-
kvocka. ti, zaprti (colla chiave) -
Chiocciare, della chioccia - zaklopiti, zakljuciti, (chiu
kockati, kvockati. dere stringendo) - zati-
Chiodo -caval , cavao, dim. enuti, pritisnuti, (socchiu
cavlic, aum. cavlina. dere) - priprti, p. epilo
Chioma, l'insieme dei ca gare - zaglaviti, zakljuciti.
pelli (dell' nomo) - vlasi, dokoncati, okoncati, sver
kose , (del leone) - nino, diti, dovrsiti ; chiudere lo
(del cavallo) - grive, p. scritto - zaglaviti pismo.
raggio delle comete -rep V. Circondare. Nascon
(in poes.) p. rami e fron- dere.
di degli alberi - grane, Chiunque - svaki koji, poje-
kite, p. ammasso di peli dini koji, svaki on.
alla sommit di certi se Chiusa, riparo, argine - o-
mi - vlasi, kose. grada, zatvor, nasip, p.
Chiostro, convento - samo- fine d' un periodo ecc. -
CHI - 119 CIF

zakljucak, zaglavak, do- varanje , brbljanje , la-


koncanje, svrsetak , kraj. janje.
Chioso st. luogo circonda Ciarlatano , cantambanco -
to e serrato - ograda, za- glamaza, glumar, varalica,
tvor; ag. zatvoren, zaprt, pacuhar, p. vano parla
zapren, neotvoren , zaklo- tore - brblja , brbljavac,
pljen, zaklopit, zakljucen, lajavac, lajalac.
zatisnut, pritisnut, (soc Ciarlone - berbljalac, brblja
chiuso) priprn, zaglav- vac, kljepetusa.
ljen , dokoncan, okoncan, Cibo - hrana , jelo , jisbina,
sversen, doversen. V. Chiu jesbina, jestvina.
dere. Ciborio - shrana tla Isttsova
Ciancia, scherzo - sal, za- v. gospodinova.
novt. V. Chiacchiera. Cicala - cere, evrc, cvreak,
Cianciamento - brbljanje, krs.
plentanje, cevrljanje, sa- Cicalamento - crcenje, cver-
tenje, dtinjenje , zanov- cenje, krstanje.
tanje, igralkavje, igranje. Cicalare - certti, evrciti,
Cianciare - brbljati, plenta- krstati.
ti, cevrljati, p. scherza Cicogna - leleb, babak.
re - saliti se, dtiniti, za- Cicuta, erba vel. - trubelika,
novtati, igralkati, igrati. zvolina.
Ciarla, vana loquacit - br- Ciecamente slpo , nevidi-
Uja, blebetnja, plentanje. vo, coravo, tmastno.
p. nuova improbabile - Cieco - slp, oslpljen, cieco
izmisljenost , izmiUjotina, d' un occhio - corav.
tlapa. Cielo - nebo, nebesa, p. pa
Ciarlare - brbljati, blebetati, radiso -raj. V. Atmosfe
plentati, zanovetati. ra. Clima.
Ciarlatanismo - glumarstvo, Ciera. V. Cera.
glumarenje , pacuharstvo, Cifra, sfgno convenzionale
CIG 120 - CIN

porazumni znak (zabilje- Eccellenza.


zka, pismo, slovo), p. ab Cimentare va. sperimenta
breviatura di nome - ime- re - kuati, pokusati, isku-
na fimenovnq) pokratnica, siti, obsvdociti se, p. por
p. numero - broj, cislo. re in pericolo - stolti
Ciglio - obrva, obrvica; in (postaviti, metnuti) u v.
arcar le ciglia - napeti o- na pogibelju, np. metter
brve. V. Occhio. si in rischio - staviti st
Cignale , cinghiale - vepar, ecc. v. na pogibelju,
borov, divji prasac. usuditi se, postupiti se.
Cignere - opasati, pripasati, Cimento, prova, esperimen
opojasiti , pripojasiti, p. to - pokusaj , okusaj , ku-
circondare - obkrusiti, ob- sanje, pokuianje, okusanjt,
koliti, p. avvincere - ve- p. pericolo -pogibelj, ven
zati, obvezati, p. fasciarsi tura - sreca.
- opasati se, pripasati se, Cimice - cinka, cimavica, st-
ecc. nica.
Cigno - labud, lebet, lebut. Cimitero - grob, grobje, gro-
Cigolare, stridere dei legna boviste , dol, pocivalike.
mi ecc. fregati insieme - Cingolo - pas , pojas , opas,
- skripati, p. stridere, opojas.
fischiare del tizzo verde Cinquanta - petdeset, pede-
quando abbrucia - kvil- set.
kati, curikati, curkati. Cinquantesimo - petdeseti, pi-
Cilicio - kostreta, pokora. deseti.
Cima , sommit - vrh, vr- Cinquantina - petdesetak, pi-
hunac, vrsic, vrsak, vis, desetak.
p. altezza o colmo d' u- Cinque -pet (gen. pi); cin
na cosa - visina , visost, que fiorini - pet forintah.
povrsje , p. estremit - Cinquecento - pet sto, pet
kraj, konac, svrsetak. V. stotinah.
CIN 121 GIR

Cinquennio - petoltje. Cipiglio - krivogled, namer-


Cinquina - petka, petorica. da.
Ci, pron. -ooo, ono, to, Cipolla - kapula.
oto, ova(ona, ta, ota,) stvar; Cipresso - cipres, cempres.
con tutto ci - sa svitn Circa, intorno - vrh, svrh,
titn ; cionnonpertanto - ni- vrhut sverhu, glede (gen.)
Htarnemanje, nistanemanje, o (loc.) ; circa 1' affare -
vendar. vrhu predmeta, circa l' at
Ciocch, pron. - sto, stono, tentato - o pokusaju.
ono sto Circolare vn. volgersi o gi
Cioccia, voce colla quale rare attorno - okricati se,
i bambini chiamano la obi-acati se, svertati se, oko-
poppa - cica , sisa , eice, lisati, okolisiti, ici na okolo,
sise. frndati; circola la voce
Gocciare , poppare - cicati, - puknuo je glas , glasa
sisati. se , divani se , govori se,
Cioccolata- cokolata. ljudi govore (divane, po-
Cio av. - najme , tojest, to vdaju, kazu) ; ag. roton
ce reci, to breci, a to, do - krugal, okrugal, obal,
po taj nacin. obrucav, obrucast ; di cir
Ciondolamento- visenje,klen- colo (d' una parte di pro
panje. vincia) - okruzan; auto
Ciondolare - visiti, klempati. rit circolare - okruzna
Ciondolo, cosa che cion oblast ; st. p. lettera cir
dola - visilo, visalo, klem- colare - okruznica, posto
palo. V. Orecchino. nica.
Ciondolone st. - bezposlica, Circolarmente - okruzno, o-
niskoristi, av. viseci, visuc. kolno, okolivo.
Ciotto 8t. ciottolo, sasso - Circolazione , il circolare
golvt, pesak ; ag. p. zop dei fluidi ne' corpi orga
po - sepav, hrom. nizzati - tecenje, okolisa
CIR 122 CIR

nje, okolisenje; p. movi en, zakruzen, ogradjen,


mento progressivo del zagradjen, opasan, opa-
sangue dal cuore a tut sen.
te le parti del corpo e Circonflesso ag. che ha cir
viceversa - tocenje (e co conflessione - ugnut, na-
me sopra) (kbrvi). vinut , zavinut ; accento
Circolo , cerchio - krug, o- circonflesso - navinuti v.
krug, okruglo, kruglo, p. rogati naglasak.
crocchio di persone - ko- Circonflettere , piegare in
lo, p. parte d' una pro cerchio - ugibati, ugnuti,
vincia - okruzje, okruzni navinuti, zavinuti.
odl, p. luogo rotondo - Circonscritto - omedjaen,
guano; circolo vizioso - ogranicen, ugranicen, do-
pletka , okolisanje, pletka- mren, opisan.
renje. Circonscrivere , restringere
Circoncidere - obrezati, obre- omedjasiti, ograniciti, u-
zovati. graniciti, domriti, p. de
Circoncisione - obrezanje, o- scrivere - opisati.
brezovanje. Circonscrizione - omedjase-
Circonciso - obrezan, obre- nje , ogranicenje, ugrani-
zovan. cenje, domrenje, opisanje.
Circondare - obkoliti , okru- Circospetto ag. guardato
ziti, obkruziti , zakruziti, intorno -obgledan, nadgle-
ograditi, zagraditi, opasa- dan, p. accorto, consi
ti. V. (-tirare. derato - mudar, segav, o-
Circondario , dintorno - o- pazan , hitar , razboran,
kolis, okolina, okrug, d- smotren, pozoran, pomari,
lokrug, podrucje. V. Giu pomnjiv.
risdizione. Distretto. Circospezione- mudrost, smo-
Circondato ag. - obkolen, trenost, razbornost, ostraz-
obkoljen , okruznn , obkru- nost, pomnja, pozornost.
CIR 123 CIV

Circostanza r okolnost, obsto- Cittadinanza - gradjanstvo ;


janje, obstojateljstvo ; cir diritto di cittadinanza -
costanze aggravanti - o- pravo gradjanstva v. gra-
kolnosti otegotjujue v. o- djansko pravo.
teskujuce, mitiganti - okol- Cittadino 8t. - gradjan, gra-
nosti ublazujuce v. ubiti - djanin, concittadino - su-
Uve. gradjan, sugradjanin, ag.
Circuito st. - okolis, okruzje, di citt - gradjanski, grad
V. Cerchio. Circolo; ag. ila.
V. Circondato. Ciuffo - peritin, kika. V.
Ciriegia - crsnja , trsnja. Ceffo.
Cirimonia. V. Ceremonia. Ciurmadore, cerretano - gla-
Cisterna - gusterna , sterna, maza, giutnar, varalica.
bunar, nakapnica, vodo- Ciurmaglia - celjadina , hla-
sprava, studenac. pa, izmet puka.
Citare - zvati , pozvati , pri- Civaja - nocivo.
zvati, pozivati ; citare tal Civanzo - dobitak, korist.
uno in giudizio - pozvati Civico - gradski, gradjanski;
koga pred sudom v. pri giudizio civico - gradski
sudu, p. eccitare - nukati, sud, guardia civica - gra-
ponukati, nagovarati, p. djanska straza.
addurre ragioni. V. Al Civile, cittadinesco - gra
legare. djanski, gradski, di costu
Citatoria - pozivnica. mi nobili e civili - izo-
Citazione - poziv, pozov ; ci brazen, prosvtjen, p. ur
tazione dell' imputato - bano - uljvdan, udvoran,
pozov okrivijenika. contrario di penale -gra
Citeriore - ovostran. djanski; causa civile -
Citt (per lo pi cinta) - gradjanska pravda, codi
grad, (aperta) varos; cit ce civile e penale - gra
t capitale - glavni grad. djanski i karni (kazneni) za-
f
CIV 124 CLE

konik. cetvrti razred, classe di


Civilt - izobrazenost , pro- dieta - nadnevnicki razred;
svta, p. urbanit - ulju- p. armata navale - po-
dnost, udvornost. morska siia (ceta, vojska).
Civilizzare - izobraziti, pro- Classico, di prima classe -
sctiti. prvoredan, prvog reda,
Civilizzato - izobrazen, pro- v. razreda, p. eccellente
svtjen. - izvrstan, vri, privrl,
Civilizzazione. V. Incivi znamenit, p. autorevole -
limento. oblastan, cniv, valjan.
Clafter (klafter) - hoat; due Classificare - razrediti.
klafter - dva hvata. Classificazione - razrdjenje,
Clamore - zamor, romon, ro- razredjivanje.
gobor, urnebes. Clausola - zaporka , posebni
Clamoroso - zamoran, gro- clanak; clausola d' inta-
motan, grohotan, rogobo- volazione - uknjizna v.
ran, urnebesan. uknjizbena zaporka.
Clandestinamente - potajno, Claustrale - mostirski, ma-
muce, skrovno, kradoma, nastirski.
kradomice, kradorn. Claustro mostir, manastir,
Clandestino -potajan, pomu- samostan. V. Chiuso.
can, skrijen; discorso clan Clausura, luogo ove si
destino - potajni govor. rinchiudono i religiosi -
Clangore, suono delle trom redovnicki zatvor , p. ob
be - trubljenje , zvek, p. bligo degli ordini reli
suono di una voce a- giosi di non uscir dal
cuta e sibilante - vrisk, convento, e di non am
vriskanje. mettervi persone di ses
Classe, ordine di distribu so diverso - zavtna v.
zione - red, razred, vrst, mostirska zabrana.
vrsta ; quarta classe - Clemente - blag, milostiv, mi-

*
CLE 125 - COE

lostan, milostioan, dobro- tvrdoglavast, tverdokoran.


stiv, blagostir, milotvoran. Cocco - kok.
Clemenza - blagost, milost, Coccodrillo - krokod'd, kttku-
milostivost , milostivnost, drio.
dobrostivost , llagostivost, Cocente, che cuoce - kuha-
milotvornost. juc , vrel , p. ardente -
Clero - svetjenicki sbor (skup), guruc, vruc.
clero regolare - redovni- Coda - rep.
cki sbor, secolare - duho- Codesto - ta, otaj, (ta, ola,
vno-svtovnicki sbor. to, oto,); di codesto luo
Cliente , persona per cui go - tamosnji, tomstni, to-
1' avvocato agita la causa strani , (tamosnja, tom-
- branjenik, obranjenik, p. stna , tostrana , tamosnje,
partigiano - pristas , pri- tomstno, tostrano), code
stasa, p. protetto - stitje- sto stesso - ta isti (ta ista,
nik, okriljenik. to isto,), codesto giudi
Clientela, insieme dei clien zio - ta (otaj, tamosnji,
ti - branjenici, obranjenici, tomstni, tostrani) sud.
p. patrocinio - nadkril- Codice , libro che contiene
nictvo, obrana, obranba. le leggi - zakonik ; codi
Clima - podnebje. V. Paese. ce civile universale - ob
Regione. oi gradjanski zakonik, co
Climaterico - opasan , pogi- dice penale - kazneni za
beljan. konik ; p. manoscritto an
Coadjuvare- pomoci, podpo- tico - stari starodavni (sta-
moci, pomagati, podpoma- rodobni) rukopis.
gati , pripomoci. Codicillo - zapisje.
Cocchiere - kocias. Coerede. V. Erede.
Cocchio - kocia. Coerente - odnosan.
Cocchiume - tapun, taplun. Coerenza - odnosaj , odno-
Cocciuto ag. - tvrdoglavan, xenje, savezaj.
COK 126 COL

Coetaneo - istoltan. jedno- Cognizione - znanost, znanje ;


doban, istodoban. cognizione di causa - u-
Cofano, corbello - kos, dim. zrokoznanje.
kosic. Cognome - pridvak, prezi-
Cogitabondo - zamisljen. me, predime ; nome e co
Cogliere, (1* erbe ecc.) - bru gnome - ime i pridvak,
ti, birati , pobirati (T uva ime i prezime.
ecc.) - trgati, (P aver col Coincidere - sudarati, odgo-
to abbastanza) nabrati, varati.
natrgati, ("finir di coglie Cointelligenza. V. Intelli
re) pobrati, potrgati, do- genza.
brati, dotrgati, p. rinve Cointeressato st. - sukorist-
nire - naci , premaci, p. nik, dionik.
acchiappare - zgrabiti, po- Coito. V. Copula.
grabiti, p. accogliere - Col - onamo, u onom mstu
prijeti, p. colpire - pogo- (u ono msto).
diti, srtiti. V. Accadere. Colabrodo -juilno sito.
Prendere. Colendissimo - mnogocastan,
Cognata, moglie del fratel mnogostujen, mnogostovan,
lo - nevsta, p. moglie mnogopostovan, velecastan.
del fratello del marito - ecc.
jetrva, p. sorella del ma Colra, malattia - kratelj.
rito - zava, muzevlja ge Coleroso - krateljan.
stro; p. sorella della mo Colazione, paslo mattutino
glie - svasta. - rucak, juzina, uzina.
Cognato, fratello del mari Colla, fune da patibolo - u-
to - dver, p. fratello del davka, zadavica, zanka,
la moglie - mrjak, p. ma uzanka, p. materia vi
rito della sorella, verso scosa e tenace per at
la sorella della moglie - taccare legnami ecc. - klia,
svak. lpnica.
COL 127 COL

Collaborare - sudati, sud- Collegare v&.-zdruziti, xpo-


lovati, suraditi. jiti, spraviti, np. unirsi -
Collaboratore - sudlatnik, zdruziti se, spraviti se,
sudlovatelj, suradnik. sporazumiti se, dogovoriti
Coll aua, catenella d'oro se.
che si porta al collo - Collegatario. V. Legatario.
zlatna ovratica v. ovratni- Collegato st. confederato -
ca, zlatni ogerljaj , zlatno svezanik , saveznik ; ag.
ogrlje, di gioje - bisrna congiunto - zdruzen, spo-
ovratica ecc. jen, svezan.
Collaterale - sustran , pobo- Collegiale - zboran, zdruzan,
can. V. Linea. skupiteljan; collegiale giu
Collaudare -pohvaliti, odo- dizio - zborni sud.
briti. Collegio - zbor, skupilite.
Collaudazione - pohvaljenje, Collera - jad, srditost, sr-
odobrenje. zba, rat,serzba.
Collazionare - usporediti, Collerico - jadljiv, serdit.
sravniti. Collettivamente - zajedno ,
Collazione, riscontro di scrit skupno, jednokupno,jedno-
ture - usporedjenje , srav- skupno, ujedno.
njenje, p. conferimento Collettivo ag. di nome che
di benefizio ecclesiasti nel singolare comprende
co - podljenje crkvenog molte cose dello stesso
dobra, sl. collazione nella genere - skupan; nome
porzione legittima - ura- collettivo - skupno ime; t.
cunanje u zakonitom dlu. d. zbiran; cassa collettiva
Colle - vrde, berdce. - zbirna blagajna.
Collega - pajdas, sudrug. Collezione - sakup, pokup,
Collegamento, colleganza - sakupljenje , sakuplivanje,
obvezanost , obvezanstvo, pokupijenje, sabiranje, po-
dogovor, sporazumljenje. biranje, nabiranje; colle
COL 128 COL

zione delle leggi - sakup- accomodarsi - namestiti


ljenje zakonah. se, umstiti se, nastaniti se.
Collimare - zgajati, ugajati. Collocazione. V. Colloca
Collina, sommit del monte mento.
- glavica, glavica borda, Colloquio - pogovor, pogo-
brg, p. ischiena del monte varanje.
- rebro : le colline di Pago Collusione - dogovor, spora-
- Paske rebra. zumljenje ; collusione tra
Collisione, urto di due corpi sovrani - dogovor okru-
- svhoj, sukob, p. scossa njenikah v. vladarah.
violenta - tres, potres, p. Colmare va. empire a tra
contrasto di parole - pro- bocco -prepuniti, pripu-
turcje, oprcenje, protu- niti,prenapuniti,np. riem
slovje. pirsi - napuniti se, prepu
Collo, parte del corpo fra niti se, prenapuniti se.
la testa e il petto - orai, Colombaja - golubarnica.
p. parte pi alta del Colombo - golub.
monte - glavica, vrh v. Colnia, popolo mandato
vrsic brda (planine), p. ad abitare un paese - na-
fardello - brme, omotak. seljenici, naselbenici, il com
V. Rompicollo. plei. - naselba.
Collocamento - stavljenje, po- Colonia, contratto tra il pa
stavljenje, kladenje, poloe- drone ed il lavoratore
nje, namestjenje, umstjenje, del podere - pogodba v.
ponamstjenje, metjenje, na- ugovor zemljodelstva (te-
stanjenje, nasadjenje. zatva).
Collocare va. porre in un Colonizzare - naseliti.
luogo - staviti, postaviti, Colonizzazione - naseljenje,
klasti , poloziti , nam- naseljivanje.
stiti , umstiti , metnuti, Colonnello, piccola colon
nastaniti, nasaditi, np. p. na - stupic , stupcic , mali
COL 129 COM

stup v. stupac, p. coman di arma qualunque - uda-


dante di un reggimento * rac, p. l'atto di adoperar
pukovnik, tenente-colon la - mah, zumah, zamaha,
nello - podpukovnik. zamahaj ; p. accidente im
Colono - kmet, tezak, zemljo- pensato - zgoda, nenadni
delac. slucaj, di colpo, subito -
Coloramento - bojadisanje, namah, odmah, iz prvoga
malanje, farbanje. maha, dilj, udii], dilje;
Colorare - bojadisati, malati, colpo apoplettico - kaplja,
farbati. kapljavi udarac.
Colore - bqja, /arba, stroj, p. Colposamente - krivicno.
apparenza, pretesto - iz- Colposo - krivican. V. Dan
lika. no. Fallimento.
Colorire. V. Colorare. Coltello - noi, coltellaccio -
Colossale - gorostasan, oria- nozina, andiar; colpo di
ski, oriasan. coltello - noini udarac, fo
Colosso - gorosta.% gorostasa dero di - nonica.
met. orias. Colto, ag. coltivato, ammae
Colpa - krivnja, krivda, kri- strato - izobraien, prosv-
vica, krivina, p. fallo - cen, prosvcan ; uomo col
zabluda. V. Cagione. to - izobrazeni covk, p.
Colpevole - st. krivac, okriv- dotto - naucan; ag. da
ljenik, ag. krivican, okriv- cogliere - pobran, nabran,
ljen. poberen, naberen.
Colpire va. percuotere - u- Coltura, luogo coltivato - ob-
driti, udarati, udariti, p. radjeno msto (zemlja), p.
dare nel segno - pogoditi, coltivamento dei terreni -
zgoditi, srtiti, np. p. per obradjenje zemlje, stentanje.
cuotersi - udriti se, uda V. Incivilimento.
riti se, p. ferirsi - raniti se. Colui - on, onaj.
Colpo, percossa parlandosi Coma, virgola - piknja.
9
COM 130 COM

Comandamento, comando - / p. accomodato -poravnan;


zapovd, p. atto di coman oggetto accomodato - po-
dare - zapovdanje. ravnani predmet.
Comandante - zapovdnik, Combustibile - garrivo , met.
zapovdavac, zapovdalac. drvo.
Comandare - zapovdati, na- Come av. in guisa, -teo, kao-
loziti, nalagati, narediti. no, kako, kakono, kosto, na
Comando, ordine di fare - za isti nacin, na on nacin, o-
povd, nalog, naredba, p. nako isto, (preposizione)
facolt di comandare - poput (gen.) p. quanto -
oblast, vlast, moc. loli, toliko ; p. poich, su-
Combattere - bitise, boriti se, bitoch - budtici, cim, do-
tuci se, rvati se, bojovati, cim, potom, kako; come se
voevati, ratiti. V. Contra - kao da, kako da, toboze,
stare. reci bi; come sta la cosa?
Combattimento, battaglia - - kako se stvar imade t co
bitka, borba, tucnja, erva- me fu detto - kosto bi re
nje, p. contrasto dell' a- ceno.
nimo - nemir, smetnja. Comentare. V. Commentare
Combinamento, il combinare ecc.
- slozenje, ' slaganje, ti. p. Cometa - repata zvzda, re-
accomodamento - porav- patica.
nanje: combinamento ami Cominciare, dar principio -
chevole - priateljsko po- poceti, priceti, zapoceti, za-
ravnanje. V. Transazione. ceti, zametnuti, zaveri, po-
Combinare, mettere insieme cimati, uputitise.
- urediti, sloziti, siagati, ti. Cominciato - pocet, pricet,
p. accordarsi - poravnati zapocet, zacet, zametnut,
se, porazumiti se, nagoditi zavrzen, pociman.
se, naciniti se. Comitatense, di comitato -
Combinato - uredjen, slozen, zupanjski ; autorit comi
COM 131 COM

tatense - zupanjska oblast, menjenje , uspomenovanje,


"indizio com. - zupanjski napomenjenje.V. Memoria.
sud. Commendabile - pohvaliv,
Comitato (autorit) - zupa hvale v. pohvale vrdan.
nia; sapremo comitato - Commendare, lodare - hva-
vrhovna zupania, autorit liti, pohvaliti, p. approva
del comitato - zupanjska re - priznati, odobriti, p.
oblast, zupania, capo del raccomandare - priporu-
com. (supremo conte) - citi.
velila v. vrhovni zupan, Commendatizia, lettera - pri-
p. radunanza di persone - porucnica.
odbor, skupstina, spraviste. Commendatizio - priporuci-
V. Comitiva. teljan.
Comitiva, compagnia - prat- Commentare - razjasniti, to-
nja, pratba, sprovod, sbor. maciti, tumaciti, raztoma-
Commedia - igrokaz, igra, citi, razglabati.
igraUca; commedia in cin Commentario, libro in cui
que atti - igrokaz u pet scrivonsi i fatti memora
cinah. bili - dogodoupisnica, cino-
Commediante - igralac. pisna knjiga, p. libro di
Commemorabile - spomeno- commenti delle leggi - tu-
dostojan , uspomenodosto- macnica.
jan, nezaboravan. Commento, esposizione, in-
Commemorare - spomenuti, terpretazione - razjasne-
spomenovati , uspomenuti, nje, tomacenje, tumacenje,
uspomenovati, napomenuti. raztomaenje, razglabanje.
Commemorativo - dostiv, Commerciale - trgovacki;
domisliv, spomeniv, uspo- firma commerciale - trgo-
menw. vacka tvrtka.
Commemorazione - spome- Commerciante - trgovac, ter-
njenje. spomenovanje, wpo- zalac, frzac.
COM 132 COM

Commerciare - trgovati, ter- fare - ciniti, pociniti, uci-


ziti. V. Girovagare. niti; commettere un cri
Commercio, traffico - trgo mine - pociniti zlocin ; np.
vina, p. cambio di merci - darsi in potere altrui - po-
promet ; camera di com dati se, zadati se, povriti
mercio e industria - ter- se, preporuciti se (komu).
(jovacka i obrtnicka komo- Commiato - oprost, oprostaj,
ra, porre fuori di commer dozvola *a odlazak, odpus-
cio - metnuti izvan prometa, cenje, odpravljenje.
commercio all'ingrosso - Commilitone - suratnik, dru-
veletrztvo , trgovina na gobojnik.
veliko, al minuto - malo- Comminare , minacciare -
trztvo, sitna trgovina. V. prtiti, zaprtiti; a scanso
Girovago ; carteggio di della comminata multa -
lettere - dopisivanje, p. pod izbgom zaprtjene
commercio carnale - pu- glabe.
teno obcenje, Comminatoria - pretnja, za-
Commestibile st. - Tirana, je- prtnja; sotto commina
lo, jilo, jestivo, jestoina, toria di esecuzione - pod
jizbina ; ag. p. mangiativo prtnjom ovrhe.
- jediv,jestiv, dobar za je- Commischiamento - msanje,
sti v. jisti. umsanje.
Commettere, va. incastrare Commiserare - pomilovati,
parlandosi di legnami e zaliti, zalovati, ozaliti, o-
simili - uloziti, zglobiti, p. zalovati, pozaliti, pozalo-
ordinare, incaricare - na- vati (koga), smiliti se (ko
loziti, nalagati, naruciti, p. mu).
affidare, raccomandare - Commiserazione - pomilo-
povriti, povravati, pre- vanje, milost, milostivost.
poruciti, priporuciti, pre- Commissariato - povrenic-
porucati, preporucivati, p. tvo; della guardia di fi-
COM 133 COM

nanza - povrenictvofinan- commisurata - tzmerena


eialne strale. kazan.
Commissario - povrenik; di Commisurazione - odmrenje,
polizia - redarstveni pov izmrenje, izraunanje.
renik, delegato - izaslani Commodare. V. Comodare.
povrenik. Adattare.
Commissione, il commettere Commosso, mosso - ganut,
- ulozenje, zglobljenje, nalo- prignut, p. agitato - uzne-
zenje, nalaganje, naruce- miren. V. Agitato.
nje, povrenje, povrava- Commozione - uznemirenje,
nje, preporucenje, priporu- nemir.
cenje, cinjenje, pocinjenje, Commuovere, va. muovere
ucinjenje, podanje, zadanje P altrui affetto ecc. - ga-
(sebe). V. Commettere; p. nuti, prignuti. V. Agitare;
incombenza, comando - np. commuoversi - gannti
zadaca, posao,posal, nalog, se, miloprignuti se.
naruka, naruak; p. il com Commutabile - zamniv, pro-
plesso di pi individui in mniv.
caricati d' un affare - po- Commutamento - zamnjenje,
vrenstvo, odor ; commis zamnjivanje, promnjenje
sione delegata - izaslano ecc.
povrensto, pupillare - si- Commutare - zamniti, zam-
rotinski odbor. njivati, promniti ecc.
Commisto, mescolato - m- Commutazione - zamna,pro-
an, smsan, pomsan. mna ; della pena - zamna
Commisurare - odmriti, iz- kazni. V. Perturbazione.
mriti, izracunati; commi Comodante et., chi fa il co
surare la tassa - odmriti modato - posudilac. V.
pristojbu. Mutuante.
Commisurato - odmren, iz- Comodare, prestare gratui
mren , izracunan ; pena tamente - posuditi. V. Mu-
COM 134 COM

tuare. pajdas, ortak ; p. simile -


Comodatario st., chi riceve jednak, slican, prilican.
il comodato - posudovnik. Comparabile - prikladiv, po-
Comodato st., prestazione dobiv, pripodobiv, prispo-
gratuita - posuda; con dobiv, upodobiv.
tratto di comodato - po- Comparabilit- usporedivost,
sudna pogodba. prikladiv ost , podobivost,
Comodo st., ci che d quiete pripodobivost, prispodobi-
e soddisfazione a' sensi - vost, upodobivost.
last, naslada, ugodba ; p. Comparare, paragonare - u-
opportunit - zgoda,prigo- sporediti, upodobiti, prispo-
da ; luogo comodo - siroko dobiti, priklasti, prikladati.
(prostrano, dovoljno) m Comparativo ag. che para
sto; p. prestito. V. Co gona - usporediteljan, pri-
modato; ag. p opportuno spodobiteljan , upodobite-
- povoljan, ugodan, zgodan, ljan ; grado comparativo
zadovoljan. usporediteljni stupanj.
Compaginare, concatenare - Comparazione - usporedje-
svezati, spojiti, sdruziti; nje, upodobljenje, prispo-
(in istamperia) p. ridurre dobljenje, prikladenje, pri-
la composizione in pagine kladanje.
regolari - urediti (razre- Compare - kwtn ; farsi com
diti v. postaviti u red) na- pare con taluno - poku-
slagana slova. miti se.
Conipagnare. V. Accompa Comparimene - dojdjenje,
gnare. dolazenje , prispnje, pri-
Compagnia - druztvo, druz- denje, prikazanje , javlje-
bina, sudrztvo, sudruzbi- nje , dojavljenje, prijav-
na, ortactvo, p. compagnia ljenje. V. Comparsa.
di soldati - satnia. Comparire , farsi vedere -
Compagno - drug, sudrug, kazati se, prikazati se,
COM 135 COM

ukazati se, svanuti; p. vati, mriti sestom.


farsi sentire - javiti se, Compassato - sestan, sesto-
pojaviti se , prijaviti se, van.
dojaviti se, objaviti se; Compassionare, aver com
p. appreseutarsi in giudi passione - itnati miloser-
zio -predstaviti se, doci, do- dje, gemuti se na milosr-
laziti, priti, prispti ; com dje (prama komu), smi
parso 1' attore dichiara - liti se, smilovati se (komu).
predstavivsi se tuzitelj, o- Compassione - milosrdje,
cituje ; p. spiccare - niknu- smiljenje, smilovanje.
ti, met. svanuti, puknuti. Compasso - sest, sestilo, kru-
Comparsa, il comparire - galo.
prikazanje, ukazanje, sva Compatimento. V. Scusa
nenje , javljenje , pojavlje- ecc.
nje, prijavljenje, dojavlje- Compatriota - domorodac,
nje, objavljenje , niknenje, sudomorodac.
puknenje; p. arrivo ina Compatto st. convenzione
spettato - dosastje, dola- reciproca - uzajemni ugo-
zak , p. citazione ed ap- vor (pogodbd) ; ag. denso
presentarsi in giudizio - - gust.
predstavljenje , dolazenje, Compendiare - skupiti v. slo-
dojdjenje, prispnje. ziti u kratko, oglaviciti,
Compartecipare - udionic- oglaviti, zaglaviti.
tvovati, sudionictvovati. Compendio - skup , skupak,
Compartecipe - sudionik, u- kratki sadrzaj, slozbina.
dionik. Compensamento - nadom-
Compartimento - razdljenje, renje, naknadjenje, dopla-
porazdljenje. tjenje, naplatjenje, nado-
Compartire va. - razdliti, platjenje, namirenje, pora-
porazdliti ; np. razdliti se. vnanje. V. Compenso.
Compassare - sestati, sesto- Compensare - nadomriti.
COM 136 COM

naknaditi, doplatiti, na- pravo. V. Concorrere.


platiti, nadoplatiti, nado- Competitore , chi compete,
mstiti, namiriti, porav- emulo - natcatelj.
nati. Compiacente - uljudan, ud-
Compensazione. V. Com- voran, blagoizvoljan.
pensamento. Compiacenza , diletto che
Compenso - odsteta , nakna- si prende nelle azioni
da. V. Compensamento. proprie - ugoda, naslada ;
Compera, il comperare - p. desiderio di piacere
kupljenje, p. cosa compe altra! - laskavost, p. con
rata - kupilo ; compra e discendenza - blagoizvola,
vendita - kupo-prodaja. blagoizvoljnost,
Comperare - kupiti. Compiacere, va. far la vo
Competente - nadlezan. glia altrui - zadovoljiti,
Competenza, gara, parlan povoljiti, ugoditi, ugajati,
dosi di cariche e onori pogoditi (komu); np. p.
- natcanje, ti. p. attri degnarsi - dostojati se, do-
buzione - nadleznost ; giu stojiti se, udostojiti se, bla-
diziale competenza - sud- goizvolti. V. Dilettarsi.
bena nadleznost, conflitto Compiacevole. V. Dilette
di comp. - razpra o na- vole.
dleznosti; t. d. p. tassa - Compiacimento, il compia
pristojba, pristojbina, pri- cere - zadovoljenje, povo-
padnost ; competenza di ljenje, ugodjenje, ugodja-
via - putovna v. putna nje, pogodjenje, dostoja-
pristojba. nje, dostojenje, udostoje-
Competere , chiedere insie nje, blagoizvoljenje. V.
me, gareggiare - natcati Compiacenza.
se , p. appartenere - pri- Compiagnere va. - ialiti, za-
padati; a Ini compete il lovati, pozaliti, pozalova-
diritto - njemu pripada ti, ozaliti, ozalovati, po
CON 137 COM

plakati (koga), np. V. Do Compimento, il condorre a


lersi. fine - dovrsenje, dogotov-
Compianto st. - zalost , ag. ljenje, dofinjenje , dokon-
plakan, oplakan, zaljen, canje , dopunjenje , dona-
pozaljen. punjenje, svrsenje, izvr-
Compiegare - priviti. ,senje, zgotovljenje, izgotov-
Compiegato - privijen; com ljenje, dospijenje, zaglav-
piegato decreto - privijena ljenje.
odluka. Compire. V. Compiere. For
Compiere, dar compimento nire.
- doversiti, dogotoviti, do- Compitamente . compiuta
finiti, dopuniti, donapuni- mente - podpuno. dovr
ti. dokoncati, p. adempi ono, dopunivo , sa svime,
re - izpuniti, ovrsiti, p. posve; p. civilmente - u-
venire a termine, o a ljudno, udvorno, pristojno,
fine - svrsiti, izvrsiti, kao se pristoji.
zgotoviti, dospti, zaglavi- Compitare - slovikati, slabi-
ti, zakljuciti, doci na kraj kati.
v. svrsetak (doci do kraja, Compitazione - slovikanje,
do svrsetka, do sverhe). slabikavje.
V. Fornire. Compitezza - uljudnost, u-
Compieta - povecrnja , po- dvornost. V. Compimento.
vecrnica. Compito, lavoro assegnato
Compilare - sastaviti, sastav- - zadaca, posao, posal,
ljati, urediti, erediti, slo- dlo. V. Computo.
ziti. Compito, condotto a fine -
Compitazione, il compilare dovrsen, dogotovljen, do-
- sastavljenje, sastavljiva- finjen, dokoncan, dopunjen,
nje , uredjenje , sredjenje, donapunjen, svrsen, iz-
slozenje; p. cosa compi vren , zgotovljen, izgo-
lata - sastavak. V. Opera. tovljen, dospijen, zaglav
COM 138 COM

Vjen ; p. gentile - uljudan, Complicazione, il compli


udvoran. care - zamrsenje , splete-
Compiuto. V. Compito. nje, zapletenje, prepletenje,
Complessione , disposizio p. l' effetto del complic.
ne, struttura del corpo - - zamrsenost , spletenost,
sastav, slozba (tla v. zi- zapletenost , prepletenost.
vota) p. qualit - svojstvo. Complice ti. - dionik, (sukri-
Complessivo - ukupan , sku- vac) ; complice del cri
pan; complessivo impor mine - dionik zlocina.
to - ukupni iznos. Complicit ti. - dionictvo
Complesso, robusto - krpak, (sukrivnja).
jak ; in complesso, in Complimentare - podvoriti
generale - u obce, il com (koga), klanjati se (kotnu);
plesso, il tutto - ukupnost, il complimentare - podvo-
skupnost, sve, svaka. renje, klanjanje.
Completamento - popunjenje, Complimento, atto di ri
dopunjenje, nadopunjenje. verenza - poklon.
Completare - popuniti , do- Complotto. V. Cospirazione.
puniti, nadopuniti. Componere. V. Comporre.
Completo - saveran, podpun, Componimento, il comporre
dopunjen, zadostan, dosta- - slaganje, slozenje, sku-
tan; incompleto - nesa- pljanje, nakupljanje, skla-
vrsan, nedopunjen, nepod- danje, pisanje, spisivanje,
pun, nedostatan, nezado- izpisanje, izpisivanje, iz-
stan. pisavanje, sastavljenje, sa-
Complicamento. V. Compli stavljanje, poravnanje, u-
cazione. mirenje, pomirenje, utse-
Complicare - zamrsiti, sple- nje ; p. ogni sorta di com
sti, zaplesti, preplesti, ponisi, in prosa, poesia
Complicato - zamrsen, sple- ecc. V. Composizione.
ten, zapleten , prepleten. | Opera. Comporre. Combi
COM 139 COM

namento. p. condursi bene o ma


Comporre va. porre insie le - ponasati se. V. Ri
me varie cose per farne chiedere.
una - siagati, sloziti, sku- Compositore, di opere let
pljati, nakupljati, skupiti, terarie - spinatelj , umo-
nakupiti, skladati, p. scri tvorac, sastavitelj, in ge
vere in prosa, poesia o nere di opere d' ingegno
musica - pisati, spisati, - sastavitelj , umotvorac,
spisivati, izpisati , izpisi- \. chi nelle stamperie
vati, sastaviti, sastavljati; mette insieme i caratteri
p. accomodare -poravna- - siagar, p. compositore
ti, p. riconciliare - umi- di opere musicali - glas-
riti, pomiriti, p. calmare botvorac, pvotvorac,
- utsiti, p. acconciare in Composizione, p. risultato
sieme i caratteri per la del comporre - sastavak,
stampa - siagati. V. Mac skladba, skladak, umotvor,
chinare. Pattuire ; np. p. sloba, p. azione di com
calmarsi - umiriti se, ut- porre. V. Componimento.
siti se. V. Accordarsi. Compaginare.
Aggiustarsi. Compostezza - poniznost, u-
Comportabile, atto a com miljenost.
portarsi - podnosiv , pod- Compra. V. Compera.
nosan, trpljiv, pritrpljiv. Comprare. V. Comperare.
Comportamento - ponasanje, Compratore - kupilac, kupac.
lodevole comportamento Comprendere, intendere be
hvalevrdno ponasanje. ne - razzimti, shvatiti, za-
Comportare va., tollerare - kapiti, zapamtiti, dokuciti,
trpiti, pritrpiti, potrpi- doprti, doseci; p. con
ti; p. sopportare - pod- tenere in s - sadrzati,
nasati , p. permettere - sadrzavati, uzderzati, uz-
t*
dopuscati, donasati, np. drzavati, imati (u sebi).
COM 140 COM
V. Correggere. Indovi Compromissario st. V. Ar
nare. Occupare. bitro, ag. - odabranicki.
Comprendimento, il com Compromittente - pristatnik.
prendere - razumljenje, Compropriet - suvlastnictvo,
shvatjenje, zakapljenje, za- suvlastnost.
pamtenje, dokucenje, depr- Comproprietario- mvlastnik.
nje, dosezenje, sadrzanje, Comprovare, approvare, am
sadrzavanje , uzdrzanje , mettere - hvaliti, pohvaliti,
uzdrzavanje. odobriti, p. provare - do-
Comprensibile - razumiv, kazati, obsvdociti, obra-
shvativ , dokucic , dohitiv, zloziti. V. Confermare.
dohitan. Comprovato , approvato -
Compressione - pritisnenje, hvaijen, pohvaljen , odo-
pritiskanje , pretiskanje, bren , p. provato - doka-
pritiskavanje, gnjavljenje. zan, obsvdocen, obrazlozen.
Compresso ag., schiacciato Comprovazione, comprova-
- pritisnjen , pretiskan, mento - dokazanje, obsv-
gnjavljen. docenje, obrazlozenje.
Comprimere - pritisnuti, pre- Compulsare. V. Costringere.
tiskati, speti, gnjaviti. Compunto ag. - pokajan.
Comprita - kupilo, kupnja. Compunzione - pokajanje.
Compromesso, atto col qua Computare , far computo -
le due, o pi rimettono raunati, proracunati, u-
le loro differenze al giu racunati V. Annoverare
dizio di arbitri - prista- ecc.
tak, nagodba. Computato - racunan , pro-
Compromettere , rimettere racunan, uracunan.
le proprie differenze in Computazione - racunanje,
altrui - pristati na sud o- proracunanje, uraunanje.
dabranikah v. spustiti se Computista - racunar, racu-
na odabranike. V. Arbitro. narnik, racunovoditelj.
COM - 141 - COM

Computisteria, arte di far facilit e in abbondanza


computi, di conteggiare - obican ; riferib. a nome
- racunarstvo, p. uffizio - obci; nome comune, pro
(scrittojo) rispettivo - ra- prio e collettivo -ime ob
mmovodstvo , racunovodi- e, vlastito i skupno,
tdjni ured; computisteria Comunella - druztvo , druz-
di stato - drzavno racu- ba, zadruzba, zadruga.
novodstvo. Comunemente - u obce.
Computo - racun. V. Com Comunicare va. far comu
putazione. ne - povdati, odkriti, ka-
Comunale, di comunit - 06- zati, skazati, p. divenir
cinski, ; uffizio comunale - partecipe - dionictvovati,
obcinski ured; p. comune udionictvovati, dionikom bi-
a pi. V. Comune; p. ti, v. postati; p. infor
appartenente a comunit mare - priobciti, javiti,
o comune -pucki; scuo objaviti, dojaviti, prijaviti,
la comunale - puka u- obzaniti, naznaciti, staviti
ciona. do znanja, p. infondere
Comune st. p. corpo di cit per contatto - napuniti;
tadini - obcinstvo, p. luo comunicare la scabbia -
go retto da un sindaco, napuniti sraba (koga); p.
podest ecc. - obcina ; amministrare il Bacr. del-
comane di Fiume - rcka 1' Eucaristia - pricestiti,
obcina , civico comune - pricesivati, np. comuni
yradska obcina; p. pluralit carsi - pricestiti se, price-
-cecina; ag. che di scivati se.
molti o di tutti - zajed- Comunicato - povdan, od-
nicfci, pucki, obcinski, ob- krijen, kazan, skazan, pri-
ci, sveobci, obcen, obcenit; obcen, javljen, objavljen,
cosa comune - zajednicka prijavljen, obznanjen, na-
stvar; che si trova con znacen, pricescen, pricesci
COM 142 CON

van. V. Comunicare. sa (ist.) ; coll' uomo - s co-


Comunicazione, il comuni vkom, con rigore - sa stro-
care - povdanje, odkrije- gostju, con me - s mnom,
nje, kazanje, skazanje, u- con te-s tobom, con lui-
dionictvovanje, priobenje, s njim, con noi - s nami,
javljenje, objavljenje, do- con voi - s vami, con lo
javljenje, prijavljenje , ob- ro - s njimi.
znanjenje, naznacenje, stav- Conato - teznja.
ljenje do znanja, p. col Conca, vaso concavo di ter
leganza - sveza, svezanost. ra cotta di grande aper
V. Comunicare. tura - planida , p. madia
Comunione st. partecipa di legno od altro -kopanj,
zione in comune - udio- kopanica, kopanjiea.
nictvovanje, suobcenje; sl. Concatenamento - svezanje,
comunione di beni - za- obvezanje, sdruzenje, spoje-
jednica dobarah, di pro nje.
priet - zajednica vlastni- Concatenare - svezati, obve-
ctva ; p. Sacr. dell' Euc. - zati, sdruziti, spojiti.
pricest, pricesce, p. 1' atto Concatenato - svezan, obve-
di riceverlo - pricescenje, p. zan, sdruzen, spojen.
unione di molte persone Concatenazione - savez, sve
in una fede - obcenje, u- zanost, obvezanost, spoje-
dionictvovanje , sdruzenje nje; in concatenazione -
u istoj vri. V. Comunella. u savezu, savezno.
Comunismo - zajednictvo do Concavit st. - dubivost, du-
barah, zajednica. bljivost.
Comunque , in qualunque Concavo ag. - dubljiv, du-
modo - kakogod, kakogo- binast; concavo e con
dr, svakako, na svakina- vesso - dubinast i ugnut.
cin, po svakom putu. Concedere , dar facolt -
Con , col , collo , colla - s, dopustiti, dopuscati, nekra
CON 143 - CON
titi, nebraniti; p. accor sa concessa - dozvola, pri
dare - dozvolti, podliti; vola.
concedere i benefizj le Concesso, conceduto - do-
gali - dozvolti zakonita pusten, dopuscen, nekra-
dobrocinstva , concedere tjen, neuzkratjen, nebra-
graziosamente - blagodar- njen, nezabranjen ; p. ac
no podliti, (dozvolti) ; p. cordato - podljen, doz-
acconsentire - privoljiti. voljen.
dovoljiti, uzadovoljiti. V. Concetto, la creatura con
Somministrare. cepita - cedo, la cosa im
Concedimento - dopustenje, maginata - namisal , na-
dopuscenje, dozvoljenje, po- misao, izmiMjenost, zace-
dljenje, privoljenje, dovo- tak, zacetje, stvar namu-
ljenje, uzadovoljenje. ljena (izmisljena, iznajde-
Concerto. V. Armona. na, pronajdena) , p. pen
Concepire, divenir gravida siero - misai, misao, p. ri
(delle donne) - zaceti, po putazione - <jlas, ime.
stati noseca, zanositi, (de Concezione, concepimento
gli animali) - zavrci, na- - zacetje, zacetstvo , zano-
brijati se, napimiti se; p. senje, zavrzenje, p. festa
immaginare - namislti, za della immacolata Conce
ceti. V. Comprendere. zione -zacetje Blazene D-
Concetto. vice Marije, p. pensiero.
Concepista, tL - perovodja. V. Concetto.
V. Praticante. Conchindere , chiudere as
Conceputo ag., concepito (p. sieme - suzatvoriti, zatvo-
gravidanza)- zacet,zanosen, riti zajedno, p. terminare
zaverzen ; p. immaginato un discorso - zaglaviti,
- namisljen, zacet. zakljuciti, sversiti, dospti
Concessione, il concedere. (govor) un affare - sklopi-
V. Concedimento ; p. co ti, utanaciti; conchiudere
CON 144 CON

il contratto - sklopiti v. u- tmrenje.


tanaciti pogodbu (ugovor) Concimaja - gnjojilise, gno-
conchiudere in causa - jilite.
zaglaviti pravdu. V. De Concimare - gnojiti , gnjojiti.
liberare. Concimatura - gnojenje, gnjo-
Conchiuso st. ti., deciso - jenje.
zakljucak ; conchiuso di Concime - gnjoj , gnoj.
accusa - tuzbovni zaklju Concio , lavorato obdlan,
cak; ag. zaglavljen, za- obradjen; malconcio -zh-
kljucen, svrsen, dospijen, stavljen, osakatjen; pesce
sklopljen, utanacen. concio, in sale - poslanje-
Concia, arte di conciare le na riba.
pelli - strojarstvo, p. luo Concione -govor, pripovdka.
go dove si conciano - Conciossiach. V. Avve
strojaria , strojarnica , p. gnach.
materia con cui si con Concisione - kratkoca , ne-
ciano - stroj. dugoca.
Conciare , acconciare. V. Conciso - kratak, nedug.
Abbellire; p. addestrare. Concittadino - sugradjan, su-
V. Ammaestrare; p. dare gradjanin.
il concio parlandosi di Concludere. V. Conchiudere.
terreno - gnojiti, gnjojiti, Conclusionale ti. - zaglavni
nagnojiti; allus. a pelli - spis, zaglavnica.
strojiti ; conciare taluno Conclusione, termine - za
per le feste (maltrattarlo) kljucak, zaglavje ; in con
zlostaviti (iztui izmlatiti) clusione (in conseguenza)
koga. V. Racconciare. di ci - dosldno (u po-
Fatturare. Pacificare. sledku, polag, usld) toga.
Conciliabolo - saborica, ko- Concordare - sudarati, sia
varstvo. gati se, odgovarati.
Conciliazione - umirenje, po- Concordato st. - konkordat.
CON 145 CON

Concordia - sloga, slozba, servizio - otvoriti natcaj


sloznost, pogodba. za javnu sluzbu; p. co-
Concorrente, che concorre - operazione - pomoc, sud
sutcatelj, p. competitore lovanje, si. p. concorso
natcatelj. dei creditori - stecaj v-
Concorrenza, il concorrere rovnikah; p. sussistenza -
- sutcanje, p. il compe obstojanje, postojanje. V.
tere - natcanje, p. com Concorrere.
petenza, gara - natcaj, Concreto , contrario di a-
p. il cooperare - pomo- stratto - bitan , izvstan,
ienje , sudlovanje, p. il p. condensato - gust , %a-
sussistere - obstojanje. gusnut. V. Astratto.
Concorrere, correre insieme Concubina - prileznica.
- suteci, tecizajedno, ujedno Concubinato - prileznictvo.
v.sA;upa;p.competere-7ia- Concubito, prileg, puteno sob-
tcati se; concorrere pel enje.
posto di consigliere- na- Conculcare. V. Calpestare.
tcati se za savtnicku sluz- Concupire - pozeliti, (pozu-
bu, p. cooperare ad un dti) puteno v. bludno.
fine - pomoci, pomagati, V. Desiderare.
sudlovati; sl. p. sussi Concupiscenza - bludozelja,
stere - obstojati, postojati; putena pozuda.
vi concorrono gi* indizii Concursuale , di concorso
d' un crimine - obstoje tra- credit. - stecajan, preza-
govi zlocina. duzen, propalan; concur
Concorso , moltitudine di suale massa - stecajna
gente - mnoztvo (mnozina, (prezaduzena) gromada.
sila, navala, navrvljenje) Condanna sl. - osuda, obsu-
ljudih (puka, ljudstva), p. da, odsuda, p. pena -pe
gara - natcaj ; aprire il ritosa, kazan.
concorso ad un pubblico Condannabile - osudiv , ob-
10
CON 146 CON

sudiv, odsudiv. Condiscendere, scendere in


Condannare - osuditi , obsu- sieme - zlazitl zajedno, p.
diti, odsudi ti ; il condan concorrere nell' altrui o-
nare - osudjenje ecc. pinione - pogoditi , poga-
Condannato et. - osudjenik, djati, biti cijega mnnja,
obsudjenik, odsudjenik ; ag. p. secondare - ugoditi, u-
ostldjen, obsudjen, odsudjen. gadjati, zadovoljiti, uza-
Condebitore - suduznik. dovoljiti, dopustiti. prignu-
Condegno - pristojan , pri- ti se, nebraniti, nekratiti.
lican, zasluzen ; condegno Condiscendimento , il con
castigo - pristojna kazan. discendere - pogodjenje,
V. Degno. pogadjavje, ugodjenje, u-
Condensamento - zgusnenje, gadjanje, zadovoljenje, u-
ugusnenje. zadovoljenje , dopustetge,
Condensare va. far denso - prignjenje, nebranjenje.
zgustiti, ugustiti, diventar Condiscepolo - suucenik.
denso - zgusnuti, ugusnuti, Condizionare va. rendere
zgusnuti se. atto - upodobiti , usposo-
Condensato - zgustjen, ugu- biti, np. diventar capace
stjen, zgusnjen, zgusnut, - usposobiti se, sposobnim
ugusnut. se uciniti, p. abituarsi -
Condensazione - zgusnoca. navaditi se, nauciti se.
V. Condensamento. Condizionato, sottoposto a
Condimento - smok, zabilje. condizione - uvtan, ogra-
Condire (le vivande) - za- nicen; bene o male con
smociti, zabiliti; fig. p. dizionato (in buono o
render gradita una cosa cattivo stato) - u dobrom
- zasladiti, osladiti. ili zlocestom stoiisn. V.
Condiscendenza - ugadja, Atto.
ugodjaj , povola, pogoda, Condizione, qualit d' una
zadovola. persona o cosa - kakvo
CON 147 CON

ca, svqjstvo, p. stato di tegno - ponasanje, zivlje-


una persona rispetto al nje; condotta morale -
la nascita - stalis, atale:, cudoredno ponasanje, p.
rod, pleme, kolno, ruka; stipendio - zasluzba, pla
di nobile condizione - tea , condotta (impiego)
plemenita stalla, (roda, medica - lcnicka sluzba.
plemena, kolna, ruke), p. Condottiero che conduce -
arte, professione - zanai, vodja, vodionik, kolovodja,
p. ritrovato - stalis, sta p. chi conduce robe da
ie, stanje, p. partito - un luogo all' altro (a pie
poloaj, p. patto - uvt, di) - prenasalac, prenasa-
ugovor; sotto condizione oe , (col carro) - kirias.
- pod uvtom, sub condi V. Capitano. Conduttore.
tane sine qua non -pod Condurre va. menare - pe-
uvtom bez kojega ne. V. ljati, voditi, p. condurre
Asta. trascinando - vuci, suljati,
Condoglianza - zalba, alje- p. guidare - pratiti ; p.
nje, pozaljenje. condurre fino un luogo -
Condolersi, dolersi con al dopeljati, dovesti, dovodi-
cuno - aliti, pozaliti (ko- ti, domici, dosuljati, do-
ga) p. lamentarsi - tubiti pratiti, pripeljati, privesti,
se, potuziti se, aliti se. privoditi, privuci, prisu-
Condonare, perdonare -pro ljati, pripratiti, p. con-
sati, oprostiti, p. rilascia dur via - odpeljati, od-
re - odpustiti; condonare vesti, odvuci , odpratiti ;
la pena - oprostiti kazan. p. prendere in affitto. V.
Condonazione, perdono - Locare ; np. p. regolar
oprost, prosenje, prasca- si - ravnati se, ponasati
nje, oprascanje, oprosenje. se, p. risolversi - odluciti
Condotta , scorta , guida - se, odvaziti se.
pratnja, vodjenje, p. con Conduttore, chi conduce -
CON 148 CON
vodja, vodioc, voditelj. V. municare. Paragonare.
Condottiere, si. p. con Conferma - potvrda, zasv-
trario di locatore (in ge docba. V. Confermazione.
nere) - narucilac (di un Confermare, render fermo -
fondo rustico) uporabo- potvrditi, utvrditi, vsta-
primac. V. Locatore. noviti, ukrepiti, utemeljiti,
Conduzione. V. Locazione. p. approvare - odobriti,
Confacentc, che si conf - priznati , p. dimostrare
prikladan, prilican, che con prove - zasvdociti,
conviene - pristojan, pri- obsvdociti, p. cresimare
mran. V. Adattato. - brmati, krizmati.
Confarsi - biti prikladan, Confermazione - potvrdje-
pristojiti se, pristojati se, nje, utvrdjenje, odobrenje,
upodobati se, upodavlati priznanje; p. cresima -
se, priliciti se. berma, krizma.
Confederarsi - sklopiti sve- Confessare , affermare ci,
zanost v. savez, svezati se. di cui si domandato
Confederato st. - saveznik, - povdati, izpovdati, o-
svezanik, savezni clan ; ag. vitovati, valovati, p. pa
savezan, svezan; potenze lesare - odkriti, kazati, p.
confederate - savezne sile. dichiarare apertamente -
Confederazione - savez, sve- ocito v. javno kazati,
zanost; confederazione kazati pred svtom, p. u-
germanica - nemski savez. dire i peccati - spovdati,
Conferenza, confronto. V. izpovdati (koga), p. ma
Paragone ; p. abbocca nifestare i peccati - spo
mento - dogovor. vdati se , izpovdati se
Conferire, dar cariche ecc. (komu) , p. parlare sin
podliti ; in forza del po ceramente - izkreno v. zdu-
tere conferito - snagom sewno kazati (povdati, go-
podljene vlasti. V. Co vorti, divaniti).
CON 149 CON

Confessionale st. confes Conficcamento - zabijenje,


sionario - spovdalnica, pribijenje.
ag. di confessione - izpo Conficcare - zabiti , pribiti.
vdan; sotto sigillo con Confidare , aver confidenza
fessionale -pod izpovdno - uzdati se, pouzdati se,
ime. zaufati se, nfati, p. spe
Confessione , affermazione rare - ufati se.
di ci che altri domanda Confidente st. quegli a cui
- povdanje, izpovdanje, si confidano i pensieri -
ocitovanje , valovanje, p. pouzdanik ; ag. intrinse
dichiarazione dei propri co - pouzdan, zaufan.
peccati - spovdanje, izpo Confidenza, fidanza - uzda-
vdanje , p. sacramento nost, pouzdanost , poufa-
della penit. - spovd, iz- nost, zaufanost, uzdanje.
povd; p. dottrina reli pouzdanje, zaufanje, po-
giosa creduta dai segua ufanje, p. fiducia - ufanje,
ci di Lutero - luteransko p. comunicazione d' un
vroizpovdanje. secreto - povrenje, p. in
Confesso ag. confessato, di tima amist - najblizje
chiarato - izpovdan . oci- priateljstvo.
tovan ; reo confesso - o- Confinante st. - medjas, po-
citovani v. izpovdani kri- krajnik, susd; ag. che
vac, allus. a penitente - confina - medjaseci, grani-
spovdan, izpovdan. ceci , pokrajan, susdan.
Confessore, sacerdote- spo- V. Confinario.
vdnik, izpovdnik, p. chi Confinare va. porre i con
confessa la propria fede fini - omedjasiti, ograniciti,
- vroizpovdalac. p. bandire - odaleciti, pro
Confetto st. mandorla ecc. gnati, progoniti; vn. es
coperta di zucchero - slat- sere contiguo - medjasiti,
karia, slastje. graniciti, biti u medjam
CON 150 CON

v. susdstvu (na granici, zasniti(koga); p.turbare le


na medji). idee s che appajano con
Confinario st. abitante al fuse - smutiti. V. Dile
confine -granicar, krajis- guare, Avvilire ; np. p.
nik, ag. di o da confine smarrirsi - zgubiti se, izgu-
- granicard, krajisnicki. biti se, smutiti se, pomu-
V. Confinante. titi se, p. turbarsi grave
Confine, limite - granica, mente - zabiti se.
krajina, medja , medjas, Confondimento, confusione
p. luogo d' esilio - pro- - msanje, pomsanje, za-
gnan&te , progoniSte. V. meanje, izmsanje, zamr-
Confinante. senje, (imbarazzo) smetnja.
Confiscare - dosuditi drzavi Conformare va. far confor
cija dobra (odsudjenikah), me - spodobiti , upodobiti,
ublagariti. p. accomodare - urediti,
Confiscazione - dosudjenje srediti, prirediti, naciniti;
drzavi cija dobra. (odsu np. p. uniformarsi - pri-
djenikah), ubltigarenje. stati, siagati se, sloziti se,
Conflagrare va. en. - gorti, p. rassegnarsi, adattarsi
izgorti, opalti, plansati. - podloziti se , podmetnuti
Conflagrazione, incendio - se, podstaviti se. V. Con
pogor, pozar, pozeg, palez. discendere.
V. Rivoluzione. Conformazione, il confor
Conflitto - sukob, prepirka, mare - spodobljenje , spo-
borba. V. Competenza. dobjenje , upodobljenje , u-
Confondere va. mescolare redjenje , sredjenje , prire-
senza ordine - mMati, po- djenje, nacinjenje; il con
mati, izmsati, zamrsiti ; formarsi - pristanje , sio
p. convincere con gran zenje, il rassegnarsi - pod-
confusione del convinto - lozenje, podmetjenje, pod-
smesti , zamesti , omesti, stavljenje. V. Condiscen
CON 151 CON

dimento ; p. struttura del tsiti, p. esortare - nago-


le parti di un corpo -sa- varati, nukati, ponukati.
cinba, sklad V. Ricreare. Ristorare ;
Conforme ag.-podoban, spo- np. darsi pace - dati si
doban , slican , prilican, mira, umiriti se, utsiti
jednolican, jednak, prikla- se, p. aver speranza - u-
dan, primren, p. uniso fati, ufati se.
no - jednoglasan, suglasan, Conforto , lieta speranza -
conforme sentenza - jed- zaufanost, zaufanje, slad-
noglasna presuda. V. Con ko zaufanje, p. consola
formemente. zione - utha , razveselje-
Conformemente - podobno, nje. V. Esortazione.
spodobno. spodobito, pri- Confrate , confratello - bra-
kladno, primrno, na pri- tim, brat.
mr, suglasno, u suglasju ; Confraternita - bratja, bra
p. a seconda - polag (gen.) vina, bratinstvo.
po (loc.). Confrontare - uzporediti, pri-
Conformit -podobnost, spo- spodobiti, sravuati; p. con
dobnost, slinost, prilicnost, frontare i testimoni - *-
jednolicnost, jednakost. ociti. V. Comparare.
Confortamento , il confor Confrontazione - uzporedje-
tare - objacenje. okrplje- nje, prispodobljenje, srav-
nje, pokrpljenje, razvese- nanje, suocenje.
ljenje, utsenje, nagovara- Confronto - uzpored , uzpo-
nje, nukanje, ponukanje. reda, suocitba; confronto
umirenje. V. Conforto. de' testimonj - suocitba
Confortare. svdokah.
Confortare va. render for Confusionario - smetaliea,
te - objaiti, okrpiti, po- smetalac, smetljivac, smut-
krpiti, p. alleggerire il ljivac.
cordoglio - razveseliti, u- Confusione , disordine - ne-
CON 152 CON

red, metez , p. turbamen oprostaj.


to di-IT animo - smetnja, Congegnamene - slozenje,
nemir, smutjenje. skladjenje, skladanje.
Confuso, disordinato - za- Congegnare - sloziti, skla-
mersen, razbrcan, smesan, diti, skiadati.
pomsan , neredan, nered- Congelamento - zledenje, ole-
ben, neuredjen; p. smar denje, poledenje.
rito - ztjubljen, izgubljen, Congelare - zlediti , olediti,
smutjen, p. sbalordito - za- polediti.
blenut, smecen, smeten, za- Congelato - zleden , oleden,
meten, zasmjen, obsnjen. poleden.
Confutabile - oprovrgiv. Congettura - misal, namisal,
Confatamento - oprovrzenje, misao, namisao, sumnja.
oprovrgnjenje, uzbijenje. Congetturare - mislti, sum-
Confutare - oprovrci, opro-
v'ergnuti, uzbiti; confuta Congiugnere va. - zdruziti,
re le avversarie prove - spojiti, skopcati, svezati,
oproverci protivne dokaze. sjediniti, zajediniti. V. Ag
Confutato - oprovrzen, opro- giungere ; np. p. avvici
vrgnut, uzbijen. narsi - priblizati se, spra-
Confutazione - oprovrgnutje, viti se, sdruziti se.
V. Confutamento. Congiungimento - zdruzenje,
Congedare, va. dar congedo - spojenje, svezanje, skop-
odpustiti, odbaviti; np. canje, sjedinjenje, zajedi-
prendere congedo - opro- njenje, spravljenje, pribli-
stiti se. zanje.
Congedo, licenza che si d Congiuntivo - zdruzio, spo-
di partirsi - odpust , od- jiv, sveziv, sjedinio; p.
bavljenje, dozvola za od- modo soggiuntivo - vezni
putovanje; p. licenza che nacin.
si piglia di partirsi - Congiunto st. parente - ro-
CON 153 CON
djak, tasbenik, svoj, ag. spraviste, skupstina ; con
da congiugnere - zdruzen, gregazione del comitato
spojen, skopcan, svezan, - zupanjska skupstina.
sjedinjen. Congresso, unione di per
Congiunzione, parte inde- sone ragguardevoli per
clin. del discorso - veznik. trattare negozj d' impor
V. Congiungimento. tanza - sastanak, dogovor ;
Congiura - kovarstvo , dogo- congresso europeo - evr-
vor zakletni proti vladi. pejski sastanak. V. Zuffa.
Congiurare , operare con Concubito.
giuramento a danno del Congrua st. provvisione ne
governo -kovariti, kova- cessaria ad un parroco
rti (dogovoriti se) zakle- per vivere secondo il
tno proti vladi, p. ope suo stato - zupnicki w-
rare di concerto contro zitak.
chi si sia - kovariti, na- Congruente ag. - odgovara-
stojati za ciju propost. juc pristojan, prilican.
Congiurato - kovarnik. Congrue ag. - pristojan, pri
Congratularsi - radovati se, lican.
uzradovati se (komu v. Coniare - kovatit V. Mo
kim), cestitati (komu). neta.
Congratulazione - radova- Coniazione - kovanje.
nje, uzradovanj , cesti- Coniglio - kunac.
Conjugale , matrimoniale -
Congregare va. unire in zenidben, bracan, p. ma
sieme - zdruziti, spraviti, ritale - muzevan, bracan.
ikupiti, sakupiti, pokupiti, Conjngare, sottoporre allo
doliti, slogati, sabirati, np. stesso giogo - suupreci,
unirsi - zdruziti se, spraviti staviti pod isti jaram, p.
ie, ecc. conginngere insieme -
Congregazione, adunanza - zdruziti, skopcati, spojiti,<
CON 154 CON

svezati, zakonabljiti , uko- Conoscere - poznati, pozna--


nabljiti, p. conjugare i vati, p. discernere - spo-
verbi - sprezati, spreci. znati, spoznavati, p. rav
Conjugazione , il conjugare visare - upoznati, upozna-
-suuprezenje, suzaprezenje, vati, pripoznati.
(dei verbi) sprezanje, a- Conquista, il conquistare -
strat. di conjng. - sprega; osvojenje, posvojenje , p.
il conginngere - zdruzenje, cosa conquistata - odor,
skopcanje , spojenje , sve- odora.
zanje , zakonabljenje, uko- Conquistare - osvojiti, po-
nabljenje. svojiti, osvojiti v. posvo-
Conjuge. V. Marito. Moglie. jiti silom v. orujem.
Connazionale - sunarodan. Consacrare va. - posvetiti,
Connessione - sveza, sveza- usvetiti, p. render celebre
nost , zavezanost , sklad, o immort. - proslaviti, -
skladnost, skopcanost, skop vkovciti, p. dedicare -
canje, spojenje, zdruzenje. pokloniti, prikazati, daro-
Connesso - svezen, skopcan, vati, p. fare il sacramen
spojen, skladjen, zdruzen. to dell' altare - posvetiti,
Connettere - svezati, zave- np. p. applicarsi, dedi
zati, skopcati, spojiti, zdru- carsi - posvtiti se, prio-
ziti. nuti, slaviti se.
Conoscente st. - poznanac. Consacrazione - posvetjenje,
Conoscenza - poznanje, po- p. dedicazione - poklonje-
znavanje, p. cognizione - nje, prikazanje, darovanje.
znanje, p. scienza, sape Consanguineo - rodjak, su-
re - znanost, znanstvo, p. krvnik, svoj.
riconoscenza - spoznanje, Consanguinit -rod, rodbina.
spoznavanje , upoznanje, Consapevole - ubavstjen, ob-
upoznavanje, p. famiglia znanjen. V. Complice.
rit - poznanstvo. Consapevolezza - znanje, po-
CON 155 CON
znante. slovan; il conseguito di
Conscio. V. Consapevole. ritto - steceno pravo.
Consecutivo - dujduc, sldec, Consenso - privola, privolje-
nasldujuc, uzastopan. nje; mutuo consenso -
Consecutivamente - uzaeto- zajednicko privoljenje.
pce, uzstopce, zajedno. Consentaneo -pristojan, pri-
Consegna - predaja, predat- mren, prilican, prikladan,
ba, predanje, izrucenje, u- shodan.
rucenje; consegna dell'uf Consentimento - privoljenje.
fizio -predaja ureda ; con V. Consenso.
segna e ricevimento -pre Consentire, nell' altrui opi
daja i primitba. nione - privoljiti, pristati,
Consegnante , chi consegna p. assentire, permettere
- predalac, predatelj, pre- che si faccia - dopustiti,
davatelj, izrucitelj. dopuscati, dozvolti, doz-
Consegnare - predati, izruci- voljiti.
ti, uruciti. Consenziente ag. che con
Consegnatario , depositario sente -privoljuc, privolec.
- poloznik, cuvar. V. Complico.
Conseguenza - posldica. Conservare, mantenere nel
Conseguimento - stecenje, suo essere - uzdrati, w-
postignutje , postignjenje, zdrzavati, uvati, ucuva-
polucenje, dobljenje, zado- ti, pricuvati, obcuvati, p.
bljenje, izposlovanje. difendere - brauiti, obra-
Conseguire - staci , postici, niti, ubraniti.
postignuti, poluciti, dobiti, Conservato - uzdrzen, uzdr-
zadobiti , p. conseguire zavan, cuvan, pricuvan,
con fatica - izposlovati. ucuvan, obuvan, branjen,
Conseguito - stecen, posti- obranjen, ubranjen.
gnjen, postignut, polucen, Conservazione - uzdrzanje,
dobljen, zadobljen, izpo- uzdrzavanje, cuvanje, pri
CON 156 CON

cuvanje, ucuvanje, obcu- sollecitare - nukati, ponu-


vanje, branjenje , obranje- kati, nagovarati; np. pi
nje, ubranjenje. gliare consiglio - uzeti svt,
Consesso - skuptina, sasta- domandar - svtovati se, pi-
nak. tati (traziti, potraziti) svt;
Considerabile, notabile, im p. indursi - biti prinudjen,
portante - zlamenit , zna- prinudjena se nalaziti. V.
menit, znatan, p. in gran Consultare.
quantit - siimi. Consigliere, chi d consi
Considerare , osservare at gli - savtnik, svtnik, p.
tentamente - motriti, pro- membro di consulta - vc-
motriti, promatrati , raz- nik, glasovatelj, savtnik,
motriti, razmatrati, sver- prisdnik.
nuti okom (na ko), p. stu Consiglio, norma d'operare
diare - promozgati, promi- che si d o si prende -
sljati, razmisljati, razvi- svt, savt, p. esortazio
djati, razbirati, razabirati, ne - nagovor , nagovara-
izvidti, prouciti, izpitati; nje, nukanje, ponukanje,
considerando la cosa - p. parere - mnnje, glas,
promotrivsi (promotriv) p. adunanza d' uomini
stvar. che trattano affari d' im
Considerazione , attenzione portanza - vce , sabor ;
nel fare o esaminare - consiglio luogotenenziale
pomnja, pozornost, pazlji- - namstnicko vce; con
vost, smotrenost, p. mo siglio dell' impero - dr-
tivo, ragione - uzrok, ra- zavni sabor. V. Provve
zlog. V. Intendimento. dimento. Consultare.
Stima. Consimile- slicanjednoslican,
Consigliare, va. dar consi jednolican, prilican, puki.
glio - svtovati, savtova- Consistente, che consiste -
ti, dati (podati) svt, p. sastoje; p. tenace - tvrd,
CON 157 CON
jak. Consolidare, riunire insieme
Consistere , vn. - sastojati, - sjediniti, spojiti, zdrusiti,
sastajati. V. Durare. p. saldare - utvrditi, u-
Consocio. V. Socio. temeljiti, objaciti, p. riuni
Consciare va. alleggerire il re le labbra il' una pia
dolore altrui - razveseliti, ga - zalciti, zlciti (ranu).
obradovati (koga), olak- Consolidazione - sjedinjenje,
sati ciju neoolju (tugu, za- spojenje, zdruzenje, utvr-
lost); p. dar conforto - djenje, objacenje, utemelje-
tsiti, utsiti, umiriti (ko- nje, zalcenje, zlcenje. V.
ga); np. p. confortarsi - Consolidare.
razceseliti se, obradovati Consonante ag. che ha con
se, met. preoziviti se, pre sonanza - suglasan, jedno-
roditi se ; ag. di console - glasan ; st. p. lettera non
konzulski, konzularan ; uf vocale - suglasnik, sugla-
fizio consolare - kunzu- sno slavo ; vocali e con
larni ured. sonanti - glasnici i sugla-
Consolato st. grado e di snici.
gnit di console - konzu- Consonanza - suglasje, su-
larstvo, p. uffizio di - glasnost , istoglasnost , je-
konzulat; ag. da conso dnoglasnost , jednoglasje ;
lare - razveseljen, obrado- in consonanza , in con
van, tsen, utsen, umi- formit - suglasno, u su-
ren. suglasju, odgovorno. V.
Consolazione, conforto - u- Tenore. Voto.
tha, p. persona o cosa Consonare, accordare il suo
che d consolazione - ra- no d' una voce coll' al
dost, veselje. tra - suglasiti, jednoglasi-
Console - konzul ; console ti, skladnoglasiti, skladno-
austriaco - austrijski v. pvati , sloziti glas ; fig.
austrianski konzul. p. confarsi, accordarsi -
CON 158 CON

biti istoga mnnja, sioiti Consulta, conferenza di per


ti se, siagati se. sone che consultano -
Consono ag. - suglasan, je- vce, p. corpo dei con
dnoglasan, slozan. sultori - vcnictvo, savt-
Consorte. V. Marito. Mo nictvo.
glie. Compagno. Consultare, vn. esaminare
Consorzio - druztvo, druzbi- il partito da prendersi
na, ortactvo. in casi dubbj - veati, gla-
Conspicuo , esposto alla vi sovati, savtovati se me-
sta e fig. distinto , cele dju sobom, p. chiedere
bre - ugledan, sjajan, sv- consiglio. V. Consi
tal, odlican, znamenit. gliare.
Constare, essere manifesto, Consultivo ag. - savtan. V.
chiaro - biti jasno (ocito, Voto.
znano, poznano) ; p. esse Consumare va. ridurre a
re composto - sastojati, niente (in genere) - u-
sastojiti. nistiti, utamaniti, (una fa
Constatare , rilevare - pri- colt e simili) unistiti,
poznati, obstanoviti ; con potratiti , razoriti, satrti,
statare il fatto - pripo- razpacati, poharati, (il vi
znati cin. no ecc.) izpiti, popiti, (il
Constatato - pripoznan, ob- pane ecc.) pojisti, pojesti,
stanovljenje. (il denaro) potrositi, po
Constatazione - pripozncmje, tratiti; p. dar compimen
obstanovljenje. to - svrsiti, dovrsiti, do-
Consueto, solito - obicajan, finiti, zaglaviti; p. impie
p. assuefatto - navadan. gare - upotrbiti, p. este
Consuetudine, usanza - na- nuare - oslabiti, munti.
vada, obicaj, stari (staro- izmusti, onemoci, iznemo-
dobni, starodavni) obicaj, ci. V. Logorare ; np. p.
stara ecc. navada. struggersi (p. dolore) skon
CON 159 CON

civati se, skoncati se, tu- kanje, taknjenje.


govati se; p. dimagrarsi Conte, signore di contea -
omersaviti, poci v. doci na grqf ; supremo conte (ca
manje; p. impoverire - po dell'autorit poi. del co
uboziti, preuboziti, uboza- mitato) - veliki v. verho-
. ti, preubozati, impoverire vni zupan, vice-conte -
poco a poco - preuboza- podzupan.
vati. Contea - grofia.
Contabile. V. Computista. Conteggiamento - racunanje.
Contabilit. V. Computiste Conteggiare, fare i conti -
ria. racunati, p. mettere in
Contadina - seljanka, seljar- conto - uracunati, ubrojiti.
ka, kmetica , vanjsica. Conteggio, conteggiamento
Contadino - seljan, seljanin, - racunanje, p. contamen
seljak , seljarac , kmet, te - brqjenje.
vanjski. Contemplare , affissare la
Contado - vanjscina, okolina, mente e il pensiero - pro-
okolis, p. territorio - ko- misljati , raztniUjati , raz-
tar, podrucje. vidjati, met. svenuti okotn
Contante st. moneta effet (na sto) ; p. osservare
tiva - gotovina, gotivi nov- attentamente - motriti,
ci; ag. - gotov ; in dena matrati , promotriti, pro-
ro contante - u gotovom matrati , razmotriti, ra-
novcu; che conta - brojec. zmatrati.
Contare, numerare - brojiti, Contemporaneamente - isto-
zbrojiti, pobrojiti, p. far dobno, suvrmeno, suvr-
conti -racunati, p. raccon menito. V. Insieme.
tare - povdati, kazati, ja- Contemporaneo ag. - istodo-
viti, objaviti, dojaviti, na- ban, suvrmen, suvrmenit;
znaciti. st. istodobnik, suvrmenik.
Contatto , toccamento - ti- Contendere va. mettere in
CON 160 CON

disputa - pravdati se, pre volje. V. Soddisfare.


pirati se, preti se, p. cer Contentezza - zadovoljnost,
car d' impedire per via ugodba, nasladba.
di fatti - protiviti se , su- Contento ag. lieto - vesel,
protiviti se, suprotstaviti veseo, radostan,, radosan,
se, per via di parole - p. soddisfatto - zadovo-
prigovarati se, karati se, ljan , zadovoljen, uzado-
p. contendere con dispet voljen. V. Contenuto ; st.
to - prkositi, p. vietare - p. piacevole sensazione -
braniti, zabraniti, p. af radost, veselje, ugodnast.
faticarsi - boriti se, tr V. Contentezza.
siti se, np. V. Opporsi. Contenuto st. ci che si
Contendimento - prepiranje, contiene - sadrzaj; il con
protivljenje, suprotivljenje, tenuto della sentenza -
suprotstavljenje, prigova- sadrzaj presude; ag. da
ranje, karanje, perkosenje, contenere - sadrzan, uz
branjenje, zabranjenje, bo- drzan; oggetto contenuto
renje, trsenje. sadrzani predmet.
Contenere va. racchiudere Contenzioso ag. litigioso -
dentro di se - drzati, preporan,parben, pravden;
uzdrzati, sadrzati, sadr- non contenzioso - nepre-
zavati (u sebi) p. frenare - poran, neparben, neprav-
uspreci, uspregnuti, sader den; affare contenzioso
zati; np. p. astenersi - - preporrli predmet.
uspreci se, uspregnuti se, Contesa, il contendere. V.
saderzati se, pridrzati se. Contendimento , p. con
Contentare va. far contento trasto di parole - prepir-
zadovoljiti, pogoditi (ko- ka, prigovor, karba.
mu), izpuniti ciju volju Contessa - grafica.
(zelju), biti komu po volji, Contestare , intimare - na-
uciniti (raditi) polag cije vstiti; p. protestar con
CON 161 CON

tro - prosvdati , ograditi rare - trajati, nepristati,


se (proti cemu) p. contra neustati. V. Frequentare.
stare - pregovatati, prav- Continuazione, il continua
dati se, prepirati se, u- re - naprdovanje , nasl-
pirati se, suprotiviti se, djenje, nasldovanje, tra-
suprotstaviti se ; mi. con janje, nepristavje , neusta-
testare la lite - podignuti nje, p. proseguimento -
(podici, zametnuti) pravdu. naprdak.
Contestazione, il contestare Conto - racun; approvare i
- navstjenje, prosvdanje, conti - odobriti v. prizna-
ogradjenje , pregovaranje, ti racune, rilievi sul con
pravdanje, prepiranje, su- to reso - prigovori su-
protivljenje , suprotstavije- prot polozenomu racunu;
nje , podignjenje v. zame- p. apprezzamento - cnost.
tnenje pravde. V. Conte Contorcere va. - uvijati, za
stare ; p. contrasto - pre- mpati, svijati, viti, sviti,
pirka, prigovor, razpra. sukati, zasukati; np. con
Contingente ag. che con torcersi - uvijati se, svija
tiene - uzdrzujuc, sadr- ti se, ecc.
zuju, sadrzavaju, che Contorcimento - uvijarge, za-
pu essere e non essere vijanje, svijanje , vijavje,
- slucajan , zgodan, moze- sukanje, zasukanje.
bitan ; p. rata o porzio Contra. V. Contro.
ne - doticak, dio, dl. Contrabbandare , far con
Continuamente -bez prestan- trabbando - kriomcariti.
ka, (pristanka) neprestano, Contrabbandiere - kriomcar.
uvk, vavk, vazda, soag- Contrabbando - krwtncata,
da, u svako doba, svedj, kriomcarenje.
svedjer, sveudilj. Contrabbasso , strumento a
Continuare - naprdovati, na- quattro corde - guslina.
slditi, nasldovati ; p. du Contrabbilanciare -premate
li
CON 162 CON

' ziti, suprotteziti , protute- Contraddizione, p. atto di


ziti. contraddire - prigovorenje,
Contraccambiare - zameniti, prigovaranje, poricanje; p.
uzamniti. V. Ricompen opposizione - protuslovje,
sare. proturcje , protugovor.
Contraccambio st. - zamna, Contraddote - protumiraz,
uzamena; avverbial. - to- nadmiraz.
likajse, takoisto, isto tako. Contraente st. chi contrae
Contracchiave - kuka, lazni patti - pogodbenik, ugovor-
v. krivi kljuc. nik; ag. che si ritira o
Contrada, strada di luogo accorcia - zgrciv , prite-
abitato - tdica, sokac, so- gniv, uzpotegniv, skrativ,
kak. V. Paese. Patria. pokrativ.
Contraddetto ag.- prigovoren, Contraffacente (in foro) -
proricen, protuslovjen. nadripisar. V. Falsifica
Contraddire va. - prigovo- tore.
riti, prigovarati , protu- Contraffare va. imitare al
sloviti, poricati, np. p. cuno nei gesti, e nel fa
cader in contraddizione - vellare - nasldovati v. na-
porei se, poricati se, pro- slditi (cije) cine, (per bur
tusloviti se, biti u protu- la) opaciti se, kriviti se
slovju. (komu) ; p. falsificare mo
Contraddittorio ag. imme- nete e metalli - krivotvo-
diat. contrario - protuslo- riti, krivotvarati, (falsific.
van, protivan, uzprotivan; documenti , pi propr.)
st. p. disputa di litiganti - izkriviti, izkrivljati, pri-
raspra, prigovor, prepir- ciniti, pricinjati, met. izo-
ka, prigovaranje, prepira- paciti. V. Disubbidire.
nje, ti. p. giornata sta Trasformare.
bilita alla disputa - roci- Contraffatto, falsificato - kri-
ste. V. Termine. votvoren , izkrivljen , pri
CON - 163 - CON

cinjen, met. izopacen. V. stati x.biti naputu, bitipro-


Contraffare ; p. guasto - tivan, suprotstaviti se, p.
pokvaren , izkvaren , p. operare in contrario - pro-
storpio della persona - tuciniti , proturaditi , pre-
osakatjen, izopacen. V. maciniti, neposlusati. V.
Travestito. Contraddire.
Contraffazione - krivotvorba, Contrariet, opposizione -
krivotvorenje, pricinba,pa- protimba, protivnost, pro-
nacitba, izkrivljenje. V. tivstina, suprotiva, supro-
Contravvenzione. tivstina, zaprka, zaprcje,
Contraforte -podpor, pretna- oprcje. V. Avversit.
podpor. Diversit. Malvagit.
Contrammiraglio - protuvoj- Contrario st. cosa contra
voda pomorski. ria, avversit - protivnost,
Contrappeso - protuvaga, p. protivstina; ag. protivan,
equilibrio - pravomrje. suprotivan ; parte contra
Contrapporre - protustaviti, ria - protivna stran, (av
premastaviti, suprotstaviti. versaria) protivna stran-
V. Opporre. ka; al contrario v. Con
Contrapporta - profuvrata, trariamente.
protuvratnica. Contrarre va. stabilire, con
Contrapposizione-profStat;- chiudere - sklopiti, utana-
ljenje, premastavljenje. citi , contrarre matrimo
Contrappunto, arte del com nio - sklopiti zenidbu, o-
porre in musica - skla- vncati se, (riferib. a uo
dnoglasba. mo anche) ozeniti se; p.
Contrariamente - uzprotiva, trarre a se - pritegnuti k
uzprotiv, uzprotivno, pro- sebi, uztegnuti, p. ristrin
tivno, protiv , suprotiv. gere, raggrinzire - stimi
Contrariare, far contro - ti, stisnuti, izuziti, ponzi
protiviti se, suprotiviti se, ti; np. p. restringersi -
CON 164 CON

stisnit-i se, stisnuti se, zger- vor, pregouaraute, pngo


citi se. V. Congiungere. varanje, karba. V. Com
Contrasenso - protusmisao. battimento.
Contrassegnare, segnare a Contrattare - pogadjati se.
riscontro - uzbiljeziti, za- Contratto st. scrittura oblig.
biljeziti, naznameniti, na- pogodba, ugovor ; contrat
zlameniti, p. sottoscrive to di unitilo - pogodba
re - podpisati, uzpodpisati. (ugovor) zajma v. zajamna
Contrassegnatura - protu pogodba , di compra e
podpis , uzpodpis, uzpod- vendita - kupo-prodajna
pisak. pogodba v. pogodba kupi-
Contrassegno, segno per ri la i prodaje, di permuta
conoscere - znak, znamen, - pogodba promne, di
zlamen, znamenka, zlamen- sorte - ugovor srce, con
ka, znamenje, zlamenje; p. tratto scritto - pismena
pegno , testimonianza - pogodba, vocale - ustmene,
znak, vra, svedocba ; in pogodba, unilaterale -jed-
contrassegno d' amore - nostrana pogodba, bilate
u znaku ljubavi. rale - dvostrana pogodba.
Contrastare - suprotstati, Contravveleno - prilk, entuk,
protwiti se, suprotiviti se, premaotrov, protiotrov, pro-
upirati se, prepirati se, tuotroo.
prigovarati, prigovarati se, Contravvenire, venir contro
karati se, prkositi. V. - suprotdoci, p. disubbidi
Contendere. re alla legge - preterititi
Contrasto , il contrastare - v. prestupiti zakun.
suprotstanje , protwljenje, Contravventore - prekrnik,
suprotiv/jenje , upiranje, prestupnik.
prepiranje , prigovaranje, Contravvenzione ti. preker-
karanje , prkosenje ; p. saj, (narusaj).
disputa - pregovor, prigo- Contribuire - pomoi (u ce
CON 165 CON

mu), sudlovati. Controllare - prigledati, kon-


Contributo -prinesak, dobro- trolirati.
voljnt prinesak. Controlleria - prigled, kon-
Contribuzione , concorri- trola.
mento e ajuto a chec Controllore - protustavnik,
chessia - sudlovanje , po- priglednik, kontrolor.
moc, p. gravezza pubbli Contrordine - oporeka , po-
ca - porez , sfibra , harac, reka, protunalog.
javna daa. Controversia - razpra , pre-
Contrizione, stritolamento - pirka ; controversia so
strenenje , smrvenje , sta- pra religiosi principj -
renje, potarenje, p, dolore razpra verhu vhozakon-
delle colpe - skrusenje, skih nacelah.
pokajanje; atto di contri Controverso ag. contrario -
zione - dlo od skrusenja. protivan, uvprotivan; p.
Contro - proti , protu, s- messo in controversia -
prot, prama, napram. na- preporan, parben, pravden;
prama (dat.) ; contro l'in diritto controverso - pre
colpato - proti okrivljeni- porno pravo.
ku. V. Incontro. Contumacia, disubbidienza
Controconcludere - protuza- ai precetti del giudice -
glaviti. ti. ogluha, oglusak, p. o-
Controconclusionale -protu- stinazione - okornost, tvr-
zaglavnica , protuzaglavni dokornost, neposluh, p.
spis. contumacia a cagione di
Controdeduzione - protuiz- provenienzasospetta- fcon-
vedenje. dumacia, zdravstvena stega.
Controfirmare - podpisati, u- Contumaciale ag. - oglusan,
zpodpisati, met. potvrditi. okoran, tvrdokoran, kon-
Controgravame - protutego- dumacialan (V. Conta-
ba, protuzalba. macia) ; sentenza con-
/
CON 166 CON

tumaciale - oglusna pre stojati , pristojiti se , pri-


suda v. presuda iz ogluhe. stojati se, priliciti, prilici-
Contumelia - psovka, pogr- ti se , ugadjati , vgadjati
da, nagrda, naruzba, o- se; va. p. chiamare in
ruzba. giudizio - tuziti (pozvati)
Contatore - sututor, sukril- koga pri sudu.
nik, suzakrilnik. Conventicola - saborica.
Contuttoch. V. Quantun Convento- mostir, manastir,
que. samostan ; convento del
Contuttoci - nistanemanje, le Benedettine - samostan
nistamanje, sa svim tirn, duvnah svetoga Benka.
vendar. Convenzionale - ugovoran,
Convalescente - ozdravnik. pogodben; pena conven
Convalescenza - ozdrava. zionale - ugovorna kazan
Convalidare va. - nadjaciti, v. globa.
objaciti, utverditi, uteme- Convenzionare , venire a
ljiti; np. objaciti se, ecc. convenzione - sklopiti v.
Convalidazione - nadjacenje, utanaciti pogodbu, pogo-
objacenje, utvrdjenje, ute- diti se, p. patteggiare -
meljenje p. conferma - po- pogadjati se.
tverda. Convenzione - nagodba, po-
Convegno - sastanak, dogo- godba; convenzione giu
vor. diziale - sudbena nagodba.
Conveniente -primran, pri- Conversazione -pogovaranje,
stojan, prilican, podoban, pogovor.
pripodoban. Conversione - obratjenje, p.
Convenire vn. accordarsi trasmutamento - preober-
nel pensare - biti istoga njenje, preobrazenje.
mnnja, sloziti se, siagati Convertire va., trasformare
se, p. essere conveniente, - preokrenuti , preobraziU,
confarsi -pristojiti, pri- pretvoriti, preobrnuti , p.
CON 167 COP

far cangiare volont -za- Cooperamento - sudlanje,


vesti, svratiti, obranti, (ko- sudlovanje,pomozenje, po-
g), p. mutar modi di maganje.
male in bene - obratiti, Cooperare - sudlati, sud-
preobratiti, poboljsati; p. lovati, pomoci, lomagati,
ridurre all' obbedienza pruziti pomoc v. ruku.
- upokoriti, napeljati v. Cooperazione - sudlatba,
privesti na dobar put (ko- pomoc. V. Cooperamento.
ga) ; p. svolgere - svr- Coordinare - urediti, izre-
nuti. V. Impiegare. Di diti, izporediti, sloziti.
rizzare ; np. p. ravveder Coordinato - uredjen, izre-
si - obratiti se v. obrnu- djen, izporedjen. slozen.
ti se (na dobar put), doci Coordinazione - uredba, sloz-
u spoz?ianju, p. emendar ba, urtdjenje, slozenje.
si -poboljsati se. Coperchio - pokrov, pokro-
Convesso ag. - ugnutast, u- vac, poklop.
gnut. Coperta, cosa che copre -
Convincere va. provare al pokrivalo, pokrivka, po-
trui il suo fallo - piedobiti krivac, pokrivaca ; p. so
v. obsvdociti koga; np. pracoperta da lettere - za-
convincersi - obsvdociti vitak, zamotaj, omotak,
se, uvriti se. omutnicu, pokritnica. V.
Convincimento - predobije- Pretesto.
nje, obsvdocenje, uvrenje. Copertojo (da letto) - krpa-
Convinto - predobijen, obsv- twr. V. Coperta.
docen, uvren. Copia, abbondanza- obilnost,
Convito, banchetto - stov. obilatost, siia, p. esempla
Convivere - zivti zajedno v. re (di libro) - primrak,
skupa, skupnozivti. (di scritto) parica, isto-
Convocamento - sazvanje. pis, p. cosa copiata - pre-
Convocare - sazvati, skupiti. pis, in copia - u prepisu,
f
COP 168 COR

copia autentica - crodo- Coraggio - bezbdnost, hra-


stojni prepis. brost, hrabrenost, srca-
Copiare - prepisati, prepisi- nost. srce; egli ha avuto
vati. il coraggio - on se je usu-
Copiatura, azione del copiare dio v. postupio, tu non hai
- prepwanje, prepisivanje, coraggio - ti nmas srca ;
p. cosa copiata - prepisalo, p. arditezza - smionost,
prepisivalo. V. Copia. smlost. V. Avventurare.
Copista - prepisalac. Coraggiosamente - hrabro,
Coppia, pajo - par. dvojica. hrabreno, bezbdno, srceno,
Coprire va. (con coperta) snazno, odvazno, odlucno.
ecc. - pokriti, pokrivati, Coraggioso - hrabren, bra-
zagrnuti, ogernuti (con bar. bezhdan . odvazan,
coperchio) - poklopiti, po- odlucan, sran. p. ardito
kroviti, pokriti, (con terra) smion, smionast, suni.
- zagernuti, pogrnuti, za- Corallo - koralj, koral.
precati, pokopati, posipati, Corame (in genere) - koza,
zasuti (coprire intorno con p. tomaja - naplat, p. suola
terra) - obgernuti, obgra- - poplat.
cati, obsipati ; p. nascon Corbezzolo , arbusto della
dere - skriti, sakriti, sa- famiglia delle eriche - pla-
krivati, met. pokriti, po nika, planik.
krivati; V. Riparare ; np. Corda - konop, konopac.
mettersi in capo il cap Cordiale ag. affettuoso - ser-
pello ecc. - pokriti se, po- dacan, odusevan, ljubezan.
glaviti se, zaglaviti se. Cordialmente - srdacno, sr-
Copula, unione - zdruzenje. cano, odusevno, ljubezno.
V. Copulativa. Concubito. Cordoglio, doglia del cuore -
Copulare - sdruziti. tuga, zalost, sercobol.
Copulativa , congiunzione Coreggia, striscia di cuojo -
(in gram.) - veznik. remik, remen, remenik.
COR 169 COR

Coreografia - tancoslovje. cingono la testai re - /cru


Coreografo - tancoslovac. na, p. ghirlanda- vnac, p.
Corista, capo del coro - gla- pallottoline che compon
sovladnik, glasovladac, p. gono il rosario - krunica,
arnese p. intonare gli stru p. segno musicale - kruna
menti - pokliknik. ustatba, p. sorta di moneta
Cornacchia - rrana, colka, germanica ^ krunas, mez
cola. za corona - pohikrunax.
Corneo ag. - rogav, od roga. V. Cerchio.
Cornice - okvir, oblorak, o- Coronamento - krunjenje, o-
kruzica. krunjenje, vncanje, ovn-
Corniola, frutto del corniolo ranje, postavljenje krune
- drenjula, p. pietra dura (vnca). V. Corona.
di colore per lo pi rosso Coronare va. porre altrui la
sanguigno - kornjola. corona - kruniti, okruniti,
Corniolo, cornale, pianta - vvcati, ovncati. (koga) ;
dren. np. okruniti se, ovncatise,
Corno - rog. nciniti se (dati se) okruniti
Cornuto - rogat, rogast; ani v. ovncati. V. Corona.
mali cornuti - rogata mar Coronato st. testa incorona
va, rogonoe. ta - okrunjenik, ovncanik;
Coro, adunanza di uomini ag. okrunjen, ovncan V.
in cerchio - kolo, p. adu Corona.
nanza di cantori - pvao- Corpo - tlo, dim. - tlce, aum.
stvo, pvalictvo, p. luogo - tlino ; corpo d' armata -
dove si canta - pvaliiste, vojnicko tlo, di osserva
p. semicerchio dietro l'al zione (milit.) - motrna
tare maggiore - hor, ohor, vojska, corpo di delitto -
p. cori degli angioli - an- predmet (znak, dokaz) zlo-
djelski v. andjeoski redovi. cinstva. V. Cadavere. Cor
Corona, ornamento di cui si porazione.
COR 170 COR

Corporale st. pannicello di diti, utemeljiti, p. adorna


lino p. posarvi la sacra re - uresiti, nakititi.
ostia - telesnik, ag. che ha Corredato - obskrbljen, pro-
corpo ecc. - tlesan ; cosa vidjen, oblozen, ukrpljen,
corporale - tlesna stvar, utvrdjen, utemeljen, ure-
enti corporali ed incorpo sen, nakitjen; corredata
rali - tlesna i netlesna instanza - oblozena molba.
bitja. Corredo, fornimento - sprav,
Corporatura - uzrast, kip. p. corredo di atti - spisi,
Corporazione - zbor, druzba, patrbni spisi. V. Convito.
skupstina, spraviste; cor Correggere va.con amonizio-
porazione diplomatica - ni - karati, pokarati, koriti,
zbor diplomaticki. ukoriti, svestiti, nagovarati,
Corporeo. V. Corporale. con castighi - kazniti, pe-
Corpulento ag. grasso - de- dpsati; p governare - po-
beo, debel, debljinast; uomo praviti, popravljati, pona-
corpulento - debeli covk, praviti, ponapravljati, po-
debeljan, debeljko, debeljak; boljsati, naciniti; p. pur
p. di grande corpo - kru- gare dagli errori, parlan
pan, krupninast, krupno- dosi di scrittura - popra-
stan. viti, izpraviti; np. V. E-
Corpusdomini, corpo del Si mendarsi.
gnore - tlo Gospodinovo, Correggio. V. Coreggia.
tlo gospodina Isusa, p. Correggimento , il correg
festa in memoria del SS. gere -. karanje, pokaranje,
Sacramento dell'altare - korenje, ukorenje, svstje-
tlova. nje, nagovaranje, kaznenje,
Corredare, fornire di cor popravljenje, popravljanje,
redo - obskrbiti, providti, izpravljenje, ponapravlje-
obloziti, p. afforzare, av nje , poboljsanje , naci-
valorare - ukrpiti, utver- njenje.
COR 171 COR

Correlazione - uzajemni v. mran, odgovarajuc, prili-


uzamniteljni odnosaj. can, pristojan.
Correre - feci, trcati, tr Corrispondenza, accordo -
citi, p. scorrere - teci, iz- skladnost, sloznost, p. con
teci, tociti ; anno corrente venienza -razmrnost, raz-
- tekua v. tececa godina. mrenost, razmrje, pritnr-
Correspettivo - odgovarajuc, nost, primrenost, p. con
dotican, odnosan; corre formit - suglasje, suglas-
spettivo prezzo - odgova- nost, odnosnost, odnosenje,
rajua cna. p. scambio di lettere - do-
Correzionale -kaznen,karan; pisivanje.
tribunale correzionale - Corrispondere - odgovarati,
kazneni v. karni sud. sudarati, skladati se, sia
Correzione, ammenda - po- gati se, p. carteggiare -
pravka, poprava, izpravak, dopisivati, p. contraccam
popravljenje, popravljanje, biare - izkazati serdce, od
ponapravljenje, popravlji- govarati, odgovoriti, vra-
vanje; p. castigo - kazan, titi, vratjati, uzvratiti, uz-
pedpsa; p. riforma di co- vratjati.
stumi od altro - poboljsanje. Corroborare - krispiti, ukr-
Corridojo - prolaznica, pro- piti, okrpiti, objaciti, u-
setnica. hrabreniti, ohrabreniti.
Corriere, chi porta lettere - Corrodere va. glodati, gristi
listonosa, p. messaggiere - np. p. struggersi - glodati
glasonosa, p. messo - ber- se, gristi se, ici na manje,
zoteca, ulak. izmanjkivati.
Corrispondente, st. colui col Corrodimento - glodanje, gri-
quale si ha commercio di zenje, izmanjkivanje.
lettere - dopisnik, dopisa- Corrompere, guastare - skva-
telj ; ag. p. proporzionato riti, izkvariti, 1jokvariti
- razmran, primren, pri- met. izopaciti, p. corrom
COR 172 COR

pere con donativi ecc. - caja; allus. a liquidi - tek,


podkupiti, podmititi. V. tecenje, tocenje, livanje; p.
Depravare. Violare. il corseggiare - gusarenje,
Corrotto st. lutto - zalost ; kursarenje, p. luogo di
ag. da corrompere - skva- pubblico passeggio - seta-
ren, izkvaren , pokvaren, liste, p. istrada - cesta,
izopacen, podkupljen, pod- put. V. Flusso.
mitjen. V. Corrompere. Corte, p. luogo d'abitazione
Depravare. Violare. del principe, p. corteggio
Corsa, movimento impetuo e suo seguito, p. tribunale
so, corso - tek, trk, po- supremo - dvor ; p. parte
tek, teenje, trcanje. non coperta della casa -
Corsaro - gusar, kursar. dvor, Jvoriste, pridvorje;
Corseggiare - gusariti, kur- corte imperiale - cesarski
sariti. (carski. cesarevi) dvor, su
Corsiere - bedev, oholi v. po- prema corte di giustizia e
nositi konj. cassazione - verhovni (naj-
Corso , moto affrettato di visji) sudbeni i ukiniteljni
chi corre - teenje, tr- (ukidateljni, unistiteljni, ka-
cenje, tercanje, p. dire sacionalnt) dvor, vrhovno
zione naturale di certe sudiste (sud), corte d' as
cose - hod, hodenje, tek, sise - porotni dvor, corte
tecenje ; corso delle di giustizia - zamaljski sud
stelle - hodenje zvzdah; (sudiste); p. famiglia del
p. ispazio di tempo, ed principe - cesarska (carska
allusi v. a monete - tecaj; kraljevska) porodica. V.
nel corso di questo mese Corteggiare.
- u tecaju v. tecajem ovog Corteccia, strato superiore
mseca , primo corso - delle piante - kora, p.
pervi tecaj, moneta fuori guscio (epidermide) di
di corso - novac izvan te- mandorle, noci ecc. vege
COR 173 COS

tanti o appena spiccate - Cortezza - kratkoca.


ijunka, di noci ecc. gi sta Corto, ag. - kratak.
gionate - kora, p. buccia Corvo - kavran, gavran; p.
delle uve, fichi ecc. - koza. grossa tanaglia - kljsina.
Corteggiare, far corteggio - Cosa - stvar, bitje ; diritto
dvoriti, podooriti, pratiti, sulla cosa- pravo na stvar,
sprovoditi, p. vagheggiare, cosa a nessuno apparte
far la corte - milomatrati, nente - stvar nicija, - cor
milomotriti, laskati. porali ed incorporali -
Corteggio, accompagnamen stvari tlesne, i netlesne,
to ai gran signori per o- mobili e immobili - stva
norarli - dvorba, podvor- ri pokretne i nepokretne,
ba, pratnja, pratba, pro- fungibili e non fungibili -
vod, sprovod. stvari potrone (potrosive)
Cortese, liberale - blagoda- i nepotrosne (nepotrosive),
ran, blagodariv, blagolju- stimabili ed inestimabili -
ban, blagostiv, blagotan, stvari procnive i nepro-
dobrostiv, dobrostivan, do- cnive, cosa accessoria -
brotan, p compiacente - prirastna (dodatna, pri-
udvoran, uljudan. datna) stvar, sostanza
Cortesemente. V. Cortesia. della cosa - sucanstvo stva-
Cortesia, disposizione d' a- n';in senso interrog.-sta,
nimo a far benefizio - sto, ca, ta? cosa vuoi? -
blagodarnost, blagodari- sta ces (hoces) ? cosa cre
vost, blagoljubnost, blago- dete voi? - sta (sto, ca, ta)
stivost, blagost, dobrosti- vi mislitet ; la qual cosa -
vost, dobrostivnost ; p. gen sto, sta, koja v. kojano
tilezza di atti ecc. - skla- stvar.
dnost, skladnoca, udvor- Coscetto - stegno, dim. ste-
nost, uljudnost. gance, aum. stegnino, ste-
Cortile. V. Corte. gnetino; un coscetto di
cos 174 COS

carne - stegno mesa. ti, skrapati , poskrapati,


Coscia - stegno, bedro, dim. poskropiti.
stegance, bedarce, aum. Cospicuo. V. Celebre.
bedrino. V. Coscetto. Cospirare, accordarsi per
Coscienza, conoscimento di riuscire insieme ad un
s medesimo e delle pro fine - porazumti se. V.
prie azioni - dusevnost, Congiurare.
ravnodusnost, ravnodusje, Cospirazione, congiura - u-
senza coscienza -tedino; rota, okletva, kovarstvo.
p. cognizione certa - svst, Costa st. costola - rebro, p.
savst. lato - stran, strana, p.
Coscienziosamente - duse- spiaggia - kraj, p. salita
vno , ravnodusno , sdu- di collina - bok, brg.
sevno. Cost av. - tatn, tamo ; da
Coscienzioso - dusevan, ra- cost - od tud, od tuda,
vnodusan, sdusevan. odotud, odotuda, odotle,
Cosi - tak, tako, ovako, na stoga msta.
ov nacin, na taj v. na ti Costante - tverd, tvrdan,
nacin. stanovitan , neprikloniv,
Cosmografia - svtoslovje. nepomican, stalan.
Cosmografico - svtoslovan. Costanza, fermezza - nepo-
Cosmografo - svtoslovac, uci- tnicnost, stalnost, nepri-
telj svtoslovja. klonivost,postojanstvo, sta-
Cosmologia - svtoznanstvo. novitost; p. perseveranza
Cosmologico- svtoznanstven. nel bene - naprdovanje u
Cosmopolita - svtoljub. dobru.
Cosmopolitico - svtoljuban. Costare, valere - valjati,
Cosmopolitismo - svtoljub- vrditi, p. essere di gran
stvo. danno - biti od velike ste-
Cosmorama - svetovid. te, mnogo kotati, p. du
Cospergere - kropiti, skropi- rar fatica - biti mucno v.
cos - 175 COS
trudno, p. esser compo vljen, utemeljen.
sto - sastojati, biti sasta- Costituto et. esame - saslu-
vljen v. ucinjen; p. con sak, izpit.
stare - biti znano v. po- Costituzionale ag. - ustavan;
znano. legge costituzionale - M-
Costato - imi.. stavni zakon ; st. p. par-
Costeggiare - pioviti (brodi- tigiano della costituz. -
tii, brodariti, jadriti) uz ustavnik.
kraj v. blizu kraja, dr Costituzione, statuto - ustav;
tati se kraja. a modo di costituzione -
Costei - ava. ustavno; p. creazione -
Costernarsi - izgubiti se, sne- sacinjenje, tvorenje, stvo-
biti se, zapustiti se, za- renje, p. fondazione - sa-
pwcati se, ozalostiti se, stavljenje, ustanovljenje, u-
razaliti se, tugovati se. temeljenje.
Costernazione -snebjenje, iz- Costo, spesa - trosak, potro-
gubljenje, zapustenje, za- sak; a suo costo (a suo
lost, razzaljenje, ozalostje- danno) - na svoj trosak, na
nje, tugovanje. svoje troskooe ; p. manteni
Costi. V. Cost. L. mento (in uso) - hrana.
Costiera - kraj, zal. Cestola - rebro ; fornito di
Costituire va. ordinare - M- cestole - rebrast ; p. doga
rediti, stavi v. postaviti u della botte - duga.
redu, sloziti, slogati, sa- Costolame - rebra, p. doghe
staviti, sastavljati; p. sta - duge.
bilire - ustanoviti, utemelji- Costoso - drag, skup, skupan.
ti ; np. p. stabilirsi - w- Costretto -prisiljen, usiljen,
stanoviti se, utemeljiti se. . nagnan, primaren, primo-
Costituito ag. - uredjen, stav- ran, prinudjen, stisnut.
ljen v. postavljen u redu Costringere, sforzare - pri-
slozen, sastavljen, ustano- siliti, usiliti, nagnati, pri
cos 176 COV

mariti, immorati, prinu- mi - udoredan, dobroga


diti; p. stringere insie ponasanja.
me - stianuti. Costume - navada, obicaj,
Costringimento - prisiljenje, obicajnost, nauk, nauka ;
usiijenje, nagnanje, primo- costume antico - stari o-
ranje, primarenje, prinu- bicaj. V. Massima.
djenje, stisnenje. Cotanto - toliko, loli; p. so
Costruire, fabbricare (con lamente -jedino.
pietre ecc.) - zidati, za- Cotidiano - sagdanji, saki-
zidati, graditi, zgraditi, danji.
zagraditi, (opera di legno Cotogno - kunja, dunja.
ecc.) graditi, zgraditi, za Cotone - bunbak.
graditi sastaoiti; p. or Cotonina - bumbazina.
dinare le parti del discor Cotornice, pernice - jarebi-
so - deludati , slagati, slo- ca, orebica.
ziti (cesti govora). Coupons, tagliando - kamatni
Costruttore - gradilac , gra odrezak.
ditelj; costruttore navale Cova, covo, luogo dove ri
brodograditelj. posa l'animale (volatile)
Costruzione, fabbricazione - sdilo, sdalo (quadru
- gradjenje, zgradjenje, za- pede) lezise, leziste, p.
gradjenje, zidanje, zazida- tempo della covatura -
nje, sastavljenje, p. ordi vrme nesenja.
namento del discorso se Covaccio, covacciolo,p.luogo
condo le regole - slog, dove riposa l'animale. V.
skladba, slaganje, p. fab Cova ; p. letto misero -
bricazione delle navi - posteljica, met. brlog.
gradjenje, brodogradjenje. Covare va. lo stare degli uc
Costui - ov, ovaj, ovi, ta, celli in sull' uova per ri
taj, ti. scaldare - kocati, sditi na
Costumato, di buoni costu iaja; mettere la gallina a
cov 177 CRE

covare - nasaditi kokos, p. una cozzata (a pie fermo)


riscaldare - tepliti, p. nu - podbosti, udariti rozinia
trire vendetta - mislti na (scagliandosi) suntiti (ko
osvtu, gojiti osvtu, imati ga), snntiti se (u koga). V.
zlo srdce v. biti jedan na Cozzare.
koga ; vn. p. stare acquat Cranio - tmenica, mozdanica,
tato - biti skrijen v. sa- met tikva, hrb.
krijen (potuljen, lezen, po- Crapula - zderanje i iokanje
lezen). (pijenje).
Covile. V. Covaccio. Crapulare - zderati i lutati
Covone, grosso fascio di (piti).
paglia legata - snop. Creanza - skladnost, Otesanost,
Cozzare va. percuotere col uljudnost.
le corna - badati v. pod- Creanzato - skladan, otesan,
badati rozitna ; cozzare uljudan.
insieme come fanno i Creare, trarre dal nulla -
buoi - boriti se, rogoboriti tvoriti, stvoriti, p. eleg
se, cozzare, dare delle gere - izbrati, imenovati,
cozeate (a pie fermo) - ba naimenovati. V. Allevare.
dati, podbadati, (scaglian Creatore - tvorac, tvorioc,
dosi) snnuti, suvati, darsi a stvorac, stvorioc, tvoritelj,
vicenda delle cozzate - stvoritelj; creatore del
badati se, podbadati se, cielo e della terra -stvo
suvati se; p. urtare - su ritelj neba i zemlje.
nuti, suvati, p. conten Creatura, ogni cosa creata
dere - boriti se, ervati se; - tvor, stvor, tvorenje, stvo-
np. p. vrtarsi - stintiti v. renje; creatura di Dio -
bubnuti jedan u dru- stvorenje bozje, p. bambi
goga. no - dte.
Cozzata - podbodak, podba- Creazione, il creare - tvo-
dak, rozji udarac; dare renje, stvorenje, p. elezio-
12
GRE 178 CRE

ne - izabranje, imenovanje, Creditore - vrovnik ; prete


naimenavanje. so creditore - tobozni v.
Credente ag. che crede r toboznji vrovnik - con pe
vrovatelj, st. chi crede - gno - zalozni vrovnik,
vrnik. delegazione dei credito
Credenza (nella fede) - vra, ri - odred vrovnikah, clas
vrovanje, p. opinione - sificazione dei creditori -
mnnje, mimi, p. stima - razreda (razredjenje) v
cena, zaufanost, povrenje, rovnikah.
p. credenza d' un importo Credo, simbolo degli Apo
dovuto - vresia, pocek; stoli - vrovanje.
vendere in credenza - pro Credulit - lakovrnost, lah-
dati, (prodattati) na po kovrnost.
cek v. na vresiu, p. stan Credulo - lakovran, lahko-
za o armadio ove si ri vran.
pongono le cose da man Crema, fiore di latte - sko-
giare -'jestbionica, jistbio- rup od mlka, skorupi; '
nica, jestilnica. p. composto di latte, tuor
Credere - vrovati, imati po li d' nova, farina e zuc
vrenje v. zaufanost u ko- chero - krema, jajomlcnik.
ga, p. stimar bene - su Cren - hren.
diti, mnti, mislti. Crepacuore - razcoilnost, tu
Credibilit - vrovatnost. ga, zalost, srcopucanje.
Credito - vresia, trazba, Crepare, spaccarsi -puknu
trazbina; credito liquido ti, pucati, razpuknuti se,
- izpravna v. pripoznana razpucati se, razcpiti se,
vresia, illiquido - neiz- otvoriti se, razvreskati se;
pravna v. nepripoznana fig. crepare di rabbia -
vresia; p. riputazione - puknuti od jada; p. mo
povrenje, zaufanost. V. rire dei bruti - crknuti,
Credenza. sceznuti, puknuti, p. ere-
GRE 179 CRI

pare molti ad un tratto, Cresima, sacrato. - berma,


od in poco tempo - po- krizma, p. olio sacrato -
rrknuti, posceznuti, po- sveto krizma, ulje sveto.
. pucati. Cresimare - bermati, kriz-
Crepitacolo - skrepetalo, kre- mati.
petalnica. Cresimatore - bermaoc, ber-
Crepitare, scoppiettare del malac.
fooco, e dei sali gettati Cresta, dei galli ecc. - huhor,
vi - praskati, pucati, del rozica; cresta della gal
l' armi - pucati, puknuti, lina - huhor v. rozica od
met. gemiti, rottati. kokose, kokosji huhor v.
Crepito - skripanje. rozica, fig. p. cima - vrh,
Crepolare. V. Screpolare. vrine, vrhunac, p. abbi
Crepuscolo, luce avanti il gliamento che portano
levare del sole - prozorje, in capo le donne - glavji
osvtak, zora, luce dopo il ures v. nakit; p. capo -
tramontare del sole - pri- - giava ; alzar la cresta -
mrak,primracje, predmrak, pooholiti se, izoholiti se,
predmracje, sumrak. dignuti glavu.
Crescere vn. - rasti, va. p. Creta - ilpvaca, gnjilovaca.
aumentare - poviititi, uz- Cretaceo - ilovacan, gnjilo-
visiti; crescere il prezzo vacan.
- povisiti cnu ; p. molti Cribrare - resetati, strojiti,
plicare - umnoziti. V. Ge cribrare un poco - pore-
nerare. Allevare. setati, postrojiti, - da nuo-
Crescimento - rastenje, po- . vo - preresetati, prestrojiti,
. -visenje, uzvisenje, umno- finire di crib. - izresetati,
enje. izstrojiti, doresetati, cri
Cresciuto ag. - narastjen,ob- brar tutto - pordetati, po
rastjen, povisen. uzvisen, strojiti.
. umnoen. Cribratone - r.esetanje, pro
CRI 180 CHI

resetanje, preresetanje, iz- krstjanski.


resetanje, doresetanje. Cristianit - krstjanstvo, hri-
Cribro - reseto. scanstvo.
Criminale, di causa, tribu Cristiano st. - krstjan ,
nale, giudice - kaznen, ka- hristjan, kerscanin, hri-
ran, kriminalan ; causa stjanin, krstjenik ; ag. kr
criminale - kaznena v. kar- stjanski, hristjanski.
na pravda ; che si rife Cristo, unto del Signore -
risce a crimine. V. Cri Isukrst, Kerst ; Ges Cri
minoso. sto - Isus hukrst, di
Criminalista - kriminalist, Cristo - Jsukrstov, Hri-
kriminalista, kaznoznanac. stov; p. divino redentore
Criminalmente - kriminalno, - Spasitelj.
karno, karbeno, kazneno. Criterio - razsudje , raz-
Crimine - zlocin, zlocinstvo ; sudba , razbor ; criterio
crimine di furto - zlocin del giudice - sudacko raz
kradnje, consumato cri sudje.
mine - izvedeni v. izvr- Critica - prosudba, p. cen
seni zlocin. sura - prosuda, razsuda,
Criminoso - zlocinstven, zlo- cenzura.
cinski; azione criminosa Criticare, notare le bellezza
zlocinstveno dlo. ed i difetti nelle opere -
Crine, pello ruvido del col prosuditi, prosudjwati,
lo e coda del cavallo -c/ri protresti, protresati, pre-
ve, p. capelli del capo fresati, pretresivati ; p.
dell' uomo - vlasi, kose. censurare - razeuditi, raz-
Crinolino - napuhnica. sudjivati. V. Biasimare.
Crisi - preobraza. Criticato -prosudjen, prosu
Cristianesimo - krstjanstvo, djivan, razsudjen, razsu-
krstjani, p. religione di djivan.
Cristo - vrozakon (vra) Critico st. chi prende a esa
CRI - 181 CRO

minare e a dar giudizio setanje, kudenje. V. Cri


di un' opera - promdnik, vellare.
prosudioc, protresalac ; Crivello - reseto.
ag. che appartiene alla Crocco, gancio od uncino
critica - prosudben, prosu- di ferro - drakmar, drk-
dan, razsudan; che ap- mar.
part. alla crisi - preobra- Croce, due legni attraverso
zan ; p. tristo - nevoljan, 1' nno dell' altro - kriz, p.
koban, p. pericoloso - o- patibolo su cui antic. si fa
pasan, pogibeljan ; tempi cevano morire i malfattori
critici - opasna vrmena. -propelje, propelo, razpelje,
Crittogamo, malattia coi va kriz, p. segno di croce -
soggetta F uva - lug, groz- kriz, krst, znamenje kri-
dobol, grozdja bol. za, fare la croce - prekri-
Crivellajo - resetar. ziti se, prekrstiti se, cro
Crivellare, passare per cri ce del merito - kriz za-
vello - resetati, strojiti, p. sluge, far croci o crocet
bnccare a modo di cri te (non aver da mangia
vello - proskuljati v. pro- re) -postiti, ciniti krizice,
upljati kao reseto, obra- staviti (postaviti, metnuti)
titi u reseto, p. censu zube na polici. V. Tor
rare amaramente - kuditi, mento.
proresetati. V. Cribrare. Crocesegnare, va. segnar
Crivellatore - resetalac, stro- colla croce - prekriziti,
jalac. prekerstiti; np. farsi cro
Crivellatnra - ustrojak. ciato - krizariti se, krsta
Crivllazione - reetanje, stro- siti se, okrizariti se, oker-
jenje, proskuljenje, pro- stasiti se.
skuljanje, prosupljavje, Crocesegnato, che porta la
prosupljanje kao reseto, croce sul pelto - krizom
obratjenje u reseto, prore- naresen v. uresen, p. ero
CRO 182 GRU

ciato - krizar, krstax, kri- dogodojisac, zgodopisae.


zobojnik. Cronografia - dobopisje.
Crociata, lega dei crociati - Cronologia - vrmenoslovje,
krizata vojska, p. luogo vrmenoznanstvo.
ove attraversano le sti a- Cronologico - vremenoslovav,
de - razkriz, razkrizje. vrmenomanstven.
Crociato. V. Crocesegnato. Cronologista - vrmenoslo-
Crocidare - grakati. vac, vrmenoznanac.
Crocifero, chi porta la cro Cronometro - vrmenomrac,
ce nelle processioni -kri- vrmenomrje.
zonoa. Cronoscopo - nuncana ura,
Crocifiggere - propeti, razpe- suncani sat.
ti, pribiti na kriz (koga). Crosciare, piovere a dirot
Crocifissione - propetje, raz- ta - livati, padati na ka-
petje. ble, p. percuotere con
Crocifisso st. immagine di gran forza - tniatiti, za-
G. C. - propelo, propelje, mlatiti, bubati, bubnuti, za-
razpelo, razpelje, kriz; ag. bubati, zabubnuti. V. Cre
posto in croce - propet, pitare.
razpet. V. Tormentato. Crosta, materia sierosa o
Ciocione, grossa croce -ve- purulenta disseccatasi al
liki kriz, p. moneta d' ar la superficie di una pia
gento, crociato - krizevalj, ga- hrasta, p. crosta del
krizar. pane ecc. - kora.
Cronaca, cronica, storia - Crudele - nemil, nemio, ne-
vrmenopovst, dogodopi- milan, nemilostan, nemilo-
sje, zgodopisje. stiv, nemilostivan, neinilo-
Cronico ag. - dugotrajan; srdan, zlosrdan, kruto-
malattia cronica - dugo- srdan.
trajna bolest. Crudelmente - nemilo, nemt-
Cronista - vrmenopovstnik, loma, nemilostno, nemilo-
CRU 183 CUM

stivo, nemilosrdno, zlo- Cucuvbitaceo ag. - tikvast.


srdno, krutosrdno. Cugino - bratuced.
Crudelt - nemilost, nemilo- Culminante - najvisji.
ca, nemilostivost, nemilo- Culmine - vrste, vrhunac,
stivnost, nemilosrdnost, vrh, vis.
alosrdnost, krutosrdnost. Culo - prkno, guzica, rit ;
Crudo, non cotto - presan, dare un calcio nel culo
sirov. V. Acerbo ; fig. p. - dati nogom u prkno ;
inumano - necovcan, ne- p. fondo - dno.
blagoljuban, krut. Culto st. (verso Dio) - bo-
Cruna - uho od igle. gostovje, cast prama Bo-
Cruore - krvacina, gnjojina. gu, stovanje Boga, sluze-
Crusca, buccia delle biade nje Bogu, nastava ; culto
macinate - mekine, p. ac divino - sluzba bozja, cul
cademia di questo no to cristiano - kerstjanska
me, e di un dizionario - nastava. V. Ministero.
kruska. Coltura ; ag. p. addottri
Cacchiajo - zlica. nato - naucen, naucan, izo-
Cucina - kuhinja, p. vivanda brazen, prosvtjen, p. ele
- jesbina, jisbina, jestbina, gante - krasan.
jistbina, p. arte del cu Cumulare - kupiti, kupljati,
cinare - kuhanje. skupiti, skupljati, nakupi-
Cucire - siti, zasiti, vivati. ti, nakupljati, nagomilati,
Cucito, cucitura - sav, p. la nagomilavati.
voro che si cuce - nitba. Cumulativamente - ukupno,
Cocitura, il cucire - sijenje, skupno.
Uvenje, p. arte od atto Cumulativo - kupiv, kupljiv,
di cucire -sidba, p. modo skupljiv, nakupio, nakup-
con cui una cosa cu ljiv, nagomilav.
cita - nacin zasijenja. Cumulazione - kupljenje, sku-
Cuculo, uccello - kukuvaca. pljenje, skupljanje, naku
CUM, - 184 CUR

pljenje, nakupljanje, naku- Curare , aver cura - skr-


pljivanje, nagomilanje, na- biti, mariti, njegovati, bri
gomilavanje. niti se, pabriniti se, pom-
Caniaio - kup, gromada, gro- . njiti, imati navar v. po-
maca, gomila. mnju; p. medicare- lciti,
Cuna, calla - zibka, ziba, vraciti, p. imbiancare net
koljevka. tare panni e lini - obliti,
Cuoca - kuharica. cistiti, ocistiti, snaziti, o-
Cuocere - kuhati, variti, iz- snaziti. V. Procacciare.
kuhati, izvariti ; p. dis Curatela - skrbnictvo, ob-
seccare scaldando (del skrbnictoo, navarnictvo ;
sole) - susiti, osusiti, p. curatela uffiziosa - sluz-
rendere duro col fuoco, beno skrbnictvo.
parlandosi di mattoni - Curatelare ti. - obskrbiti,
peci, izpeci. obskrbljivati, imati navar
Cuoco - kuhar. v. brigu.
Cuojo - koza, strojna koza. Curatella, coratella - Orobica.
Cuore, core - srce, srdce, Curato st. pastore d' anime
fig. V. Centro. Coraggio. - pastir duhovni, duhocnik,
Pensiero. dusebriznik.
Cupidigia, cupidit -pohlpa, Curatore, chi ha cura -
pohlpivost, pohlpnost. skrbnik, obskrbnik, na-
Cupido, nume favoloso - ku- varnik. V. Medico. Fat
pido. tore.
Cura, pensiero - skrb, bri Curazia, cura d' anime ap
ga, navar, marljivost, bri- partenente al curato -pa-
nutje, pobrinutje, njega. stirstvo duhovno, pastir-
V. Sollecitudine; p. cu stvo, duhovnictvo.
ra d' anime - duhovnictvo, Curiosit, desiderio di sa
dusebriznictvo, p. cura me pere le novit ed i fatti
dica - lcenje, vraenje. altrui - pitljivost, ljubo
CUR 185 CZA

pitnost, popitivost. V. Ra arresti - tamnicar, capo-


rit. custode - nadtamnicar.
Curioso ag. mosso da cu Custodia, arnese per cu
riosit - pitljiv, ljubopi- stodire cose di pregio e
tan , ljubopitiv, popitiv ; facili a guastarsi - pohra-
st. (uomo curioso) ljubo- na, sahrana, shranionica;
pitac, razpitalac; che ec custodia giudiziale - sud-
cita curiosit (oggetto) - bena pohrana; p. cura,
osobit, neobican, izvanre- guardia - straza, opaza, o-
dan. paznost, paznja, navar,
Cursore, colui che corre - cuvanje, nadgledanje; mi.
teca, tecalac, trcalac, p. custodia preventiva del
messo dei tribunali -pod- l' incolpato - predb'zni
vornik, sudbeni posluzitelj, zatvor okrwljemka
Curvare - ugnuti, ugibati, pri- Custodire, guardare - cuvati,
gnuti, prigibati, uvinuti, obcuvati, sacuvati, pocu-
skloniti, sklanjati. vati, prigledati, obgledati,
Curvatura - ugibnost. ugibi- nadgledati. imati navar,
vost, prigibnost, prigibi- paziti.
vost. Cutaneo - kozan.
Curvo ag. - ugnut, uvinut, Cote - koza.
prignut, sklonjen. Cux, recte kux, una delle
Cuscino imbottito per ada 128 parti dell' impresa
giarvi il capo - podglavje, pello scavo d' una mi
uzglavje, uzglavnica, bla- niera - rudokus.
zina; per sedervi sopra Czar, titolo dell' imperat.
- podsdalo, podsdje, bla- delle Russie - car, ruski
zina. car v. cesar.
Custode, persona che cu
stodisce - cuvar, cuvalac,
strazar ; custode degli
DA 186 DAN

Dama,donnanobile-g,os/i<ya,
D. velikasia, plemkinja, p.
donna amata - ljuba, ljub-
Da, dal, dalla, dallo - od, ka, p. sorta di giuoco -
oda, iz, 8, sa (gen.); dal dama
medesimo - od istoga, dal Damerino - zenar. zenogizda-
l' acqua - iz vode, dalla la, zenogizdalac.
pietra - s kamena. Damigella, giovanetta - go-
Dabbenaggine, semplicit - spodicna, p. damigella di
prostota, prostoca, prosto- corte - dvorkinjica, ple-
dusnost, p. sciocchezza - mica.
budalascina, budalost, lu- Damma. V. Daino.
dost Damo - ljuba.
Dabbene - vrdan, posten, Danaro, moneta - novac, p-
dobar ; uomo dabbene - nez, beo, jaspra, denari -
vrdni covk. novci, pnezi, beci, jaspra,
Dacch, cong. giacch -jer, p. uno dei quattro segni
er,jere,jerbo,zac,zasto, bu- delle carte da giuoco, e
duci, buduci da, s uzro- pella viges. quarta parte
ka, iz v. zbog uzroka. V. di un' oncia - dinar.
Dappoich. Dannabile - odsudiv, obsudiv,
Daddovero, da senno - zbi- osudiv. V. Biasimevole.
lja, zbilj, p. in verit - Dannare va. V. Condanna
do istine, doisto, zaisto, re. Biasimare. Guastare ;
do duse, bez sale, za sprave. p. cancellare, parlandosi
Dadeggiare, giuocare ai da di conti e partite - izbri-
di - kockati, kockati se. sati, pobrisati, prekriziti ;
Dado - kocka. np p. andare in luogo
Daga - mac. V. Spada. di perdizione - osuditi se,
Daino - rogata srna, ser- osuditi se za uvk, ici u
norog, srnjak. paklu v. u mukah paklenih .
DAN 187 DAP

Dannazione, condanna- od- rist izmakla, - con colpa -


suda, osuda, obsuda, p. krivicna steta. V. Scia
perdizione eterna - osu- gura. Offesa.
djenje, obsudjenje, odsu- Dannosamente - stetno, ostet-
djenje. no, ostetljivo, skodno, *ko-
Danneggiamento - stetjenje, dljvo.
ostetjenje, skodenje, nasko- Dannoso - stetan, stetljiv, sko-
denje, uskodenje, ucinjenje dan, skodljiv, ustrban; p.
v. nanesenje kvara ; ma nocivo - naudan.
lizioso danneggiamento - Dante ag. che d - datelj,
zlobno ostetjenje. podatelj, p. pelle di dante
Danneggianle st. - ostetlji- - jelenokoza, koza od jelena,
vac, oketilac. srnorozna koza, koza od
Danneggiare va. far danno srnjaka; p. il poema di
- stetiti, ostetiti, skoditi, Dante - divospv Danta.
naskoditi, uskoditi, nane- Danteggiare, imitar Dante -
$ti v. uciniti kvar (Stetn, dantovati, dantiti.
skodu) ; np. rimaner dan Dantesco - dantov, danla.
neggiato - ostetiti se, usko- Da nulla, da niente - ni*
diti se, uciniti (nanti, na koristi, nevrdan, zlocest, od
nesti) sam sebi kvar (ste nijedne koristi v. vaznosti.
tu, skodu), nauditi (sebi). Danza - tanac, ples, tanca-
Danneggiato st. - ostetjenik, nje, plesanje, skakanje.
ag. ostetjen. skodan, na- Danzare - tancati, plesati,
skodjen, ukodjen. skakati.
Danno - steta, skoda, kvar, Da per tutto - svud, svuda
ustrb, p. discapito - gu- sagdr, po svud, po svu
bitak ; danno emergente da, odasvud, odasvuda,
- steta izlazeca (narasla), - vazd, po sve strane, od
emergente e lucro ces svake strane, od svh stra-
sante - steta izlazeca i ko- nah, oda svli strana h,
DAP - 188 DAT

sa svli stremali, na sve Dare - dati, podati, zadati,


strane. davati, dajati, podavati,
Dappocaggine- malovrdnost, podajati, zadavati, pruziti,
nevrdnost, zlocestaria. pruzati, p. conferire, par
Dappoco - malovrdan, ne- landosi di cariche ecc. -
vrdan, zlocest. podliti.
Dappoi - potl, potom, po- Darsena - nutarnja strana
tom toga, zatim, pak, paka. luke. pristaniste.
Dappoich, dopo che - cim, Data - data, datak, datum,
ha kako, od kad, od ka- datovanje, p. colpo che
da, posl kako, posle ka- si d alla palla nel giuo-
da, pokl, potom toga. carla - plesk, udarac
Dappresso - bliz, blizu, kod, Datare, notare la data - da-
kraj, pakraj, polak, mimo, tirati, datovati.
pored, oko, okolo, naoko- Dativo ag. che d - dateljan,
lo (gen ), uz uza, nuz podateljan, zadateljan, za-
(ac), pri (loc.) j dap davateljan, davateljan, da-
presso il mare - blizu mora. jateljan, podavateljan, po-
Da qui, da questo luogo - dajateljan, pruziteljan,
odovud, odavde, odovde, pruzateljan, p. terro ca
od ovog mesta ; p. da que so (dei nomi) - dateljni
sto tempo - od sad, od padez.
sada, odsele, od seg dob, Dato, ag da dare - dan,
od sad unaprd. dajen, podajen, zadajen,
Dardeggiare - strljati, stri davan, podavan, zadavan,
dati. pruzen, pruzan, podljen,
Dardiero, uomo armato di p determinato - ustanov-
dardo - strljar, striljar, ljen, opredljen; st. p.
strljarac. quantit cognita - stano-
Dardo, freccia - strl, stril, viti broj ; ti. p. sintomo
strla, strila. - znak, datak, podatak;
DAT 189 DEB

dati certi - stanoviti zna- ta, maltovina.


ci v. podatvi; p. supposto Dea , bozica.
(colla parol. caso)- drzeci, Debellare. V. Espugnare.
postavivsi, uzamsi (slucaj). Debile. V. Debole.
Dattero, dattilo, fratto - da Debilitare va. - oslabiti, raz-
tala. slabiti, omlohaviti, obne-
D'attorno. V. Intorno. moci, iznemoci (koga) ; np.
Davante. Davanti. V. In divenir debole - oslabiti,
nanzi. omlohaviti onemoci ecc.
Davanzo, d' avanzo - od vi Debilitazione - oslabljenje,
se, odvec, prko mre, vec razslabljenje, omlohavjenje,
nego dosta, dosta i savis, obnemozenje , onemozenje,
p. pur troppo - osim sto, iznemozenje.
preko sto. Debitamente -pravo, upravo,
Davvantaggio - vece nego pravedno, pravilno, shodno.
dosta, odvise, savise, od Debito, (di dare o restituire)
vece, dosta i odvise. - dug, (di fare o di dire)
Davvero. V. Daddovero. duznost. V. Debitore.
Daziare - carinati, (carinjati), Debitore - diznik, condebi
ocarinati,maltovati ; il da tore - suduznik ; debitore
ziare - carinanje, ocari- solidario - uzajamni v. za-
nanje, maltovanje. jednicki duznik, essere de
Daziario carinski, mitnicki, bitore - duziti, dugovati,
mitnican, maltovan, tride- biti duzan.
setnicki; uffizio daziario - Debitoriale st. - zaduznica,
mitnicki, (maltovni, tride- obveznica.
setnicki, carinski) ured, tri- Debole ag. - slab, mlohav,
desetnica. mlitav, nejak, nesnazan ;
Daziere - tridesetnik, cari- debole cognizione - mlo-
nar, mitnicar, malfar. hava znanost, debole d'in
Dazio - carina, mitnica, mal telletto - slaba utna v. ra
DEB 190 DEC

zuma, st. slaboumnjak, ma- nik, nadstojnik, nadstav-


loumnjah, ag. slabouman, nik; p. titolo di dignit
maleuman. ecclesiastica - crho/cni
Debolezza - slaboca, slabost, predstavnik, dehan.
mlohavost, mlitavost, neja- Decantare. V. Celebrare.
kost, nesnago, nesnaznost. Decapitare - odsci glavu.
Debolmente - slabo, mlohavo, Decapitazione - odscenje
mlitavo, nesnazno. glave.
Decadenza - odpadnost, od- Decasillabo ag. - deseteroslo-
padnutje, propadnost, pro- van, st. p. verso decas. -
padnutje. deseteroslovni stih (stroka).
Decadere - propasti, propa- Decedere, partire - odici, od-
dati, propadnuti, propa- laziti. V. Allontanarsi.
nuti, opasti, odpasti, o- Decembre - prosinac.
panuti. Decennale ag. - desetoltan,
Decadimento - propadenje, deseteroltan.
propadanje, opadanje, od- Deceimario ag. - desetan.
padanje, opanenje. Decenne ag. V. Decennale.
Decaduto - propadnut, pro Decennio st. - desetoltje, de-
ponui, opadjen, odpadjen, seteroltje, ag. V. Decen
opanut. nale.
Decalogo - deseteroslovje, de- Decente - prtojan, prikla-
seterozapovdje. dan, podoban, zdoban,
Decampare. V. Desistere. dican.
Decanato - predstavnictvo, Decenvirato - desetorica, stol
nadstojnictvo. nadstavnic- desetorice.
tvo, dehanat, ured cerkov- Decenza - pristojnost, pri-
nog predstavnika. V. De kladnost, podobnost, zdob-
cano. nost, p. decoro - dika,
Decano, capo di diversi or dicnost.
dini di persone - predstav- Decidere, troncare - preki
DEC 191 DEC

nuti, preldati, ukinuti, u- Deciso st. V. Decisione.


kidati, p. tagliare - odsci, Conchiuso, ag. - odlucen,
preseci, odrezati, p. giudi resen, presudjen, odsudjen;
care - odluciti, odsuditi, oggetto deciso - odluceni
presuditi. v. rseni predmet.
Decima - desetina, desetak; Decisore st. - odlucilac. V.
pagare la decima - piatiti Arbitro. Giudice.
desetinu. Decisorio. V. Decisivo. Giu
Decimare, mettere la decima ramento.
sopra i beni - desetinovati, Declinabile, mutabile - pro-
postaviti v. metnuti de mniv, preinacvo, (in grani.
setinu; p. riscuotere la de allus. a nome) - skloniv,
cima - pobirati desetinu; skloniteljan.
p. ucciderne d' ogni dieci Declinare, va. abbassare -
nno - desetkovati, deseto- sniziti, poniziti. prikloniti,
vati, desetariti. pokloniti, p. schivare - m-
Decimo st. - deseti dio v.dl, kloniti, ukljanjati, odstra-
desetina; ag. numero or mti, odaleciti, udaljiti, od-
dinai . - deseti. biti, p. declinare i nomi -
Decina st. - desetak. sklanjati, skloniti. V. Ca
Decisione - odlucenje, rse- lare. Deprimere, vn. p.
nje, odsudjenje, presudje- decadere - odpasti, odpa-
nje; astratto di cosa de dati, propasti, propadati;
cisa (decret.) - odluka, r- p. scemare di forze -
sitba, (conchiuso) zaklju- smanjkati , smanjkavati,
cak, (sentenza) presuda, smanjkivati, pomanjkivati,
odsuda, osuda, izreka. uzmanjkivati, uzmanjkati,
^Decisivo - odluciv. odluci- ici x. hoditi na manje. V.
teljan, odlucan, rsiv, rsi- Piegare.
. . teljan; circostanza deci Declinazione, abbassamen
siva - odluciva okolnost. to - snizenje, ponizenje, pri
DEC 192 DED

klonjenje, poklonjenje, p. odredba , nalog , naloga,


scemamente) - smanjkanje, odluka, odlucnica, zapovd,
smanjkivanje , pomanjki- decreto compiegato - pri-
vanje, uzmanjkanje, uz- vijena odluka, gravato -
manjkivanje ; p. serie dei napadnuta odluka, in se-
casi nei nomi - sklonitba. guito al decreto - usld
Declive - nizbrdit. odluke, ordinare ex primo
Declivio. V. Pendio. decreto - naloziti prvo-
Decollare - odsci vrat v. masnom r. prvom odlukom
glavu. v. iz- prvomame odluke.
Decollazione - odscenje vrata V. Ordine; p. atto della
v. giace. volont divina - bozja
Decomporre. V. Scomporre. volja, sud bozji; p. libro
Decorare - naresiti, uresiti, di leggi canoniche - knjiga
nakititi, met. odlikovati. svetoga pisma, knjiga sve-
Decorazione , ornamento - topismenog ustava, p. dot
nares, ures, nakit, nakitjaj, trina della legge ecclesia
met. odlika. stica - nauk zakona cri-
Decoro - dika, p. dignit - kvenoga.
cast. Decubito - lezanje, bolovanje,
Decorrere - feci, izteci, izaci, trojanje bolesti.
proci, minuti. Decuplo ag. - deseterostru-
Decorso - iztecen, izajden, can, deseteroguban.
prosal, prosast, minut. Dedica -posveta,poklon,dar,
Decrepitezza - prestarost, prikaza. V. Dedicazione.
velika starost. Dedicare va. - posvetiti, po-
Decretare - narediti, odrediti, kloniti, darovati,prikazati,
naloziti, odluciti, zapov- zavriti ; dedicare V opera
dati; decretare 1' arresto - posvetiti dlo ; np. p. of
- odluciti zatvor. ferirsi - posvetiti se, zav
Decreto, ordine - naredba, riti se, darovati se (komu).
DED 193 DEF

Dedicatoria - posvetnica, po- voljiti, privoljiti (komu),


klonica. odobriti cije mnenje, sloziti
Dedicazione, offerta o con se, slogati se, va. V. De
sacrazione, d'un tempio, nunziare. Giuramento.
altare ecc. - posvetjenje, Deficit - manjak.
poklonenje, darovanje, pri- Definire, dare una defini
kazanje, zavrenje. V. De zione - tomaciti, raztoma-
dicatoria. Dedica. citi, razbistriti, razjasniti;
Dedizione - podanje, pod- p. risolvere questioni ecc.
stavljenje, dobrovoljno pod- odluciti, rsiti, odsuditi,
lozenje v. podstavljenje. presuditi, konacno rsiti v.
Dedurre, condur via - odve- razpraviti (posao, stvar).
sti, odnesti, odnti, izvesti, Definitivamente - konacno,
p. trar fuori - izvaditi, stolno, odlucno, rsiteljno.
izvesti, p. produrre o far Definizione, breve esposi
valere le proprie ragioni in zione - tomacenje, razto-
giudizio - navadjati, nave macenje, razjasnenje, raz-
sti, izvesti, dokazati. V. Ap bistrenje; p. decisione, ri
plicare. Inferire. Allegare. soluzione - odlucenje, r
Deduzione, conclusione del sente, odsudjenje, presudje-
discorso - izvod, izvedenje, nje, konacno rsenje v. raz-
zakljucenje , controdedu pravljenje (stvari, posla).
zione - protuizvod, pro- Deflorare - oskvrnuti, oskvr-
tuizvedenje ; finali dedu niti.
zioni - konacna izvedenja; Deflorato - oskvernut, oskver-
p. conseguenza - posl- njen.
dak, posldnost, dosldnost, Deflorazione - oskvernutje,
posldica. oskvernba, oskvrnjenje.
Deferenza - ugodjenje, zado- Deformare - oruziti, ogrditi,
voljenje, privoljenje. nagerditi, pogerditi, izger-
Deferire vn. - ugoditi, zado- diti.
13
DEF 194 DBG

Di formazione - oruzenje, o- blagodostojati koga, vrd-


gerdjtnje, nagrdjenje, po- nim v. dostojnim koga iz-
grdjenje, izgrdjenje. gledati, za vrdna v. do-
Deforme. V. Brutto ecc. stojna koga drzati (imati),
Defraudare - varati, preva uciniti dostojna (koga); np.
riti, privariti, prevarivati, p. compiacersi per corte
prihiniti. sia o benignit - dostojati
Defraudazione - varanje, pre- se, udostojati se; degnarsi
varenje, privarenje, preva- graziosamente - blagodo
rivanje, prihinjenje. stojati se, blagonaklono do
Defunto st. morto - pokojnik, stojati se. V. Compiacersi.
defunta - pokojnica; ag. Degnevole - uljudan, udvo-
pokojan, umersi, umrl, ran, skladan, blagostan,
preminuvst; il defunto pa blagostivan.
dre - pokojni otac. Degnevolezza - uljudnost,
Degenerare , mostrarsi da udvorvost, skladnost, bla-
meno dei genitori - ne pri- gost, blagostivost.
li&ti svojim roditeljem v. Degno - vrdan, dostojan.
otou i materi, ne uvrci se V. Eccellente. Ragguar
u roditelje v. u otva i ma- devole.
ter ; p. tralignare - izroditi Degradare va. - poniziti v.
se, odroditi se, odaleciti se potisruti (koga), smakmtti
od svojega stabla v. roda. (odmaknuti, odaleciti, uda-
Degenerazione - izrod, izro- ljiti) od casti v. dostojan-
djenost, izrodjenje, neprili- stva (koga); np. p. scen
cenje svojemu rodu v. otvu dere poco a poco - poni
i materi. ziti se, odpadati, p. smi
Degnare va., mostrare di nuire di pregio - gubiti od
apprezzare altrui, o di svoje casti.
gradire le sue offerte - Degradazione - ponizenje,po-
izkazati obzir prama komu, tisnjenje.

^
DEH 195 DF.I,

Deh, interiez. - daj! deh ! Delfino, animale cetac. - dn-


Deicida - bogoubojica. pin, pliskavica, p. primo
Deicidio - bogoubojstvo. genito re di Francia -
Deit - bozanstvo, bozanstve- delfin.
nost. Delibamento - okusenje, po-
Delatore. V. Spia. kusenje.
Delazione, accusa segreta - Delibare - okusiti. pokiwiti.
odaja, tajna v. potajna ob- Delibera, (aggiudicazione) -
tuzba, potajno obtuzenje ; dosudba, (risolvimento) -
sl. delazione, di arma proi odluba; prezzo di deli
bita - nosenje zabranjena bera - dosudbena (odlucna,
oruzja. odlucbena, drazbena) cena.
Delegare, mandare alcuno Deliberare va. V. Discutere.
con facolt di fare ecc. - Concedere ; p. risolvere -
odaslati, izaslati. V. Depu odluciti, rsiti, p. stabilire
tare, p. deputare - odrediti, - ustanoviti, odrediti, p. ag
opredliti. giudicare - dosuditi ; np.
Delegato sl. - odaslanik, iza- Risolversi.
slanik, povrenik, odredje- Deliberatamente - odlucno,
nik, opredljenik ; ag. iza- namisljeno, nakanivo, na-
slan, odaslan, opovren, o- kanom.
predljen; commissario de Deliberatario (d" incanto) -
legato - izaslatii povrenik najkoristniji ponudioc (po-
V. Nunzio. nudilac, ponuditelj), draz-
Delegazione, uffizio e giu borsitelj, drazbeni kupac.
risdizione del delegato - Delicatezza, riservatezza
poslanictvo, izaslanictvo, nei tratti e nel discorso
odaslanictvo ; p. deputa - uzderzwost, pridrzivost
zione - odred, oprdela; otesanost, blagost. V. Mo
delegazione dei creditori derazione. Leggiadria.
- odred vrovnikah. Morbidezza.
DEL 196 DEM

Delineare - crtati, opisati. Del tutto - po sve, sasma,


Delinquente st. - prestupnik, sa svitn, podpuno, pod-
zlotvorac, zlocinac. V. Mal punoma, u svemu i po
fattore. svemu, p. ad ogni modo
Delinquere - prestupiti, zlo- - na svaki nacin , po
tvoriti, uciniti zlo v. zlo svakom putu, svakako, u
db; egli capace di svakom slucaju. V. As
delinquere - on je kadar solutamente.
uciniti zlo v. prestupiti. Deludere - varati, prevariti,
Deliquio - ceznuce. rugati se, porugati se (s
Delirio, alienazione di men kim), neizpuniti cije oce-
te - izurnnjenost, bezumnost, kivanje.
p. vaneggiamento -snebje- Deluso - varan, prevaren,
nje, p. stoltezza - buda- porugan.
lost, budalascina, ludost. Delusorio - varljiv, prevariv
Delitto - prestupak, (zlotvo- rugiv, porugiv.
ra); patrato delitto -po- Demandare, commettere (di
cinjeni prestupak. cesi solo di causa com
Delittuoso ag. - zlotvoran, messa ad altro giudice) -
zlocinstven. odstupiti (cijojnadleznosti).
Delizia - razkosa, razkosje, Demaniale - kraljevski, ko-
sladkoca, naslada, radost. morski drzavan, fixkalan.
Deliziare va. rendere deli Demanio, regio patrimonio
zioso - rzkositi, razsladi- - kraljevska (komorska,
ti, nasladiti, uzradovati; drzavna, fiskalna) dobra,
np. p. godere deliziosa fiskus.
mente di checchessia - Demarcare, por lmite - o-
razkositi se, radovati se, graniciti, omedjasiti.
razveseliti se. Demarcazione - ogranicenje,
Delizioso - razkosan, sladak, omedjasenje; linea di de
slastoljubiv, radostan. marcazione - medjasni v.
DEM 197 BEN

granicni potez. ime (komu) ; np. uzeti v.


Demente ag. pazzo - mahnit, postaviti si ime, zvati se,
manenti, munjen, nor. nazvati se, nazivati se,
Demenza - mahnitost, mane- naimenovati se.
nitost, neumnost, munje- Denominazione - nazvanje,
nost. nazivanje, imenovanje, nai-
Democratico - pukovladan. menovanje.
Democrazia - pukovladje. Denotare, mostrare - kazati,
Demolire. V. Atterrare ecc. pokazati, p. significare,
Demonio - vrag, djavao, djavo, contrassegnare - oznaclti,
hudoba, sotona. znaciti, p. distinguere se
Demoralizzare. V. Depra gnatamente - zlamenovati,
vare. zlameniti, zabiljeziti.
Denaro. V. Danaro. Denotazione, significazione -
Denegamento - nkanje, n- kazanje, pokazanje, zna-
cenje, zankanje, tajenje, cenje, oznacenje; p. con
tajanje. trassegno - znaka, oznaka.
Denegare - nkati, nciti, za- Densare. V. Condensare ecc.
nkati, tajiti, tajati. Dentale st. pesce - zubat,
Denigrare - cerniti, ocrniti, zubac ; ag. zuban; con
pocrniti, izcrniti, mrciti, sonanti dentali - zubni su-
otneresti, pomrciti. V. In glasnici.
famare. Dentanie st. - zubi, zubje.
Denigrazione - cmjenje, o- Dentata, colpo di dente -
crnjenje, pocrnjenje, iz- uzubak, ugrizak, ugrizenje
crnjenje, mrcenje, omr- zubima.
cenje, pomrcenje. V. In Dentato ag. - zubast, zubav.
tani azione. Dentatura. V. Dentanie.
Denominare va. - nazvati, Dente - zub ; male di denti
nazivati, naimenovati, pro - bol od zubi, scricchiola
tvati, postaviti v. dati re coi denti - skripati zu- f
DEN 198 DEP

bima, digrignare i denti p. notificare - prijaviti,


(p. minile.) - kazati zube, objaviti, dojaciti. V. De
izkesiti zube , mostra nunzia.
re i denti (ridendo) - (ti Denunziato st.-prijavljenik,
riti se, dente doppio - du- odajnik; ag. prijavljen, o-
pal zub, canino -pasjizub. dajen, dojavljen.
Dentista - zubnik, zubar, zu- Depauperare - ouboziti.
bovadac, zubovadalac. Depennare - brisati, pobrisa-
Dentro - nutr, nutar, unu- ti, izbrisati, prekriziti.
tar, unutra, dal di den Deperire. V. Deteriorare ecc.
tro - iznutra, fuori e den Deplorabile - pozaliv, zalo-
tro - vani i nutra. stan, bdan, jadan.
Denudamento - svucenje, su- Deplorare. V. Compiagnere.
cenje, golenje, ogolenje. Deponente ti. chi o che
Denudare va. - svui, sui, asserisce - izpovdalac, iz-
slici, goliti, ogoliti; fig. povdatelj, svdok. V. De
p. manifestare - odkriti, positante.
povdati, objaviti, dojavi- Deporre, por gi -postaviti,
ti, kazati. slaviti dol. V. Calare ; p.
Denunzia, accusa - prijava, spogliarsi - svui se, met.
odaja, p. notificazione, izbaviti se, rsiti se (cesa) ;
prijava, dojava, objava, p. privare alcuno di di
. denunzia di lite - objava gnit ecc. - lisiti koga svoje
v. navstjenje, pravde. casti; p. dichiarare in
Denunziamento - prijavlje- giudizio - izpovdati, oci-
nje, dojavljenje, objavlje- tovati, svdociti, povdati,
nje. kazati, izjaviti se, izraziti
Denunziante st. - prijavitelj, se, izreci se; p. deposi
odatelj. tare -poloziti, polagati, o-
Denunziare, manifestare ac staviti ; deporre la cau
cusando - prijaviti, odati, zione - polositi jamcevinu.
DEP 199 DEP

Deportare. V. Bandire. posiz.testimoniale-fc/xw-


Deportazione. V. Bando. danje svdokah, p. ammas
Depositante, chi deposita so di materie, che lascia
st. ti. - polozilac, polozitelj, no le acque - vanos, nanes,
ostavilac, ostavodavac. p. abbassamento di cosa
Depositare - poloziti, pola- da luogo alto - snizenje,
gati, ostaviti, izruciti, u- ponizenje, prignenje, po-
ruciti (komu v. u cijih klonenje, obalenje.
rukah). V. Deporre. Depravare, corrompere -
Depositario, colui presso il pokvariti, pobluditi, sopa-
quale si deposita - poloz- citi, izopaciti, napeljati na
nik, cuvar, ostavoprimac. zlo, ozlocuditi ; fig. p. in
Deposito, cosa depositata, famare - ozlobiti.
per essere restituita -po- Depravazione - pokvarenje,
log, poklad, poklada, po- pobhldenje, sopacenje, izo-
loznina, ostava; deposito pacenje, ozlocudenje.
giudiziale - sudbeni polog, Depredamento - poharanje,
contratto di deposito - porobljenje, oplnjenje.
polozna v. ostavna pogod- Depredare - poharati, poro-
ba; p. atto del deposi biti, oplniti.
tare. V. Deposizione. V. Deprimere, tener basso, ab
Urna. Magazzino. bassare - tlaciti, potlaciti,
Deposizione, consegna - po- gaziti, sniziti, poniziti, uz-
lozenje, polaganje, osta- poniziti, pritisnuti, uma-
venje, izrucenje, urucenje, liti. V. Opprimere. Sof
p. testimonianza o at fogare.
testazione fatta in giudi Depurare - cistiti, ocistiti,
zio - izpovdanje, ocitova- izcistiti, snaziti, osnaziti.
nje, svdocenje, posvdo- Depurazione - cisenje, oci-
cenje, povdanje, kazanje, scenje, izciscenje, snazenje,
izjavljenje, izrazenje; de- osnazenje.
DEP 200 DER

Deputare, eleggere alcuno ti se, rugati se (komu).


con mandato spec. a Derisibile - posmhiv, osm-
qualche incomb. - odabra- hiv, porugiv.
ti, izabrati (koga~) p. in Derisione - posmha, posm-
caricare - opovriti, opu- hanje, posmhavanje, smeli,
nomociti, opunovlastiti (ko- rug, ruglo.
ga za koj posao), nalozi- Derisivo - smesan. V. De
ti (komu stogod), p. as risibile.
segnare, parlandosi di Deriso st. V. Derisione ;
tempo e luogo - opred- mettere in deriso. V.
liti, ustanoviti, ureci, na- Deridere.
reci. Derivare, trarre origine -
Deputato st. - poslanik, o- izhoditi, izhajati, izlaziti,
daslanik, izaslanik ; depu izteci, iztcati, izvirati,
tato dietale - saborski po proizhoditi, proizhajati,
slanik. V. Delegato. proizlaziti, proizteci, pro-
Deputazione, missione dei izticati, proizici. V. De
deputati - odaslanictvo, o- durre. Dipendere.
daslanstvo, poslanstvo; p. Derivazione, origine - izho-
corpo dei deputati - od- denje, izhajanje, izlazenje,
bor odaslanicki, v. posla- iztcenje, izviranje, proiz-
nicki odbor (tlo), p. auto hodenje, proizhajanje, pro-
rit amministrativa d' un izlazenje, proiztecenje, pro-
comune - obcinski odbor izticanje, proizidenje. V.
(tlo). Sviamento.
Derelitto - zapusten. Deroga. V. Derogazione.
Derelizione - zapustenje. Derogare, togliere qualche
Deretano - zadnjica, guzica. cosa ad una legge - sfora
Deridere - posmhati, posm- titi v. stisnuti moc (kr-
havati, asm/iati, osmha- post) zakona, ublaziti stro-
vati, porugati (koga), smia- gost zakona, oduzeti pon
DBR 201 DES

sto krposti zakonu, pre- opistvanje , preoptsanje,


inaciti zakon; p. sottrar preopisivanje, nacrtanje.
si ad un obbligo rsiti V. Leva.
se v. izbaviti se duznosti. Deserto st. - pustinja, pu-
Derogazione, atto con cui stois, pustosa, samina; ag.
si annulla un atto pre zapusten, osamjen, p. ab
cedente- ukinba, dokinba, bandonato, incolto - pust,
ukinjenje, dokinjenje, p. neobdlan, neobradjen, za-
parziale modificazione - pusten.
strano v. jednostrano, pre- Desertore. V. Disertore ecc.
inaente. Desiare. V. Desiderare.
Derrata - proizvod, proizvod Desiderabile - zeliv, pozeliv,
zetnlje, p. porzione di zudiv, pozudiv.
qualsivoglia cosa - dl, Desiderare - Zeliti,, pozeliti,
dio. zudti, pozudti.
Derubare - krasti, pokrasti. Desiderio - zelja, zazelja,
V. Depredare. teznja, zudnja, pozuda ;
Desalare, purgar dal sale desiderio disordinato -
- odslaniti, odsoliti, razsoli- poMp, pohlpa.
ti, uzeti v. oduzeti sol. Desideroso - zeljan, voljan,
Desco - trpeza, stol, jestbin- zudan.
ski stol. Designare, proporre - pred
Descrivere - opisati, opisi- irti, predlagati. V. Eleg
vati, preopisati, preopisi- gere.
vati ; p. registrare, pi Designazione, proposta -
gliar nota - zabiljeziti, p. predlozenje, predlaganje.
scrivere - pisati, pisivati, V. Elezione.
prepisati, prepisivati; p. Desinare vn. - obdvati, ob-
segnar con linee - crta dovati, st. p. pranzo -
ti, nacrtati. obd.
Descrizione - opis, opisanje, Desinente - svrsuju, dospi-
/"
DES 202 DES

ju, dokoncaju. spodar ; despota e tiran


Desinenza - sversetak, sver- no - samovladac i samo-
senje, okoncanje, dokon- silnik.
canje. Despoteggiare - mmovladati,
Desio. V. Desiderio. Di gospodariti, gospodarovati.
letto. Despotico - samovladan, go-
Desioso. Desideroso. spodaran.
Desistenza - odustaja, odu- Despotismo - samovladnost,
stanje ; di desistenza - o- gospodarstvo.
dustajan ; conchiuso di Despumare - opniti.
desistenza - odustajni za- Despumazione - opnjenje.
kijucak v. odustajna od- Desso, pron. - on isti, onaj
luka. isti, p. colui che - onaj
Desistere - odustati, odusta- koji.
jati; desistere da ogni Destamento - budjenje, izbu~
ulteriore inquisizione - o- djenje, zbudjenje, probu-
dustati od svake dalje iz- djenje, uzbudjenje.
trage. Destare va. risvegliare - bu-
Desolare, rendere solitario diti, zbuditi, izbuditi, pro-
o disabitato - opustositi; buditi, uzbuditi ; np. de
opustiti, razpustositi, u pu- starsi - zbuditi se, izbudi
stos obratiti poharati, za- ti se eco.
trti, potrti. V. Distrug Destinare - odrediti, opred-
gere. liti, ustanoviti, odluciti,
Desolazione - opustosenje, o- nareci, namniti, namisl-
pustenje, razpustosenje, o- ti, naumiti. V. Assegna
bratjenje u pustos, poha- re. Eleggere.
ranje, zatarenje, potarenje. Destinazione - odredjenje, o-
V. Distruzione. predljenje , ustanovljenje,
Despota - samovladac, samo- odlucenje, namnjenje, na-
vladalac, samovlastnik, go- umljenje, namisljenje.
DES 203 DET

Destino - sudbina, sud. izvadjati, izvoditi, p. con


Destituire. V. Abbandona getturare - mnti, mistti,
re ; p. privare - lsiti (ko- suditi, slutiti.
ga cesa), oduzeti, ustegnu- Dessunto, dedotto - izveden,
ti (komu sto); p. licen izvodjen, izvadjen.
ziare - odpraviti, udaljiti, Detenere, trattenere - zadr-
odaljiti, odaleciti. zati, pridrzati, uzdrzati,
Destra, mano - desna, desni- p. tenere in carcere - za-
ca ; mano destra e sini tvoriti, utamniciti, uapsiti,
stra - ruka desna i lva, p. tenere presso di so
dalla parte destra -iz de- cose proibite - imati v.
sne strane. derzati pri sebi, posdovati.
Destramente, con agilit - Detentore, che detiene -
hitro, zivahno, con accor drzac, drzalac, detento
tezza - mudro, segavo, o- re dell' altrui roba - dr
pazno, pozorno, smotreno. zalac tudje stvari.
Destrezza, agilit - hitrost, Detenuto ag. rattenuto - za-
hitrenost, zivahnost, fig. p. drzan, pridrzan, uzdr-
accortezza - domisljenost, zan; 8t. p. carcerato -
mudrost, segavost, opaz- zatvorenik, uznik, apsenik,
nost, pozornost, smotrenost. ag. zatvoren, utamnicen,
Destriere - Jconj junaski (vi- uapsen.
tezki, plemeniti), bedev. Detenzione - zadrzanje, pri-
Destro st. opportunit -podo- drzanje, p. il tenere in
ba, podobnost, per occasio carcere - zatvorenje, utam-
ne favorev. - povod, prigo- nicenje, uapsenje.
da; cogliere il destro - uzeti Deterioramento - pogorsaj,
,povod; ag. p. agile -lak, pogorsanje.
hitar, zivahan. V. Destra Deteriorare va. pogorsati,
mente. up. pogorsati se, postati
Desumere - izvesti, izvaditi, gorji.
DET 204 DEV

Determinare, porre termi Detrimento. V. Danno.


ne - ustanoviti, opredliti, Detronizzare - izpristoljiti,
p. porre i limiti - ograni- pognati v. odaleciti od
citi, omedjasiti, p. giudi pristolja, lsiti kraljestva
care in modo fisso o pre (koga).
ciso - suditi, razsuditi, re Dettagliare - opisati, opisi-
siti ; fig. p. risolvere - od- vati, potanko v. podrobno
luciti, odrediti, namislti, opisati v. naznaciti.
odabrati, izabrati. V. Spe Dettaglio - podrobnost, po-
cificare. Assegnare. tankost, potanko v. po
Determinazione, definizio drobno opisanje.
ne - opredljenje, ustanov- Dettame - nadahnutje, po-
ljenje, p. deliberazione, nuka, svst.
proponila. - odredjenje, Detto st. parola - re, besda,
odlucenje, namisljenje, o- p. motto - poslovica, rci,
dabranje, izabranje, p. de besde; p. nominato, espo
cisione d' una questione sto - recen, imenovan, nave-
- rsenje odlucenje, razsu- den, naznacen ; il suddetto
djenje. - gorerecen, goreimenovan
Detestare. V. Abbominare ecc. ; detto fatto av. - od-
ecc. mah, namah, dilj, dilje,
Detrarre, diffalcare - odu- udilj.
zeti, ustegnuti, odbiti, di- Devastare. V. Desolare ecc.
gnuti ; p. nuocere altrui Deviare, uscir dalla dritta
con discorsi - ozloglasiti, via - svratiti se, zahoditi,
oklevetati, razklevetati (ko- stranputiciti, udaljiti se s
ga), zlogovoriti, zloreci puta (iz pravoga puta),
(od koga). odaljiti se, odaleciti se, od-
Detrattore, maldicente- zlo- vratiti se.
glasnik, klevetnik, klevetu- Deviazione - svratjenje, za-
lia, opadnik; V. Ladro. hodenje, stranputenje, oda
DEV 205 DIA

ljenje, udaljenje, odalece- verso Dio - poboznost, bo-


nje. gomoljnost, bogoljubnost.
Devolato ag. ricaduto -pri- V. Ossequio. Ubbidienza.
padaju, dopadajuc; il de Di. V. Giorno.
voluto diritto - pripada- Diabolico, di diavolo e fig.
jttce pravo ; p. venuto in p. pessimo - vrazji, vra-
potere - postignut, zadob- gometan, djavalski, hudo-
ljen, p. passato in altri ban, sotonski.
- prenosen, prenesen, pro- Diaconato, secondo degli
lazen. ordini sacri maggiori -
Devoluzione, trasferimento djakonstvo, red vandjelja.
di diritto - osastnost, pre- Diaconia e diaconato, ti
nosenje (prenesenje, prola- tolo e dignit di diacono
zenje) prava. - djakonia, djakonstvo.
Devolvere va. far passare Diacono - djakon.
in altri un diritto - dosu- Diadema, corona - kruna,
diti, dopitati, doznaciti, diadema reale - kraljevska
np. p. ricadere o il pas kruna, p. cerehio che si
sare che fa il diritto' da dipinge sul capo delle
una ad altra persona - sacre immagini - vnac,
preposti, pripadati, dopa sjajna okolina
sti, dopadati, prolaziti. Diagonale, linea - poprcni-
Devoto, dedito alla piet ca, srdopotez.
religiosa - pobozan, bogo- Dialetto - narcje, izgovor.
moljan, bogoljuban ; p. of Dialogo - razgovor, pogovor,
ferto in voto o in sa (fra due persone, anche)
crifizio - zavecan, zavren, dvogovor, dvogovorje.
p. molto applicato, affe Diamante - diumant, almaz.
zionato - priklonjen, pri- Dianzi - maloprie.
stasan. Diario. V. Giornale.
Devozione, pia dimostraz. Diarrea- lijavica, driskalica,
DIA 206 DIE

oteorenje tla. eonoscere, manifestare


Diaspro - djaspar. apertam. - izpoznati, pri-
Diavolo - djaval, djavo, co poznati, proglasiti ; egli
tona, vrag, hudoba, ne- venne dichiarato colpe
priatelj , duh necisti, p. vole - on bi krivcem iz-
spirito "fol. - malic, malik. poznan v. proglasen.
Dibattimento - razprava,pro- Dichiarazione, esposizione -
trexanje ; finale dibatt. - ocitovanje, izreka, izraze-
konacna razprava, pub nje, izjavljenje ; izpovda-
blico orale dibattimento nje; p. spiegazione - raz-
- javna ustmena razprava. jasnenje, izjasnenje. raz-
V. Aprire. totnacenje, iztomaenje ; p.
Dicastero - oblast, dikaste- deliberazione giudiziale -
rium. V, Aulico. proglasenje, izpoznanje,
Dicembre - Prosinac. pripoznanje.
Diceria, discorso stucche Diciannove. - devetnaest (gen.
vole - pekljania, brblja, pl.)
p. notizia incerta- tma's- Diciannovesimo - devetnaexti.
ljenost, izmisljotina. Diciassette - sedamnaest
Dichiarare va. far chiaro - (gen. pi.)
izjasniti, p. esporre - o- Diciassettesimo - sedamnae
citovati, izjaviti, izreci, iz- sti.
povdati, p. spiegare, chia Diciottesimo - osamnaesti.
rire - razjasniti, tomaciti, Diciotto - osamnaest (gen.
raztomaciti, razbistriti p. pl.).
manifestare - odkriti, ob- Dicitura - govor, govorenje,
javiti. V. Definire. Eleg izgovaranje, jezikoslovje.
gere; np. sl. dichiararsi Dieci - deset (gen. pl.); die
ocitovati se; dichiararsi ci cavalli - deset konjak.
erede. - ocitovati se bast- Diecimila - deset tisucah (de
nikom. V. Erede; p. ri- set tisuc), deset hiljadah
DIE 207 DIF
(desti hiljad), ceset jeze- (istr.); colla pancia die
rah (deset jezer). tro il panetto - trbuhom
Dieciotto. V. Diciotto. za kruham, dietro di lui -
Diecisette. V. Diciassette. za njim; nakon, posl, iza
Diesis, crocetta in musica, (gen.) ; dopo il contrad
che fa accrescere la no ditorio - nakon rocixta ; p.
ta di un semitono - diesis a tergo - zad, zada, na-
(diesi*), met. poluglasnik. zad, nazada, natrag. V.
Dieta, regola di vitto du Dopo.
rante la malattia ecc. - Difendere va. salvare da
polupost, jelouzderzje, na- pericoli ecc. - bruniti, o-
var ujelu i pitju ; p. adu braniti ; p guardare, cu
nanza di persone rispet stodire, riparare - gledati,
tabili per deliberare su ohe/ledati, cuvati, ucuvati,
faccende politiche, o d'in obuvati, sacuvati, fatiti,
teresse nazionale - a6or; zastititi, (koga), paziti (na
membri della dieta - ia- koget); np. p. farsi riparo
novi sabora. saborski po- - braniti se, sbraniti se,
slanici, dieta croato - sla- gledati se ecc.
vona - hrvatsko-slavonski Difensore - branitelj, obra-
sabor; di dieta, dietale - nitelj, p. avvocato - od-
saboran, saborski: articoli vtnik, met. zastupnik, p.
dietali - suborni cianci; protettore stititelj, stitnik,
td. p. competenza - nad- %astititelji zastitnik.
necnica, classe di diete - Difesa - obrana, obranba, za-
nadnevnicki razred. stita; difesa necessaria -
Dietreggiare, dare addietro nuzdna obrana.
- vratjati se, vratiti se, Difettare, aver difetto - po-
stuciti se, p. ritirarsi - od- trbovati, imati potrbu,
tupiti, odstupljati. neimati; p. commettere
Dietro, dopo, indietro - za errore. V. Fallare.
DIF 208 DIF

Difetto, mancamento, imper Diffamatore - zloglasnik, zlo-


fezione - mana, manjka- govornik, klevetnik, okle-
vost, nedostatnost, nedosta- vetnik.
tak, nesavrsnost, p. col Diffamazione - ozloglasenje,
pa, errore - grk, po- oklevetanje, razklevetanje,
greska, p. fogli man napadanje, hulenje, zlogo-
canti o laceri - manjkavi vorenje.
(nedostatni , nesposobni) Differente - razlicit, razlican,
tabaci. V. Scarsit. neslican, drugac ; differen
Danno. ti opinioni - razlicita mne-
Difettoso - manjkav, nedo- nja.
statan, nesaversen. Differenza, diversit - razli-
Diffalcare - odbiti, oduzeti, ka, razlikost, razlicnost,
odnti, dignuti, ustegnuti. neslicnost, razluka; p. va
Diffalcato ag. - odbijen, odu- riet - raznost. V Contro
zet, odnt, dignut, ustegnut. versia. Lite.
Diffalco st. - odbitak, odu- Differenziare va. far diffe
zetje, ustegnutje. renza fra pi cose - raz-
Diffalta, errore, colpa - za- liciti, razluciti; vn. p. es
hod, sagrska, krivnja, kri- sere diverso o dissomi
vina,krivica, p. mancanza, gliante - nesliciti, neprilA-
privazione - uzmankanje, citi, ne biti slican v. jed-
potrba,potrbnost, p.man- nak, biti razlican.
camento di promessa - Differimento (procrast.)-pro-
vrolomje, vrolomstvo, v- duljenje, produzenje, od-
rolomnost, iznevra. vlacenje, protezanje, od-
Diffamare - ozloglasiti, raz- laganje, odlozenje, (diffe-
klevetati, oklevetati, napa- renz.) neprilicenje, razli-
sti, huliti (koga), zlogovo- cenje, neslaganje, nesuda-
rti (od koga),pogrditi cije ranje.
ime (cast, potenje). Differire va. rimettere ad
DIF 209 - DIF

altro tempo il fare ecc. - Diffidenza - neuzdanost, neu-


produljiti, produziti, odgo- fanost, nezaufanost, nevra.
diti, odgadjati, odvlaciti, Diffondere va. spargere lar-
protegnuti, protezati, odla- gam. - razprostraniti, siri-
gati, odloziti; p. essere dif ti, razsiriti, razsipati, (li
ferente- nesliciti,nepriliciti, na notizia) razglasiti, pro-
ne biti slican v.prilan, biti glasiti, (strombettare) raz-
razlican, neslagati se, nesu- trubiti, raznositi glas, np.
darati. p. dilatarsi - razprostra
Difficile, malagevole - tezak, niti se, Uriti se, razsiriti
mucan. trudan, tegotan. se, p. diffondersi nel dire
V. Bisbetico. - obsirno govorsti (divani
Difficilmente - tezko, mucno, ti, opisati stvar v. cin).
trudno. Diffusamente - obirno, pro
Difficolt - tezkoa, potezko- strano, na siroko.
ca, muka, mucnost, trud, Diffusione - razprostranjenje,
trudnost. sirenje, razsirenje. V. Dis
Difficoltare - otegotiti, otez- sipazione.
kotiti, oteziti, potegotiti, Diffuso ag. sparso - razpro-
potezkotiti, poteziti. stranjen, razsiren, razsi-
Diffidamento - neuzdanje, pan, razglasen, proglasen,
neufanje, nezaufanje, ne- raztrubljen, raznosen. V.
pouzdanje, nevrovanje. Diffondere ; p. prolisso -
Diffidare - neuzdati se, neu- predug, obszan.
fati se, nepouzdati se, ne- Difilare va. muovere chec
vrovati. chessia con velocit ver
Diffidente ag. che diffida - so alcuno direttamente -
neuzdajui se, neufajuci se, obrnuti v. poslati ravno
nepouzdajuci se, nevruju- (stogod) komu v. prama
ci ; p. sfiduciato - neuz- komu; np. krenuti (poci,
dan, nepouzdan, nezaufan. ici, teci, trcati) ravno ko-
U
CIR 210 IVO
mu v. prama komu. - odsudjen na trodneoni
Difilato ag. - hitar i ravan ; post, pena inasprita col
av. hitro i ravno. digiuno due volte per
Diga - obzida v. obgrada mo settimana - kazan poostre-
ra (rke). V. Riparo. na dvokratnim postom sva-
Digamia. V. Bigamia. kog tdana.
Digamo. V. Bigamo. Dignit, nobile gravit nei
Digerire (il cibo) - proba- tratti ecc. - otesanost, w-
viti, probavljati; p. di ljudnost, udvornost, pri-
saminare attentamente - stalost; p. grado o uffi
izpitati potanko, promoz- zio elevato - dostojanstvo,
gati, promotriti, proma- cast.
trati, razmatrati, razmi- Dignitario - castnik, dosto-
sljati, promisljati (stvar v. janstvenik, dostojnik.
predmet); met. p. sop Dignitoso - otesan, uljudan,
portare - podnositi, pod- udvoran, pristojan; pro
nasati, pogutati, probaviti. cedere dignitoso - otesa-
Digestione - probava, pro- no postupanje.
bavnost, probavljenje, iz- Digressione, discorso fuori
pitanje, promozganje, pro- del soggetto principale -
motrenje, promatranje, raz- uzgovor, mimogredni v. uz-
misljanje , promisljanje, gredni govor ; p. discosta-
podnosenje, podtoasanje,po- mento dal solito cammi
gutanje. V. Digerire. no - stranputje, svratjenje.
Digiogare - odjarmiti, izjar- Digrignare i denti - kazati
miti, razjarmiti, odpreci. v. izkesiti zube.
Digiunare - postiti; digiu Digrossare, assottigliare, dar
nare a pane ed acqua - la prima mano alla for
postiti pri kruhu i vodi. ma d' un lavoro - atesati,
Digiano -post; condannato izstrusniti; fig. p. am
al digiano di tre giorni maestrare la gente roz-
DIG 211 DIL

za - izdivljiti, izdivljaciti, gadjati, odvlaciti, produ


izstrusniti, izobraziti ; p. ziti, produljiti; il dilazio
ingentilire - oplemeniti. nare -odgodjenje, odgadja-
Diguazzare - hljemutati, plja- nje, odvlacenje ecc. V.
hati, ohljemutati, opljaha- Ritardare. Indugiare.
ti. V. Agitare. Dilazione - odgoda, odvlaka,
Dilagare, allagare - popla- produzba ; dilazione del
viti, potopiti. termine - odgoda (odgo-
Dilaniare va. sbranare - raz- djenje) roka; istanza di
kidati, razkinuti, razdera- dilazione - rokovmca. V.
ti, razdrti, raztrgati, Ritardo. Indugio.
razkomadati, fig. V. In Dileggiare - izrugati, ruglu
famare; np. p. sbranarsi izvri, izsmijati (koga),
- razkidati se, razderati se rugati se (komu). V. Bef
ecc.; p. svellersi (per lo feggiare.
pi dei capelli) - razcu- Dileggio - ruglo, ruganje, iz-
pati si, izcupati si, po- ruganje, izsmijanje, izsm-
cupati si, izskubsti si, iz- hanje.
guliti si, iztrgati si (vlase). Dileguamento - razprsenje,
Dilapidare. V. Scialacquare razprsanje, unistenje, u-
ecc. tamanenje, raztalenje, raz-
Dilatare, allargare - siriti, topljenje.
razsiriti. V. Ampliare. Di Dileguare va. distruggere -
vulgare ; np. striti se, razprsiti, razprsati, uni-
razsiriti se, razprostraniti stiti, utamaniti; np. p.
se. V. Diffondersi. allontanarsi con gran
Dilatorio - odgodan, odgodi- prestezza, e quasi spa
teljan. rire - razpersiti se, razper
Dilavare - izprati, izumiti, sati se, unistiti se, p. scio
izumivat. gliersi, liquefarsi - razta-
Dilazionare - odgoditi, od- liti se, raztopiti se.
DIL 212 DIL

Dilemma - dvopredlog (a), re con diligenza - sluziti


dvopredloga (e). marljivo ; p. carrozza po
Dilettante ag. che diletta - stale - postarska kola, ve-
nasladiv, uslastiv, usla- lika kola, dilijenca.
div, povoljan, razveseliv, Diligere - zaljubiti, preljubiti,
blagoradiv, uzradiv ; st. veleljubiti (koga).
p. colui che si esercita Dilucidare - razjasniti, izja-
in un' arte solam. per sniti, razbistriti, iztomaci-
diletto - ljubimac, ljubov- ti, raztomaciti.
nik, ljubeznik, prijatelj, Dilucidazione - razjasnenje,
poznalac (cesa). izjasnenje, razbistrenje, raz-
Dilettare va. e i. apportar tomacenje, iztomacenje.
diletto o piacere - nasla- Diinculo, alba - danak, zora.
diti, radovati, uzradovati, Dilungamento, allontana
obradovati, veseliti, razve- mento - odaljenje, odale-
seliti, uzveseliti, zabavlja- cenje, odstranjenje, p. pro
ti; np. p. ricever diletto lungamento - produljenje,
- radovati se, uzradovati produzenje, odvlacenje, od-
se ecc. godjenje, natezanje. V. Di
Dilettevole ag. che diletta. lazione.
V. Dilettante. Dilungare va. far pi lun
Diletto - naslada, nasladnost, go, prolungare -produljiti,
sladkost, ugodnost. razko- produziti, p. allontanare
a, zabava, uzivak. da s - odaljiti, odaleciti,
Dilezione. V. Benevolenza. odstraniti, vn. p. allun
Diligente - marljiv, revan, garsi - produljiti se, np.
nastojan. p. andar lungi - ici dale-
Diligentemente - marljivo, ko v. na daleko, p. dipar
revno, nastojno. tirsi dalla materia di cui
Diligenza, zelo - marljivost, si tratta - odaleciti se,
revnost, nastojanje; servi odaljiti se, ici v. poci
DIL 213 DIM

izoan polja, ttdariti dra obsirnost, obsirnoca.


gotn stazom. Dimenticaggine, dimenti
Diluvio, trabocco smisurato canza -zaborav, zaborava,
di pioggia - potop, poto- zabitje.
pje, poplav, povodnja, na- Dimenticare - zaboraviti, za-
plav, p. quantit - mnozina, biti, pozabiti. V. Abban
sila. V. Invasione. donare.
Dimagrare va. render ma Dimenticabile -zaboraviv,za-
gro - smersaviti, omrsavi- biv, pozabiv.
ti, smlediti (koga) vn, di Dimentichevole- zaboravljiv,
venir magro - pomrsiti, zabljiv, pozabljiv.
pomersaviti, omrsiti, o- Dimentico ag. - zaboravan,
mrsaviti, omlediti, pomle- nedostiv, nestiv. V. Di
diti, smlediti, osusiti. mentichevole.
Dimanda, propos. con cui Dimesticare va. rendere di
bi chiede qualche cosa - mestico - upitomiti, epito
trazba, zahtv, pitanje, za- miti, spitomniti, odomaciti,
iskanje, zahtvanje, potra- razdomaciti ; p. fare ami
zenje; (con cui s'interro co -upriateljiti, spriateljiti,
ga) upit, zapit, zapitanje. popriateljiti, uciniti si pria-
Dimandare va. interrogare telja (koga); np. p. di
pitati, zapitati, upitati, venir famigliare - opitomi-
p. chiedere - pitati, zah- ti se, spitomniti se, obi-
tevati, traziti, potraziti knuti se, spriateljiti se.
iskati; np. chiamarsi - Dimestichezza, famigliarit
zvati se, nazivati se. pitomnost, p. accoglienza
Dimane, il principio del di - amorevole - priateljstvo,
jutro, ujutro, sjutra. prijaznost.
Dimenare. V. Agitare. Dimestico, famigliare - ku-
Dimensione - protega, pro can, priateljan, doma (al-
storia, prostor, prostranost, lus. ad animali, piante
DIM 214 DIM
ecc.) pitoman, doma, p. maljiti, smanjiti, omanjiti;
mansueto - krotak, miran. np. umanjiti se, umaljiti
V. Casaline. se ecc.
Dimettere va. lasciare da Diminuzione - umanjenje, w-
parte, abbandonare - asta- maljenje, smanjenje, oma-
viti, zaostaviti, pustiti, pu~ njenje.
scati, odpustiti, odpuscati, Dimissionario, chi si de
mimoici, propustiti, staviti posto, o che fu rimosso
v. postaviti na stran (koju da un impiego - odpuse-
stvar) nehajati (za koju nik.
stvar) ; p. deporre il pen Dimissione td. - ostavka;
siero - zabiti, pozabiti, za- egli ha dato la sua di
boraviti, nescati se, ti. p. missione - on je predao
deporre , presentare - svoju ostavku; ti. odstu-
predati ; dimettere gli pljenje, odaljenje; dimis
scritti - predati spise. sione dal possesso - od-
V. Concedere. Condo stupljenje od posda.
nare; np. p. abbassarsi, Dimissoria - redovnica, re-
avvilirsi - poniziti se, uz- dovna svdoeba, odpust-
poniziti se, potistiti se, nica.
potlaciti se, pohuliti se; Dimora, tempo che si pas
dimettersi dal servizio - sa in un dato luogo - bo-
odreci se sluzbe, ostaviti ramnje, boravljenje, pre-
sluzbu. bivanje, pribivanje, stanje,
Dimezzamento - razpolovlje- p. fermata - ostanak, za-
nje, razpolovicenje, razpo- ostanak; p. luogo ove si
lucenje, razdvojenje. dimora - boraviste, prebi-
Dimezzare - razpoloviti, raz- valiste, pribivaliste, sta-
poloviciti, razpoluciti, rat,- niste, V. Indugio.
dvojiti. Dimorante - boraveci, prebi-
Diminuire va. - umanjiti, u- vajuci, stanujuci.
DIM 215 DIO

Dimorare - boraviti, prebiva- Dinasta - vladarska (cesar-


ti , pribivati , stanovati, ska, kraljevska) porodica,
stati. vladarsko pleme (rod, ro-
Dimostrare va. far palese, dovina, kuca).
manifestare - odkriti, ja- Diniego - zankanje.
viti, objaviti, ocitovati; p. Dinodare - oduzlati, razu-
mostrare - kazati, pokaza- zlati, odvezati, razvezati.
ti, skazati, p. far parere Dintorno prep. e av. V.
ciniti vidt, prikazati, pri- Intorno ; st. p. vicinanza
kazivati , predstavljati, - blizina, okolica, okolina;
predstavljivati , p. pro nei dintorni di questa
vare con ragionamenti citt- u okolici ovogagrada.
la verit d' nn fatto - Dinunzia, protesta - odkaz,
dokazati , razloziti , o- odkaza, prosvda p. no
brazloziti; p. dimostrare tificazione - napovd, ob-
a tutta evidenza - oblo- znana, obznanjenje, objava,
daniti; np. p. far mostra objavljenje ; dinunzia di
di s - kazati se, izkazati matrimonio - napovd ze-
se, ukazati se, ukazivati se. nitbe; p. intimazione - na-
Dimozzamento - kusanje, o- vstjenje; dinunzia di guer
kusanje, odscenje, odre- ra - navMtjenje rata. V.
zanje. Denunzia.
Dimozzare - kusati, okusati, Dinunziare, protestare - od-
odsci, odrezati. kazati, odkazivati, prosv-
Dimugnere- smusti, izmusti, dati; p. notificare - na-
pomusti. povdati, obznaniti, obja
Dimunto - smuzen, izmuzen, viti, p. intimare (la guer
fomuzen. ra) - navstiti (rat). V.
Dinamica - siloznanstvo, di- Denunziare.
namika. Dio, Iddio - Bog, stvoritelj
Dinanzi. V. Innanzi. neba i zemlje, neizmrno
s
DIO 216 D1P

dobro, otac nebeski, sve- lazenje, p. separazione -


mogui i vni Bog ; a razstanak, razsastje, raz-
Dio, addio (saluto) - s Bo- dljenje, odljenje.
gom, Bog s tobom, Bog Dipartimento. V. Partenza;
svatni, buon Dio - doori p. divisione, scomparti
Boze, Dio guardi - Bog mento - odsk, odel. V.
sacuva, Boze sauvaj, af Provincia.
f di Dio - bogami, tako Dipartire va. dividere- raz-
mi Boga, Dio non voglia dliti, porazdliti, p. se
- (in uso) ne daj Bog, sa parare - razluciti, odluciti.
uvaj v. ocuvaj Bog, co V. Distribuire; np. p.
si Dio mi ajuti - tako mi partirsi - odici, otici, odla-
Bog pomogao (in uso) tako ziti ; p. farsi pi lonta
me Bog pomogao v. pomo- no - udaljiti se, odaljiti
gal, sia fatta la volont di se, odaleciti se; p. non
Dio - neka bude volja Bozja, accordarsi con taluno -
neka se volja Bozja izpuni. ne siagati se (skim v. s
Diocesano ag. - biskupijski, cijim mnenjem). V. Dilun
eparhijski; st. V. Vesco gare.
vo. Diocesi. Dipartita. V. Dipartenza.
Diocesi (giurisdiz. di vesco Dipelare. V. Pelare.
vo cattolico) - biskupia, Dipellare, levar la pelle -
biskupia, (greco) eparhia. oguliti, izvaditi kozu, p.
Diottrica st. - svtloznanstvo. scorticare - oderati, od/ri
Diottrico ag. - svtloznan- ti. V. Spellare.
stven. Dipendente ag. che dipen
Dipanare - zaklupkati, zakiu- de - zavisan, odvsan ; p.
piti, omotati, smotati, za- subordinato - podloian,
motati, sviti, svijati. podstavljen, podstavat.
Dipartenza, partenza - odla- Dipendere, trarre 1' origine,
zk, posastje, prosastje, od- derivare - izvirati, izlaziti,
DIP 217 DIR

izhoditi, izhadjati ; p. es Diplomatica - diplomatika,


sere soggetto - biti, po- diplomacia.
dlfizan (komu), visiti, za- Diplomatico - diplomaticki;
visiti (od koga) ; questo corpo diplomatico- diplo
dipende da me - to zavisi matica zbor (tlo).
od mene v. to stoji u meni. Diplomazia. V. Diplomatica.
Dipennare, depennare, can Dipopolare. V. Spopolare.
cellare - brisati, izbrisati, Diportamento. V. Contegno.
pobrisati, krizati, prekri- Diportarsi - zabavljati se,
ziti; fig. V. Abolire. proci se. V. Divertirsi.
Dipignere, dipingere - slila Diporto. V. Passatempo.
ti, slikovati, naslikati, bo- Spasso.
jadisati, malati, namalati. Dipresso, a un dipresso -
V. Descrivere. po prilici, blizu, okolo.
Dipinto st. - alika, bojadisaj; Diradare va. far meno spes
ag. slikan, slikovan, na- so - razrediti. razredkati,
slikan, bojadisan, malan, p. allargare - 'striti, raz-
namalan; p. azzimato, siriti, fig. far pi di ra
sparso di vari colori - do - uciniti redje ; p. di
raznobojan, sar, aran, venir rado - postati redak.
aren. Diradicare. V. Sradicare.
Dipintore, pittore - slikar, Diragnare - cistiti (izcistiti,
bojadisar, malar. osnaziti, posnaziti) pau
Dipintura, cosa rappresen sane.
tata per via di colori. V. Diramare va. troncare i
Dipinto ; p. arte del di rami - kastrati, okastrati,
pingere - slikanje, bojadi- pokastrati, sci v. odsci
sanje, malanje. kite (grane) , razgraniti,
Diploma -povelja, zavrnica; np. p. dividersi parlan
diploma inaugurale - kra- dosi di fiumi - razgranati
ljevska zavrnica. se, razgraniti se, razdliti
DIR - 218 DIR
se; ad. p. diramare cir kati, dire senza farsi
colari - poslati v. posilja- comprendere - zabrbljati;
ti na okolo, razposlati v. dire mormorando - mrm-
razposiljati (okruznice). ljati, zamrmljati, pomrm-
Dire, manifestare il pensie ljati; dire nell' orecchio
ro colle parole - reci, re- - saptati, sapicati, posap-
knuti, p. parlare sempli tati, prisaptati ; non dir
cemente - govorti, diva parola -ne pihnuti, nepri-
niti, veliti, besditi, p. no govoritiv. progoneriti, mu-
tificare - obznaniti, oglasiti, cati, sutiti; si dice - go-
p. narrare -praviti, prav- vori se, divani se, veli se,
ljati, povdati, poviti, pri- kaze se, glasa se, ljudi
povdati, spovdati ; p. govore (divane, kazu) ; ci
rispondere-od^ovorit, od- a dire - to jest, to bi
govarati; p. far vedere, reci, converrebbe dire -
dinotare -kazati, kazivati, bi reci, reci bi; che dici?
skazati, skazivati, poka- - sta govoris (divanis, ve-
zati, pokazivati, izkazati, lis) ? dimmi tu, lui dav
izkazivati; p. nominare - vero ? - kazimi v. recimi
imenovati, p. chiamare - ti, jeli zbilja onf dimmi,
zvati, zazvati, zazivati, come va per il mondo ? -
pozvati, pozivati, p. af jeli, (kazimi, recimi) kako
fermare - tverditi, po- idje po svtu f dite (oel)? -
tvrditi ; p. proferire - jelte, recitel ditemi o si
izustiti , izreci , izricati ; gnore ? - jelte gospodine ?
p. dire recitando - sgo- Direttamente - ravno, izrav-
varati; p. dire alcun no, uprav, upravo, nepo-
ch senza riflessione - srdno.
buhnuti ; p. dire uno Diretto - ravan, izravan, u-
sproposito - sprdnuti; p. pravan, neposrdan; steu-
dire fra i denti - zasvelj- ra diretta - izravni porez,
DIE 219 DIR

indiretta - neizravni po sa - pravo ; diritto perso


rte. nale - osobno pravo, reale
Direttorato. V. Direzione. - stvarno pravo, sulla cosa
Direttore - ravnatelj, ravni- - pravo na stvar, privato -
telj; - degli uffizj d' ordi pravo posebnicko, speciale
ne - ravnatelj pomocnih u- pravo osobito, innato- pra-
redah. V. Polizia. voprirodjeno, civile- pravo
Direzione, linea del cam gradjansko, acquisibile -
mino retto -put, putovanje, pravo stecivo, sperativo -
p. condotta - ravnanje, vla- nadano v. zaufano pravo,
danje ; direzione del na di matrimonio - pravo ze-
viglio - ravnanje broda; p. nitbeno, vantato - podiceno
regola -provilo ; p. diret pravo, prevalente - pred-
torato, uffizio del diret nje pravo, di pegno -pra
tore - zavnateljstvo. V. Di vo zaloga v. zalozno
rettore. pravo, civile e canonico
Dirigere, indirizzare - upra- - pravo gradjansko i cr-
viti; p. condurre - ravna kveno. V. Tassa. Dazio.
ti, voditi, peljati. V. Com Tributo. Podest; p. con
portarsi. Incamminarsi. trario di rovescio ag. -
Dirimere. V. Dividere. Spar prav, av. naprav ; p. di
tire. rittura, o linea retta -
Dirimpetto, di rimpetto - su- ravno, upravo ; diritto l
prot, suproc,suproti,pram, - upravo onamo ; ag. p.
prama, prema (dat.). rivolto direttamente - ra-
Diritta. V. Destra. van ; diritto come un fu
Dirittamente. V. Diretta so - ravan kao vreteno.
mente. Dirittuario ti. - pravoimac,
Diritto, dritto st. il giusto, condirittuario - supravoi-
facolt di fare, godere, mac.
disporre ecc. d' una co Dirizzare - ravnati, porav
DIR 220 DIS

nati, izravnati; . fig. p. addolcire, mitigare - osla-


racconciare - unciniti, po- diti, ublaziti.
praviti; p. vogliere il Disadatto, non atto - nepo-
pensiero - pomislti, met. doban, neprikladan, nespo-
svrnuti okom (na sto) ; p. soban.
mettere sulla buona stra Disadornare - razresiti, odu-
da - uputiti, staviti na do- resiti.
bar put. Disadorno, privo d' orna
Dirizzatojo, strumento per mento - neuresen, neukra-
separare i capelli in due sen ; fig. p. trascurato -
parti - razdljac, p. stru zapusten, zanemaren.
mento da raddrizzar chec Disaggradevole - neugodan,
chessia - poravnac, po- nepovoljan, dosadan.
ravnioc. Disagio, p. difetto di sa
Disabbellire - izgrditi, po- nit - nezdravje. V. Inco
grditi, izlpiti, met. o- modo. Carestia.
kaljati. Disalberare - izvaditi jambo-
Disabitare va. - opmtiti, o- re v. jedrne panje.
pustositi, osamiti ; np. o- Disamabile - neljubiv, nelju-
pustiti se, opustoiti se. bezan, neljubezljiv.
Disaccendere - ugasiti. Disamare - odljubiti, razlju-
Disaccentare - iznaglasiti. biti, ustegnuti ljubav.
Disaccettare - neprimiti, ne- Disameno - neugodan , nepo
prijeti, neuzeti. voljan, p. scortese - neu-
Disacconcio. V. Sconcio. ljudan, neudvoran.
Disaccordare - neslagati, ne- Disamicizia - nepriateljstvo.
sloziti, neskladati, nesu- V. Odio.
darati, izsloti, razslositi. Disamina - razvidjenje, izvi-
V. Discordare. djenje, izpitanje, propita-
Disaccerbare va., levare l'ac- nje, izkusanje. V. Discus
cerbezza - izl)ictiti ; fig. p. sione.
DIS 221 DIS

Disaminare - razvidti, izvi- Disarmonizzare vn. - neskla-


dti, izpitati, propitati, dati, neslagati, nesloziti.
izkusati. V. Discutere. Disastro - nezgoda, nepogoda,
Disanimare va., uccidere - nesrca, zlosrca.
ubiti, p. scorare - prestra- Disastroso - nezgodan, nepo-
siti, uplaiti, razufati; np. godan, nesrcan, zlosrtan.
prestrasiti se, uplasiti se, Disattento - nepoman, nepo-
prepanuti. mnjiv, nepomljiv, nepozo-
Disapprovare - neodobriti, ran.
nepriznati, nepotvrditi, Disattenzione - nepomnja,
nehvaliti, nepohvaliti. nepomnost, nepomnjivost,
Disapprovazione - neodobre- nepomljivost, nepozornost.
nje, nepriznanje, nehva- Disautorare - izvlastiti, raz-
ljenje, nepohvaljenje. V. vlastiti.
Biasimo. Disavvantaggiare va. - osko-
Disarmamento (il privar diti, vskoditi, ostetiti (ko-
d'armi) - razoruzanje, odo- ga) , naskoditi , uzroko-
ruzanje, izoruzanje, otme- vati , (uzrociti , prouzro-
nje oruzja, (allus.' a na kovati, prouzrociti) kvar
ve) t razpremenje, razpre- v. stetu (komu) ; vnp. ter
manje,razpustjenje (broda). piti v. pretrpiti kvar v.
Disarmare va. tor via le stetu, izgubiti korist, izgu-
armi - razoruzati, odoru- bi od svoga, kvarovati.
zati, izoruzati, oteti v. u- Disavvantaggio. V. Svan
zeti oruzje (komu) ; p. dis taggio.
armare una nave - raz- Disavvedutezza - nepozor
premiti, razpremati, raz- nost, nesmotrenost, nepom
pustiti (brod). nost, nepomnja.
Disarmo. V. Disarmamento. Disavveduto - nepozoran, ne-
Disarmonico - neskladan, ne- smotrn, nesmotren , ne
slozan. poman.
S
DIS 222 DIS

Disavvenente - neskladan, protranje, izagnanje, od-


neuzorit, neudvoran, neu- gnanje, odagnanje, pogna-
ljudan. nje.
DisavveDenza - neskladnost, Discacciare - iztrati, prot-
neuzoritost, neudvornost, rati, izgnati, izagnati, od-
neuljudnost. gnati, odagnati, pognati.
Disavventura - nesrca, zlo- Discalzo - bosonog, izut.
srca, neigoda, nepogoda. Discapitare. " V. Disavvan
Disavventurato - nesran, taggiare.
zlosrtan, nezgodan. Discapito - gubitak, kvar,
Disavvertenza - nepomnja, sfeto, skoda, nekorist.
nepomnost, nesmotrenost. Discaricare. V. Scaricare.
Disavvezzamente, il disav Discaro - nedrag, nemil, ne-
vezzare oducenje, izobi- mio, nemilen.
ajenje, p. disusanza - iz- Discatenare - odverugati, iz-
navada. verugati, razverugati, raz-
Disavvezzare - oduciti, odo- kovati, odkovati.
bicajiti. Discavalcare. V. Scaval
Disbarcare. V. Sbarcare. care.
Disbrigare va. trarre di bri Discendentale - nizhodan ; li
ga o d' impaccio - izbaviti nea discendentale- nizhod-
(psloboditi, rsiti) skrbi v. na loza.
posla; flg. p.terminare spe Discendente ag. che discen
ditamente - sverziti, izvr- de - sideci, slazeci, p. na
siti, np. izbaviti se, (resiti to, disceso da cosa o
se, osloboditi se) brige v. persona - rodjen, izlazeci,
posla. izhodeci, dolazeci, potececi,
Disbrigo - izbavljenje, sver- potekavsi; p. successore
senje, dovrsenje, izvrse- potomak, nasldnik. V. E-
nje, dokoncanje. rede.
Discacciamento - iztranje, Discendenza - rod, porod,
DIS 223 DIS

porodjaj, rodovina, potom- go per lo quale si di


stvo, potomstina, potomci, scende - bok, nizdolje, mz-
krv, pleme. V.' Stirpe. dolica, obronak, nizbrdi-
Discendere, scendere - siti, ca, nizbrdoca.
saci, slaziti, nizici, niz- Dischiavare va. aprir con
hodit doci nize, p. trar chiave - odklopiti, odkla-
re origine e nascimento pati, razklopiti, razklapati,
- izlaziti, poteri, iztei, po- odkljuciti, odkljucati ; p.
roditi se, izhoditi, doci, cavar di schiavit - izsuz-
dolaziti (od koga), V. De njiti, odsuznjiti, odrobiti,
clinare. osloboditi od robstva v. od
Discepolo, scolare - ucenik, suzanstva; np. p. liberar
odgojenik. V. Seguace. si, sprigionarsi - oslobodi
Discernere - poznati, izpoz- ti se, iztamniciti se.
nati, pripoznati, razpoz- Dischiodare - odcavlati, raz-
nati, razmatrati, izvidti, cavlati.
p. distinguere - razluciti; Dischiudere - odprti, otvo-
p. giudicar bene la dif rti. V. Manifestare. E-
ferenza delle cose - pro- scludere.
suditi, razsuditi. Disciogliere va. levare i le
Discernimento, il discerne gami - odvezati, razvezati.
re - poznanje, izpoznanje, V. Separare; fig. V. Dis
pripoznanje, razpoznanje, impegnare ; np. p. lique
razmatranje, izvidjenje, farsi - raatopiti se, razta-
razlucenje, prosudjenje, raz- lti se, p. liberarsi da
sudjenje,; fig. p. facolt un obbligo - izbaviti se
di giudicare sanamente - (resiti se, osloboditi se) po
razum, razbor, pamet. sla v. duznosti.
Discesa, atto del discende Disciplina, insegnamento -
re - sidenje, slazenje, ni- natik, p. artifizio, mae
zldenje, nizhodenje ; p. luo stria - wntnost, p. rego- ,'
DIS 224 DIS

la, modo di vivere a opravdanje, izprianje, raz-


norma delle leggi di un krivljenje.
istituto ecc. - zapt, pod- Discolpare - oprandati, izpri-
loznost, obvezanost ; p. cati, razkriviti ; np. opran
sferza con cui uno si dati se, izpricati se, ecc.
percuote per far peniten Discontento ag. - nezadovo-
za - bic, pokora, p. cor ljan, nezadovoljen.
rezione - pokarba, poka- Disconvenire - ntpristojati st,
ravje, p. castigo - kazan, nepristojiti se, neprklada-
pedpsa ; domestica di ti se.
sciplina - domaci zapt. Discoprimento ,, odkrijenje,
Disciplinare va. V. Ammae razkrijenje.
strare ; p. percuotere col Discoprire - odkriti, razkriti.
la disciplina - bicevati, p. Discordanza, il discordare -
castigare - pedpsati, kaz- neskladanje, neslozenje, ne-
niti; p. tenere in disci slaganje, nesudaranje, ne-
plina - zaptiti ; ag. di o pogadjanje ; p. ' sconcor
da disciplina - karnostan, danza - neslozba, nesklad,
zaptan. V. Inquisizione. neskladnost, faznoglasnost.
Disco st. cosa rotonda - o- Discordare, va.rompere l'ac
blina, okolovina, krug, cordo - razmiriti, razmiri-
kruglo, okruglo; p. eser oati, iznetniriti, smutiti mir,
cizio ginnastico degli an vn. p. non essere d' ac
tichi - nisan ; p. sfera vi cordo, e dicesi di voci
sibile dei pianeti - kolu- ecc. - neslagati, nesloziti,
bar, kolumbar, kolobar. neskladati, nesudarati, ne-
Discolo st. zapusenac, raz- pogadjati, raznoglasiti.
puenac, ag. razpuscen, Discorde - neslozan, neskla-
opak, pakostan, zlocest. V. dan, raznoglasan.
Vagabondo. Discordia - nemir, nemirje,
Discolpa - opravda izgovor, razmirje, razmirica, neslo
DIS 225 DIS

ga, svadja, svadba, zava- - tudj, stran, nepristran ;


da, smutnja. av. lungi, lontano - daleko.
Discorrere, correre intor Discreditare. Diffamare.
no - teci v. trcati okolo, Discredito - zloglasje.
obtcati, obtrkivati met. Discrepanza, diversit di
versiti; V. Vagabondare. parere -inoglasje, inoglas-
Discendere ; fig. p. ra nost, raznoglasje, razno-
gionare conversando - go- glasnost; p. divario fra
vorti, pogovarati se, di due o pi cose - nesklad,
vaniti, sboriti, p. comin neskladnost, razlika.
ciare a discorrere - poce- Discrepare - inoglasiti, raz-
ti v. zapoceti govor, pro- noglasiti, neskladati, ne-
sboriti , progovorti. V. sloziti, neslagati se.
Esaminare. Discutere. Discrezione, giudizioso pro
Discorso - govor, divan, po- cedimento - razboritost,
govor, p. sined. rc; for skromnost, cednost, p. di
bito discorso - blagorcje ; scernimento -vazsuda, raz-
il libro in discorso - knji- bor ; p. balia - samovolja,
ga u govoru v. govoru volja.
stojeca knjiga. Discucire, disfare il cucito
Discostamento - maknenje, -razsiti, odsiti; p. sdru-
odmaknenje, odmieanje, od- scire - razparati, razkrajati.
daljenje, odaljenje, odale- Discussione - pretres, pretre-
cenje, odstranjenje. sanje, potanko izpitanje,
Discostare va. - maknuti, od- razglabanje, resetanje, raz-
maknuti, odmicati, oddalji- govor, p. dibattimento - .
ti, odaljiti, odaleciti, od- razprava, debata.
straniti; np. maknuti se, Discutere, esaminare e con
odmaknuti se ecc. siderare diligent. - prete
Discosto ag. lontano - da- sati, pretresivati, potanko
ltk, odstranjen, p. alieno izpitati, razglabati, resetati,
15
DIS 226 DIS

proresetati, p. dibattere - Diseccamene), atto od effetto


razpravljati. del diseccare - susenje,
Disdetta, rifiuto di fare, o osusenje, izsmenje, p. man
continuare nna cosa pro canza d' amore - suhoca.
messa - odkaza, odpovd; Diseccare va. - susiti, osu-
disdetta del capitale - od siti, posusiti, izsusiti; np.
kaza glavnice, dare la dis p. divenir secco - osusiti
detta - navstiti odkazu. se, posusiti se ecc.
V. Disgrazia. Disegnamento - risanje, cr-
Disdetto ag. - odkazan, po- tanje, nacrtanje.
recen, oporecen, opozvan. Disegnare,rappresentare con
Disdicevole - nepristojan, ne- segni o lineamenti - risati,
podoban. crtati, nacrtati, p. de
Disdicevolezza - nepristoj- scrivere con parole - opi-
nost, nepodobnost. sati, opisivati ; p. far conto
Disdicevolmente - nepristoj- - racunati. V. Imprimere.
no, nepodobno. Eleggere ; fig. p. ordinare
Disdire, va. negare la cosa nel pensiero - osnivati,
chiesta - uskratiti, zan- osnovati, nacrtati, ium-
kati; p. vietare - braniti, miti, namislti.
zabraniti ; p. ritrarre la Disegno , rappresentazione
parola data - pozvati v. o- di un soggetto con segni
pozvati rec. V. Rinunziare; o lineamenti - risanje, na-
np. p. dir contro a quello ris, narisanje, crtanje, na
che si era detto avanti - crtanje; p. arte che vel'iu-
poreci se, poricati se, opo- segna - risanje ; fig. p. in
reci se, oporicati se, vn. p. tenzione o pensiero - na-
essere sconvenevole - ne- misljaj, namisljenje; p. or
pristojiti se, nepriliciti se. dinamento delle parti d'un
Disdoro - nepostenje, sra- opera - nacrt, osnova, p.
mota minuta del parere di giure-
DIS 227 DIS

consulti - odvtnica, odvt- Diserzione - uskocenje, odbi-


nicko mnenje. zanje.
Disellare - odsedlati, raz- Disfatta. V. Sconfitta.
sedlati. Disfida - pozov v. pozvanje
Digenteria. V. Dissenteria. na mejdan v. megdan.
Diseppellire - odkopati, iz- Disfidare, va. chiamare l'av
kopati. versario a battaglia - po-
Diseppellimento - odkopa- zvati na mejdan v. megdan;
nje, izkopanje. p. aver p. disperato, par
Disequilibrio - nepravomrje. landosi di malato - dvojiti
Diseredamento - izbastenje. o zdravju nemonika; p.
Diseredare - izbastniU, izba- diffidare - dvojiti, dvou-
stiniti. miti, nevrovati.
Diserede - izkljuceni batnik. Disfigurare - izgrditi, ogr-
Disertamento - opustenje, o- diti, izopaciti.
pustosenje, zatarenje, pota- Disfigurazione - izgrda, o-
renje, razorenje, (dalla mi grda, izopacenost, izgr-
lizia) - uskocenje, odb- djenje, ogrdjenje, izopa-
zanje. euje.
Disertare, va. ridurre quasi Disfortunato - nesran.
a deserto - opustiti, opu- Disgiungere , separare le
stositi; p. rovinare - za- cose congiunte - razsta-
trti, potrti, razoriti. V. viti, odcpiti, razdliti; p
Spogliare. Abbandonare; levare il giogo ai buoi .
vn. p. lasciare la milizia odpreci, odjarmiti (volove)
fuggendo - uskociti, odb- V. Dividere.
zati. Disgrazia, perdita dell'altrui
Disertazione. V. Estermi grazia o favore - nemilost.
nio. izgubljenje tudje milosti; p
Disertore - bgunac, uskok, infortunio - nesrca, nez-
odbzanik. V. Fuggiasco. goda.
DIS 228 DIS

Disgraziatamente - nesrcno, Disinvolto - odprt, nestidan.


p nesrci, zlosrtno, ne- Dislegare va. - odvezati, raz-
zgodno. vezati; p. liberare - oslo
Disgraziato - nesrcan, nesr- boditi, izbaviti; np. p. li
tan, zlosrtan, tuzan, bri- berarsi dai legami - odve
zan; p. malaugurato - zati se, razvezati se.
koban, neugodan, nezgo- Dislocare va. - razmstiti,
dan, zalostan. smstiti, odmstiti, prem-
Disgroppare - oduzlati. stiti, dignuti v. izvaditi od
Disgusto - neugodnost, nepo- msta; np. p. slogarsi -
voljnost, neprijatnost. tei od msta, premstiti se.
Disgustoso - neugodan, ne- Dislogamento - razmstaj,
povoljan, neprijatan. razmstenje, smtenje, od-
Disigillare.V. Dissuggellare. msUnje, dignenje v. izva-
Disimparare - oduciti, zabo- denje od msta, prem-
raviti, zabiti v. pozabiti stenje.
naucena. Disloggiare - preseliti se.
Disimpegnare va. trarre dal Dismesso - izobicajen met.
l' impegno - odrsiti, odba- zapuscen, zaboravljen.
viti, izbaviti; td. p. ese Dismontare (da cavallo) -
guire l'impegno- obnasati odjahati, odjahati od konja,
(ovrsiti, oversivati, ovr- p. approdare - prispti,
savati) zadau (posao, duz- doci.
nost) ; np. liberarsi dal Disnidare - izgnjazliti, od-
l'impegno - rsiti se (od- gnazliti.
baviti te, osloboditi se) Disobbediente. V. Disubbi
posla. diente ecc.
Disimpegno. V. Esecuzione. Disoccupato - bezposlen.
Disinteressato - nepristran. Disonest - nepostenje, nepo-
V. Interessato. stenost.
Disinteresse - nepristranost. Disonesto - neposten.
DIS 229 DIS
Disonorare - pog'erditi, izo- stran, odstraniti, odma-
posteniti. knuti.
Disonore - nepostenje, nepo- Dispendio - troak, potrosak.
stenost, bezpostenje, bez- Dispendioso - drag, skup.
postenost, sramota, necast, Dispensa, distribazione -
prkor. razdljenje, porazdljenje ;
Disopra, di aopra - zgor, od- p. privilegio, o derogazio
zgor, zgora od zgora, odo- ne da una legge, usi ecc.
zgor. - oprost, oprostenje. V. Et.
Disordine -nered, metez; grave Credenza.
disordine - straeni nered. Dispensare, va. dare a cia
Disotterrare. V. Dissotter scuno la sua parte - dliti,
rare ecc. podliti, porazdliti, razd-
Dispaccio, lettera di negozj liti , razdati , razdavati ;
di stato - popciteljni v. p.sollevare, abilitare, con
ministerialni odpis, posp- cedere - oprostiti, rsiti, iz-
snica (in uso anche) depe baviti, osloboditi;p. libera
sa; dispaccio telegrafico - re dagl'impedimenti delle
berzojavak, brzojavna vst. leggi eccles. - rsiti, odve-
Disparere st. contrariet di zati; np. p. dispensarsi
opinioni - prepor; p. dis dall' obbligo - rsiti se, iz-
crepanza - raznoglasje, ne- baviti se, osloboditi se (duz-
iklada. nosti).
Disparit, disuguaglianza - Disperare, va. - uzeti ufanje
ntjednakost ; disparit di (komu), odufati koga; np.
voti - nejednakost glasovah. p. perdere la speranza -
V. Disparere. Diversit. izgubiti ufanje, ne ufati, ne
Disparte av. - posebno, po- ufati se, ne imati ufanja,
sebi, osebno, napose, na bezufati ; p. darsi alla di
stran ; mettere in disparte sperazione - zapustiti se,
, staviti v. postaviti na zapuscati se, ocajati.
DIS 230 DIS

Disperato, fuor di speranza, Dispetto, offesa volontaria


che non d sper. - bezna- fatta altrui affine di di
dan, bezufan, ocajan, bez spiacergli - prkos, p. noja
ufanja, neufav, odufav ; p. che muove a sdegno -
arrabbiato - goropadan, rug, rugota, poruga, p.
bsan. dispregio - sramota, pr-
Disperazione - bezufanje , kor, prekor ; a tuo dispet
beznada, ocajnost, ocajanje. to - na tvoju sramotu. V.
Disperdere, va. mettere in Onta.
perdizione - satrti, po Dispettoso ag. - prkosan,
trti, pogubiti, utamaniti, prkosit, porugiv p. scor
unistiti, np. p. andar in tese - neudvoran, neulju-
perdizione - satrti se, po dan, p. altero, intrattabi
gubiti se ecc. V. Disper le - ponosit, jogunast.
gere. Dispiacere st. - neprijaznost,
Disperdimento - satarenje, neugodnost ; vn. non pia
potarenje, pogubljenje, uta- cere, recar disgusto - ne-
manenje, unistenje. dopadati, nebiti po volji
Dispergere va. spargere - v. ugodan, dosaditi, dosa-
razsipati, razsipljati, raz- djivati (komu).
suti, raztresti, raztresati; Dispiacevole - neprijazan,
p. sbaragliare, mettere neugodan, nepovoljan.
in rotta - raztrkati, raz- Dispiumare, va. - perusuti,
prsati, razprsiti. V. Scia operusati.
lacquare. Confondere; np. Disponente ag. - odredjuju,
razsipati se, razsipljati se, razpolozujuc ; p. testatore
raztrkati se ecc. - oporucitelj.
Disperso - razsipan, razsip- Disponibile - razpoloziv, raz-
ljen, razsut, raztresen, raz polozan.
tresan, raztrkan, raspr- Disponibilit - razpolozivost,
san, razpersen. razpolozenje.
DIS 231 DIS

Disporre, mettere in buon neogranicena vlada, neo-


ordine - urediti, staviti u granicene- vladanje.
redu , razrediti , izrediti, Dispregiare, avere o tenere
odrediti, sloziti, naciniti ; a vile - tlaciti, potlaciti,
p. preparare - pripraviti, pogrditi, huliti, pohulitit
pripravljati, prirediti; p. necniti; p. non curarsi -
fare alto e basso - razpo- nemariti , nehajati. V.
lagati, razpoloziti, razla- Biasimare.
gati, gospodariti (cime). Dispregio, disistima di cosa,
Disposizione, compartimen persona - tlacenje, po-
to ed ordine delle parti tlacenje, pogerda, poger-
- red, razreda, odreda, u- djenje, hulba, hulenje, ne-
redba, razlozba, razredje- cnivost. V. Avvilimento.
nje, uredjenje, odredjenje; Disprezzare. V. Dispregiare.
p. arbitrio, deliberazione Disprezzo. V. Dispregio.
volja, razpolozenje, nared- Disprigionare - odtamniciti,
ba, naredjenje; p. inten pustiti v. osloboditi od
zione - misao, namisao, tamnice.
nakana, namna; p. in Disputa - pregovor, prigovor,
clinazione a fare una co prepirka, preganjanje.
sa - nagnutje, prignutje, Disputare - pregovarati se,
privrzenost, zelja ; p. o- prigovarati se, preganjati
perazione che nasce dal se, pravdati se. V. Di
l' abito gi fatto - nagon. scutere.
V. Condizione. Testa Disquisizione. V. Esame.
mento. Libero. Disradicare - guitti, izguliti,
Dispoticamente - samovladno zguliti, poguliti, skubsti,
gospodarno. izkubsti, izziliti, iztrgnuti,
Dispotico - samovladan, go- iztrgati.
spodaran. Disrotolare, ti. - rauzkladati.
Dispotismo - samovladnost, Disrotolazione ti. - razuzkla-
DIS 232 DIS

da; - degli atti - razuzkla- Dissipare va. disperdere -


da spisah. razprsati, razsipati, ra-
Dissapore - nesporazumljenje, suti; p. consumare i de
nesloga. nari ecc. (come sopra, e)
Disseminare - postati na o- raztepsti, potepsti, razpa-
kolo v. situo i tanto, raz- ati, potratiti, opaliti, po
siati. V. Diffondere. nesti. V. Distruggere. Con
Dissensione - razmirica, ne sumare. Disperdere.
ttar, nesklad, nesloga, ne- Dissipatore - razsipnik, raz-
pogoda. sipalac, razpacljivac, met.
Dissenteria - griza. V. Diar palikua, raztepikua.
rea. Dissipazione, il dissipare i
Dissentire - neslagati se, ne- denari ecc. - rasutje, rat-
sloziti se, biti drugoga prsanje, razsipanje, raz-
mnenja. tepanje, potepanje, razpa-
Dissenziente - neslagajuci se. canje, potratjenje, opale-
Dissidio. V. Dissensione. nje, pojdenje.
Dissimigliante - neslican, ne- Dissolubile, atto ad essere
prilican. slegato - odveziv, razveziv,
Dissimigliare - nesliciti, ne- met. odrsiv ; p. atto ad
priliciti. essere liquefatto - razto-
Dissimile - neslican, neprili- piv, raztaliv.
can. Dissolubilit - odvezivost,
Dissimulare - podmucati, hi- razvezivost, raztopivost,
niti, tajati, tajiti, sakri- raztalivost. V. Dissolubile.
vati svoju misao, pokri- Dissolutezza - razpustenost,
vati, ciniti se. razpidtenje. V. Disonest.
Dissimulazione - podmuce- Dissolato ag., sciolto - od-
nost, podmucenje, hinba, vezan, razvezan; p. stem
himba, hina, sakrivanje perato - raztopljen, razta-
misli. ljen ; fig. p. licenzioso,
DIS 233 DIS

disonesto - razpusten, ne- razstajati se, razdliti se,


posten; uomo dissoluto odcpiti se, razdruziti se,
- razpustenjak. p. allontanarsi - udaljiti
Dissomigliante. V. Dissi- se, odaleciti se.
migliaute ecc. Distacco, atto del distaccar
Dissonarne, che dissuona - si - odcpljenje, razdljenje.
nesloan, neskladan; che razstavljenje, razdruzenje,
non corrisponde -neodgo- odlpljenje, skinjenje, od-
varaju. kinjenje ; p. separazione -
Dissonanza - nesloznost, ne- razstanak, razstava : p.
skladnost ; p. diversit - allontanamento - odalje-
razlikost, razlicnost. nje, odalecenje.
Dissonare - nesloziti, nesla- Distante ag. - dalek.
gati, neskladati. Distanza - daljina, odaljenost,
DisaotteiTstmento-odkopanje, razstoj.
izvadenje iz v. izpod zetnlje. Distavolare, cancellare l' in-
Dissotterrare - odkopati, iz- tavolazione - izknjiziti, iz-
vaditi iz v . izpod zemlje. brisati uknjizbu.
Dissuggellare - odpecatiti, Distavolato - izknijizen, izbri-
razpecatiti, dignuti pecat san, izbrien.
(pecate). Distavolazione - izknjizba,
Distaccare va. separare co izknjizenje, brisanje v. iz-
se, che sono attaccate brisanje uknjizbe. V. Inta
insieme - odcpiti, razd- volaziene.
Uti, razstaviti, razdruziti, Distinguere va. distintamen
odlpiti, (distaccare con te ravvisare - vidti, spo-
violenza) skinuti, odkinu- znati, spoznavati, razabi-
ti ; p. rimuovere alcuno rati, razabrati; p. distin-
da una cosa ecc. - odale- tam. conoscere - poznati,
cili, odstraniti; np. p. dis pomavati, razpoznati, raz-
giungersi - razstati se, poznavati, distint. com
DIS 234 DIS

prendere - razumti; di- viti, zaostaviti, metnuti v.


stint. dichiarare - pripoz- postaviti na stran.
nati, pripoznavati, izpoz- Distoglimento - odgovaranje,
nati, izpoznavati, p. con odoratjenje, odvratjanje,
siderare minut. - razma- odbijenje, primamljenje.
trati, razmislti, razmislja- Distolto - odgovaran, odvra-
ti ; p. differenziare - raz- tjen, odbijen, primamljen.
liciti, razlikovati, razluciti, Distonare - nesloziti, nesla-
razlucivati; np. sd. p. gati, neskladati, kvrliti.
segnalarsi - odliciti se, od- Distornare - svratiti, odvra
likovati se. titi, svernati.
Distinta sd. nota - izkaz, Distorre. V. Distogliere.
pregled. Distrazione, svagamento del
Distintamente, separatam. - lo spirito - nepomnja, ne-
razlucno, razlucivo, razli- pomnjivost ; p. disperdi
cito sd. p. egregiamente mento - razsipanje, raz-
- izvrstno, izvrstnim na- prsanje, raztresenje, raz-
cinom, odlicno, odlicnim trkanje.
nacinom. Distretto st. parte di una
Distintivo st. - odlika, odliko- provincia- kotar, podrucje,
vanje, odlicni znak; ag. p. contado - okolica, oko-
odliciv. lina, okolis ; ag. p. ser
Distinzione, separazione del rato - zaprt, zatvoren, p.
le cose - razlika, razluka, angustiato - stisnut, p. in
razlucenje, odlucenje. trinseco - najbliznji.
Distogliere va. - odgovarati, Distrettnale ag. - kotarski,
odvratiti, odvratjati, od- podrucan ; - uffizio - kotar
biti, primamiti (koga), np. ski ured.
p. scostarsi - odaljiti se, Distribuire, dare a ciascu
odaleciti se, p. tralascia no la sua porzione - raz-
re di fare - pustiti, osta dliti, porazdliti, podliti,
DIS 235 DIS

razdati, razdavati, razpa- Disturbatore - smetalac. V.


cati ; p. disporre in or Confusionario.
dine - razrediti, urediti, Disturbo - uznemirje, smeta-
erediti. nje, neprilika, neprilicnost.
Distribuito - razdljen, poraz- Disubbidiente - neposlvsan,
dljen, podljen, razdan, nepokoran.
razdavan, razpacan, p. Disubbidientemente - nespo-
ordinato - razredjen, ure- slusno, nepokorno.
djen, sredjen. Disubbidienza - neposluh, ne-
Distruggere - unistiti, uta- poslumost, nepokornost.
maniti, zatrti, potrti, Disubbidire - neposlusati, ne-
skoncati, streniti, raztvo- slusati, neslisati, prekrsiti
riti, poharati, (riferib. a zapovd.
case ecc.) razoriti, poru- Disudire - necuti, neslusati.
siti, razrusiti, obaliti, raz- Disuggellare. V. Dissuggel
valiti, povalati, razkopati. lare.
V. Liquefare. Disuguaglianza -nejednakost,
Distruggimento - unistenje, p. differenza - razlika.
utamanenje, zatarenje, po- Disuguale, ag. che non
tarenje, skoncanje, strene- uguale - nejednak ; p. non
nje, raztvorenje, razorenje, appianato di superficie -
porusenje, razrusenje, oba- neizjednacen, neravan, neiz-
lenje, razvaljenje, povalje- ravnan.
nje, razkopanje. V. Distru Disumanare va. - izcovciti,
zione. odcovciti, np. izcovciti
Distruzione - razor, poraz, se, odcovciti se, postati zi-
razsutje, pohara. vina.
Disturbare, recar disturbo Disumano - necovcan, neco-
- uznemiriti, smetati, smu vcanski.
titi, smutjevati. V. No- Disumare - odkopati, odrak-
jare. viti. -
DIS 236 DIV
Disumazione - odkopanje t dito - kazati perstom, of
la, odrakvenje. feso nel dito - osakatjen,
Disanione, separazione di u perstu.
persone o cose - razstava, Ditta, societ di negozio -
razstavljenje, odljenje, od- tvrdka, tvrtka; ditta com
lucenje ; fig. p. discordia - merciale -trgovacka tvrd
nesloga. ka.
Disunire - razstaviti, razstav- Dittongo - dvoglasnik.
ljati, razdliti, odluciti, Diurnista, st. scrittore sa
razluciti. lariato a giornata - nad-
Disusanza, mancamento di nicar, dneonicar.
uso - neobicaj, neobicnost, Diurno st. salario di scrit
neobicajnost ; p. perdita tore pagato a giornata -
di uso - odnauka, iznauka, nadnica ; ag. p. del gior
odnaucenje. no - dnevan, p. giornalie
Disusare va. - oduciti, od- ro - sagdanji, svakidanji.
nauciti, p. dismettere l' u- Diuturnamente - dugotrajno.
so - odobicajiti, izobicajiti, Diuturnit - dugotrajnast.
staviti izvan navade v. o- Diuturno - dugotrajan.
bicaja, razmetnuti. Diva, dea- bozica. V. Dama.
Disuso. V. Disusanza. Dis Divampamento -planenje, za-
usare. planenje, uzganje, zapale-
Disutile - nehasniv, nehasnit, nje, gorenje, izgorenje,
nehasnovit, nekoristan. plansanje.
Disutilit - nehasnoca, neko- Divampare, va. avvampare
ristnost. - plannti, planiti, zapla-
Disvantaggio - nekorist, st- nuti, p. infiammare - uz-
ta, skoda, kvar. gati, zapaliti, p. ardere
Ditale - napermjak, naperst- - gorti, izgorti, plansati,
njak. Divano, consiglio de' mini
Dito - perst ; accennare col stri del Sultano - diraii.
DIV 237 DIV

Divanzare - predici, predho- likost, razlicnost.


diti. Divergere - neslagati, neslo-
Divariare - mnjati. Siti, neslagati se, nesloziti
Divario - razlika, razlicnost, se, nesudarati, biti razli
razlikost. can.
Divecchiare - pomladiti, od- Diversamente, con diversi
stariti, odstarati. t - razlicno ; p. altramen
Divedere, dare a divedere te - ino, inako, inace, dru-
- kazati, dati razumti, ci- gako, drugace, drugcie.
niti vidt. Diversit - raznost, razlikost,
Divenire, venire a etato di razlicitost, razlicnost, p.
verso da quello che differenza - razlika, raz-
od era prima - postati, luka.
citati se, stvoriti se; egli Diverso, che non simile
divenuto un uomo - on - drugac, drugak, inak,
je postao covk ; p. acca nejednak ; p. differente -
dere - zgoditi se, dogoditi razlicit, razlican, neslican ;
se, pripetiti se, sluciti se, p. vario - razan. V. Cru
p. venire - doci ; sl. di dele. Orribile. Diversa
venire ad un accomoda mente.
mento - poravnati se, po- Divertimento, allontanamen
goditi se, naciniti se. to - udaljenje, odalecenje; p.
Diventare - okrenuti se, pre- trattenimento piac. - za-
okrenuti se, pretvoriti se, bava, razkosje, razkosa.
preobraziti se. V. Dive Divertire, va. rivolgere al
nire. trove - svratiti, svernuti,
Diverbio - pregovaranje, pre- krenuti; p. spassarsi -
htanje, karanje. zabavljati se, proveseliti se,
Divergente - neslozan, razli- obveseliti se, razkositi se.
cit, razlican. V. Frastornare. Impedi
Divergenza - nesloznost, raz- re. Deviare.
DIV 238 DIV
Dividere, separare l' una Divisa. V. Divisione, p. as
parte dall' altra - razluci- sisa, vestimento - odora,
ti, odluciti, razstaviti, raz- oprava.
druziti, odcpiti, p. scom Divisamento, il divisare -
partire - dliti, razdliti, nakanjenje, namisljenje, na-
fig. razkomadati, (divide mnjenje ; p. pensiero, di
re in due parti) - raz- segno - nakana, namisao.
dvojiti, razpoloviti, raz- namna. V. Distinzione.
poloviciti; dividere 1' opi Divisare, immaginare - na-
nione di alcuno - biti cije- kaniti, namislti, namniti;
ga mnenja. p. ordinat. narare - razlo-
Divietare - zabraniti, prepo- ziti, razlagati. V. Distin
vdati. guere. Disporre.
Divieto-zabrana, zabranjenje, Divisibile - razdliv, razdvo-
prepovdanje. V. Censura. jiv, razcpiv.
Divinamente, in modo di Divisibilit - razdlnost, raz-
vino - bozanstveno, p. ec dlivost, razdvojivost, raz-
cellentemente - izvrstno, cpivost.
privarlo, vrlo dobro (lpo). Divisione, distribuzione di
Divinare. V. Indovinare. un tutto in diverse parti
Divinit - bozanstvo, bozan- - razdljenje, razkomadanje,
stvenost. V. Dio. (in due parti) razpolovlje-
Divinizzare - pobozanstviti, nje, razdvojenje ; p. la
pobozanstveniti. quarta operaz. dell' arit-
Divino, che appartiene a met. - razdlba, razdlje
divinit - bozji, che par nje ; p. parte dell' eser
tecipa di essa - bozan- cito composto di cavall.,
stven; tre divine persone fant. ecc. - odl vojske, p.
.. -tri bozanstvene osobe; p. due compagnie di soldati
- sommamente eccellente - dvosatnia, dv satnie, p.
veleizvrstan, neizmran. numero di navi armate -
DIV 239 DOG
vojno-pomorska ceto. V. prova la verit d' un
Discordia. fatto - izprava, pismo, do-
Divorare - zerati, zderati, po- kaznica, dokaz ; - pubblico
zerati, prozderati. V. Con - javna izprava, - privato -
sumare. Distruggere. posebnaizprava, - originale
Divorzio - razpust. - izvorna izprava, - auten
Divulgare, far noto - razgla- tico - vrodostojna (vro-
iiti, proglasiti; p.far noto dajna, istovtna) izprava.
come suoi dirsi, a popolo V. Prova. Insegnamento.
e comune - raztrubiti, raz- Dodecaedro st. - dodekaedar,
trubljivati, razklevetati, raz- dvanaesteropeterokut, dva-
nositi, raznasati, razklepe- naesteropetsronuglo.
tati. Dodecagono, st. - dvanaeste-
Dizionario - roslovnik. V. rokut, dvanaesteronuglo.
Vocabolario. Dodicesimo - dvanaesti.
Dizione, vocabolo - rec, be- Dodici - dvanaest (gen. pi.)
sda; p. unione di parole Dodicina - dvanaestorica.
esprimenti un senso - go- Doga - daga.
var, govorenje. V. Giuris Dogana (uffizio dogan.) -
dizione. tridesetnica, divona, mit-
Dobblone, moneta - dublon, nicki (carinski, tridesetnicki
doblon. maltovni) ured; capodo-
Docile, atto ad imparare - gana - glavna tridesetnica
nauciv ; p. pieghevole - v. divona, glavni mitnicki
mehkouman, skloniv. (ecc.) ured. V. Dazio.
Docilit - naucivost, p. pie Doganale - tridesetnicki, mit
ghevolezza - sklonivost, nicki. maltovan, divonicki;
mehkoumje, mehkoumnost. - provento - mitnicki doho-
Documentare. V. Compro dak v. proizvod.
vare. . ' Doganiere - tridesetnik, mit-
Docnmento , scrittura che nicar, mitnicki cinovnik.
DOG 240 DOL

Dogaressa, moglie d'un do Dolcezza, sapore delle cose


ge - duzdica. dolci - slast, sladost, slad-
Dogato - duzdinstvo. kost, sladkoca, slastnost;
Doge - duzd; del doge di p. soavit di canto ecc. -
Venezia - duzda bnetac- sladkost, ugodnost; p. af
koga v. mletackoga. fabilit - prijatnost, pri-
Doglia, nel pl. p. dolori del jaznost, uljudnost. V. Gu
parto - trudi, trudovi. V. sto.
Dolore. Dolcia. V. Dolce.
Doglianza - zalba, tuga, tu- Dolcigno ag. - sladkast, sla
govanje. dast.
Dogma, principio stabilito in Dolere, vn. sentir dolore -
materia di religione - v- bolti, utiti v. cuti boi,
roizpovdno pravilo, (in (incominciar a dolere, o
materia di scienza) - znan- sentir un assalto di dolo
stveno pravilo, (p. ambi i re) - zaboleti, p. sentir dis
sensi, anche) pravilo. piacere - utiti v. cuti a-
Dolce, st. dolcia, sangue di lost; p. aver compassione
porco - krv od prasca, - milovati, pomilovati, a
svinjska krv. V. Dolcezza. liti, zalovati, pozaliti, po-
Confetti ; ag. - sladak, sla- alovati (kogaj, np. p. la
stan, meden , p. grato - gnarsi - tuziti se, potuziti
ugodan, povoljan, mio, mil, se, jadikovati se, jadati se.
milen, priatan, prijazan; Dollaro, moneta - dolar.
p. soave - blag. Dolo - himba, hina, prevara.
Dolcemente - sladko, slastno, Dolore, sensazione spiacen
sladosno, nasladno, met te che affligge il corpo -
medeno ; p. affettuosamen bol, bolest, (che affligge 1'
te - ljubezno, ljubivo, lju- animo, come sopra, e)
bezljivo, p. soavemente - Salost, muka.
blago.V. Leggiadramente. Doloroso, che duole - boUz
DOL 241 DOM

ljiv, bolezniv, bolestniv,bo- pane - mesiti, smesiti, ume-


lan, bolestan, che apporta siti (kruh), np. p. domar
dolore - bolonosan, p. af s stesso - uzdrzati se,
flitto, infelice - zalostan, pridrzati se.
kukavan, jadan, tuzan. V. Domepeddio - Bog ; andar
Calamitoso. Malvaggio. a Domeneddio - umrti,
Dolosit - himbenost, prevar- preminuti.
benost, prevara. Domenica - nedlja; dome
Doloso - himben, prevaran, nica prima di quaresima
prevarben; azione dolosa - cista nedlja - della pas
- himbeno v. prevarno dlo. sione - giuha nedlja, delle
Domabile - ukrotiv, upito- palme - nedlja maslinska,
miv, mek, mehk, mekosr- velika nedlja, in albis -
can. cvtnica, cvtna nedlja.
Domanda. V. Dimanda. Domenicale, del signore -
Domandare. V. Dimandare. gospodinov , p. festivo -
Domani - sutra , sutradan, blagdanji, blagdanjski; o-
jutro, jutrasnji dan; do razione domenicale, pater
po domani - preko sutra. noster - otce nas, lettera
Domattina - sutra u jutro, domenicale - nedljno v.
jutra u jutro. domenikalno slovo.
Domare, va. far mansueto - Domenicano - domenikanac.
krotiti, ukrotiti, uzkrotiti, Domesticale td. - domaci ;
skrotiti, okrotiti, upitomiti; cassa - domaca blagajno.
flg. p. mortificare gli af Domiciliarsi - nastaniti se,
fetti - moriti zelje (napa- namstiti se, naseliti se.
stovanja) p. soggiogare - Domicilio - prebivaliste, pri-
uzpreci, uzpregnuti, pod- bivaliste, staniste, stan.
staviti, podmetnuti, p. am Dominante, che domina -
mollire - umeksati, pomek- vladaju, gospodarujuc, p.
isati, ublaziti; domare il citt principale d'uno sta
16
DOM 242 DON

to - glavni grad, (se vi ri (documento) di donazione


siede il sovrano, come so - daranno pismo, darov-
pra, e) stolni grad. nica, contratto di - da-
Dominare, signoreggiare - rovna pogodba.
gospodariti, gospodarovati, Donde, di o da qual luo
vladati; p. soprastare go - skud, skuda, odkud
come un monte ecc. - odkuda, odakle, odkle, od
nadstati, vrhunciti, vla kojeg msta; p. di che,
dati. per lo che - cesa radi,
Dominio, signoria - gospod- radi cesa, s cesa.
stina, gospostina, p. pro Dondech - odkudgodi, od-
priet - vlastnictvo, vlast, kudgodr, iz kojega m
p. dominio della corona - sta, iz kojega budi mesta,
krunovina. iz kojega godir msta.
Domo, ag. domato - ukrotjen, Dondolare va. girare in
skrotjen, p. addomesticato qn e in l una cosa so
- odomacen, udomacen, u- spesa - lunzati, ljuljati,
pitomnjen, (allas, a pane) culjati; vn. lunzati se ecc.
- smsen, wmsen. np. fig. p. consumare il
Donamento, il donare - da- tempo senza far nulla -
rovanje, p. dono - dar. plandovati, dangubiti; p.
Donante, st. chi dona - da- dimenare con istudiata
rovnik, darodavac, daro- affettazione la propria
vatelj ; ag. che dona - da- persola - lunzati se, lju
rujuc, darivajuc. ljati se.
Donare - darovati, pokloniti. Donna - lena, zenska glava ; -
V. Dare. Dedicare. disonesta - nepostenica, ne-
Donatario - daroprimac, da- po.tena zena, met. krava,
roprimalac. kurba ; p. padrona - go-
Donazione - darovanje, di spodarica, gazdarica.
donazione -darovan; atto Donnajo - zenar. , . .
DON 243 DOS

Donnesco, da donna - ien himba.


tki, p. signorile -gospod- Doppio, dne volte tanto -
ski. dupal, dvoj, dvojan, dvo-
Donnola, mammifero - lasi- jat, dvogub, dvoguban, p.
ca, viverica. biforme - dvolican, dvo-
Dono - dar, darovanje, po- obrazan; p. di dne for
klon; dono mattutino -ju- me o sorte - dvostruk,
tarnji dar, jutrnjica. dvostrucan ; p. finto - dvo
Donzella - dvojka, cura, lican, podmukal, himben,
mlada, dvica, dvicina, V. Duplicato.
golicina ; leggiadra don Doramento. V. Indoramen
zella - gizdava dvojka. to ecc.
Dopo - posl, potl, potlam, Dormente, dormiente - spa-
nakon, iza (gen.), zatim ; vajuci, peci.
dopo ci -posl toga, do Dormigliare, dormicchiare -
po cena - nakon vcere, drmati, klimati, spavka-
po (loc); dopo pranzo - ti; p. incominciare a dor
po obdu, dopo di -posto, migliare - zadrmati, za-
nakon sto, dopo d' essere klimati.
stato condannato - posto Dormire - spati, spavati; p.
v. nakon sto hi osudjen; incominciar a dormire
za (Istr.); dopo il fatto addormentarsi - zaspati,
- za cinom. usnuti, usuiti; p. posare,
Doppiamente, altrettanto - star fermo - stati, ustati,
duplo, dvostruko, dvogubo, zaustati, zaostati.
dvojno, dvojeno; p. fin Dormitorio - spavaliste.
tamente - dvolicno, pod- Dorso. V. Dosso.
mukvjeno, himbeno. Dose - kolikost, kolikoca, ko-
Doppiere - duplir. licina.
Doppiezza - dvolicnost, pod- Dosso, dorso - ledja, hrbat,
muknjenost , himbenost, p. sined. pleca; dare il
DOT 244 DOV

dorso - obrnuti v. okre- uomo dotto - uceni covk,


nuti ledja v. pleca. ucenjak, naucenjak, mw-
Dotale - mirazan. drak.
Dotare, dare o assegnare Dottorato - doktorstvo.
la dote - miraziti, umira- Dottore, chi insegna - nau-
ziti , obskrbitt mirazom, citelj, naukodatelj, ucenjak,
lei venne dotata - ona hi mudrak; p. chi fu orna
umirazena; p. assegnare to del dottorato - doktur,
una rendita per mante - di diritto - doktur prava,
nimento di chiese e si di teologia - doktur bogo-
mili - utemeljiti zakladu, slovja, di filosofia - dok
obskrbiti, providti, p. pri tur mudroznanstva v. mu-
vilegiare di qualche pre droznanja. V. Medico.
gio - nadariti, providti, Dottrina, cognizione di mol
obskrbiti. te cose imparate con i-
Dotazione - mirazenje, umi- studio - nauk, nauka, zna-
razenje, obskrbljenje mi nost, mudrost ; p. libretto
razom. contenente gli articoli
Dote, porzione di beni co della religione cristiana
stituita dal padre od al - nauk krstjanski, knjizica
tri alla figlia - miraz, con- nauka krstjamkoga, saltir.
traddote - nadmiraz, pro- Dottrinario - kalvinista, kal-
tumiraz; fig. p. patrimo vinist.
nio costituito p. causa Dove, ove - kamo, kad, gd,
pia - zaklada, dar, nada- u kojenl mstu, na koju stra-
renje, obskrba, oskrba, nw,per dove -kud, kuda, da
obskrbljenje, p. preroga dove - odkl. odaklS, od-
tiva d' ingegno ecc. - na- kud, odkuda, fino dove -
darenje, obskrbljenje, pro- dokU, dokud, do kuda,
vidjenje. per ogni dove - svestrano,
Dotto - ucen, naucen, mudar ; po svud, po svuda, oda-
DOV 245 DRA

snuda; p. dovunque - sva re ecc. duznost, p. de


kamo, svakud, svakuda, bito - dug, p. convenien
kamogod, kamogodir, ka- za - pristojnost ; a dovere,
mogodr, kamoti drago, giustamente - kao je pra
kud god v. kuda god ho- vo v. pravedno, kao se
ces, kuda god ti drago, pristoji, po razlogu, polag
svakud, posvuda ; p. quan duznosti v. pravice; io
do - kad, kada ; p. se ho fatto pi del mio do
mai - ako, ako ikad. vere - ucinio san prko
Dovech, dovunque, dove moje duznosti, (vec neg
che eia. -svakud, svakuda, mi je bila duznost, vec
svakamo, posvud, posvuda, nego se pristoji) adempi
u svakom v. u pojedinom re il proprio dovere - iz-
mstu; p. laddove, quan puniti v. izvrsiti svoju
do - docim, kad, p. quan duznost.
tunque oltrech - ako- Dovizia, ricchezza - bogastvo,
prem, ako i, preko, pre- bogatstvo ; p. abbondan
koto, premako. za - obilnost, obilatost.
Dovere va. essere debitore Dovizioso, ricco - bogat, p.
- duziti, dugovati, biti flu abbondante - obilan, obi
itan, biti duznik ; vn. es to.
sere obbligato - morati, Dovunque - svakud, svakuda,
biti usiljen, biti duzan, svakamo, posvud, posvu
ititi u duznosti , biti dr- da, kamogod, kamogodir,
an; si deve, p. essere kamogodr, kamoti drago,
necessario - mora se, od kudgod v. kudagod hoces,
potrbe je, (conveniente) kudagod ti drago.
pristojno v. prilicno je, Dozzina- dvanaestorica, dva-
(utile) koristno je, od ko- najstorica, dvanaesterica.
risti je. Dragomano - dragoman.
Dovere, obbligo di opera Dragone, drago - zmaj, dra
ORA 246 DUC

kun, dragun. Dromedario - dromedar.


Dramma, ottava parte di Druda - nepostenica, neposte-
un' oncia - drakma, dra- na zena, zaljubnica, pri-
ma; fig. p. minima par- leznica, bludnica.
ticella - mrvic ; p. com Drudo - zaljubnik, prileznik,
ponimento poetico , da nepostenjak, Mudnik.
rappres. in teatro - igro- Duale ag. - dvobrojan; nu
kaz. mero duale - dvobroj.
Drammatico - igrokazan. Dualismo - dvojnost, duali-
Drammaturgia, trattato so zam.
pra le composi/, dram. Dubbio, esitazione - dvojba,
- igrokazstvo, p. catalogo dvoumnost, sumnja; sen
di drammi - imenik (izkaz, za dubbio - bez dvojbe v.
pregled) igrokazah v. i- bez sumnje, non v'ha dub
grokazni imenik ecc. bio - nma dvojbe, nedvoj-
Drappello - ceto, copor, hr- beno je. V. Tema ; ag.
pa. V. Dubbioso.
Drappo, vestimento di se Dubbiosit - dvojbenost, neiz-
ta - svilenica, sviino ruho, estnost, sumnjivost.
sviina oprava, p. vestito Dubbioso - dvojben, neizv-
di lana o lino - ruho. stan, nestanovit, sumnjiv ;
Dritto. V. Diritto. p. perplesso - dvouman.
Drizzare. V. Dirizzare. V. Terribile. Equivoco.
Droga - mirodia. Dubitare, stare in dubbio -
Drogheria, quantit di dro dvojiti, dvoumiti, dvoum-
ghe - mirodie, p. fondaco njati, p. aver sospetto -
di droghe - mirodionica, sumnjiti, sumnjati, sumnji-
bottega di - mirodnica, du- cati; p. temere - bojiti se,
can mirodiah. bojati se.
Droghiere - mirodioc, miro- Duca, capitano e condutto
diar. re di eserciti - vojvoda,
DUC 247 DUP

vodja, kapetan, p. titolo bojica, oba dva.


di principato e nobilt - Duellante. V. Dm-Mista.
vojvoda, hrceg, erceg, Duellare va. - dvobojiti se,
granduca - veliki vojvoda, biti se na mejdan.
velevojda, veovojvoda, ve- Duellarlo - dvobojan.
leerceg, arciduca - nadvoj- Duellista - dvobojnik.
voda, nadrceg. Duello - dvoboj, mejdan.
Ducale - vojvodski, hrcegov- Duemila - dve tisuce, de
ski, rcegovski. hiljade, dvajezera (gen. pl.)
Ducato, titolo dignit. del Duennale - dvoltan, dvogo-
duca - vojvodstvo, p. pae dsnji.
se compreso sotto il do Dugento. V. Duecento.
minio del duca - vojvodi- Duista. V. Dualista.
na, vojvodia, rcegovina, Dunque - dakle, stoga, p.
hrcegovina ; granducato - perci - toga radi, radi
, velika vojvodina, veovojvo- toga.
dina, arciducato - nadvoj- Duodecimo - dvanaesti.
vodina ; p. moneta - du- Duodecuplo - dvanaesterogu-
kat. ban, dvanaesterostruk.
Duce. V. Duca ; p. guida Duolo, dolore - bol, bolest,
- vodja, vodionik, p. scor p. pena, passione - mnka,
ta - pratioc, pratilac. zalost, tuga; p. lamento
Ducento - dvsto (gen. pl.). jauk.
Duchea. V. Ducato. Duomo, chiesa, cattedrale -
Duchessa - vojvodinja, voj- stolnacrkva,(iu uso anche)
vodinica, erceginja. vela v. velika crkva.
Due - dva, dv (nom. d.) ; Duplica ti. - drugotnica,pro-
due uomini - dva covka, tuopetka.
due libri - dv knjige, due Duplicare ti. - drugotiti, pro-
a due - dva po dva, tutti tuopetovati, predati dru-
e due - oba, ambidue - o- gotnicu v. protuopetku.
DUP 248 DUR
Duplicato st. - dvogub, dvo- re - neprestati, neustati,'na-
guba, sui/uba, sugubka, prdovati, p. resistere - 06-
sugub ; duplicato della pe stat, obstojati, vladati, p.
tizione - dvoijuha tuzbe; mantenersi - uzdrzati se;
ag. dvoguban, suguban, va. p. sopportare una fatica
sugub. ecc. - podnasati, podnesti,
Duplice - dvoj, dupal. uzdrzati, uzdrzavati.
Duplo. V. Doppio. Dupli Durata - trajnost, trajanje,
cato. neprestanak, neprestanje,
Durabile - trajiv, dugotrajiv. neustanak, neustanje ; du
Durabilit - trajnost, dugo- rata della legge - trajanje
trajnost; p. stabilit - stil- (trajnost) zakona; lunga
nost, neprestanost, nepo- durata - dugotrajnost, du-
micnost. gotrajanje; p. stabilit,
Durabilmente - trajno, du- permanenza - obstojanost,
gotrajno, potrajno, p. sta obstojanje, obstojenje, po-
bilmente - staino, nepre- stojanstvo, postojanje.
stano, nepomicno. Durevole - dugotrajan, p.
Duramente, aspramente - stabile -stalan, nepomican.
ostro, kruto, ljuto, p. dif Durezza - tvrdost, tvrdina,
ficilmente - tezko. tverdoa; fig. p. rigidez
Durante, che dura - traju, za, asprezza nelle paro
p. durando - tcajem, tra- le ecc. - ostroca, ostrina,
janjem, u tcaju, u vr- krutost, surovost. V. Osti
menu, vladajuci, obstojeci, nazione.
neprestajuci ; durante il Duro st. V. Durezza; ag.
mese di Febbrajo - tca~ tverd; fig. p. caparbio -
jem v. u tcaju meseca tvrd, tverdokoran, tvrdo-
Veljace. glavan, p. inesorabile, cru
Durare vn. andar in lun dele - nemil, nemio, nepri-
go - trajati; p. persevera kloniv; p.rozzo - sur, swrov;
249 ECC

p. malagevole - teak, tego- Sopravanzo.


tan. V. Gagliardo. Do Eccedere, passare i dovuti
lorose. limiti - prkoraciti, pro-
masiti, ici v. poci izvan
granicah; eccedere la
competenza - prkoraciti
v. promasiti nadleznost.
E. Eccellente - hverstam, vri,
privrl.
E, cong. - i, te, ter, pa; Eccellentemente - izvrstno,
nero e bianco - crno i vrlo, verlo dobro (lpq),
blo, e perci si deve - privrlo.
te stoga mora se; v. Eccellentissimo - preizvr-
ans. je, jest ; egli un stan, privrl.
uomo - on je covk, lui ? Eccellenza, astr. di eccel
- jeli on ? jest. lente - izvrstnost, izverst-
Ebano - eban, revan. noca, vrlost, privrlost ;
Ebbrezza - pijanost, pijan- p. titolo d' onore - preuz-
stvo, opivstvo. visenost; Vostra v. Sua
Ebbro, ebrio - pijan, opijen. Eccellenza !- Vas'a Preuz-
Ebdomada - tdan. visenost !
Ebraico - zidovski, hebrejski. Eccellere, sorpassare in al
Ebreo st. zid, hebrej. tezza - nadvisUi, nadviso-
Eccedente - prkoredan, pr- citi, biti visji od druzih,
komran, prkoracec, pro- p. essere eccellente - biti
masec, prkorociv ecc. izverstan.
Eccedentemente- prkoredno, Eccelso - visok, privisok, pre-
prkomrno, prkoracno, visok, previsnji, velesla-
prkoracwo, prkomasno, van; eccelso governo -
izgredno. visoko v. veleslavno nam-
Eccedenza. V. Eccessivit. stnictvo ; eccelso ministe
ECC 250 ECC

ro - previsoko (visoko) x. vilan.


previsnje popciteljstvo v. Eccesso, parte per cui una
ministarstvo. quantit maggiore di un
Eccentricamente - izsrdno, altra - odvisnost, prekomr-
izsrdotocno, izvansrdno. nost, prkoracivost, p. ci
Eccentricit - izsrdnost, iz- che eccede i limiti della
srdotocje, izvansrdnost. ragione ecc. - izgred, izgre-
Eccentrico, che ha diverso dak. V. Misfatto.
centro - inosrdan ; fig. p . Eccetto, fuorch, prep. -
fuori di centro - izoansr- van, izvan, osim, okrom,
dan, izrdotocan. osvem, razma, ranni (gen.)
Eccepimento ti. - izkljucenje, av. izkljucivsi, izuzamsi,
odklon; - del giudice - iz nebrojeci ; ag. V. Eccet
kljucenje v. odklon sudca. tuato.
Eccepire ti. - izkljuciti, od- Eccettuare - izkljuciti, izuze-
kloniti ; p. objettare -pri- ti, iznti, oduzeti; eccet
govoriti, prigovarati. tuando - izkljucivsi (izklju-
Eccepito - izkljucen, odklo- civ), izuzemsi, iznemsi, od-
njen, prigovaran, prigovo- uzemsi.
ren. V. Eccepire. Eccettuato - izkljucen, izuzet,
Eccessivamente - izgredno, iznet, oduzet, nebrojen ;
pretrano, prkomrno, pr- eccettuato 1' errore di
koredno, izvanredno, ne- calcolo - izuzeta racunar-
pravilno. na pogreska. V. Eccetto.
Eccessivit - izgrdnost, pre- Eccezionalmente - iznimice,
ter anost, prkomrnost,pr- iznimno, izkljucno, izklju-
korednost, izvanrednost, ne- civo.
pravilnost. Eccezione, eccettuazione -
Eccessivo - izgredan, pret- iznimka, izkljuenost, iz-
ran, prkomran, prko- kljucivost ; ognuno , sen
redan, izoanredan, nepra- za eccezione - pojedini,
ECC 251 [ECL

te iznimke v. svi, od bri del vecchio Testa


p'moga do zadnjega, sen mento - eklesiastik , p.
za eccezione - bez iznim uomo dedicato alla chie
ke, coll' eccezione - s iz- sa - crkvenjak, crkovnik;
nimkom ; p. obiezione - ag. di chiesa - crkovan,
prigovor. V. Eccepimento. crikven, crkven.
Eccidio. V. Strage. Rovina. Ecco, av. (mostrando o ai-
Eccitamento - nagon, pota- gnific. in vicinanza) evo,
knutje, nukanje, ponukanje, eto, oto, (in distanza) eno,
nagovaranje, podurkanje, nut; eccomi - evome, eto
potaknjenje , potakivanje, me, otome, enome, nutme ;
poticanje, zbudjenje, pro- eccoti - evoti, etoti, ototi,
budjenje, prinudjenje, na- enoti, nutti; eccoci (dat.)
vuenje, navedenje, navab- - evonam, etonam, otonam,
jenje, namamljenje. V. In- enonam, nutnam ; eccoci
stigamento. (accus.) - evonas, etonas,
Eccitare - nukati, ponukati, ecc. ; eccovi - evovam, eto-
nagovarati, podurkati, p. vam, otovam, enovam, nut-
suscitare - potaknuti, po- vam; eccoli - evojih, eto-
takivati, poticati, p. de jih, otojih, enojih, nutjih;
stare - zbuditi, probuditi, eccolo - evoga ecc. eccola
p. far venir voglia - pri- evoju ecc. ; poi ecco - pak
nuditi, navuci, navesti, na- v. pa eto, eccovi il libro -
vabiti, namamiti. V. Insti- evovam knjige.
gare. Echeggiare - jekati, odgova-
Ecclesiaste, uno dei libri rati, odglasiti.
della S. Scrittura - ekle- Eclissamento - pomerenje,
iiastes , mudrak (knjiga) pomracenje, potamnenje.
Salamuna v. mudrak Sa- Eclissare va. - pomrciti, po-
lamunov. mraciti , potamniti ; np.
Ecclesiastico st. uno dei li pomerciti se ecc.
ECL 252 EDI

Eclisse, eclissi - pomrcina, tanast.


pomrcenje; eclissi del Ederoso - nabrsljanjen, na-
sole - pomrcina v. pomr brstanjen.
cenje sunca. Edicola - kucica, sacra edi
Eco -jek, oglas, oglasje,odgas. cola - crkvica, kapelica.
Economato - ekonomat, u- Edificare, costruire un edi
praviteljstvo. lizio - graditi, zagraditi,
Economia, arte di ben am sagraditi, zidati, zazidati,
ministrare gli affari do podignuti Qcuu); p. dare
mestici - gospodarstvo, ku- buon esempio - kazati (iz-
anstvo, domace upravlja- kazati, dati) dobar izgled.
nje; p. risparmio - spa- Edificazione, atto dell'edi
ranje, prisparanje; econo ficare - gradjenje, sagrad-
mia pubblica - javno u- jenje, zagradjenje, zidanje,
pravljanje. zazidanje, podignjenje (ku-
Economica. V. Economia. ce) ; p. buon esempio -
Economo, chi amministra gli dobar izgled.
affari d' una famiglia - Edilizio, fabbrica - zgrada,
gospodar, kucanik, gazda, zdanje, kuca; materiali p,
kucni upravitelj, d' un sta l' edilizio - gradivo za zda
bilimento - upravitelj, po- nje. V. Insidia.
slovodja; chi ha cura dei be Edile ag - gradjevni, gradi-
ni ecclesiast. - crkveni \. teljni; uffizio edile - gra
crkovni upravitelj ; p. chi djevni ured, direzione edi
risparmia - stedionik, spa- le - gradjevno ravnatelj-
rac. stvo.
Ectolitro, ettolitro - stolitar. Editore - izdatelj, izdavatelj,
Ed. V. E. - d' nn libro - izdatelj
Eden - raj zemaljski. knjige.
Edera - brsljan, brstan. Edittale ag. di editto - izroc-
Ederaceo - brsljanast, brs- ben ; scritto editale - izroc-
EDI 253 EFF

beni spis ; riferib. a con sto, zaista, do ista, do fati


corso credit. - stecajan; ne, bez dvojbe, zbilja, oz-
processo edittale - stecca biljno, cinotvorno.
no, razprava. Effettivit - stalnost, bezdvoj-
Editto - izrok, proglas, oglas, benost, ozbiljnost, cinotvor-
razglas ; - d'incanto - o- nost, uspsnost.
glas drazbe, - concursuale Effettivo st. V. Contante; p.
- stecajni izrok. positivo - stalan ; impie
Edizione - izdanje. gato effettivo - stolni ci-
Edotto ag. - ubavstjen, oba- novnik; p. che fa o che
vstjen, obznanjen. produce effetto - cinotvo-
Educare, sviluppare le fa ran, uspan.
colt fisiche - odgojiti, (le Effetto, ci che prodotto,
facolt morali) - prosv- o che procede da una ca
titi, prosvtliti ; p. inse gione - usph ; p. successo
gnare le regole della ci - plod, porod, proiztok,
vilt - izobraziti. nasldak, p. fine - svrha ;
Educazione - odgoj, odgoje- con buon effetto - dobrim
nje, prosvtjenje, prosv- w>phom , con effetto -
tljenje, izobrazenje ; istituto vspno, senza effetto -
di - odgojiliste, odgojiteljni bezuspsno ; nel pl. p. beni
zavod. V. Educare. -dobra, stvari; effetti mo
Effabile - izreciv. bili - pokretna dobra.
Efferatamente - zvrski, div- Effettuare - udlotvoriti, uzi-
ljacki. V. Crudelmente. votvoriti, izvesti, ciniti, u-
Efferatezza - divljactvo, kru- ciniti, p. eseguire - ovr-
toserdnost. V. Crudelt. siti, izvrsiti, obaviti, izpu-
Efferato, d' animo o maniere niti ; p. produrre l'effetto
di fiera - zvrski, divljacki, - uroditi, uploditi, p. effet
krutosrdan. V. Crudele. tuarsi - slditi.
Effettivamente - slalno, zai- Effettuato - udlotvoren, uzi
EFF 254 ELA

votvoren, izveden, cinjen, Egoismo - sebicnost, sebeljub-


ucinjen, oversen, izvrsen, stvo, samosivstvo.
obavljen, izpunjen. Egoista - sebicnik, sebicnjak,
Effettuazione - udlotvorenje, sebeljubnik, samozivnik.
uzivotvorenje, izvedenje, oi- Egoistico, ag. - sebican, sebe-
njenje, ucinjenje, ovrenje, ljuban, samozivan.
izvrsenje, obavljenje, izpu- Egregio, eccellente - izvr-
njenje, urodjenje, uplodenje. stan, vrZ, privrl, vrdan.
Efficace - mocan, mozan, mo Egritudine - bolest, bolezlji-
gue, krpostan, vrdan ; vost.
grazia efficace - krpost. Egro, ammalato - bolan, bo-
Efficacemente - mocno, mo lezljiv, nemocan, p. afflitto
na, mogucno, krpostno. - zalostan, tuzan. V. Lan
Efficacia - moc, mogucnost, guido.
krpost, vrdnost; -legale Eguaglianza - jednakost, jed-
- pravna moc. V. Potere. nacak. V. Uguaglianza.
Effimero. V. Passeggiero. Eguagliare - jednaciti, sjed-
Effusione - prolitje, politje., naciti, izjednaciti. porav-
izlitje, prolijenje, polijenje, nati, izravnati.
izlijenje ; - di sangue - Eguale - jednak. V. Equo.
prolijenje krvi. Imperturbabile.
Egemonia. V. Supremazia. Egualmente - jednako.
Egestione, evacuazione degli Eh, interjez. - e, eh, o, oh;
escrementi - izsranje, sra- p. cosi cosi - tak tak,
nje, izbacenje, izmetanje ; tako tako.
p. sterco - govno, drek. Ehi, interjez. V. Eh ; p. in
Egida - obrana, obramba. terrogai. - ehi (oel) 1
Egli - on, onaj, oni, eglino - jeli ? cuj f nut ? jeltel cujte?
oni, ella - ona, elleno - one. Eia. V. Ol.
Egloga - egloga, pastirna Elaborare - izraditi, pomno
psan. v. pomnjivo izraditi.
ELA 255 ELE

Elaborato ad. - izradjen, Elementare -pocetan, elemen-


pomno v. pomnjivo izrad taran; scuola -pocetna (za-
jen; St. p. tema, compito pocetna elmentarna) m-
- izradak. ciona.
Elafa (t. m.) - elaf. Elemento, corpo semplice -
Elami (t. m.) - elami. stuhaj, stuhje, stihje, zi-
Elargire. V. Largire. valj, element; p. principio
Elasticit - jagmivost, stez- d' una scienza o arte -
nost, nateznost, pruznost. pocetak, pocetje, pocelo.
Elastico -jagmiv, steziv, na- Elemosina - milostinja, al-
teziv, pruziv, mustvo.
Elee, elice, pianta giandi- Elenco - naznaka, imenik;
fera - cernika. elenco degli atti - nazna
Elefante - slon, filj; fem. slo ka spisah. V. Prospetto.
nica, fdja. Elettivo - izboran.
Elefantesco - slonski, slo- Eletto ag. singolarmente
novni, filjski. eccellente - preizvrstan ;
Elegante - krasan, lp, giz- p. nominato - odabran, i-
dav, uzorit ; elegante di zabran, imenovan, naime-
scorso - blagorcje. novan, p. predestinato
Elegantemente - krasno, l- all'eterna beatitud. - oda-
po, gizdavo, uzorito. bran, izabran; molti so
Eleganza - krasota, krasnoca, no i chiamati, e pochi
lpota, gizdavost, uzoritost. gli eletti - mnogi su zvani
V. Elegante. a malo odabrani.
Eleggere - odabrati, odabira- Elettorato - izabranstvo.
ti, izabrati, izabirati, iz- Elettore, chi elegge o ha
birati, proizbirati, imeno- la facolt di eleg. - izbor-
vati, naimenovati. nik, izbiratelj, izbirac; p.
Elegia - elegia. titolo dei principi - e-
Elegiaco - elegiacki. lektor.
ELE 256 EMA

Elettricismo - munjivost, e- zione - pravo odabranja.


lektricizam. V. Predestinazione.
Elettricit - munjivo, elektric- Elica, elice - zavojica.
nost. Elleboro - cemerika.
Elettrico ag. - munjevan, e- Elogio - pohvala.
lektricki ; macchina elet Elucubrare - promozgati, raz-
trica - munjilo, boccia - mozgati.
munjevnica, conduttore - Elucubrazione - promozganje,
munjovod; st. V. Elettri razmozganje.
cismo. Emanare, venir fuori -proiz-
Elettrizzamento - omunjenje, hoditi, izaci, izici, izteci,
namunjenje. proizteci. V. Derivare.
Elettrizzare va. comunicare Emanato - iztecen, proiztecen,
la virt elettrica - omunji- izidjen, proizajden, rife-
ti, namunjiti; np. pren rib. a sentenza ecc. - -
dere la virt elett. - omu- dan, izrecen, izusten ; sen
njiti se, namunjiti se. tenza emanata - izustena
Elettroforo - munjonosa. (izrecena, izdana) presuda.
Elettrometro - munjomr. Emanazione - proizhod, izte-
Elevamento. V. Innalza cenje, proiztecenje, izidenje.
mento. riferib. a sentenza ecc. -
Elevare va. - dignuti, podi- izustenje, izdanje, izrecenje.
gnuti, uzdignuti, nadignu- Emancipare va. liberare
ti, p. esaltare, promuo dalla podest paterna -
vere a dignit - uzvisiti. sudbeno razvezati , rsiti
Elezione, atto o facolt di odotcinskevlasti, p. mette
eleggere - izbor, odabranje, re un minore in istalli
odabiranje, izabranje, iza- di godere liber. dei suoi
biranje, izbiranje, proizbi- beni - povlastiti (koga) na
ranje, imenovanje, naime- razpolozenje (razpolaganje)
novanje; diritto di ele sa svojim imetkom ; np. p.
EMA 257 - EMI

liberarsi dall' altrai indi Emendazione, (riferib. a co


pendenza - postati neza- stumi) - poboljsanje ; p.
visnim, izbaviti se v. r- correzione di altri difet
siti se tudjeg nadzora, p. ti - popravljenje, ponaprav-
libei*. dalla schiavit - ljenje, izpravljenje, naci-
osloboditi se od robstva v. njenje, ponacinjenje.
suzanstva. Emerito - zacastan, izsluzen,
Emancipazione - sudbena izsluzan; canonico emeri-
razoeza, sudb. razvez; e- . to - zacastni kanonik.
mancipazinne dei figli - Emettere dati, izdavati;
sudbena razveza sinovah. emettere lo spirito - u-
Emblema - znamenka, zia- mirati, umrti, preminuti.
menka. Emigrare - izseliti se, izselji-
Embrione, primo rudimento vati se.
d' nn corpo organizzato Emigrato st. fuoruscito - -
zametak p. primo con seljenik, ag. izseljen; co
cetto - zacetak, p. pensie lonia di emigrati - nasel-
ro informe, abbozzo - na- bina, izseljenici.
cert. Emigrazione - izselitba, izse-
Emenda, riforma di costu ljenje, izseljivanje.
mi - poboljsanost, pobolj- Eminente ag. che si mostra
sanje; p. pena dell' errore sopra gli altri - odlican ;
commesso - naknada, na- che sopravanza gli altri
domestaj, kazan. - najvisji, najveci.
Emendare, va. correggere Eminentissimo, titolo che si
e pnrg. dall' errore - po- d ai Cardinali, al Gran
praviti, ponapraviti, iz- Maestro di Malta - uzorit.
praviti, naciniti, ponaci- Eminenza, luogo eminente
niti ; p. rifare il danno - visina, vrh, vrhunac,
V. Ammendare; np. p. vrIfic, vis ; p. titolo dei
correggersi - poboljsati se. Cardinali - uzoritost, p.
17
EMI 258 ENE

gonfiezza - nadutost, na- pazar.


dutilo ; p. calcolo della Emugnere - mutiti, zmusti,
classe - izverstnost, odli- pomusti, izmusti.
nost ; con o per eminen Emulare - natcati se.
za - izvrstno, odlicno, naj- Emulazione - natcanje.
boljim usphom. Emulo - natcatelj, takmac.
Emiro - emir. Enarrare. V. Narrare.
Emissario, stallone da raz Enciclica - postonica.
za - pastuh, angir; p. e- Enciclio - kolubar, kolumbar.
sploratore - uhoda, izpo- Enciclopedia - raznoznan-
slanac, izaslanac. stvo, obceznanstvo, enciklo-
Emissione - izdanje, izdava- pedia; vocabolario enci
nje. V. Salasso. clopedico - raznoznanstve-
Emolumento - pristojba, 7ii renik v. imenik.
placa. Enciclopedico ag. - razno-
Emozione. V. Entusiasmo. znanstven, obeznanstven,
Empiastro - takamak. enciklopedicki ; st. nau-
Empiere, empire (un vaso) cenjak.
- napuniti. V. Compiere. Enclitico ag. - enkliticki.
Adempire. Supplire. Encomiare - hvaliti, pohva-
Empiet - bezboznost, opa- liti, hvalisati, slaviti, pro-
kost, opacnost, tamnost. slaviti.
V. Crudelt. Encomio. V. Lode.
Empio - bezbozan, opak, ta- Endecagono - jadanaestero-
man. V. Crudele. kut, jedanaesteronuglo.
Empire. V. Empiere. Endemia - domaca v. ende-
Empireo st. - rubo, ag. ne- micka bol.
beski. Elidendo, endemico ag. -
Empirico st. - nadrilenik. endemicki. V. Endemia.
Empirismo - izkustvo. Energia - krpkoca, krpkost,
Emporio - trgoviste, sajam, hrabrenost, ozbiljnost.
ENE - 259 - ENT

Eaergicamente - krpko, Ara- dan i drugi.


ro, hrabreno, ozbiljno. Entrare, andare dentro - u-
Energico - krpak, hrabren, laziti, unici, uniti, ulsti,
ozbiljan. uci; p. aver che fare -
Enervare - onemoci, iznemo- dolaziti, doci, pacati se,
ci, oslabiti. zabiti nos (u cemu) ; p. co
Enervazione - onemozenje, minciare - poceti, zapoceti,
iznemozenje, oslabjenje. stupiti u zivot ; questo
Enfiteusi - tj. nasldna daca, m' entra (mi persuade) - to
nasldni v.dedinstvenizakup. me obsvdocuje.
Enfiteuta tj. nasldni v. de- Entrata, luogo per cui si
dinstveni zakupnik. entra - ulaz, ulazak, u-
Enfitentico ag. - nasldoku- laznica, uhod, uhodiste,
pan, dedinstvenokupan. p. atto d' entrare - ula-
Enigma, detto oscuro - tmio- zenje, unidenje, unidjenje,
nost; p. indovinello - za- ulizenje, udjenje; p. atto
goneika, gonetka. di fare solenne ingresso
Enigmatico - tmion, tmionast, in una citt eoe. - dolaz,
zagonetan. V. Enigma. dolazak ; p. rendita - do-
Enometro - vinomr. hod, dohodak, prihod, pri-
Enorme - izvanredan, prko- hodak, ltina ; entrata e
redan, neizmran. V. Ne uscita (spesa) - dohodak i
fando. razhodak; dazio d'entra
Enormit - izvanrednost, pr- ta - ulazina; p. principio,
korednost, neizmrnost. parlandosi di tempo e di
Ente - bitje. suonate d' istrum. - poi--
Entit, ci che costituisce menje, zapocmgnje. \. Proe
P ente - sucnast, bitstvo, mio.
bitnost, pi : importanza - Entro, nel, in - u, vu, va.
vaznost. (ac. alla domanda do
Entrambi - oba, obadva, je- ve, in chn con moto;
ENT 260 EPO

loc. alla domanda do- le delle cose enumerate


ve, in che" con quiete); - broj.
alla domanda quando, Epa - trbuh, utroba.
fino a quando, nel tempo Epico ag. - epicki.
di" - u (loc), do, za, Epidemia - pomor, posast,
(geo.); entro il termine rednja, epidemia
di quattordici giorni - u Epidemico ag. - pomoran,
roku od ceternaest danah, ' posastan, epidemicki.
do v. za cetrnaest danah. Epifana - vodokrst, vodo-
V. Dentro. Sopra. Oltre. krstje.
Tra. Epigrafe - napis, epigrafe.
Entusiasmare. V. Entusia- Epilessia, mal caduco - pa-
stare. davica.
Entusiasmo - zanes, zanetse- Epilettico st. soggetto al
nje, uzhit, uzhitjenje. l' epilessia -'padavac, fem.
Entusiasta st. - zaneenik. padavica; ag. padavicav.
Entusiastare va. - zanesti, Epilogo - pogovor. zakljuak,
zanti, uzhititi, uzgati. za- zaglavje.
cuditi, np. essere preso Episcopale - biskupski, bis-
da entusiasmo - biti za- kupski, biskupijski.
nesen v. uzhitjen, zaplam- Episcopato - biskupia, bisku-
titi, ugati se , zacuditi pia (grec.) eparhia.
se. Episodio - mimogovor, mimo-
Entusiastato ag - zanesen, gredni v. uzgredni govor.
uzhitjen, uzplamtjen, uz- Epitassi - kapanje krvi od
gan, zacudjen. nosa.
Enumerare - pobrojiti, broji- Epitafio - nadgrobnica.
ti, izbrojiti. Epiteto - pridavnik.
Enumerazione, atto di enu Epizoozia - marvinska v. zi-
merare - pobrojenje, bro- vinska posast.
jenje, izbrojenje ; p. tota Epoca - doba, vrme. ,
EQU 261 ERE

Equabile - ravnoprav. Equivalente ag. che equiva


Equabilit - ravnopravost. le - jednacan, ravnovr-
Equanimit - blagodusnost, dan, istovrdan; st. p.
ravnodusnost. equivalenza - jednakost,
Equestre ag. (di chi caval jednaak.
ca) - konjanicki, p. del Equivalere - bitijednak, isto-
l' ordine dei cavalieri - vrditi, ravnovrditi.
vitezki. Equivoco st. - dvoznacnost,
Equiangolo ag. - ravnokutan, dvoznacivost, raznoznac-
ravnonuglast. nost; ag. (che ha due
Equidistante ag. - ravnoda- significati) - dvoznacan,
lek. dvoznaciv ; (che ha pi
Equidistanza- ravnodaljnost. significati) raznoznacan ;
Equilatero ag. - ravnostra- p. dubbioso - dvojben, su-
nast, ravnobocan. man, sumnjiv.
Equilibrare va. - ravnovsiti, Equo - pravedan, pravican,
ravnostaviti, izjednaciti ; prav.
np. mettersi in equilibrio Erario - erar, drzava.
- ravnovsiti se, ravnosta Erba - trava.
viti se, izjednaciti se. Erbacia - travina
Equilibrio - ravnovsje, rav- Erbaceo - travan, travast.
nostavnost, jednakost. Erede - bastnik, bastenik,
Equipaggio, ci che biso nasldnik ; coerede - suba-
gna per viaggiare -putna stnik, subastenik, sunasld-
sprav, p. equipaggiamen nik; preteso erede - to-
to - sprav; p. ciurma - boznji bastnik, legittimo -
druzbina, druzina. zakoniti bastnik, necessa
Equiparare. V. Comparare. rio - nuzdni bastnik, ere
Equit - pravednost, pravo- de discendente - potomac,
ta, pravost, pravicnost. potomak, potomni bastnik,
Equitare. V. Cavalcare. nasldnik, - ascendente -
iljrviii 262 ERG

precIak, prednji v. predni nicko, nasldno) pravo.


bastnik, dichiararsi erede Eremita - pustinjak, samozi-
- ocitovati se batnikom vac, samotnik.
(col benefizio legale del Eremitico - pustinjacki, sa-
l'inventario - zakonitim do- motinski.
brocinstvom popisa, sen Eremo, abitazione solitaria
za il benefizio dell' in- in luogo deserto - pusta-
vent. - bez dobrocinstva ra, pustosa, pustinja; p.
popisa), dichiarazione di luogo sterile - pustos, pu-
erede - bastnicko ocitova- stosina.
nje v. ocitovanje bastnika, Eresia - poluvrstvo, polu-
dichiarazione d' erede as vrnost, krivovrnost.
solata - bezuvtno ocitova Eresiarca - nadkrivovrnik,
nje bastnika, condizionata - krivovrni poglavica, po-
uvtno ocitovanje bastnika. glavica krivovrstva v. po-
Eredit, diritto di succes luvrstva.
sione - pravo nasldstva Ereticale - poluvmicki, kri-
v. nasldovanja, p. sostan vovrnicki.
za lasciata da chi muore Eretico st. - poluvrac, polu-
- bastina, bastinstvo, zao- vernik, krivovrnik, ag. po-
stavstina ; eredit vacan luvran, krivovran.
te - osascna bastina, zao- Erezione, atto di erigere -
stavstina bezbastnicka. podignutje, zdignutje, uz-
Ereditare - postici v. zado- dignutje, podignjenje, zdi-
biti bastinu, naslditi ; dis gnjenje, uzdignjenje, nadig-
ereditare - izbastiti, izba- njenje; p. fondazione -
stiniti (koga) ; figlio dise zametnutje, utemeljenje ; si.
reditato - izbasteni sin. p. estendere - zametnuti,
Ereditario - bastinski, nasl- sastaviti, saciniti.
dan, nasldnicki; diritto Ergastolo - robionica, tezka
eredit. - bastinsko (bast tamnica.
ERG 263 ESA

Ergere - podignuti, zdignuti, ti pripravan v. na strazu,


uzdignuti, nadignuti. straziti, bditi, paziti.
Erigere. V. Ergere. Eruzione -provala, buknutje,
Ermafrodito st. - dvospolnik, predor, pojava, nastanak.
dvospolac, polusamac. Esacerbare - pokrutiti, okru-
Ermellino. V. ArmelliDo. titi, ogorcati, pogorcati,
Eroe - junak, delia, vitez, razjariti, poostriti, razlju-
met. sokol; nido di eroi titi ; esacerbare la pena
- gnjezdo sokolovah. -poostriti kaznu v. ped-
Eroicamente - junaski, juna- psu.
cki, hrabreno, delijski, vi- Esacerbazione - pokrutjenje,
tezki, po junasku (delijsku, okrutjenje, ogorcanje, ogor-
vitezku). V. Eroico. cenje, pogorcanje, razjare-
Eroico - junaski, hrabren, de nost, razjarenje, poostrenje,
lijski, vitezki, sokolovan. razljutjenje.
(allne, a poema) herojko- Esaedro - sesterolicje, seste-
micki. rolicak.
Eroismo -junastvo, junactvo, Esagerare - preterati, pret-
hrabrost, hrabrenost, de- ravati.
lijstvo. viteztvo. Esagerazione - pretranost,
Erompere - provaliti, pro- pretranje.
drti, prodrati, buknuti, Esagitare - uzkolebati, smu
Mlnuti, vdriti, udariti, pra- titi, poremetiti, uznemiriti.
snuti, skociti, iskociti. Esagitazione - uzkolebanje,
Erpete - lisaj, lisanj. smutjenje, poremetjenje, uz-
Erroneo - pogresan, kriv. nemirenje
Errore - pogrika, bludnja, Esaltare va. levare in alto
blud, mana. - uzvisiti, uzdignuti, uz-
Erta, luogo per cui si sale dvignuti, podignuti, uzno-
, bok, uzbrdica, uzgorica; siti ; p. innalzare conio-
stare all' erta - biti v. sta di - slaviti, proslaviti, ko-
ESA 264 ESA

vati u zvzde (Jcoga); p. izpitati v. sasluati se i-


innalzare conferendo o- majuci.
nori ecc. - uzveliciti, uz- Esaminare, discorrere con-
dignuti, podignuti ; np. p. sideratam. - razglabati,
invanirsi - ponositi se, o- pretresti, pretresati, pro
holiti se, iznholiti se; p. testi, protresati, razma-
aggrandirsi - poveliciti se, trati; p. cimentare - izku-
p. elevarsi - podignuti se, sati, izkusavati, izkusivati,
uzvisiti se, uzdignuti se; p. interrogare giudizial.
p. allegrarsi - radovati se, - izpitati, saslusati; p.
uzradovati se, veseliti se, guardare con attenzione
razveseliti se. - razpitati, propitati, iz-
Esaltazione - uzvisenje, uz- pitivati, iskati, proiskati,
dignutje, uzdoignutje, uz- iziskivati, raziskati , raz-
dignjenje, uzdvignjenje, po- iskivati, prouciti, izvidti,
dignjenje, uznesenje, pro- razvidti. V. Discutere.
slavljenje, kovanje u zvz Esaminato st. ti. - izpitanik,
de, uzvelicenje, ponos, iz- saslusanik, saslusanac; ag.
oholjenje, povelicenje. razglaban, pretresan, pro-
Esame, ricerca esatta - izpit, tresen, protresan, razina-
izpitanje, razpitanje, propi- tran, izkusan, izkusavan,
tanje, (allus. a testimooj) izkusivan, izpitan, saslu-
izpitanje, saslusak, saslu- san, razpitan, propitan,
sanje, esame de' (estimo- izpitivan, proiskan, iziski-
nj - izpitanje v. saslusa- van, raziskivan, proucen,
nje, svdokah; p. atto izvidjen, razvidjen. V. E-
d' interrogare sulle cose saminare.
studiate - izpit ; p. peri Esaminatore - izpitnik.
zia - proendjenje. V. Me Esangue - bezkrvan, p. se
moria. mivivo - duhat, polumrt,
Esaminando st - izpitavnik, polusiv ; p. sparuto-M-V
ESA 265 ESC

pobldjen, mled, mledan, Esaurimento - izcrpljenje,


p. morto - mrt, mrtav. spraznenje , izpraznenje ,
Esanime - duhat, polumrt, stratjenje, potratjenje ; td.
poluziv. obavljenje, ovrsenje.
Esattamente - tocno, pravil- Esaurire, attingere, levare
no ; eseguire esatt. - tocno ud liquido da un pozzo
izversiti. ecc. - cerpati, izcrpati, iz-
Esattezza - tocnost, pravil- cerpiti, izpraznuti, izpraz-
nost, pravilnoca, izprav- niti, p. consumare - slra
nost. titi, iztratiti, potratiti; td.
Esatto, puntuale - tocan, pra- p. spacciare - obaviti, o-
cilan, izpraoan; ag. e part. bavljati, ovrsiti, izversiti.
V. Esigere. Esausto - izcrpljen, izcrpan,
Esattore, chi esige chec prazan, suh.
chessia come dovuto - iz- Esazione - ittranje, izlri-
tralac, iztraoc, pobirac, vanje, pobiranje, pobranje,
pobiratelj, Irazioc ; p. co esazioue delle imposte -
lui che riscuote le ga iztranje ponza.
belle - poreznik. Esborsare - platiti, izplatiti,
Esattoria - porezni ured. brojiti, izbrojiti, izkesiti.
Esaudimento - uslisaj, usli- Esborso - platjenje, izplatje-
,ienje , uslisanje , uva- nje, izbrojenje, izkesenje.
zenje. Esca, cibo onde si prendo
Esaudire, concedere ci che no gli uccelli, pesci ecc.
fu chiesto - uslisiti, usli- matna, namama, obrum;
ati, uslisiti v. uvaziti mol- p. materia onde far fuo
bu, dati msta molbi (u- co - guba, praha ; p. sti
moljenju). V. Ubbidire. molo -na^on; p. alimen
Esauribile - izcrpiv, spraz- to - hrana. V. Allettamen
niv, izprazniv, strativ,po- to. Fomite
trativ . Esclamare - vapiti, vapijati,
ESC 266 ESE

zavapiti^avapijati, zavika- neprimenje, neprimljenje,


ti, zaviknuti, kliknuti, kli- izkljucenje, izklopljenje, za-
kovati, zakliknuti, uzklik- nekanje prava, nedopuste-
nuti, zakricati. nje, nedozvoljenje. V. Ri-
Esclamazione, atto dell' e- muovimento. Escludere.
sclamare - vapijenje, va- Esclusivamente - izkljucivo,
pijanje, zavapijenje, zava- izkljucno, izklopno, bezu-
pijanje, zavikanje, zavik- vtno.
nenje, zavicenje, kliknenje, Escremento (dell' uomo) -
klikovanje, zakliknenje, za- govno, (del cane e simi
kricanje; p. grido di gioja, li) drek, govno, (del bue
di sorpresa - uzklik, p. gri ecc.) lajno (della pecora)
do di dolore - vapaj. brabonjak, (in genere) fe
Escludere, chiudere fuori - tnet, izmetina.
izkljuciti, pustiti van v. va Esecutante - ovrhovoditelj,
ni, izpustiti, ostaviti, izo- obrzbovoditelj.
staviti; p. mandare o cac Esecutare - ovrzbiti, voditi
ciar via - Moniti, uklja- overzbu v. ovrhu.
njati, izagnati, p. rigettare Esecutato - overzbenik, izvr-
- odbaciti, odverci, izvrci, zbenik.
odbiti, p. non ammettere - Esecutore - izvrsnik, izvr-
neprimiti, neprijeti, izklju Mlac, ovrsilac, udlotvo-
citi, izklopiti; p. negare rac, uzivotvorac, izvrsi-
il diritto di far checches telj, ovrsitelj, udlotvori-
sia - zankati pravo, nedo- telj, uzivotvoritelj'.; esecu
pustiti, nedozvolti. tore testamentario - opo-
Esclusione - izkljucenje, iz- rucni izvrsitelj. V. Birro.
pusenje, izostavljenje, u- Esecuzione - ovrha, ovrzba,
klonjenje, uklanjanje, iza- izvrzba, izvrha; istanza di
gnanje, odbacenje, odvr- - ovrzbena molla, spese di
zenje, izvrzenje, odbijenje, - ovrzbeni troskovi, esecu
267 ESE

zione capitale - poguba, izvrstan, odlican; uomo e-


pogubljenje, p. effettua semplare - odlicni covk;
zione - izvrsenje, ovrse- p. che procede in via d'
nje, uzivotvorenje, udlo- esempio - izgledan, prim-
tvorenje ; mettere in ese ran, prilican.
cuzione - uzivotvoriti, u- Esemplarit - izglednost.
dlotvoriti, u zivot uvesti Esemplarmente - izgledno.
v. postaviti. Esentare va. - rsiti, oslobo-
Eseguibile - izvrsiv, oversiv, diti, izbaviti, opirostiti, li-
obavrsiv, izvestiv, udlo- siti ; np. farsi esente - r
tvoriv, uzivotvorv, obaviv, siti se, osloboditi se, izba
izpuniv, opremiv, opraviv. viti se, lisiti se.
Eseguire - izversiti, ovrsiti, Esente, libero -prost, opro-
obavrsiti, dovrsiti, izvesti, sten, slobodan, rsen; p.
udlotvoriti, uzivotvoriti, escluso - izkljucen, oslobo-
postaviti u zivot, obaviti, djen, izbavljen, oprosten,
izpuniti, opremiti, opraviti. lisen.
Esempigrazia - na priliku, Esenzione - oprost, oproste-
na pritnr. n/e, r&senje, oslobodjenje,
Esempio - izgled, primr, pri- izbavljenje.
lika; dare buon esempio Esequie - sprovod.
- dati dobar izgled, per Esercitare va. ammaestra
esempio - na primr, na re - uciti, vaditi, vzbati,
priliku. nauciti, naucavati, nava-
Esemplare st. modello - iz diti, uvzbati; p. mette
gled, p. copia (di libro o re in opera - upotrbiti;
di stampato) primrak, (di p. praticare, parlandosi
scritto) parica, istopis, di arti - trati (zanat) ;
prepis ; ag. p. tanto ec np. p. assuefarsi a fare
cellente da essere nota - uciti se, vaditi se, nau
to p. esempio - izgledan, citi se, naucavati se, na-
ESE 268 ESI

vaditi se, uvzbati se, p. Esibitore. V. Esibente.


industriarsi - baviti se, za- Esibizione, atto di esibire
bavljati se, (cim), p. muo predanje, predavanje, pod-
versi per far esercizio - nesenje, urucenje; p. of
vzbati se, okretati se. ferta - ponuda, ponud-
Esercito - vojska, p. gran jenje.
quantit di persone - mno- Esigente - zahtvajuc.
zina, mnoztvo, silo, hrpa. Esigenza - zahtv, zahtvanje.
Esercizio, pratica d' un'arte V. Bisogno.
- nauk, dlatnost, poslo- Esigere, riscuotere per via
vanje, zabava, sluzba, sluz- di giustizia - trati, izt-
bovanje; p. atto ed arte rati ; 1' esatta contribu
di maneggiare 1' arme - zione - iztrani porez; p.
vszbanje; piazza d' eser- richiedere con autorit -
cizj - vzbaliste, p. moto zahtvati, traziti, potra-
della persona - kretanje, ziti, potrati.
okritanje; esercizj spiri Esigilo. V. Bando.
tuali - duhovna ramistja- Esilarare - veseliti, uzveseliti,
nja. duhovne zabave. radovati, uzradovati.
Esibente td. - predajnik, Esiliare - protrati, protra-
predavalac, donesnik. vati, prognati progoniti,
Esibire, presentare -predati, proganjati.
p. porgere - dati, uruciti, Esiliato st. - protranac, pro-
p. offrire - nuditi, ponu- gnanac, prognanik; ag.
diti, p. presentare le scrit protran , prognan, pro-
ture in giud. - predati, gonjen.
podnti, podnesti, uruciti Esilio, atto dell' esiliare,
(tpist). sbandeggiamento - pro-
Esibito st. scritto che si gan, prognanje, progonje-
presenta in giudizio ecc. nje, proganjanje, protra-
- podnesak. nje, protravanje; p. sta-
ESI 269 ESO

to dell'esilio -progonstoo, Esitazione - dvojnost, dvo-


prognanstoo. umnost, stidnost.
Esimere, segregare - odluci- Esito, uscita - razhod, raz-
ti, p. esentare, eccettua hodak, p. vendita - pro-
re - oprostiti, izbaviti, r- daja, prodanje, prodava-
siti, izkljuciti. nje, razprodanje, razpro-
Esimio, eccellente - izvr- davanje; p. evento - u-
stan, veri. V. Singolare. sph, plod, posldak, na-
Esistente - obstojeci, biva- sldak ; p. scioglimento
juci. d'un dramma -razrsenje
Esistenza, stato di ci che cina.
esiste - obstojanstvo, ob- Esofago - grkljan, p. gola -
stojateljstvo ; p. essere in grlo.
atto- obstojanost, obstanak, Esorabile, che pu pregarsi
bitnost. umotiv, izmoliv, izprosiv ;
Esistere, essere attualmente p. benigno, arrendevole
- biti, bivati ; p. aver 1' es - blag, prikloniv, skloniv.
sere - obstati, obstojati; e- Esorare - prositi, srdacno
sistente - obstojeci, biva- moliti v. prositi.
juci, esistito - bivxi, obsto- Esorbitante -prkoredan, pr-
javsi. V. Preesistito. komran, pretran.
Esitamento, esitazione- dvo- Esorbitanza - prkorednost,
jenje, dvoumjenje, stidenje ; prkomrnost, pretranost.
p. incertezza - nestalnost, Esorbitare - prekoraciti, pre-
neizvntnost. V. Esita ,masiti, poci v, tei izvan
zione. granicah.
Esitare vn. essere perples Esorcismo - zakletva.
so - dvojiti, dvoumiti, sti Esorcizzare - zakleti, zakli-
diti se, p. vendere - pro njati.
dati, prodavati, razpro- Esorcizzazione - zaklinjanje
davati. Esordiare - poceti v zapo-.
ESO 270 ESP

ceti govor , predgovoriti, Esperire. V. Esperimentare.


progovorti. V. Esordire. Esperto, che ha esperienza -
Esordio - predgovor. izkusan ; p. provato - iz-
Esordire - prozboriti, poceti kusen, okusan, pokusan.
v. zapoceti govor. Espettorare - izkasljati, pro-
Esortare - nagovarati, opo- kasljati.
minjati, naganjati, nago- Espettorazione - izkasljanje,
niti, nukati, ponukati. prokasljanje.
Esortazione - nagovaranje, Espiare, purgare la macchia
opomena, opominjanje, na- ' - ocistiti, izcistiti, podne-
ganjanje, nukanje, ponu- ttipokoru; mi. espiare la
kanje. pena - potrpiti v. podne-
Espandere. V. Spandere. sti pedpsu. V. Esplorare.
Espediente st. - nacin, ag. p. Espiazione - ocistjenje, iz-
utile - prudan, koristan, cistjenje,podnesenjepokore;
hasnovit. espiazione della pena -
Espeditamente- bezodvlacno, potrpljenje v. podnesenje
bez odvlake, neoklevno, bez pedpse.
oklevanja v. krzmanja, ne- Esplicare. V. Spiegare.
natezno, cim prie. Esplicitamente - jasno, izra-
Espellere - iztrati, potrati, zito, izricno.
protrati, izgnati, izagna- Esplicito -jasan, izrazit, iz-
ti, sagnati. rican.
Esperienza - izkus, izkustvo. Esplorare - izvidti, razvi-
Esperimentare , conoscere dti.
mediante lungo uso - sku- Esploratore - uhoda. V. E-
siti, izkusiti; p. far prova missario.
- kusati, okusati, pokusati. Esplorazione - izvidjenje, raz-
Esperimento - skusenje, iz- vidjenje.
kusenje, kusanje, okusanje, Esporre, dichiarare il signi
pokusanje. ficato - izjamiti, razjamiti,
ESP 271 ESP

tomanti, raztomaciti, izto- mente - jasno, bistro, b-


maciti; p. mettere in vista lodano, md. p. a bella po
- izloziti, izlagati, izpolo- sta - narocito.
ziti; p. porre all'aria - sla Espresso st. corriere stra-
viti (metnuti, postaviti) na ord. - narok, stafeta ; ag.
zrak; p. riferire - nazna- di esprimere - izrazen, iz-
citi, povdati, praviti, na- recen , ocitovan, ocitujen,
vstiti, javiti, objaviti. V. izusten; p. chiaro - jasan,
Esposizione. bistar , blodan , ocit;
Esposizione, atto di esporre md. p. apposito - naro-
checchessia alla pubblica cit.
vista - izlog, izlozba, izlo- Esprimere, spremere - Mi
zenje; esposizione d'in miti, uzmati ; p. manife
fante - izlozba (izlozenje) stare , significare - izreci,
dteta, - alla berlina - iz izraziti, ocitovati, izustiti,
log v. izlozba na ruziste; p. progovorti, p. rappresen
spiegazione - izjasnenje, tare al vivo le passioni
razjasnenje, tomacenje, raz- ecc. - izkazati, opisatij
tomacenje, iztomacenje; p. esprimersi in lingua na
riferimento - povdanje, zionale - izraziti se narod-
pravljenje, naznacenje, na- nim jezikom, discorrere in
vstjenje, javljenje, objav- lingua ecc. - govorti, (di
ljenje; p. mettere le cose vaniti, sboriti) narodnim
sacre alla pubblica vista - jezikom.
prikazanje. Espropriare va. - izvlastiti,
Espressamente, in modo es razvlastiti ; np. izvlastM
presso - izricno, izrazito, se.
izrekom ; espressamente o Espropriazione - izvlastba,
tacitamente - izrekom, ili razvlastba , izvlastjenje,
mucke ; p. manifestamente razvlastjenje.
- ocito, javno, p. chiara Espugnabile - predobiv, nad-
ESP 272 EST

vladiv. Essere v. aus. biti, bivati,


Espugnare - silom uzeti v. p. aver esistenza - obsto-
oteti, predobiti, nadvla- jati, nahoditi se, nahadjati
dati. se; eBsere infelice - biti
Espugnazione - predobijenje, nesran, essere debitore
nadvladanje. - biti duzan ; st. p. es
Espulsione - protranje, iz- senza, esistenza - bitje;
teranje, prognanje, pro- Pasquale un essere in
gonenje, odgnanje, izagna- felice - Vazmoslav je ne-
nje, sagnanje. srtno bitje, p. condizione,
Espulso - protran, iztran, stato - stali*, stalez. stanje,
prognan, progonjen, od- polozaj.
gnan. izagnan, sagnan. Essiccare - su-Uti, osuxiti, iz-
Espugnere - izbrisati, pobri- susiM.
sati. prekriziti. Essiccazione - susenje, Osu-
Espunzione - izbrisanje, po- senje, izsusenje.
brisanje, prekrizenje. Esso - isti, on ; con esso -
Espurgare - izcistiti. ocistiti, snjim, snjitne.
izsnaziti, oprati. Estasi - lizhtt, uzhitjenje.
Espurgazione - izcistenje, o- Estate - lto; durante l'esta
cistenje. izsnazenje, opranie. te - u lti.
Essendoch - buduci da. jr, Estemporaneit - izvandob-
jere, jrbo, r. nost, nenadnost.
Essenza - sucanstvo, bitje, Estemporaneo - izvandoban,
bitnost, p. realt - istina, nanadan.
istinitost. Estendere va. -Uriti, stezati,
Essenziale - bitan, p. neces protezati, produljiti ; esten
sario - najpotrbniji, naj- dere la giurisdizione - ste
potrbitiji, najnuzdniji. zati dlokrug; np. esten
Essenzialit - bitnost, potrb- dersi - stiriti se, stezati se,
nost, nuzdnost. protezati se, dopirati, do-
EST 273 EST

prti, prostirati se, raz- Esterminio - poraz, pohara,


prostirati se, . razprostra- razor, razorenje.
niti se. Esternare va. - izjaviti, iz-
Estensione - prostor, pro raziti, ocitovati, izreci, iz-
storia, prostoritost, sirina, kazati, prikazati; np. iz
ti. obseg ; - della legge - javiti se, izraziti se, oci
obseg zakona. V. Am tovati se, izkazati se.
piezza. Estero st. - inozemstvo, ino-
Estenuare va., dimagrare a stranstvo ; ag. inozeman,
poco a poco - omlediti, o- inostran; individuo este
mersaviti, met. musti, iz- ro - inostranac, inozemac,
musti, p. indebolire per inostrana v. inozemna o-
effetto di magrezza - o- soba.
slabiti, poslabiti, cnemoci, Esterrefatto - prestrasen, raz-
iznemoci; np. p. consu strasen, razplasen, uplasen,
marsi - tratiti se, potratiti prepanut.
se, skoncivati se, skonca- Esteso - prostran, sirok, ob-
vati se, skoncati se. sezan.
Estenuazione, dimagrazio- Estetica - Uposlovje.
ne - omledenje , omersave- Estetico - lposlovan.
nje, met. muzenje, izmu- Estimare. V. Stimare ecc.
zenje; p. indebolimento Estinguere, spegnere - gasi
per effetto di magrezza - ti, itgasiti, pogasiti, zaga-
oslabjenje, poslabjenje, o- siti, trnuti, utrnuti, du-
nemozenje, iznemozenje. nuti ; mi. estinguere i di
Esteriore ag. - vanjski, izvanj- ritti ed obblighi - ukinuti
ski; st. vanjsina, met. prava i obveze, il diritto
lice, obraz. fu estinto - pravo je pre
Esterminare. V. Stermina stalo v. uternulo. V. Di
re. Distruggere. Gua struggere. Uccidere. Pa
stare. gare.
1S S
EST 274 - EST

Estinto ag. di estinguere - lom oteti v. uzeti, pogra-


ugasen, pogasen, zagasen, biti, globiti, guliti.
utrnut, dunut; p. morto Estorsione - silovito otmenje,
mrt, mrtav, met. usnut, pograbljenje, globljenje, gu-
p. pagato - platjen, izpla- lenje.
tjen, namiren ; cambiale Estorto - silom otet v. ttzet,
estinta - izplatjena mnica. pograbljen.
Estinzione, di estinguere - Estradare - dati, izdati, uru-
gasenje, ugasenje, pogase- citi, izruciti ; estradare
nje, zagasenje, t'ernjenje, copia d' un documento -
utrnjenje, dunenje, presta izdati prepis isprave.
nje; p. stato di ci che Estradato - dajen, izdan,
sta per estinguersi, o izdajen, urucen, izrucen.
estinto - ugasnutje, utr- Estragiudiziale - izvansudan,
nutje, met. prestanak, iz- izvansudben.
tcaj. Estraneo st. straniero - tu-
Estirpamento - izkorenjenje, djinac, inostranac ; ag.
izzilenje, skubenje, izkube- tudj, strarijski, mostran;
nje, pokubenje, skubanje, p. diverso - razlicit, in.
izkubanje, pokubanje, zgu- Estraordinario - izvanredan,
lenje, zguljenje, izguljenje, neredovit, neobican, izo-
poguljenje, zatarenje, po- bican.
tarenje. V. Distrazione. Estrarre, cavar fuori -izr-
Estirpare - izkoreniti, izziliti, ti, iztegnuti, p. levare,
skubsti, kubsti, pokubsti, parlandosi di cosa con
skubati, izkubati, pokuba- tenuta rispetto a quella
ti, zguliti, izgtditi, poguliti. che la contiene - vaditi,
zatrti, poterti. V. Di izvati, crpiti, izorpiti ;
struggere. estrarre la sorte - zrbati.
Estivo - ltan. Estratto st. essenza di fio
Estorcere, estorquere - si- ri ecc. - mnost, izvadina;
ESU 275 ETE

p. vincita al giuoco del lja v. radosti, uzklik, uz-


lotto - prvi izvadak, ex- kliknenje, uzklikovanje, ve-
trakt; p. ristretto som selje, radost, radovanje.
mario - izvadak; estratto Esumare - odrakviti, odko-
tavolare - gruntovni izva pati tlo.
dak, dei libri pubblici - Esumazione - odrakvenje, od-
izvadak javnih knjigah, kopanje tla.
in estratto - u izvadku ; Et - doba, vrhne ; minore
ag. da estrarre - iznet, di et - malodoban, malo-
iztegnut, vadjen, izvadjen, ltan, maggiore di et -
crpljen, izcrpljen. punodoban, punoltan, di
Esuberante - obilan, obilat. spensa (venia) di et -
Esuberantemente - obilno, o- oprost dobe, nel]' et di
bilato sei anni - u dobi od sest
Esuberanza - obilnost, obila- godinah.
tost, obilatnost. Etere, parte pi sublime
Esuberare - obilovati. dell' aria - nadzrak, nebo,
Esulo st. - prognanik, pro- p. prodotto della distilla
gnanac, izagnanik, iza- zione d' un liquido com
gnanac, progonjenik, pro- posto da alcool e da a-
teranac; ag. prognan, pro- cidi - para, uzduh.
gonjen, izagnan, protran. Eternamente - vkovito, v-
Esultanza. V. Esultazione. kovcno, u vke, za uvk,
Esultare - migrati, skociti do vke, na vke, po sve
(skakati) od veselja v. ra- vke, za vazda, bez konca,
dosti, uzklikovati, uzklik- bezkonacno.
nuti, radovati se, veseliti Eternare va. - uvkovciti;
se, obradovati se, obvese- np. uvkovciti se.
liti se. Eternit - vcnost, vkov-
Esultazione - uzigranje, sko- nost, vkovitost.
cenje (skakanje) od vese Eterno - vcan, vkovan,
ETI 276 EVI

vkovit ; o Eterno Iddio ! - tje, pobgnjenje, izbgnje-


o vkovcni Boze ! nje, ujdenje, oslobodjenje,
Etimologia - roslovje. izbavljenje, rsenje, ofuk-
Eucaristia - pricest, pricestje- njenje, pobranje, ociscenje;
nje. p. adempimento d' un or
Eunuco - hadum, uskopljenik, dine - rsitba, rsenje, o-
uskopljenjak. bavljenje, izpunjenje; in
Evacuare - sprazniti, izpraz- evasione dell' ordine - u
niti, ocistiti. rsenju naloga. V. Eva
Evadere, fuggire - uskociti, dere.
pobgnuti, izbgnuti, uci ; Evasivamente td. - rsiteljno,
p. liberarsi - osloboditi se, rsitbeno ; p. precisamen
izbaviti se, rsiti se, p. te - uprav, upravo.
sottrarsi senza farsi ve Evento, caso - dogodjaj, slu-
dere - ofuknuti se, pobrati caj, slucajnost, mozebitnost;
se, ocistiti se; p. adem evento fortuito - slucajni
piere, spacciare - rsiti, dogodjaj.
obaviti, odpraviti, odpremi- Eventuale - slucajan, moze-
ti, opremiti izvrsili, p. ri bitan ; eventuale paga
spondere- odgovorti; eva mento - slucajno izplatjenje.
dere gli atti - rsiti spise, Eventualit. V. Evento.
evadere 1* ordine - rsiti Eventualmente - sluajno,
nalog, evadendo la pre mozebitno.
giata nota - rsavajuci c- Evidente, che si vede di-
njeni dopis. stint. - ocevidan, blodan,
Evangelico - evandjelski. p. che non si pu met
Evangelio - evandjelje. tere in dubbio - nedvojan,
Evangelista - evangelici, e- nedvojben, nesumnjw. p.
vangelista. chiaro - jasan, bistar.
Evasione, l' evadere - usko- Evidenza - ocevidnost, blo-
cenje, pobgnutje, izbgnu- danost ; tenere in eriden
EVI 277 FAB

a - drzati u ocevidnosti ; Eziandio, ancora - jo, joste,


p. chiarezza -jasnost, bi- joster, takodjer, prko. V.
stroca, bislrost. Avvegnach. Ostante.
Evincere, ripetere il suo
posseduto dagli altri -
potraziti, zaiskati; ti. p.
dimostrare - dokazati, p. F.
provare - svdociti, obsv-
dociti, p. risultare - izla- Fabbisogno t. tee. - prora-
ziti, izhadjati, izvirati. cun, predbzni racun. V.
Evitabile - ukloniv, izbziv, Materia.
preprciv, odoliv. Fabbrica, costruzione - gra-
Evitare, sfuggire - ukloniti, dja, graja, zgradja, zid-
preprciti, preduprditi, nja; p. cosa fabbricata -
predusrti, p. scampare - zgrada, zdanje ; p. luogo
izbci, izbgnuti, pobci, dove si lavorano oggetti
pobgnuti, ugnuti se; evi d' arte - tvornica, tvorio-
tare il male - preprciti nica; fabbrica di tabacco
zlo x. doskociti zlu. V. - tvornica duhana. V. Ar
Stornare. ma.
Evizione ti. -jemstvo, osgu- Fabbricare (muraglie) - zi-
ranje, pravna odgovornost. dati, zazidati, graditi, za-
Evoluzione - okritanje, vz- graditi, sagraditi, zgraditi,
banje. podignuti (opere di legno)
Ex - bivsi, ngdasnji, nka- graditi, sagraditi, zagra-
dasnji, onodobni, obstojav- diti, sastaviti, sloziti, p.
si; ex ministro - bivsi mi formare processi - podi
nistar, 1' ex giudizio - gnuti, podici, zametnuti
bivsi (ngdasnji ecc.) (pravdu), p. formare ca
sud. lunnie- kovati; np. inven
Exabrupto - iznenada, naznuk. tare - izmislti, pronaci. s-
FAB 278 FAC

Fabbreria - kovacija. Face - baklja, lue; fig. lume,


Fabbricatore - gradjevnik, splendore - svca, svtlost,
graditelj. jasnost.
Fabbricazione - zidanje, za- Facetamente - salno, salivo,
zidanje, gradjenje, zagra- smlino.
djenje, sagradjenje, sasta- Faceto - saliv, salan, smsan
vljenje,podignenje, slozenje, Facile, agevole - lak, lahk,
zametnjenje, kovanje, izmi- lasan, udoban; p. verisi-
sljenje. V. Fabbricare. mile, probabile - vroja-
Fabbrile, di fabbro - kovacki; tan, probitacan.
p. di arte manuale - mqj- Facilit - lakost, lahkost, la-
storski, mestarski. koca, lahkoca, lasnost^ las-
Fabbro, lavoratore di fer noca, beztrudnost, udobnost.
ramenti in grosso - ko- Facilitare - olaksati, oblak-
vac, V. Inventore. Mae sati, polaksati, olahkotiti,
stro. Artefice. olakotiti, ulasniti.
Faccenda, cosa da farsi - Facilitazione - olaksanje, ob-
posao, posai, poso, ucini- laksanje, polaksanje, olah-
ti se imajuca stvar; p. kotjenje, lakost, lahkost,
cosa - stvar. lakoca, lahkoca, udobnost.
Facchinaggio -bastazina, br- Facilmente - lako, lahko, la-
menarnica. sno, udobno, beztrudno, p.
Facchino - bastai, brmeno- probabilmente - vrojatno,
sa, brmenar. probitacno.
Facchineggiare - bastanti, Facinoroso. V. Scellerato.
brmenariti, turiti v. no Facolt, attitudine d' ope
titi brmena. rare - krpost, moc, jakost;
Faccia - obraz, lice, oblicje. p. privilegio di poter di
Facciata, prospetto - obra- re o fare qualche cosa -
zak, p. banda del foglio vlast, vlastitost, moc, svoj-
- stran. stvo, dar, osobitost ; p. beni
FAC 279 FAL

di fortuna - imetak, imitak, strumento onde potare le


imanje, imovina, imuctvo; viti - kosir, koser ; p. (al
facolt massaie - groma- ce da segare il fieno -
dni imetak, - ereditaria - ba- kosa.
stinski imetak, - relitta - Falcetto - srpi, kosiri, ko-
zaostavljeni v. ostavljeni sica. V. Falce.
imetak, zaostavstina ; p. Falciare (il fieno) - kositi,
nome delle arti o scien (le biade) - zeti (zanjem).
ze universitarie , come Falcidiare. V. Diffalcare.
facolt j ii ri di cu - pravo- Falco, uccello e p. uomo
znanstvo , pravoznanost , accorto, lesto - sokol.
pravosudje , pravosudnost Falegname - tisljar, teslar,
ecc. dervodlac.
Facoltizzare - povlastiti, o- Fallace - himben, lazan, la-
punovlastiti , opunomociti ziv, kriv.
(koga), dati vlast (komu). Fallacia - himba, himbenost,
Facoltoso - bogat, imucan, lazijivost, prevarba, pre
mogucan. vara.
Facondia - blagoizgovor, sla- Fallimento (p. debiti) - pro-
dnoglasje, met. zlatoustje. post, propadstvo, prezadu-
Facondo - blagoizgovoran, zenost, prezaduzenje, ste-
sladnoglasan, zlafoustan. cajnost; -colposo- krivicna
Fac-simile - istopis, parica. prezaduzenost , krivicna
Faggio, albero - bukva. propast. V. Errore. Fallo.
Fagiano, uccello - bazian, Fallire, fallare, cessare dai
gnjeteo; p. sciocco - bu- pagamenti - propasti, pre-
dala, ludjak. zaduziti se, pasti pod stecaj;
Fagiuolo -posanj,fazol,bazul. p. commettere fallo -sa-
Faina - kuna, kunica. grsiti, pogrsiti, zabluditi,
Falce, strumento per se uzmanjkati, p. non coglie ^\
gare le biade - srp, p. re nel segno - nezgoditi
FAL 280 FAL

nepogoditi, nesrtiti. Falsificamento. V. Falsifica


Fallito st. - propalica, pre- zione.
zaduzenik, stecajnik; ag. Falsificare (monete e me
propalan, prezadufen, ste- talli) - krivotvoriti, krivo-
cajan; fallitamassa-preza- tvorati, (documenti) izkri-
duzena p. non colto -nezgo- viti, izkrivljati, priciniti,
djen, nepogodjen, nesrtjen. pricinjati, met. izopaciti.
Fallo, errore - pogrska, sa- V. Falsare.
grka, bludnja; p. man Falsificatore. V. Falsario.
canza - mana, nedostatak, Falsificazione - krivotvorje,
nedostatnost ; p. colpa - izopanost; p. il falsifi
krivnja, grh ; senza fallo, care - krivotvorenje, kri-
certo - bez dvojbe, stalno, votvaranje, izkrivljenje, iz-
za stalno. krivljanje, pricinjenje, pri-
Falsamente - krivo, krivoma, cinjanje, izopacenje; - di
kriomice. monete - krivotvorenje no-
Falsare, corrompere la sin vacah, - di obbligazioni di
cerit di una cosa con Stato - izkrivljenje v. pri
cattivi ingredienti - skva- cinjenje drzavnih obvezni-
riti, pokvariti, p. far ve cah, - di carte di pubblico
dere falsamente - izlagati, credito - izkrivljenje javnih
prilagati, prisiti, izmisleti vresnih papirah, - di ban
se. V. Contraffare. Con conote - bankah, - di pub
travvenire. blici documenti - javnih
Falsariga -pisokaz, priredka. izpravah.
Falsario (di monete e me Falsit, vizio di chi dice
talli) krivotvorae, krivo- una cosa, e ne fa un' al
tvornik , (di documenti) tra -podhibnost, himbenost.
pricinjalac, panacinjalac, p. cosa falsa - ,neistinitost,
pricinitelj, izkrivljenik, izo- lazivost, laz. V. Falsifi
panik. cazione.
FAL 281 FAN

Falso st. detto non con Fanatico st. - zanesenik; ag.


forme alla verit - neisti- zanesen.
nitost, la, lazivost; p. co Fanatismo - zanesenost, za-
sa che mostra di essere nesenstvo.
quel che non - himbe- Fanciulla - dvojcica, dkli-
nost, podhibnost ; ag. nei- ca, aurica, mala dvicina,
stinit, lazan, laziv, lazljiv, golicina, dte.
lazben, kriv, himben, pod- Fanciullaggine - dtinstvo, o-
hiban ; falsa moneta - kri- troctvo.
m v. krivotvoreni novac. Fanciulleggiare - dtiniti, o-
V. Falsamente. Giura trocariti.
mento. Fanciullescamente - dtinski,
Fama - glas ; buona fama - otrocki, po dtinsku, po
dobar glas. otrocku.
Fame - glad. V. Avidit. Ca Fanciullesco - dtinski, o-
restia. trocki.
Famigerato, famoso - glaso- Fanciullezza - dtinstvo, tna-
vit, na glasu, poznan, (in ljahnost.
senso sinistro) strahovit, Fanciullo - dte, dti, otrok,
strasan. fantid.
Famiglia - obitelj, porodica ; Fango - blato, kaljuga, ka-
padre di - otac obitelji. ljuza, kalina ; imbrattare
Famiglio - sluga. V. Birro. di fango - okaljati.
Famoso, di gran fama - Fangoso - blatan, izblatjen,
glasovit, uzglasen, na gla okaljan, okaljuzen.
su, slavan, slavovit, zla- Fantasticare - razmisljati, na-
menit, znamenit, p. noto misljati, promozgati.
- poznan, p. chiaro -jasan, Fanteria - psactvo.
sjojan. V. Infame. Fantesca - sluzkinja, sluga,
Fanale - svtnjak, svtilnik, dvica, dkla, roba.
svtionik. Fantolino - dtic, dte.
FAR 282 FAS

Fardello - zamotaj, bretne. in cui si avvolgono i


Fare - ciniti, uciniti, dlati, bambini - povoj, povitak;
p. creare - tvoriti, stvo- p. qualunque cosa che
riti; p. comporre, forma giri intorno ad un ogget
re - sastaviti, sloziti; p. to, e che nei due capi
eseguire -izpuniti, emersiti, s' incontri, e p. fascia
izvrsiti, udlotvoriti. V. di pelle, lana ecc. che
Fabbricare. Eleggere. alcuni maschi portano in
Formare. torno al fianco - pas, po-
Farfalla - lpir, vsca. jas, p. fascia che por
Farina - muka, brasno, me- tano alcune femmine - ka-
lja ; fior di farina - cvt nica, tkanica; p. via cir
od muke, pane di tutta colare in forma di fascia
farina - svemucni kruh. e p. cerchio dei cieli -
Farinata, vivanda d' acqua e pas, pojas, kanica.
farina (non molto densa) Fasciare - zaviti, zavijati,
- kasa, kasica, (assai den obaviti, obavijati, priviti,
sa) - palenta. privijati, sviti, svijati, (i
Farinoso - mucast, brasnast. bambini) poviti, povijati.
Farmacia - lkarna, lkarnica. V. Circondare.
Farmacista - lkar, lkarnik. Fascicolo, piccolo fascio -
Farmaco - lkaria, lk. zavitak, svitak, obavitak,
Farmacologia - lkoslovje. privitak, omotak, smotak,
Farmacopea - lkotvorje. (di legna) brmce, brhne-
Farmacopola, chi vende med. sce; p. complesso di scrit
- lkoprodalac, p. speziale ture o d' atti che si ri
- lkar, lkarnik. portano ad una stessa
Fascia, striscia di panno materia, e p. parte di
lino, lunga e stretta che un' opera (dispensa) -
si avvoglie a checchessia svezak, svezci. V. Fa
- zavoj, zavijac, p. fascia scina. V. Plico.
FAS 283 FAT

Fascina, fascette) di legne Fata, donna favolosa, finta


minute - brmce v. brma- immorl. - vila ; p. maga
ce drvcah, (di sermen - carovnica, vsca, vska.
ti) brence osiskah; p. fa Fatale, aggiunto di cosa
scio di legne legate ai che viene dal fato- koban,
due capi, con cui innal- udesan ; p. funesto - zlo-
zansi opere di fortifica srtan, ncsrtan, neugodan,
zione ecc. - brme prutja. p. mortifero - smertonosan.
Fascio (di legne ecc.) brme Fatalit - kobnost, udesnost,
(di biade segate) snop, zlosrtnost, nesrca, nesrt-
(p. manipolo di queste) nost, neugodnost.
rukovet, rukavet. V. Fa Fatalmente - kobno, udesno,
scicolo. zlosrtno, nesrtno, neu-
Fassione - volovnica. godno.
Fastidiare - dosaditi, dosa- Fatica, pena che si sente
djivati, biti na nos, do- nelP operare - trud, trud-
diati, smetati, zanovtati nost, trudnoca, muka, (do
(komu). po 1' operare) trud, umor ;
Fastidio - dosada, dodvanje, p. lavoro qualunque - rad-
dodianje, zanovt, zanov- nja, rabota.
tanje, omrznutje. Faticare - truditi, truditi se,
Fastidioso - dosadan, dosa- mttciti se, raditi, dlati,
div, a'osadljiv, zanovtan. poslovati.
Fastidire. V. Fastidiare. Faticoso - trudan, mucan, p.
Fasto, pomposa grandezza diffcile - tezak.
velicanstvo, p. alteria - Fato - sudbina, udes.
ponositost, uznositost, o- Fattezza, forma esteriore
holost. di alcuna cosa - lice, obraz;
Fastoso - velicanstven, pono- nel pi. p. lineamenti del
san, ponosit, uznosan, uz- volto - oblicje, lice.
nosit, ohol. V. Fasto. Fattibile, che pu farsi -
/
FAT 284 FAU

ciniv, uciniv, tvoriv ; p. Fattura, operazione - dh,


possibile a farsi - mogu- posao, posal, radnja, ra-
can, lak. bota,oprava, trud, p. cosa
Fatto st. azione da fare - operata - dlo, stvar oprav-
dlo, posao, posal (p. co ljena v. ucinjena, ucin, u-
sa fatta, come sopra e) cinba; p. manifattura -
cin, ucin, ucinba ; ricono rukotvor, rukotvorenje, iz-
scimento del fatto- spoz- vrsenje, izradjenje, uci-
nanje cina ; p. faccenda, njenje; p. mercede del
negozio - stvar, posao, po l' opera - zasluzba, platja,
sal, predmet ; ag. da fare izplatjenje ; p. nota delle
- cinjen, ucinjen, dlan, merci che si commettono
tvoren, stvoren, sastavljen, ecc. - racun, naznaka ; p.
slozen, izpunjen, izvrsen, mala - carovia, carolia,
udlotvoren. caranje, zacaranje.
Fattore, chi fa - cinitelj, p. Fatturare, nuocere con fat
creatore - tvorac, tvorioc, tura, malia - carati, zaca-
tvoritslj, stvoritelj; p. a- rati, ureci, podati uroke;
gente - poslovodja, oprav- p. adulterare, falsificare
nik. V. Autore. Castaldo. il vino ecc. - naciniti, pri-
Fattoria, ministero del fat ciniti, tnsati.
tore- poslovodstvo, uprav- Fatuo, stolido - lud, bedast,
nictvo, opravnictvo ; p. benast, budalast; p. leg
luogo ov' egli risiede - giero di giudizio - lakou-
upraviteljstvo. man; fuoco fatuo - ludo-
Fattucchiera - carovnica, ca plam, ludoplamen, met.
rotica, prisudbenica. krinka, pustolovina, noma
Fattuccheria caranje, zaca- pustolovina.
ranje, carolia, prisudbina. Fauci - male, celjusti, celju-
Fattucchiero st. -carovljivac, pine; aprire le fauci -
carovnik, prisudbenik. razglobiti v. otvoriti zvale
FAU 285 FED

p. luogo stretto - klanac, Febbrajo - Veljaca.


zvaoce (ca). Febbre - groznica, zimica,
Fausto - radostan, srcan, ognjica, febra ; p. furore
zgodan, p. di buon augu bsnoca, bsnilo, srditost.
rio - dobrokoban. Febbrile - groznican, zimni-
Fautore, chi favoreggia - can, od groznice ecc. p.
podupiratelj, podupirac, furioso - bsan, srdit.
p. che protegge - titnik, Febea, luna - msec.
zastitnik, pokrovitelj, bra- Febo, sole - sunce.
nitelj, obranitelj. Fede, virt pella quale si
Fava - 606. crede alle verit rivelate
Favella, facolt che ha l'uo e p. lealt - vra ; a buo
mo di esprimersi con pa na fede - na dobru vru,
role - govor, govorenje; in mala fede - na zlu v
p. linguaggio - jezik. ru, aggiustar fede - vro-
Favellare - govorti, divaniti, vati, in fede mia - vre
zboriti, glagolati, besditi. mi, tako mi vre ; p. cre
Favilla - iskra. denza - vrovanje; p. fi
Favo, cera lavorata dalle danza o fiducia - povre-
api - sat. nje, zaufanost, zaufanje;
Favola - pripovdka, pripo- p. testimonianza - svdoc-
vst. ba, svdocenje, posvdoce-
Favoloso ,, izmisljen, neistinit, nje ; fede battesimale -
Favore - milost, ljubav, ugod- krstni list (svdocba). V.
nost, blagodarje, blagodar- Religione.
nost, blagodanje. Fedecommpssario ag. - po-
Favorevole - ugodan, zgo vrbinski, st. povrbenik.
dan, povoljan. Fedecommesso - povrba,
Fazzoletto (da naso) - ru- povrbina ; fondatore del
bac (da collo, come so - zametnik v. utemeljitelj
pra, e) mahrama. povrbine, istituire il - u
FED 286 FEN

temeljiti povrbinu. blagovitost, cestitost.


Fedecommettere - povriti, Felicitare va. - uspokojiti, o-
povrbiti. srciti, srcna v. zadovolj-
Fededegno-vrodostojan, do- na uciniti (koga) ; vn.
stovran, vrojatan. p. divenir felice - srcnim
Fedele ag. che osserva fe postati. V. Dilettare.
de ecc. - vran, uzdan, Fellone, ribelle al suo si
pouzdan; st. vrnik, uz- gnore - vrolomnik, nevr-
danik, pouzdanik; fedeli nik. V. Scellerato.
cristiani - verni v. pravo- Fellonia, ribellione agli or
vrni krstjam, fedele ser dini del suo signore - v-
vo - verni sluga; p. con rolomnost, vrolomstvo, ne-
forme al vero - vrodosto- vrnost, ti. feudna nevra.
jan, dostovran, vrojatan, V. Scelleraggine.
istovtan, pravotan. Feluca, barca -filjuga, fe-
Fedelmente - vrno. ljuga.
Fedelt - vrnost, p. since Femmina (allus. a donna)
rit - iskrenost, p. esattez - zenska, (allus. ad altri
za - tocnost. animali) samica, met. zen
Fegato - jetra, zigerica, dzi- ska, p. donna - ena. V.
gerica. Moglie.
Felce, pianta - paprat, pra- Femmineo. V. Femmi
put. nile.
Felice, che possiede ci Femminile - zenski ; genere
pu contentare - pokojan, femminile e maschile -
uspokojen, blagovit ; p. zenski i muzki spol.
fansto, fortunato - srcan, Femore - bedrokost, p. si-
cestit; felice te ! - blago ned, bedro.
tebi ! - me ! - blago meni ! Fendente st. - zask, zas-
V. Glorioso. cenje; ag. che fende -raz-
Felicit - pokoj, blagostanje, cpajuc, razplatjujuc, raz
FEN 287 FER

platec, razdvoje, razdlju- riale - dan dlatni (radni


juc. ecc.).
Fendere, dividere per lo Ferimento - ranjenje, ozle-
luogo - razcpiti, razpla- djenje. V. Lesione.
titi, razpoloviti, razdvojiti; Ferino - zvrski, divlji, div-
preseci na doa komada; ljacki.
p. dare la prima aratura Ferire, percuotere col fer
al campo - teziti, oborati, ro ecc. infino a sangue
oborivati V. Dividere. raniti, ozlediti. V. Per
Traversare. Screpolare. cuotere.
Fenile - sniste. Ferita - rana, ozleda ; ferita
Fenomeno (che appar. in guaribile - izlciva rana.
cielo) prozracna, (nebesna, V. Lesione.
neobicna, izvatiredna) pri- Ferito ag. -ranjen, ozledjen;
kaza, (che appar. sulla st. persona ferita - ranje-
terra) neobicna v. izvan- nik, ozledjenik, ranjena v.
redna prikaza. ozledjena osoba. V. Leso.
Ferace. V. Fertile. Feritore - ranitelj, ozleditelj.
Ferale ag. mortifero - smer- Fermaglio - kopa, zabodac.
tonosan, usmrtiv, p. di si Fermamente, con fermezza
nistro augurio - zhkoban, - stolno, stanovito, p. sen
zloudesan. V. Animalesco. za dubbio - jamacno, bez-
Feretro. V. Bara. dvojbena, nedvojbeno, za
Feria, festa - blagdan, praz- sguro, za sgurno.
nik, p. ferie giudiziali - Fermare va. rattenere il
sudbeni praznici, p. gior moto - obustaviti, obusta-
no non festivo - sagdan, vljati, zaustaviti, zausta-
dan sagdanji. V. Feriale. vljati, uzdrzati, uzdrza-
Feriale, di lavoro (giorno) vati, pridrzati, pridrza-
dlatan, radan, radiv, te- vati; sl. p. prendere -
zacan, tezatan; giorno le- uhvatiti, uhititi, uloviti.
FER 288 FER

V. Confermare. Conchiu- mio,neM'Z,p.terribile - stra-


dere. Approvare; np. p. hovit, strasan, p. intrat
cessar di muoversi- stati, tabile - divji, diblji ; ani
ustati, prestati, stanuti; fer male feroce - zvr, anima
mati ! - stani ! li feroci - zvrad.
Fermata, posata, pausa - Ferrajo - kovac.
prestanak, pristanah, fer Ferramento, insieme di tutti
mata t. mus. - ustatba, u- i ferri per ferrare un ca
stanak; p. cessazione dal vallo - podkove i cavli ;
marciare - ustanak, usta- p. armare un lavoro - ze-
nje, prestanak, prestanje, lezaria, gvozdje.
p. luogo di riposo - po- Ferrare (i cavalli ecc.)-ko-
civalUte. vati, tkovati, podkovati,
Fermentare - kvasiti, kiseliti, p. munire di ferro (co
kisati. me sopra e) - ogvozditi,
Fermento, lievito - kvas; p. ozelezati, prikovati , pri-
esaltamento di animi - gvozditi, prizeleziti, obgvoz-
vreva, uzbuna, razigranje. diti, oMelezati. V. Inchio
Fermezza - stalnost, nepomic- dare.
nost, tvrdost. Ferreo ag. di ferro - zelezan,
Fermo, ag. senza moto - mi- gvozden, gvozdovit, od ze-
ran,nepomican,tih; p. co leza, od gvozdja; p. saldo
stante - ntalan, tvrd; fer - nepomican, nepomakniv,
ma intenzione- tverda na- od zida (biti).
kana ; p. immutabile - ne- Ferreria - zelezaria, gvozdje.
promniv; st. mi. fermo Ferro - zelezo, gvozdje; pi
dell' incolpato - uhvatje- duro del ferro - tvrdji
nje (uhitjenje , ulovjenje) neg zelezo, tvrdji od ze-
okrivljenika. leza.
Feroce, crudele - zvrski, sr- Ferrugine - erja, erdja, hr-
dit, krut, krutosrdan, ne- dja.
FER 289 FEU

Ferrugineo, ferruginoso, che danovati, blagdaniti, ciniti


partecipa della natura v. uciniti blagdan, pocivati;
del ferro - zelezast, zele- p. solennizzare una festa
zav, gvozdovit; p. che - svetkovati, svetcanovati,
del color del ferro - zeh- slaviti, proslaviti; p. far
zobojan, gvozdobojan. lieta accoglienza - rado
Fertile, che produce frutta vati se, veseliti se (komu);
in abbond. - plodan, plo- p. venerare - stovati, po-
donosan, rodan; p. co stovati.
pioso - obilan, obilat. Festivit, giocondit - ra-
Fertilezza, fertilit - plod- dost, veselje; p. giorno
nost, plodovitost, plodno- festivo - svetcanost. V.
vitost, rodnost, obilnost, Festa.
obilatost. V. Fertile. Festivo, di o da festa- blag-
Festa- blagdan, praznik, dan danjski, svetcan ; giorno
svetacni, svetcani dan, festivo - svetcani dan ; p.
svetkovina; santificare la allegro - radostan, vesel,
festa - svetkovati blagdan, veseo.
blagdanovati, feste mobili Fetido, puzzolente - smrd-
ed immobili -pomicni i ne- ljiv, smrdiv; p. sporco
pomicni blagdani v.praz- - smradan, smradljiv, gnju-
nici, festa comandata - san, ognjusen, okaljan.
blagdan zapovdani v. za- Feto - cedo.
branjeni; fig. p. giubilo - Fetore - smrdez, smrdlja-
radost, veselje; far festa vina.
a taluno - radovati se, ve- Fetta - landa, dim. landica;
seliti se (komu). - di pane - landa kruha.
Festeggiamento - svetkorsa- Feudale - feudalan.
nje, svetcanovanje, blag- Feudalismo - feudalizam.
danovanje. Feudatario st. -feudatar.
Festeggiare, far festa - blag Feudo - feud.
19
FIA 290 FID

Fiaccare, fracassare con Fibra - zilica, met. vlas.


violenza - strmoglaviti, Ficcare va. - zabiti, zabijati,
strti, skrIUti) p. indebo zabosti, zabodsti, zabada-
lire - oslabiti, onemoci. ti, met. zatuci, zavertati;
Fiaccola baklja, luc. np. cacciarsi dentro - za
Fiamma - plamen, platnik biti se, ecc. ; p. intromet
plam. tersi, non richiesto in u
Fiammeggiare - plansati, na faccenda - zabiti (za
plamenovati, plamiti; scin bosti, metnuti, slaviti) nos
tillare a guisa di fiam u cemu; ficcare lo sguar
ma - laskati, lasciti, svt- do - zaviriti, zavirnuti.
liti. Fico - smokva.
Fianco, parte del corpo - Fidanza, fiducia che si ha
bok, p. lato, banda- bok, nell' altrui fede - povere-
stran; aver la spada al nost, povrenje, uzdanje,
fianco - imati sablju pri pouzdanje, ufanje, zaufa-
boku. nje, zaufanost, p. fede pro
Fiata. V. Volta. Tempo. messa - vera. V. Sicurt.
. Circostanza. Fidanzare, assicurare - os-
Fiatare - dihati, zdisati, odi- gurati, ujamciti, p pro
hati, odisati, phati, ces mettere in matrimonio -
sare di fiatare, morire - zavriti, zaruciti, p. dar
uzdahnuti, preminuti, - fede di sposo- zavritise
snuti. zaruciti se.
Fiato - dih, dah, duh, ph, Fidanzato - zarucnik, za-
dihaj, odihaj, para. V. vrnik.
Aura. Fidare va. affidare all' al
Fibbia - preglica, kopa. trui fede - poveriti, pov-
Fibbiajo - preglicar, kopear. ravati, preporuciti, pripo-
Fibbiare - zapregliti, kopciti, ruciti, naruciti, oporuciti,
zakopciti, uskopciti. np. p. aver fiducia - ufa-
FID 291 FIG

ti, poufati, ufati se, pon nimo - jad, jed, jarost.


gati se, uzdati se, pouzda- Fienile. V. Fenile.
ti se (u koga), spuscati se Fieno - seno.
(na koga). Fiera, animale selv. - zvr,
Fidecommessario. V. Fede- fiere - zvrad, serraglio
commissario ecc. di fiere - zvrinjak ; p.
Fideju88ione - porucanstvo ; mercato - sajam, vaar,
fidejussione succedanea - pazar, trg.
uzporucanstvo, podporu- Fierezza - krutost, okrutnost,
canstvo. V. Garanzia. krutoserdnost, p. selva
Fidejussore - poruk; - succe tichezza - divost, divljac-
daneo, collaudatore - uz- tvo. V. Crudelt.
poruk, podporuk. Fiero ag. di natura di fie
Fidejussorio ag. -porucan- ra - zvrski, krut, okrutan,
stven. krutoserdan, divji, divlji;
Fido, (aspettativa) - pocek, p. sommamente spiace
veresia ; dare a fido - dati vole - mrski, grdoban ; p.
na pocek v. na veresiu. spaventevole - strahovit,
V. Fedele. straan, grozovit. V. Cru
Fiducia, speranza - ufanje, dele. Altero. Intrepido.
ufanost, zaufanje, zaufa- Fievole V. Debole ecc.
nost; p. abbandono d'a Figlia - hci, hcer, kcer. V.
nimo - pouzdanje, pouzda- . Figlio.
nost, povrenje, porrenost; Figliale - sinovan.
aver fiducia - ufati, nfati Figliare, far figli (delle be
se, zaufati se (u koga). stie) - kotiti, okotiti, leci,
Fiduciario - pouzdanik, po- zleci, izleci, ciniti.
vrenik. Figliastra - pastorka, pastor-
Fiducioso - pouzdan, povr- kinja.
ljiv, zaufan. Figliastro -pastorak, pastork,
Fiele - zuc, p. amarezza d'a pastorce (ceta).
FIG 292 FIL

Figlio - sin, dte, porod ; fi nik, ag. glasben.


glio adottivo -posinac, po Filato st. cosa filata -pre/o,
sinok, posince, figlia adot p. atto del filare - pre
tiva - pocrka, pareggia dette; &g.preden, spredm,
mento dei figli - izjedna- upreden.
cenje sinovah, -legittimo - Filatojo, luogo ove si fila
zakoniti sin, - illegittimo - - preiiste, p. strumento
nezakoniti sin, acquistare da filare - vitlo.
un figlio - dobaviti se v. Filatore - prelac.
imati sina. V. Postumo. Filatrice - prelica.
Figlioccio - piljun, (in al Filatura - predenje.
cuni luoghi anche) kumce, Filippica - filipika.
kumceto. Filo, ci che si trae filan
Figliolanza - dca, atea, do - konac, prelo, preja,
sinovi. p. filo metallico - zica ;
Figliuola. V. Figlia. passare a filo di spada
Figliuolo. V. Figlio. - posci.
Figura - slika, prilika, po- Filodrammatico ag. -filodra-
doba. maticki, st. Jilodramatik.
Fila st. - red. Filologia - jezikoslovje, filo
Filamento. V. Fibra. logia.
Filantropia - ovkoljubje, co- Filologico - jezikoslovan, fi-
vkoljubivost. lologicki.
Filantropo.- covkoljuban, co- Filologo-jezikoslovac.filolog.
vkoljubiv. Filosofare -mudrosloviti, mu-
Filare st. - red; filare di drozboriti, mudrovati, mu-
alberi - red stablah. draciti.
Filare va. - presti, prediti, Filosofessa - mudroznanica,
p. finir di filare- spresti, mudracica.
upresti. Filosofia - mudroznanje, mu-
Filarmonico Bt. - glasboljub- droznanstvo, mudroljubje,
F1L 293 FIN

filozofia. stvo (mistrstvo, ministar-


Filosoficamente - mudroljub- stvo, ministerium), ispet
no, mudroznanstveno, filo- torato di - financialno nad-
zoficki. zornictvo. V. Ispezione.
Filosofico - mudroljuban, mu- Finanziale - dohodarstven, fi-
droznanstven, fdozoficki; nancialan.
assolvere gli studj filo Finanziario. V. Finanziale.
sofici - izvrsiti mudroljub- Finanziere, chi amministra
ne (mudroznanstvene, filo- la finanza - dohodarnik,
zoficke) nauke. p. guardia di finanza -
Filosofo - mudroznanac, mu- financialni strazar (straza).
drac, filozof, diro, mudro- Finca, colonna - stupac, raz-
znancic, mudracic. dlak, red.
Filugello - buba. Finch - dok, dokl, dokli,
Finale ag. - konacan, zadnji, doklam, doklgod, doklgo-
skrajan, posldan, straznji, dr , do onog vrmena
potonji;- scioglimento -ko- dokle.
nacna razziava, - dibatti Fine, termine - konac, kraj,
mento - konacna razpra- skrajnost, svrsetak, svr-
va, - evasione - konacno r- ha, dosptak, svrsenje,
snje; p. ci che d fine zaglavjenje, dokoncanje ;
ad una cosa - zakljucak, fine dell' opera - konac
zaglavak. dla, alla perfine - napo
Finalmente - napokon, ko kon, najzad, in fine, alla
nacno, najzad, najzada, fine - na kraj, nakraj (gen.)
najposl, posldno. in fine del mondo - na
Finanza - dohodarstvo, /man kraj svta; p. iscopo -
cia ; direzione di fin. - do- svrha, cilj. V. Morte.
hodarstoeno v. financialno Confine. Finalmente. Che.
ravnateljstvo, ministero di Fino.
- dohodarstveno popcitelj- Finestra- prozor, oblok, okno;
FIN 294 - FIN

diritto di finestra - pravo egli venne finito - on bi


prozora. smaknut, met. pojde ga
Finezza, stato e qualit di tamna noe; vn. p. cessa
ci che sottile - tankost, re - prestati, ustati, odu-
tankoca, tancina ; di ci stati, minuti. V. Appa
che eccellente - izvrst- gare. Pagare. Morire.
nost, izvrstnoca, di ci Finitezza. V. Finezza.
che minuto - sitnost, Finitimo. V. Confinante.
sitnoca, drobnost, drobnoca, Fino, pr. infino a - do (gen.)
p. grande accoglienza - fino al fine - do konca
svetcani v. ljuski prijetak, (kraja, sversetka) ; averb.
p. atto di cortesia - uljud- tja, cak, ak; fino alma-
nost, udvornost, otesanost, re - tja (cak, ak) do mora;
skladnost, p. finitezza di dokl, doklan, doklen, do-
lavoro - plemenitost, kra- kol; fino che puoi -dokl,
sota, izvrstnoa. mozes, doklgod mozes, fi
Fingere, inventare - izmislti, no dove ? - dokle 1 do ko-
iznaci, izhitriti, met. sko- jeg mestai dokudt fino a
vati, izkovati ; p. rappre quando ? - do kad t do ka-
sentare - varati, lagati, hi- da, do koje dobet do ko-
niti, kazati, prikazati, dati jeg vrmena ? do v. za ko-
razumti, ciniti vidti. V. liko ? fino oggi - do danas
Comporre. Dissimulare. v. do danaska. V. Finora.
Finire va. dar compimento Fino, fine, ag. sottile - fa-
- sversiti, izvrsiti, dovr nak, tanaan, p. minuto -
titi, zgotoviti, dogotoviti, sitan, droban, p. eccellen
dospti, dokoncati, zagla- te - izvrstan, vri; p.
viti, finiti, dofiniti, doi na scaltro - segav, mudar,
kraj v. do kraja (konca, hitar.
sversetka) ; p. uccidere - Finocchio - koromac.
ubiti, skoncati, smaknuti; Finora - dosad, do sad, do sa
FIN 295 FIR

da, do ovo doba, do danas, biti u cvtu; p. buttar fio


dosl, do sele. ri, cominciar a fiorire -pro-
Fintantoch - doklgod, do- cvatiti, procvtati, proemia
klam, dokl, doklgodr. sti, otvarati se, otvoriti se,
Finto, non sincero - himben, p. finir di fiorire - izcva-
saren, sarovit, lazljiv, lu- titi, izcvasti; p. incanuti
kav, licumeran, licemran. re - obliti, osditi, p. or
V. Fittizio. Contraffatto. nare - nakititi, naresiti, u-
Finzione, il fingere - vara resiti, nacvatiti.
nje, laganje, lazenje, hinje- Fiorito - ocvatjen, ocvtjen,
nje, prikazanje; p. doppiez nacvaten, nacvtjen, na-
za - himba, himbenost, sa- pingan, p. adorno -na
rovitost, lukavstvo, lukav- kitjen, naresen, uresen, p.
stina. scielto - izbran, izabran,
Fionda - praba. p. pulito - otesan, p. ele
Fiondatore - praar. gante - krasan, gizdav.
Fiorame - cvtje, rozice. Fioritura- cvatnja, cvatjenje.
Fiorato - nacvtjen, ucvtjen, Firma, sottoscrizione - pod-
pocvtjen, rozicamiv. cv- pis; legalizzare la firma
tima uresen (nakitjen), na- uvrodostojiti podpis ; p.
pingan. firma di negoziante, ditta
Fiore, produzione dei ve- - tverdka, tvertka; proto
get. - cvt , cvat , rozica, collare la firma - ubiljeziti
p. parte migliori', d'nna v. zapisati tverdku, proto
cosa - cvt ; fiore di farina collazione d' industria e
- cvlt od muke. rispettiva firma - ubilje-
Fiorente - cvatec, cvatujuc, zenje obertnosti i doticne
biti u cvtu. tvrdke.
Fiorino -fori-nt, fiorin. Firmamento, cielo stellato
Fiorire, produrre fiori- cva- - nebozvtdje, zvzdiste. V.
titi, cvasti, cvtati, cvsti, Fondamento.
FIR 296 FIT

Firmano -ferman. - naravoslovac, fizik; p.


Firmare - podpisati, podpi- medico - lcnik; ag. pri-
s'ivati, met. potvrditi. rodan, naravan, naravo-
Fisare - gledati, zagledati, slovan, fizicni, fizicki.
paziti. Fisiologia - prirodoslovje, fi-
Fiscale st. - drzavni v. ko- ziologia.
morski odvstnikyfiskal, - co- Fisiologico ag. - prirodoslo-
mitatense - zupanjski od- van, fiziologicki.
vtnik; ag. drzavan, ko- Fisiologo st. - prirodoslovac,
morski. fiziolog.
Fischiamento-zvi2rfanje, svi- Fisolo, uccello acquat. - ko-
kanje, svicenje, izzvizdanje, vacic.
izsvicenje, izsvikanje. Fisonomia, espressione del
Fischiare - zvizdati, svikati, la faccia - oblicje, oblik,
fuckati; fischiare comple lice; p. arte che insegna
tamente - izzvizdati ecc. a conoscere l' indole - li-
Fischiata - zvizdanje, zazviz- coslovje, fiziognomia.
danje, svikanje, zasvikanje, Fisonomista - licoslovac, fi-
fuckanje, zafuckanje; dare ziognom.
una fischiata - zazvizdati Fissare. V. Fisare. Deter
ecc. V. Fischio. minare. Stabilire.
Fischio - zvizd, svik, fuka, Fissazione, pensamento fis
zvizdanje, svikanje. so - zamisljenje ; p. atten
Fischiotto - zvizdalica, zviz- ta applicazione della men
dala, svikalica, svikala. te - pomnja, pomnjivost,
Fisco - erar, drzava, fiskus. paznja, pazljivost.
Fisica st. - naravoslovje, fi- Fitologia. V. Botanica ecc.
zika. Fittajuolo - zakupnik.
Fisicamente - naravoslovna, Fittereccjo - zakupan.
naravno, fizicki. Fittizio, Attivo - lazan, laziv,
Fisico st. dotto nella fisica lazliiv, kriv, podhiban; p.
FIT 297 FLE

artificiale - umtan, izhi- re - muciti, moriti.


tren, izmisljen, pricinjen. Flagellazione. V. Flagella
Fitto st. affittanza (d' un mento.
fondo rustico) - zakup; Flagello, strumento con cui
contratto di fitto - zakup- si flagella - bic; p. tor
na pogodba, pogodba za mento del flagellare - mu-
kupa ; p. cosa data a ka, mucenje; p. sferza -
fitto - uporabstina, p. prez bic, korbac, karbac ; met.
zo che si paga dai fit- p. sciagura - velika nevo-
tajuoli - zakupnina ; ag. lja; p. mortalit -pomor,
p. ficcato - zabijen, zatu- posast, umiranje. V. Strage.
cen, zabaden ; p. folto - Flagranti (in) sul fatto -
gust, gajiv, gajan, gajast. cinu, u dlu; cogliere in
V. Pigione. flagranti - zateci u cinu
Fiumana et. - povodnja, po- v. u dlu (koga).
plav, poplavica, potop. Flagrare - gorti, plansati,
Fiume - rka, potok. piamati.
Fiutare -dusiti, nju$iti,vonju- Flanella - fanela, vunica.
liati, podusiti, povonjuhati, Flato, gas sviluppatosi ne-
zaduiti, zavonjuhati; p. gl' intest. ecc. - nadimak,
sperimentare - kusati, po- fiat; p. emissione di esso
k usati. V. Odorare. gas (dalla bocca) - odri-
Fiutata - dusenje, njusenje, vo- ganje (dall' ano) - pazdak.
njuhanje, podusenje, povo- Flauto, strum. mus. - duduk,
njuhanje, zavonjuhanje. milopojka, flaula.
Flagellamento - bicevanje, bi- Flebile - placan, placiv, cvi-
cenje, mlatjenje, mucenje, lan, mio, mil, milen; fle
morenje. bile suono - piacivi glas,
Flagellare, percuotere con miloglas, miloglasje, mili
flagello - bicevati, biciti, glas ecc.
mlatiti; fig. p. travaglia Flessibile. V. Pieghevole.
FLO 298 FOD

Floridezza - coatnost, cvat- Flutto - val, valov, talas.


nja, cvtnja. Fluttuare. V. Ondeggiare ecc.
Florido - cvateci, cvtajuci ; Fluviale - rcki, rcan, po-
florida et - cvateca doba. tocan, potocki.
Florilegio - cvtoslovje. Foca - morsko tele, mortki
Floscezza - lockavost, mloha- telac.
vost, uvehlost, uvenutost. Focaccia - pogaca, p. focac
Floscio - lockav, mlohav, sIali, cia che suol farsi pelle
zaoenut, uvenut. feste d' Epifania - oblia.
Flotta, (di navi armate) - Focaja, pietra focaja - kre-
pomorska sila (ceta vojska) men, kremik.
(di Davi mercant.) ceta Foce, (allus. a fiume) - usta,
brodovah. p. gola di monte- irata.
Fluido st. - tecivo, tocivo, Focolare, luogo dove si
tecnost, zitak; ag. teciv, fa il fuoco e met. p. ca
tociv. sa, famiglia - ognjike, o-
Flussione, afflusso di amori, gnjiliste.
causato da irritaz. della Focosamente - ognjeno, ognje-
membrana delle narici - vito, ognjenito, vatreno ;
nahlada, nazeba; p. enfia- p. intenso desiderio - t-
zione della guancia - na skreno, toplo, teplo, vruce,
ciutilo, nadutost, nadmenjf. V. Violentemente.
Flusso st. scolo - odtok, od- Focoso - ognjen, ognjevit, o-
tek; p. moto periodico gnjenit, vatren; p. pieno
del maro - plima; flusso d' intenso desiderio - i-
e riflusso - plima i od- skren, topal, tepal, vruc.
plima, plima i oska ; p. V. Impetuoso.
flusso di ventre con san Fodera - podstava, postava,
gue - griza, lijavica, ag. fudra.
p. transitorio - prolazan, Foderare, mettere la fode
nestalan, opadan, opadiv. ra - podstaviti, podtti, fu-
FOD 299 FOM

drati , metnuti v. zasiti folgore - svati, bliskati,


podstavu v. fudru; p. ri blistati, zabliskati, iastiti,
vestire la nave con la zalakiti, p. andare o scor
mine di rame ecc. - oba- rere come folgore - tr-
Icriti (ecc.) v. obkovati skati, zatrskati, zaltiti
brod. kao grom.
Fodero, guaina - noznica. Folgore - grom, strl, munja.
Foggia, maniera - nacin, Folla - mnoztvo, mnozina,
prilika. V. Usanza. sila, navaia, hrpa.
Foglia, di pianta - list, pero, Follare, premere il feltro -
perje. V. Fogliame. caljati, p. ammostare -
Fogliaceo ag. - listav, perast, mastiti.
perastan, od lista, od pera. Follatura - valjanje, maste-
Fogliame- listje, perad, pera. nje.
Foglietto, piccolo foglio - Folletto (spirito) - malic, ma-
listic, tabacic, arcic. V. lik ; p. anima dannata -
Gazzetta. dusa odsudjena.
Foglio - list, tabak, arak ; Foltezza - guscina, gusa-
mezzo foglio - poluarak, vina.
polutabak, polulist, - di car Folto - gust.
ta - list (ecc.) papiro v. Fomentare, applicare il fo
iarte, - pagatorio - izplatni mento - tepliti, grijati,pod-
(izplatiteljni, platezni) list, tepliti, podgrijati, oblagati;
- d' intimazione - urucbeni p. incitare - ntiga/ijati, na-
(uruciteljni, dostavni) list. goniti, nagnati, poticati,
Folaga - liska. podbadati.
Folgorare, cader dal cielo Fomento, (pei malati) - o-
la folgore - gromotn uda- blog, p. incitamento - na-
riti, strljati, zastrljati, za- gon, naganjanje, poticanje,
munjiti, zakresati, zatr- podbadanje.
skati; p. splendere come Fomite, esca da far fuoco
FON 300 FON

- guba, praha ; p. altra porre in sol sodo - ute-


materia che facilmente meljiti, utverditi, ucvrsti-
si accende - uzezivo ; p. ti; p. far capitale - osla-
incentivo - nagon, pota- njati se, osloniti se, na-
knutje, uzrok. V. Fomento. slanjati se , nasloniti se
Fondaco - skiadiste. (na koga), ufati (u koga),
Fondamentale, che serve di imati povrenje v. zaufa-
fondamento ad un edifizio nost (u koga),
- podzidan, podstavan, po- Fondatore, chi istituisce -
kladan, gruntovan ; che utemeljitelj, p. chi d
serve di principio o so principio ad una cosa -
stegno alle azioni - teme- zametnik.
ljan, temeljit, glavan, po- Fondazione, atto di fonda
glavit, poglavan. re - zametnutje, postavlje-
Fondamento, muro o ter nje, gradjenje, sagradjenje,
reno sodo su cui posa zagradjenje, osnovanje, o-
no gli edifizi - podzidak, snivanje, utemeljenje, ut-
podstava, podstavak, pod- vrdjenje, ucvrstjenje, o-
stavka, podklad, grunt ; p. slanjanje, oslonjenje, na-
base o sostegno alle a- slanjanje, naslonjenje, u-
zioni - temelj, osnutak, o- fanje. V. Fondare. ; p.
snov, osnova, pravac. istituzione di spedali ecc.
Fondare, fare o gettare i - utemeljenje, p. cosa pia
fondamenti - zametnuti v. istituita - zaklada, zaduz-
postaviti zid ; p. fare u- bina ; fondazione pia -
na fabbrica - graditi, sa- blagotvorna v. blagodatna
graditi, zagraditi, p. isti zaklada, nabozni zapis, p.
tuire per la prima volta istituto - zavod: fonda
- zametnuti, zavrci, za- zione pia - blagotoorni
vrgnuti, osnovati, osniva- zavod.
ti, zavesti, narediti; p. Fondere va. liquefare - to
FON 301 FOR

.piti, stopiti, raztopiti, ta dare a fondo - ici na dno,


liti, iztaliti, raztaliti, iz- tontiti, potonuti, utopiti se,
liti, stociti. V. Scialac potopiti se, dar fondo al
quare. Diffondersi. l' ancora -surgati, osidra-
Fonderia, luogo dove si fon ti se, usidriti se, p. parte
de - topionica , lvaonica, pi intima e pi celata -
izlvaonica, talionica ; - di dno, p. parte pi lonta
metalli -kovotopionica. ru- na, parlandosi d' un luo
dotopionica ; p. luogo do go -Ara;'; in fondo al
ve si stillano i liquori bosco -na kraj sume, sia
ecc. - cdionica. mo a fondo (il' una co
Fondiario - gruntovni, ;em- sa consumata) sino na
ljisni. V. Libro. dno, potratili v. potrosili
Fonditore, chi fonde- topio- smo. V. Fondazione.
nik, topioc, lvaonik, l- Fondo ag. profondo -dubok;
vaoc, izlvaonik, izlvaoc, p. spesso, folto - gust.
talionik, talioc; p. from- Fondura - dolina, potok.
boliere - pracar, V. Scia Fonte - izvor, izvir, p. prin
lacquatore. cipio, origine (come so
Fondo st. bene stabile - pra, e) pocetak.
grunt, zemljiste, zemlja ; Foraggio, vettovaglie - hra-
p assegnamento (nel pi.) na ; p. quantit di fieno
- novci; p. macina sulla ecc. - marvinska hrana, se
quale gira quella che di no, trava.
cesi coperchio - podzr- . Forame, piccolo buco -sku-
van, p. pezzo di legno ljica. V. Apertura.
incassato in un altro e Foramento - vrtanje, zvr-
p. profondit - duo, nel tanje,izvrtanje,prosuplja-
fondo - na dno, nadno nje, prosktdjanje.
(gen.) ; nel fondo del Forare (colla verigola- vr
mare - na dno mora, an tati, zvrtati, izvrtati,
POR 302 POR

provertati, (colla verig. o legno che serve di timo


con altro strumento) pro- ne al carro - ojic, oje, p.
supljati, prosupljiti, pro- tridente da infilzar il pe
supiti, proskuljati, prosku- sce - osti; forca (di uomo)
ljiti, (con ago, spada ecc.) - obitenjak. V. Patibolo.
probosti, probodsti, pro- Forchetta, piccola forca -
bodnuti. vilica, vilice, rogljica, so-
Forbice, strumento di due hica, razsohica, rasonica,
lame per tagliar tele ecc. klscaricica, ojicic, ostici.
- skare, dim. skarice ; p. V. Forca; p. strumento
branche degli scorpioni da infilzar vivande - vili
ecc. - klsa, skare, dim. ca, vilice, pinjur, pirun.
skarice, klscica ; tagliare Forcola - soha.
colle forbici - strici, ostrici, Forcuto - sohast, sohat.
prestrici, (tagliar via un Foresta -sutna, lug. V. Bosco.
pezzo colle forb.) -odstrici. Forestale - sumarski, sumski ;
Forbire - otrti, iztrti, oci- uffzio forestale - sumar-
stiti, izcistiti, snaziti, osna- ski v. sumski ured.
ziti ; p. lustrare - svtlati, Forestiere st. - tudjinac, tu-
osvtlati, izsvtlati ; p. a- djanin, tudjozemac, pri-
sciugare parlandosi di dosalac,pridoslica, inostra-
occhi lagrim. - otrti (suze). nac; ag. - stranjski, mo
Forca, bastone lungo con stran, stran, tudj, tugj,
due o tre rebbii p. am tudjevan.
montar paglia ecc. - vila, Foresto ag. salvatico - div-
vile, roglje, p. strada che lji, divji; p. disabitato
si spartisce in due - raz- - pust, opustosen, opustjen,
putje, razputica, p. ogni osamljen. V. Forestiero.
cosa biforcuta - soha, raz- Forfora - perhut ; testa pie
soha, p. insetto di que na di forfora - glava pu
sto nome - klj'carica, p. tia prhuta.
FOR 303 KOR

Forforaceo ag. - perhutast, Formare va. dar la forma


perhutav, perhutan. e 1' essere - ciniti, uciniti,
Foriera st. - predhodnica. (met.) krojiti, skrojiti,
Foriere st. chi precede - stesati, utesati, kovati, sko-
predteca, predhodnik ; p. vati, izkovati; p. gettar
basso uffiziale cbe pre la forma - uliti, zliti, iz-
para i quartieri - konak- liti, zlivati, izlivati; p.
dzija; p. indizio di co comporre - sloziti, siagati,
sa che sta per accadere sastaviti, sastavljati, za-
- znamen, zlamen, opomena. metnuti, napraviti, naci-
Forma, disposizione che pi niti ; p. creare - tvoriti,
gliano le parti di una stvoriti, tvarati, stvarati ;
cosa, sembianza - oblik, p. produrre - izvesti, izra-
oblicje, slika, prililka,po- diti; p. concepire nella
doba, p. foggia - nacin; mente - naumiti, namislti,
p. modello - tvorilo, ko- zaceti; np. p. generarsi -
votis, kovotisak, obris, ka- stvoriti se, ciniti se, uci
lup ; p. forma da calzo- niti se; p. esser prodot
lajo - kopito. V. Formato. to - biti ucinjen, skrojen,
Formaggio, cacio - sir. skovan ecc. V. Fabbrica
Formajo - kopitar. re. Ammaestrare.
Formale - formalan. Formato st. - sastav, sastavak,
Formalit - formalnost. krojilo; ag. - cinjen, ucinjen,
Formalizzare, va. definire - krojen, skrojen, stesan, u-
ustanoviti, odrediti; np. tesan, skovan, skujen, iz-
badar troppo per sottile kovan, izkujen ; slozen, sa-
alla forma delle cose - stavljen, zametnut, naprav-
traziti dlaku u jaje, for- ljen, nacinjen , stvoren, iz-
maliairati. veden , izradjen , cinjen,
Formalmente -formalno. V. ucinjen; naumljen, nami-
Espressamente. sljen, zacet. V. Formare.
FOR 304 FOR

Formento, frumento - senica, sprimersi - izrazka; for


pcenica, met. zito. mola di giuramento -pri-
Formentone - kukuruz, fer- sezna v. zakletna izrazka.
mentun, (di qualit pic V. Formulare.
cola) cinkvantin, fermen Formosit - lpota, krasnoca.
tiu ; farina di formentone Formoso - lp, krasan.
- kukuruzna muka v. melja. Formulare - pregledalica, iz-
Formica - mrav, dim. mra- gledak, izgledka, obrazac.
vic, mravac ; formica ala Fornace (da calcina) - jap-
ta - mravinac. nenica, vapnenica, (da car
Formicajo - mravinjak, mra- bone) - ugljenarnica, uglje-
vinjac. varnica, (in genere) pec.
Formicolare - vervti, vrv- Fornujo -pekar, pecar, pek ;
ljiti. fornaja - pecarica, pekari-
Formicolio, sensazione co ca ; del fornajo- pecarev,
me di formiche che cam pecarski, della fornaja -
minassero per entro le pecaricin.
membra - zdrh ; p. bru Fornata - pec kruha.
lichio - vrvljenje, zavr- Forneria - pekarstvo, pecar-
vljenje. stvo.
Formicone - mravina, mrav- Fornicare, congiungersi di
cina, veliki mrav. uomo e donna non le
Formidabile - strasan, stra- gati in matrim. - sagrsiti
hotan, strahovit, stranljiv. bludno v. puteno, bluditi,
V. Tremendo. bludovati, zabluditi.
Formidabilit - strahoca, stra- Fornicazione - bludno v. pu
,most, strasnoa, straho- teno sagrsenje, bludjenje,
vitost, strasljivost. bludovanje, zabludjenje.
Formola (d' uno scritto) - Fornimento, ci che forni
izgledka ; p. esempio - iz- sce - sprav ; - di cavallo -
gled, pritnr; p. modo di e- konjska sprav; p. addob-
FOR 305 FOR

bo da camera - pokutvo, ti v. izplatiti pecarinu ; p.


pokuchina, p. servizio da bottega dove il forno
tavola - stolna sprav. V. - pecnica.
Fine. Foro, baco - skulja ; p. a-
Forniro va. monire - obskr- pertura - otvor, vrata ; p.
biti, priskrbiti, providti, luogo dove si giudica -
pribaviti. V. Finire. E- sud, sudiste, sudbena na-
segnire. Cessare. Stabi dleznost; p. piazza - trg,
lire. Ornare ; np. p. prov terziste.
vedersi - providti si, pri Forse, per caso - morda,
baviti si, dobaviti si, na- mozda, slucajno, po slu-
baviti si, priskrbiti si. caju; per sorte -po srci,
Fornitura, fornimento - 06- cosa forse? sta v. sto
skerbljenje, priskrbljenje, mozda f jeli (al, ali) moz-
pribavljenje, nabavljenje, da? zar? forse lui? -
providjenje. V. Orna morda je on? forse non
mento. lo conoscete ? - morda v.
Forno, luogo per cuocere zar ga nepoznate ? sto moz
ilpane-pec/ bocca del da (jeli mozda, al v. ali
forno - vrata od peci, pec- mozda) ga nepoznate, se
na vrata; mettere il pa forse - ako morda v. moz
ne nel forno - staviti kruh da, se mai - ako ikad.
s pec, sbraciare il forno Forsennatamente - mahnito,
razzanti pe, pertica che maneno, manenito, noro,
serve p. sbraciare - ze- munjeno, munjenito, ne-
zalj, strumento che serve svstno.
per mettere il pane nel Forsennato - mahnit, manen,
forno - lopata, p. tirare manenti, nor, munjen, mu-
a s le brace dal forno njenit, nesvstan.
-kagarica, lopata; pagare Forsennatezza - mahnitost,
la tassa el forno - piati manenost, manenitost, mu
20
FOR 306 - FOR

njenost, munjenitost, ne- tost ; p. contraforte -pod-


svst, pomama. por, premapodpor, podsta-
Forte 8t. luogo fortificato - va. V. Difficolt.
kula, sanac; p. punto Fortificare va. render forte
principale - jakost; ag. - objaciti, utvrditi, ukr-
jak, jakostan, krpak, sna- piti, pokrpiti, okrpiti,
zan, mocan, silan, cvrst, usnaziti; p. rassodare u-
cvrstan, p. bravo, ga na fortezza ecc. - utvr
gliardo - hrabren, hrabar, diti, obtvrditi, objaciti;
junaski, viteski; p. acido np. objaciti se, utvrditi
- ljut, zestok. V. Corag se ecc.
gioso. Rigoglioso. Bra Fortificazione, il fortificare
vo. Pericoloso ; av. con - objacenje, utvrdjenje, u-
forza, gagliardamente - krpljenje, pokrpljenje, o-
krpko, snazno, cvrsto, krpljenje, usnazenje. V.
zestoko, mocno, silno; p. Fortezza.
ad alta voce - na glas, Fortilizio st. - kulica, sanci.
na vas glas,jako.\. Assai. Fortino. V. Fortilizio.
Fortemente, con fortezza - Fortore, sapore, odor forte
krpko, snazno, cvrsto, acido - ljutilo, zestina.
zestoko, mocno, silno, jako, Fortuitamente - slucajno, ne-
jakostno. V. Coraggiosa nadno, iz nehote, nehotno.
mente. Grandemente. Fortuito - slucajan, nenadan,
Fortezza, astratto di forte nehotan; caso fortuito -
- jakost, snaga, snaznost, nenadni slucaj.
krpost, krpkoa, moc ; Fortume. V. Fortore.
p. virt morale - krpost, Fortuna, avvenimento ca
moc, jakost; p. cittadella suale - srca ; buona for
munita - tvrdjava, tvr- tuna! - dobra srca! Bog
dja, grad; p. sapore a- dao (Bog dal, Bog daj)
cuto - Ijutina, ljutilo, Iju- srcu ! p. condizione -po-
FOR 307 FOT

loza), stanje, stalis, stalez. tezki osudjenik v. odsudje-


V. Tumulto. Fortunale. nik, (alla galera) - galiot;
Fortunale st. burrasca - o- ag. usiljen, usilovan, pri-
luja ; terribile fortunale - maren, primoran, prinu-
strasna oluja; ag, di o djen.
dafortuna-sraicro, srtan. Forziere. V, Baule.
Fortunatamente, con fortu Foscamente, oscuram.- taru
na - srcno, srtno, per no, tmasto, mrklo, grdo;
fortuna - po srci, srcno, p. burberamente - surovo,
srtno, zgodno. neotesano.
Fortunato ag. - srcan, sr Fosco ag. di color quasi
tan. nero - tmast, taman, mr-
Forza - moc, jakost, krpost, kli, met. grd; p. neb
snaga, vlast ; forza lega bioso - oblacan; fig. p.
le - zakonita moc, - giuri tristo - zalostan, tuzan, ne-
dica - pravna moc, - arma voljan; st. p. tenebre -
ta - oruzana moc, in for tmina, tmica, tamnost,
za del conferito potere mrklina, skurina, skura-
d' uffizio - krpostju po- vina.
dljene uredovne vlasti, Fosforico - zezav, zezan, pla-
a forza - silom, siloma, niv, plamenw,fosforicki.
silomice, silovitom rukom, Fosforo - zeza, planik,fosfor.
silovitim nacinom v. pu Fossa, bucco scavato in ter
tiin; p. penetrazione - do- ra - rov, rupa, jama ; p.
piranje, razumivost. V. bucco da sepoltura - grob,
Sferzare. Violentare. jama.
Forzare. V. Sforzare. Fosso - jamina, jama; p.
Forzatamente - silom, siloma, canale - jarak, potok.
silomice. V. Forza. Fotografia -fotografia.
Forzato st. condannato (ai Fotografico - fotograficki.
lavori pubblici) - robionik, Fotografo -fotograf.
FRA 308 - FRA

Fra, tra - med, medju, (ist. krsanje, zakrhnenje, za-


eac.) izmed, izmedju (gen.) rostanje.
fra il nodo - med uzlom, Fracasso, rumore di cose
fra i piedi - med noge, che violent. si rompono -
fra i goffi - medju sove; krhnenje, p. strepito gran
fra poco - doskora, do ma de simile a quello che
la, za malo vrmena, za produce il fracassare - kr-
cas. V. Mezzo; p. fra, sanje, zakrsanje ; p. grido
frate -fra, otce, oce (ai strep. - urnebes. V. Fama.
due ultimi che si ado- Fracido. estremam. molle -
prano col solo vocativo - gnjio, gnjil, sagnjilen;
con suol aggiugnersi il p. putrefatto - smrdljiv,
nome); fra Giacomo (nom. smerdili.
o acus.) fra Jakov, fra Fragola -jagoda.
Giacomo (voc.) - fra Ja- Fragranza - miris.
kove ! otce ! Frammezzare - medjustaviti,
Fracassare ,v&.-skrsiti, skr- uloziti. V. Interporre.
sati, pokrsiti, pokrsati, Francamente - prostodusno.
smrviti, razkomadati, raz- Francescano - fratar redo
treskati, slreniti: p. met S. Franje v. Frana.
tere in rovina, in con Franco - slobodan, prost.
quasso - porazbiti, poraz- Frantumare - smerviti, raz-
bijati, pokrsati, potaci, merviti, raztreskati.
polupati; vn. p. rovina Frapporre. V. Interporre.
re - razrus'ti se, porusiti se, Frassino -jesen, jasen.
povaljati se, razvaljati se; Frate -fratar.
p. cadere con fracasso - Fratellanza - bratinstvo, p.
strmoglaviti, oboriti. amicizia - priateljstvo.
Fracassio, fracasso conti Fratellastro - polubrat, brat
nuato - krsanje ; p. fra polovni, (se fratello p.
stuono del fracasso - za- parte di padre, anche)
FRA 309 FRE

brat po otvu, (p. parte plotje, kupine; p. mac


di madre) brat po materi. chia - germ, germlje; p.
Fratello - brat, dini, bratac, discorso imbrogliato - za-
vez. brajno, brajne, braj- pleteni (zamrseni, nerazu-
ko, brajo; p. fratellino - mivi) govor.
bratic; fratello naturale - Frattanto - medjvtim, tento-
naravni brat, - uterino - u- ga, u, to doba.
trobni brat, brat po ma Fraudare. V. Defraudare.
teri, fratello di padre e Fraude - prevara, prevarba,
non di madre - brat po slparia, vuhva, vuhvenost.
otvu, fratello cugino - bra- Fraudolentemente - prevar-
tuced; vivere da fratelli no, prevarbeno, vuhveno.
- zivti bratinski v. kao Fraudolento - prevaran, pre-
bratja (brati) ; fig. p. com varben, slparski, vuhven.
pagno, intimo amico - brat, Fraudolenza. V. Fraude.
brajno, brajko, brajo, paj- Frazionare - zlomiti, odlomi-
das, komdzija; caro ami ti, razlomiti, ziamati, od
co, fammi il piacere - iamati, razlamati, razko-
dragi orate (brajne eccj madati.
cinimi ljubav ; p. simile Frazione, atto di frangere -
-jednak. zlomljenje, odlomljenje, raz-
Fraternit. V. Fratellanza. lomljenje, zlamanje, odla-
Fraterno - bratinski ; amor manje, razlamanje, raz-
frat. - bratinska ljubav. komadanje; p. frattura -
Fratesco - fratarski. razbijenje, skrsenje ; p.
Fratismo -fratarstvo. parte di una unit - od-
Fratricida - bratomornik, bra- lomak.
tomorac. Freccia - strl, strla.
Fratricidio - bratomorstvo. Frecciare - strljati, strljiti.
Fratta, luogo intrigato da Freddamente- studeno, mr
pruni, sterpi ecc. - plot, zlo, hladno ; p. senza spi
FKE 310 FRE

rito - mrtvo, krepano. Fregagione. V. Frega.


Freddezza, qualit di ci Fregare, stropicciare leg
che freddo - stndenost, ger. - trti, protrti, otrti,
studenilo, mrzlost, mr- obtrti, izterti; p. fregar
zlina. V. Pigrizia. Freddo. si attorno ad uno (p. ot
Freddo st. contrar. di cal tener favori) gnjesti se,
do - zima, studen (etii), lizati se, mazati se (oko
mrzlina, merzlost; trema v. okolo koga).
re dal - drhtati v. trepe- Fregata, nave da guerra -
tati od zime, sentire p fregada.
aver freddo - lititi v. cu Fregiamento - uresenje, na-
ti zitnu, divenir freddo - resenje, nakitjenje.
omerznuti, intirizzito dal Fregiare - uresiti, naresiti,
freddo - uternut od zime, nakititi. V. Abbellire.
agghiacciarsi pel freddo Fregio - nares, nakit, na-
- smrznuti, smrznuti se kitjaj.
od zime, il freddo ces Fremere, (delle fiere e del
sato - zima je prestala. l' uomo) urlati, ruliti, ur-
Freddo ag. - mrzal, mrzao, likati, vijati, tuliti, (del
studen ; Y acqua fredda mare) buciti, huciti ; p. rat-
voda je mrzla v. stude- tenersi - pucati od jada,
na. V. Pigro. silom uzdrzati se, skripa-
Freddura, freddo grande - ti; p. nitrire - hunjikati,
mrzlina, studenilo, stude- njistati.
nost; p. infreddatura- na- Fremito, rumore aspro di
mor, nahlad, nahlada. voce racchiusa tra le
Frega, fregagione - tarenje, fauci e mossa da passio
trenje, protarenje; p. vo ne -urlanje, rulenje, tulenje,
glia spasimata - ozuda, urlikanje, vijanje; fig. p.
pohlpa, zelja; p. frega strepito o voce (di vento) -
dei pesci - otiranje. sumenje, svicenje, zvizdanja
FRE 311 FRE

(di mare burrasc.) bucenje, p. abbondante - obilan,


bucenje, (di animali fer.) obilat.
rulenje ecc. (come primo Frequentemente - cesto, ce-
senso) (di moltitud. di gen stokrat, mnogokrat, mno-
te) buka, huka, zamor. krat, mnogo putah, gusto.
Frenare, mettere in freno Frescamente, con freddo
zauzdati, obuzdati, ozvali- moderato - hladno ; p. da
ti; fig. rattenere l'impe poco tempo - od mala, od
to - uzpreci, uzpregnuti, malo vrmena, nedavna,
uzdrzati, pridrzati. malo prie, malo prvo.
Frenesia - bs, bsnilo, bsno- Freschezza, freddo mode
ca, bsomucnost, izvan- rato - hladnost, hladnoa,
sebnost. p. rigoglio di giovent -
Frenetico - bsan, bsomucan, krpkoca, krpkost, jakost;
izvan sebe. p. vivacit - zivahnost, p.
Freno, morso dei cavalli - 1' essere nuovo - friskoa,
zvalo, zazvalo, zvalnjak, novost, novota.
zazvalnjak ; p. briglia - Fresco st. freddo tempera
uzdo ; p. ritegno - uzpre- to che rallegra e risto
gnutje, uzprezenje, uzdr- ra - hlad, ag. che ha fre
zanje, pridrzanje ; tene schezza - hladan, studen ;
re in freno - drzati pod p. rigoglioso - krpak,
uzdo (pod posluh, u te jak , obol; p. recente
mo). - nov, novotan, mlad, ne-
Frequentare - polaziti, dola- davan ; (allus. a carne,
ziti; - la scuola - polaziti pane ecc.) frizak, (ad er
uUonu. be ece.) zelen, di fresco,
Frequentazione - polazenje, poco fa-malo prie, malo
dolazenje. prvo, ne odavna.
Frequente, che si fa od ac Frescume - zelenje, zelenilo.
cade spesso - cest, gust ; Fretta - presa, presnost, hi-
FRE 312 FRU

trost, hitnja, hitrina, br- p. ciotto - golut.


zoca; p. gran prestezza I Frombolare - praati, praca-
- naglost; in fretta - hitro, riti.
brzo, naglo, presno. Fromboliere - pracar.
Frettoloso - hitar, hitren, pre- Fronda - kita, grana, dim.
san, nagal. kitica, granica.
Friggere -frigati, podfrigati, Frondoso - kitast, kitan, gra
pofrigati. nast.
Friggimento -friganje, pod- Fronte - celo ; a fronte sco
friganje, pofriganje. perta (senza rimorsi) -
Fringuello - scikun, snizar, vedrim v. otvorenim ce
snizaric. ton; a fronte (di rim-
Frittata - fritalja. petto) suprot, prama, na-
Fritto st. vivanda fritta - pram, naprama, prema
frigano; ag. frigan. (dat.) ; far fronte - proti-
Frittura, atto e modo del viti se, suprotiviti se.
friggere -friganje, podfri- Frontiera - kraina, pokrai-
ganje, pofriganje; p. co na, granica.
sa da esser fritta - friga Frontispizio - lice, nacelo, o-
ti (podfrigati, pofrigati) brazak.
se imajua stvar. Frugare - proiskati, proiski-
Frivolezza- malovaznost, ma- vati. V. Incitare.
lenkost, neznatnost, bezob- Fruire - uzivati, uziti.
zirnost, Fruizione - uzivanje.
Frivolo, di poca importan Frumento. V. Fermento.
za - malovazan, neznatan, Frumentone. V. Formen
bezobziran. tone.
Frodare - varati, hiniti, pre Frusta, sferza - siba, sibka,
variti, prevarivati. ine; p. strumento con cui
Frode -prevara, predarba. si battono i cavalli ecc. -
Frombola, fionda - praca; korbac, kurbac, bic.
FRU 313 FDG

Frustare, percuotere con de in frutti - plodovna du


frusta - sibati, sibkati, bi- ca, duca u narav ; fig.
cevati ; p. logorare, con p. rimunerazione - nada-
sumare - razdrapati, raz- renje, nadarenost, napla-
kidati, raztergati. V. Va ta, naplatjenje ; p. rendita
gabondare. annuale - ltina, godisnji
Frustraneo, inutile - nepru- dohodak; dare il capita
dan, nekoristan ; p. vano le a frutto - ukamatiti v.
- lud, uzalud. uzajmiti glavnicu , pa
Frutta, frutti - voce, voca. gare i frutti (interessi)
Frnttajuolo - vocar. platjati kamate, p. utile
Fruttare, fare o render frut - korist ; frutto del ventre
to - roditi, uroditi, p lodi o del matrimonio - rod,
ti; p. essere utile - pru- porod, plod.
diti, hasniti, hitati, baca Fucilare - strUjati, strljiti,
ti, biti koristan, prido- ustrljati, nstrljiti.
nasati. Fucilata. V. Archibugiata.
Fruttevole - plodonosan, plo- Fucilazione -strljanje, ustr-
dan, koristan. ljanje, strljenje, ustrlje-
Fruttifero - plodonosan, plo- nje.
dorodan, vocan ; albero Fucile. V. Archibugio.
fruttifero - vocka, luogo Fuciliere -pukar, puskarac.
piantato ad alberi fruttif. Fucina, luogo dove i fab
-vonjak; p. fecondo - bri bollono il ferro - ko-
plodan. vacia, zeleznara.
Fruttificare. V. Fruttare. Fuga, scampo - Mg, pobg,
Frutto, frutta, (proven. dal pobga, bgstvo, izbg ; il
l' albero) - voce ; p. albe fuggire - pobgnjenje, iz-
ro fruttifero - vocka ; p. bgnjenje, uskocenje; fuga
ogni prodotto della ter dall' arresto - uskocenje iz
ra - plod, rod; merce zatvora, - dell' arrestato -
FUG 314 FUL

uskocenje zatvorenika. Fulgidezza - sjajnost, svt-


Fagace, che fugge - bziv. lost.
V. Fuggente ; p. di bre Fulgido - sjajan, svtal.
ve durata - netrajafl, pro- Fulgore - sjajnoca, svtlja-
lazan, prolaziv, tekuc. vina.
Fugare - potrati, protrati, Fuliggine, materia nera e
otrati, raztrati, razgoniti, densa che lascia il fumo
pognati, splasiti, poplasiti, su pei camini - saje, ca-
uplasiti, razterkati, raz- dja, cadina ; p. malattia
,prsati. delle biade - snit, snt.
Fuggente - bzeci, bzajuci, Fuligginoso - sajan, cadav,
bsiv. cadast, cadljiv, ocadljiv ;
Fuggiasco st. - bzanac, sa- snitan, sntan. V. Fulig
krivalac, (p. recluta fug- gine.
git. come sopra, e) no- Fulminante ag. che fulmi
vacki bzanac. na - trljaju, trskajuc,
Fuggire, partire rattamente munje; p. che scoppia
- pobgnuti, pobci, izb- con rumore simile a quel
gnuti, izbci, uskociti, vez. lo del fulmine - gromo-
ocistiti pete, ocistiti se, o- vit, gromovan; p. che uc
snaziti se, ofuknuti se, po- cide all' istante - smrlan,
brati se; p. evitare - u- usmertan,smrtovan, smr-
kloniti, odstraniti, izb- tonosan; colpo fulm. -
gnuti, izbci, preduprditi, smrtni (smrtonosni ecc.j
predusrti. udarac; st. p. capsula -
Fuggita - pobgnutje, izb- kapsul, kapula; p. stec
gnutje, uskocnja. chetto fosfor., zolfanello -
Fulgente - sjajuci, svajuci, - zezica.
blskajuci, svtljujuci. Fulminare, percuotere col
Fulgere - sjati, snati, bl- fulmine - strUjati, strpi
skati, svtliti. ti, ustrljiti, gromom uda
FUL 315 -- FUN

riti trskati, zatrskati ; funebre - posmrtni govor


p. battere con tiri di can posmrtnica.
none - strljati, strljiti, Funerale - sprovod, pogreb,
topovima udarati; p. adi posmrtnica, zadusnica,
rarsi oltre misura - raz- zalobna svetcanost; spese
ljutiti se, razjariti se, sa- del fun. - posmrtni v. za-
gradati. duni troskovi; ag. V. Fu
Fulmine - grom, strI, strla, nereo.
munja, trs, trsk. Funereo - sprovodan, pogre-
Fumare, fare o mandar fu ban, mrtvacki, posmrtan.
mo - dimiti, kuriti, p. in Funesto- zlosrtan, zlosran,
cominciar far fumo - za- nesrtan, nesrecan, udesan,
dimiti, zakuriti; p. fama- neugodan, koban.
re il tabacco - pusiti, pa Fungere - sluziti, sluzbovati,
liti, zapusiti, zapaliti; fu trati sluzbu; - come im
mare tabacco - pusiti du- piegato - sluziti kao cinov-
han v. tabak, fumare la nik. V. Funzionare.
pipa - pusiti v. paliti Fungibile. V. Cosa.
lulu. Fungo - pecurka, picurka,
Fumatore - pusilac. pecurva, picurva, pecurak,
Fumo , vapore che esala picurak.
da materie che abbrucia Fungoso - pecurast, pecur-
no, o che sono calde, e kast, pecuran, picurast,
fig. p superbia - dim. picurkast, picuran.
Funambolo - konopoigralac, Funzionare - sluziti, sluzbo
konopohodac. vati, uredovati, poslovati.
Fune - konop, konopac; p. Funzionario - cinovnik, sluz-
fune" di corteccia d' albe benik, sluzbovnik, urednik,
ro - licina. uredovnik; pubblico funz.
Funebre - posmrtan, zadu- -javni cinovnik.
san, zaloban ; orazione Funzione, incombenza- po
FUO 316 FUR

slovanje, sluzba, sluzbova- Furfante st. persona di


nje, dlatnost, uredovanje; mall'affare - lopov, zlobnik,
funz. giudiziaria - sudbe- huncut, ob^enjak; p. men
no poslovanje; p. solen dace - varalica, varalac,
nit eccles. - sluzba bo- slpac. V. Vile.
zja ; p. cerimonia solen Furfanteria, azione da fur
ne - svetcanost, svetkovina, fante - lopovstina, zlobnost,
svetkovanje ; p. funzione huncutaria, slparia.
organ. - gibanje, kretanje. Furia, veemenza impetuo
Fuoco - oganj, vatra ; p. fuo sa - bsnoca, bsnilo, bs,
chi che sogliono farsi mahnitost ; p. smania ec-
in campagna durante al cess. - pojd, pojdljivost;
cune festivit - kres. p. gran fretta - naglost,
Fuocoso - ognjevit, ognjenit, presnost, preilnoa, hitrost,
vatren, plamtec. hitrina; p. furie inferna
Fuora, opposto di dentro - li - srde paklene. '
van, vani, vanka, izvan, Furibondo - mahnit, bsan.
na dvor, na polje; cac Furioso, pieno di furia- b
ciar fuori di casa - izt- san, mahnit; p. bestiale
rati izvan kuce; p. oltre - zivinski, zivotinski, div-
- prko, osim, izvan, raz- lji ; p. impetuoso -nagal.
ma. razmi (gen.) ; fuori Furore, rabbia - bs, bsnilo.
del bene - osim dobra, fuo bsnoca, mahnitost; p. ar
ri del male - izvan zla; dore eccessivo nell' ope
av. p. nella parte eter rare - naglost, p. somma
na - vani, van, vanka, in velocit - velika presnost
vana. V. Contro. v. presnoca, hitrina, hi
Fuorch. V. Eccetto. trost; p. amore veemen
Fuoruscito - izseljenik. te - strasna ljubav, met.
Furberia. V. Malizia. febra, ljubomor.
Furbo. V. Astuto. Furto - kradnja, kradbina,
FUS 317 GAB

taibina ; crimine di furto na; i futuri, i posteri


- zlocin kradnje. potomci.
Fuscello - brstina, dim. br-
stinica, trun, trunak.
Fusibile - topiv, stopiv, iz-
topiv, taliv, staliv, iztaliv,
razlopiv, raztaliv, izlvan,
G.
stociv.
Fusione - topljenje, stoplje- Gabbamento - varanje, pre-
nje, iztopljenje, talenje, sta- varenje.
lenje, iztalenje, raztoplje- Gabbamondo - varalac, va-
nje, raztalenje, izlijenje, ralica, slpac, slparac.
izlvanje, razlijenje, sto- Gabbano - kabanica, kaban.
cenje. Gabbare va. - varati, preva
Fuso st. - vreteno ; ag. p. riti; vn. p. burlare - ru
liquefatto - stopljen, izto- gati se.
pljen, staljen, iztaljen, raz- Gabbia, arnese p. rinchiu
topljen, raztaljen, izlijen, dervi uccelli vivi - gajba,
stocen. kajba, dim. gajbica, kaj-
Fusto (d' albero) - panj, ko- bica, aum. o vecchia gab
ren, stup, trup ; p. estre bia - gajbina, kajbina, p.
mit della gola del ca strumento di corda d' er
mino - dimnjak, dimnik, ba in cui si mettono le
dimnica. V. Corpora olive infrante p. istrin-
tura. gerle ,sporta; p. gabbia
Futile. V. Frivolo. che si adatta al capo dei
Futilit. V. Frivolezza. giamenti ecc. - kosic, na-
Futuro ag. - buduc, dojdu; gubnjak, p. gabbia della
futuro contratto - buduca nave - gabia.
pogodba, tempi futuri - Gabbiere - gabir.
dojduca v. buduca vrme- Gabella. V. Dazio.
GAB 31 GAL

Gabinetto, stanzino da scri nost, udvornost ; p. civet


vere - pisaonica, pisarni- teria - gizdavost, nagizda-
ca; p. stanzino da studio vost ; p. mercanziuola di
o lettura - citaonica; p. lusso ecc. - kitnica, na-
armadietto da conserva kitnica, naresnica.
re cose preziose - shra- Galantuomo, uomo onesto
nionica; p. segretaria di ecc. - posfenjak, posten co-
Stato, o Ministero - mi- vk.
nistarstvo, ministrstvo, Galateo, libro che insegna
popciteljstvo. civili costumi- galatej; P-
Gagliardamente - hrabro, le buone creanze stesse
hrabreno, duevno, juna- - otesanost, uljudnost, u-
ki, junacki, muzki, muski. dvornost.
Gagliardia- hrabrost, hrabre- Galea. V. Galera.
nost, muzevnost, duxevnost. Galeotta - galijica.
Gagliardo - hrabar, hrabren, Galeotto, condan. alia ga
dusevan, junaski, junacki. lera - galiot. V. Noc
Gajezza - veselje, radost. chiere.
Gajo, ilare - vesel, veseo, ra- Galera - galia, katarga ; con
dostan; p. vivace - ziva- dannare alla galera - osu-
han, ziv. diti na, galiu v. na veslo.
Galante, manieroso nel con Galleggiamento - plivanje,
versare, e p. piacevole, plavanje, plovenje.
grazioso - otesan, uljudan, Galleggiante - plivajuc, pla-
udvoran; p. vestito con vajuc, plovec.
ricercatezza - gizdav, na- Galleggiare - plivati, piova
qizdan, nakitjen, naresen; ti, ploviti.
p. fatto con grazia - kra- Galletto dim. di gallo -
san, uzorit. petesic, pvcic, kokotic.
Galanteria, garbo e gentil. Gallicano, aggiunto del cle
nel tratto - otesanost, uljud- ro e della chiesa di Fran-
GAL 319 GAL

eia - galicki, galikanski. Gallinaio - kokosisce, kokos-


V. Gallico. njak, kokosar, kokosarni-
Gallicismo -francuzstvo. ca, kotac.
Gallico - francuzki, franceski. Gallinella - kokosica.
. Gallina - kokos, dim. kokosica, Gallo - peteh, pteo, pvac,
gallina giovine - piplica, kokot, dim, petesic, pv-
puljica, kokosica, mlada ko cic? kokotic; gallo selva
kos, gallina grande, e vec tico - divlji v. diblji peteh,
chia gal. - kokoina ; del divlji kokot, voce del gal
la gallina - kokosji, koko- lo - kukurik, kukurikanje,
e, kokosice, puljice; uovo kukuricenje, il gal. canta
di gallina -jaje od kokose, - peteh kukurice, cant -
jaje kokosje v. kokosevo, la peteh je kukurikao (kuku-
gal. chioccia - kokos skljoca rikal, zakukurikao) ; p. gal
v. kvocka, la gal. fa l'uovo lo d'India. V. Gallinaccio.
- kokos nese, ha fatto l'uo Gallone, guarnizione d' oro,
vo - kokos je nesla, la argento ecc. - krag, ures ;
gal. sulle uova - kokos gal. d' oro - zlatni krag,
je na sdilu v. na jaja, gal. d' argento - sreberni
cantare della gal. dopo krag , p. misura inglese
fatto l' uovo - kokodakati, - galun. V. Fianco.
kokodekati, il cantare - ko- Galoppare - paliati, ici na
kodakanje, kokodacenje, ko- paliu, trcati, trciti.
kodekanje, kokodecenje, vo Galoppo, il galoppare -palia-
ce colla quale si caccia nje, idenje na paliu, tr-
no via le gal. - us, t, s, cenje, trcanje; p. cor
colla quale si chiamano so pi veloce del trotto
- ti ti ti, pi pi pi, uk - palia.
uk, uk. Galvanico - galvanicki.
Gallinaccio - puran, purman, Galvanismo - galvanizam.
,pura, tuka. Galvanizzare - galvanizirati.
GAM 320 - GAR

Gamba - noga, p. sined. pe nel pi. p. bocca d' una


to, dim. nozica, petica ; morsa per afferrare o
aver buona gamba - biti stringere - zubi.
lak, imati lake pete, rom Gancio, (piccolo) - kucica,
pere la gamba - skrsiti kucalica, kopca (pi gran
v izkrsiti nogu, slargare de, come rampino) - dra-
le gambe - siriti v. .razsi- kmar, drekmar, (di legno)
riti noge, slargarle nel- kljuka.
T atto di cadere - razkra- Ganghero, (delle porte e
citi se, razkreciti se; p. finestre) - stozer, zglob ;
darla a gambe. V. Fug p. piccolo strumento di
gire. fil di ferro adunco che
Gambero - kozica, koska, serve p. affibbiare - kop
gambor. ca, kucica, kucalica, klju-
Gambettare - mahati noga- cica ; uscir dai gangheri,
mi, met. kopitati, kombi- arrabbiarsi - razjariti se,
cati, koprcati, skoprcati. pobsniti, ici skoro izvan
Gambetto, dare il gambet sebe, razljutiti ne.
to - nogu podvrci v. pod- Ganimede - gizdalica, giz-
metnuti (ciju v. komu), dala.
V. Danneggiare. Gara - natcaj, natcanje ;
Gambo, stelo sul quale si entrare in gara - natcati
reggono le foglie e i ra se, ivi usporeda (uzpo-
mi delle erbe - koren, ko- red, spored) jedan drugo-
can; p. termine generico mu; p. disputa - prego-
del picciuolo delle foglie vor, prigovor, pregovara-
e del peduncolo dei fio nje, prigovaranje, karba,
ri e dei funghi - koren, inada, inad. inat ; entrar
rep ; p. asta delle lette in gara (disputa) - pre-
re - stup, stupic. govarati se, prigovarati
Ganascia, mascella - laloka ; se, inaditi se, incidati se,
GAR 321 GAR

karati se, prepirati se, Garetta - straznica.


preganjati se. Gargarismo, liquido p. gar
Garante. V. Fideiussore. garizzare - gergorilo, p.
Garantia. V. Garanzia. 1' atto del gargariz. -ger-
Garantire -jamciti, jemciti, gotanje, grgoanje, gr-
ujamciti, ujetnciti, osgu~ gutanje, grgorenje.
rati, dati v. podati sgur- Gargarizzare - gergotati, gr-
nost (jamstvo, jemstvo), goati, gergutati, grgoriti.
biti poruk v. za poruka. Garofano - garoful, garo/al,
Garanzia -jemstvo, jamstvo, garofao.
sgurnost, jamcevina. V. Garrire (degli uccelli) zu-
Fidejussione. boriti, zuberiti.
Garbare, piacere - dopata Garrimento (degli uccelli)
ti, dopasti, ugadjati, ugo- zubor, zuber, zuborenje,
diti, ici v. biti po volji, zuberenje, (lo sgridare)
omiliti. V. Gustare. karanje, grozenje, (il con
Garbo, leggiadria - gizda- tendere) prigovaranje, pre-
vost, p. delicatezza, gra govaranje, prehtanje, pre-
zia - uljudnost, otesanost, piranje, preganjanje, inade-
udvornost; aver garbo - nje, inadanje.
biti uljudan (otesan, udvo- Garrire (degli uccelli) zu-
ran) udvarati , udvora- boriti, zuberiti, pvati; p.
vati, uomo di garbo, o- sgridare minacciando -ka
norato) - posten ovk, rati, ukoriti, groziti se. V.
(compito negli atti) - co Contendere. Gara.
vk udvoran, otesan ulju Garrito - zubor, zuber, zu
dan. borenje, zuberenje.
Garbuglio - pletka, spletka, Garzone, fanciullo dai sette
slparia. ai quattord. anni - decko,
Gareggiare. V. Competere. fantina, fanti, mladic,
Contendere. Gara. mladenac, podraslic; p.
21
GAS 322 GEL

chi va a stare con altri p. Gaudio -radost, veselje.


lavorare - dtte, kalfa, se- Gaudiosamente - radostno,
grt; garzone sarto -kro- veselo.
jacki kalfa. Gaudioso - radostan, rado-
Gas - plin, plina. san, vesei, veseo.
Gasometro -plinomr. Gaz ecc. V. Gas.
Gasoso - plinast, plinav. Gazza, uccello - sojka, soja,
Gastigamatti. V. Bastone. svraka.
Gastigare. V. Castigare ecc. Gazzella - divlja kozica, ga-
Gatta - macka, maka, dim. zela.
macka, mackica, maskica, Gazzetta, foglio di novelle
aum. mackina, ma$ki7ia, ve- ecc. - casopis, novine, zur-
lika v. strasna macka, del nal, gazeta; redattore della
gatto -macji, mackin, mas- gaz. - urednik v ucrednik
kin, od macke ; gatta cieca casopisa ecc., p. moneta
(giuoco fanciullesco) - sl ant. vetiez. - gazeta.
pi mU, voce con cui si Gazzettiere. V. Giornalista.
chiamano i gatti - mi* mie, Gelare - polediti, zlediti, o-
misa misa, (cori cui si lediti, omerznuti, smerznu-
cacciano via) sic, muis, ti, lediti se, polediti se,
bic, qui gatta ci cova - elediti se, olediti se, omer
tu zec lezi, chi di gatta znuti se, smrznuti se.
nasce sorci piglia - koji Gelata - poledica, poledvica.
se od macke rodi, misi lo- V. Gello.
i, comperare la gatta Gelatina - zaladia.
(il gatto) in sacco - ku- Gelatinoso - zaladijski, zala-
piti macku u mhu, guar dijan.
darsi come cane e gatto Gelato ag. - leden, zleden,
- gledati se kao pas i poleden, oleden, smrznut,
macka. omrznut.
Gatto - macak. V Gatta. Gelo, eccesso di freddo -
GEL 323 GEN

studen, mraz, velika zima, Gemino ag. V. Doppio.


p. ghiaccio - led. Gemito - suzenje, jecanje,
Gelosia - ljubomor, ljubomor- jaukanje, (del mare) bu-
no$t, Ijubomorstvo, ljubo- cenje, hucenje, (degli uc
sumnja. V. Invidia. celli) mili v. sladki zu-
Geloso - ljubomoran, ljubo- bor (zuber, zuborerye, zu-
morstven, ljubosumnjiv . berenje).
Gelso - murva, dud. Gemma, nome di tutte le
Gelsomino - jasomin, jasmin, pietre preziose -biser, dra-
jelamin. gi kamen v. kamik, sjanik,
Gemebondo - suzeci, jecajuci, adidjar; ornar di gemme -
jaukajuci. obiseriti, pobiseriti, podra-
Gemello st. - dvojak ; ge gokameniti, odragokameni-
melli - dvojci; ag. V. Dop ti ; p. occhi delle penne
pio. del pavone - oko ; p. bot
Gemente. V. Gemebondo. tone gi sviluppato del
Gemere, versar sottilm. le piante -pupak ; le gem
gocce d' acqna ecc. - su- me - pupje, pupja, pupi.
ziti ; p. lamentarsi flebil Gendarme - oruznik, cetnik,
mente - jecati, jaukati ; p. zandar.
rumoreggiar del mare - Gendarmeria - oruzanstvo,
buciti, huciti; p. flebile oruznictvo, cetnictvo, zan-
cantare di alcuni uccelli darmaria.
- milo v. stladko zuboriti Genealogia - nalik. nalicje,
(znberiti). V. Piagnere. rodoslovje.
Geminare - duplati, podu- Genealogico - nalican, nali-
plati, oduplati, preduplati. cast, rodoslovan. V. Al
Geminazione - duplanje, po- bero.
duplanje, oduplanje, pre- Genealogista - rodoslovac.
duplanje. Generalato - nadpukovnictvo,
Gemini, gemelli - dvojci. jeneralat, gjeneralat, jene-
GEN 324 GEN

ralstvo, gjeneralstvo, glav- p. razza - rod, porod, rod-


nictvo. stvo, rodovina, pleme, ko-
Generale ag. che appartie lno ; p. sorta, qualit -
ne al genere - obci, sve- vrsi, vrsta, /eia. V.Oi-
obci; gen. procara - obce scendenza ecc.
pvnomoje v. punovlastje ; Genere, et. ci che co
8t. p. uffiziale superiore mune a pi specie, che
al colonnello - nadpnkov- contiene molte specie -
nik,jeneral, gjeneral, glav- obenitost ; in genere - u
nik; battere la generale obce; p. sorta, qualit -
- zvati na oruzje ; p. ge vrst, vrsta, fela; di che
nerale d' un ordine (re genere ? - koje vrsti t al-
ligioso) jeneral reda. lus. a maseh. o fem. -
Generalissimo et. - nadvoj- spol, pleme, rod; di che
voda, glavni nadpukovnik, genere ? - kojega spola
glavni jeneral, nadglaonik. (plemena, roda) ? di gene
Generalit, qualit di ci re maschile e femminile
che generale - obceni- muzkoga i zenskoga spola;
tost; p. moltitudine - mnoz- genere umano - narod co-
tvo, mnozina, veci dio; p. vcanski, narod, ljudstvo,
classe dei generali - nad- ljustvo, svt.
pukovnictvo, jeneralatstvo, Generico - obci, sveobci.
gjeneralatstvo. Genero, st. - zet.
Generalmente - u obce, p. Generosit - veledusnost, ve-
secondo il costume - na- ledusje, velikodusnost, ve-
vadno, polag navade. likoduste. V. Liberalit.
Generare - roditi, poroditi, Generoso - veledusan, veli-
uroditi. V. Cagionare. kodusan. V. Liberale.
Generazione, atto del ge Genesi - genesi.
nerare - rodjenje, radja- Gengiva - desena, gengive -
nje, porodjenje, urodjenje; deseni (ih)
GEN 325 GEN

Genia - celjadina. V. Gen izmet puka, potiscenci. V.


taglia. Canaglia.
Genio, ingegno atto a gran Gente -.narod, puk, svt,
di creazioni - veleum; p. Ijudstvo, ljustvo, ljudi.
inclinazione - cud, zelja ; Gentildonna - vlastelinka,
p. divinit tutelare - cu- plemkinja, velikasica.
varrk, p. spirito buono Gentile ag. di stirpe nob.
- duh cisti, cattivo - duh plgmenti, blagorodan, bla-
necisti; corpo del genio gorodjen; p. manieroso,
militare - vojno-mrnicko urbano -skladan, uljudan,
tlo v. umomrnicko tlo. udvoran, uzorit, otesan ;
V. Natura. Indole. Ca st. p. Pagano - poganin.
rattere. Gentilesimo - poganstvo.
Genitale - rodan, rodeo ; p. Gentilezza, qualit di ci
nuziale - eniiben. che gentile- plemenitost,
Genitivo, st. (caso) - rodi- blagorodnost, blagorodje-
teljnipadez; ag. roditeljan. nost; p. nobilt di tratto
Genito st. - rodjenik, ag. - skladnost, uljudnost, ud-
rodjen. V. Unigenito. vornost, uzoritost, otesa-
Genitore - roditelj, porodi- nost; con uifiziosa gen
telj, otac ; genitori - rodi- tilezza - sluzbeno-uljudno,
telji, poroditelji, otac i mat, sluzbenom uljudnostju.
stariji. Gentilizio ag. della fami
Genitrice - roditeljica, poro- glia - obiteljan, obitelji;
diteljica, mat, mati, ma- armi gentilizie - grb, o-
ter. biteljni grb ; p. dell' agna
Genitura - rodjenost, rodnost, zione - muzkorodan, mu-
porodjenost, porodnott. V. skorodan, muskorodjen.
Generazione. Gentilmente -plemenito, bla-
Gennajo, Gennaro - Scanj. gorodno, uljudno, skladno,
Gentaglia, infima plebe - udvorno, uzorito, otesano.
GEN 326 GEO

V. Gentilezza. Geometra -zemljomrac, zem-


Gentiluomo - vlastelin, ple- ljomr, zemljomrnik.
menitas, plemenik, plemie. Geometria- zemljomrje, zem
Genuflessione, atto di ge ljomrnost, geometria.
nuflettersi - klecenje, klje- Geometricamente - geome
cenje, klecanje; p. ingi tricki.
nocchiamento - kleknutje, Geometrico - geometricki;
pokleknutje. calcolo geom. -geometricki
Genuflesso - kleknut, pokle- racun.
knut, stojeci na kolna ; Geometrizzare, far da geo
stare genuflesso - klecati, metra - zemljomriti, geo-
stati na kolna. metrizirati ; fig. p. por
Genuflettersi - kleknuti, klje- tarsi esattissimam. in u-
knuti, pokleknuti, poklje? na cosa - tocno vladati te
knuti. V. Genuflesso. v. ponasati se.
Genuino - prav, pravotan, Georgica -georgika, poljodl-
istinit, naravan. stvena psan.
Geodesia - zemljomrnost. Georgico - georgicki.
Geografia - zemljopisje, zem- Gerarca - nadcrkovnik, su
ljopis. premo gerarca, Papa -
Geografico - zemljopisan. V. Sv. Qtac Papa, Papa.
Carta. Gerarchia, ordine tra gli
Geografo - zemljopisac. angeli - andjeoski v. an-
Geologia - zemljoslovje, geo djelskizbor, zbor andjelah;
logia, p. gradi dello stato ec
Geologico - zemljoslovan, clesiastico - crkveni zbor
geologicki. v. red. , .
Geologo - zemljoslovac, geo- Gerarchico ag. - andjelski,
log. ,,..-. -,:! . I andjeoski, nebeski, rajski,
Geomante - kopnogatalac. crkveni, cerkovni. V. Ge
Geomanzia - kopnogatanje. rarchia.
GER 327 GES

Gergo, sorta di parlare o- onUadak, rozdje ; p. rami-


scuro - kozarski govor v. cello che esce dalla ra
divan; parlare in gergo dice d' nn giovine albe
- kozarski govorti v. d- ro - pilic.
vaniti, kozariti. Gerocomio - zavod nemoc-
Gerla, arnese p. portar pa nikah.
ne dietro le spalle - kos, Geroglifico st. - zlamenopis-
krosnja. je; ag. zlamenopisni, ge
Gerlino, dim. di gerla - to roglifica.
ste, krosvjaca; p. arnese Gesso - zes,. sadra.
da portar carbone , e Gessoso - zesav, zesast, sa-
misura di quanto contie drav, sadrast.
ne nn gerlino - kos, korba. Gesta, azioni grandi e me
Germana - krvna Vj prava morabili - slavni v. velo-
sestra. duni cini (dla), nezabo-
Germano - pravi brat, brat ravni cini, p. imprese -
po otvu i po materi. poduzetja; p. fatti - cini,
Germe, primo sviluppo del dla.
la pianta - klica, kljica, Gestione - uprava, upravlja-
zametak, zivalj. V. Ger nje.
moglio; p. principio - Gestire - maItati, rukomahati.
pocetak, zacetak ; p. figlio Gesto, atto delle membra
o discendente - sin, poto- e principal. delle braccia
mac, potomak. V. Stirpe. e delle mani - mah, ruko-
Germogliare - klicati, kljica- mah, rukomahanje, ruko-
ti, niknuti, meati, spuscati, micanje; p. impresa - po-
spuscevati, hitati v. baca duzetje, p. fatto glorioso
ti van. - slaoni (veleduni, nezabo-
Germoglio, ramicello che ravni) cin v. dla.
esce dalla gemma degli Ges - Isus, Jsus hukrst.
alberi - izdanak, mladica, Gesuita - gezuit, gezuita, je
GET 328 GI

zuit ecc. Ghisa - rudozelezo.


Gettare, rimuover da s - Gi, per lo passato -jur,
hititi, baciti, odbaciti, od jurve, vec, vece, p. infino
iatiti, vra, odvrci; p. ad ora - dosad, do ovo
formare , parlandosi di doba, do danas; p. da o-
campane ecc. - lti, leva ra - od sad, od sada, od
ti, izlti, izlvati; gettare ste. V. Ormai.
un ponte - podignuti v. Giacch. V. Dacch.
sagraditi most. V. Scaglia Giacchetta - dolama.
re. Vomitare. Versare. Giacente, che giace - lezeci;
Avventarsi. p. situato - stavljen, po-
Ghiacciaja - ledenica, lede- stavljen, nalazeci se.
triste. Giacere vn. stare col cor
Ghiacciare - olediti, siediti, po disteso - lezati, met.
polediti, smsrznuti, smr- pocivati, stati; giacere sul
zniti, olediti se ecc. fianco - lezati na bok, - su
Ghiaccio - led. pino (sulla schiena) - le
Ghiaja - pesak. zati naznak (na uznak,
Ghiajoso - peskovit. gore trbuhom, na hrbat
Ghianda - zelud. v. na skinu); np. p.
Ghiotto - hlpiv, pohlpiv. sdrajarsi - leci, leci se, po-
V. Curioso. leci se, protegnuti se.
Ghiottone - pohlpljivac, po- Giaciglio, luogo su cui si
irljivac, zderalica. giace - lezise, leziste, met.
Ghiottoneria - pohlpivost, pocivalo, pocivalisce, po-
pohlpstvo, pozrljivost. civaliste; p. covile -post-
Ghirlanda - vnac, met. bru ljica, met. brlog.
na, krunica. Giacimento - lezanje, lezenje,
Ghirlandare - vncati, ovn- met. pocivanje, stanje.
cati, met. kruniti, okru- Giacinto, pianta e fiore -
niti. carevi, carevak, p. pie
GI 329 GIN
tra preziosa - hiacint, dra- Gigante - orias, met. goro-
stas, feto, oriaica, goro-
Giacitura - lezanje, met. po- stasica.
ivanje, stanje. Giganteggiare - oriasiti, go-
Giacobinismo - jakobinizam, rostasiti.
pretrano republikanstvo. Gigantesco - oriasan, aria-
Giacobino, ps.rtigiano del ski, gorostasan.
giacobinismo - jakobita, Giglio, fiore -ljiljan, liljan;
jakobinist, pretrenti repu- p. candore - bloca.
blikanac; nel pi. p. Do Gil. V. Giubbetto.
menicani - jakobini, do Ginepra, coccola di ginep.
menicani, domenikanci. - smrkuljic, smrkulja,
Giallastro - zutosmran, zu- smrktnja, smrkuljic, smr-
tomrast, grubozut, gru- kulja, smrkinja, borovica.
bozutan, grubozutast. Gineprajo -smrkoviste, mre-
Gialletto - zutav, zutjahan. kovite, borovnjak.
Giallezza - zutost, zutina. Ginepro - smrka, smrc, smr-
Giallo ag. - zut, zlatobojan; ka,smrc, borovica; legno
8t. ZUtilo. di ginep. - smrkovina,
Giallognolo - ztstast, zutkast. smrkovina, drvo od smr-
Giammai - nikad, nikada, ke, borovina, vino di ginep.
nigda, igda, ikad, ikada, - smrkovaca.
ikadar, ikadare, u nijed- Ginestra- bniestra, banestra.
nom vrmenu. Ginnasio - gimnazij, gimna-
Giannizzero -janjicar. zium, uciliste.
Giardiniere - vertlar, per- Ginnastica - gimnastika.
vojnik. Ginnastico - gimnasticki.
Giardino - crt, vertao, ver- Ginocchio - kolno; a nude
tal, perivoj, vocnjak. ginocchia - na gole v gola
Giava - spravionica. koUna.
Giavellotto - strii. Ginocchione, ginocchioni -
GIO 330 GIO

na kolna, klecec, sklonje- - biernjak, adidjar, sja


no, poklonjeno. nik ; p. persona caramen
Giocare - igrati. te amata - ljuba, ljubak,
Giocolare vn. - igralkati. met. oko. V. Galanteria.
Giocondit - blagoradost, ra- Giornale st. libro nel quale
. dostivost, radost, veselje. si notano di per di le
Giocondo - blagoradostan, partite dei negozj - dnev-
blagoradan,radostivau, ra- nik,' -di cassa - blagajnic-
dostan, vesel, veseo. ki dnevnik, chiudere il
Giocoso, festevole, faceto - gior. -.zakljuciti dnevnik;
saliv, salan, smsan, p. da p. libretto delle spese
boria - porugiv, porugljiv. di famiglia - knjizica obi-
Giogo , strumento col teljnih (kunih, domanIi)
quale si congiungono i racunah; p. registro del
buoi, e met. p. servit - piloto (giornale di bor
jaram; p. sommit dei do) - pomorski dnevnik,
monti - vrh, vrhunac, knjiga pomorskih dogodja-
vrst (brdah, planinah). jah, p. libro d' intima
Gioire - radovati se, uzra- zioni - urncbeni dnevnik,
dovati se, veseliti se. urucna (uruciteljna, unte-
Gioja, ineffabile allegrezza bena) knjiga; firmato gior
- neizmrna v. neizreciva nale - podpisani v. potvr-
radost (veselje). V. Gio djeni dnevnik. V. Gaz
condit; p. cosa prezio zetta.
sa - dragocnost ; p. gem Giornale ag. - dnevan, dnev-
ma - biser, sjanik, adidjar; ski, danji.
p. circolo che circonda Giornaliere, operajo - te-
la bocca del cannone , zak, rabotnik, rabadzija.
kolobar, kolumbar. V. Diurnista.
Giojelliere - bisrnik. Giornaliero - sagdanji, sa-
Giojello, ornam. di pi gioje kidanji. ,,,, . . '
G10 -- 331 GIO
Giornalismo - novinarstvo, ag. ndad, mladjahan, mla-
casopistvo, zurnalizam. dostan, mladosan ; nomo
Giornalista - novinar, casopis- giovane - mladi covk.
nik, casopisatelj, zurnalist. Giovanezza. V. Giovent.
Giornalistico - novinartki, a- Giovanile - mlad, mladjahan,
sopisan, casopisnicki, zur- mladostan, mladosan; nel-
nalski. 1' et giovanile - u mla-
Giornalmente - svaki dan, doj (mladjahnoj eccj dobi.
saki dan, svakdano. Giovanotto, giovinotto -
Giornata. V. Giorno. Bat krpki (lpi) mladic.
taglia. Giovare va. dar ajuto - po-
Giorno - dan, dnev ; entro moci, pomagati, pruditi,
giorni otto - u (do, za) hasniti, dati pomo; vn.
osan danah, entro il ter orti koristan, sluziti; np.
mine di giorni tre - u ro- p. valersi - sluziti se, po-
ku triuh danah; di un sluziti se, upotrbiti. V.
giorno - jednodnevan, jed- Dilettare.
nog dana v. dneva, di Gioved - cetvrtak, cetrtak.
due giorni - dvodnevan, Giovenca - junjica, junica.
di tre - trodnevan ecc. ; Giovenco - junjac, junac, ju-
digiano di tre giorni - ne (eta), junje, juncac.
trodnevni post, da giorno Giovent, giovinezza - mla-
in giorno - od dana do dost, mladjenstvo, mladic-
dana, V altro giorno - n- tvo, mlado doba, mladi
ki dan, tatto il giorno - dm, odraslost; p. quanti
oas v. cIi dan, per tat t di giovani - mladez,
to il giorno - po vas v. mladoscina, omladina, mia-
po cli dan. dici, mladenci.
Giovane st. giovine - mladic, Giovevole - koristan, ptttdan,
mladenac, mladac; giovane prudiv, hasnovit, od pomoci.
di negozio - segert, mladic; Gioviale - ugodljiv, ugodan,
GIO 332 GIT

blag, veseo, vesel, veseo i girata della cambiale -


ugodan. krenutje. V. Indossamene.
Giovialit - ugodljivost, u- Giratario - kretotmik. V. In
godnost, blagost, veselost. dossato.
Giovine. V. Giovane. Giravolta - vrtenje, zaver-
Giovinezza. V. Giovent. tenje, okolisanje.
Giraffa - gira/a. Giro. V. Cerchio ; p. rivo-
Giramondo. V. Girovago. glimento -obratjanje, obr-
Girandola - vrtionica, vr- njenje, krtanje, okretanje,
tenica, svijavica. okritjanje, okrenjenje; p.
Girante ag. che gira - v'er giro della cambiale -kret,
teci, kretajuci, obraajui, p. viaggio che si fa in
obrnjivajuci, p. girante varj lnoghi - obajdjenje,
cambiario ; st. - kretnik. obhodjenje; ho fatto un
V. Indossante. giro - obasao san, p. in
Girare, muovere in giro - giro. V. Intorno.
obracati, kretati, okretati; Giromanzia - krugogatanje,
p. trasmutare - obmuti, kruglogatanje.
preobmuti; p. circonda Girovago ag. - klateci; st. p.
re - obkoliti, obkruziti, p. esercitante il commercio
vogliere - krenuti, akrenu- girovago - kucarac; com
ti; girare la cambiale - mercio girovago - kuca-
krenuti mnicu (na koga). renje. V. Vagabondo.
V. Indossare. Gita, andata - posastje, od-
Girasole, pianta - suncenik, sastje, odhod; p. viaggio
suncenica. di pnbbl. impiegati nella
Girata, giramento - obraca- loro giurisdizione - puto-
nje, krtanje, okretanje, o- vanje, odputovanje.
brnjenje,preobmjenje, ob- Gittata, il gittare - hitjenje,
kolenje, obkruzenje; p. vol bacenje, vrzenje ; una git
tata - krenutje, okrenutje ; tata di mano - hitac.
GI 333 GI

Gi, abbasso - dole, natia, krojiti v. uciniti sud; p.


na tlo; su e gi - gor i essere di parere - suditi,
dol; p. a fondo -no dno. mislti, biti mnenja. V.
Giubba, vesta da nomo e Condannare.
da donna che anticam. Giudicato ag. - sudjen, od-
si teneva di sotto - pod- sudjen, osudjen, presudjen,
haljina ; p. vesta da no odluen; st. p. uffizio del
mo, colle falde da dietro giudice - sudstvo, p. giu
- velada, frak, flajda; p. dizio-sud; sentenza pas
chioma del leone - runo, sata in giudicato - pravo-
del cavallo ecc. - grive. mona presuda; passare
Giubetto, gil - koret, pr- in giudicato - pravomoc-
sluk. nim postati, postici v. za-
Giubileo - jubilej. dobiti zakonitu krpost v.
Giubilante - radujui se, uz- moc. V. Giurisdizione.
radujuci se. Giudice - sudac ; giud. in
Giubilare, sommamente al quirente - iztrazni v. iztra-
legrarsi - radovati se, uz- ziteljni sudac, - di pace -
radovati se. V. Pensio sudac mira, - curiale - dr-
nare. zavni sudac, - competente
Giubilo - radost. - nadlezni sudac, - ordina
Giudaico - zudijski, zudejski, rio - redoviti sudac.
zidovski. Giudiciale, giudiziale - sud-
Giudaismo - zudijstvo, zudej- ben, sudan, pravosudan,
stvo, zidovstvo. pravosudben ; sistema giu-
Giudeo st. di Giudea - zu- diz. - sudbena navada, - de
dij, zudej. V. Ebreo. legato - sudbeni izaslanik,
Giudicare, decidere per via commissario - sudbeni po-
di ragione dando sen vrenik, - commissione -
tenza - suditi, odsuditi, o- sudbeni odbor v. sudbeno
suditi, presuditi, odluciti, povrenstvo.
GI 334 GI

Giudicialmen te - sudbeno, pu- stigmlti, prispti, dospti ;


tem suda. met. dokopati se, docpa-
Giudicio, giudizio, deter ti se. V. Avvenire. Con
minazione del giusto e giugnere. Accrescere.
dell'ingiusto - sud; p. tri Giugno - lApanj.
bunale -sud, sudiste; giu Giulivit - radost, veselje.
dizio distrettuale - kotar- Giulivo - radostan, radosan,
ski sud, - circolare - okruz- veseo, vessi.
ni sud, collegiale - zbor- Giumento - tovar.
ni sud, appellatoriale - Giunco - sit, sita.
prizivni sud, superiore - Giunta. V. Arrivo. Aggiunta;
visji sud, supremo - ver- p. magistrato o consiglio
hovni (najvisji , vinji) deputato a trattare un
sud, cassazionale - unisti- negozio - vce, odbor, o-
teljni (ukidateljni, kasacio- daslanstvo, odaslanictvo,
nalni) sud, statario - pr- poslanictvo ; giunta die-
ki sud, arbitrario - oda- tale - saborsko vce, po
brani (izabrani, izborni) slanictvo sabora.
sud. V. Tavola. Corte. Giuntare - varati, prevariti.
Tribunale ; p. uso di ra Giunteria - prevara, prevar-
gione - razum, pamet, raz- ba, slparia.
boritost. Giuocare - igrati, zaigrati;
Giudiciosamente - razumno, - la testa - igrati glavu.
pametno, razborito. Giuoco, il giuocare - igra-
Giudicioso, giudizioso - ra- nje, zaigranje; p. tratte
zuman, pametan, razborit. nimento piacevole - igra;
Giudiziale. V. Giudiciale giuoco proibito - igra za-
ecc. branjena.
Giugnere vn. giungere, ar Giuramentale - prisezan, za-
rivare in un dato luogo kletan, zakljetan.
- doci, dolaziti, priti, stici, Giuramento - prisega, pri
GI 335 GI

sezba, prisegnutje, zakletva, il -dosuditi v. dopitati pri


zakljetva, rota, prisezenje, segu, offerta del - ponu-
prisiganje, prisigovanje, da v. ponudba prisege,
zakunenje, zaprisezenje ; riferta del - odvrata v.
giuramento falso - kriva uzvrata prisege, - deposto
prisega v. zakletva, krivo- - polozena prisega, defe
rota, krivoroctvo, - deciso rito - nalozena prisega, ri
rio - odlucna v. odsudna ferito - odvratjena v. uz-
prisega, - estimatorio - cn- vratjena prisega, adito o
bena (procnbena, proc- accettato - prihvatjena v.
niva) prisega, suppleto primljena prisega, forino
rio - dopuniteljna (nado- la del - prisezna v. za-
puniteljna, dopunitbena) kletna izrazka.
prisega, di manifestazione Giurare - priseci, prisegnuti,
- prokazna (odkritna, od- prisegnuti se, prisigati, pri-
kriteljna) prisega, purga sigovati, prisigati se. za
torio - ocistna prisega, de priseci se, zakleti se, zakljeti
porre il -poloziti prisegu, se, zakuviti se; giurare
priseci, zapriseci se, zakleti falsamente - krivo priseci
se, zakljeti se, zakuniti se, (zakleti se, zakuniti se).
deferire W-naloziti pri Giratamente - prisezno, za-
segu ('col carico della ri- kletno, zakljetno ; confer
ferta - pod teret odvrate mare giurat. - prisezno v.
v. odrinbe), riferire il - zakletno potvrditi.
odvratiti (uzvratiti, vira Giurato st. persona obbli
titi) prisegu, offrire il - gata con giuramento -
ponuditi prisegu, adire o priseznik, zakletnik, zakljet-
accettare il - prihvatiti v. nik; p. membro d' un tri
primiti prisegu, rifiutare bunale (giuri) - porotnik ;
il - odbiti (odrinuti, ne pri ag. prisezan, prisegnut,
miti) prisegu, aggiudicare zaprisegnut, zaklet, zakljet;
GI 336 GI

circostanza giurata - pri- metodo delle leggi - pra-


sezna v. zakletna okolnost. vosudje.
Giureconsulto - pravozna- Giurista - pravnik, dohtur,
nac, pravdoznanac. prava, slusalac prava.
Giuri, tribunale di giurati Gius, corpo di leggi secon
- porotni sud. do le quali devesi ope
Giuridico - pravan, pravo- rare - zakon, pravoslovje;
slovan, pravdoslovan, ju- p. diritto - pravo.
ridicki; titolo giuridico - Giusta, conforme - polag
pravni naslov. V. Le (gen.), po (loc).
gale. Giustamente - pravo, pra-
Giurisdizionale - dlokrulan, vedno, ravno, upravo.
podrucan, nadlezan, sud- Giustezza - upravost, toc-
ben. nost.
Giurisdizione, facolt di Giustificabile - opravdiv, ob-
render ragione - sudbena svdociv.
moc, sudbenost, sudnost, Giustificare vn. provare con
p. territorio in cui il giu ragioni la verit del fatto
dice esercita la sua au - opravdati, obsvdociti,
torit - dlokrug, podrucje, obrazloziti, dokazati, do-
sudbeni okolis, nadleznost, kazati istinu; p. scolpare
sudbena nadleznost; esten - opravdati, izpricati; np.
dere la propria giurisdi p. scolparsi - opravdati
zione - stezati svoj dlo se, izpricati se.
krug ; p. imperio, pode Giustificazione, prova che
st - vlast, moc, jakost. giustifica - opravda, o-
Giurisperito. V. Giurecon pravdanje, obsvdocenje,
sulto. obrazlozenje, dokazanje ;
Giurisprudenza, scienza le giustif. di prenotazione
gale -pravoznanstv o , prav - - opravdanje predbiljezbe.
doznanstvo; p. sistema e V. Sequestro ; p. scoi-
GI 337 GOC

pamento - opravda, oprav- leden ; mare glaciale - le


danje, izpricanje. derlo more.
Giustizia, virt per la qua Gladiatore - zatocnik.
le si d a ciascuno il Glandola - naraslica, zljezda.
dovuto - pravica, pravic- Gian dui are - zljezdan, zljez-
nost, pravednost, pravost, dovan, zljezdovit.
pravda ; ti. pravica, prav- Gleba. V. Zolla.
da ; amministrare la giu Glittografia - urzoznanstvo.
stizia - dliti (met. e in Glittografico- urzoznanstven.
senso sprez. -krojiti) pro Globo - kruglja, okruglo.
vimi; p. tribunale crimi Globosit - kruglost, okru-
nale - pravico, kazneni v. glost.
karni sud. Globoso - krugljast, krugal,
Giustiziando st. - pogublje- okrugal.
nik, stratjenik. Gloria - slava; avidit di
Giustiziare, eseguir la con gloria - slavohlpje, aman
danna di morte sopra i te di gloria - slavoljubiv.
condannati -pogubiti, stra Glorificare - slaviti, prosla-
titi, izversiti smertnu ka- viti.
zan v. pedpsu. Gloriosamente - slavno, sla-
Giustiziere, giudice depu vodobitno.
tato - odaslani v. izaslani Glorioso - slavan, slavodo-
sudac. V. Carnefice. bitan.
Giusto st. equit. V. Giu Gobba - grba.
stizia ; ag. pravedan, pra- Gobbo st. -grbac, ag. ger-
vican, prav ; p. esatto, bav.
preciso - ravan; uomo Goccia - kap, kaplja, dim.
giusto - pravedni v. pra- kapic, kapljiea.
vicni covk, pravedmk. V. Gocciare - kapati, cditi.
Giustamente. Gocciolamento - kapanje,
Glaciale - leden, zleden, - kapljenje, cdenje, cdanje.
22
GOC 338 GON

Gocciolare. V. Gocciare. Golpato - snitljiv, sntljiv,


Godente, chi o che gode - snitan.
uzivalac, uzivatelj. Golpe - snit, snt.
Godere, i beni della vita - Gomena - gumina, celo.
uzivati, godere per molto Gomito - lakat.
tempo - nauzivati se; p. Gomitolo - klupko, klupak.
pigliarsi piacere d' un Gomma - smola, smol.
bene presente - radovati Gommarabica - arapskasmol.
se, uzradovati se, obeseliti Gommoso - smolast, smolav.
se; p. darsi buon tempo Gomona. V. Gomena.
mangiando - uzivati, bla- Gondola - gundida, sajka,
govati. plavka.
Godimento - uzitak, uziva- Gondoliere -gundulas,sajkar.
nje, radovanje, uzradova- Gonfalone - vela (velika, svet-
nje, obeselenje, blagovanje. cana) zastava (bandira,
V. Godere. barjak).
Goffaggine - budalastina, bu- Gonfaloniere. V. Alfiere.
dalost, neslanost. Gonfiamento, gonfiaggine -
Goffeggiare - budalasiti, lu- nadimanje, nadmenje, ote-
dovati. cenje, natecenje ; p. super
Goffo ag. - budalast, lud, bia - napuhnjenost, nad-
neslan ; st. budala, budalo, menost.
budalas. V. Sciocco. Gonfiare va. empir di fiato
Gola, parte del corpo -grlo, - napuhnuti, napuhati, na-
p. golosit - pozrlost, po- duvati; p. crescere e ri
zerljivost, prozdrlost, pro- levare ingrossando - no
zdrljivost. duti se, nadimati se, oteci,
Golfo - zaton, zatonomorje. nateci, nabubriti; p. di
Golosit. V. Gola. ventar vanaglorioso - na-
Goloso - pozerljiv, prozder- puhnuti se, noduti se.
ljiv. V. Avido. Gonfiatura. V. Gonfiamento.
GON 339 GRA

Gonfiezza, stato di ci che Governare, reggere - biada


gonfio - napuhnjenost, ti, upravljati. V. Rac
nadmenost, nadutost, p. conciare. Concimare.
morboso aumento di una Governativo - namstnicki,
parte del corpo - nadme upraviteljski, gubernialni.
nost, nadutilo, nadutost, Governatore - namstnik, gu-
otek, otecenje; p. alteria bernatur, zemaljski upra-
napuhnjenost, nadmenost. vitelj.
Gonfio, napuhnut, napuhan, Governo (autorit) - namst-
naduvan, nadut, nadmen, nictvo, gubernium, zemalj-
otecen, natecen. V. Gon sko upraviteljstvo. V. Am
fiare. ministrazione.
Gongolare. V. Giubilare. Gozzoviglia, il mangiare al-
Gonna, gonnella - suknja, legr. gozba, gozbina, go-
berhan, p. eined. suite. stjenje, jedenje i pijenje;
Gonzo. V. Sciocco. p. stravizzo - zderanje i
Gordiano - gordjanski. lokanje.
Gorgo, luogo dove l'acqua Gozzovigliare, far gozzo
che corre, in parte ri viglia - gozbovati, jsti i
tenuta - duboka, dolac ; p. piti, p. empirsi fino al
luogo ove 1* acqua ab gozzo - zderati i lokati.
bia maggior profondit - Gracchia, cornacchia - vra-
jaz; p. fiumicello - rcica, na ; p. uomo garulo - tla-
potok; p. ridotto d' acqua palac, pljeskavac, hala-
stagnante - lokva. vanja.
Gorgogliare - glogotati, klo- Gracchiare - grakati, kraka-
kotati. ti, grajati.
Gorgoglio - glogotanje, klo- Gracidare (dei ranocchi) -
kotanje. krakatati, (della gallina,
Gorna - gurla, cdiste, cd oca ecc.) - klocati, sklo-
nica. cati, skljocati.
GRA 340 GRA

Gracile - tankovit, suhorjav, ogrebsti.


alah, mlohav. Gragnuola. V. Grandine.
Gracilit - tankovitost, suhor- Gramigna- pirika, pirevina.
javost, slabost, mlohavost. Gramignoso - pirikast, pire-
Gradatamente - postupovno, vinast.
postupice, polako, polaga- Grammatica - slovnica, gra-
no, malo po malo. matika.
Gradazione - postupovnost. Grammaticale - slovnicki,
Gradevole - ugodan, povo- gramaticki.
ljan. Grammatico st. - slovnicar,
Gradimento - ugodjenje, u- gramatik; ag. V. Gram
gadjanje. maticale.
Gradino - stepen. Granajo st. - zitnica. V.
Gradire - ugoditi, ugadjati, Magazzino.
povoljiti. V. Piacere. Granajuolo- zitotrzalac, ter-
Grado, gradino -stepen, stu- govac zita.
panj, primo grado d' ese Granatiere - grenadir.
cuzione - prvi stepen o- Grancancelliere - velekan-
verzbe ; p. dignit - do- clar, veliki kancelar v.
stojanstvo, cast; p. grado kanclar.
di parentela - kolno; que Grancevola - rakovica, ra-
sto non mi va a grado kovnica.
- ovo mi nije po volji v. Granchio (crostac.) rak ;
ovo mi nije ugodno pigliarsi un granchio (in
Graduato, che ha grado, gannarsi) -prevariti se.
dignit- castnik, dostojnik, Grande, ag. esteso in larg.
dostojanstvenik. lung. e profondit - vel,
Graffiamento - grebanje, u- velik, velji; p. d'alta statu
grebanje, ogrebanje. ra - visok, vel, velik, p. no
Graffiare - grebati, ugrebati, bile - plemenit, vel, velile ;
ogrebati, grebsti, ugrebsti, pi gr&nde-veci,vecji,visji,
GRA 341 GRA

plemenitiji ; st. velikas, collettivo delle biade -


velmoza; farsi grande, cre zito, (del loro seme) zr
scere - izrasti, p. presu no; p. qualsivoglia mi
mersi - hvaliti se, hvastati nima parte. V. Granello.
se, diciti se. Gransignore - sultan.
Grandemente - veoma, vele, Granoturco. V. Formentone.
velma, mnogo, jako, puno, Grappolo - grozd, p. parte
dosta, zadosta. d' un grappolo - cehulja.
Grandezza - velicina, veliko- Grassatore - hajduk, lopov,
ca; grandezza d' animo razbojnik.
Y. Magnanimit. Grassazione - globljenje, lo-
Grandinare - krupiti; gran povstina, razbojnictvo.
dina (cade la grandine) - Grassezza - tustilo, tustina,
pada krupa (tuca, godina, tuscavina, pretilo, pretilost,
grad). pretilina.
Grandine - krupa, tuca, go Grasso, st. sostanza conte
dina, grad. V. Grandi nuta nel tessuto cellulare,
nare. e precisamente (di bue,
Grandiosamente - velican- montone ecc.) loj, (di ca
stveno. vallo, cane ece.^ salo ; p.
Grandiosit- velicanstvenost. parte untuosa di checches
Grandioso - velicanstven. sia - mast, fusto, tuk ; in
Granduca. V. Duca ecc. genere V. Grassezza ;
Granello, seme -zrno, zrn- ag. tust, tucan, mastan,
ce ; p. minima particella pretio.
di checchessia - zrno, Grata, graticola, strumento
zrnce, bob, bobic, tnrav, da cucina - gatra, gatre,
mrva, mrvic, trun, tru- gradele, pectne; p. infer
nak, vlas. riata da finestre ecc. -
Grano, frumento - senica, gatra, gatre, gvozdeno v.
pcenica, zito; p. nome zelezno prikrstje.
GRA 342 GRA

Graticola. V. Grata. zasluzen, bezduzan; con


Gratificazione td. - naknada. tratto grat. - bezduzna po-
Gratis. V. Gratuitamente. godba; ti. p. senza pro
Gratitudine -zahvalnost, har- ve - prost; asserto gra
nost, spoznanje ; con gra tuito - prosti izraz.
titudine - zahvalno, harno, Gratularsi. V. Congratular
spoznano. si ecc.
Grato, ag. riconoscente - Gravame ti. - zalba, tegoba;
zahvalan, harem, spoznan; gravame d' appello -
p. caro, accetto - drag, prizivna v. pozovna zalba,
tnil, mio, ugodan, priatan. di nullit - zalba nistet-
Grattamento - cesanje, tare- nosti v. nistetna zalba ; p.
nje, iztarenje, otrenje, o- scritto contenente il gra
tarenje, zulenje, ozulenje, vame - zalbenica, tegobni-
pozulenje, stergante, ribanje. ca, zaWeni v. tegobni spis.
Grattare, fregare la pelle V. Interporre. Aggravio.
colle ugne - cesati; p. fre Gravare, vn. esser pesante
gare comunque sia - trti, - pritiskati, pritisnuti, ote-
iztrti, otrti, zulti, ozu- gotiti, obteziti, biti tezak ;
lti, pozulti; p. raschiare va. p. mettere imposte -
strgati, ribati; j grattare obteretiti, postaviti teret;
il formaggio - ribati v. p. accusare, incolpare -
strgati sir. tuziti, okriviti, pokriviti ;
Gratuitamente p. grazia - np. p. lagnarsi - zaliti se,
milodarno, mukte, zaman, zalovati se, tuziti se. V.
zabadava, bezplatno, ne- Decreto.
zasluzno, bezduzno, neduz- Gravatoriale - zalben, tego-
no; ti. p. senza prove - ban. V. Gravame.
prosto. Grave ag. pesante - tezak,
Gratuito, dato per grazia - tegotan; p. maestoso -ve-
milodaran, bezplatan, ne- licanstven, pun velicanstva,
ORA 343 GRA

uzwsen; p. importante - zena noseca ccc.


vazan, znatan, ozbiljan. Gravit, forza per -cui i
V. Importano. Difficile. corpi della terra tendo
Vecchio. no verso il suo centro -
Gravemente, con gravezza tezina, tezkoca, tegoca, te-
- tezko, mucno, p. gran gota; p. grandezza - ve-
demente - jako, veoma, likoca, velicina ; p. serie
velma, mnogo ila; p. t - ozbiljnost. V. Trava
consideratamente - ozbilj- glio.
no, znatno ; p. pericolo Grazia, avvenenza di fat-
samente - pogibeljno; grav. tezze, di voce, stile ecc.
ammalato - pogibeljno bo- -krasota, krasnoca, lpota,
lan. milota, milina, prijatnost,
Gravicembalo, pianoforte - ugodnost, ugoda; p. be
glasovir. nevolenza del superiore
Gravidanza - noenje, pri- verso l' inferiore - mi-
sobnost, trudnoca. V. Gra lost ; p. concessione di
vido. Pienezza. cosa richiesta a' supe
Gravido ag. grave de! pe riori - mitosi, blagodat,
so di che egli pieno - blagodar, blagodatnost,bla-
tezak, brmenit, pun; p. godarnost, blagodarstvo,
pregno, proprio delle fem blagostivost ; p. condona
mine - noseca, brmenita, zione di pena - pomilo-
trudna, prisobna (degli vanje; p. ajuto soprana
altri animali, e sprez. turale - milost, dar, Bo-
delle donne) - brija; es zja milost, dar Bozji; p.
sere gravida, od in ista- riguardo, rispetto dovuto
to di gravidanza - nositi, ad alcuno - pristojnost, u-
biti noseca (bremenita, trud dvornost, skladnost, uljud-
na, prisobna, brija), don nost ; p. rendere grazie -
na gravida - prisobnica, zahvaliti, grazie a Dio ! -
GRA 344 GRE

hvala Bogu ! buon appe stiv, blagostivan, blago-


tito ! - grazie ! - dobar tek ! stan ; graziosissimo - pre-
- hvala ! prego di grazia, milostiv, ecc.
era lui ? - molim uljudno, Grecamente - grcki, grski.
jeli on bio ? Greco st. di Grecia - gerk;
Graziare, concedere alcu greco unito e non unito
na grazia - uciniti mi- - grk sjedinjenog i nesje-
lost v. Ijubav ; p. far dinjenog obreda , greco
grazia, assolvere -pomi- orientale - gerk iztocnog
lovati, odrititi, odrsivati vroizpovdanja ; p. lin
(koga). guaggio greco - grcki,
Graziato ag. - pomilovan, jezik grcki; p. vento di
odrsen, st. p. amnistiato - questo nome - sever ; ag.
pomilovanik, odrsenik. grcki, grski. V. Greco-
Graziale st. - pomilovina, levante.
pomilovnica. Grecolevante - svero-iztok.
Graziosamente - blagodatno, Gregario (soldato) - prostak.
glagodarno,blagostivo, bla- Gregge, greggia (di pecore
gostivno ; accordare gra- ecc.) - stado, pln, jato,
zios. - blagodarno dozvo- trpela, gregge di pecore
lsti. - stado ovacah ; p. molti-
Grazioso, che ha grazia tud. di persone adunate
nelle maniere e negli - mnoztvo, copor, hrpa;
atti - uljudan, udvoran, gregge di Cristo - narod
skladan, otesan; p. fa krstjanski. V. Massa.
vorevole, gradito - blag, Gregoriano - grgurevski.
mil, mio, ugodan, prija- Grembo, parte del corpo
tan, drag ; p. riconoscente umano dall' ombelico fino
- blagodaran, blagodatan ; al ginocchio - krilo, p.
p. dato con grazia - mi- seno - njedra, njadra, na-
lostiv, milostivan, blago- rucaj.
GRE 345 GRU
Gremiale td. - sboran, po- sezza - debljina, p. deci
druzan. ma parte di un' oncia, e
Gremio td. - sbor. sorta di moneta - gros;
Greve, grave - tezak; p. grosso dell' esercito -ve
denso - gust, met. jak. ci dio v. silo vojske ; ag.
Gridare, mandar fuori la contrario di sottile - de-
voce alta e strepitosa - beo, debel, krupan. V.
vikati, kricati, vapiti, va- Commercia
pijati, vriskati, klicati, u- Grossolano - nespretan, neo-
kati, met. oriti, blejati; tesan, prost, grub, proste
incominciar a gridare - fele (vrsti, ruke) ; alla
zavikati, zakricati ecc. grossolana - nespretno, neo-
Grido, suono strepitoso - vik, tesano, prosto, grubo.
viknja, kric, vapaj, vrisk, Grotta, caverna - spila, pe-
klik, uk, vikanje, kricenje, cina, pec, rupa, skrapa,
vapijanje, vriskanje, kli- rov, rovje, jama ; nel sen
canje, ukanje, orenje, ble- so del pi. - stn, stna,
janje. V. Fama. hrusta, hrid.
Grigio - siv, sur. Grottesco - cudnovat, cud-
Grillo, insetto - scurak; se novit.
mi salta il grillo - ako Gru, grue, uccello - zdralj,
mi zavrti u glavu v. pamet. zdral, zdrao; p. legni che
Grimaldello - kuka, odpirac, sporgono in fuori della
lami klju. nave - grua, obsalica.
Groppo - uzal, uzao. Grnbianamente - uro, su-
Grossezza, di grosso - deb- rovo, neotesano, neuljudno,
ljina, debelina, debelost. grubo.
Grosso st. parte maggiore Grubianit - surovost, neo-
o pi grossa di qualsi- tesanost, neuljudnost, gru-
voglia cosa - veci i bolji boca, grubost.
dio, srce, silo; p. gros Grubiano - sur, surov, neo
GRU 346 GUA

tesan, neuljudan, grub ; zausnicu, caricare di guan


atto grobiano - surovi (neo- ciate - napljuskati, opljv-
tetani ece.) cin. skati.
Grae. V. Gru. Gaantajo - rukavicar.
Grufolare - ronjhati, rovati, Guanto - rukavica, dim. ru-
riti, riati. kavicica.
Grngnare, grugnire - leruliti, Guardaboschi - lugar.
skicati, kviliti. Guardare va. dirizzar la vi
Grugnito - krulenje, kvilenje. sta verso F oggetto - gle-
Gragno - rito, rilica, gnttica. dati, gljedati, pogledati,
Guadagnare, trar guadagno motriti, paziti, (stogod),
- dobiti, dobivati, steci. svrnuti okom (na sto). V.
Guadagno - dobitak, doho- Considerare. Custodire.
dak, korist, probitak. Guardia ; np. p. astenersi
Guai, m. esci. - joh, jao, e tenersi in guardia - cu-
joj, ava, avaj, vaj, kuku, vati se, gledati se.
lele ; guai a te ! -joh tebi ! Guardia, custodia - straza ;
Guaina, strum. in cui si far guardia - straziti, biti
tengono i ferri da taglio na strazi, ciniti strazu,
noznica. V. Custodia. cuvati; p. atto del custo
Gnaire, mettere guai -jau- dire - straza, strazenje, cu-
kati, p. sguittire del ca vanje; p. persona che
gnolino -jaukati, kviliti. fa la guardia - strazar,
V. Abbajare. straza; offesa della pub
Gualdrappa - cultan. blica guardia - uvrdajav-
Guancia - lice, obraz. ne straze, opporsi alla
Guanciale - koktao. V. Cu guardia - protiviti se v. su-
scino. protiviti se, strazi, - civica
Guanciata - pljuska, zausni- - gradjanska straza - di
ca; dar una guanciata - pubblica sicurezza - stra
pljusnuti, dati pljusku v. za javne sgurnosti, - degli
GUA 347 GUI
arresti - uznicki strazar. Guastamento - skvarenje, iz-
V. Ispezione. kvarenje, pokvarenje, izo-
Guardiano, capo di con pacenje.
vento - guardian, vardian, Guastamestieri - pacuhar,
mostirski poglavar. V. prskavac.
Guardia. Guastare - skvariti, izkvari-
Guarentigia. V. Cauzione. ti, pokvariti, izopaciti. V.
Egida. Salvezza. Confondere.
Guarentire. V. Garantire. Guasto st. V. Danno. Ro
Difendere. Salvare. vina ; ag. da guastare -
Guari av. molto - cuda, mno- skvaren, izkvaren, pokva-
go, puno ; non ha guari ren, izopacen.
- nije v. nema mnogo, nije Guerra, dissidio fra due
v. nema mnogo (cado, stati - rat; p. combatti
puno) vrmena. mento - boy, bitka, borba;
Guaribile - zlciv, izlciv, oz- intimare la - navstiti v.
draviv. javiti rat, sanguinosa guer
Guarigione, guarimento - iz- ra - krvavi boj.
lcenje, ozdravljenje, oz- Guerreggiare. V. Batta
dravenje. gliare.
Guarire va. - izlciti, ozdra- Guerrescamente - ratoborno.
viti; vn. izlciti se, 02- Guerresco - ratoboran, vojan,
draviti, ozdraviti se. vojnicki, bojan, bojnicki,
Guarnigione, presidio mi- ratan.
lit. - posada, vojna v. voj- Guerriero st. - zatocnik, ju-
nicka posada. V. Abbi nak, delia; p. soldato -
gliamento. vojnik, bojnik. V. Guer
Guarnire. V. Munire. Ab resco.
bigliare. Gufo, uccello nottnr. - sova,
Guarnizione. V. Abbiglia jeja, jeina.
mento. Guida, chi precedendo mo
GUI 348 HAR

etra la strada - vodja, vo- p. nave spro vista d' o-


dioc, vodionik, p. ecorta gni arredo - korito.
- pratioc, pratilac. V. Gustare, assaggiare - kwati,
Maestro. pokusati, okusati, okusiti,
Guidare, mostrare altrui, met. obaci.
andando avanti, il cam Gusto, senso pel quale si
mino - voditi, peljati, pra- discernono i sapori - ukus,
titi; p. governare, diri okusalo, p. assaggio - ku-
gere - upraviti, upravljati, sanje, pokusanje, okusanje,
ravnati. okusenje, p. genio -volja;
Guiderdone - naplata, na- questo di mio gusto -
darenje, naplatjenje, na- to mi se dopada (mi jepo
knada. . volji, mi ugadja); tu sei
Guisa, modo - nacin, put; di buon gusto - ti se ra-
in simil guisa - na ovaj zumis, incontrare il gusto
nacin, po ovom putu, in di alcuno - dopadati se
guisa che - tako da. komu. V. Sapore.
Guizzamento - pliskanje. Gustoso - ogodan, povoljan,
Guizzare - pliskati, plskati, sladak, slastan, smocan,
pljeskati. mio, drag.
Guscio, scorza (esteriore Gutturale ag. - grlen ; con
ancor fresca, ma gi le sonanti gutturali - grleni
vata, di castagne, noci, suglasnici.
mandole) - ljuska, ljupi- Gutturalmente - grleno.
na, lupina, (di castagne,
noci, mandole, gi sta
gionate, e di uovo, te
stuggine ecc.) - kora ; le H.
vare il guscio (esteriore,
fresco) alle noci - ljustiti Hara, porzile -prascar, br-
(ljusciti, oljustiti) orehe ; log, kotac.
HAR 349 IDO

Harem, (v. turca) - harem. pensiero - misao, misal,


Hi, (inter. di nausea e di namisao, namisal. umisljaj,
sprezzo) - pi ! pu ! puj ! namisljenje, nakana ; p.
hu! odlaz ! odlazi! cosa fantastica - misao,
Ho, hu, (inter. di marav.) misal.
- o ! oho! gle ! gle cuda ! Ideare. V. Immaginare.
nu ! nut ! nuti ! ala ! Identicamente - istovetno, i-
Hoi. V. Ohi. stolicno.
Hui, (inter. di dolore) -uh! Identicit. V. Identit.
joh ! joj ! jao ! ' ao ! avaj ! Identico - isti, onaj isti, i-
ajme ! ajme meni ! jadan ! stovetan, istolican.
bolan ! jadan ti san ! kuku ! Identit - istovetnost, istolic-
lele! nost.
Idioma - narcje, izgovor. V.
Lingua.
Idiota st. (uomo) -neznalica,
neznanav, (donna) nezna
I. lica, neumlica ; ag. neuk,
neucan.
Iadi, Plejadi - vlas'i, ko- Idiotaggine - neucenost, neu-
kosice. kost.
Ibi - ibi. Idiotismo - idiotizam.
Iconoclasta - ikonoborac, sli- Idolatra st. - neznabozica,
koborac. neznaboznik, neznabozac,
Iddio. V. Dio. kipoklonac; ag. neznabozan.
Idea, immagine pi o me Idolatria - neznaboztvo, ki-
no vera di un oggetto - poklonstvo.
pojam, pojama ; idea del Idolatrico - neznaboztven, ki-
diritto - pojam prava; p. poklonstven.
immaginazione - zacetje, Idolo, falsa divinit - bol-
zacetak, osnova; p. mente van, idol; p. qualunque
IDO 350 IGN

cosa a cui si porti smo ieri a sera - lucer u ve


derato affetto - ljuba, lju- der v. na vecer, sino,
bak, rana, drago; idolo ieraltro - prekojucer, prek-
mio ! - rano tnoja ! jucer, prekjuce.
Idoneit - sposobnost, pri- Ignaro. V. Ignorante.
kladnost, podobnost, vrd- Igneo ag. - vatren, ognjevit,
nost. ognjenit.
Idoneo - sposobon, prikla- Ignivomo - pianteci, plam-
dan, podoban, kadar, vr- teci, plansajuci; monti i-
dan. gnivomi - planteca berda.
Idraulica st. - vodoslovje, vo- Ignominia - prkor, prekor,
dovodstvo, idraulika. pogrdan.
Idraulico ag. - vodoslovan, Ignominioso - prkoran, pre-
vodovodan, voden, idrau- koran, pogrda.
licki; st. vodoznanac. Ignorante st., mancante di
Idrocefalo - glavovodenica, cognizioni neces. - nezna-
vodena bolest glave. lica; ag. neuk, neucan.
Idrofobia - bsnost, bsnoca. Ignoranza - neznanost, ne-
Idrofobo - bsan; animale znanstvo, neznanje, nepo-
idrofobo - bsna sivina. znanje, neukost; crassa i-
Idrogeno, idrogene - vode- gnoranza - puka nezna
nac, vodik. nost.
ldromanzia - vodogatanje. Ignorare, non sapere - ne-
Idromele - vodomed, vodnjika. znati, nepoznati.
Idrope. Y. Idropisia. Ignoto - neznan, nepoznan,
Idropico ag. - vodobolan, vo- nepoznat, creditori ignoti
denobolan. - nepoznani vrovnici.
Idropisa - vodenica, vodena Ignudare - slici, svui, oga-
balen liti, ogoliti.
ieri -jue, jucer, jucera, cera; Ignudita -golota, gooa, na-
ieri mattina -jue u jutro, goca.
IGN 351 ILL

Ignudo, privo di vestici. - V. Illegittimo.


gol, nag ; p. sguainato - Illegittimo ag. - bezakonit,
gol; colla spada ignuda bezzakonit, nezakonit, (al-
- golom sabljom. lusiv. a figlio, come so
Igrometria - vlagomrstvo, pra, e) nebracan; figlio
vlagomrje, igrometria. illeg. - bezakoniti sin, ko-
Igrometro - vlagomer. pile (eta).
Ih (inter. d' abbor. vergo Illeso ag. - ctokup, cloku-
gna) - hul uh! pi! pu ! pan, neosakatjen, netaknut,
spot! sram! sramota! zdrav.
Ilare - vesel, veseo, radostan, Illetterato ag. - neucenjak,
radosan. neznalica; ag. neucen, neu-
Ilarit - veselje, radost. can, neuk.
Illazione - dosldnost, posl- Illibatezza - bezprikornost, ne-
dak, posldica. porocnost, neoskvrnjenost.
Illecitamente - neslobodno, Illibato - bezprikoran, nepo-
neslobodnim nacinom v. rocan, neoskvrnjen.
putem, nedopustno, nedo- Illimitatamente - neogranic-
pusteno. no, neograniceno, neome-
Illecito ag. - neslobodan, ne- djasno, neprikratno, pr-
dopusten. koracivo.
Illegale - nezakonit, protuza- Illimitato - neogranicen, neo-
konit ; atto illegale - ne- medjen, neomedjasen, nepri-
zakoniti cin. kratjen, prkoraciv.
Illegalit - nezakonitost, pro- Illimilazione - neogranicnost,
tuzakonitost. neogranicenost.
Illegalmente - nezakonito, Illiquidit - neizpravnost, ne-
protuzakono, protuzako- razbistrenost, neizplativost.
nito. Illiquido (conto ecc.) - ne-
Illegittimit - bezakonitost, razbistren, neizpravan, neiz-
bezzakonitost, nezakonitost. ravnan, nejasan, neizjamen,
ILL 352 IMB

neiztriv. obmanen, zaslpljen, pr-


Illirico ag. dell' Illirio - ilir- varen.
ski, iliricki. Illusorio - himben, hinben,
Illividire, far livido - pomo- zasniv, obsniv, zaslpiv,
driti, divenir livido - po- prevarljiv.
modriti, pomodriti se, mo- Illustrare, dar lustro - osvt-
drim postati. liti, osvtlati, p. rischia
Illogico - nerazboran, nemu- rare - razsvtliti, p. illu
dar, neumoslovan. minare la mente - pro-
Illudere - varati, prevariti. svtliti; p. mettere in
Illuminare - prosvtIiti, raz- chiaro, spiegare - razbi-
svtliti, razbistriti; p. sve striti, razjasniti, raztuma-
lare - odkriti. citi.
Illuminazione, spargim. di Illustre, chiaro, luminoso -
luce o splend. - prosvt- svtal, sjajan; p. celebre,
ljenje, razsvtljenje, pro- rinomato - slavan, slavo-
svta, razsvta, razbistre- vit, glasovit; illustrissimo
nje, p. luce o splendore - presvtal, presjajan ; il
- svtlost, svtljavina ; p. lustrissimo signore ! - pre-
apparato di lumi che si svtli gospodine T
fa Delle chiese, citt ecc. Illustrit - svtlost, sjajnost.
- bakljada. Illuvione. V. Inondazione.
Illusione, falsa ed inganne Irruzione.
vole apparenza - zasna, Imbacuccare va. - zakapotiti,
obsena, obmana, prevara, np. zakapotiti se.
zaslpilo; p. pensiero va Imbaldanzire - usmliti se,
no e chimerico - pustolo- usmioniti se, uhrabiti se,
vina, krinka, bedasto v. uhrabreniti se, ohrabriti,
himbeno ukazanje (prika- ohrabreniti.
, zanje). V. Derisione. Imbaldire. V. Imbaldan
Illuso - zasnjen, obsnjen,
IMB 353 IMB

Imballaggio - zavoj, omotak, cati, nakrcati, ubroditi,


smotak. ukrcavati, nakrcavati, u-
Imballare - zaviti, omotati, krcivati, nakrcivati, u-
smotati. brodivati; vn. p. imbar
Imbalordire va. - immutiti; carsi - ukrcati se, ukerci-
vn. smutiti se, postati smu- vati se.
tjen. Imbarco, atto dell' imbar
Imbalsamare - dragomastiti, care - krcanje, ukrcanje,
odragomastiti, podragoma- nakrcanje, ubrodenje, u-
stiti. krcavanje, ukrcivanje, na-
Imbalsamazione - dragoma- krcavanje, nakrcivanje,
stenje, odragomastenje, po- ecc., p. atto dell' imbar
dragomastenje. carsi - ukercanje ; p. luo
Imbalsamire - odragomastiti, go ove s' imbarcano le
podragomastiti se, postati ' persone - luka, porat, (le
dragomast. merci, come sopra, e)
Imbandire - pripraviti (zgo- tovariliste, natovariteljna
toviti, prigotoviti, urediti) luka.
obd, jestiva v. jestvine. Imbardare, mettere le bar
Imbarazzare va. ingombra de - hamiti, ohamiti, po
re con arnesi - zapacati; staviti hame. V. Allettare.
p. intrigare, imbrogliare Innamorarsi.
- zaplesti, postaviti u sme- Imbasciata, ambasciata, ci
tnji; np. p. imbrogliarsi che riferisce 1' ambascia
- zaplesti se, smutiti se. tore - poslanica, poslanicki
Imbarazzo, roba che arre porucak ; p. ambasceria -
ca impedimento -zaprka, poklisarstvo, poslanictvo,
smetnja; p. intrigo - za- veleposlanictvo.
pletka, spletka. Imbastardire. V. Tralignare.
Imbarcare va. mettere nel Imbastire, cucire con gran
la barca - krcati, ukr- punti - zabazdati, nabaz-
23
IMl; 354 IMB

dati, prisiti. Imbevuto - napijen, napojen,


Imbastitura - zabazdanje, na- napit. nalokan.
bazdanje, prisijenje, prisi- Imbiancare -pobliti, obliiti.
venje. Imbiancatara - poblenje, o-
Imbattersi - nameriti se, na- blenje.
mravati se, sretiti se, sr- Imbianchire. V. Imbiancare.
sti se, srtati se, sostati Imborsare , ukesiti, umosnjiti,
le, sostajati se, sastanuti staviti v. postaviti u kesu
se, zgoditi se, naci se. v. u mosnju.
Imbaulare - usanduciti, ukov- Imbottare, va. mettere il
citi. vino ecc. nella botte - u-
Imbavare- osliniti, posliniti, bacviti, staviti v. postaviti
nasliniti. u bacou, smpuniti bacon;
Imbecille ag. - slabouma^ fig. p. empirsi di vino,
tup, tupav, lud, ludast ; cibo ecc. - najesti se, na-
HI. - slaboumnjak, ludjak. sititi se, natrpati se, na-
Imbecillit -slaboumnost, sla- puniti se.
boumje, tupost, tupavost, Imbrandire. V. Impugnare.
ludost. Imbrattare, va. mettere su
Imbendare va. -postaviti rub d' una cosa sporcizia e
(rubacu, mahram, jasmak), lordura - okaljati, ognju-
zaviti (omatati, zamotati, siti, ogaditi, posmraditi,
povezati) rubom ecc. ; np. omazati, pokaljati, poynju-
zaviti se (omatati se ecc.) siti ecc. ; np. okaljati se,
rubom ecc. ecc. ; p. oscurare - omer-
Imberbe ag. - golobradast, citi, pomrciti.
golobradan, bezbradan, go- Imbriacare, va. - opiti, np. o-
lobrad; st. golobradac, piti se.
golobradce (ela). Imbriacamento - opijenje.
Imbeverare- napiti, napojiti, Imbriachezza - opijenost.
sprez. nalokati. Imbriaco - opijen.
IMB 355 IMM

Imbrigliare- zauzdati, obuz- slditi, sldovati, nasledo-


dati. vati ; p. fare a somi
Imbrigliatura - zauzdanje, glianza - panaciniti, pa-
obuzdanje. nacinjati, priciniti, prici-
Imbroccare - pogoditi, zgo- njati.
diti, srtiti, pogoditi v. Imitazione - nasldovanje, na-
zgoditi u nisanu; p. po sldenje, nasldjenj.
sarsi sogli alberi (di uc Immaginare , figurarsi un
celli di rapina) - sesti, concetto - namislti, iz-
nastaviti se. mislti, smislti, p. va
Imbrogliare va. - zaplesti, gare col pensiero - mis-
zaslpiti, smutiti; np. za lti; p. deliberare - odlu-
plesti se, ecc. citi, namislti , nakaniti,
Imbroglio, cosa imbrogliata V. Reputare.
- zapletka, zamrItenost ; Immaginazione, l' immagi
p. frode, raggiro - sl- nare - namislenje, nami-
paria, prevara, prevarba, sljenje, izmisljenje, smisle-
spletka. nje, naumenje, nakanjenje,
Imbroglione - slpac, slpa- p. pensiero - misao, mi-
rac, guzva, (fem.) slpica. sal. V. Concetto.
Imbrutire - postati zivina v. Immagine, impressione che
blago. fanno nella mente gli
Imbruttire - pogrditi, ogr- oggetti esterni - slika, pri-
diti, pogrditi se, ogrdi- lika, prilicje; p. sembian
ti se. za umana - oblicje, obraz;
Imeneo. V. Matrimonio. p. descrizione di qualche
Nozze. parte del discorso - opi-
Imitabile - sldiv, nasldiv. sanje, tocno opisanje. V.
Incitamento - sldenje, sldo- Somiglianza.
vanje, nasldovanje. Immancabile. V. Infallibile
Imitare, seguire 1' esempio - ecc.
IMM 356 IMM

Immane, sommimi, crudele Immeritato - nezasluzen.


- nemilostivan, nemilosr- Immeritevole - nedostojan.
dan, okrutan, strasan. V. Immeritevolmente - nedostoj-
Enorme. Fiero. no.
Immansueto. V. Indomito. Immerito - nedostojan, neor-
Immaturamente - rano, pre- dan.
rano, nezrlo, nezdrlo. Imminente - predstojec, nad-
Immaturit - nezrlost, nezr- stoje; imm. organizza
loca, nezdrlost. zione - predstojee ustro-
Immaturo, non maturo - jenje.
nezrl, nezdrl, nezrio, si- Imminenza - predstojanost,
rov, ljut ; p. intempestivo nadstojanost.
- ran, preran, met. nezrl. Immischiare va. - msati, u-
Immediatamente, subito - msati; np. mesati se, u-
odmah, namah, dilje, udi- msati se, udirati se, pa
lje, neodvlacno, bezodvlac- cati se.
no, bezodvlake. Immissione - postavljenje ;
Immediato, senza interposi immis. nel possesso -po
zione - neposrdan, pobliZ- stavljenje u posdu.
nji, najbliznji; p. subita Immobile ag. - nepokretan,
neo - udiljan, gotov, neod- nepomican, negibiv ; cosa
vlacan, bezodvlacan ; im- immobile - nepokretna
med. pagamento - gotovo stvar; st. p. bene stabile
izplatjenje. nepokretnost, nepokretnina,
Immemorabile - nepamtiv, nepomicnost, negibivost ;
nepametie, neuspomeniv ; stima d' immobili - pro
tempi immemorabili - ne- cna nepokretnostih.
pamtiva vrmena. Immobilmente - stalno, sta-
Immemore - zaboravan. V. novito, nepomicno.
Ingrato. Immodestia - necednost, ne-
Immenso - neizmran. smrenost; p. sfacciatag-
IMM 357 IMP

gine - bezobraznost. riti, ogospodariti ; np. u-


Immodesto - necedan, nesm- gospodariti se, osvojiti, po-
ran, bezobrazan. svojiti, ttzeti posd (cesa);
Immondezza - necistoca, ne- fig. p. intendere bene -
cistota, nesnaznost, nesna- dobro razumti, (slivatiti,
ga, gnjusnost, gnjusoba. poznati).
V. Disonest. Imparagonabile. V. Incom
Immondizia. V. Immon parabile.
dezza. Imparare - uciti, uciti se,
Immondo - necist, nesnaan, nauciti, nauciti se, vaditi
gnjusan. se, navaditi se, vzbati se.
Immortalare va. - uvkov- Impareggiabile - neprimran.
citi; np. uvkovciti se. Impartire - podliti ; facolt
Immortale - vkovcan, v- impartita- podljena vlast.
kovit, vkotrajan, neumerl. V. Distribuire. Potere.
Immortalit - vkovcnost, Imparziale - nepristran, ne-
vkovitost, vkotrajnost, priuzet.
neumrlost. Imparzialit - nepristranost,
Immune - slobodan, oslobo- nepriuzetnost.
djen, izbavljen, npodlozan. Imparzialmente-weprwfrano,
Immunit - slobodnost, oslo- nepriuMto.
bodjenost, izbava, nepod- Impassibile - bezstrastan.
loznost. Impastare, mescolar acqua
Immutabile - nepromniv, ne- con farina - msiti, utn-
promnit, nepromnjiv, siti, zamsiti. V. Mesco
neizmnit, neizmnljiv. lare.
Immutabilit - nepromnji- Impasto, 1' impastare - wi-
vost, neizmnivost. senje, umsenje, zamsenje.
Impaccio. V. Impedimento. Impaurire va. far paura -
Intrigo. strasiti, prestrasiti, plasiti,
Impadronire va. - ugospoda- razplasiti, uplasiti ; vn.
IMP 358 IMP

strasiti se, prestrasiti se, zaobecati (koga) ; impe


plasiti se, razplaiti se, u- gnare la parola - dati v.
plasiti se. podati besdu ; impegnare
Impavido -hladnokrvan, bez- la fede - zavriti se, dati
strasan, nebojazljiv. V. In vru, obecati svetcano, obe-
trepido. Coraggioso. cati.
Impaziente - nestrpljiv, ne- Impegno, promessa di fare -
ustrpiv, neustrpljen, ne- obvezanje, obecanje ; p. fer
podnosiv. mo proposito di voler du
Impazienza - nestrpljivost, rare in un'impresa - na-
neustrpivost, neustrplje- stojanje, napor, napiranje;
nost, neustrpljenje, nepod- con impegno - svojski,
nosivost. muzki, muski. V. Assunto.
Impazzare, divenir pazzo - Impegolare - opaklati, opa-
poludti, ponorti, pomu- kliti, okatramati.
njeniti, omunjeniti, zaci v. Impenetrabile - neprobitan,
ici izvan pameti. neuhodan. V. Incompren-
Impedimento, ostacolo - za- sibile.
prka, zaprcnost; impe Impenetrabilit - wprobti-
dimento legale - zakonita nost, neprobojnost.
zaprka, di matrimonio - Impenitente - nepokajan, ne-
zaprka zenitbe. V. Ba pokoran, neskrusen, utvr-
gaglio. dnut u grhu.
Impedire - zaprciti, prepr- Impenitenza - nepokornost,
citi, p. contrariare, op- nepokajanje , neskrusenje,
porsi - nedopuscati, nedo- utvrdnutje u grhu.
pustiti, zabraniti, kratiti, Impensatamente - nemisle-
uzkratiti. no, nepromisleno. V. Im
Impegnare, va. dare in pe provvisamente.
gno - zaloziti, dati u zalog; Impepare - papriti, opapriti,
p. mettere in impegno - zapapriti, popapriti.
IMP 359 IMP

Imperante, sg. - carujuci, svrenost, neizvrsnost. V.


cesarUjuci. V. Imperatore. Difetto.
Imperare - carevati, cesare- Imperiale - carski, cesarski,
vati; imperando - caruju- carev; imp. regio uffizio
ci, cesanyuci. V. Domi - carski kraljevski ured.
nare. Imperio, impero - carstvo,
Imperativo - carstvuju, ce- cesarstvo, carevina. V. Or
sarstvujuc; p. da impe dine.
rante - carstven, cesar- Imperito - nevst, neumtan.
stven; modo imperativo Imperizia - neumtnost, neu-
(dei verbi) - zapovdni mtje, neumlost, nevstvo.
nacin. V. Ignoranza.
Imperatore - car, cesar; imp. Imp< rmeabile. V. Impene
e re - cesar i kralj. trabile ecc.
Imperatrice - carica, cesa- Impero. V. Imperio.
rica. Imperocch. V. Perch. Af
Impercettibile - nepojmiv. finch.
V. Incomprensibile ecc. Impersonale, t. gr. - neoso-
Imperciocch. V. Perch. ban; verbi personali ed
Affinch. impers. - osobni i neosobni
Imperdonabile - neoprostiv, glagolji.
neodpustiv. Imperlanto. V. Nondimeno.
Imperfetto, non perfetto - Imperterrito. V. Intrepido.
nesavran, nedostatan, ne- Imperturbabile - nesmetan,
tocan; p. non finito - nesmutiv, nesmetiv, neuzko-
nesversen, neizvrsen ; tem lebiv, neganv; p. tran
po imperf. (dei verbi) - quillo - tiJi, miran.
nesvereno vrme. V. Dif- Imperturbabilit - nesmetnja,
fettoso. nesmetivost, neuzkolebivost;
Imperfezione - nesaversnost, p. tranquillit - tihoca,
nedostatnost, netonost, ne-
IMP 360 - IMP

lmperturbato - nesmeten, ne- liti, malim uciniti. V. Di


smutjen, neganut, tili, mi minuire.
ran. Impiegare, collocare - na
Imperversare - bsniti, ma- mstiti, umstiti, ponam-
neniti, mahniti ; imperver stiti, staviti, postaviti, u-
sante buffera - bsnea loziti, klasti; p. adoprare
oluja. - upotrbiti; p. dare un
Impetire - tuziti, pozvati na impiego - namstiti, pona-
sud (pri sudu, k sudu) mstiti, postaviti usluzbi.
koga. Impiegato, et. - cinovnik,
Imperito - tuzenik, coimpe- castnik, sluzbenik: - effet
tito - sutuzenik. tivo - slalni cinovnik,
Impeto - naglost, napraenost, - provvisorio - privrmeni
siia, silnost, nasrnutje; cinovnik; ag. da impie
entrar con impeto - na- gare - namstjen, umstjen,
smuti, navaliti. ponamstjen, stavljen, po-
Impetuoso - nagal, napra- stavljen, ulozen, kladjen,
san, naprasit, zestok. upotrbljen, namstjen (po
Impeverare. V. impepe- namstjen , postavljen) u
rare. sluzbi.
Impiantarsi -namstiti se, u- Impiego, carica - sluzba;
mstiti se, naseliti se. dimettere dall' impiego -
Impianto - pocetje, pocetak. lsiti (koga) sluzbe, odstra-
Impiastro - flastar , taka- niti v. odbaciti od sluzbe.
mak. V. Professione.
Impiccare, va. - obsiti, np. Impietrare, impietrire - oka-
obsiti se. meniti, postati kamen v.
Impiccato - obsen. tvrd kao kamen.
Impiccolire, divenir picc. - Impigrire - olniti, polniti,
omaliti, postati mal; far postati ln.
diventar pi picc. - utna- Impinguare - otustiti.
IMP - 361 IMP

Impiombare - uoloviti, olo- mivost; importanza della


vom zalti, zalti, zaU- cosa - vaznost stvari, di
vati. poca imp. - malovazan.
Implacabile, che non si pu Importare, portar dentro -
placare - neutaziv, neumi- unesti, unasati, uvesti; p.
riv, nesmiriv. V. Ineso ascendere ad una somma
rabile. - doseci, dosizati, iznasati;
Implorare - prositi, pokorno p. significare - znaciti,
moliti (umoliti , umolja- zlamenovati ; p. esser de
vati). gno di considera/. - vr-
Implume - neprjat, neperat. diti, biti vrdan.
Impolitico - nepoliticki, ne- Importazione - unesenje, u-
politican. nasanje, uvedenje.
Impolverare - oprasiti, na- Importo, il montare - iznos,
prasiti, potuti v. nasipati iznosak, svota, cna, tro
prahom. ak, potrosak; - di denaro
Impopolare - nenarodan; - iznos v. svota novacah,
atto impop. - nenarodni noveani iznos , noveana
cin. svota.
Impopolarit - nenarodnost. Importunare - zanovtati, do-
Imporre. V. Comandare. sadjivati, dosaditi, dodiati,
Porre ; p. porre sopra - dodjevati (komu).
nastaviti , nametnuti , p. Importunit - zanovt, zano-
porre aggravj - nametnuti, vtnja , dosadljivost , do-
narinuti; imporre colla dianje.
forza - silom narinuti. V. Importuno, ag. - zanovtan,
Incolpare. Attribuire. Av dosadan, dosadiv, neugo-
viare. dan; st. - zanovtas.
Importante - vazan, zanimiv, Impossessarsi - prisvojiti,
vrdan. osvojiti. V. Comprendere.
Importanza - vaznost, zani- Impossibile - nemogu, ne
IMP 362 IMP

mogucan ; cosa imposs. - podhvatnik, p. provvedi


stvar nemoguca. tore - nabavnik, nakla-
Impossibilit - nemogucstvo, dnik.
nemogunost. Impresa - poduzetje, pod-
Imposta, st. V. Contribu hvata , naklada. V. Em
zione. Aggravio. Porta. blema.
Impostore - lazljivac, lazi- Impresario. V. Imprendi
vac., lazac. V. Calunnia tore. Appaltatore.
tore. Impressione - utisak ; cat
Imposturare - lagati, nala- tiva imp. - zlocesti utisak.
gati, potvoriti, potvarati. Imprestare - posuditi, po-
Impotente - nejak, nemocan, sudjivati, zajmiti , uzaj-
nemozan. miti.
Impotenza - nemoznost, one- Imprestito - posuda, posud-
moznost, onemozenost ; ca ba, zajam, uzajmljenje.
dere nell'^mp. - orninoci. Impreveduto - neprevidan,
Impoverire - osiromasiti, n neprividjen, nenadan, neo-
baziti, preuboziti, postati cekivan.
siromah ,v. ubog. Imprigionare - uzaptiti, u-
Impraticabile, che non si tamniciti, zatooriti, posta-
pu usare - neupotrbiv, viti u zapt (n tamnicn, u
(eseguire) neizvrsiv, neiz- zatvor, u uze), staviti pod
puniv, (frequentare) ne- zatvor.
prolazan, neprohodan. Imprima - najprvo, najprie,
Impregnare va. - nabrijati, stoprv, prie svega.
napuniti, vez. naprcati; Imprimere, improntare - u-
vn. V. Concepire. saditi, natisnuti, otisnuti,
Imprendere , intraprendere zatisnuti; p. stampare -
- poduzeti, podhvatiti. V. tiskati, stampati. V. Sug
Incominciare. Imparare. gellare.
Imprenditore - poduzetnik, Improbabile - neprobitacan.
IMP - 363 IMP

Improbabilit - neprobitac- nost, nesmotrenje, bezmis-


nost. ljenost, nerazboritost, nera-
Improbit - tamnoet, opakost, zumnost, nepamet.
zloca, rdjavost. Impube , impubere - nedo-
Improbo - taman, opak, zlo- rasal, nedorasav, nezrl.
ban, rdjav. Impubert - nederaslost, ne-
Improcedibile ti. - nepostu- zrlost, nezdrlost.
pljiv. Impudente - bezobrazan, be-
Improduttivo - neplodan, zocan.
neurodan. Impudenza - bezobraznost,
Impronta - usada, natisak, bezobrazje , bezobrazstina,
otisak. bezocnost.
Improntare. V. Imprimere. Impudicizia - bludnost, pu-
Improprio - nepristojan, ne- tenost.
prilican, neprikladan. Impudico - bludan, puten.
Improv veduto - neprovidjen, Impugnare, stringere la spa
neobskrbljen. da eoe. - zgrabiti, (uloviti,
Improvvisamente - nenad- uhititi , pepasti , uvatiti)
no, iznenada, iz nenada, mac ; p. appigliarsi - u-
iznenad, naglo , naznuk, loviti se, uhititi se, latiti se.
nebuh, iz nehote. V Contraddire. Assalire.
Improvviso - nenadan, na- Impulito - neotesan, neulju-
gal, nehotan; morte imp. dan.
- nagla v. nenadna smrt. Impulso - nagon. V. Ecci
Imprudente, ag. - nesmotren, tamento.
nesmotrn, bezsmotren, neo- Impunibile - nekazniv, neka-
pazan, nerazborit, nerazu- znjiv.
man, nepametan; st. ne- Impunito - nekaznjen.
smotrenik. Impurit - necistoca, neci-
Imprudenza - nesmotrenost, stota,
ntsmotrnost , bezsmotre- Impuro - necist.
IMP 364 INA

Imputare - deriviti, pokriviti, Inaccorto - nepozoran, ne-


potvoriti (koga) , prisiti smotren.
(komu stogod), Inadempimento - neizpuna,
Imputato - okrivljen, pokriv- neizpunjenost, neizpunjenje.
Ijen, potvoren. Inadempiuto - neizpunjen.
Imputazione -potxora,potvo- Inadoprabile - neupotrbiv,
renje, okrivda, okrivljenje. neupotrbljiv, neuporabiv.
In (nel, nella, nello) - u, va, Inamenit - neugodnost, ne-
mi, v, na (ac. alla doman povoljnost.
da "dove, in che con Inameno - neugodan, nepo-
moto); gettare in fuoco - voljan.
baciti u vatru; (loc. alla Inamovibile - nesmstiv, ne-
domanda, "dove, in che, premstiv.
quando, come, con Inanimato , senz' anima -
quiete); volgarizzato in nezivu, bezdusan.
lingua slava - tumaceno je Inappellabile - neprizivan.
u slavjanskom jeziku; nell' Inapprezzabile - neprocniv,
inverno - u zimi, in questo bezen.
modo - na ovom nacinu. Inaridire - osusiti, posnlliti.
V. Nel. A. Entro. Inarrivabile - nedohitan, ne-
Inabile - neprikladan, nepo- dokuciv, nepostizan.
doban , nesposoban , ne- Inaspettatamente -neocekiva-
kadar. no, nenadno, iznenada, iz
Inabilit - neprikladnost, ne- nehote.
podobnost , nesposobnost, Inaspettato - neocekivan, ne-
nevaljanost. nadan, nenadijan.
Inaccessibile - nepristupiv, Inasprire. V. Esacerbare.
nepristupan , neprihodan, Inaudito , necuven.
neuhodan. Inaugurare - sveteano nom-
Inaccettabile - neprimiv,ne- stiti (postaviti, izabrati).
prihvativ. Inavvedutezza - nepomnja.
INA 365 - INC

Inavveduto - nepoman, ne- rolia, caroba, carolja, ca


pomljiv. ranja, zacaranje, urok; p.
Inavvertentemente - nesmo- cosa maravigliosa - cudo,
treno, bezmvsljeno, nepazno, cudnovitost. V. Asta.
nehotice, nehotimice, neho- Gioia.
tomce. Incanutire - osditi, obliti,
Inavvertenza - nesmotrenost, pobliti.
bezmisljenost, nepaznost. Incapace - nesposoban, ne-
Inazione - neposlenost, bez- prikladan, nepodoban, ne-
poslenost, nerad (i). kadar, neumtan.
Incalmo. V. Innesto. Incapacit - nesposobnost,
Incamminare, va. - uputiti, neprikladnost , nepodob-
nastaviti, povesti, nastu- nost, neumtnost.
piti, zapoceti ; incam. l'in Incappare (nell'insidia ecc.)
quisizione - nastaviti iz- - uloviti se, uhititi se, pa
tragu; np. uputiti se, od- sti u mrzu. V. Inciam
putovati, poduzetiput. V. pare.
Dirigere. Incarcerare. V. Carcerare.
Incantare, far malie - carati, Incaricare, addossare nn ca
zacarati, ocarati, ureci; p. rico - natovariti, obrme-
vendere all' incanto - pro niti, obteretiti, naprtiti;
dati putem drazbe v. licbe. p. dar incombenza - na-
Incantatore - carovnik, ca- loziti (komu stogod); p.
robnik, krisnik; fem. ca- incolpare - okriviti, po-
robnica, krisnica. kriviti. V. Deputare.
Incantesimo. V. Incanto. Incaricato, st. (d'affari) -
Incantevole, merav. - cud- poslanik, poslovodja; ag.
novat , cudnovit, cudan, obrmenjen, obteretjen, na-
cudesan; p. malioso - ca- pertjen. V. Deputato. Pro
roban. curatore. Ambasciatore.
Incanto, malia - carobia, a- Incarico, peso che si pone
S
INC 366 INC

addosso altrui - brme, kretan, poretnetan.


teret. V. Commissione. Incendio - pozar. pogor, pa
Incarnazione - uputjenje. le, pozeg, zapaljenje, o-
Incarogoare - usmerdti se, paljenje; appiccato ine. -
zasmrdti se, postati mr- upalitba.
cina. < Incensare - kaditi, podka-
Incassare, mettere nella diti, pokaditi.
cassa - uskrinjiti, zatvo- Incenso, st. - tamjan.
reti; ti. riscuotere denaro Incensurato - neporocan, ne-
- upneziti, uterati, izt- prikoran.
rati, p. incassare un ar- Incerchiare - uobruciti.
chibuso - okasati, okasiti. Incertezza - neizvstnost,
Incasso (d' archib.) - okas; dvojba, dvojenost, dvojenje.
(di denaro) - upnezenje, Incerto, che non certo -
utranje, iztranje. neizvstan, dvojben; p. pro
In castit - necistota, neci- vento casuale -nuzdohodak,
stoca. slucajni v. nestalni dobitak.
Incasto - necist: Incesto - rodoskvrnost , ro-
Incatenare - zaverugati, za- doskvrnje, prikrvje.
kovati, postaviti v. metnuti Inchiavare - zaklopiti, za-
u veruge (u akove, u zeleza). Mjucati, kljucem zatvoriti.
Incatramare - okatramati, o- Inchino, st. - poklon, poklo-
pakliti. njenje.
Incauto - neopazan, nepozo- Inchiodamento - zacavlanje.
ran, nesmotren. Inchiodare - zacavlati.
Incendiare - upaliti, opaliti, Inchiostro - crnilo.
zapaliti. Inciampare - pondrti, po-
Incendiario, st. chi incendia srnuti, nasrnuti, zanoriti.
- upalilac , pozega , pali- Incidentale, causa - medju-
kuca ; ag. p. che scon- parba, medjuraspa,medju-
voglie - razdrazujuc, po- prepir.
INC 367 INC

Incidente, st. evento - slu- Inclito - slavan ; incl. au


caj, odvitak. torit - slavna oblast,
Incidentemente - mimogred- qaest' incl. giudizio - ovo-
no. slavni sud, codest' incl. -
Incidenza - tnimogrednost. toslavni, quell'ine. - ono-
Incinta. V. Gravida. slavni, l'ine, stesso -isto-
Incirca - po prilici, nkako. slavan.
Incisione - urz. Inclusivamente - ukljucno,
Incitamento - nagon, naga- ttkljucivo.
njanje, poticanje, podba- Incoato - pocet, zapocet.
danje. Incognito - nepoznan, nepo-
Incitare - naganjati, nagna- znat.
ti, nagoniti, poticati, pod- Incollare - prilpiti, zalpiti,
badati. slpiti.
Incivile - neuljudan, neo- Incolpare - kriviti, okriviti,
tesan. pokriviti.
Incivilimento - izobrazenost, Incolpato, ag. - okrivljen,
izobrazenje, prosvta, pro- pokrivljen; st. okrivljenik;
svcenost. coincolpato - suokrivlje-
Incivilt - neuljudno st, neo- nik.
tesanost. Incolpazione - krivljenje, o-
Inclinare, va. piegare - pri- krivljenje, pokrivljenje.
gnuti, nagnuti, vn. p. pen Incolto - neobradjen, neob-
dere verso nn lato - visti; dlan, zanemaren, pust;
p. aver disposiz. a chec terreno ine. - neobradjena
chessia - biti privrzen, zemlja, pustosina.
prignut, priklonjen, nagnut. Incombenza. V. Incarico.
V. Abbassare. Incombenzare. V. Incari
Inclinazione - naklon, cud, care.
zelja, privrzenost, pri- Incominciamento - pocetak,
gnutje, nagnutje. pocetje, zapocetak.
INC 368 INC
Incominciare - poceti, zapo- Inconsueto - nenavadan.
ceti, nastupiti. Incontaminato - neoskor-
Incommensurabile - neizm- njen, neporocan.
ran. Incontanente - odmah, na-
Incomodo, st. - nelagod (i), mah, dilj, udilj.
neprigoda , neprilicnost ; Incontrare, va. farsi incon
ag. - neprilican, nezgodan. tro - tt sprotu (suprot,
V. Inconveniente. suproc, suproti), suprotici
Incomparabile - neprimran, (komu); p. scontrare -
neprikladiv, nepripodobiv, srtiti, susrsti, susrtiti,
neprispodobiv. sastati (koga), namriti se
Incompetente - nenadlezan; (na koga); p. piacere a
giudizio ine. - nenadlezni taluno - dopadati, dopasti
sud. (komu).
Incompetenza - nenadleznost. Incontrastabile - neporeciv,
Incompleto. V. Completo. neoporeciv, met. neoboriv.
Incomprensibile -nerazumiv, Incontro, st. 1' incontrarsi
nedokuciv, nedohitan, neob- - sastanak , sastanje , u-
hitan, neshvativ, neposti- srt, susreca, srtenje, sr-
zan. tanje ; p. scontro, urto -
Inconcusso - neoboriv, nepo- sunenje, bubnenje, udrenje;
bitan; inconc. principio - prep. V. Dirimpetto. Ver
neoborivo nacelo. so. Contro; avv. suprot,
Incondizionato - bezuvtan. usuprot; all' incontro -
Inconseguente - nepravilan. pace, dapace, usuprot.
Inconseguenza - nepravil- Inconvenevole - nepodoban.
nost. Inconveniente, ag. - nesho-
Inconsideratezza - nepom- dan, nepodoban, nepristo-
nja, nesmotrenost. jan, neprikladan. V'. In
Inconsiderato - nesmotren, comodo. Inconvenienza.
nesmotrn, nepoman. Inconvenienza - nepriklad-
INC 369 IND

nost, neshodnost, nepodob- pokretan, nepomican.


nost, nepristojnost. Incrudelire - okrutiti, onemi-
Incoronare - bruniti, okru- liti, utvrdnuti, stvrdnuti.
niti, krunisati. Incudine. V. Ancudine.
Incoronazione - krunitba, Incurabile - neizlciv, (di fe
krunjenje, okrunjenje, kru- rite, anche) neizvdan.
nisanje. Incuria - neharnost, nemar-
Incorporare - utlovati, sje- nost, nepomnja, negled.
diniti, sdruziti, pridruziti. Indagare - iskati, iziskivati,
Incorporazione - utlovanje, propitati, propitkati, raz-
sjedinjenje , pridruzenje , pitati, razpitivati.
sdruzenje. Indagine - iskanje, iziskanje,
Incorporeo - netlesan, bez- iziskivanje, propitanje,pro-
zwotan. pitkanje, razpit, razpitanje,
Incorrotto - clokupan, ne- razpitivanje.
pokvaren. Indarno - zalud, zaludo, u-
Incostante - nestalan. zalud, zaman, zabadava.
Incostanza - nestalnost. Indebitarsi - zaduziti se, u-
Incostituzionale - protiusta- ciniti dug.
van, newtavan. Indebito, sconvenevole - ne-
Incredibile - nevrovan, ne- pristojan, neprav ; ti. ne-
vrojatan. dug.
Incredibilit - nevrovanost. Indebolire - ' oslabiti, omlo-
Incredulit - nevira, nevr- haviti, onemoci, obnemoci.
nost. Indecente - nepristojan, ne-
Incredulo - nevrujuc, nev- podoban, nedostojan.
ran, malovran. Indecenza - nepristojnost, ne-
Incrociare - krstariti. podobnost, nedostojnost.
Incrociatore - krstarac, kr- Indecisivo - neodluciv, neod-
starnik. lucan.
Incrollabile - neporusiv, ne- Indeciso - neodlucen.
24
IND 370 IND
Indecoroso - neposten, nepri- vedeni predmet.
stojan. Indicazione - naznaka, na-
Indefessamente - neumorno, znacenje, navedenje; indie.
brizljivo. del luogo, tempo e modo
Indefesso - neumoran, briz- - naznacenje msta, dobe i
ljiv. nacina.
Indegnamente - nedostojno. Indice, cosa che mostra -
Indegno - nedostojan. kazalo ; p. dito indice e
Indennizzare - naknaditi, na- ago che segna le ore - ka-
domstiti (kvar, stetu). zalac, kazaoc.
Indennizzo - naknada , na- Indicibile - neizreciv, neiz-
knadjenje , nadomstenje ; recen, neizkazan.
- di danni - naknada ste- Indietro - nazad, nazada,
tah. zad, zada.
Independente - nezavisan, IndiiFerente - nehajan, neha-
neodvisan. ran, nemaran.
Independenza - nezavisnost, Indifferentismo - nehajstvo,
neodvisnost. neharstvo, neharnost, ne-
Indescrivibile - neopisiv. marnost.
Indeterminato - neizvstan, Indifferenza - nemar, nehaj
neodlucen, neopredlen, ne- stvo.
wtanovljen. Indigeno - domai-.
Indevoto - nepobozan, nebo- Indigente - potrban, neimu-
gomoljan. can.
Indicare, accen. coll' indice Indigenza - potrba, potr-
ecc. - kazati, pokazati ; p. boca, neimuclvo, neimuc-
mostrare, denotare - na- nost.
znaciti , oznaciti , navesti. Indigestione - neprobavnost.
Indicato - kazan , pokazan, Indigesto - neprobavan.
naznacen, oznacen, nave- Indignitoso - neuljudan, neo-
den ; oggetto indie. - na- tesan.
IND 371 IND
Indilazionabile - neodgodiv, sumnjivim se ukazati v.
neproduziv, neproduljiv. pokazati.
Indipendente. V. Indepen- Indiziato - osumnjen, osum-
dente ecc. njicen.
Indirettamente - neuprav, Indizio, segno - znofc, obka-
neupravo. V. Diretta za; p. principio di prova
mente. - trag, znak. sumnja; non
Indirizzo, segno che d di avvi indizio d'un crimine
rezione ai nostri passi - - nma traga ikakvog zlo-
uput, uputa, uputjenje; p. cina. V. Contrassegno.
indir, di lettera - dopisak. Indole - cud, narav ; di buo
Indispensabile - neobhodan, na ind. - dobre cudi v. na-
neobhodno potrban. ravi. V. Qualit.
Indispensabilit - neobhod- Indolente. V. Indifferente.
nost. Indoramento - pozlatjenje.
Indisposto, liev. ammalato Indorare - pozlatiti.
- stab, bolestan. Indossaraento, (camb.) - na-
Individuale - osoban, osobit, ledjaj, naledjica, nahrb-
osobitan. tica, naledjenje ecc.
Individnalit - osobnost. Indossante, st. (camb.) -
Individuo, st. - osoba, stvar, nalednik, nahrbtnik.
stvarnost, stvarbenost. V. Indossare, (camb.) - naledji-
Indivisibile. ti, nahrbtiti.
Indivisibile - nerazdliv, ne- Indossato, st. - naledjenik,
razdlan, nerazluciv, nera- naherbtjenik.
zlucan, nerazstavan. Indosso, sulla persona - na-
Indiviso - nerazdljen, nera- se, na sebi, pri sebi.
zlucen, nerazstavljen. Indovinare, prevedere - po-
Indiziare, dare indizio o se goditi, zgoditi; predire il
gno - kazati, pokazati; fut. - gatati, gonetati.
p. dar da sospettare - Indovinatore (di un enigma)
IND 372 INE

- odgonetalac, odgonetaoc. stenje; p. perdono gener.


Indovinello - gonetka, zago- - odrsenje, pomilovanje ;
netka; scioglim. dell' in - ag. V. Concesso.
dov. - odgonetanje. Indumento, coprimento - po-
Indovino, chi pretende in- krivalo, pokrivaca, p. ve
dov. il fot. - gatalac, pro- ste - obuca, obutva.
rocitelj, prorokovatelj. Indurire, va. indurare - u-
Indnbitabilit - nedvojbenost, torditi, potvrditi, uciniti
stalnost. tvrdo; vn. - potvrditi,
Indubitato - nedvojben, sta potvrditi se, otvrditi, u-
ian. tvrditi se, postati tvrd.
Indugiare - kasniti, zakas- Indurre, introdurre - uvesti,
niti, odvlaciti, zaolaciti, uvoditi, uvuci; p. persua
oklevati, krzmati, krzma- dere - napeljati, navesti,
riti, natezati, zatezati, pro- nagnati; p. congetturare
tezati, produljiti, ttsporiti. - mnti, suditi; p. deter
Indugio - zakasnjenje, od- minarsi - odluciti; indursi
vlaka, odvlacenje, zavla- in ragionamenti - upusca-
cenje, oklevanje, krzmanje, ti se u razglabanja. V. Ca
natezanje, zatezanje, pro- gionare.
tezanje, produljenje, uspo- Industre - umtan .
renje; senza indugio - bez- Industria, qualit di chi
odvlano, bez odvlake. industre - umstnost ; p. e-
Indulgenza, condiscenden serciziomeccan. in gener.
za - dopustenje, dopusta- - obrtnost, obrtnictvo, o-
nje, odpustanje, oprostenje; brt, V. Camera.
p. compatimento - trplje- Inebbriare va. - opiti, np.
nje, ustrpljenje, snosba;p. opiti se.
indulg. dispens. a' fedeli Ineccepibile, che non si pu
- prosenje, prostenje. eccettuare - neizkljuciv,
Indulto, st. dispensa - dopu neuklonjiv, neodklonjiv. V.
INE 373 INF

Irrefragabile. Infallibile - stanovit, stalmi,


Ineffabile - neizreciv, neizre neprvarljiv.
civ, neizrecen. Infallibilit - stanovitost, stal-
Ineguaglianza - nejednakost. nost, neprvarljivost.
Ineguale - nejednak. Infamare - ozloglasiti, raz-
Inerente - dotican, spqjen, glasiti, oklevetati, razkle-
nerazstavan. vetati.
Inerme - neoboruzan, bezo- Infame - prkoran, sramotan,
ruzan. zloglasan, neposten.
Inerte - ln. Infamia - prkor, prkora,
Inerudito - neucen, neucan. sramota, nepostenje, zlo-
Inerzia - lnost, lnaria. glasnost, rug, ruglo.
Inesattezza - nepravilnost, Infangare - obiatiti, pobla-
netocnost, nepravost. titi, okaljati.
Inesatto - nepravilan, neto- Infante, bambino - dte, d-
can. tet , dti ; esposizione
Inesauribile - neizcrpiv, ne- d' infante - izlog v. izloze-
izprazniv, nepotrativ. nje dteta.
Ineseguibile - neizvrsiv, ne- Infanteria - psactvo, pmic-
izpuniv, neuzivotvoriv, ne- tvo, psadia; corpo d'inf.
udlotvoriv. - psacko tlo.
Inesorabile - nem.il, nemio, Infanticida - cedomornik.
nesmiljen, neumoljiv ; ines. Infantieidio - edomorstvo.
vendetta - nemila osvta. Infanzia - dtinstvo.
Inesperto - neiskusan, nevst. Infarinare - omuciti , pomu-
Inestimabile - neprocniv. citi.
Inetto. V. Inabile. Infasciare - poviti, obaviti.
Inevitabile - neukloniv, neiz- Infaticabile - neumoran.
bziv , neodoliv , neobho- Infausto - zlokoban, zloude-
dan. san, nezgodan, zlosrstcm,
Inezia - malenkost. nesrtan.
INF 374 INF

Infecondo, contr. di facondo njen, podstavljen, nizji;


- neplodan, p. sterile - autorit inf. - nizja (pod-
jalov. lozna ecc.) oblast ; st. pod-
Infedele, ag. non fedele - loznik, podcinjenik.
nevran, pronevran; p. Inferire, dedur conseguenze
chi non crede alla vera - vaditi, izvaditi, izvadjati;
fede - st nevrnik, nevr- p. conchiudere - zaklju-
njak, nkrstjenik. citi, zaglaviti, vidti ; da
Infedelmente - nevrno, pro- ci s' inferisce - iz toga
nevrno. izvadja se (zakljucuje se,
Infedelt, mancanza di fede vidi se). V. Arrecare.
- nevra, (ti.) pronevra, Infermeria - bolnicara, betez-
pronevrenje ; p. dislealt niste, beteznictvo.
- vrolomje, vrolomstvo, Infermiccio - bolezljiv, ne-
vrolomnost; p. stato di mocan.
chi non crede nella vera Infermiere - bolnicar.
fede - nevmost. Infermit - bol, bolest, beteg,
Infelice, ag. - nesrcan, ne- nemoc, nezdravje.
srtan, zlosrtan , nezgo- Infermo, st. - bolnik, boles-
dan, nevoljan, tuzan, bri- nik, beteznik, nemociiik;
zan, zalostan, jadan; st. fem. bolesnica, beteznica,
nesrtnik, nevoljnik. V. In nemocnica; ag. bolan, bo-
fausto. lestan, bolesan, betezan, ne-
Infelicit - nesrca, nevolja, mocan, slab, nezdrav.
tuga, bda. Infernale, ag. - paklen, pa-
Inferiore, pi basso - nizji, klenski.
niznji, doljni, dolinji; p. Inferno - pakal, pako, muke
meno degno - manji, mla- paklene.
dji, nizji; di minor pre Inferrare - podkovati, oko-
gio - gori; td. p. sotto vati, ogvozditi. V. Inca
posto - podlozan, podci- tenare.
INF 375 INF

Inferriata. V. Grata. Influire - uplivati, uticati (u


Infido. V. Infedele. cemu).
Infimo, ultimo - zadnji, naj- Influsso. V. Influenza.
zadnji. V. Vile. Infondato - beztemeljan, ne-
Infine, alla fine - konacno, temeljit.
najzad, napokon. Infondere, instillare - ulti,
Infinit, moltitudine inum. - ulvati, utociti; p. immer
sijaset, siia, stia bozja, gere - umociti.
bezbrojnost , bezbrojstvo , Inforcare - zaviliti, nataknu-
mnoztvo, mnogo, puno, eu ti v. naditi s vila. V. Im
da; p. infinit di Dio , bez- piccare.
koncnost, neskoncanje. Informare, dar notizia - ob-
Infinitivo , indefinito st. znaniti, ubavstiti, obav-
(dei verbi) - neopredljeni stiti, javiti, do znanja slavi
nacin, verbo infinit. - neo ti (dostaviti, podnti, do-
predljeni glagolj. nesti). V. Ammaestrare.
Infinito, che non ha fine - Inlormazione, notizia intera
bezkonacan, bezkrajan, ne- - ubavst, obavst, ubav-
dosptan, bezdosptan. V. stjenje, obavtjenje, obzna-
Innumerabile. na, obznanjenje, p. istru
Infino, insino - do, tja do zione - ucenje, poducava-
(gen.); infino al mare - nje, nauk.
do mora. Informe, senza forma - nez-
Infliggere la multa ecc. - na- groman; p. sformato - grd,
metnuti globu (komu), ka- grdoban, grub.
zniti globm (koga). Infortnnio. V. Disgrazia.
Inflitto - nametnut. Infra. V. Fra. Mezzo. In.
Influente - uplivan, upliva- Infracidire - ognjiliti.
juc, uticaju. Infrangere - razbiti, zlomiti,
Influenza - upliv, uplivost, raztrgati, skrsiti, staviti
uplivanje, uticanje. na komade ; infrang. i sug- A
INF 376 ING

gelli - raztrgati pecate. morstvovati; va. dar ge


Infrazione - razbijenje, zlom- losia - uljubomoriti.
ljenje raztrganje, stavlje- Ingenito - prirodjen, urodjen
nje na komade. Ingenuit - pravota, nevarha.
Infrascritto - podpisan. bezilenost, iskrenost, disto-
Infrescare - ohladiti. dusnast.
Infruttuosit - neplodnost. Ingenuo, schietto - nehim-
Infruttuoso - neplodan. ben, prav, bezilan, iskren,
Infuori - van, izvan, izvanka. cistodusan.
V. Eccetto. Ingerenza - pacanjc, uticc-
Infuriare - bsniti, bsnovati. nje, udiranje, upletenje.
Ingallozzarsi - opetesiti se, Ingerirsi - pacati se, udiriti
kokotiti se, dignuti rep. se, uticati se, uplesti se.
Ingannare, va. - varati, pre Inghiottire - prozdrefy p3zi-
variti, prevarivati, slpari- rati, gutati, pogutati, po-
ti, zaslpiti, zasniti; np. gutnuti, pogutniti.
varati se, prevariti se. Inginocchiarsi - kljeknuti,
Ingannatore - varalica, va- kleknuti.
ralac, slpac. Inginocchiatelo - kljcdnica,
Ingannevole -prevarben, pre- klecalnica, kljecalo.
varan, himben, vuhven. Ingiuria - pogerda, psovka,
Inganno - prevara, prevarba, osramotjenje , vrazba , u-
lukavost, lukavstina, vara- vrda, spot, spotenje.
nje, bimba, hinba, himbe- Ingiuriare - pogerditi, psova-
nost, zasna, vuhva. ti, opsovati, srxmotiti, o-
Ingegnere - mrnik. sramotiti, spotati.
Ingegno - um, svst, pamet; Ingiurioso - pogrdan, osra-
opera dell' ingegno - - tnotljiv, vrazlen.
motvor. Ingiustamente - nepravedno,
Ingelosire vn. - ljubomoriti nepravicno, nepravo, kri-
se, uljubomoriti se, ljubo- vicno, krivo.
ING 377 INI

Ingiustizia - nepravda, nepra- Ingrediente - umsalo, pri-


vica, nepravicnost, krivica, msak.
hrivda. Ingresso, entrata - ulaz, ula-
Ingiusto - nepravedan, ne- zenje, unidenje, unidjenje,
prav, nepravican ; uomo udjenje ; p. luogo per cui
ing. - nepravedni covk, si entra - ulaz, ulazak, u-
nepravednik. laznica, uhod, uhodiste.
Ingojare. V. Inghiottire. Ingroppare - zauzlati, zau-
Ingombrare - zapacati, zapa- zliti.
civati, nakramariti. Ingrossare - odebljiti, odebe-
Ingordigia -pohlpa, pohlp- liti, zdebljiti, podebljiti,
nost, pohlpivost, pozrlji- zdebljati, podebljati. V. In
vost, prozdrljivost. gravidare.
Ingordo - pohlpan, pohl- Inimicare, va. - znepriateljiti,
piv, pozrljiv, prozdrljiv. svaditi, posvaditi, zavaditi;
Ingrandire - povecati, pove- znemiriti, poduzmaniti; np.
cavati. znepriateljiti se, svaditi se,
Ingrassare va. - tastiti, otu- ecc.
stiti, pretiliti; vn. otustiti Inimicizia - nepriateljstvo,
se, potustiti se, postati tust, nepriatelstvo, svadba, sva-
pretiliti se. dja, zavada, nepriazan, ne-
Ingratitudine - nezahvalnost, prijazan, dusmanstvo.
nehar, nehara, neharstvo, Inimico, st. - nepriatel, ne-
nespoznanost. priatelj, neprijatel, dusman,
Ingrato - nezahvalan, neha- dusmanin, nepriaznik ; ag.
ran, nespoznan. nepriateljan, nepriateljski,
Ingravidare va. - nabrijati, dusmanski.
napraviti trbuh, met. im Inintelligibile - nerazumiv.
puniti, nabrmeniti, natru- Iniquit - bezakonje, bezza-
hliti, vez. naprcati. V. Im konje, nepravednost.
pregnare. Iniquo - neprav, nepravedan.
INI 378 INN

V. Malvagio. pervo, prie svega, izperva;


Iniziale - pocetan; lettera innanzich - prie v. pr-
iniz. - pocetno v. veliko vo nego (neg); pi innanzi
slovo. - dalje, naprd.
Iniziare. V. Principiare Innasprire. V. Esacerbare.
Iniziativa - pocetak, pocetje, Innato - prirodjen.
zapoetje. Innegabile - netajiv.
Innacquare - vodniti, razvo- Innestare - cpati, ucpati, e
dniti. V. Vino. cpiti.
Innalzamento - dignutje, po- Innesto - cpanje, ucpanje.
dignutje, uzdignutje, nadi- Inno - iman.
gnutje, povisenje, uzvisenje, Innocente - nevin, neduzan,
dignjenje ecc. prav, pravican, pravedan,
Innalzare, va. sollevare - di- bezgrsan, nekriv, nekrivi-
gnuti, dici, podignuti, po can.
dici, uzdignuti, uzdici, po- Innocenza - nevinost, neduz-
visiti ; p. rendere illustre - nost, pravednost, pravic-
uzvisiti , proslaviti; np. nost, bezgrsnost, nekrioic-
uzvisiti se, podignuti se ecc. nost.
Innamorare, va. - uzaljubiti, Innocuo - neskodan , nena-
probuditi ljubav u komu, skodan, bezloban, bezzloban.
gemuti na ljubav, met. ro Innoltrare, va. avanzare -
lliti, raniti u sercu, zama- naprdovati, unaprditi, u-
miti (Jcoga); np. zaljubiti se. naprdovati; np. p. andar
Innamorata 8t. - ljuba, draga, pi oltre - ici naprd.
Innanzi, avanti - prie, prco, Innoltre. V. Inoltre.
izpred, izpreda (gen.); Innovare - ponoviti, obnoviti.
prid, pred, preda (ist. e Innovatore - novotar.
ac); pri (loc); innanzi al Innovazione -ponava, obno-
giudizio - pri sudu; p. a- va, novota, ponovljenje,
vanti tutto - najprie, naj- obnovljenje; contratto d'in
INN 379 INQ

novazione - novotna po- Inorpellare, coprire con or


godba. pello - pozlatkati ; p. co
Innamerabile, innumerevole prire con arte - zaslpiti.
- bezbrojan, nebrojan, ne- Inquietare va. - uznemiriti,
brojen, neizbrojan, nebro- uznemirivati, unemiriti, ja
jiv, neizbrojiv. diti, smutiti, smucevati, za-
Innumerabilit - bezbrojnost, novtati; np. uznemiriti se,
nebrojnost, nebrojenost, ne- unemiriti se, jaditi se.
izbrojnost, neizbrojenost. Inquieto - nemiran, nestasan,
Inobbediente - neposlusan, nepokojan.
nepokoran. Inquietudine - nemir , nepo-
Inobbedienza - neposluh, ne- koj.
poslumost, nepokornost, ne- Inquilino - najtnitelj, subin
pokora. quilino - podnajmitelj.
Inondare - potopiti, poplavi- Inquirente st. (giudice) - iz-
ti, zaplavati, zaplaviti, na- trazitelj, sudac iztrazitelj,
pliti, naplivati; p. preci iztraziteljni sudac; ag. iz-
pitare a torme - napadati. traziteljan, iztrazan; giu
Inondazione - potop,potopje, dizio inquir. - iztraziteljni
povodnja, poplav, popla- v. iztrazni sud.
vica, potopljenje, poplava- Inquirire, si. - iztraziti, iztra-
nje; p. invasione di pop. zivati ; inquir. preliminar
- napad, napadanje. mente - prediztraziti. V.
Inonest - nepostenost, nepu- Ricercare. Dimandare.
stenje. Inquisito st. - iztrazenik, ag.
Inonesto - neposten. iztrazen.
Inoperoso - bezposlen. Inquisizione sl. - iztraga, iz-
Inopia - vestosa, oskudica, trazenje, iztrazivanje ; in-
manjkanje. quis. preliminare - pre-
Inopportuno - izvandoban, diztraga , predi ztrazenje,
nezgodan. prdiztrazivanje , inquis.
.
INS -- 380 INS
speciale - posebna iztraga, arme di famiglia ecc. -
-disciplinare - pokarna v. grb ; p. segno, indizio -
karnostna iitraga; p. tri znamen, zlamen, znamenje,
bunale eretto dai Papi - zlamenje; p. carattere, con
porotno-svetjenicki sud. trassegno - znak, znaka,
Insaccare - uvrciti, staviti znacaj, znacajnost.
v. postaviti u vrcu. V. In Insegnamento - nauk, nauka,
ghiottire. ucenje, naucenje, poduca-
Insalata - salata. vanje, vzbanje, uvzbanje.
Insalubre - nezdrav. Insegnare - uciti, nauciti,
Insanabile - neizlciv, neo- poduciti, vzbati, uvzbati.
zdraviv. Inseguire - trati, potrati.
Insanguinare - okrvaviti. Insellare - osedlati.
Insaziabile - nenajedw, na- Inseparabile - nerazdliv, ne-
najidan, nenasit, nenasi- razluciv, nerastaviv, nera-
tan. stavan.
Insaziabilit - nesitost, nena- Insepolto - nezakopan.
sitivost. Inserire - uvrstiti, uvesti, u-
Inscrivere,ti. -upisati; inscr. voditi, unesti.
nei libri - uknjiziti, upisati Inserviente, ag. - sluzeci; st.
ujavnihknjigah; p. porre p. serviente - posluzitelj,
inscrizione - napisati. posluznik, podvornik.
Inscrizione, ti. - upis, upi- Inserzione - uvrstenje, u-
sanje; p. inscr. nei pubblici vrstba, uvedenje, unesenje.
libri - uknjizba, uknjizenje, Insetto - nevid.
upis, upisanje u javnih Insidia - zasda, podkapanje,
knjigah; p. soprascritta di podjamstvo.
lettere - napisak, dopisak; Insidiare - zasdati, podka-
p. epigrafe - napis napi- pati, podjamiti, kopati ja-
sanje. mu (komu v. pod kim).
Insegna. V. Bandiera; p. Insieme - skupa , skupno,
INS 381 INS

ujedno,zajedno; p.contem- neslanost, netecnost.


por. - istodobno, suvrme- Insipido - suhoparan, neslan,
no; p. in una volta - na netecan.
jedan put, tutto insieme - Insistere - nastojati, nastati.
sve skupa , jednoskupno ; Insoffribile - netrpiv.
p. anione di pi cose - Insolente. V. Arrogante.
skupnost, ukupnost. Insolenza. V. Arroganza.
Insigne. V. Famoso. Illustre. Insolito - neobican, nenava-
Insignificante - neznatan. dan, izvanredan.
Inaino - do, tja do. V. An Insopportabile - nepodnosiv,
che. nepodnosan, nesnosan.
Insinuare, ti. - prijaviti - in Insordire - oglusiti, zaglusiti.
sinuare l' appello - pri- Insorgente st. - ustas, usta-
zvati se, prijaviti priziv, sa, buntovnik.
- il ricorso - uloziti utok, Insorgere - ustati.
- un credito - prijaviti Insormontabile - neprohodan.
trazbu; p. introdurre - u- Insperato - nenadan, neoce-
peljati, uvesti, uvuci. kivan, nezaufan.
Insinuazione, ti. - prijava, Inspettore. V. Ispettore ecc.
prijavljenje ; insinuazione Inspirare -nadahnuti, udah-
d' appello - priziv, prija nuti.
va v. prijavljenje priziva, Inspirato - nadahnut, udah-
prizivna dojava; p. scritto nut.
che la contiene - priziv- Inspirazione - nadahnutje, u-
nica. V. Appellare. De dahnutje.
nunziare ; p. introduci- Instabile - nestalan, nepo-
mento - upeljanje, uvede- stojan, met. vrtoglav.
nje, uvucenje. Instabilit - nestalnost, nepo-
Insipidamente - suhoparno, stojanost.
neslano, netecno. Installare - umstiti, nam-
Insipidezza - suhoparnost, stiti.
INS 382 INT

Instancabile - neumoran. ti, omazati.


Instancabilit - neumornost. Insufficiente - nedostatan,
Instancabilmente - neumorno. manjkav, nedovoljan.
Instantaneamente. V. Im Insufficienza - nedostatnost,
mediatamente ecc. nedostatak, manjkavost,ne-
Instante st. - molitelj. dovoljnost.
Instanza, perseveranza nel Insulsit - neslanost, nesklap-
domandare - moljenje, u- nost. V. Insipidezza.
moljenje; p. supplica - Insulso - neslan, nesklapan.
motta ; giudizio di prima, Insultare, far insulti - spota
seconda, terza instanza - ti, sramotiti, osramptiti, na-
sud prve, druge, Irete v. gerditi, ogerditi, pogerditi,
iretje motte. V. Supplica. psovati, opsovati.
Dilazione. Insulto, ingiuria - nagerda,
Instare - moliti, umoliti, pro ogerda, pogrda, psovka,
siti. V. Chiedere. uvrda.
Instigamento V, Istigamen Insuperabile. V. Invincibile.
to ecc. Insuperbire - izoholiti.
Installare. V. Infondere. Insurrezione - ustanak. V.
Instinto - nagon, nagnutje, Ammutinamento.
prignutje, prinagnutje, ze- Insussistente, che non esiste
lja. - nebitan, neobstojeci ; p.
Instituire. V. Fondare. Am infondato - netemeljit, bez-
maestrare. temeljan. V. Chimerico.
Instituto. V. Istituto. Insussistenza - nebitje, nete-
Institutore. V. Fondatore. meljitost. V. Insussistente.
Instruire. V. Istruire ecc. Intagliare - urzati.
Instrumento. V. Istrumento. Intaglio - urz.
Insubordinazione. V. Disub Intatto - netaknut, netaknjen,
bidienza ecc. puro - cut. V. Inconta
Insucidare - okaljati, obiati minato.
INT 383 INT

Intavolare, si. inscrivere nei Integumento, copertura -


libri pubblici - uknjiziti; pokrivalo ; p. membrana
int. il documento - uknji del corpo animale - koza.
ziti izpravu; intavolare Intelletto - razum, um, pa-
(cominciare) un discorso met, razumje, razumnost.
- zametnuti (nastaviti, po- V. Intelligenza.
eti, zapoceti) govor. Intellettuale - razuman, u-
Intavolato - uknjizen, zamet- man.
nut, nastavljen. V. Inta Intelligente - razuman, raz-
volare. borit, razboran.
Intavolazione sl. - uknjizba, Intelligenza, intelletto - ra
uknjizenje ; diritto di - zum, razumnost, razbori-
pravo uknjizbe, storno di tost, pamet ; p. cognizione
- izbrisanje uknjizbe, izknji- - znanost, razumljenje; p.
zenje ; p. introduzione, corrispondenza - pora-
coniine. - pocetak, pocetje, zumljenje, sporazumljenje,
zapocetje, poemenje, zapoc- dogovor. V. Cautela.
menje, aametnutje, nastav- Intelligibile - razumiv, ra-
ljenje. V. Intavolare. zumljiv. V. Chiaro.
Integrale - clovit, clokupa% Intemerato - neporocan.
ukupan. V. Essenziale. Intemperante - cezmran ,
Integrit, interezza - clost, neuzpregnut, prkoredan.
clota, clino, clokupnost, Intemperanza - cezmrnost,
clovitost, ukupnost, pod- neuzpregnutje , prkomr-
punost ; p. integr. di co nost.
stumi - neporocnost, ne- Intemperie - zlozracje, zlo-
prikornost, cudorednost. cesti v. nezdravi zrak v.
Integro , intero - cl, co, ajer.
clovit, clokupan ; p. non Intempestivo - izvandoban.
corrotto - neporocan, ne- Intendere va. - razumsti. V.
prikoran, cudortdan. Udire. Giudicare. Atten-
INT 384 INT

dere ; np. razumiti se, po- Intercessione - moljenje, u-


razumiti se, sporazumiti se, moljenje, posrdovanje.
dogovorti se. Intercettare - obustaviti, o-
Intendimento, l' intendere - bustavljati ; p. fermare let
razumljenje ; p. senso di tere ecc. - uzaptiti.
parole - smisao, smisal; Intercetto - obustavljen, u-
p. accordo segreto - po- zaptjen.
razumljenje, sporazumlje- Intercezione - obustavljenje,
nje, dogovor, dogovorenje; uzaptenje.
p. intelligenza - razum, Interdetto st. -zabrana; p.
razumnost, razboritost, pa- censura eccles. - crkvena
met. V. Intenzione. zabrana, cenzura.
Intenerire , va. - omeksati, Interdire, proibire - zabra-
umeksati, pomeksati (sto- niti ; p. punire di censura
god); np. omeksati, omek- - obustaviti, crkveno obu
nuti, umeksati, umeknuti. staviti, slaviti v. postaviti
Intentare (una causa) - po- pod crkvenu zabranu.
dignuti (podici, zametnuti) Interessante - zanimiv.
pravdu. Interessare, far partecipe
Intenzione - nakana, nami- altri di un affare - dioni-
sao, namena ; prava int. - kom uciniti, ukoristiti (ko-
zla v. zlobna nakana; fer ga) ; p. cattivarsi 1' animo
ma int. - tvrda nakana. - dopadati (komu); p. in
Interamente, senza mane, di teressarsi per qualcuno -
alcuna parte - clovito, c- zauzeti se za koga.
lokupno ; p. del tutto - Interessato, st. - pristranik,
posve, sa svim, sa svime, zauzetnik ; ag. pristran,
posvema, posvemasno. zauzet, prignut na korist
Intercedere, pregare - moli (ciju) ; p. interessato in
ti, umoliti; p. frapporsi - un negozio - dionik, su-
medjustaviti se, posrdovati. koristnik.
INT 385 INT

Interesse, fratto di denaro se; fig. p. estimiu, pro


- kamat, met. uzgredica, fondasi, potanko razpitati
pripadak ; int. di mora - p. razoidti (stvar eccj
zaostavi v. zavlacni ka- Intemazionale - medjunaro-
mati, interessi del sei per dan ; diritto inter. medju-
cento - sestpostotni kamati, narodno pravo.
porre ad int. - ukamatiti, Interno, st. - unutrnjost ;
okamatiti; p. affare -po- p. sentimento dell' animo
sao, posal, stvar; p. uti non palese - srce, misal,
lit - korist, hasan, dobi- misao ; ag. tajan, skrovit,
tak, probitak. nutrnji, nutrasnji, unuter-
Interfetto - usmrtjen, ubijen. nji, unutrasnji.
Interfezione - usmrtjenje, u- Internunzio - poklisar, pa-
bijenje. pinski poslanik.
Interinale - medjutoman, vr- Intero, st. - Clina, clovi-
menit, privrmen. tost, clokupnost ; ag. cl,
Interiora - drob, jelita, olita. co, clovit, clokupan. V.
Interiore, parte interna - Restituzione.
nutrnji, nutrasnji. Interpellanza - zapit, upit.
Interjezione , umetak. Interpellare - pitati, zapi-
Interlocutorio - medjugovo- tati, upitati.
ran. V. Sentenza. Interpellazione - pitanje, za-
Intermediario - posrdnik, pitanje, upitanje.
posrdovatelj. Interporre, va. - medjustaviti,
Intermediazione - posrdo- sl. uloziti ; inter. 1' ap
vanje. pello - uloziti v. prijaoiti
Interminabile - nedosptan. priziv ; il ricorso - uloziti
Internamente - nutra, unu- utok. V. Entrare.
tra, iz nutra. Interposto. V. Interjezione.
Internare, va. - unutriti, u- Interpretare - tumaciti, raz-
vuci, np. unutriti se, uvuci tumaciti, protumaciti.
25
INT 386 INT

Interpretazione , tumacenje, V. Interno.


raztumacenje. Intiero. V". Intero.
Interprete - tumacnik, tuma- Intimante, sl. - urucitelj, u-
citelj. rucilac, urucenik.
Interrogare - pitati, upitati. Intimare, notificare - ozna-
Interrogativo - upitan, za- niti, obznaniti , navstiti,
pitan ; punto inter. - znak javiti, objaviti ; intimare
upita. il decreto - uruciti odluku.
Interrogatorio, interrogazio Intimatario, sl. - prijetnik.
ne - upit, pitanje, upita- Intimazione, sl. -urucba, u-
nje; inter. speciali e ge rucenje ; p. notificazione
nerali - posebna i obca - objava, oznanilo, obzna-
pitanja. njenje.
Interrompere - prekinuti , Intimorire - prestrasiti.
prekidati, preseci, prestati, Intirizzire va. - zgrciti, vn.
obustaviti ; inter. il di patire troppo freddo - zgr
scorso - preseci govor, - il citi se, ozebsti, uternuti.
servizio - prekinuti sluzbu. Intitolare - nasloviti.
Interruzione - prestanak, pre- Intitolazione - naslov.
kinutje, prekidanje , obu- Intollerabile - netrpiv.
stava ; senza interr. - bez Intolleranza - netrpnost, ne-
prestanka, neprekidno. trpivost.
Intertenere - zadrzati, za- Intonare, princip. il canto -
drzavati. zapvati ; p. dare il giu
Intervenire. V. Accadere. sto tuono alla nota-po-
Entrare. Presente. kliknuti;p. cantare o suo
Intervento - posrdovanje, u- nare secondoch porta la
msanje. V. Presente. giustezza del tuono - slo-
Intervenzione - umsak, po ziti, siagati ; p. dar pria-
srdovanje. cip, a checchessia - poceti,
Intestino, st. - olito ; ag. zapoceti. V. Cantare.
INT 387 INT

Intoppare - zadti, zadnuti. prie spese - uzdrzati na


V. Incontrarsi. svoje troskove ; np. stare
Intorbidare va. - smutiti, po- a bada - zadrzati se.
mutiti. Intrecciare, unire in trec
Intorcere - sukati, zasukati, cia - plesti, zaplesti.
uvijati, svijati. Intrepidezza- bezbdnost, bez-
Intorno - oko, okolo,naokolo, bojazljivost.
polag, kraj, pokraj mimo, Intrepido - bezbdan, bezbo-
pored, bliz, blizu (gen.); uz, jazljiv, nebojazljiv. V. Im
uza, nuz (ac.) ; pri (loc); pavido.
p. poco pi poco meno - Intrigante - spletkar.
okolo. V. sopra. Intrigare - splesti, spletati,
Intorto - sukan, zasukan, u- zaplesti, zapletati, zaino tati.
vijen, svijen. Intrigo, intrigamento - sple-
Intossicare. V. Attossicare. tenje, zapletenje, zamota-
Intralciare - zaplesti, oplesti, nje ; p. imbroglio - sme-
uplesti, omotati. tnja ; p. raggiro - slpa-
Intramezzare - pretinjiti , ria, spletka, zapletka.
pretiniti. Introdurre, metter dentro -
Intramezzo - pretinjak, pre- uvesti, uvuci, uvoditi, sa
tinak. gnati, natrati; p. dar co-
Intransitivo - neprelazan ; minciamento - poceti, za-
verbo intr. e transitivo poceti, nastaviti.
- neprelazni i prtlazni gla- Introduzione, atto dell'in
golj. trodurre - uvedenje, uvu-
Intraprendere, pigliare a fare cenje, uvodjenje, sagnanje,
-poduzeti, podhvatiti. natranje ; p. comincia-
Intrapresa. V. Impresa. mento - pocetak, pocetje,
Intrattenere, va. far indu pocmenje, zapocmenje, na-
giare - zadrzati, zadrza- stavljenje ; p. prologo -
vati ; p. mantenere a pro uvod, predgovor.
INT 388 INV

Introitare - pobirati, utrati, koristno, neprudno, zamanr


utravati, iztrati, upneziti. badava, zabadava, zaludo.
Introito, rendita - dohodak, Invadere. V. Occupare. As
prihod, prihodak ; p. e- salire.
sordio - predgovor ; p. Invaghire. V. Innamorare.
principio della messa - Invalidare - nevaljanim uci-
pristup. V. Entrare. stiti, pobiti, onemoci.
Intrudere, va. - gnjesti, u- Invalidit - nevaljanost, ne-
gnjesti; np. gnjesti se, u- valjstco; inv. del testa
gnjesti se. V. Introdurre. mento - nevaljanost opo-
Intrusione - gnjetenje, ugnje- ruke.
tenje. Invalido, ag. non valido -
Intruso - ugnjeten. nevaljan, bez valjanosti v.
Inumanit - necovcnost, pro- krposti ; p. invalido sol
tucovanstoo. dato - nemocni vojnik, ne-
Inumano - necovcan, nebla- mocnik. V. Incapace.
goljuban , protucovcan- Invano - zaludo, zaludno, u-
stven. zalud, zaman, zabadava.
Inurbanit - neuljudnost, neu- Invariabile - nepromniv.
dvornost. Invasione - napad.
Inurbano - neuljudan, neu- Invecchiare - ostarti, osta-
dvoran. rati, postarti, postarati,
Inusitato - neobican, neobi- postarti se ecc.
cajan. Invece. V. Vece.
Inutile - nekoristan, bezkori- Inventare - iznaci, pronaci,
stan, neprudan, nehasnovit, izumiti, smislti, izmislti,
nevaljan. namislti, zametnuti.
Inutilit - nekorist, nekorist- Inventariare - popisati, sa-
nost, bezkorist. neprudnost, staviti v. uciniti popis
nevaljanost. (nadjemik) stvarih.
Inutilmente - nekoristno, bez- Inventario - popis, nadjev
INV 389 INV

nik, inventar. V. Erede. trottiti v. potrositi novce;


Inventore - iznasalac, nami- (in mntui) ukamatiti, nzaj-
slilac, zametnik. miti, dati u zajam (novce).
Invenzione, scoperta di cosa V. Assalire. Colpire.
non conosciuta - prona- Investitura - uvedba, uvod.
sastje, iznasastje, iznajdje- Inveterare - ostarti, zasta-
nje, pronajdjenje ; p. in rti, postarti.
ventiva - izumljenost, izum- Inveterato - ostarl, zastarU,
ljenje , izmisljenje ; mali postarl.
ziosa inv. - izmisljotinja, Invetriata - stakla.
izmisljenje. Inviare, mettere in via - im
Inverdire - zeleniti, ozeleniti, putiti, staviti na put. V.
pozeleniti. Indirizzare. Mandare. E-
Inverecondia - nesram, ne- ducare ; np. inviarsi - -
sramost, nesramezljivost. putiti se, staviti se na put,
Inverecondo - nesraman, ne- ici, odlaziti.
sramezljiv. Invidia - nenavidost, nenavid-
Inverisimiglianza - nevro- nost, nenavist, nenavidstvo.
jatnost. Invidiabile - nenavidiv, uzne-
Inverisimile - nevrojatan. navidiv.
Invernale - ziman, zimski. Invidiare - nenavidti, uzne-
Inverno - zima. navidsti, odazrti.
Invero - doisto, doista, zai- Invidiato - nenavidjen, uzne-
sta, doduse, istinabog. navidjen.
Investigare - proiskati, pro- Invidioso - nenavidan.
iskivati, izpitati, izpitivati, Inviluppare. V. Intrigare.
iztraiti, iztrazivati. Involgere.
Investire, dare il possesso Invincibile - nedobitan, ne-
- slaviti (postaviti, met- predobitan, nepredobiv? ne-
nuti) u posdu ; p. impieg. pobdim.
denaro (in compere) - Invio, il mettere in via -
INV 390 IPO

uputa, uputjenje; il man Involare, rubare - ukrasti,


dare - slanje, poslanje, pokrasti, kradomice uzeti.
dostavljenje. Involgere va. - sviti, zaviti,
Inviolabile - neoskvrniv. zamotati ; p. inviluppare
Inviolabilit - neoskvrnivost, - zaplesti, zamotati, smo-
neoskvrnjenost. tati, omotati, np. zamotati
Inviolato - neoskvrnjen. se, smotali se, zaplesti se.
Inviperire - postati ljut kao Involontariamente - nehotno,
zmia. nehotice, nehotomce, nehoti-
Invischiare - obiskati, ove- mice, protuvoljno.
skati, omeljiti, olpkati. Involontario - protuvoljan,
Invisibile - nevidiv, nevidjen. nehotan, bezhotan.
Invisibilit - nevidivost, ne- Involpare - osnititi, posni-
vidnost. titi.
Invitare - pozvati, pozivati; Involto st. - omotak, zamo-
invitare uffiziosamente - tak, zamotaj, smotak, za-
sluzbeno pozvati. V. Al vitak; ag. omotan, zamo-
lettare. tan, smotan, zavijen.
Invito, st. l' invitare - pozva- Invulnerabile - neraniv, nei-
nje, pozivanje ; p. chia zraniv.
mata - poziv, pozov ; vi- Io -ja ; io e lui - ja i on.
glietto d' invito - pozivni- Iperbole - iprbola, hipr-
ca. V. Brindisi. bola.
Invitto, ag. - nedobitan, ne- Ipocondria - hipokondria, za~
predobitan. mislina, dreselje.
Invizzire - uvenuti, uvehnuti, Ipocondrico - hipokondrlacki,
usahnuti. zamislenast, dreseljan.
Invizzito - uvenut, uvehl, uvei, Ipocrisia - lukavtna, sare-
usahnut. nost.
Invocare - umoliti, umolja- Ipocrita st. - lukavac; ag.
vati. lukav, saren, sarovit.
IPO 391 IRR

Ipoteca - podlog, nepokretni neumtrw.


zalog, hipoteka. Irreconciliabilit - nepomiri-
Ipotecare - zoloMti, dati u vost, neumirivost.
zalog v. u ime podloga. Irrefragabile - neoboriv, ne-
Ipotecario - zalozan , hipo- pobitan, nesmetan, nepore-
tekaran. civ , neoporeciv , neopro-
Ipotenusa - hipotenuza. vrziv, nesumnjiv.
Ipotesi - podmna, postava. Irregolare - nepravilan.
Ira - srzba, srditost, jad, Irregolarit - nepravilnost,
jed, gnjev. nepravilnoca.
Iracondia - srditost, srzbe- Irremissibile - neoprostiv.
nost. Irremovibile - nepomican t
Iracondo - srdit, srzben, stalan.
zlosrdit, zlosrzben. Irreparabile, che non si pu
Ironia - okosnost. riparare - nepopraviv, ne-
Ironicamente - okosno. napraviv ; p. che non si
Ironico - okosan. pu evitare - neukloniv.
Irradiare - razsvtliti. Irreperibile - nepronajdiv.
Irradiazione - razsvtljenje. Irreprensibile - neprikoran,
Irragionevole - nerazlozan, nezazoran.
nerazboran. Irrequieto - nemiran, nesta-
Irragionevolezza - nerazloz- san.
nost, nerazbornost. Irresistibile - neodoljiv.
Irragionevolmente - neraz- Irresoluto - neodvazan.
lozno, nerazborno. Irresponsabile - neodgovoran.
Irrazionabile. V. Irrazio Irresponsabilit - neodgovor-
nale. nost.
Irrazionabilit - nerazlog, ne- Irreverente - nepriklon, ne-
razlozitost. priklonjen.
Irrazionale - nerazlozit. Irreverentemente - nepriklo-
Irreconciliabile - nepomiriv, no, neprtklonjeno.
IRR 392 IST

Irrevocabile - neporeciv, neo- Ispettore - nadzornik, nad-


poreciv, neporecan , neo- ziratelj, nadgledatelj ; isp.
porecan, neopozivan. delle scuole - nadziratelj
Irritare - draziti, ljutiti, ja- ucionah, isp. marittimo -
diti, razjariti, razdraziti, pomorski nadzornik.
razljutiti, razjaditi. Ispezionare , sorvegliare -
Irrompere - proderati, pro nadzirati , nadgledati ; p.
valiti, navaliti, nasernuti. visitare - izvidti, razvi-
Irrotolare, ti. - uskladiti, sa dti, razgledati.
viti ; irr. gli atti - uskla Ispezione , l' ispezionare -
diti v. saviti spise. nadziranje, nadgledanje, o-
Irrotolazione - usklada, sa- gltdba, izvidjenje, razvidje-
voj, irr. degli atti - uskla nje, razgledanje; p. ispetto
da v. savoj spisah. rato - nadzornictvo, nadzi
Irragginire - zarjaviti, por- rateljstvo; - della guardia
javiti. di finanza -nadzornictvo fi-
Irruzione - navalenje, napa- nancialne straze, - del fat
danje, nasrnenje. to - izvidjenje v. razvidje-
Irsuto - ostar, ostrodlakav. nje cina; protocollo d'i
Iscrizione. V. Inscrizione. spezione - izvidni zapis-
Isola- otok, dim. otoci; pen nik, isp. occnlare - ocevid,
isola - poluotok. razgled, isp. locale - mst-
Isolamento - osamotenje, o- ni ocevid, isp. degli atti -
samljenje. ogledba spisah.
Isolano - otocan, otocanin. Ispido, irsuta - ostar, ostro
Isolare -osamiti, osamotiti. dlakav; p. folto e spinoso -
Isolato, staccato - osamotjen, gust, dracan, dracav.
osamljen, samotan. V. Ar Ispirare. V. Inspirare ecc.
resto. Issare - dignuti ; - le vele -
Ispettorato - nadzornictvo , dignuti jdra v. jadra.
nadzirateljstvo. Istante. V. Instante ; p. bre-
IST 393 LAB

vis. momento - cas, tren, li - tu, tudjer, ond, tamo,


trenutak, maknutje oka ; onamo; p. a quel luogo -
siil1' ist. - odmah, namah, u onom mstu, in quella
dilj, udilj. cosa - u onoj stvari.
Istanza. V. Instanza.
Istigare. V. Instigare ecc.
Istinto. V. Instinto.
Istituire. V. Fondare. Er
gere.
J.
Istoria. V. Storia ecc.
Istradamene. V. Avvia Jeri. V. Ieri.
mento ecc. Jugero - jutar, jutro.
Istruire - uciti, nauciti, va- Juniore - mladji.
diti, vzbati. V. Informare. Jure. V. Gius. ecc.
Istrumento, nome collettivo
degli arnesi che servono
agli artefici - orudje, sprav,
sprava; p. arnese con cui
si suona - sopela, sopilo. L.
V. Documento.
Istruzione - nauk, poducava- L, in quel luogo - tam, la
nje, vzbanje, uvzbatije;p. mo, onam, onamo, ond,
regola - pravilo, uacelo; ondka, ondjer, tu, tude,
ti. p. istruzione del pro tuder, tote, totu ; p. di l
cesso - prediztraga. V. In - tud, tuda, onud, onuda;
formazione. da di l - odanle, odonle,
Istupidire - obudaliti, zatru- odatle, odotle, fino l -
biliti, oberati, poludti, po dotle, donle. V. Col.
stati betia (budala, trubila). Labbiale - ustan ; consonanti
Italiano, ag. - talianski. lab. - ustni suglasnici.
Ivi, quivi - ovd, ovdka; p. Labbro - usna, usno, usnica.
LAB 394 LAG

Labernto - zahodnjak. Laconico, breve - kratak,


Labile - padiv, opadiv. nedug, skupan; laconico
Laboratorio - dlaonica, d- discorso - lcratki govor.
larnica, radionica. Lacuna , ridotto d' acqua
Laboriosamente - trudno, morta - luza, tnlaka, lo-
mucno. kva ; p. concavit, fondo
Laborioso - trudan, mucan; - spila, dubina, dubljina ;
instane. - neumoran. p. mancanza - mana, manj-
Labro. V. Labbro. kavost, nedostatak, nedo-
Lacch, servidore da corso statnost.
- slugoteca, slugotecac. Laddove, l dove - gd, kad,
Laccio (in genere) - uza, kadi ; p. ogni volta che -
uzanka, vez, p. laccio da uvk kad v. kada. V. Giac
gola (pi propriani.) - u- ch. Mentre.
davka. V. Inganno. In Ladro - lupez, kradljivac, tat.
sidia. Ladrone - lupezina, tatina,
Laceramento - razkidanje, lopov, lopovina. V. As
raztrganje , razkrajanje, sassino.
razdrpanje, razdrapanje. Ladroneccio - lupeztvo, lu-
Lacerare - razkidati, razter- pezstina , lopovstina. V.
gati, razkrajati, razdrpa- Fnrto.
ti, razdrapati ; p. diffa Ladronescamente - lupezki,
mare - ozloglasiti, razkle- po lupezku, lopovski.
vetati, falliti. Laggi, l gi - tamo dol,
Lacerato - razkidan, raztr- onamo dol.
gan, razkrajan, razdrpan, Lagnarsi - tuziti se, potuziti
razdrapan, met. ozloglasen, se, aliti se, tugovati se.
razklevetan, huljen. Lagno - tuzenje, potuzenje,
Lacerazione. V. Lacera zalba, tegoba, tezkoca.
mento. Lago, vasto spazio d' acque
Laco. V. Lago. - jezero, lokva.
LAG 395 LAN

Lagrima - suza. V. Lagri- Lamentare, va. e np. dimo


mare. strare il dolore - tugovati
Lagrimare - suziti, suze ro se, tuziti se, potuziti se, bo
niti, plakati, gorko pla- lti se, jadati se, jadikovati
kati;p. compiagnere -po- se. V. Compiagnere.
plakati, oplakati. Lamentevole - tuziv, zaliv,
Lagrimato - plakan , popla- jadikov.
kan, oplakan. Lamentevolmente - tuzivo,
Lagrimaziooe - suzenje, pla- zalivo, jadikovno.
kanje, ronenje suzah. Lamento - zalba, jauk, jau-
Lagrimevole - suziv, placiv. kanje, jadHcovanje.
Lagrimosamente - suzno, su- Lamia, pesce cane - pas
zivo, placno, placivo. morski, kostka.
Lai, lamenti - jaukanja, ja- Lampada - svtiljka, svtil-
dikovanja, zalbe, tuzbe. nica.
Laicale - svetovan. Lampeggiare - bliskati, za-
Laicamente - svtovno. bliskati.
Laico, il non atto a ma Lampo t blisk, bliskanje, za-
neggiare le cose sacre - bliskanje; p. istante - cas,
svtovnik, svtovnjak; p. trenutak, maknutje oka.
frate converso - laih. V. Lana - vuna ; lana di capra
Idiota. - jarina, fioco di lana -
Laidamente - gadno , gnjus- runo.
no, mrzko, necisto. Lanaiuolo - vunar.
Laidezza - gadnost, gnjusota, Lancetta, strumento da ca
mrzkoca, ncistoca. var sangue - zilobodnica,
Laido, brutto - grd, grdo- ubodnica, baskavica.
ban, gadan, mrzki, gnju- Lancia, arma di guerra -
san. V. Malvagio. kopje, kopjaca, katariste;
Lambire - lizati, oblizati, po p. barchetta - plavka, plac
lizati. cica, moroplovka.
LAN 396 LAS

Lanciare, scagliare - vrci, - camiti, camati, omloha-


hititi, baciti, potegnuti; p. viti, oslabiti, iznemoci, o-
scagliarsi colla lancia - nemoci, (dei fiori) venuti,
hititi se v. sunuti se ko- uvenuti.
pjem; p. percuotere colla Lanterna - svtnjak, feral,
lancia - uariti kopjem; fonar, fener; mostrare lu
p. gettarsi con impeto - cide per lanterne - kazati
sunuti se v. sunuti (u ko- rog za svcu.
ga), nasernuti, navaliti (na Lanternajo - svtnjacar.
koga). Laonde, per la qual cosa -
Lanciata, colpo di lancia - cesa radi, toga radi, zato,
kopjoudarac, kopjacki u- stoga, zbog toga, dakle,
darac ; p. ispazio di una radi v. zbog uzroka.
lancia gettata - kopjacki Lapidare - kamenovati.
mah. Lapidato - kamenovan.
Lanciato, ag. da lanciare - Lapidazione - kamenovanje.
vrzen, hitjen, bacen, po- Lardo - slanina, sunka.
tegnut. Largamente - siroko, pro
Lanciero - kopjanik, kopje- strano, prostorito; p. co
nik. piosamente - obilato , o-
Languente - mlohav, omlo- bilno.
havljen, oslabjen (dei fiori) Larghezza - sirina, prostra-
uvenut, uvei, uvenjen. nost, prostoritost.
Languidamente - mlohavo, Largo - sirok, prostran; p.
slabo, nemocno, uvenuto, copioso - obilan, obilat.
uvenjeno. V. Liberale.
Languidezza - mlohavost, sla- Larva - krinka, pustolovina.
bost, slaboca. Lasciare - pustiti, ostaviti,
Languido - mlohav, slab, u- zaostaviti; p. ordinare nel
venut. testamento - narediti (o-
Languire, mancar di forze porukom) ; p. dimenticare
LAS 397 LAV

- zaboraviti, zapustiti, o- p. satollarsi di latr. - na-


staviti v. pustiti na stran; lajati se, izlajati se.
p. permettere - dopustiti, Latrato - laj, lajanje, zala-
dozoolti. janje, polajanje.
Lascio, si. lascito - ostav- Lattare, prender latte - ci-
stina, zaostavstina. cati, sisati, p. alimentar
Lascivamente - bludno, pu- col proprio latte. V. Al
teno. lattare.
Lascivia - bludnost, putenost. Latte - mlko.
Lascivo - bludan, puten, ne- Laudemio - prepisnina, hva-
posten, necist. ljevina.
Lastra, pietra larga - skril, Laudo arbitramentale - oda-
ploca, p. ogni altra lastra branicka presuda v. izre-
- ploca, ploska, plosna. ka, presuda v. izreka oda-
Latente. V. Nascosto. branickog suda.
Laterale - pobocan, skrajan. Laurea, corona d' alloro -
Lateralmente - pobocno sa lovorni v. javorni vnac,
strane, s boka, skrajno. lovornica , javornica ; p.
Latino, ag. - latinski; lin dignit di dottore - nau-
gua latina - latinski jezik. citeljstoo, cast v. dostojan-
Lato - stran, strana, bok; a stvo mudrosti.
lato - uz, uza, nuz (ac); Laureato - olovoren, ojavoren,
pokraj, oko, okolo, uzpo- lovoronakitjen, javorona-
red, mimo, blizu (gen ); kitjen.
pri (loc); da questo lato Lauro, alloro - lovor, javor.
- iz ove strane, a lato della Lautamente - obilno; p. ma
sua diligenza - uz svoju gnificamente - velicanstve-
marljivost , a lato della no, bogato, gospodski.
casa - pokraj kuce. Lauto, suntuoso - velican-
Latrare - lajati, latrare una stven, bogat, gospodski.
volta - zalajati, polajati; Lavacro, luogo o recipiente
LAV 398 LEC

per lavarsi - umivaliste, tezak, rukodlac, raditelj.


praliste ; santo lavacro, Lavoro - dlo, radnja, rabo-
battesimo - krscenje; p. ta, poslovanje ; pubblico
sacro fonte battesimale - lavoro -javna rabota, pro
krstlnica. spetto dei lavori - poslov-
Lavamento - pranje, opra- ni izkaz.
nje, umijenje, umivanje. Leale - lojalan, izkren, vran.
Lavandaja- peracica,pralica. Lealmente - lojalno, iskreno,
Lavare - prati, oprati, umiti, verno.
lavarsi - prati se, oprati Lealt - lojalnost, iskrenost,
se, umiti se; np. fig. giu vrnost.
stificarsi - opravdati se; Leccamento - lizanje, isliza-
lavare taluno (sgridarlo) nje, polizanje, oblizanje.
- ukoriti, pokarati, okefati Leccare - lizati, izlizati, po
v. oprati koga, lavare le lizati, oblizati ; leccarsi le
mani (non impacciarsene) dita - lizati v. oblizati pr-
- oprati v. umiti ruke. V. ste; p. adulare - licemeri-
Asino. ti, licumriti, laskati, ob-
Lavato - opran, operen, iz- laskati, polaskati, lizati.
pran, izperen, umiven. Leccato - lizan, izlizan, poli-
Lavatojo. V. Lavacro. zan, oblizan ; p. adulato -
Lavorante. V. Lavoratore. licemren, licumren, las-
Lavorare - dlati, raditi, po- kan, oblaskan, polaskan.
slovati, truditi, truditi se, Lecitamente - dbzvoljno, do-
muciti se. zvoljivo, dopustivo, dopust-
Lavorato - dlan , dlovan, no, slobodno.
obdlan , izdlan , radjen, Lecito ag. - dozvoljan, do-
obradjen, izradjen, tesan, zvoljen, dopustan, dopu-
iztesan. scen; lecito traffico - do-
Lavoratore- dlatnik, radioc, pustna v. dozvoljena trgo-
radilac, radnik, rabotnik, vina; illecito - nedozvoljen,
LEG 399 LEG

nedopusten, zabranjen. fare un legato - zapisati


Lega, unione tra principi - (komu stogod).
sveza, svezanost, dogovor, Legatario - zapisovnik, col
porazumljenje ; p. lega me legatario - suzapisovnik,
tallica - razliva; p. misura prelegatario - predzapi-
di distanza - cetveromiljad, sovnik.
lega. Legato , ag. unito assieme
Legaccio - vez, (delle calze, - vezan, svezan, zavezan,
anche) - podvez, podveza. mvezan, privezan, vezen,
Legale - zakonit, zakonski; p. zavezen, svezen, obvezen,
giuridico - pravan ; legale spojen, sdruzen ; st. p. ere
potere - zakonita v. prav- dit lasciata - zapis, pre
na moc, legale titolo - za- legato - predzapis ; p. am
koniti v. pravni naslov. basciatore - poklisar, po-
Legalit - zakonitost. slanik, veleposlanik.
Legalizzare - ozakoniti, sud- Legatore - vezaoc, vezalac,
beno v. uredovno potver- svezivaoc, svezalac.
diti. Legatura - vezanje, svezanje,
Legalizzazione - ozaJconjenje, veznja.
sudbena v. uredovna po- Legazione - poklisarstvo, po-
tvrda, sudbeno v. uredov slanictvo, veleposlanictvo ;
no potvrdjenje. legazione in Roma - po
Legame - vez, savez, saveza, klisarstvo u Bimu.
savezaj; stretto legame - Legge - zakon, propis, posta
uski savez. V. Legaccio. va; bollettino di legge -
Legamento - vezanje, sveza- zakonski list, legge orga
nje, zavezanje, privezanje. nica - ustavnicki v. obsirni
Legare - vezati, svezati, za- zakon. V. Successione.
vezati, savezati, privezati, Leggere - titi, citati ; p. pre
obvezati ; p. unire stretta leggere - prestiti, precita
mente - spojiti, sdruziti; p. ti, prostiti, procitati.
LEG 400 LEG

Leggerezza, poco pesante - Legislazione. V. Legisla


lakoca, lahkoa, lahkotnost; tura.
p. cosa di poca importan Legittima - zakonovina; por
za - malenkost, malovaz- zione legittima - zakoniti
nost, neznatnost ; p. inco dio v. dl. V. Collazione.
stanza - lahkoumnost; con Legittimamente - zakonito,
leggerezza - lahkoumno. zakonitimnacinom v.putem.
Leggermente - lako, lahko, Legittimare, provar giusta
lahkotno. V. Leggerezza. una cosa - opravdati, le
Leggiadramente - krasno, gittimarsi - opravdati se,
gizdavo. met. oprati se, izpricati se;
Leggiadria - krasota, kras- p. far legit. un figlio - o-
nost, gizdavost, lpota. zakoniti, pozakoniti.
Leggiadro - krasan, kraso- Legittimazione - opravdanje,
tan, gizdav, lp. ozakonjenje, pozakonjenje;
Leggiero , di poco peso - legittimazione della prole
lak, lahk, lakotan, lahko- illegittima - pozakonjenje
tan; p. di poco momento - nezakonite dtve. V. Giu
malovazan, neznatan, slab, stificazione.
malen, kukavan; p. inco Legittimo - zakonit, tvoren
stante - lahkouman. polag zakona ; legittimo
Leggitore - stioc, citaoc. figlio - zakoniti sin.
Legislativo - zakonotvoran, Legna. V. Legno.
zakonodavan ; potere le Legaaggio, lignaggio, stir
gislativo - zakonotvorna v. pe - rod, rodovina, pleme,
zakonodavna mo. kolno.
Legislatore - zakonotvorac, Legnaja - drvarnica (onica).
zakonodavac, zakonotvori- Legname - ls, droje; legna
telj, zakonodatelj. me da costruzione - gra-
Legislatura - zakonotvorstvo, djevni ls. V. Legno.
zakonodavstvo. Legnetto - drvce.
LEG 401 LET

Legno - drvo ; legna da Leone - lav; leene alato -


fuoco - goriva v. kuriva kriljati lav.
dnta , diritto di tagliar Leopardo - oroslav.
legna - pravo scenja der- Lepre, masc. - zec, fem. ze-
vah. V. Naviglio. cica; carne i lepre - ze-
Legume - socivo, grah. cevina, mesa od zeca, pelle
Lui, pron. - vi; lei deve fare di lepre - koza od zeca.
- vi morate uciniti; di lei Lesione (corporale) - ranje-
- vasi, di lei libro - oso nje, ozleda, ozledjenje; gra
knjiga, di lei, di ella (fem.) ve lesione corporale - tez-
njen, njein, njezin. ka tlesna ozleda, lesione
Lembo - kraj krelo, pljeh. leggiera - lahka ozleda,
Leniente, che calma - omek- lahko ranjenje; (dei dirit
saju, omeksavajuc, ubla- ti) - csteta, ostetjenje, osko-
zujvc, razsladujuc, olaksa- djenje, naskodjenje ; lesio
juc, razsladan. ne oltre la met - ostetje
Lenificare - omeksati, ubla- nje v. skratjenje preko po
ziti, razsladiti, osladiti, 0- lovice; (dell' onore) - uvr-
laksati. da , uvrdjenje ; lesione
Lenire. V. Lenificare. d' onore - uvrda postenja.
Lentamente - polako, pola- Leso, p. offeso (nell'onore) -
gano, kasno, lno, mer- uvrdjen,, oskvrnjen, (nei
tvacki. diritti) - ostetjen, oskodjen,
Lente, legume - leca; p, oc- naskodjen, ustrbljen. V.
chialino - ocnik, staklo. Ferito.
Lentezza - polaganost, kas- Letamajo - gnjojiliste, gnoji-
noca, lnost, lenaria, mer- liste.
tvaria. Letamare - giijojiti, gnojiti.
Lento. V. Tardo ecc. Letamazione - gnjojenje, gno-
Lenzuolo - lancun, platne- jenje.
riica, platenica. Letame - gnjoj, gnoj; p.
26
LET 402 LI

isterco delle bestie- lajno. stiven, prostijen, prostiven,


Lutarne - letanije. citan, procitan.
Letargia - lnaria, lnost, ne- Lettura - stijenje, stivenje,
marljivost, nemarnost, ne- prostijenje, prostivenje, ci-
harnost. tanje, procitanje.
Letargico - ln, lnasl, ne- Leva, strumento meccanico
marljiv, nemaran, neharan, - poluga; p. leva milita
neharljiv. re - novacenje, unovacenje.
Letargo. V. Letarga. Levante, oriente - istok, iz-
Lettera (alfabetica) - slovo; tok ; di levante - iztocan;
p. foglio scritto - list, da levante a ponente -
pismo , posiljka ; lettera od irtoka do zapada.
sigillata - zapecatjeni list, Levare, alzare - dici, dignuti,
v. pismo, lettera di cam podignuti, uzdignuti, nadi-
bio - nienica, portalettere gnuti; p. tor via - uzeti, od-
- listonosa. uzeti, odnti, dignuti, uki-
Letterale - izrican, citav. nuti, ukidati.
Letteralmente - izricno, ci Levato - dignut, podignut,
tavo. uzdignut; p. tolto - uzet,
Letterario - knjizevan. oduzet, odnesen, dignut, -
Letterato st. - knjizevnik, mu- kidan.
drak, ucenjak ; ag. knjize Levatrice - primalja, baba,
van, mudar, ucan, naucan. babica.
Letteratura - knjizevnost,knji- Levigare - gladiti, otesati.
zevstvo, knjizenstvo. Levigatura , levigazione -
Lettiera - posteljnica, kre- gladjenje, otesanje.
vetnica. Levita - levit, svtjenik.
Lettiga - nosilnica, nosioni- Levriere, st. cane da lepre
ca, nosilje. - zecar, zecarski pas.
Letto st. - postlja, krevet; Li, avv. in quel luogo - on
ag. da leggere - stijen, d, ondka, ondjer, ondi,
LIB 403 LIB

tu, tuka, tudjer, tote, to- Liberamente - prosto, odie


teka; di li - odonle, odon- rno, bezzaprcno, bez za-
d. V. L. prke, bez smetnje.
Libaneo - libanski. Liberare - osloboditi, izba-
Libare, gustare leggermente viti, odkupiti, obraniti, sa-
- okusiti, pokusiti, kusati, uvati ; liberare taluno
dalle carceri - osloboditi
Libbra, peso - librica, litri- koga od tamnice.
ca; p. moneta - libra; a Liberato - oslobodjen, izbav-
due libbre - po dve libre. ljen, odkupljen, obranjen,
Libello, libretto - knjizica; sacuvan.
p. atto giuridico - tuzba; Liberatore - osloboditelj, iz-
p. scritto infamante - ru- baoitelj, odkupitelj, obra-
gopis, porugljivo pismo, ru- nitelj, sacuvatelj.
gopv, psovnica. Liberazione - oslobodjenje,
Liberale, ag. generoso - bla- izbavljenje, odkupljenje, sa-
godaran, blagodarstven, da- cuvanje.
rovit, darovljiv, veledusan; Libero - slobodan, prost, be-
p. amorevole - ljubezan, zaprcan; libera disposi
ljubezljiv; p. aggiunto del zione - slobodno razpola-
le arti nobili - plemenit; zenje.
st. chi ama la libert - Libert - sloboda, slobodnost,
slobodoumnik , prostodus- sloboscina, bezaprcnost.
nik ; ag. slobodoutnan, slo- Libidine - bludnost, putenost;
bodnouman, prostoduan. libidine contro natura -
Liberalismo - prostodustvo, protuvaravnabludnost,blu-
prostodusnost, slobodnoum- dnost suprot naravi.
nost. liberalizam. Libidinosamente -bludno,pu-
Liberalit - blagodarnost,bla- teno.
godarstvo , blagodarstve- Libidinoso - bludan, puten; /
nost, blagodarje. libidinoso commercio -
LIB 404 LIG

bludno obcenje. Licenziamento -puscenje, od-


Libito, st. piacimento - vo- puscenje, odpravljenje.
lja; a libito, quando mi Licenziare, dar licenza -do-
piace - kada me je volja, pustiti, dozvolti; p. ac
kada mi je drago, kad mi commiatare - odpraviti,
zelja doide; p. come ti odpustiti.
pare e piace - kaku te je Licenziato -puscen, odpuscen,
volja, kao ti je drago. odpravljen.
Libra. V. Libbra. Liceo - naduciliste, naduci-
Librajo - knjigar. listni zavod, mudroznani-
Libreria - knjigarnica, knji- ca, licej.
zarnica. Licitazione. V. Incanto.
Libro - knjiga, libretto - Lido - obala; lido del mare -
knjizica, libracelo- knjizi- morska obala, obala mora.
na, knjizetina; libri pub Lietamente - veselo, rado, ra-
blici - javne knjige, libri dostno,
fondiarj - gruntovne v. Lietezza - veselje, radast.
zemljittne knjige, tenitura Lieto - vesel, veseo, radostan.
dei libri - knjigovodstoo, Lieve. V. Leggiero.
tenitore dei libri - knji- Lievito - kvas.
govodja, knjigovoditelj. Ligame. V. Legame.
Licenza, concessione - do- Ligiare, lisciare, parlandosi
zvola, dozvoljenje; p. ab di panno o seta - gladiti,
uso - zloporaba, zloupo- ogladiti, izgladiti, progla-
trbljenje; p. concessione diti, laititi, izlastiti.
data in iscritto - dopust- Ligiatura - gladjenje, ogla-
nica, dopustni v. dozooljni djenje, izgladjenje, progla-
list ; p congedo - dopust, dje'ije, laste.tje, izlastenje.
ograniceni v. omdjaseni Ligio ag. - obcladan, podlo-
odpust; p. troppa libert zan, podstavljen ; essere
- sloboda, usuda, usudba. ligio a taluno - biti komu
LIG 405 LIN
podozen, biti komu na tjenje, stegnutje, ustegnutje,
volju (po volji, do volje). odbijenje, oduzetje; limita
Ligneo - drven. zione delle spese giudi
Lima, strumento d' acciajo ziali - ogranicenje sudbenih
tarlica, taroenica, lima. troskovah.
Limaccio, melma - Mato. Limite - granica, medja.
Limaccioso - blatan, blatljiv. Limitrofo - graniceci, me-
Limare - tarliti, tarviti; p. djaseci.
assottigliare - tanjiti, ota- Limonata - lemunada.
njiti, potanjiti; p. pulire, Limone - lemun.
perfezionare - gladiti, o- Limosina - milostinja.
gladiti, lastiti, olastiti. Limpidezza - bistrina, bistro-
Limatura, il limare - tarle- co, jasnost, prozracnost.
nje, tarvenje, tanjenje, ota- Limpido - bistar,jasan,pro-
njenje, potanjenje, gladje- zracan ; Y acqua limpida -
nje, lastenje; p. polvere bistro voda, limpido di
che cade dalla cosa lima scorso - jasni v. ostroumni
ta - tarlina, tarvina. govor.
Limbo - linili. Linee - m.
Limitare, va. por limite - Linea, estensione in long.
ograniciti, omedjasiti, do- senza larg. - potez, pote-
mriti; p. restringere - zaj, redka; linea orizzon
skratiti, stegnuti, ustegnu- tale - obzorni potez, - tras
ti, odbiti, oduzeti; et. so versale - poprcni, - per
glia dell' uscio - prag. pendicolare - uzduzni ,
Limitato - ogranicen, omedja- - retta - upravni, - paral
sew, domren, skratjen; il lela - poredni v. jednako
limitato - neogranicen, neo- razstavni potez ; linea con
medjasen. tumaciale - zdravstvena-
Limitazione - ogranicenje, o- stega (potez, kordun); p.
medjaseije, domrenje,skra- riga di scrittura - red,
LIN 406 LIS

redak; p. ordine, fila - Liquefare - taliti, raztaliti,


red; p. piccole linee -rz, topiti, raztopiti.
trag ; p. linea di consan- Liquefatto - taljen, raztaljen,
guinit - loza, rodbena lo- topljen, raztopIjen.
za; linea retta - upravna Liquefazione - taljenje, raz-
loza, - laterale - jedno- taljenje, topljenje, razto-
strana, - collaterale - su- pljenje.
strana v. pobocna, - ascen Liquidare - obrediti, ravnati,
dente - uzhodna, - discen poravnati ; liquidare i
dente - nizhodna loza. V. conti - obrediti racune.
Ceppo. Liquidato - obredjen, ravnan,
Lineamento, disposizione di poravnan.
linee - redkovanje; p. con Liquidazione - obredjenj,
torno del viso - lice, obli- ravnanje, poravnanje.
cje , oblicotvorje , tragovi Liquidit - obredjenost, bi-
oblicja v. lica. strina, jasnost, nedvojbe-
Lineare, disegnare con li nost, tocnost.
nee - risati, redkati, cr Liquido, fluido st. - tecivo,
tati, nacrtati ; p. rigare - zitak; p. chiaro ag. - bi-
redati, redalicati. star, razbistren, izpravan,
Lingua - jezik, linguaccia - izravnan, jasan, izjasntn,
jezicina; lingua materna - nedvojben, iztriv, izplativ;
materinski jezik, lingua na p. esatto - tocan ; conti
zionale - narodni jezik, liquidi - razbistreni racuni.
parlare la lingua nostra Liquore - zestoko pitje.
na - naski divaniti v. go- Lira, moneta - libra; p. stru
vorti. mento musicale - gingara,
Linguaggio - jezik, govor, suonare la lira - ginga-
gooorenje. riti.
Lino - lan. Liscia, strumento per li
Lione. V. Leone. sciare i pannolini - gia
LIS 407 LOC

dilo, ogladilo; p.pialla - pla- preganjati se, prepirati se.


nja, blanja. V. Soppresso. Litigio - pravdanje, prehta-
Lisciare, stropicciare - gla- nje, karanje, preganjanje,
diti, ogladiti, plostiti. pregovaranje , prepirka ,
Liscio, levigato - gladak, o- prepor, prepora, prepi-
gladjen, otesan, oplanjan, ranje.
plostan, plos. Litigioso, ag. - preporati,
Lisciva - hdia, rano. pravden, parben.
Liscivare, lavar con lisci Litografare - kamenotiskati.
va - lusiati, olusiati, po- Litografa - kamenotisak, ka-
lusiati. menotiskanje ; istituto di
Lista, striscia lunga di chec litografia - kamenotiskara,
chessia - trak, perhala ; p. kamenotiskarnica.
catalago, indice - imenik, Litografo - kamenotiskar.
kazalo ; p. lista di reclu Litorale st. - primorje, ag.
tamento- razred; trovarsi primorski, primoran.
nella prima lista - biti u Livello, censo - daa, danak,
prvomu razredu. V. Se dohodak, Uvei; p. piano
gno. orizzontale - jednacina,
Lite - pravda, parba, parbe- jednacinost ; stare a livel
nica; incamminare la lite lo - biti jednak.
- podignuti (nastaviti, za- Locale, ag. di luogo - me-
metnuti) pravdu. stan, di questo luogo -
Litigante - pravdac, pravdas, mstan, ovomhtan, (di que
parbac, parac; collitigante sta citt) - ovogradski, (di
- supravdac. supravdas, su- quel luogo) - onornstan;
parbac, suparac. il locale giudizio - mstni
Litigare - pravdati se, trati (ovomstni, ovogradski)sud.
pravdu, biti u pravdi; p. V. Edifizio. Stanza.
contendere - prehtati se, Localit - msto.
karati se, pregovarati se, Locanda - gostiona, gostioni
LQC 408 LOF

ca, pristaliste, svratiste, Lodabile. V. Lodevole.


svratiliste. Lodamento - hvaljenje, po-
Locandiere - gostionik, an- hvaljenje, hvalisanje, slav-
dzija. Ijenje, proslavljenje.
Locare, allogare - umstiti, Lodare - hvaliti, pohvaliti,
ponamstiti ; p. affittare hvalisati, slaviti, proslavi-
(un fondo rastico) - upo- ti, lodarsi - hvaliti se, lo
rabodati, dati (uzeti) u za- darsi soverchiamente -
kup, (una casa) unajmiti, hvalisati se, hvastati se.
dati (uzeti) u najam. Lodato - hvaljen, pohvaljen,
Locato ag. (riferib. a fondo hvalisan, slavljen, proslav-
rustico) - uporabodajen, ljen ; lodata autorit -
dajen u zakup, (riferib. a hvaljena oblast.
casa) - unajmljen, dajen u Lode - hvala, pohvala, hva
najam. ljenje; degno di lode -
Locatore (in genere) - na- hvalevrdan.
rucevnik, (d'un fondo ru Lodevole - hvaljiv, pohvaljiv,
stico) - uporabodavac, za- hvaliteljan , hvalevrdan,
kupnik, (d'una casa) na- slavljiv, dican; molto lo
jamnik, najmitelj. V. Con devole - velehvaljiv , veo-
duttore. ma hvaljiv, mnogo hvaljiv
Locazione (d'un fondo ru ecc.
stico) - zakup, uporaba, Lodevolmente - hvalno, po-
sublocazione - podzakup, hralno, hvolevrdno, slav-
poduporaba. V. Fitto. Pi ljivo, dicno.
gione. Lodo. V. Laudo.
Locch, la qual cosa - sto, Lodola. V. Allodola.
koja stvar. Loffa, vento che esce dall'a
Locomotiva - brzovoz. no senza rumore - pazdak;
Locusta - skokovac, skaka- fare o molare loffe - paz-
diti, popazditi se.
LOG 409 LUD

Logaritmo - logaritam. Zuffa.


Loggia - loia. Lottare. V. Combattere.
Logica - umoslovje, mudro- Lotteria - lutria, lotaria.
slovje. Lotto - lot, lutria, lotaria.
Logicale, ag. - umoslovan, Lucchetto - lokot.
mudroslovan. Luccicare, risplendere - la
Logicare - umosloviti, mudro- sciti, bliskati.
sloviti. Luce - svtlo, svtlost, svt
Logico st. - umoslovac, mu- Iino, svtljavina, sjajnost;
droslovac, ag. V. Logicale. dare alla luce, p. pubbli
Loglio - ljulj. care - dati v. izdati na sv
Logorare - derati, izderati, tlo ; p. partorire - roditi,
proderati, razderati. poroditi, dati na svt.
Logorato - izderan, proderan, Lucente - svtal, svtljiv,
razderan. sjajan.
Longevit - dugotrajnost. Lucere, risplendere - sjati,
Lontananza - daljina. svtliti.
Lontano, distante ag. - da Lucidamente - sjajno, svtlo,
tek; p. diverso - razlicit; svtljivo.
essere lontano dal far del Lucidazione - razbistrenje,
male - nebiti kadar uciniti razjasnenje, razsvtljenje.
zla; av. - daleko, da lon Lucifero, et. - lucifer; ag.
tano - sdaleka, izdaleka. svtlonosan.
Lordare, far lordo - okaljati, Lucrativo - koristan; onero
oblatiti, omerciti, pomrciti. so e lucrativo - tegotan i
V. Guastare. Corrom koristan.
pere. Lucro - korist, dobitak, pro-
Lordo - okaljan, oblatjen, o- bitak ; lucro cessante -
mrcen, pomercen. V. Gua- korist izmakla. V. Danno.
sto. Corrotto. Ludibrio - rug, ruglo, potla-
Lotta. V. Combattimento. cenje.
LUE 410 LUO

Lue, peste - kuga ; p. per- ' lunghesso il mare - kra


sona iniqua- zlobna (opa- jen mora.
ka, pakostna) osoba; p. Lunghezza - duzina, duglji~
mostro - hudoba. V. Gol na, duljina, dugoa; in
pe. Epizoozia. lunghezza e larghezza -
Loglio - Srpanj. u duzini i sirini.
Laniaca - puz, rogati puz. Lungi - daleko, tja ; lungi
Lame, splendore - svtlost, da me - daleko od mene.
svetlino, svtljavina; p. lu Lungo, ag. - dug, dugacah.
cerna - sveca, svtilo. V. V. Lunghesso.
Intelletto. Luogo - msto; p. spazio -
Luminosit - sjajnost, svt prostor, prostoria ; in luo
ljavina. go, in vece - msto, na
Luminoso - sjajan, svtal, msto (gen.); in alcun luo
svtljiv. go - igd, nigd, ngde, i-
Luna - msec ; luna nuova - kad, nkade, nikade, in
mladi msec, primo quarto qualche luogo - gd god,
di luna - sedmak, luna gd godi, gd godir, gd
piena - uspa, uzba, chiaro godire, kad god, nkamo,
di luna - msecina. nikamo, nkud, nkuda, in
Lunedi - ponedljak, pond- quel tal luogo - voljakad,
ljak. voljagd, in qualunque
Lungamente - dugo,nadugo, luogo - svakamo, svakud,
za dugo, dugovito, dugo- svakuda, po svuda, kamo
trajno ; pi lungamente - god, kamo godir, kamo go
dulje, duzje, dugotrajnije. dr, oda sviuh stranah, ka-
Lunghesso, accosto - kraj, moti drago, kud god v. kuda
pokraj, krajen, mimo, po- god hoces v. kudgod ti dra
lag, poleg, pored, poreda, go, per quel tal luogo -
kod, oko, okolo (gen.); uz, voljakud, voljakuda, kud
uza, nuz (ac); pri (loc); god, kudgod, kuda god, da
LUO 411 LUT

qualche luogo - od nkud, biv, vabljiv; p. soave, dol


od nkuda, odkl god. ce - sladak, mil, mio.
Luogotenente - mstodrzac, Lusso - zaliha, zalihost, na-
mstodrzalac, namstnik ; gizda; p. sovrabbondanza
luogotenente banale -ban- - prkomrnost, preobilnost.
ski namstnik. Lussuria - bludnost, necistoca.
Luogotenenza- mstodrztvo, Lustrare, dar lustro, splen
namstnictvo ; luogotenen dore - osvtliti, svttati ;
za della Croazia e Slavo- p. pulire - cistiti, snaziti,
nia - hrvatsko - slavonsko osnaziti.
namstnictvo. Lustratura - osvtljenje, cistje-
Lupicino - vucic, kurjacic. nje, snazenje, osnazenje.
Lupo (mas.) - vuk, kurjak, Lustro, splendore - sjajnost,
(fem.) - vucica, kurjacica. svtlost, p. cinque anni
Lusinga - laskanje, mama, - petoletje ; ragazzo di un
mamljenje; p. speranza - lustro - petoltno dte; ag.
ufanje, zaufanje. p. rilucente - sjajan, sv-
Lusingare - laskati, peljati tal, svaju.
v. vuci zanos; p. confor Luteranismo - luteranizam.
tare - tsiti, utsiti, umiriti, Luterano - luteran.
umirivati, razveseliti ; p. Lutto, mestizia - zalost, tu
allettare - mamiti, nama- ga, tugovanje; p. pianto,
miti, vabiti; p. sperare - dolore - plac, muka, tez-
ufati, ufati se, zaufati se, koca; essere di lutto -
pouzdati se, laskati se. aliti, tugovati.
Lusinghevolmente - laskavo, Luttuoso - zalostan, tuzan,
pouzdano, ufano, zaufano. placan, placiv ; luttuoso
Lusinghiero, st. chi lusinga fatto - zalostni cin.
- laskavac, laskaoc, lasti-
vac; ag. che lusinga - la-
skav, mamiv, mamljiv, va-
MA 412 MAE

ca ; p. pietra - sten, stna,


M. hntsta. V. Pietra.
Macilente - mledan, zmledan,
Ma - al, ali, dali, nu, ipak, suhorjav, suh i mrsav.
nego ; ma io devo - ali ja Macina - zerna, zrvan.
moram. V. Per. Macinare - miti; finire di
Maccherone - makarun. macinare - samlti, izmlti;
Macchina - slog, samokret , stramacinare - premlti.
kretalja ; macchina a va Macinata, st. quantit della
pore - parokret. V. Mon cosa da macinare - me-
tare. ljada.
Macchinare, cospirare - ko- Macinato, ag. - meljen, mli-
variti, plesti; p. inventare, ven, sameijen , izmeljen ;
ingegn. - snovati, osnovati. stramacinato - premeljen.
Macchinazione - kovarstvo , Maciulla - miai, mIati, mlat-
kovarenje, plelka, snova- nica.
nje, osnovanje. Maciullare - tnlatiti.
Macchinista - kretarnik, slo Madama - gospa, gospoja.
gar. Madamigella - gospodicna.
Macellajo - mesar, bkar. Madonna, B. V. M. - dentea
Macellare - mesariti, bkariti, Maria, blazena dvica Ma
ubijati zivine. V. Macello. ria, bogorodica.
Macello, il macellare - me- Madre - mat, mati, mater,
sarenje, bkarenje; p. luo mama, majka, roditeljica;
go dove si macella - me- madre adottiva - pomajka;
sarna, mesarnica, bkaria, di o del a madre - mate-
komarda. rin, majcin, mamin.
Maceria - gromaca. V. Ru Madrone, male di fianco -
deri. matrun.
Macigno, pietra colla quale Maest - velicanstvo ; di mae
si fanno macine - z'ervani- st - velicanstven, velican
MAE 413 MAG

ski; maest sovrana - kra- Maggioranza - vecina ; a


ljevsko velicanstvo. V. Of maggioranza di voti - vi-
fesa. seglasno , vecinom glaso-
Maestosamente - velicanst- vah.
veno, uzoiseno, gospodski. Maggiorasco -starijerodstvo,
Maestoso - velicanstven, pun blizjerodstvo.
velicanstva , uzvisen , go Maggiorato. V.Maggiorasco.
spodski. Maggiordomo - komornik.
Maestranza - majstorad, maj- Maggiore ag. - veci, veksi ;
storstvo. p. pi lungo - dulji, duglji;
Maestrevolmente - majstor- p. migliore - bolji, korist-
tki, mestarski, ucenotoorno. niji; p. maggiore d"et, st.
Maestria, eccellenza d'arte - punoltnik, ag. punolstan,
- isverstno st, isverstnoca, dorasal; st. mil. major.
vrlost, privrlost; p. peri Maggiorenne. V. Maggiore.
zia -umtnost, veleumsnost, Maggiorennit - punoltnost,
p. arte, mestiere - zanai, doraslost.
obrt, mestarstvo mestria. Maggiormente - vece, vecma,
V. Inganno. vise , sve to vise ; tanto
Maestro st. - ucitelj, nauci- maggiormente - tim vecma,
telj, mestar; p. maestro tim vise, sve to vtie.
d' un' arte - majstor, me Magia - carovia, cardia, ca-
star ; ag. poglavit, glavan, robia, carovanje.
libro maestro - glavna Magistrato - poglavarstvo ,
knjiga. magistrat ; niagist. civico
Magagnare -osakatiti spaciti, - gradsko poglavarstvo ; p.
izpaciti, okrniti. membro del magistr. V.
Magazzino - skladiste, ham- Funzionario ; p. coman
bar ; magazzino di grani dante, prefetto - zapov-
- zitnica. davac, poglavar.
Maggio - Svibanj. Maglia (veste} - petlja, ple-
MAG 414 MAL

tenka ; maglia di ferro - mucnoca, tegobnost, trud-


biocuh. nost.
Maglio, martello - bat. Malamente - loso, slabo, zlo,
Magnanimamente - veledu- mlohavo.
mo, velikodusno. Malandrino - hajduk, razboj-
Magnanimit - veleduslWst, nik, puntati a, ljudomornik.
velikodusnost, velikodusje. Malattia - nemo, bolest, be-
Magnanimo - veledusan, ve- teg, zlo.
likoduan. Malaugurato - zlosrtan, ko-
Magnano - kovac. ban, zlokoban, udesan, zlo-
Magnate - velikas. udesan, neugodan.
Mago - carovnik, caralac, ca- Malaventura - nezgoda, ne-
raoc. srca, neprilika.
Magramente - meritavo, mled- Malconcio - zlostavljen, osa-
no, suho. katjen, izprebijen.
Magrezza - mrsavost, mled- Malcontento ag. - nezadovo-
noca, suhoa, suhost. ljan ; st. nezadovoljstvo,
Magro - mrsav, mledan, suh. nezadovoljnost.
Mai - ikad, ikada, ikadar, Maldicente st. - klevetnik,
igda, nigda, nikad, nikada. klevetulja, opadnik.
Maisempre. - V. Sempre. Maldicenza - kleveta, klevet-
Majuscolo - vel, velik ; let nja, opada, opadanje.
tera majuscola - veliko Male - zlo.
slovo. Maledetto - prokljet, prokUt.
Malaccorto - nesmotren, ne- Maledire - proklinjati.
pozoran. Malefico - zloban, opak, pa-
Maladettamente -po vrazju, kostan.
na vrazju, do vraga. Malevolenza - zlohotnost,
Malagevole ag. - tezak, te- zlobnost, zlobstvo.
gotan, mucan, trudan. Malfattore - zlocinac, pusta-
Malagevolezza - mucnost , hia, lopov ; ajnto prestato
MAL 415 MAN

a' malfattori -podpomaga- Malva - slez.


nje zlocinacah. Malvagio - zloban, opak, pa-
Malignamente -zlobno, opako. kostan.
Malignit - zlobnost, pakost, Malvagit - zloba, zlobnost,
opakost, zlocudnost. zlobstvo.
Maligno - zloban, opak, pa- Malvasia - malvazia.
kostan, zlocudan. Mammana, governante di zi
Malinconia. V. Melanconia. telle - odgojiteljica ; p. le
Malintelligenza -nesporazum- vatrice - baba, babica, pri-
ljenje, razmirica. malja.
Malintenzionato - zloban. Mammella - cica, sisa, dojka.
Malinteso st. - zlotumacenje Manata, manciata, saka, pu-
Malizia - himbenost, lukavost, na ruka, pest, punapest.
lukavstina, dvolicnost, zlo- Mancanza, vacuo - mana, ne-
ba, zlobnost, zlobnja. dostatak, nedostatnost ; p.
Maliziosamente - himbeno , errore - bludnja, grh ; p.
lukavo, zlobno, podmuklo, bisogno - oskudica, po-
dvolicno. trba, nestaia; altrui man
Malizioso - himben, lukav, canze - tudje mane.
zloban, podmukli, dvolican; Mancare - manjkati, uzmanj-
malizioso danneggiamen kati, pomanjkati, nestati,
to - zlobna osteta. nedostati, doci na manje,
Mallevadore. V.Garante ecc. neimiti, nebiti , izbivati ;
Malnato - zlorodjen, tamno- mancare alla parola - neob-
rodjen, prost. V. Malva drzati, nzvrsiti, neizpu-
gio. Infelice. niti besdu v. re , po
Malora, mina - zator, zata- rti se ; p. commettere
renje, propast. errore - sagrsiti, pogr-
Malore. V. Malattia. siti, zabluditi ; poco man
Malsano - nezdrav. c - malo se htlo, malone.
Malta, st. - melta, malta. V. Desistere. Assente.
MAN 416 MAN

Mancia - dar, poklon, (che Mangiare (pane ecc.) - jfoti,


suol darsi il primo del jisti, blagovati, (uva) 2e--
l' anno) - dobra ruka, ko- bati ; finir di mangiare -
ledva. izjesti, pojesti, poblagovati,
Mancino - livak. N pozobati, izobati.
Mandante, participio di man Mania - tnunjenost, mahnitost,
dare - poslatelj, dostavi- bsnilo, bsnoa.
telj, odpravitelj, odpremi- Maniaco - munjen, mahnit,
telj ; p. chi d un inca nor.
rico - opunomocitelj, opu- Manica, parte del vestito -
novlastitslj. rukav.
Mandare, inviare - slati, po Manicomio - ludnica.
stoti, dostaviti; p. spedire Maniera - nacin; in nessuna
- odpraviti, odpremiti, o- maniera - niposto, nikako,
daslati; mandare da E- na nijedan nacin.
rode a Pilato - slati (si- Manifattura - rukotvor, ru-
ljati) od Jeruda do Pilala. kotvorje, rukotvorstvo, ru-
Mandatario - punomonik, pu- kotvora.
novlastnik, opunovlastjen, Manifatturiere - rukotvornik.
opunomocen. Manifestamente - ocito, ja-
Mandato, ordine - zapovd, sno, odkritno, odkrito, iz-
nalog. V. Procara. kazno.
Mandola - mendula. Manifestare - izkazati, od-
Mandra. V. Massa. kriti, prokazati, ocitovati;
Maneggiare, va. - rukovoditi, manifestare la facolt -
upravljati, razpravljati; np. prokazati imovinu.
p. agitarsi - okritati se ; Manifestazione - odkritje, od-
p. adoprarsi - skrbiti, bri krijenje,prokaz, prokazanje,
nati se, pobrinuti se, ne- izkazanje, ocitovanje ; ma
govati. nifestazione giurata del
Maneggio. V. Cura. l'eredit - prisezni prokaz
MAN 417 MAN

bastine v. zaostavstine, giu - potuci se, doci do sakah,


ramento di manifestazio pestati se. popestati se;
ne - prokazna prisega. chiedere la buona mano
Manifesto st. dichiara/. - o- - koledvati, traziti dobru
citovanje. V. Editto; ag. p. ruku ; andare a mano - biti
chiaro - jasan, ocit ; p. na ruku v. tei na ruku,
noto - poznan, poznat. cadere nelle mani - don
Manigoldo - pogubnik, kerv- v. pasti u sake v. w ruke.
nik, nemilnik, rabelj. Manoscritto - rukopis.
Manimorte, beni dei luoghi Manovale - zidarski kalfa,
pii, e corporazioni reli manaval, rukodlac.
giose - svecenska dobra. Mansione td. uffizio - zada-
Manipolare - rukovati, ru- ca, posao, dlatnost ; man
kovoditi, obavljati, opra- sione uffiziosa - sluzbena
vljati, razpravljati. zadaca, eseguire la pro
Manipolazione - rukovodje- pria mansione - izversiti
nje, obavljanje, opravlja- svoju zadacu. V. Indirizzo.
nje, razpravljanje. Mansueto, ag. di animo be
Maniscalco, chi medica i ca nigno - blagosrcan blago-
valli - zivinovracitelj. stiv, blagostivan. V. Mite.
Manna - mana. Mansuetudine- blagosrcnost,
Mannaja - skira, dim. ski- blagosrcanost , blagosti-
rica. vost, blagostivnost, miro-
Mano - ruka ; palma della ljubivost, smrenost, krot-
mano - dlan; mano ser koca.
rata (pugno) - saka, pest; Mantello - kaban, kabanica,
a mano libera - prosto- kaput, halja ; p. colore
rucno, prosto ; a mano del pelo degli animali -
salva - bez pogibelja ; aver boja, dlaka ; di mantello
le mani legate - biti za- nero - crne boje, cerne
prcen; venire alle mani dlake, cernobojast, crno
27
MAN 418 MAR

dlakav, crnodlakast. Manzo - vol, govedo ; carne


Mantenere, va. conservare - di manzo - meso od vola
uzdrzati ; per dare il vitto v. od goveda, govedina.
- hraniti, odhraniti, odhra- Maomettano st. - muhame-
njivati,prihraniti; np. man danac.
tenersi - uzdrzati se, p. Maomettismo - muhamedan-
sostentarsi da s - hra stoo.
niti se, odhraniti se, od- Mappa - krajobraz.
hranjivati se, prihraniti se. Mappamondo. V. Carta.
Mantenimento - uzdrzanje, Marangone - tisljar, teslar.
p. sostentamento - hrana, Marasca - visnja.
odhranjenje. Maraviglia. V. Meraviglia,
Mantice, da soffiar nel fuo ecc.
co - puhalo ; da dar fiato Marca, frontiera - marka ,
agli strumenti - mh ; p. pokrajina; p marchio -
instigatore - poticalac , zig, znaka, zlamenje, zna-
podbadalac, puntalac, bu- menje, zlamen, znamen ; p.
njenik, buntovnik. marca da bollo. V. Bollo.
Mantile - obrus. Marcare - biljeziti, ubiljeziti;
Manto, vestimento - obuca. p. improntare il marchio
V. Scusa. Velo. - zigati, zigosati, zigosati,
Manuale, ag. - rucai, ru- znamenovati.
kotvoren ; st. p. formu Marchesato - margrofia, kra-
lario - prirunik ; ma jooojvodstoo. markezat
nuale pratico - prakticni Marchese - margrof, krajo-
prirunik. vojvoda, markez.
Manufatto - rukotvoren. Marchio - zig ; improntare
Manutenzione - obdrzanje, il marchio - zigati, zigo
obderzavanje ; manuten sati.
zione del contratto - ob Marcia, spurgo delle piaghe
derzanje pogodbe. - gnjoj, p. andatura mi-
MAR 419 MAS

litare - poputnica, marca, Maritata ag. - udana, vn


marsiranje. cano, ovncana, non ma
Marcio, ag. guasto - gnjil, ritata (nubile) - neudana,
gnjio, sagnjilen. nevncana, neovncana. V.
Marcire - gnjijati, gnjiliti, Ammogliato.
sagnjijati, sagnjUiti, iza- Marito - suprug, muz, sudrug.
gnjiti. Marittimo - pomorski; mer
Mare - more, mar nero - cantile marittimo - trgo-
crno more, adriatico - a- vacko-pomorski.
driaticko more, rosso - Marmo - mramor
erljeno more, bianco - blo Marmorino - mramoran.
more, glaciale - ledno v. Martedi - torak, otorak.
ledevo more. Martello, strumento per bat
Maresciallo - marsal, nad- tere - cekic, sortic, batic.
glavnik ; tenente - mare Martire, st. - mucenik.
sciallo - podmarsal. Martirio - muka, mucenje. V.
Margraviato - margrofia mar- Travaglio.
grqfstvo. Martirizzare - muciti.
Margravio - margrof. Martora - slatka. V. Faina.
Marina. V. Mare. Marzo - Oz'ujak.
Marineresco - mornarski. Mascella - laloka
Marineria, arte del marina Mascellare ag. - lalocan, od
ro - mornarstvo , pomor- laloke.
stvo ; p. flotta - moro- Maschera - krabanos, kraba-
plovna v. pomorska ceta. nosa, krabanosica, skraba-
Maritare, va. dar marito - nos, skrabanosa, skrabulja.
vncati , ovncati, ; np. Maschile - muzki, muski.
prendere marito - udati Maschio ag. - muzki, st. mu-
se, vncati se, ovncati se; skarac, samac.
p. ammogliarsi - ozeniti se, Masnada - ceta copor.
vncati se, ovncati se. Masnadiere. V. Malandrino.
MAS 420 MAT

Massa - gromada, ukupnica ; Matematica - matematika.


massa concorsuale - ste- Matematico st. - matematik;
cajna gromada, eredita ag. matematicki.
ria - oastnicka gromada ; Materasso - stramac, dusek.
p. mandra di pecore - Materia, sostanza suscettiva
stado v. trpela ovacah; di varie forme ecc. - tvo-
p. massa d' uccelli - jato rivo , gradivo , materia ,
v. pln pticah. tlo ; p. insieme di tutti i
Massacro, macello - pokolj, corpi - ukup, ukupnost,
koljenje, klanje, pokoljenje. ukupstvo ; p. oggetto -
V. Strage. predmet, podstava ; p. ca
Masserizia, arnese di casa gione, motivo - uzrok, ra-
- pokuctvo; p.nome collett. zlog ; p. marcia - gnjoj,
degli strumenti d' arti ecc. gnoj; p. sostanze evacuate
orudje, sprav. p. bocca ecc. - izmet, iz-
Massima, uso - navada, o- metanje.
bicaj, nacelo, pravilo, in Materiale, st. V. Materia ;
massima - u nacelu, u pra- ag. - materialan, tlesan;
vilu ; secondo la massima p. grossolano - neotesan,
- polag navade, obicajno. prost ; p. ignorante - neuk,
Massimamente - osobito. neucan, neuman, prost.
Massimo, il pi grande - naj- Materialismo - materializam.
veci ; p. il pi alto - naj- Materialista - materialista ,
visji, vrhovni ; il massi materialist.
mo (maximum) najvisak. Maternit - materinstvo.
Masso - sten, hrusta. Materno - materinski, materin.
Mastello - kada, vedro, ma- Matita - olovka.
tel. Matrice - Tnatrnica.
Masticare - mljeskati, zvati, Matricola - matica.
zvatati. Matrigna - matjaha , ma-
Mastino - psina, ovcarski pas. tjuha.
MAX 421 MED

Matrimoniale - zenitben. Meccanicamente - umtno.


Matrimonio - zenitba, zenid- Meccanico st. - umtnik.
ba, vncanje, udatba ; im Meccanismo - umtnost.
pedimento di matrimonio Mecenate - pokrovitelj, me-
- zaprka zenitbe, zenitbe- cenas.
na zaprka ; dispensa da- Meco - samnom, s manom,
gl' impedimenti matrimo s menom.
niali - oprost zenitbenih Medaglia - medalja, pecat-
zaprkah. nica.
Matto , pazzo st. - norac, Medesimo - isti (ista, isto).
munjenac ; ag. nor, mu- Mediante, col mezzo - srd-
njen , mahnit; dar nel stvom, putem (gen.), cezt
matto - munjesati, noriti, kroz, kroza (ac.) ; me
mahniti ; divenir matto - diante le prove - srd-
ponoriti, izmunjeniti, po- stvom dokazah, mediante
munjeniti. me - kroz mene.
Mattone, tegola - opeka, kva- Mediatore - posrdnik, posr-
drun, cetverougla. dovatelj.
Maturamente - zdrlo, zrlo. Mediazione - posrdovanje.
Maturare - zdriati, uzdriati, Medicare - lciti, vraciti.
zrti, zrliti. Medicato ag. - lcen, vracen;
Maturit - zrlost, dozrlost, p. guarito - zlcen, zalcen,
zrloca; di maturit - zr- izlcen, izvracen.
lan, dozrlan ; esame di Medicina, arte - lcnictvo ,
maturit - izpit dozrlo- lcnicke znanosti ; p. me
sti, dozrtni izpit. dicinale - lk, lkaria.
Maturo - zrl, zdrel ; maturo Medico, st. - lcnik, vracitelj;
esame - zrli izpit. medico delle bestie. V.
Mazza - batina, ajdomaz. Veterinario, ag. - lcnicki,
Meccanica - mekanika, umt- vraciteljw.
stvo. Medio, st. dito di mezzo -
MED 422 MEN

srdnjak, srdnji prst ; ag. korcno. V. Melodia.


srdnji. Membrana - koza, kozica.
Mediocre - srdnji, srdnje Membro - clan, indo; mem
ruke, ne najbolji, ni dobar bro sociale - druztveni
ni zlocest (ni vel ni mal clan.
ecc.) Memorabile - pomeniv, spo-
Meditare - razmisljati, pro- meniv , uspomeniv, neza-
miUjati. boravan, nepozabiv.
Meditazione - razmiMjanje , Memoria, facolt per cui
promisljanje. 1' anima conserva le idee
Mediterraneo, ag. srdoze- um, patnet ; p. ricordan
man ; 8t. mare medit. - za - uspomena; esame a
srdozemno more. perpetua memoria - izpit
Mela - jabuka. v. saslusak, na vkovitu
Melagrana - mogranj. uspomenu.
Melanconia - zlovolja, zla- Menare, condnrre - peljati,
volja, zlovoljnost, nevolja, voditi, pripeljati, privoditi.
zalost. Menda. V. Difetto.
Melanconico - zlovoljan, ne- Mendace, st. - lazljivac, pet-
voljan, zalostan. ljanac ; ag. - lazljiv, laziv,
Melodia, soavit di canto - lazan.
miloglas, miloglasje; p. soa Mendacio. V. Bugia.
vit di suono - milozvuk, Mendicante, ag. - prosjaceci,
milozvucje ; p. soavit di pekljajuci, petljajuci.
parole - milorcje, sladko- Mendicare - prosjaciti, pe-
rcje. kljati.
Melodico - miloglasan, milo- Mendicit - pekljaria, pet-
zvucan, milorcan, sladko- ljaria, prosjactvo.
rcan. V. Melodia. Mendico - prosjak, pekljar,
Melodiosamente - miloglasno, petljar, feni, prosjakinja,
milozvucno, milorcno, slad- proKJacica , pekljarica ,
MEN 423 MER

petljarica. Mentre, nel mentre - docim.


Meno, in minor quantit - Menzionare - navesti, pome-
manje; dal pi al meno nuti, napomenuti, spome-
- po prilici; non posso nuti.
far a meno - nemogu od Menzionato - naveden, po-
manje ; senza meno - btz menut, napomenut, spome-
dvojbe, jamacno stolno. nut; summenzionato - go-
Menomamente - najmanje. renaveden ; sottomenzio
Mensile - msecan ; mensile nato - dolnaveden , nize
salario - mesecna plalja. naveden ; ora menzionato
Mensilmente - msecno, sva- - sad v. sada naveden.
komsecno. Menzione - navedenje spome-
Menta - metica, metva, me na, pomena.
tilica. Menzogna. V. Bugia.
Mente - pamet, um, razum. Meramente - jedino, samo.
V. Intenzione. Meraviglia - cudo, cudnovi-
Mentecattaggine - ludost , tost, divnost.
bezumnost, mahnitost, mu- Meravigliarsi - cuditi se, za-
njenost. cuditi se, diviti se.
Mentecatto, st. - ludjak, be- Meraviglioso - cudan, cud-
zumnik, noran ; ag. lud, novat, cudnovit, cudesan,
mahnit, bezuman, munjen, divan.
nor ; divenir mentecatto Mercante - trgovac, terzac;
- poludti, izbezumiti, pono- mercante all' ingrosso -
riti, izmunjesati, izmunje- veletrzac, veletrgovac. V.
niti. Merciajuolo.
Mentire - lagati, zlagati, i- Mercanteggiare - trgovati,
zlagati, ne reci v. ne ka- t'erziti, pazariti, kupovati
zati istinu. i prodavati.
Mentitore. V. Bugiardo. Mercantile - trgovacki; cam
Mento - brada. bio mercantile - mnicno -
MER 424 MES

trgovacki v. mnbeno - tr Meritamente - do duse, do


govacki. V. Marittimo. istine, za ista.
Mercanzia - krama, krama- Meritare - zasluziti.
ria. V. Merce. Meritato - zasluzen.
Mercato- trg, trgoviste, ter- Meritevole, degno di ri
ziste, pazar ; p. prezzo - guardo - dostojan, obzira
cena ; a buon mercato - dostojan, vrdan.
cnu, ne drago. Merito, ci che rende uno
Mercatura, arte di chi mer degno di premio, castigo
canteggia - trgovina, ter- ecc. - zasluga; p. argo
govarenje, trzbina, paza- mento - predmet , stvar ,
renje. posal, posao ; p. riguardo
Merce - trgovina, krama, - obdr, pogled ; nell' ac
kramaria. V. Porto. cennato merito - u nave-
Mercede - zasluzba, platja. denom predmetu, (obziru,
Merciajuolo - kramar. pogledu). V. Circa.
Mercoledi - srda. Merlo - kos.
Mercorella - mrkurela. Mero - gol, puk, prost.
Mercurio, argento vivo - zivo Mesata - msecna platja.
srebo. Mescolare va. - msati, sm
Merda - govno, drek. V. Meta xati, umsati, pomati;np.
Merenda - rucak. Impacciarsi.
Merendare - rneati. Mese - mesec ; entro il ter
Meretrice -kurba, kurva, blu- mine di un mese - u roku
dnica; fare la meretrice - jednog mseca. .
kurbariti, kurbariti se. Messa, sacrifizio a Dio -
Mergo, uccello acq. - znjorac. misa , sluzba bozja ; p.
Meriggio - podne ; dopo il contributo d' un mem
meriggio -po podne, na- bro sociale - stavak, stav-
kon podna ; pria del me ka, prinesak, dl, dio, pri-
riggio -prije podna. nesni dio.
MES 425 MID

Messaggiere - glasonosa, iza- Metropoli, citt capitale -


slanac. glavni v. prvostolni grad;
Messale - misal. p. chiesa arcivescovile -
Messe, raccolta delle biade - prvostolna crkva.
zetva ; p. profitto - dubi Metropolita - nadbiskup, ar-
tak, korist, probitak. hibiskup, prvostolnik.
Messia - Mesta. Mettere, collocare - staviti,
Messo, st. messaggiero - postaviti, klasti, poloziti.
glasonosa, izaslanac ; p. Mezzo, met - pol, polovica,
famiglio - sluga, junak; polovina ; p. centro - srd,
ag. da mettere - stavljen, srdina, srdiste; p. modo
postavljen. - nacin, srdstvo ; mezzo
Mestiere - zanat, obrt. di prova - dokazno srd
Met, una delle due parti stvo ; nel o in mezzo -
eguali - polovica, polo- posrd, usrd, nasrd (gen.)
vino. med, medju (ist. ed ac),
Meta, scopo - cilj, svrha ; dal mezzo - izmed, izme-
p. isterco di bue, cavallo dju (gen.). V. Mediante.
ecc. lajno, govno; di pe Micidiale - ubitaan,smrtan,
cora, capra, lepre ecc. - smrt onosan.
brabonjak. Midolla, parte del pane fra
Metallo - kov, kovovina, rud, la corteccia - mulajka, mu-
nido, mid ; p. metallo di lajna ; p. parte pi in
voce - vrst glasa. terna della pianta - ser-
Meteora - prozrana prika- ce ; p. sostanza contenuta
za, zracna prikaza, zraco- nella cavit delle ossa -
lovina. mozg, mozag, mozak. V.
Meteorologia - zrakonoslovje, Sostanza.
meteorologia. Midollo, usasi in tutti i sensi
Meteorologico - zrakonoslo- di midolla, fuorch nel
van, meteorologicki. primo.
r
MIE 426 MIN

Miele - med; miele vergine - liti se, hvedisati se.


ravak. Millantatore - livastalo, hva-
Mietere - zeti ; fig. brati, stalac, hvastljivac, hvali-
barati, pobrati, pobirati. sav, hvalislav.
Migliajo - tisua, hiljada, Millanteria - hvasta , hoa-
hiljadak. stavje, hvalisanje.
Migliatico - miljarina. Mille - tisuce, hiljada, je-
Miglio, misura di distanza - zero.
milja ; p. biada minuta - Milza - slezina.
proso. Mina, met d' uno stajo e
Miglioramento ,, poboljsak, p. cavo che si empie di
poboijsanje, poprava, po- polvere - mina.
pravak. Minaccia - prtnja, groznja ;
Migliorare - poboljsati, po- pericolosa minaccia - po-
praviti. gibeljna prtnja.
Migliore - bolji, boljsi. Minacciare - prtiti, groziti se.
Mignatta - piavica, opiavica, Minacciosamente - prtljivo,
krvopia. grozljivo.
Mignolo, nocciolina degli u- Minaccioso - prtljiv, gro-
livi - cvt od masline ; p. zljiv ; in modo minaccio
dito minore - mali prst. so - prtljivim nacinom ,
Milione - miliun. prtljivo.
Militare, st. - vojnik, vojak ; Minare, far mina - minati;
ag. vojan, vojnicki; ser p. far cavi sotterranei - mi
vizio militare - vojna v. nati, podminati, podkopati,
vojnicka sluzba. V. Leva. podkapati.
Militarmente - vojnicki, po Minerale, st. - rudokop ; ag.
vojnicku. rudokopan.
Milizia - vojska, vojnictvo, Mineralogia - rudoslovje, ka-
vojactvo. menoslovje, mineralogia.
Millantarsi - hvastati se, hva- Mineralogico - rudoslovan,
MIN 427 MIR

kamenoslovan, mineralogic- star. V. Ministero.


ki. Minoranza - manjina.
Mineralogo, st. rudoznanac, Minore, ag. pi piccolo -
kamenoslovac, mineralog. manje; st. p. minorenne
Miniera - ruda ; miniera di - malodobnik, maloltnik ;
carbon fossile - ruda ka- ag. malodoban, maloltan.
menitog ugljevja. Minorennit - malodobnost,
Minimo - najmanji, najne- maloltnost.
znatniji. Minutamente - potanko, po-
Ministeriale - popciteljan, drobno.
popciteljski, ministerialan, Minuto, p. piccolo - droban,
ministarski ; minist. re sitan, mal, malen ; pesce
scriito - popciteljni odpis. minuto - drobna riba ; p.
Minutero - popciteljstvo , calcolo del tempo - tren;
ministarstvo ; ministero minuto secondo - drugo-
della finanza - financial- tren.
na v. doliodar ntve.no po Mio, pron. - moj ; mio e
pciteljstvo, dell' interno tuo - moj i tvoj.
- popcit. untitrnjih poslo- Mirabile - cudnovat, cudesan,
vah, degli esteri - popc. divan.
izvanjskih poslovah, della Mirabilmente - cudnovato ,
giustizia - popc. pravosu- cudesno, divno.
dja, del culto ed istru Miracolo - cudo(da, esa), div-
zione - popc. bogostovja nost.
(nastav) i naukah, della Miracolosamente - cudnova
guerra - popc. rata, del to, divno.
commercio, industria e Miracoloso - cudnovat, cu
pubbliche costruzioni -po desan, divan.
pc. trgovine, obrtnosti i Mirare, guardar fiss. - pa-
javnih gradjevinah. ziti, gledati, motriti ; p.
Ministro - popcitelj , mini guardar con meraviglia
MIS 428 MOD

- zagledati se, cuditi se ; siljka.


p. prendere la mira - Misterioso - otajstven, ota-
smriti. V. Tendere. jan.
Miscellanee - msovitosti , Mistero - otajstvo ; mistero
msovite stvari (predmeti). della santa religione - o-
Miscredente - nevrnik. tajstvo svete vre.
Miscredenza - nevrnost, ne- Misteriosamente -otajstveno.
vrstvo. Misura - mra , mrilo. V.
Miserabile st. - kukavica bd- Scala. Regola.
nik, nesrtnik ; ag, kuka- Misurino, sorta di bruco -
van, bdan, tuzan, nevo- miravica, p. piccola mi
ljan, nesran. sura - mrica.
Miserabilmente - kukavno, Mite, quieto - miran, miro-
bdno, tuzno, nevoljno. Ijubiv, smran, krotak, tih,
Miseria, infelicit - bda, tu blag.
ga, nevolja, nesra ; p. Mobiglia - pokuctvo, poku-
. cosa di poca considera stina.
zione - malenkost, malo- Mobile, st. per oggetto che
vaznost, neznatnost si pu muovere - pokret-
Misericordia - milosrdje, po- nost, pokretnina , pomic-
milovanje; p. grazia, per nost. V. Corredo; ag. po-
dono - oprostenje. kretan, gibiv, pomican.
Misericordioso - milosrdan, Moda - moda.
milostivan. Modalit - nacin.
Misero, infelice - kukav, ku- Modello. V. Forma.
kavan, revan, tuzan, b- Moderare, va. modificare. -
dan, nesrcan, ubog, ubo- preinaciti, prenaciniti ; p.
zan. temperare - ublaziti, po-
Misfatto - zlocin, zlocinstvo, laksati, osladiti; V. Limi
zlodlo. tare ; np. p. reprimersi -
Missiva, lettera - list, po- uzdrzati se, umiriti se.
MOD 429 MON

Moderatamente - umrno , Mola, pietra da macinare -


primrno. zrvan, zerna; p. pietra
Moderato - umren, primren. da affilar i coltelli ecc. -
Moderazione, moderatezza - brus.
umrenost, primrenost. Molino - malin, mlin.
Modestamente - edno, pri- Moltiplicare - mnoziti, umno-
klono, priklonito. ziti, pomnoziti, razploditi.
Modestia - cednost, priklo- Moltiplicazione - mnozenje,
nost, priklonstvo. umnozenje , pomnozenje ,
Modesto - cedan, priklonit. razplodenje.
Modificazione - preinaka , Moltitudine - mnoztvo, copor,
preinacenje. hrpa ; moltitudine di po
Modo, guisa - nacin, put ; polo - mnoztvo ljudstva v.
p. regola - provilo, pra- puka. V. Infinit.
vac, nacelo; - p. usanza Molto - mnogo, puno (gen.
- navada, obicaj ; p. ri pi.), jako , veoma , vele,
medio - srdstoo ; p. pia velma, vrlo ; molti ca
cimento - volja ; in ogni valli - mnogo konjah.
modo - na svaki nacin ; Momento - cas, tren, trenutak;
aver modi, essere ricco - p. opportunit - prigoda,
biti mogucan v. bogat ; in zgoda, prilika; p. forza,
quel modo - onako ; in peso - jakost, tezina; p.
altro modo - drugacije, importanza - vaznost ; co
drugcije, drugako, inace, sa di gran o piccolo mo
inako ; in qualche modo, mento - stvar velike ili
od in alcun modo - n- male vaznosti.
kako, nikako ; in ogni Monaca - koludrica, duvna.
modo - svakako, svakoja- V. Convento.
ko. V. Nessuno. Monaco, frate - fratar. V.
Moglie - supruga, iena, su- Eremita.
druga. Monarca - vladar, samovla-
MON 430 MOR

Monarchia - samovladstvo. Montanistico - rudan, rud'


Monarchico - samovladan. nicki,rudarski, rudoslovan;
Monastero. V. Convento. montanistico senato - rud-
Monastico. V. Fratresco. nicko starovce.
Monco, ag. - kusan, kusast, Montano - gorski ; distretto
kusat; st. kusan (a). montano - gorski kotar.
Mondiale - svtovan. Montare, salire ad alto - -
Mondo st. - svt, siroki svt; zici, uziti, uzaci ; niont. a
ag. p. netto - cist, oci- cavallo - zajahati, mont.
stjen, osnazen. la macchina - sloziti samo-
Moneta - novac, pnez, bec, kret, V orologio - nategnuti
jaspra; moneta d' oro - uru.
zlatni novac, monete d'ar Monte - brdo, brg, vrh, vb~-
gento - srebrni novci, di sak, planina; p. gran quan
rame - bakreni novci, mo tit - mnoztvo, sila, copor,
neta spicciola - situi v. hrpa; p. mucchio - kup,
drobni novci, diritto di gromada; monte di piet
coniar monete - pravo ko- - milotvorni zavod.
vanja novacah. Montuoso - brgovit, brdovit.
Monogamia - jednozenstvo. Montone, maschio della pe
Monopolio - samotrztvo, cora -praz; carn di mon
samoprodaja ; monopo tone - prazevina, meso od
lio del sale - samoprodaja praza.
soli. Morale st. , sciensa dei co
Monosillabo, ag. - jednoslov- stumi - cudoznanstvo, cu-
can ; st. jednoslovka. doredstvo, moral ; p. buon
Monsignore - presvtli gospo- costume - udorednost, cu-
din. doredje; ag. p. probo,
Montagna - gora, planino. costumato - udoredan ;
Montanistica - rudarstvo, ru- corpo morale - vkup-
doslovje. stvo, moralno tlo, perso-
MOR 431 MOR

na morale - moralna o- Mormorazione - mrmljanje,


soba. zamurenje, strka.
Moralista - cudorednik. Mormorio, rumore sordo di
Moralit, costumatezza - cu- persone - mrmljavina, za-
dorednost, udoredje. mor; di acque corr., di ma
Moratorio - odgodnica. re agitato - romon -
Morbidezza - mekota, mehko- Moro, gelso - murva, dud ;
ca, mekahnost. p. nomo nero d' Etiopia -
Morbido, soffice - mek, mehk; crnac, arapin.
morbidetto - mekasan, me- Mortale, ag. che soggetto
kahan. a morte - mrtav, che ca
Mordace - okosan. giona morte - smertan, ubi-
Mordacemente - okosno. tacan, smrtonosan; mor
Mordacit - okosnost. tale ferita - smrtonosna
Mordere - ugristi, ujsti, u- rana.
jedsti. Mortaletto - buhtinja.
Morganatica, 1. 1. - jutrnji Mortalit - pomor.
dar, jtrenina. Mortalmente - smrtno, smr-
Moribondo. V. Moriente. tonosno, ubitacno; ferito
Moriente - umirajuc. mortalmente - smrtno ra-
Morire - umrti, preminuti, njen v. ozledjen.
met. usnuti, poci s Bogom; Morte - smrt, preminutje;
egli morto - on je umro morte violenta - smrt si
v.preminuo; Ignazio mor loetta, - naturale - narav-
to nel mese di Maggio - na smrt, - repentina -
Vatroslav unirsi v. premi- nagla smrt, dichiarazione
nuvi u msecu Svibnju. di morte - proglasenje
Mormorare, (delle acque) - smrti, rapporto di morte
romoniti, romoriti, p. par - smrtovnica.
lare sommessam. tnerm- Mortifero - ubitacan, smerto
ljati, zamoriti. nosan, smrtan.
MOR 432 MUL

Morto, st. - mrtvac, pokoj- vod; a motivo - iz razlo-


nik, mrtvo tlo; ag. umrl, loga, iz uzroka, zbog raz-
umrsi, mrtav, preminu- loga v, uzroka, rad, radi,
vsi, pokojan. zarad, zaradi, porad, po-
Mortorio. V. Funerale. radi, zavolj (gen.); za (ac);
Mosca - muha. toga radi, radi (zarad ecc.,)
Mostacchi - brke. toga; motivi della sen
Mostra - pokaz, kazanje, ska- tenza - razlozi presude.
zanje ; p. campione - oku- Moto, trasferimento da un
saj, okusalo, izgled, iz- luogo all' altro - krenutje,
gledak, pregledalica. kretanje, gibanje. V. Im
Mostrare - kazati, pokazati, pulso.
prikazati. Motteggiare - saliti se, sula-
Mostro - nakaz, nakaza, iz- cati, igrati.
rod. Mucchio - kup , gromada,
Motivare, far menzione - po- gromaca, stog.
menuti, napomenuti, nave Muco - smrkalj.
sti, naznaciti ; p. allegare Mugghiamento - rukanje, mu-
- obrazloziti, razlozima po- kanje, blejanje.
duprti; p. cagionare - u- Mugghiare - rukati, mukati,
zrociti, prouzrociti, uzroko- blejati.
vati, prouzrokovati, dati Muggito - ruk, muk, blejba,
povod. rukanje, mukanje, blejanje.
Motivatamente - razlozno. Mugnajo - mlinar, malinar.
Motivato - pomenut, napo- Mugnere - musti, finir di mu-
menut, naveden, naznacen, gnere - pomusti, izmusti.
obrazlozen, uzrocen, prou- Muliebre - zenski.
zrocen, ttzrokovan, prou Multa - globa, novana globa,
zrokovan. novcana kazan; p. multa
Motivazione - obrazlozenje. ond' evitare la vendetta
Motivo - uzrok, razlog, po dei parenti d' un ucciso
MUL 433 MUT

- krvarina, krvnina, od- Muso - trubac, rilo.


lika. Musulmano - musleman, mu-
Mal tare - nametnuti v. po- sulman.
staviti globu. Mutare. V. Cangiare.
Multiforme - mnogovrstan, Mutazione - preobrazenje,
mnogolican. preinaka, preinacenje, pro
Municipale - municipalan ; mna; mutazione dei di
municipali diritti - muni- ritti ed obblighi - preina
cipalna v. mstna prava. cenje pravah i obvezah.
Municipio - municipij. Mutilamento - osakatjenje,
Munire - obskrbiti, upotr- spacenje, odscenje, pres-
biti. V. Fortificare. cenje, kusanje.
Munizione , fortificazione - Mutilare - osakatiti, spaiiti,
utvrdjenje, ograda; p. pol odsci, presci, kusati, ku-
vere e piombo - streljivo, siti.
prah i olovo ; p. viveri dei Muto - mutav, nm; sordo
soldati - vojnicka brana. muto - glnho-usm , gluho-
Murare - zidati, zazidati, gra mutav.
diti, zagraditi. Mutuamente. V. Reciproca
Moro - zid; p. riparo - ogra mente.
da; p. mura di citt - be- Mutuante - zajmodavac.
dena; battere colla testa Mutuare - zajmiti, uzajmiti.
nel muro - bubati glavom Mutuatario - zajmoprimac.
u zid. Mutuo, st. - zajarn; mutuo
Musa - mudropojka. di denaro - novcani zajam,
Museo - sberica. contratto di mutuo - za-
Musica - glasba, godotvorina, jamna pogodba, pogodba
svirba, svirka, muzika. zajma ; ag. zamnit, uzaje-
Musicale - glasben, muzika- man, zamniteljan.
lan ; pezzo musicale -
glasbeni komad.
28
NAC 434 NAT

skrovan, sahranjen, pohra-


N. njen, zalajen, potajen; te
nersi nascosto - drzati se
Nacchera - njakara. sakrijenim, cose nascoste -
Najade - vila. stvari sakrijene.
Narrare - pripovdati, pove- Naso - nos.
dati. Nassa, bertovello - versa,
Narrazione -pripovedka,pri- dim. versica.
povdanje. Natale, st. solennit celeb.
Nascere - roditi se, poroditi dalla chiesa - bozic. V.
se, (degli animali) kotiti se, Nascimento ; ag. - rodan.
okotiti se, leci se, izleci se, V. Nativo.
zlecise; p. scaturire- iz- Natalizio, st. - narodjenje
teci, proizteci, izhoditi, pro- ag. narodjevan ; festeggia
izhoditi; p. accadere - pri- re il giorno natalizio -
petiti se, slutiti se, sbiti se; svetkovati dan narodjenja.
nascere (del giorno) - sva Natare - plivati, ploviti.
niti, pucati, puknuti. Natica - rit, guzica, zadnjica.
Nascimento, nascita - rodje- Nativo - rodjen, rodan; luogo
nje, (degli animali) zleze- nativo - domovina, zavi-
nje, izlezenje, kotenje, oko- aj, rodno msto, sprez. -
tenje; p. origine - izvor, kotilo.
izvir, proizhod, pocetak. V. Nato, ag. - rodjen, porodjen,
Stirpe. iztecen, proiztecen, zlezen,
Nascita - rod. izlezen, okotjen. V. Na
Nascituro - roditi seimajuci. scere.
Nascondere, sottrare dalla Natura - narav, narava, pri-
vista altrni - sakriti, sa- ' roda, prirod^ost; p. pro
hraniti, pohraniti ; p. tener priet - kakvoca, osobitost;
celato - tajiti, zatajiti. p. essenza - sucanstvo; p.
Nascosto - sakrijen, sakriven, tendenza, genio - nagnu-
NAT 435 NEG

'j> prignutje, prinagnutje; ni jezik.


p. lume naturale - narav- Nazionalit - narodnost.
na cud v. svetlost; p. razza Nazione - narod. V. Nascita.
- rod, porod, pleme; libi Nebbia - magia; p. igno
dine contro natura - pro- ranza - neumnost, nezna-
tunaravnabludnost, n atara nost, neznanstvo ; p. cecit
della cosa - narav v. kak- - slpoca. slpost.
voca stvari. Nebbioso - maglen, maglast,
Naturale - naravan. naravski, p. ignor. - neuman, slp.
prirodan: figlio naturale - Necessariamente - potrbno,
naravni sin. V. Storia. potrbito, nuzdno, svakako.
Naturalizzare - unaroditi, Necessario - potrban, nuz-
naturalizzarsi - unarodi dan.
ti se. Necessit - potrba, nuzda ;
Naturalizzazione - unarodie- p. miseria - nevolja, bda;
nje. la necessit non ha legge
Naturalmente - naravno. - nuzda nerna zakona, v.
Naufragio - brodolomje, bro- nuzdi nema zakona.
dolom, izgubljenje broda. Nefando - mrzki, gadan,
Nausea - gnjusota, gadnoca, gnjusan, gerd, gerdoban.
gadnost, gadljivost. Nefasto - zlokoban, zloude-
Nauseare - gnjusiti, goditi se, san.
ogaditi se. Negare, dire di no - nkati,
Nautica - brodarstvo, broda- zankati; p. contraddire -
roslovje. oporeci, oporicati, protuslo-
Navigare - brodariti, pioviti. viti, prigovoriti, prigova-
Navigazione - brodarenje, rati; p. rifiutare - uzkra-
plovitba. titi, uztegnuti; negare i
Nazionale - narodan, semi- benefizj legali - uzkratiti
nazionale - polunarodan; zakonita blagodatja, nega
lingua nazionale - narod- re espressamente - izricno
NEG 436 NET

zankati.V. Impedire. .Na mare -baciti umore; (loc.


scondere. Rinnegare. alla domanda "dove, in
Neghittosamente - nemarno, che, quando,, con quiete);
neharno, nemarljivo. sta nel cuore - stoji u
Neghittoso - nemaran, neha- serdcu. V. In. Entro.
ran, nemarljiv. Nemicamente - nepriateljski,
Negligente - nemarljiv, ne- nepriatilski, nepriateljno.
haran, nemaran. Nemico - neprijatel, p. av
Negligentemente - nemarlji versario - protivnik.
vo, neharno, nemarno. Nemmeno - ni, niti.
Negligenza - nemarljivost, Neofito - novokrstenik.
nemarnost, neharnost. Neppure. V. Nemmeno.
Negligere - zapuscati, zane- Nequizia. V. Scelleratezza.
mariti (sto), nehajati (za Nerbo, nervo - zila ; p. sunto
sto). importanza - jezgra ; p.
Negoziante - trgovac, tr- forza - jakost, snaga, moc;
zac; negoziante all'in p. frusta - samac, bic.
grosso - veletrzac. Nerezza - cernilo, crnost.
Negoziare, far negozj - tr- Nero. V. Negro.
govati, trziti, kupovati i Nesso - sveza, svezanost, za-
prodavati, pazariti; p. trat vezanost; nesso di sud di
tare un affare - voditi v. tela - podanicka sveza.
rukovoditi posao. Nessuno - nijedan, niko, niti
Negozio, vendite, compre - jedan, ma i jedan; in nes
trgovina ; p. affare - po sun modo - niposto, nika-
sao, stvar, predmet. V. ko, na nijedan nacin.
Bottega. Nettare, va. tor via il sudi
Negro, ag. - crn. V. Moro. ciume - cistiti, ocistiti, sna-
Nel, in - u, va, vu, v (ac. alla ziti, osnaziti, trti, olerti.
domanda "dove, in ch Nettezza - cistoca, cistota;
con moto) ; gettare nel p. purit - cistoca, cistota,
NET 437 NOC

neoskvrnjenost , neoskcr- vnuka ; (dal canto del fra


njenje; p. lealt - lojalnost. tello) - netjak, sinovac,
Netto , ag. senza sudicio - bratic, (la nipote) - netja-
list, cistocan, neokaljan, kinja, sinovka, bratiano,
osnazen; p. senza vizio - (dal canto della sorella) -
neporocan, neprikoran; p. netjak, sestric, fem, netja-
ispedito, pronto - hitar, kinja, sestricna - pronipoti
pripravan, spravan, gotov; - prounuci, pronetjaci.
p. esente da pericolo - bez Nipotismo - unuctvo, netjac-
pogibelja; p. chiaro, evi tvo.
dente - jasan, bistar, raz- Nitido - svtal, osvtljen.
govtan, blodan. Nitrico (acido) - jedka.
Neutrale - nepristran, nijed- Nitrire - hunjikati, njUtati.
nostran, neutralan. Nitrito - hunjikanje, njistanje.
Neutralit - nepristranost, ni- Nitro. V. Salnitro.
jednostranost, neutralnost. Niuno. V. Nessuno.
Neve - sng; tempo di neve No, non - ne; dir di no -
- snzno vrme. tajiti, nkati, zankati.
Nevicare - sneziti, met. vija- Nobile, st. - plemenitas; ag.
ti; nevica - snzi, vija plemenit, viteki, blagoro-
sng. dan, blagorodjen, nobilis
Nibbio - piljuh, kragulj. simo - visokorodjen ; p.
Nido - gnjezdo, gnjazlo. prezioso - dragocn.
Niente - nista ; p. invano - Nobilitare, va. - oplemeniti;
zaludo, buono a niente - np. oplemeniti se.
za nista, nevrdan, aver Nobilmente - plemenito, vi-
per niente, disprezzare - tezki.
necniti. Nobilt - plemstvo, plemen-
Ninfa - vila. stvo, plemstina.
Nipote, relativ. al nonno - Nocchiere - brodovodja, met.
unuk, vnuk, fem. unuka, kormandzia.
NOC 438 NON

Nocciolo, frutto - lanj. Nome - ime; senza nome -


Noce, albero e frutto - orh. bezimen, nome sostantivo
Nocivo - skodan, skodljiv, - samostavnik, samostavno
stetljiv, stetan, naudan. ime, nome battesimale -
Nodo, fatto per istringere - krstno ime. V. Cognome.
uzal, uzo ; p. risalto che Nomenclatura - nazivoslovje,
formasi lungo i fusti ecc. rcoslooje.
cvor, svor; scioglimento Nomina - imenovanje, naime-
del nodo - odvezanje, (r novanje; nomina degli im
sente, odrsenje) cvora. piegati - naimenovanje ci-
Nodoso - uzlav, uzlast, cvo- novnikah.
ran, svoran, cvorljiv. Nominare, porre il nome -
Noi - mi ; noi e voi - ini i vi. nazvati, nazivati; chiamar
Noja (prov. da stanchezza di per nome - zvati, imenovati;
spirito) - omrtvilo, od- p. dire - reci; darsi il nome
padnost, (da indifferenza) - zvati se, nazvati se, na-
- grustnja, (da incomodo) zivati se; p. fare le no
- zanovt, (da avversione) mine, (degl' impiegati) -
dosada, dodijanje. imenovati, naimenovati (ci-
Nojare - dosaditi, dosadjiva- novnike).
ti, dodijati, dodjvati, do- Nominatamente - poimence,
dijavati, zanovUati. izricno.
Nojoso - dosadan, dodijav, Nominativo , t. gr. - imeni-
zanovtan. teljni padez.
Noleggio - naval; contratto Non - ne; non fare ci - ne-
di noleggio - navleni ugo- moj to uciniti.
vor (pogodba). Nonagenario - devedesetol-
Nolo - brodarina, naval. tan, devedesetogodistan.
Nomade - razpusten, potki- Noncurante, st. - neharnik,
tan, skitajuci se, bezkrovan, nehajnik, nemarnik, zane-
klateci- marnik; ag. neharan, ne-
NON 439 NOT

hajstven,nemaran. V. Tra izgledan, normalan; scuola


scurare. normale - izgledna v. nor-
Noncuranza - neharnost, ne- malna uciona.
hajstvo, nemarnost, zane- Normalmente - pravilno.pra-
marnost. vilnicki, po pravilu, polag
Nondimeno - sa svim tim, pravila.
ipak, to, nu. V. Per. Nosocomio. V. Ospedale.
Nonna. V. Ava. Nostrano, st. - nasinac, ag.
Nonno. V. Avo. - nas, nasinski, domaci ;
Nonnulla - malenkost. vino nostrano - vino do-
Nono, numero - deveti. mace, alla nostrana - nas-
Nonostante, quantunque vi ki, po nasu.
osti (questo o quello) - Nostro - na-L
akoprem , ako i , (obstoji Nostromo - nadruzbenik, nad-
ovo ili ono), i negledec (na druzbenik.
to, na ovo, na ono). Nota, segno - zlamen, zna-
Nonpertanto - nistanemanje, men, zlamenka* biljezka, za-
nistamanje, sa svim tim, to. biljezka, zabiljezenje ; p. ri
Nord, Nort - sver. cordo scritto - spomenka;
Norma, squadra - mrito; p. p. annotazione - opazka;
modello - izgled, tvorilo, p. nota di musica - glas-
sastavak, obris ; p. regola beno slavo; p. scritto nf-
- nacelo, provilo, ravnanje; fizioso - dopis ; pregiata
norma di reciprocit -na nota - cnjeni dopis, in se
celo zamnitosti, serve di guito alla nota - usld do-
notizia e norma - sluzi za pisa, in consonanza alla
znanje i ravnanje ; p. co nota - suglasno dopisi* v.
stume - navada, obicaj. V. glasom dopisa, a tenore
Massima. della nota - polag dopisa,
Normale, regolare ag. -pra- in evasione della nota -
vilan, riferib. a scuole - u rsenje dopisa, supple
NOT 440 NOZ

toriamente alla nota - na- znan, poznat, znan; per


knadno v. dodatno dopisu, sona nota- poznana osoba.
a chiare note - jasno, iz- Notorio - obepoznat, javno-
ricno; nota bene - pazi, poznat.
opazka. Notte - no; buona notte ! -
Notajo, notaro - biljeznik, lahka no, a notte avan
notar, protonotajo - pra- zata - u gluho doba noci,
biljeznik, pranotar. giorno e notte - no i dan,
Notare, va. scrivere - pisa oscura notte - tamna v.
ti; p. contrassegnare - skura no.
zabiljeziti ; p. por mente - Notturno - noan.
paziti, opaziti; p. mostrare Novanta - devetdeset, deve-
- kazati, pokazati. V. Con deset.
siderare. Novantesimo - devetdeseti,
Notare, vn. V. Nuotare. devedeseti.
Notariato - biljeznictvo, no- Novazione - obnova; con
tariat. tratto di novazione - ob-
Notevole - znamenit, zla- novna pogodba.
menit. Nove - deoet (gen. pi.)
Notificare - oznaniti, obzna- Novecento - devetsto, deoet
niti, javiti, oglasiti, raz- stotinah.
glasiti, proglasiti. Novella, narrazione fav. -
Notificazione - oglas, obzna- pripovst. V. Nuova.
na, oznana, razglas, pro- Novembre - Studen.
glas. Noverare. V. Annoverare.
Notizia - vst, glas, obzna- Novilunio - mlaj, mladi msec.
na; notizia diffusa - raz- Novit - novota, novina, no-
turena vst. vost; introdurre novit -
Notiziare - ubavstiti, obzna- uvesti novate.
niti, do znanja slaviti. Nozze, matrimonio - zenit-
Noto, ag. conosciuto - po- ba, vncanje, udatba; p.
NUB 441 NUO

convito degli sposalizii - Numerare - brojiti, pobrojiti,


pir. razbrojiti.
Nube - oblak. Numero - broj.
Nubile - nevncan, neovn- Numeroso - mnogobrojan,
can, neudan; persona nu velebrojan.
bile - neovncana v. mu Nuncupativo - usttnen. V.
datla oeoba. Testamento.
Nuca - zatilak, zavrat. Nunziatura - poklisarstvo,
Nudamente - golo, nago. poslanictvo , veleposlanic-
Nudit - goloa, golotinja, tvo.
nagoca, nagost. Nunzio, messaggere - glaso-
Nudo, senza vesti - nag, Bu nosa, nunzio apostolico -
cen, svucen, gol, golem. poklisar, papinski izasla-
Nulla - nista, nitar, nisce. nik (poslanik, veleposla-
Nulladimrno. V. Nondi nik) ; p. avviso - objava,
meno. objavak, naznacenje, pri-
Nullit - nistetnost, nevalja- obenje.
nost, nistaznost; gravami Nuocere - naskoditi, nauditi,
di nullit - tegobe nistet- stetiti, uvrditi.
nosti, motivi di nullit - Nuora - snaha, nevsta, della
razlozi nistetnosti. nuora - snahin, nevstin.
Nullo, nessuna persona - ni- Nuotare - plivati, pioviti.
jedna v. nikakva osoba, Nuoto - plivanje.
nessuna cosa - nijedna v. Nuova - glas, vst, navstje-
nikakva stvar, niuno - nije- nje.
dan, nitijedan, niko, niki; p. Nuovamente - iznova, izno-
inutile - nekoristan, bez ko- vice, na novo, opet, opeta,
risti ; p. di niun valore - opetno, opetovano, sopet,
nevaljan, nistetan. sopeta, sopetovano, iz po-
Nume - bozanstvo, bozanstve- cetka.
nost. Nuovo - nov, novican; da
NUT 442 ORB

nuovo. V. Nuovamente. Obbietto. V. Oggetto ecc.


Nutrice. V. Balia. Scopo.
Nutrimento - hrana, odhra- Obbiezione - prigovor, pri-
njenje. govaranje, prigovorenje. V.
Nutrire - hraniti, odhraniti, Eccezione.
prihraniti , odhranjivati, Obblatore - ponudioc, po-
prihranjivati, dati v. po- nudilac, ponuditelj ; pi
dati hranu. vantaggioso obbl. - Aron-
Nuvola - oblak. stniji v. najkoristniji ponu
Nuvolato, st. - oblacnost, ag. ditelj.
- oblacan. Obblazione - ponuda, po-
Nuziale - zenitben; patto nu nudba, ponudjenje.
ziale - zenitbena pogodba. Obbligare, va. legare talu
no per parole o per i-
scritto - vezati, zavezati,
svezati, obvezati, zaduziti
o. (koga) ; p. costringere -
prisiliti , primorati , na-
guati (koga) ; np. p. pro
O, inter. di merav. - o ! ho ! mettere di fare - obvezati
nu ! gle cuda ! di sorpr. se, obecati.
o / oho I v I V. Oh ; part. Obbligato - duzan, obvezan,
vocat. o, jeli, jeli ti, cuj; zavezan, drzan, podvr-
partic. separat. che mu zen.
tasi talvolta in od - al, Obbligatoriale, ti. - obvezni-
ali, il, ili, ol, oli, aliti, ca, zaduznica.
iliti, oliti. Obbligatorio - obvezan, ob-
Obbediente. V. Ubbidiente veziv ; forza obblig. - ob-
ecc. vezna mo.
Obbiettare -prigovarati, pri- Obbligazione, atto pel quale
govoriti. nno si obbliga a fare
OBB 443 OCC

qualche cosa - obvezanje, Oboe - oboe.


obecanje. V. Obbligato Oca, uccello - guska, mas.
ri ale. gusak ; p. misura - oka.
Obbligo - obveza, obvezanost. Occasionale - prigodan, zgo-
duznost, podverzenost; - so dan, slucajan.
lidario - zajednicka v. u- Occasionalmente - prigodno,
zajemna duznost. V. Ob- zgodno, slucajno.
bligatoriale. Occasione , opportunit -
Obbrobrio - prkor, izgerda, prilika , prigoda , zgoda,
izgrdjenje, pogrda, po- povod; p. motivo - uzivk,
grdje*je. razlog.
Obbrobrioso - prkoran, iz- Occaso, occidente - zahod,
grdan, pogrdan. zapad. V. Morte.
Obduzione, sezione cadave Occhiale, strumento che a-
rica - paranje, razpora ; juta la vista -ocnice; p.
obd. del cadavere - pa telescopio - ocnik.
ranje trupla v. mrtvog Occhiata - pogled, pogledak,
tla. pogledanje, zgled.
Oberato, ti. prezaduzenik , Occhio - oko ; p.finestraro-
propalica. tonda - okno ; p. foro del
Obice, cannone piccolo, o martello in cui si ferma
piccolo mortajo - topka, il manico - uho ; dire a
tnuzar, buhtinja. V. Osta quattro occhi - kazati na
colo. Opposizione. cetiri oka.
Obliare - zaboraviti, zabiti, Occidentale - zapadan, za-
pozabiti, nescati se, ne- hodan.
domisljati se. Occidente - zapad, zahod.
Oblio - zaboravljenje, zabo- Occipite - zatilak.
rav, zaborava, zabitje. Occorrente - potrban, po-
Oblivione. V. OblIo. trbit, nuzdan.
Oblungo - podugast. Occorrenza - potrba, potr-
occ 444 ODI

boca, potrbnost , nuzda. pokrijen; p. nascosto -


V. Occasione. skrijen, sakrijen, skriven,
Occorrere, accadere - zbiti sakriven; st. p. segreto,
se, pripetiti se, zgoditi se, arcano - tajnost, potajnost.
dogoditi se, slutiti se, slu- Occupare, va. appropriarsi
citi se, javiti se, pojaviti se; illegit. - osvojiti, posvojiti ,
p. venire in raente - doci prisvojiti, prisvojiti si; p.
v. pasti na pamet (um) ; occupare legit. - uzeti, zau-
p. bisognare - potrbo- zeti, namstiti se. nastaniti
vati , imati potrbu (ce se; p. riempir uno spa
sa). zio - napuniti, zapacati ;
Occultamente - tajno, potaj- p. dar lavoro - battiti, za-
no, tajom, tajoma, skri- baviti, zabavljati, zanimati
omno, skrovno skrovito. (koga cim); occuparsi -
Occultamento - skrovnost , baviti se, zabavljati se, 2a-
potajnost.V. Occultazione. nimati se (cim).
Occultare - skriti, sakriti, Occupazione, azione di oc
skrivati, sakrivati, tajati, cupare - osvojenje, posvo-
zatajati ; p. non palesa jenje, prisvojenje, uzetje,
re - zamucati. uzmenje, zauzmenje, (del-
Occultatore - sakrivalac, ta- l' occuparsi) - bavljenje ,
jalac, zatajalac. zabavljanje, zanimanje ; p.
Occultazione - skrijenje, sa- ci in che alcuno si oc
krijenje, skrivanje, sakri- cupa - zabava, zadaca: p.
vanje, tajenje, potajenje, negozio , faccenda - po
zatajenje, zamucanje ; oc- mo, poslovanje, stvar.
cult. di parto - zatajenje Oceano - ocean, veliko more.
poroda. Odiare - oduriti, mrziti, zlo-
Occulto, non palese - skro- biti, nenavidti, uznenavi-
van, nepoznan, nepoznat, dti, omraziti (koga), mer
neodkrijen ; p. coperto - ziti, biti jadan (na koga).
ODI 445 OFF

Odiernamente - danas, dau ostati (postati, biti) uvr-


danasnji. djen, uzeti se na zlo.
Odierno - danasnji ; tempi Offerente. V. Obblatore.
odier. - danasnja vrmena. Offerire, esibire - nuditi, nu-
Odio - mrznja, omraza, o- djati, ponuditi ; p. dedi
durenje, ogorcenost. care - pokloniti, prikazati,
Odioso, che spira odio - darovati, printi. V. Dare.
mrzk, mrzan , merzljiv, Offerta - ponuda, ponudba,
oduren ; p. che porta o- ponudak, nudjenje, ponu-
dio - nenavidan, nenavi- djenje ; offerta d'incanto
stan } p. molesto - dosa- - drazbena ponuda ; p.
dan, dosadiv ; divenir o- ci che si offre - poklon,
dioso - omrziti, omrznuti, dar, prinos, prikaz, prika-
ciotti di ti, (komu stogod). zanje.
Odissea - Odisea, Omerova Offerto, (esibito) - nudjen,
psan. ponudjen, (donato) - po-
Odorare, attrarre 1' odore - klonjen , prikazan , daro
vonjati, obvonjati, povo- van.
njati , njusiti , vonjuhati, Offesa (in genere) - uvrda,
povonjuhati; p. spargere uvrdjenje, povrda ; p. of
odore - vonjati, mirisiti, fesa corporale - ozleda, o-
mirisati. zledjenje, osakatjenje, ra-
Odore - vonj, miris, mirisje, njenje; dell'onore - uvr
mirisanje. da postenja; della mae
Offendere, va. - uvrditi, na- st sovrana - uvrda kra-
skoditi ; sl. p. rendere mal ljevskog velicanstva; della
concio - osakatiti, zlosta- guardia - uvrda straze.
viti, sprebiti, raniti, ozle- Offeso - uvrdjen, nakodjen,
diti; offendere 1' onore - osakatjen, zlostavljen, spre-
uvrditi postenje ; np. p. bijen , ranjen , ozledjen ;
recarsi a male - uvrditi se, gravemente of. - tezko o- ,
OFF 446 OLT

aledjen (ranjen, osakatjen). Oh, inter. (di curiosit) -


V. Offendere. o ! oho ! gle ! gle cuda !
Officiale. V. Uffiziale. nu ! (di gioja) - a ! ah !
Officina - dlaonica, dlar- ha ! oho ! aha ! (d' irrisio
nica. ne) o! oho! gle! V. Obi.
Officio. V. Uffizio ecc. O.
Offuscare - potamnti, otam- Ohi, oi. V. Ohim.
nsti, pomerciti, pomraciti, Ohim, oim, inter. (di do
pocrniti ; p. confondersi lore fisico o morale) -
- pomutiti se, smutiti se. joh ! joj ! oi! jao ! vaj !
Oggettivamente - stvarno , avaj ! ajme ! vajmeh ! ao!
samostvarno. ah ! oh! uh ! jadan ! ja-
Oggettivo - stvaran, satno- dan li san ! bolan ! kuku !
stvaran. kuku Ule ! tezko meni ! joh
Oggetto - predmet, stvar , meni !
zadatak ; oggetto d'istru Oib - ajb, ojb, to ne, to
zione - ucevni predmet. ne to.
Oggi - danas ; al di d' oggi Oim. V. Ohim.
- danasnji dan, oggi mat Ol - oe, jeli, jeli ti, cuj, cu-
tina - danas u jutro v. da jes, cujes ti, slusaj, nu.
nas jutros, oggi a sera - Oleoso - uljat, uljast, uljav.
danas na vecer v. u ve Olio - ulje.
der, veceras. Oliva, olivo -ulika, maslina.
Oggidi. V. Oggi. Olmo - hrht.
Oggimai. V. Ormai. Olografo - vlastorucan. V.
Oglio. V.Olio. Testamento.
Ogni - soak, svaki, pojedini. Oltracci - odzgor (izvan,
Ognissanti - Svi Sveti. prko, poverh, osven) toga.
Ogni volta - svaki put, uvk, Oltraggiare - uorditi, na-
vavk, vazda. ruziti, oruziti , sramotiti,
Ognuno. V. Ogni. osramotiti.
OLT 447 OND

Oltraggio, (all' onore) - u- krvnik. V. Assassino.


vrda, uvrdjenje, naruze- Omicidio, st. sl. - umorstvo,
nje, oruzenje , osramotje- (8. com. anche)- ljudomor-
nje; (al pudore) - oskver- stvo, krvnictvo ; om. pro
nutje. ditorio - izdajno v. izdaj-
Oltre - prko, naverli, vr- nicko umorstvo, - con ra
hu, svrh, osim (gen.) ; pina - razbojnicko v. gra-
oltre ci - prko toga. bezno umorstoo, umorstvo
Oltrech -prkoto, osvenda, srazbojnictvom, - per man
izvan da. dato - umorstvopo narucbi,
Oltremare - zamorje, prko - premeditato - namisljeno
mora. umorstvo, attentato omi
Oltremodo - prkomrno , cidio con rapina - poku-
prkonacina. sano grabezljivo umorstvo,
Oltrepassare, passar oltre - om. semplice - obicno u-
prkoraciti, preici, prko- morstvo.
ici ; p. uscir dal conve Ommettere - ostaviti, osta-
nevole - nadilaziti, nadici, vljati, izostaviti, pustiti,
p. ommettere passando - pusati, propustiti, staviti
mimoici , promasiti, pr (postaviti, metnuti ) na
koraciti. stran.
Ombra - hlad. Ommissione - ostavljenje, izo-
Ombrella (da pioggia) - ki- stavljenje, pustenje, pro-
Hobran, lumbria, lumbrela. pustenje.
Ombrello (arnese che serve Omogeneo - istovrstan, jed-
a riparar dal sole - sun- novrstan prikladan.
cobran, hladnik. Omologare, si. - potvrditi,
Ombroso - taman, inrkli, sudbeno v. uredovno po
tmast, skur. tverditi. V. Confrontare.
Omicida, sl. - umornik, (s. Oncia - unca.
com. anche) - ljudomornik, Onda - val, talas.
OND 448 - ONO

Onde, avv. da dove - od tvo, svemoznost.


kud " od kuda ? skud ? Onnisciente - sveznajuc, sve-
skuda t odakl ? odkl ? znan.
odokle? od kojeg mesta ? Onniscienza - sveznanstvo,
p. da qual cagione t sveznanost.
(come sopra, e) radi ce Onomastico, giorno in cui
sai radi koje stvarit s ricorre la festa del santo,
cesa ? nel senso di dun il cui nome si porta -
que?- dakle ? i tako ? imendan, godovdan.
onde, che ci resta ? - da Onorare - costiti, stovati,
kle, (i tako) sta cemo ? postovati, pocitati, poci-
cong. V. Affinch. tovati.
Ondeggiare - valjati se, ta- Onorario, st. stipendio - pla
lasiti se, tombati se, zibati ca, plata, zasluzba ; ag. p.
se, ljuljati se. che reca onore - castali,
Onere. V. Peso. zacastan ; impiegato ono
Oneroso - tegotan, tegoban ; rario - zacastni cinovnik.
contratto on. - tegotna Onoratamente - castno, ca-
pogodba. sno, dicno, posteno.
Onest - postenje, postenost. Onoratezza - postenje, dika.
Onestamente - posteno. Onorato - castan, dican, po-
Onesto, ag. - posten; st. sten. vrdan, stovan, stu-
postenost, sto je posteno ; jen,postovan, pokujen, po-
av. V. Onestamente. citan ; onoratissimo - vele
Onninamente - sasvim, usve- v. mnogocastan. V. Ono
mu i posvemu. revole.
Onnipotente - svemoguc, sve- Onoraziori, st. persone pi
mogucan, svemozan, sve- distinte - odlicnici.
mog, svegamoguc. Onore - cast, postenje, dika ;
Onnipotenza - svemogucstvo, lesione d' onore - uvrda
svemoguctvo, svegamogu- postenje.
ONO 449 - OPE

Onorevole - castan, cestit, Opera, cosa fatta o da far


castovit, dican , stovan , si - dlo, posao, posai ;
stujen, postovan, postujen, p. artifizio - tvor, toorba,
pocitan, posten, hvalevr- tvorenje ; p. uffizio degli
dan ; onorevolissimo - ve- operaj - radnja, dlo ; p.
lecastan, velecestit, mno- opera di mano - ruko-
gocastan , mnogocestit ; o- tvor, rukotvornost, ruko-
norevole signore! castni tvorje; di mente - umo-
v. cestiti gospodine ! tvor, umotvornost , umo-
Onorevolezza - castnost, ce tvorje ; di canto - pvo-
stitost, dianost, tvor, pvoigra, opera ; di
Onorevolmente - castno, ce musica - glasbotvor, ope
stito, dicno, hvalevrdno, ra ; di poesia - psno-
posteno. tvor, (in genere) dlo; p. co
Onorifico - slavan, slavovit, sa, fatto - stvar, dlo, cin.
pocastan, dican. Operajo - zanatlia.
Onta, oltraggio - uvrda, u- Operare, va. impiegare il
vrdjenje; p. vergogna ac- sapere e la fatica - de
comp. da insulto - pr- lati, dlovati, poslovati,
kor, pogrda, rag, sra- raditi, izraditi, ciniti, Ma
mota; p. dispetto - pr- ciniti, tvoriti, stvoriti. V.
kos, sramota; a tua onta Usare ; vn. p. far effet
(dispetto) io pure vi sa to (di medicina ecc.) pru-
r - na tvoju sramotu v. diti, hasniti, koristiti, u-
tebi na prkos bitiu i ja; ciniti dobro.
ad onta, senza riguardo - Operato, ag. di operare - d-
uzprkos, uzkos, bezobzir- lan, izdlan, cinjen, ucinjen,
no, bez obzira. uradjen, izradjen, stvoren ;
Opaco - taman, tmast, merk, p. lavorato ad opera -
mrkal, mrkao, neprozi- pleten, izpleten ; st. p. ci
ran, neprozracan. che si o operato - dlo,
29
OPE 450 OPP

izradak, sastavak. V. O- tustaviti. V. Contrappor


pera. re ; np. p. essere oppo
Operoso - dlatan, neumo- sto - prolustati, suprot-
ran. stati. V. Contrariare.
Opinare - mislti, biti mn- Opportunamente - zgodno,
nja. prikladno, primrno.
Opinione - mnnje, misal , Opportunit, d' opportuno -
tnisao, sud, ud, pamet, zgoda, zgodnost, udobnost,
vidjenje. prigoda, prilika ; p. ne
Oppignoramene - plnitba, cessit - potrba, nuzda.
rubanje, poruba; op. giu Opportuno, che a propo
diziale - sudbena plnitba. sito - shodan, zgodan, pri-
Oppignorante - oplnitelj , kladan, udoban, primren ;
rubatelj. p. op. uso - za shodnupo-
Oppignorare - plniti, opl- rabu v. shodne porabe ra
triti, rubati. di; p. necessario - potr-
Oppignorato, st. - plnjenik, ban, nuzdan.
oplnjenik ; ag. plnjen, Opposizione , contraddizio
oplnjen, ruban ne - protuslovje, proturcje,
Oppio - opilo, drmak. protugovor ; p. ostacolo
Opporre, va. addurre in fatto a qualche cosa - za-
contrario - mprot nave prka, preprka, opor, o-
sti (navadjati, dovesti, pri- pornost ; p. contrariet -
donti, pridonasati) nave protivnost, protimba , su-
sti za svoju obrambu, bra- protivnost, protivljenje, su-
niti se; p. muovere dif protivljenje.
ficolt , upirati se, uprti Opposto - protivan, supro-
se, protiviti se, suprotivi- tivan , suprotstavan , su-
ti se ; p. mettere una protstavljen, protustavljen;
cosa come ostacolo del fatto opposto - protivni
l' altra ; suprotstaviti, pro- cin; dal lato op. - * dru-
OPP 451 ORD

g strane. sada. V. Allora.


Oppressione, azione d' op Oramai. V. Ormai.
primere - tlacenje, potla- Oragano - oluja, vihor, vijor,
cenje, pritiskanje, gonjenje, vihar.
progonjenje; p. stato di Orale - ustmen.
chi oppresso - progon- Orare - moliti.
stvo, zidum, pritisnutje. Orario - dobnik.
Oppresso - tlacen, potlacen, Oratore, chi prega - moli
progonjen, pritisnjen, zu- telj ; p. chi arringa - go-
lumcaren. vornik, besdnik ; p. pre
Oppressore , tlacenik, po- dicatore - pripovdavac,
tlacenik,progonitelj, zulum- prodikac.
car. Orazione - molitva, molba,
Opprimere - tlaciti, potlaciti, moljenje, bogomoljenje.
pritiskati, progoniti, proga- Orbo, cieco - slp; diventar
njati, zulumcariti. orbo - oslpiti, postati
Oppure - ali, ili, oli, al, il, slp.
ol. Orchestra, palco di suona
Opulenza - bogatstvo, bo- tori - sopiliste, sopilistvoj
gastvo. p. adunanza di suonatori
Opuscolo - dlce, umotvorno e cantori - glasba, glasbo-
dlce. sopje.
Ora - ura, sat ; a buon' ora Orda, - copor.
- rano , ora tarda - ka- Ordigno - orudje.
sno, ad ora molto tarda Ordinanza, decreto - propis,
-prekasno ; p. attualmente naredba, odluka ; ord. so
- sad, sada, sadar, u ovo vrana - carski propis, rea
doba, u sadasnje doba ; le - kraljevska naredba ;
da quest' ora - odsele, od p. fila - red, razredjenje.
sad, od sada ; finora - Ordinare, va. disporre per
dosele, dosl , dosad, do ordine - urediti, srediti,
ORD 452 ORF

razrediti, staviti v. posta- povd, nalog, naredba, o-


viti u red, sloziti ; p. dar dredba, naruka ; lodato
gli ordini eccl. - rediti; ordine - hvaljeni nalog,
V. Governare. Istituire. ossequiato - pocitani na
Macchinare; vn.p. impor log, ordine aperto - ot-
re - naloziti, nalagati, za- vorena odredba; p. ordi
povdati, narediti. ne pubblico (tranquillit)
Ordinariamente, il pi spes - javni poredak ; p. ordi
so - malonevazda, skoro ne distintivo - red; ca
uvk, vec krat, cestje; p. valiere dell' ordine di
al solito - obicno, olricaj- Francesco Giuseppe - vi-
no, u obce, redovito, red- tez reda Franje-Josipa.V.
no, straordinariamente - Nota.
izobicno, izvanredno, pro- Ordire, ordinare le fila per
turedno. tessere - snovati, osnovati,
Ordinario, st. V. Vescovo. plesti. V. Macchinare. Co
Portalettere ; p. cosa so minciare.
lita - stvar obicna. Orecchia. V. Orecchio.
Ordinario, ag. solito - obi- Orecchino - nauhvica, nau-
can, obicajan, redovit, re- snica, recina.
dan ; straordinario - neo- Orecchio - uho, pi. usi, uha,
bican, izobican, izvanre- usesa; porgere orecchio -
dan ; ord. giudice - redo slusati, poslusati ; tendere
viti sudac; p. di poco le orecchie - napeti v. na-
conto - prost ; per ordi dignuti usi (uha).
nario. V. Ordinariamente. Orecchiuto - uhat, uhast.
Ordine, disposizione delle Orefice - zlatar.
cose, e p. fila - red ; p. Oreficeria - zlataria.
collocam. delle medes. a Orfanale - sirotinski, sirotan.
suo luogo - razredje, raz- Orfano - sirota, sirotce ; or
prema ; p. comando - za- fani - sirotcad, sirote.
ORF 453 ORM

Orfanotrofio - sirotinski v. Originare, va. dar origine


sirotni zavod. uzrociti, uzrokovati, prou-
Organismo - ustrojstvo, ure- zrociti, prouzrokovati ; vn.
djaj, uredba. p. trarre orig. - izvirati,
Organista - orgulas, orgular. izteci, proizteci, proiztca-
Organizzamento - ustrojenje. ti, izhoditi, izhajati, proiz-
Organizzare - ustrojiti. V. hadjati.
Ordinare. Originario - prvobitan, iz
Organizzazione - ustroj, u- voran.
strojstvo, ustrojenje. Origine, principio - pocetak,
Organo, parte dell'animale pocelo, pocetje, izvor, izvir,
o del veget. destinato a vrutak, vrelo, iztok, izto-
funzionare - udo ; p. stru caj. V. Stirpe.
mento musicale - organ, Orina - cur, pisak, burez",
orgulj. met. voda.
Orgasmo - nemir, uznemire- Orinale - vrcina, burenjak.
nje, uznemirje. Orinare - curati, pisati, bu-
Orgoglio - ponositost, ponos. riti, pustiti vodu.
Orgoglioso -ponosit,ponosan. Oriundo - rodjen, rodom iz,
Orientale - iztocan, istocan, iztekavsi, protekavsi.
izhodan. Oriuolajo - urar.
Oriente - iztok, istok, izhod. Oriuolo. V. Orologio.
Originale, st. izvor, izvor- Orizzontale - obzoran.
nik, matica ; in originale Orizzontalit - obzornost.
- u izvoru; ag. izvoran, Orizzontalmente - obzorno.
izviran ; scritto originale Orizzonte - obzorje.
- izvorni spis, prvopis, Orlare - rubiti, zarubiti.
prapis, matica. Orlatura - rubljenje, zaru-
Originalit - izvornost. bljenje.
Originalmente - u izvoru, iz- Orlo - rub, zarub, kraj.
Orm&- trag, sld, stopa,stupaj.
ORM 454 ose
Ormai - jur, jurve, vec, ve Ors - nu, nuder, nudir, de,
ce ; sono ormai dieci deder, ala, alati, daj. V.
anni - ima jurve deset go- Suvvia.
dinah. Ortira - zigavica, kopriva.
Ornamento - ures , uresaj , Orticello - vrtlic, vrtic.
nakit, uresenje, nakitjenje, Orticoltura - vrtlarstvo, vrt-
vacifranje, nagizdanje. V. loslovje.
Gallone. Orto, st. - vrt, vrtal, vr-
Ornare - uresiti, naresiti, rul tao.
kititi, nacifrati, nagizdati. Ortodossia - pravoslavje ,
Ornitologia - ptcoslovje. pravovra.
Oro - zlato. V. Indorare. Ortodosso, st. - pravovr-
Orologio - ura, sai ; oro nik, pravorrac, pravo-
logio d' oro - zlatna ura slavnik ; ag. pravoveran,
(sat), - d' argento - sre- pravoslavan.
brna ura. Ortoepia - krasnorecje, kra-
Orpellare. V. Inorpellare. snogovor.
Orrendo - strahovit, stra- Ortografia - pravopis, pra-
san, mrski. vopisje.
Orribile - strasan, strahovit, Ortograficamente - pravo-
grozan. pisno.
Orrido. V. Orribile. Ortografico - pravopisni.
Orrore, ecces. paura - stra- Ortografo - pravopisac.
hoca, strahota, uzas, groza, Ortolano - vrtlar.
razplasenje; p. agitazione Orvia. V. Orsh.
dell' animo alla vista di Orzo - ozimac, jecam, jac-
oggetti venerabili - stra- mik, jecmik.
hopocitanje. Osare - usuditi se, smti, u-
Orso - medved, medjed, me sloboditi se, postupiti se,
da, fem. medvedica, me- imati srca.
djedica, medica. Oscenit - necistnost, neci
ose 455 oss
stoa, necisto v. sramotno Ossequiare - pocitati, poci-
dlo (besda, rec). tovati (koga), klanjati se
Osceno - necist, sramotan. (komu).
Oscurare, va. - potamnti, Ossequio - pocitanje, etra-
potmuciti, pomraciti, za- hopocitanje, priklon, pri-
mraciti, zaskuriti ; np. po klonost.
tamnti, zaskuriti se, po Ossequioso - pocitan, stra-
mraciti se, zamraciti se, hopocitan.
potmuciti se. Osservanza, adempimento
Oscurit - skurina, skura- d' un precetto - izverse-
vina, tamnilo, mrak, toni nje, izpunjenje ; p. man
no, tmica. tenimento della promes
Oscuro, ag. - skur, taman, sa - obdrzanje, obdrza-
mracan, tmast , merkal, vanje, uzdrzanje. V. Co
rtierk, mracljiv, met. cera; stume. Osservazione.
st. V. Oscurit. Osservare, notare - opaziti,
Ospedale - bolnica ; civico primtiti ; p. considerare
nsp. - gradska bolnica. V. dilig. - paziti, gledati do-
Istituto. bro, mislti , promislti ,
Ospitale, ag. - gostoljuban, promatrati ; p. mantene
gostoljubiv, gostoljub, gosto- re la promessa - obdr-
vitan. zati, obdrzavati, uzdr-
Ospitalit - gostoljubnost, go- zati, uzdrzavati ; p. non
ttoljubivost, gostovitost. trasgredire leggi ecc. -
Ospite, st. chi alloggia il izvrsiti, ovrsiti, izpuniti
forestiero - goxtoljub, go- (stogod) obsluziti (cemu).
stoljubnik ; p. forestiere Osservazione, attenta con-
alloggiato - gost, prido- sideraz. - pazenje ; p. in
salac, stranik. vestigazione - izpitanje,
Osseo - kostan, kosten, od razvirljenje ; p. risultato
kosti. dell' osservare - opazka,
oss 456 OTT

primtba. Ostilit - nepriateljstvo, ne


Osso - kost, dita, koscica. prijazan, neprijaznost.
aum. koscina. Ostilmente - nepriateljno, ne-
Ostacolo, impedimento - za- priateljski, po nepriatelj-
prka, preprka, zaprcje, sku, neprijazno.
smetnja ; p. contrariet, Ostinarsi - upiratise, utvr-
opposizione - protivnost, diti, utvrdnuti, tvrdogla-
protimba, protivstina, su- viti, utverdoglaviti , osa-
protivnost , op yr , opor- movoljiti, osvojevoljiti, u-
nost. strucavati se.
Ostare - obstati, obstojati, Ostinatamente - tvrdokorno,
prciti , protiviti se, za- tvrdoglavo , tvrdoumno,
prciti, stati na put. tvrdo, utvrdnuto, uporno,
Oste - krcmar, ostar, bir- uporivo.
tas. Ostinato - tvrdokoran, tvr-
Ostensibile - vidljiv, vidiv. doglav , tvrdouman ; p.
Ostensorio - sveti v. prisveti chi resiste ad ogni rime
Sakramenat, sveto Prika- dio - tvrd, utverdnut, u-
zaliste, prisveto Tlo Isu- t'ierdjen, uporan, uporiv.
sovo. Ostinazione - tvrdokornost,
Osteria - krcma, ostaria, tvrdoumnost , tvrdogla-
birtia. vost, tvrdnoca, utvrdnost,
Ostessa - krcmarica, osta- upornost , 'uporivost. V.
rica, birtasica. Ostinato.
Ostetrice. V. Levatrice. Otre, otro - mh.
Ostetricia - primaljstvo. Ottangolare - osmerokutan,
Ostia, ci che si offre a Dio osmerokutast , osmeronu-
in sagr. ostia; - consacrata glast.
- ostia posvetjena. Ottangolo, - osmerokut, os-
Ostile - nepriateljan, nepria~ meronugle.
teljski, neprijazan. Ottanta - osamdeset.
OTT 457 PAC

Ottantesimo - osamdeseti. giunta a pigrizia - dangu-


Ottavo, 8t. osmi dio v. dl; ba, plandovanje, prazno-
ag. osmi. vanje; p. tempo disponib.
Ottenere, conseguire - po a far nulla - vrme ntradi
stici, postignuti, steci, po- v. bezposlenosti ; stare
luciti, dobiti, zadobiti. nell' ozio - plandovati,
Ottenimento - postignutje , dangubiti, praznovati.
postignjenje , stecenje, po- Ozioso, che sta in ozio -
lucenje, dobljenje, zadoblje- bezposlen, danguban, dan-
nje. gubec, plandujuc, praznu-
Ottenuto - postignut, polu- ju ; p. vano - zaludan,
cen, dobljen, zadobljen. betkoristan , nekoristan,
Ottimamente - jako (veoma, prazan.
vele, verlo) dobro, predo-
bro, izvrsno , izvrstno
najbolje.
Ottimo - najbolji, najboljsi,
predobar, pridobar, izver-
P.
stan, izversan.
Otto - osam. Pacatezza - utaznost, tiho-
Ottobre - Listopad. ca, mirnoca.
Ottocento - osamsto. Pacato - utazan, tih, miran.
Ottone - zutomd, zuti md. Pacchetto, piccolo fascio di
Ovale - jajast, jajat, na jaje. lettere ecc. - zavitak.
Ovunque. V. Dovunque. Pacco - omotak, smotak.
Ovvero - al, ali, aliti, il, ili, Pace - mir, mirje, pokoj.
iliti, ol, oli, oliti. Pacificamente - mirno, miro-
Ozio, cessazione dell' ope ljubivo, u mirn, upokoju.
rare - bezposlenost, bezpo- Pacificare, va. - umiriti, smi
slenje, neposlenost, nerad riti, uciniti v. postavitimir;
(i); p.disoccupazione con np. umiriti se, pomiriti se.
PAC 458 PAG

Pacificazione - umirenje,smi- na platja, aggiunta alla


renje. paga - dodatak platje, au
Pacifico - miran, miroljubiv, mento di p. - povisenje
ljubomiran, tih. platje, personale aumento
Padiglione , sator, sotor, ca- della paga - osobna pri-
dor, nadsna. plata.
Padre - otac, caca, met. ro Pagabile - plativ, platjiv, iz-
ditelj, del padre - otcin, platjiv.
otcev ; padre adottivo - Pagamento - platez, izplata,
poocim. pootac. izplatjenje, namirenje; pre
Padrino - kum, sutal. teso pag. - toboznje izpla
Padrona - gospodarica, gaz- tjenje. V. Paga.
darica. Paganesimo - poganstvo.
Padronanza, il fare da pa Pagano - poganin.
drone - gospodarenje, go- Pagare - piatiti, placati, iz-
spodarovanje ; p. superio platiti, izplatjati, namiriti,
rit - gospodarstvo. namirivati; pagare le spese
Padronato - pokroviteljstvo. - piatiti troskove.
Padrone - gospodar, gazda. Pagato - platjen, izplatjen,
Padroneggiare - gospodariti, namiren; pagato importo
gospodarovati, vladati. - platjeni iznos.
Paesano, st. - nasinac, me- Pagatore - platisa, platitelj.
scanin, domacin, domaci- Pagina - stran, obraz.
nac. V. Contadino ; ag. Paglia - slama.
doma, mstan. Pagliericcio, gran sacco di
Paese - krajina, pokrajina, paglia - slamnica.
kraj, domovina, stran, m Pagliuzza - trun, trunak,
sto; nel nostro paese - slamica.
nasi kraji. Pagnotta - hljb, (dei mili
Paga - platja, piata, zasluz- tari anche) - profunt.
ba ; paga mensile - mse- Pagoda - pagoda.
PAJ 459 PAN

Pajo, paro - dvojica, dvoje, Palo - kolac, (p. palo di


par. sostegno, come sopra, e)
Pala, strumento p. infornare taklja, caklja.
il pane ecc. - lopata; p. Palombo, grosso colombo -
pala d' altare - pala, met. grivac, veliki golub.
prilika. Palpare - pipati , opipati,
Palafreno - konj, konj od popipati.
sedia, parip. Palpebra - trepavica.
Palamita - palamida. Palpitare - treptati , trepe-
Palandra - polandra. tati.
Palatinato - nadvornictvo. Palpitazione - treptjenje, tre-
Palatino - nadvornik. petanje.
Palato, parte sup. della boc Palpito - trepet ; palp. del
ca - tiebo od usta; p. gu cuore - srcotrepet.
sto - okusalo. Palude -jezero, blato, mlaka.
Palazzo - polaca, palaia. Pam pano - hvoja v. hvojka
Palla, corpo rotondo - ku- tersovna v. od trsa.
gla, lala; p. pie. balla, Panca. V. Banco.
o pallottola da voto - Pancia - terbuh.
glasovnica. Panciuto - trbusav
Pallido - bld, bldan, met. Pane - kruh, met. hljb.
zut. Panegirico - pohvala, javna
Pallino, pie. palla - kuglica, pohvala.
balica ; p. pallino da Panereccio - zanohtica, za-
schioppo - sprih, spriha, noktica.
balin, - da lepre - zecar, Panico, biada - bar.
da capriuolo - srnjak ecc. Paniera, cesta - kos.
Palma (della mano) - dlan. Paniere - panjer, panar.
V. Vittoria. Panna (di latte) - ikorup,
Palmo, spanna - pedanj, pe- skorupic.
dalj. Pannicello -plen, plena, met.
PAN 460 PAR

povitak. Paramento - paramenat, o-


Panno, tessuto di lana ecc. prava v. naprava redov-
sukno ; nel pi. - halje, o- nicka (crkvena).
prava. Paramosche - plasimuhe.
Pannocchia - glavica, dim. Paraninfo - svat, meni dver.
glavicica, anm. glavicina. Parasole. V. Ombrello.
Panorama - panorama. Paravento - vtrobran , v-
Pantano - blato, kaljuga, trobrana.
kaluza. Parecchi - mnozi, nekoji, n-
Papa - Papa, Sveti Otac ki, nkoliko njih v. odnjih,
Papa. nkolici.
Papale - papinski. Parecchiare. V. Apparec
Papalino, st. - papalinac. chiare.
Papato - papinstoo, papat- Pareggiamento - izjednace-
stvo. nje, usporedjenje. V. Fi
Pappagallo - papagao, pa- glio. Bilancio.
pagal. Pareggiare - izjednaciti, u-
Parabola - pricica. sporediti.
Paradiso - raj ; parad. ter Parentado - rod, rodbina,
restre - raj zemaljski, di srodstvo.
paradiso - rajski. Parente, congiunto- rodjak,
Paragonare - pripodobiti, svoj, bliznik; p. padre e
prispodobiti, upodobiti, u- madre - roditelji, otac i
sporediti, priklasti, prikla- mat.
dati. Parentela. V. Parentado.
Paragone - priklad, pripo- Parentesi (le due linee) -
doba, prispodoba. zatvor ; p. ci che vi si
Paragrafo - paragraf. racchiude ,, umet.
Parallelo, st. - uzporedica; Parere, vn. sembrare - vi-
ag. sporedan, jednakora- dti se, uvidti se, reci bi;
stavan. V. Linea. p. esser chiaro - jasno
PAR 461 PAR

blodano, ocito) je; egli mi za - razumiti se, pogadjati


pare un buon uomo - on se (vrhu cesa).
mi se vidi v. Cini dobar Parlamento, il parlamentare
covk. - vcanje, divanenje, raz-
Parere, st. opinione - mn- laganje, zborenje; p. col
nje, misal, misao, sud; pa loquio - divan, govor, go-
rere medico - Ucnicko vorenje; p. adunanza di
mnenje ; - dei periti - mn- uomini, p. far leggi ecc.
nje vstakah, dare il prop. - sabor, divan, zboriste;
parere - dati v. podati - dello stato - derzavni
svoje mnnje. sabor.
Parete, muro divis. - zid; Parlare, st. atto del parlare
p. parete composta di - govorenje, divanenje, ga-
pertiche ecc. - pleter. nanje, zborenje, besdenje;
Pargolo - minji, dtic, dte. p. parole - besde, rci;
Pari, eguale - jednak, ravan, p. discorso - govor, raz-
takmen ; del pari - isto- govor , pogovor , divan,
tako, jednako, non mio ganka.
pari - nije moje ruke, nije Parlare, vn. - govorti, po-
moj drug v. par. govarati se, razgovarati se,
Parificare. V. Pareggiare. divaniti, ganati, zboriti, be-
Parimente - jednako, istota- sditi. V. Vociferare.
ko, tako isto, toliko isto, Parlata - govor.
tolikajse. Parola - besda, re.
Parit - jednakost, takme- Parricida - otvoubojica.
nost, jednovrstnost ; - di Parricidio - otvoubojstvo.
voti - jednakost glasovah. Parrocchia - plovania, lupa.
Parlamentare vn. (nelle diete Parrocchiale -plovanski,plo-
ecc.) - zboriti, vcati, di vanijski, zupnicki ; casa
variti, razlagati; p. trat parr. - zupnicka v. plo-
tare della resa d'una piaz vanska kuca, zupnica, plo
PAR 462 PAR

ama, uffizio parr. - zup- dionictvo, ucestvo, suuce-


nicki ured. stvo, uestje; p. porzione
Parroco - plovan, zupnik, avuta - dio, dl, dionica,
pastir duhovni. cest; p. notificazione -
Parrucchiere - brijac. obznana, oznana, prijava,
Parsimonia - stedenje, spar- javljenje, prijavljenje, pri-
nost, prisparnost. obcenje, naznacenje.
Parte, ci di cui si compone Partecipe , che ha parte -
il tutto - dl, dio; p. luo diomk, ucestnik, sukorist-
go o regione, lato - stran, nik, compartecipe - sudio-
strana, kraj ; p. partito, nik, suuestnik. V. Con
uno dei due litiganti ecc. sapevole.
- stranka, controparte - Partenza - odlazak, posastje,
protustranka , protivna otisastje, razstanak, ode-
stranka, protivnik ; parti ljenje.
litiganti - pravdaci, prav- Particella - cestica, dlak.
dasi, pravdajuce se stran- Participio, t. gr. - pricastje,
ke; p. ci che eseguisce participij.
un suonatore, attore ecc. Particolare, ag. che appart,
- zadatak; a parte - na- a certe persone o cose -
pose, posebno, pojedince, vlastit, osobit, osoban, o-
zasebice. sobitan; p. speciale - po-
Partecipare, vn. aver parte seban, posebnicki, zaseban,
- udionictvovati, ucestvo- zasebnicki. V. Singolare.
vati, suucestvovati (u ce- Raroj st. p. cosa parti
mu), va. p. far partecipe colare - pojedinost, poje-
- priobciti, naznaciti, ja- dinjenost; p. uno dei molti
viti, prijaviti, objaviti, ob- accidenti che entrano in
znaniti. un fatto - podrobnost; ad.
Partecipazione , l' atto del particolare di viaggio -
partecipare - dionictco, u- putni izkaz.
PAR 463 PAS

Particolarit - osobitost, po- ljen, uzadovoljen.


jedinost, pojedinjenost. Pascolare. V. Pascere.
Partigiano - pristas, prista- Pascolo - posa, pasinstvo,
sa. V. Parziale. pasarina, met. trava ; di
Partire, vu. - odiatiti, od- ritto di pascolo - pravo
putovati, otici, otiti, odici, pase v. pasinstva.
poci, odpraviti se; va. V. Pasqua - vazan, uskrs.
Spartire. Dividere. Pasquale - vazmen, uskr-
Patitamente - razstavno, satt.
razlucno. Pasquillo, pasquinata - o-
Partizione. V. Divisiono. skvrnka; p. autore di pa
Parto, il partorire - rodje- squinate - oskvernkar, o-
nje, p. creatura partorita skvrnicar.
- rod, porod. V. Occul Pasquinata. V. Pasquillo.
tazione. Passaggio - prolaz, prelaz,
Partorire - roditi, poroditi, put.
radjati, dati na sot, met. Passamano - pasaman, cin-
ciniti, stvoriti, delina.
Parussola - sttica. Passaporto - putni list.
Parziale , che fa parzialit Passare, andare da un luogo
pristran, priuzet. V. Par all'altro - proci, prolaziti;
ticolare. Fautore. p. andare - ici ; p. decor
Parzialit - pristranost, pri- rere - proci, minuti, pre-
uzetnost. stati , svrsiti ; passare
Pascere - pasti, pasti se, na- sotto silenzio - mimoici,
pasti se, ici v. hoditipa- passar oltre - prkoraciti.
suc. V. Oltrepassare.
Pasci. V. Basci ecc. Passatempo - zabava.
Pasciuto, nutrito - napasen. Passato, ag. - prosant, pro-
najeden, najeden i napijen; sastan, prosal, minut, pre
p. soddisfatto - zadovo- stal, svrsen; st. proslost.
PAS 464 PAT

V. Antenato. Defunto. cak; p. cena - vcera. V.


Passeggiare - secati, secati se. Cibo.
Passeggiata. V. Passeggio. Pastorale , st. bastone del
Passeggiere , viandante - vescovo - pastirnica, du-
putnik. hovnicki v. biskupski scap;
Passeggiero, ag. - prelazan, p. allocazione vesc. - pa-
prolazan. stirski list, pastirica, bi-
Passeggio, il passeggiare - skupska poslanica ; p.
setnja, secnja, setanje, se- scienza teol. - pastirski
canje; p. luogo di pas nauk ; ag. di pastore - pa
seggio - setaliste. stirski, pastiran.
Passibile - podnosan, snosan. Pastore - pastir, coban, co-
Passibilit - podnositost , banin. V. Vescovo.
snosba. Pastorella - pastirica, pa-
Passione, corarao vim. del- stirka, pastirkinja.
r animo - strast ; p. pati Pastorizia - pastirstvo.
mento - muka, tuga, za- Pastrano - kaban.
lost, stradanje; p. passione Pastura, luogo erboso - pa-
di N. S. G. - muka Isu- tiinstvo, pasisce, pasarina,
sova v. Isukrstova ; p. paia. V. Cibo. Pasto.
vivo affetto - zelja. V. Pasturare - pasti, peljati na
Compassione. pasu; p. tener cura d'a
Passivo. V. Attivo. nime - briniti se za stado
Passo - korak, koracaj, ko- duhovno (za duse, za svoje
racenje, koraanje, postup; ovce). V. Pascere.
fare un passo - korahnu- Patata - krumpir, krompir.
t, far passi - koraciti, ko- Patentare - poveljiti, opove-
racati, postupati, hoditi. ljiti, obskrbiti poveljom v.
Pasta - testo. ukazom.
Pasticcio - prsnac. Patentato - poveljen, opo-
Pasto, desinare - obd, ru- veljen.
PAT 465 PAT

Patente - povelja, ukaz. triarka, prvoroditelj.


Patentemente - obito, odpr- Patriarcale - patrialkalan.
to, javno, blodano. Patriarcato - patriarkat.
Paternamente - otcinski; ri Patrigno - ocuh, olcuh.
prendere pat. - otcinski Patrimoniale - ocevinski, ba-
ukoriti. stinski, dedinski.
Paternit - otcinstvo. Patrimonio - otcevina, oce-
Paterno - otcinski, otcin, ot- vina, ddina, bastino, sta
cev. rina, dobro, imutvo, imo-
Paternostro, orazione - otce- vina; - dello stato - der-
nas; p. corona - krunica. zavno dobro.
Patetico - mil, mio, nakloniv. Patrio, appart. alla patria
Patibolo - vsala, obsala, - otacben, domovan, zavi-
sohe ; condannare al pat. cajan, (del padre) - otcin
- osuditi na vsala, degno ski; patria podest - ot-
di - obsenjak, obsenjako- cinska vlast.
vic, fem. obsenica. Patriottico - domorodan, do-
Patimento, il patire - patje- moljnban.
nje, propatjenje, trpljenje, Patriottismo - domoljubje,do-
stradanje; p. pena che si morodstvo.
patisce - muka, trpez, bol, Patriotto - domorodac, domo-
bolest, tuga, zalost. ljub; compatriotto - domo
Patire - patiti, propatiti, tar rodac, sudomorodac, zem-
piti, protrpiti, ustrpiti, Ijak, istorodnik.
stradati, camiti, podnesti, Patrocinare - braniti.
podnasati (muke, nevolje Patrocinatore - branitelj, za-
ecc.). stupnik.
Patria - domovina, otacbina, Patrocinio - branba, bram-
zavicaj, postojbina; amor ba, obrana, obranba, za-
di pat. - rodoljubje. stupnictvo.
Patriarca - patriarh, pa- Patteggiare - pogadjati se,
PAT 466 PEL

ugovarati se, pogoditi se, pljenje, ustrpljenje, podno-


dogovoriti se, sklopiti po- senje; aver paz. - strpiti
godbu v. ugovor. se, ustrpiti se, podnesti,
Patto, contratto - pogodba, podnasati.
pogoda, pogodak, ugovor, Pazzia. V. Demenza.
dogovor; p. condizione - Peccare - grsiti, sagrsiti.
uvei; patto nuziale - ze- Peccato - grh ; vivere nel
niibena pogodba, - succes peccato - sivti u grhu.
sorio - nasldna pogodba, Peccatore - grsnik; fera. -
- pregiudiziale - ostetljiva grsnica.
pogodba (pogadjanje s v- Pecora - ovca, dim. ovcica.
rovnici). V. Contratto. Pecorajo - ovcar.
Pattuglia - patrola, etovka. Pedagoga - pedagogia.
Pattugliare - patrolirati, ici Pedagogico - pedagogiki.
u patrolu, cetovati. Pedagogo - pedagog.
Pattuire. V. Patteggiare. Pedata - sld, trag, stopa.
Pauperismo - uboztvo. Pedone, st. - psac.
Paura - strali, strahost. Peduncolo - rep, repic.
Pauroso - strasljiv, plah. Peggio, - - ore, gorje,
Pausa - prestanak, pocinutje. huje, zlocestie. V. Peg
Pauschale - pausai giore.
Paventare - straditi se, bo- Peggiore - zlocestiji,huji,gori.
jati se. Pegno (di mobili) - zalog,
Pavimento - pod. (di stabili) podlog; diritto
Pavone - paun, pavun. di pegno - pravo zaloga ;
Pavoneggiarsi - paunati se. suppegno - podzalog.
Paziente - strpljiv , ustr- Pegnora. V. Oppignora
pljiv, mukotrpan, podno- mene.
san. Pegola - pakal,pako, katram.
Pazienza - strpljivost, ustr- Pelare - gulti, izgulti, o-
pivost, mukotrpnost, str- guliti, cupati, ocupati; p.
PEL 467 PEN

levar la corteccia (alle dolje, nizdolica, nizbrdi-


patate ecc.) - lupiti, olu- cji, nizbrdje.
piti. Penetrare - probiti, prbi-
Pellame ~ koze. jati, proderati, prodrti,
Pelle - koza, aita, kozica. prodrti, prolaziti, ulaziti;
Pellegrino - putnik. V. Sin p. comprendere - razum-
golare. ti, doprti, dopirati, sltua
Pelliccia - kouh. titi.
Pellicciajo - kozuhar. Penisola - poluotok.
Pelo. V. Capello. Grano. Penitente, st. - pokornik,
Peloso - dlakav, kosmat. pokorni krstjan.
Peltrajo - kositar, kositrar. Penitenza - pokora.
Peltro - kositer. Penna - pero, perje.
Pena, castigo - kazan, kaz- Pensare - mislti, razmislti,
na, pedpsa; - convenzio pomislti. V. Determinare.
nale - ugovorna v. pogod- Stimare. Immaginarsi.
bena globo, (kazan), - di Pensiere - misao, misal, mi-
recesso - odustajna globa, so. V. Cura.
odustajnina, a pena- jedva, Pensieroso - zamisljen.
komac, tekar, tezko. V. Cor Pensionare - slaviti v. posta-
doglio. Malta. viti u miru, penzionirati.
Penale, ag. - karan, kaznen, Pensione - mir, pernia; sol
kazniteljan ; processo pe do di - mirovina, mirov-
nale - kaznena parnica. V. nica , i&sluznica , izsluz-
Pena. nina.
Penare - stradati, camiti, Pentagono, st. - peteronuglo,
catnati, tugovati se, mu peterokut,peterokutnik; ag.
citi se, patiti, propatiti, peteronuglast, peterokutast.
trpiti, trpiti muku. Pentecoste - duhove.
Pendere - visti. Pentimento - kajanje, poka-
Pendio - obronak, bok, niz- janje.
PEN 468 PER

Pentirsi - kajati se, pokajati Percentuale - postotan, na-


se, bolti se. stotan.
Pentito - pokajan. Percepire - shvatiti, dohva-
Pentola. V. Pignata. titi, razumti; p. incassare
Penultimo - prkzadnji. - pobirati, iztrati.
Penuria - oskudica, nestasa, Perch, interrog. - zac? za-
nestasica, potrba. sto? zbog cesa? radi cesa?
Pepe - papar. cesa radi? zbog kojega u-
Peperone - peverun. zrokat responsiva per ca
Peplo. V. Velo. gione - jer, jere, jerbo, zac
Per - za (ac); la pena per zasto, buduci, iz v. zbog
Ini - kazan je za njega; zbog, uzroka. V. Laonde. Seb
rad, radi, zarad, zaradi, s bene.
(gen.) ; pella ragione - Perci - stoga, toga radi,
zbog razloga, pella disat radi toga, zbog toga, cesa
tenzione avvenne il dan radi, zato, radi ovog v.
no - s nepomnje porodile onog uzroka.
se steta ; per me (col mez Percipiente - pobirac.
zo, oltre) - cez, kroz (ac.) Percorrere - obiti, obici, obi-
pel (oltre il) maro - kroz laziti, obteci.
zida; per il, pel ecc., ed Percossa - udarac, zamlatak.
alla domanda "per dove, Percuotere - ndriti, udariti,
- po (loc); lo conosco pel udarati, biti, mlatiti, za-
discorso - poznatn ga po mlatiti, lupiti, lupati, iz-
govoru, passeggiare pella lupati, tresnuti, tuci, iz-
citt - secati po gradu. tttci, bubnuti.
Pera - hrusva,krnska, hru- Perdere - gubiti, zgubiti, iz-
ika. gubiti, izgubljati.
Percento, st. - postotak, po- Perdita - gubitak, zgubitak,
stotnica, postotina, nattot- izgubitak, gubljenje, izgu-
nica. bljenje. V. Danno.
PER 469 PER

Perditempo - danguba, ne- Perfidia - nevrnost, nevr-


rad (i). noca - opakost.
Perdizione. V. Perdita. Dan Perfido - zlovran, vrol-
no. Rovina. Dannazione. man - opak.
Perdonare - prostiti, opro- Pergamo - predikalnica, pre-
stiti, odpustiti. dikaonica.
Perdono -proscenje, oprosce- Periclitante - pogibajuci.
nje, prascanje, oprascanje, Pericolo - pogibelj, opasnost;
odpusenje, odpust. per. nel ritardo - pogibelj
Perenne - veprestan, vkovit, u odvlaci (u odgodi, s od-
vkovcan. gode, iz odgode).
Perentorio - neproduzan, ne- Pericoloso - pogibeljan, o-
prelazan , neprekoraciv, pasan.
kratkodoban. Periferia - obsg.
Perfettamente - podpunoma, Periodico - periodicki.
saversno, savrseno, dover Perire - poginuti, zio dospti,
ono. V. Interamente. umrti.
Perfettibilit - saversljivost, Peritare - prosuditi, prosu-
savrsenost. djivati, razsuditi. V. Sti
Perfetto - savrsen, svrsen, mare. Esaminare.
dovrsen, podpun, podpu Perito, et. - vstak, procni-
noma izradjen v. dokoncan, telj, rotnik; ag. che ha
zrel. perizia - uman, izkustven;
Perfezionare - svrsiti, sa- p. perduto - poginut.
versiti, dovrsiti, izvrsiti, Perizia - umtnost, vstactvo,
podpunoma izraditi v. do- izkustvo. V. Stima.
koncati, dociniti, doizpu- Perla - biser.
niti, dotoknuti, dati zad- Perlustrare - raziskati, ra-
nju ruku. zvidti, izvidti.
Perfezione - savrsenost, sa- Permanente - postojan, sta
vrsnost, met. zrlost. lan.
PER 470 PER

Permanenza - postojanost, Perorare - sboriti. V. Con


postojanstvo, stalnost. chiudere.
Permesso - dopust; trovarsi Perpendicolare - uzduzan.
in permesso - nalaziti se Perpendicolarmente - uz-
na dopust. V. Permis duzno.
sione. Perpetrare - pociniti, ucini
Permettere, concedere - do- ti, izwrsiti, udlotvoriti.
pustiti, dopuscati, dozvo- Perpetuare - uvkovciti.
lti; p. lasciar fare - ne- Perpetuo - vkovit, vcan.
braniti, nekratiti. Perplessit - dvojbenost, dvo-
Permissione - dopust, dopu- umnost.
senje, dozvola, dozvoljenje. Perplesso - dvouman, dvoj-
Permuta - promna. ben.
Permutante - promnioc. Perquisire - premeteti, pre-
Permutare - mnjati, prom iskati, poiztraziti, izvidti.
niti, promnjivati, uciniti Perquisizione - premetanje,
promnu. preiskanje, poiztrazenje, iz-
Pernice - mala v. crljena vidjenje; domiciliare -pre
jarebica. metanje kuce.
Perno - osovina, os, vreteno, Perscrutare - proiskati, pro-
sen. V. Fondamento. mislti.
Pernottare - prenocati, pre- Persecutore - progonitelj.
nociti. Persecuzione - progon, pro-
Pero, st. - hrusva, kruska, gonstvo, progonjenje.
hruska. Perseguitare -progoniti, pro-
Per, cong. - zato, stoga, ganjati.
toga radi, radi toga; p. Perseveranza- obstojenje, ob-
nondimeno, tuttavia -ipak, stojanje, nastojanje, naprc-
nu, nego, ali, dali, sa svini dovanje.
tim, nistanemanje, nistar- Perseverare - obstati, nasto-
nemanje. jati, naprdovati.
PER 471 PES

Persico - briskva, prarkva. Pertrattazione - pretres, pre-


Persona - osoba, sobstvo. tresanje, pretresivanje, raz-
Personale, ag. - osoban, sob- prava, razpravljanje, ure-
stven ; responsabilit per dovanje.
sonale - osobna odgovor- Pertugio - skulja.
nost; st. il personale - Perturbare, scompigliare -
osoblje. smetati, smutiti, poremetiti,
Personalmente - osobno, gla- uzkolebati.
vom. Perturbatore - smetalac ,
Perspicacemente - ostrovi- smutljivac.
dno , bistro , ostroumno, Perturbazione - ttnttante,
mudro. smutjenje, poremetanje, uz-
Perspicacia, acutezza della kolebanje; - della pubblica
vista - ostrovidnost, ostro- tranquilit - smetanje jav-
vidje; p. penetraz. pro nog pokoja (della quiete -
fonda - ostroumje, dubo- mira) .
ka svst. Pervenire - priti, doci, pri-
Persuadere, va. - uvriti se, spti, dospti, stii, stignu-
obsvdociti se, postarati se. ti; p. toccare - pripasti,
Pertanto. V. Perci. Per. pripadati, doci v. pasti w
Pertinace, ostinato - tverdo- dio v, dl; p. crescere -
koran, tvrdoglav; p. chi rasti, izrasti.
resiste ai rimedj - tvrd, Perversare - bsniti.
otvrdnut, uporan. Perversit - zlobnost, opa-
Pertinacia - tvdokornost, kost.
tvrdoglavost , tvrdnoca, Perverso - zloban, opak.
upornost, otvrdnuce. Pesa - vaga, teza ; pesa pub
Pertinenza - pripadnost. blica - javna teza ; p. mi
Pertrattare - pretresati, pre- sura - mra.
tresivati, razpravljati, ure- Pesante - tezak. V. Impor
dovati. tante.
PES 472 FEZ

Pesare, va. gravitare - teziti, Petente - moliteli, prosioc,


vagati; p. misurare - m prositelj.
riti. Petito - trazba. V. Instanza.
Pesca, st. frutto - briskva, Petizione - tuzba.
praskva. Peto - perdac ; trarre un
Pesca, st. - ribarenje, riba- peto - prdnuti, popr-
ria, ribolovje; diritto di deti se, pi peti - per-
pesca - pravo ribarenja. deti.
Pescare - ribariti, ribovati, Pettegola -brblja, klevetulja,
laviti ribu v. ribe. klepetusa, brljavica.
Pescatore - ribar. Pettegolezzo - blebetnja, br
Pesce - riha. blja, brbljanje, kleoetnja.
Pescheria - ribarnica. Pettinare - cesati, ocesati,
Pescivendolo - riboprodalac. cesljati, ocesljati.
Pesco - briskva, praskva. Pettinatura - cesanje, ceslja-
Peso, gravit - testina, teret, nje, ocesanje ; p. accon
trh; p. bilancia - vaga, ciatura di capelli - ce-
teza ; p. certa quantit di snja, ocesnja.
libbre - mra; p. carico Pettine - esalj.
- tovar, brme; p. dovere Petto - prsa.
- duznost; sotto il peso - Petulante- obstan, nestasan.
pod teretom, a peso degli Petulanza - obst, obstnost,
stabili - na teret nepokret- nestasnost.
nostih. Pezza - krpa.
Pessimo - najhuji, najgori, Pezzente - prosjak, pekljar,
najzlocestiji. petljar.
Pestare - tui, stuci, iztuci, Pezzo - kus, bokun, komad;
raztuci, protuci, mlatiti, dim. pezzetto - kuscic, bo-
biti. kunic, mrva, mrino, mr-
Peste - kuga. vicak, mrav, pe77.uccio -
Pestifero - kuzan. mravic. V. Brano.
PIA 473 PIA

Piacere, et. giocondit d' a- nica, ravnina, cistina, po-


nirno - ugodnost , na- lje; p. piano della casa -
slada , dragost , milina ; kat, pod; primo piano -
ho molto piacere - veoma prvi kat v.pod;p. super
mi je drago v. milo ; p. ficie sopra la quale si adat
favore - ljubav; p. voglia ti una linea retta - ravnina,
- zelja. V. Libito. plosnina, plosnavina, plos-
Piacere, vn. - dopasti, dopa- nost ; ag. che ha ugua
dati, ugadjati, biti ugodno glianza alla superficie -
(milo, drago), biti po volji. ravan , jednak , plosnav,
Piacevole - ugodan, prija- plosnat, plosnast; p. av. V.
tan, prijazan, ljubezniv, Pianamente ; p. disegno -
drag, mio. osnova, nacert. V. Chiaro.
Piaga - rana. V. Ferita. Intelligibile.
Piagato, ferito - ranjen; p. Pianoforte - glasovir, pia-
pieno di piaghe - pun nofort.
ranah. Pianta, nome generico d'o
Piagnere - plakati , eviliti, gni sorta d' alberi - stablo,
suziti, suze roniti; p. pia- stabar (d' ogni sorta d' er
gnere singhioz. - jecati, be) - rastje; p. piante tra-
con suono di lamento - piant. o da trapiantare -
jaukati, skucati. prisad; p. disegno d'un
Pialla - planja, blanja. edifizio - osnova zgrade.
Piallare - pianjati, blanjati. Piantare, va. - saditi, posa-
Pianamente - polako , po- diti, nasaditi, usaditi; np.
lahko, polagano, pornalo, nasaditi se, usaditi se.
tiho, sporo. Pianto -plac, cvil, jauk, pla-
Pianeta, stella - obznica, cenje, cvilenje, suzenje, je-
zvzda; p. paramento -jar- canje, jaukanje, skucanje.
mica, pianeta. Pianura - ravnica, ravnina,
Piano, st. pianura - rav- cistina, polje.
PIA 474 PIG

Piastra, metallo sottile - Piegare, curvare - prignuti,


plasa. prigibati, ugnuti, ugibati,
Piatire - pravdati se, prepi nagnuti, nagibati, skloniti;
rati se. V. Contendere. p. pieg. lettere, panni ecc.
Piatto, st. (da tavola) -pli- - sloziti.
tica, pladanj, tanjir, piat; Pieghevole - prigibiv, ugibiv.
ag. p. schiacciato - plosan, skloniv.
plosnast. Pieghevolezza - prigibivost,
Piazza, luogo pubbl. - trg, ugibivost, sklonivost.
trziste, placa; tassa di - Pienamente - podpuno, po-
piacovina; p. spazio gran sve, posvema, posvemasno,
de di terreno - ravnica, sa svim, sasvime.
ravnina, polje; p. spazio - Pienezza - punost, podpu-
prostor, prostoria. nost, punoca.
Picchiare. V. Battere. Pieno, ag. - pun.
Piccino - minji, mali. Piet - milost , milostivost,
Piccione - golubi. milostinja, milosrdje.
Piccolezza - malina. Pietoso - milostivan, milostan,
Piccolo, ag. - mal, malen, milosrdan.
maljahan, malacan ; assai Pietra - kamen, kamik; pie
piccolo - premal, premalen tra preziosa - dragi kamen,
ecc.; p. corto - kratak; - focaja - kremen, kremik.
p. di poca et - mal, ma Pietrame - kamenje.
len, maljahan , malacan, Pietroso - kamenit.
mlad, malodoban. V. Bam Pievania - zupa, zupnicka
bino. Fanciullo. Pezzo. crkva, plovania.
Stretto. Pievano - zupnik, plovan.
Pidocchio - enac, pcenac, us. Piffero. V. Zampogna.
Piede - noga ; p. misura - Pigione - najam; prezzo di
noga, stopa. pigione - najmovina , na-
Piedestallo - podstupje. jamnina ; dare a pigione
PIG 475 PI

una casa - najmiti v. unaj- Piombare - svaliti se, gru-


miti kucu, contratto di - snuti, nasrnuti.
najamna pogodba ; p. cosa Piombo - olovo.
data a pigione - unaj- Pioppo - topola, topol.
mnina. Piova. V. Pioggia.
Pigliare. V. Prendere. Piovana - povodnja, poplav,
Pignatta, pignatto (di rame) naplav.
- kotal, kotao, dim. bitlic; Piovere - daziti, dazditi, ki-
(di terra) - lonac, lopiz, siti.
dim. loncic, lopizi. Piovoso - dazevan, dazan,
Pignattaro - kotlar, lopizar, kisovit.
loncar. V. Pignatta. Pipa - lula, pipa.
Pignorare. V. Oppignorare Pipare - pusiti v. paliti lulu,
ecc. fumati, pipkati.
Pigrizia - lnost, tnaria, ne- Pipistrello - piri, pirac, pol-
marnost. tic - pohnis, misotic, slpi-
Pigro - ln, lnast, nema- mis, ljiljak.
ran, spor, sporan. Piroscafo - parobrod.
Pila, vaso di pietra - kame- Pisciare. V. Orinare.
nica. Pisello - biz, grah.
Pillola - pirula, Meno zrno. Pistola, arma - kombura, ku-
Pilota, piloto - vodja, brodo- bura, pistola. V. Lettera.
vodja, pilot. Pistore. V. Fornajo.
Pilotajo - pilotovina. Pitoccheria - peklanje,petlja-
Pingue. V. Grasso ecc. nje, prosjaenje.
Pinna - krelo v. krilo od ribe. Pitocco - pekljar, petljar,
Pino - pinj, pinjol, bor. prosjak.
Pio - bogomoljan, bogoljuban, Pittore (di ritratti) - slikar,
bogobojan, blagocestiv, bo- (di camere ecc.) - malar,
gomilan. V. Pietoso. bojadisar.
Pioggia - daz, dazd, kisa. Pi - vise, vece ; pi alto -
PI 476 POC

visji, veci, il pi alto - Plebaglia - celjadina, izmet


najvisji, il pi grande - puka.
najveci, pi volte - vise Plebe - nizji (prosti, uboziji)
(gen.) putah, mnogokrat, puk v. narod.
mnokrat, pi che mai - Plejadi - vlaMci, kokosice.
vec nego igda, pi di loro Plenario - obcenit, svestran;
- mnozi, vise njih v. od sedata plen. - obcenita
njih, al pi - najve, naj- sdnica.
vise. Plenilunio - uspa, uzba, stari
Piuma - perje, perut; p. pen v. puni msec.
na - pero. Plenipotenza - punomocnost.
Piumato - perat, perjat. Plenipotenziario - punomoc-
Piuttosto - prie, pria, prvo, nik.
brze, radje; piuttosto que Plico - zvezanj. V. Fascicolo.
sta che quella - prie ovu Plurale, st. t. gr. - visebroj-
nego onu. nik, mnozni broj ; ag. vise-
Piva - sopela, vela sopela. brojan, mnoztven.
Pizzicare - scipati, scipnuti, Pluralit - mnoznost, vise-
nscipati, uscipnuti. brojnost.
Pizzicore - srbez, pojid, ujid, Poe' anzi - malo prie, malo
ujidanje, pojidanje. prvo, nedavna.
Pizzicotto - uscipak. Poco - malo, pochi - malo
Placare - tsiti, utsiti, taziti, (gen. pl.); poco bene -
^utaziti, umiriti, smiriti. malo dobro, pochi denari
Placcato, st. - prioboj, na- - malo novacah, anche nn
bitak. poco, quantunque poco -
Placenta - plodva, tnatica. iole, ikoliko, poco a poco
Placidezza - tihoca, mirnoa, - malo po malo, fra poco
krotkoca. - za malo, za malo vrhne-
Placido - tih, miran, krotak, na, do mala, da poco tem
Platano - jablan. po - odmala.
POD 477 POM

Podagra - podagra. lentina.


Podere (terreni ecc.) - ima- Polentina - kasica , kasa,
nje, sten, majer, spahiluk, skrob.
kmet. V. Potere. Poligamia - mnogozenstvo.
Poderosamente - zestoko, Polisillabo, ag. - viseslovfan.
vrlo, krpostno. Politica - politika.
Poderoso - zestok, vri, kr- Politico - politicni, politicki,
postan, krpak. Polizia (autorit) - redarstvo;
Podest, facolt - moc, vlast, direzione di - ravnatelj-
oblast; abbaso della po stoo redarstva, superiore
dest - zloporaba vlasti; commissario di poi. - visji
p. capo comunale - 06- redarstveni powrenik, su
cinski nacelnik (glavar, premo dicastero di - vr-
poglavar). hovna redarstvena oblast;
Podestera - obcinsko pogla- p. pulitezza - cistoca, ci-
varstvo. stota.
Podice - guzica, zadnjica. Polizza di assicurazione -
Poema - divospv, cudospv. sgurnica.
Poesia, arte poet. - spvao- Pollajo - kokosar.
stvo, poezia; p. componi Pollame - pilad, piplad, ko-
mento poetico - psan, kose.
psma. Pollastro - pile,, piple, pu-
Poeta- spvalac,spvaoc,ps- lastar.
nik, poet. Pollice - palac.
Poi - pak, pa, pak v. pa Polmone - pluca.
onda. Polvere, terra arida eminnt.
Poich, dopo ch - pokli, - prah, (da schiop.) prah,
pokle, odkad, odkada. V. barut, dzeba, dzebana.
Perch. Polveroso - prasan, prasiv,
Polemica - prepirka. naprasen.
Polenta - palenta. V. Po Pomo - jabuka.
POM 478 POR

Pompa, magnificenza - veU- izrucnik, predalac.


canstvo ; p. tromba - si- Porre - staviti, postaviti, po-
saljka. loziti, metnuti, namstiti,
Ponderare - promozgati, pro- klasti.
mislti, promisljati, razmi- Porta, apertura - vrata.
slti, prosudti. Portalettere - listonosa, knji-
Ponente, st. - zahod, zapad. gonosa.
Ponte - most ; tassa di - Portamento, il portare - no-
mostovina. senje; p. foggia di vestire
Pontoniere - mostovnik; cor - nosnja; p. comporta
po di pontonieri - mostov- mento - ponasanje.
nictvo. , Portantina - nosiljka, nosilni-
Popolare, ag. - narodan. ca, nosionica.
Popolo - narod, puk, pucan- Portare - nositi, nasati, do-
stvo, ljudstvo, svtinja, co- nesti, nesti, prinositi, pri-
vcanstvo. nasati.
Poppa, mammella - cica, Portata, condizione o qua
ma, dojka ; parte di die lit di persona - dohit; p.
tro delle navi - krma. carico di una nave - to-
Poppare - cicati, sisati. var, tovor.
Porcellana - porculana. Portatore - prinesnik, donos-
Porcheria - prascaria, svi- nik, donesnik.
njaria. Portento - cudo, cudnovitost.
Porcile - prasar, brlog. Portico - pridvorje.
Porcina - prascevina. Portinaro - vratar.
Porco - prasac, prase ; fem. Porto, st. (di mare) - luka,
prasica, svinja, soka. pristaniste, porat; uffizio
Porgere - dati, predati, do- del porto e sanit - lucko-
nesti, prinesti, uruciti. zdravinski ured ; porto-
Porgitore - donesnik, donos- posta - dostavbina, posta-
nik, prinesnik, urucenik, rino, (di lettere, come so
POR 479 POS

pra, e) - listarina. V. Ri posdnik, suposdatelj.


fugio. Possibile - moguc.
Porzione - dl, dio, obrok. Possibilit - mogunost, mo-
Posciach. V. Poich. Quan gustvo.
tunque. Possibilmente - mogucno.
Poscritta - podlstak. Possidente - posdnik, spa-
Posdomani - preksutra, pre- hia, vlastelin.
ko sutra. Posta - posta; diritto di po
Positivo - stalan, nedvojben, sta - postarina.
jamacan. Postale - postaran, postarski.
Possedere - posdovati, po Posterit - potomstvo, zarod.
stdati. Posticipare - poplatiti.
Possente - moguc, mogucan. Posticipatamente -poplatno.
Possessione - posdnictvo, Posticipato - poplatan.
posdstvo. Posticipazione - poplata,po-
Possesso - posd; - legittimo platjenje.
- zakoniti posd, - di buo Postiere, chi tiene i cavalli
na fede - posd dobre vere, della posta - postemestar,
di mala fede - zie vre, postmajstor, postar; p. po
possedere in buona fede stiglione - postar; porta
- posdovati na dobru vru, lettere - listonosa, knjigo-
possesso vizioso - neisti- nosa.
niti v. nepravedni posd, Posto, st. - msto.
titolo del - naslov posda, Postulante - zahtvalac, tra .
acquisto del - stecenje po Hoc, molitelj.
sda, turbamento del - sme- Postulato - zahtv, trazba,
tanje posda, cessazione molba.
del - prestanak posda, Postumo (figlio) - posmrt-
diritto di - pravo posda. nik, posmrtce (eta), erede
Possessore - posdnik, pos- postumo - podnasldnik;
datelj, compossessore -su- ag. potoman.
POT 480 PRE

Potente - mogu, moguan. nik ; - di concetto - pero-


Potenza, potere - mogucnost, vodni vzbenik.
mogucstvo ; p. stato po Praticare - vzbati se, vaditi
tente - sila; grande po se, uciti se.
tenza - velesila, - europee Prato - livada, snokosa;
- evropejske sile. V. Forza. verde prato - zelena li
Potere, vn. - moci, uzmoci, vada.
st. p. forza - krpost, Pravit - zlobnost, zloba.
mo, snaga, jakost; p. au Pravo - zloban , zao , zal ;
torit - vlast, oblast, mo, prava intenzione - zla na-
potere conferito - podlje- kana.
na vlast, - d' uffizio - ure- Prebenda - zaduzbina; pre
dovna vlast, in forza del benda ecclesiastica - sve-
potere d' uffizio - krpo- enska zaduzbina , du-
stjom uredovne vlasti. hovnia.
Potest - oblast, vlast, mo. Precario, chiesto in grazia -
Povero - ubog, siromah, ne- izproen, wnoljen; p. in
bog, jadan, tuzan, brizan, stabile - nestalan.
povero te! - nebore ! Precauzione - pozornost,smo-
Povert - uboztvo, siroma- trenost, opaznost, ostraz-
stvo. nost.
Prammatico - pragmaticki; Prece. V. Preghiera.
sanzione -pragmaticki za- Precedente - predhodan, pre-
kljucak (odredba). diduc, prvasnji, priasnji,
Pranzare - obdvati, obdo- prvanji.
vati, rucati. Precedere - predhoditi, pre
Pranzo - obd, rucak, rucnja. dici, prediti.
Pratica - vzba, vzbanje, Precetto, comandam. - za-
vadba, izkustvo; p. costu povd, nalog; prec. di pa
me - obicaj, navada. gamento - platezni nalog,
Praticante - vzbenik, vadje- - della chiesa - zapovd
PRE 481 PRE

crkvena. V. Citazione. Precoce - ran, preran, ne-


Ammaestramento. zrl.
Precipitare, va. - oboriti, ra- Precorrere - predteci.
zrusiti, porusiti, strmogla- Precursore - navstitelj, pred-
viti, razvaliti, razvaljati, teca; p. segno - znamen,
zatrti, potrti; vn. razru- zlamen, zlamenje, znak.
siti se, porusiti se, razva Preda, cosa predata - pln,
liti se, razvaljati se, pova- opUn, odor, odora, pohara.
liti se, strmoglaviti Predare - robiti, porobiti, pl-
Precipitazione, fretta - na- niti, oplniti, poharati, o-
glost, prenaglenje. plackati, popljackati.
Precipitosamente, con fretta Predatore - razbojnik, raz-
- naglo, prenaglo. bojica.
Precipizio, luogo dirupato e Predecessore - predhodnik,
peric. - ponor, strmen, prednik, predsastnik pred-
strmina, strmenitost, po- njak. V. Antenato.
gibeljno msto. V. Rovina. Predestinare - preodabrati.
Precipuamente- osobito, na- Predestinazione - preodabra-
vlastito. nje.
Precisamente, appuntino - Predetto -prierecen,gorerecen,
uprav, upravo. V. Bre zgorarecen, jur recen, jurve
vemente. recen.
Precisare - tocno naznaciti. Prediale - predialan.
Precisione. V. Esattezza ecc. Predica - pripovd, pripo-
Precitato - pomenut, napo- vdanje, prodika.
menut, prienaveden, gore- Predicare - pripovdati, pro-
naveden, gorepomenut, go- dikati.
renaznacen. Predicato, st. - pridvak; ag.
Preclaro - znamenit, slavati, p. annunziato dal pnlpito
preslavan, presvtal, sja- - pripovdan, prodikan.
jan, glasovit. Predicatore - pripovdavac,
31
PRE 482 PRE

pripovdaoo, pripovdalac, noviti, opredliti, odrediti,


prodikac. nareci ; p. porsi nell' ani
Prediletto - preljubljen, pre mo - odluciti, odrediti, na-
drag, premil, premio, pri- mislti, nakaniti.
ljubljen ecc. Prefinire. V. Prefiggere.
Predire, annunziare - nav- Prefisso - ustanovljen, opre-
stiti, prinavstiti, nareci, dljen, odredjen, narecen.
prorokovati, proricati. Pregare - moliti, umoliti, mo
Predisposizione - nagnutje, liti se, pomoliti se.
priklonivost. V. Preoccu Preghiera - molba, molitva,
pazione. molenje, moljenje, prosba,
Predizione -navstjenje, pri- prosenje.
navstjenje, narecenje, pro- Pregiare - ceniti, preg. molto
rokovanje, proricanje. - velecniti, veoma, v. mno-
Predone. V. Predatore. go ceniti.
Preesistente - preobstojec. Pregiato - cnjen, pregiatis
Preesistenza -preobstojanost. simo - velev.mnogocnjen;
Preesistere - preobstojati. pregiata nota - cnjeni
Preesistito - obstojavsi, pre- dopis.
obstojavsi, onodoban, nka- Pregio - cena, cnost.
dasnji , tadasnji ; prees. Pregiudicare, giudic. anti-
giudizio - obstojavsi ecc. cip. - presuditi; p. dan
sud. neggiare - skoditi, statiti,
Prefato. V. Precitato. Pre naskoditi, nastetiti, nau-
detto. diti.
Prefazio, preambolo - pred- Pregiudiziale. V. Patto.
govor, uvod; p. prefazio Pregiudizio, danno - stetti,
della messa - priglasje, skoda, ustrb, kvar; senza
predglasje. pregiud.- bezustrbno, bez-
Prefazione - predgovor. uvrdno, neuvrdno, bezstet-
Prefiggere, statuire - usta- no, bez stete, bez uvrde; p.
PRE 483 PRE

giudizio preconcetto - dorilo, nadarenje.


predsud, prldsuda. Premura - viva sollecitati. -
Prelazione - prekup. briga, brinutje, pobrinutje,
Prelegato - predzapis. nastojanje , marenje ; p.
Preliminare, si. t. d. conto attento riguardo -pomnja,
preventivo - proraun,pre- obzir; darsi o prendersi
racun, predbezni v. pred- premura - briniti se, bri
hodni racun; ag. che pre nditi se, pobrinuti se, tr
cede - predtecan, predho- siti se, zurti se, nastojati,
dan, predbzan; prel. con hititi. V. Pressa.
tratto - predtni ugovor. Premurosamente - brizIjivo,
Preludio, ci che precede pomnjivo.
alcuna cosa - predtenost, Premuroso - brizljiv, pom-
predtecje , predhod. V. njiv.
Saggio. Prendere, pigliare, ridurre
Prematuramente- rano, pre- in suo potere - uzeti, va-
rano, nezrlo. zeti, uzimati, vazimati; p,
Prematuro - ran, preran, acchiappare - uhititi, vo
nezrl. tati, hvatati, loviti, uvati-
Premeditare - premislti, na- ti, uhvatiti, uloviti, obu-
misUti. staviti, pouhititi, poloviti,
Premeditazione - premislje- pofatati, pohvatati ; p. ac
nje, namisljenje, premisao, cettare - primiti, prijeti.
namiselo. V. Mangiare. Bere. Oc
Premere - gnjaviti, taciti, cupare. Accettare. Attac
fiskati, pritiskati, rivati. carsi.
Premessa - predstava. Prenotante - predbiljezitelj.
Premettere - predstaviti. Prenotare - predbiljeziti.
Premiare - nagraditi , na- Prenotato, st. - predbiljeze-
dariti. nik; ag. predbiljezen; pren.
Premio - nagrada, nadarje, diritto di pegno - predbi
PRE 484 PRE

ljezeno pravo zaloga. che abusa del potere -


Prenotazione - predbiljezba, zlouporaban.
predbiljezenje. Prepotenza - premoguctvo,
Prenumerarsi - predbrojiti zloporaba, zlouporaba,zlou-
se. potrbnost.
Prenumerazione - predbroje- Prerogativa, privilegio -pre-
nje, predbroja. provica. V. Privilegio.
Preoccupazione - prinzetje, Dote.
predsuda. Presagire - prorokovati, pro-
Preparare - spraviti, pripra- tociti, navstiti.
viti, spremiti. Presciegliere - izabrati, oda-
Preparato - pripravljen, pri- brati.
pravan, spreman. Prescrizione, ragione acquis.
Preponderante - pretezak, o perduta per trascor. di
pretezan, prkomran. tempo - zastarlost, dos-
Preponderanza - pretezkoa, lost, zagoda; - della pena
prkomrnost. zastarlost pedpse, - del
Preponderare - pretesati , diritto - zastarlost prava;
pretegnuti. p. ordinazione - p'ropis,
Preporre. V. Anteporre. propisanje,propisana stvar.
Preposizione (part. disc.) - Presedere - predsdati, pred-
predlog. sdovati.
Preposto, ag. - predstavljen, Presentare, va. porgere -
predpostavljen ; autorit predati, predavati; p. con-
preposta - predstavljena dur innanzi - predstaviti,
oblast; p. individuo pre predstavljati; np. presen
posto - predstavljenik , tarsi- predstaviti se, pred-
predpostavljenik, predstoj- stavljati se. V. Donare.
nik. V. Superiore. Presente, 8t. dono - dar, po-
Prepotente, ag. che pu pi klon, prikaz.
degli altri - premogu; Presente, ag. che alla
PRE 485 PRE

presenza - prisutan, pri- teljstvo.


toman; trovarsi presente - Presidenziale - predsdnicki.
biti prisutan v. pritoman, Presidio. V. Guarnigione.
prisustvovati , - V essere Protezione.
pres. - prisustvovanje; p. Presiedere. V. Presedere.
che nello stesso tempo Pressa, pressione - rivanje,
- sadasnji, trojan, trajuci; gnjavljenje; p.fretta -presa,
av. al presente - sad, sada, presnost, presnoca, hitrost,
u ovo doba, ruet. danai. hitnja, hitrina, brzoa,
V. Attualmente. silnost, silnoca.
Presentemente, av. V. Pre Pressante, ag. - presan, si-
sente. Attualmente. lan; av. presno, silno.
Presentire - previdti, privi- Pressapoco - po prilici, blizu,
dti, cuti u sebi, cutiti, malomanj, malo faii.
priutiti, docuti. Pressare - zuriti, pozuriti,
Presenza - prisutnost, pri- durkati, podurkati.
sutje, pritomnost, nazoc- Pressione - gnjavljenje, ga-
nost, nazocje; di presenza, zenje, gnjecenje, mastenje,
in persona - glavom, osob- rivanje, tlacenje, tiskanje,
no, otobom. pritiskanje.
Preservare - pricuvati, abbri Presso, ag. premuto - gnjav-
vati , ucuvati, sahraniti, ljen, tlacen, potlacen, ti-
obraniti. skan, pritiskan, stisnjen,
Preside - predstojwk, pred- rivan; prep. e av. vicino -
sdatelj. V. Capo. bliz, blizu, kraj, pokraj,
Presidente, st. - predsdnik, polag, poleg, mimo, pored,
vice -presidente -podpred- poreda, oko, okolo, nao-
sdnik; ag. predsdajuci, kolo, fcorf(gen.), pri (loc).
predstojeci. presso la casa - pokraj
Presidenza - predsdnictvo, kuce, presso il cavallo -
predstojnictvo , predsda- pri hmju; uz, uza, nuz
PEE 486 PRE
(ne.); presso il cavallo - odvlake; p. fra poco -
uz konja. V. Vicino. brzo, do skoro, do mala,
Pressoch. V. Pressapoco. do r. za malo vrmena,
Prestamente - hitro, brzo, pi presto - berze, hitrie,
turno. V. Presto. pi presto possibile
Prestare, va. imprestare - - cim sharie, cim berze,
posuditi; p. dare - dati, cim prie, cim prie moguce.
podati, pruziti. V. Conce Presuasione - uvrenje, uvi-
dere ; vn. p. allentarsi o ravanje.
cedere - ugnuti se, ugibati Presunzione, presuposiz. -
se; prestar fede - vrova- predmnva.
ti, prestarsi, adoprarsi - Prete - pop, redovnik, svetje-
briniti se, brinuti se, po- nik, misnik.
briniti se, zauzeti se, po- Pretendere , td. esigere -
slovati. zahtvati , traziti, iakati,
Prestazione - posudjenje, da- htti, hotti; p. credere -
nje, davanje, podanje, pru- mislti, mnttii, razumti.
zenje - ugnenje, ugibanje - Pretensione, diritto - pravo,
brinutje , pobrinulje - td. egli ha la pretensione -
p. fatica, merito - poslo- on misli (vruje, razumi,
vanje, zasluga; estraord. derzi). V. Pretesa.
prestaz. - izvanredno po- Preterire - mimoici, preko-
slovanje. raciti, promasiti.
Prestezza - hitrost, hitrina, Preterizione - mimoidjenje,
brzoca. prekoracenje, promasenje.
Presto, ag. che ha prestezza Pretesa, td. - trazba, traz-
- hitar; V. Apparecchiato; bina; p. esigenza - zah-
p. repentino - nenadan, ne- tv, zahtvanje, iskanje.
ocekivan, nagal; av. p. su Pretesamente - toboz, tobozt.
bito - hitro, brzo, odmah, Preteso, chiesto - zahtvan,
namah, bezodvlacno , bez trazen, iskan; p. vantato -
PRE 487 PRE

tobozan, tobozji, podicen; zi - doci prie, priteci ; p.


preteso erede - tobozni v. fare innanzi - uciniti prie,
toboznji bastnik. predciniti. V. Evitare. In
Pretesto - izlika, iznimka, iz- formare.
govor; sotto il pretesto - Preventivamente - predbz-
pod izlikom. no, predtecno, predhodno,
Pretino - popi, redovnicic. na prcac.
Pretismo - popovstoo, redov- Preventivo -predbzan, pred-
nictvo, svtjenictvo. tecan, predhodan; preven
Pretore - predstojnik, pretur. tivo di spesa - proracun,
Prettamente - zgoljno, puko, predbzni racun.
cisto, nemsano. Previamente - poprie, naj-
Pretto - zgolj, puk, cist, ne- prie, ponajprie.
msan ; p. paro (vino) - Previdente - obazriv, obazri-
zgolje, clo, (<T oro) - suho, van, previdan.
cisto, zgolje (zlato). V. Previdenza - obazrivost, pre-
Semplice. vidnost.
Pretara - pretura, gradski v. Previsione. V. Previdenza.
gradjanski sud. Preziosit - dragociost, dra-
Prevalente - prednji, jacji. gocnjenost.
V. Diritto. Prezioso - dragocn, drago-
Prevalere, vn. avere la su cnjen; prez. valore - dra-
periorit - biti na celu, gocnjena vrdnost, effetti
prednjaciti ; np. p. trar preziosi - dragocnosti.
vantaggio - ukoristiti se, Prezzo, valore - cna, vrd
sluziti se, posluziti se. nost, - di speciale affezio
Prevaricare - prekoraciti - ne - cna osobite naklono-
prestupiti, prekrsiti, - le sti, - ordinario - redovita
leggi - prekersiti zakone. v. uredna vrdnost, - estra
Prevedere - previdti. ordinario - izvanredna c
Prevenire , venire innan na, - di compravendita -
FRI 488 - FRI

kupo-prodajna cna, buon Primeggiare - prednjaciti,


prezzo - jevtinoa, a buon prvaciti, stati na celu.
prezzo - cnu, jevtino, ne Primieramente - ponajprie,
drago, ne skupo, a caro poprie, izprva.
prezzo - drago, skupo. Primiero - prvasnji, prvi,
Pria. V. Prima. prvanji.
Prigione. V. Arresto. Car Primipilo - kolovodja.
cere Prigioniere. Primitivo. V. Primiero.
Prigionia - utamnicenje, za- Primizia - prvina.
tvorenje , uzaptjenje , za- Primo - prvi, najprvi -
tvor. prednji , prvanji , pr
Prigioniere, arrestato - uz- vasnji.
nik, zatvorenik, uhvatjenik, Primogenito, st. - prvoro-
zatvorena osoba; p. pri djenik, prvenac; ag. pr-
gioniere di guerra - za- vorodan, prvorodjen, pri-
robljenik. jerodjen; figlio pr. - pr-
Prima, da prima - prie, naj- vorodjeni sin.
prie, pervo, najprvo, po- Primogenitore - prvorodi-
prvo; prima che - prie v. telj.
pervo nego (neg);p. avanti, Primogenitura - prvorod-
prima di - pervo, prie stvo, prijerodstvo, prvo-
{gen.), quanto prima - rodjenstvo, prvenstvo.
cim prie, sto prie, sto pr- Primordiale - pocetan, zapo-
vo, cim brze, cim skorie; cetan.
p. cambiale prima -pena Primordio. V. Principio.
mnica. Principale, ag. - glavan, po-
Primate - prvostolnik. glavit , osobit , stozeran;
Primavera - proltje, prema- cosa princ. - poglavita
ltje, prolto. stvar ; st. p. capo d' un
Primaverile - proltan, pra- arte ecc. - gospodar.
maltan, premaltan. Principalmente - poglavito,
PRI 489 PRO

poglavno, osobito, stozrno, osoba. V. Privo.


najme. Privilegiare - povlastiti, o-
Principato (dominio) - knje- povlastiti, poveljiti.
zevina, knjeztvo. Privilegio - polastica, povla-
Principe - knez. stica, povelja.
Principessa - knjeginja. Privo - lisen, olisen; essere
Principiante, st. - pocetnik, privo - neimati, biti lisen
pocelac, poceoc. (cesa), rimase privo del
Principiare. V. Cominciare. l' impiego - ostao je bez v.
Principio , ci da cai una brez sluzbe.
cosa ha l' essere - poce- Proava. V. Bisava ecc.
tak, pocelo; p. comincia Probabile - vrojatan, istino-
rli ento - pocetje, pocelo, podoban, vrovan.
zapocetje,pocmenje, zapoc- Probabilit - vrojatnost, isti-
menje. V. Origine ; p. re nopodobnost, vrovanost.
gola, norma - pravilo, Probabilmente - vrojatno,
nacelo. istinopodobno, vrovano.
Priorit - prvenstvo, pred- Probatoriale, st. - dokaznica,
nost; diritto di - pravo contro probat. - protudo-
prednosti, - legale - zako- kaznica; ag. dokazan, do-
nita prednost. kazben.
Prisco. V. Antico. Probit - dusevnost, sdu-
Pristino. V. Primiero. sevnost, postenje, postenost.
Privare - lisiti, ulisiti (koga Problema - zadatak, zadaca.
cesa), uzeti , zeti , oteti, Probo - dusevan, sdusevan,
(komu sto). posten.
Privatamente - posebno, o- Procacciare, va. - pribaviti,
sebno, privaino. pribavljati, priskrbiti, pri-
Privato, ag. - poseban, ose- skrbljati, providti, pro
ban, privatan ; st. p. per viamati, dobaviti , dobav-
sona privata - privatna ljati; np. pribaviti si ecc.
PRO 490 PRO

Procedere, andare innanzi attitazione del - parbena


camminando - postupati, razprava. V. Procedura.
naprdovati , koracati ; Processuale - parben-, prav-
proc. in causa - postupati den; atti proc. - parbeni
u pravdi, - colla causa - v. pravdeni spisi.
postupati pravdom, trati Proclama - proglas, razglas.
pravdu, - coi passi esecu Proclamare - proglasiti, raz-
tivi - postupati ovrzbom. glasiti.
V. Derivare. Continuare. Proclive - nagnut, prignut,
Procedibile - postupljiv. naklonjen.
Procedura, maniera di pro Procrastinare - natezati, za-
cedere -postupanje, napr- tezati, odvlaciti, oklevati.
dovanje; p. andamento e Procrastinazione - natezanje,
forma degli atti in un pro zatezanje, odvlacenje, okle-
cesso - postupanje, postu- vanje.
pak, razprava; proc. pe Procreare. V. Generare.
nale - karno postupanje; Procura (mandato di) - pu-
p. legge di procedura - nomocje, punovlastje ; ri
postupnik , postupovnik ; lasciar proc. - opunovla-
proc. civile - gradjanski stiti, opunomociti (koga),
postupnik, proc. penale - izdati punovlastje (komu);
karni v. kazneni postupnik. p. autorit rappresentante
Procella - oluja, gromovina, lo Stato - derzavno odvt-
met. bura. nictvo v. zastupnictvo.
Procelloso - olujan, buran. Procuratore, st. - punomoc-
Processare - staviti pod iz- nik, punovlastnik, zastup-
tragu x.pod karnu iztragu. nik. zastupatelj , opuno-
Processione - prosesia, pro vlastjena v. opunomoena
cesia. osoba; proc. di Stato -
Processo, ti. - parba, par- drzavni odvtnik , sosti
nica, parbenica, pravda ; tuto proc. di St. - namst
PRO -- 491 PRO

ni drzavni odvtnik, sup. nje, ucinjenje, uzrokooa-


proc. di Stato - visji dr nje, pruzrokovanje. V.
zavni odvtnik , drzavni Prodotto. Opera.
nadodvtnik. Proemio - predgovor.
Prodigalit - razsipnost. Profanare - tlaciti, potlaciti.
Prodigalizzare - razsipati. Profanatore - tlacitelj, potla-
Prodigio. V. Miracolo ecc. citelj.
Prodigo - razstpalac, razsip- Profanazione - tlacenje, po-
nik. V. Scialacquatore. tlacenje.
Proditoriamente - izdajno, Proferire - izrei, izustiti; -
izdajnicki. la sentenza - izreci pre-
Proditorio - izdajan, izdaj sudu.
nicki. V. Omicidio. Professione , confessione
Prodotto, 8t. fratto - proiz- della prop. credenza in
vod, proiztok, plod; - na genere - prospovdanje,
turale - naravni proizvod, (religiosa) - vroizpovda-
- d'arte - umotvor, tvor; nje; p. voto solenne -
ag. urodjen, izveden, pro- zavt, zavtjanje Bogu, za-
izveden, izradjen , cinjen, vtno obecanje; p. eserci
ucinjen, uzrokovan , pro- zio d' arte - zanai, obrt,
uzrokovan. zanimanje, sluzba, sluzbo-
Produrre - roditi, poroditi, vanje, poslovanje, tranje
uroditi , tooriti , Mvoriti, zanata v. sluzbe.
izvesti, izvoditi, proizvesti, Professionista - zanatlia, za-
proizvoditi, izraditi, ciniti, natnik, obrtnik.
uciniti - uzrokovati, pro- Professo, ag. - zavtjan; st.
uzrokovati. zavtjanik.
Produzione - tvorba, tvore- Professore - ucitelj, nauci-
nje , stvorenje , rodjenje, telj, profesor.
urodjenje, izoedenje, proiz- Profeta - prorok, del profeta
vedenje, izradjenje, cinje- - prorokov.
y
PRO 492 PRO

Profetico - prorocanski, pro- kaniti, naumiti, namislti,


rocni. namniti.
Profetizzare - prorokovati, Progetto - osnova, nacert -
proricati. nakana, namisao, namna;
Profezia - prorocanstvo,pro- prog. di fabbrica - gra-
roctvo. djevna osnova.
Profferta - ponuda, ponudba. Programma - oglas, oglasnik,
Proficuo - haenovit, prudan, obznana, objava.
koristan. Progredire - naprdovati, na-
Profitto, utilit - korist, do- prditi, unaprdovati, una-
bitak, dohodak, probitak. prditi.
V. Progresso. Progresso - naprdak.
Profluente - proizticajuci, Proibire - zabraniti, nedopu-
proiztececi, proizhodeci. stiti, nedopuscati, prepo-
Profondamente - duboko. V. vdati.
Diligentemente. Proibito - zabranjen, ne-do-
Profondit - dubina, dub- puscen, prepovdan; arma
ljina, jaz. proibita - zabranjeno o-
Profondo, ag. - dubok. V. ruzje.
Profondit. Proibizione - zabrana, za-
Profumeria - miro&ionica, branjenje, prepovd, nedo-
mirodnia puscanje.
Profumiere - mirodiar, miro- Projetto, progettile -izbacilo,
dioc. izvrzak; p. parte dell' e-
Profumo, odor grato - mi difizin che sporge in fuori
ris; p. checchessia, git- - pojata.
tante buon odore - miro- Prole - dte, dtva, porod;
dia. senza prole - bez dtve.
Progenitore. V. Antenato. Prolificare. V. Generare.
Progettare - snovati, oeno- Prolissamente - dugotrajno^
vati, osnivati, nacrtati, na- dugonosno, na dugo.
PRO 493 PRO

Prolisso - dugotrajan, dugo- promicanje, povis. V. In


nosan, predug ; discorso citamento.
prol. - predugi govor. Promulgare -razglasiti, ozna-
Prologo - uvod, predgovor. niti, sprez. raztrubiti.
Prolungamento - produzenje, Pronepote - prounuk, pro-
produljenje, odgoda, odvla- netjak.
cenje, protegnutje. Pronome - zaime.
Prolungare - produziti, pro- Prontezza - pripravnost ,
duljiti - odgoditi, natezati, spravnost.
protezati. Pronto -pripravan, spravan,
Promemoria - opomenica, gotov, gotovan ; essere pr.
spomenka. - biti pripravan v. gotov.
Promerenza - rasluga, za- Pronunzia - izgovor , izgo-
sluzba. V. Mercede. varanje. V. Decisione.
Promeritare, va. - zasluziti; Pronunziare, articolarle let
np. zasluziti si. tere ecc. - izgovarati. V.
Promessa - obecanje. Dichiarare. Predire.
Promettere - obeati, obreci, Propagare - razprostraniti,
dati v. podati re (besdu). siriti, razsiriti.
Prominente - visok, povisen, Propagazione - razprostra-
provisen. njenje, sirenje, razsirenje.
Prominenza - visina, visost, Propalare - prokazati, od
povisenost, provisenost. icnti.
Promovere, mandar innanzi - Propalazione - prokaz, pro-
promaknuti, promicati; p. kazanje, onkrijenje ; - del
conferir grado e dignit - la facolt - prokazanje
podliti (cast eccj; p. dar imetka.
cominciamento - zapoceti Propendere - visti, bitisklo-
nastaviti, povesti. njen, naklonjen v. nagnut.
Promozione, innalz. a carica Propensione - sklonost, na-
- promaknutje, promicaj, gnutje, naklonjenost. r
PRO 494 PRO

Propenso - sklon, sklonjen, Propugnare. V. Difendere.


nagnu t. Prora - prova.
Propinquo. V. Vicino. Proroga - odrocba, odgoda
Propizio. V. Favorevole. roka. V. Dilazione.
Proporre - predloziti, predili Prorogabile - odgodiv, od-
gati, viciniti predlog, dati godan, odrocben produljiv.
svoje mnnje, potaknuti. - Prorogare - odrociti, odgo-
Proporzionalmente - raz- diti v. produljiti rok. V.
mrno. Dilazionare.
Proporzionare - razmriti. Prorogazione - odrocenje, od-
Proporzionato - razmran. godjenje (produljenje, pro~
Proporzione - razmr, razm- duzenje) roka.
ra, razmrje, razmrenost. Prorompere - zaoriti; pro-
Proposito, proponimento - romp. in pianto - zapla-
namisao, nakana, odlvka ; kati.
a proposito ? - zbilja ? Prosapia. V. Stirpe.
mutar proposito - pro Proscenio - predzor.
viniti misal v. misao. Prosciogliere - odvezati, raz-
Proposta - predlog, potak- vezati, odrsiti.
nutje. - Prosciugare - osusiti, posu-
Propriet, particolarit pro siti, proeusiti.
pria - vlastitost, sobstve- Prosciutto - persut, sunka.
nost; p. ci che si possie Proseguire - naprdovati,na-
de - vlastnictvc, vlastnost ; prditi, unaprdovati, una-
compropriet - suvlast- prditi. V. Continuare.
nictvo, suvlastnost. Prospetto, veduta - pogled,
Proprietario - vlastnik. pridocje;p.facciata - obra-
Proprio, st. - vlastitost, pri- zak; p. quadro che porge
padnost , - ag. vlastit, un saggio della cosa - pre-
sqbstven, svoj, svoje vla- gled, izkaz, kazalo.
stito. Prossimo, st. izkrnji; ama
PRO 495 PRO

re il - ljubiti izkrnje- tokolist.


ga ; ag. vicino - bliznji, Protocollo - napisnik, za-
pobljiznji, najbliznji ; dati pisnik, protokol; - d'esibiti
prossimi - pobljiznji znaci. - urucbeni v. podnesni na
Prostrare - poniziti, poni- pisnik, - d' ispezione -
zivati, potisnuti. razgledni napisnik, - di sti
Prostrazione - ponizenje, po- ma - napisnik procne v.
nizivanje, potisnjenje. procnbeni napisnik, - d'in
Proteggere - braniti, obrani- canto - drazbeni napisnik.
ti, tititi. Protomartire - prvomuce-
Protervia. V. Arroganza ecc. nik.
Protestare - prosvdati, ogra- Protomedico - pralcnik.
diti se. - Protrarre V. Dilazionare.
Protesto - prosvd, ograda, Prova, esperimento - pokus,
ogradjenje. pokusaj, okusaj, izkustvo,
Protettorato - pokrovitelj- izktdenje, okusanje; p.testi-
stvo, zastitnictvo. monianza - dokaz, svdoc-
Protettore - pokrovitelj, isti ba; controprova - protu-
tuik zastitnik. doka*.; ragione conferma
Protezione - zastita, obrana, tiva - razlog; piena - pod-
obranba, obramba. puni dokaz, semiprova -
Protocollare - napisati, upi- poludokaz, nuove prove -
$ati, napisvati, upisivati, novi dokazi,prova per testi -
unesti u napisnik, pro- monj - dokaz po zvdocih,
tokolirati. mezzo di - dokazno srd-
Protocollazione - napisanje, stvo, forza di prova - do-
upisanje, napisivanje, upi- kazna mo, produzione
sivanje, unesenje u napis delle prove - izvoddoka-
nik, protokoliranje. zak, riprova - protudo-
Protocollista - voditelj na- kaz; p. uso, cimento - po-
pisnika, napisovnik, pro- roba, ogled, ogledba; ven
PRO 496 PRO

dita a prova - prodaja Provocato, 8t. - zazvanac,


na ogled. V. Esperienza. zazvanik, izazvanik; ag.
Provare, esperiuientare - zazvan, pozvan; p. stuzzi
okusiti, izkusiti, pokusiti, cato - drazen, razdrazen.
pokusati; p. documentare Provocatore. V. Provo
dokazati, obsvdociti, cante.
obrazloziti; p. provare una Provocatorio - zazovan, za-
cosa se stia bene - ogleda- zivan, izazivan; processo
ti, probati, vidti. prov. -zazovna(ecc)par-
Provento - dohodak, priho- nica, V. Provocante.
dak, dobitak. Provocazione - zaziv, za-
Proverbio - poslovica, pri- zov, uzaziv, izaziv, iza-
ca, pricica zivanje, poziv ; p. stuzzic.
Provianda - hrana. - drazenje, razrazenje.
Providenza - providnost. Provvedere, somministr. al
Provincia- krunovina,pokra- trui il bisognevole - pro-
jina. vidti, priskrbiti, obskr-
Provinciale, ag. - zemalj- biti, pribaviti, dobaviti, na-
ski, pokrajinski; autorit baviti; p. antivedere -
prov. - zemaljska oblast, previdti ; p. considera
tavole prov.- zemaljska ka- re - promotriti, razmi-
zala, libri prov. zemaljske slti.
knjige. Provvedimento - providjenje,
Provocante st. -zazivalac,iza- priskrbljenje,obskrbljenje,
zivalac, zazvatelj, pozva- pribavljenje , dobauljenje,
lac; ag. p. stuzzic. draziv, nabavljenje - previdjenje,
razdraziv. promotrenje, razmisljenje.
Provocare - zazvati, zazi- V. Provvedere.
vati, uzazivati, pozvati; Provveditore - nabavnik,
p. stuzzicare - draziti, pribavnik, nakladnik.
razdraziti. Provvisiono - providba, ob-
PRO 497. PUG

skrba, zaliha. V. Prov sveobci,javan; pubbl. bene


vedimento. javno dobro, - pubbl. di
Provvisorio - privrmeu, battimento -javna razpra-
vrmenit, nestalan; uffizio va, pnbbl. seduta - javna
prov. - privrmeni ured. sdnica, pubbl, esame -
Prudente - razboran, raz- javni izpit.
borit, mudar. Pnbert-dorasZosi, odraslost.
Prudenza - razbornost, raz- Podibondo - sramezljiv, sra-
boritost. man.
Prugna, pruna - sliva, sljiva. Pudicizia - sramezljivost, stid,
Prugnola - dioja sliva. stidnoca, stidnost. V. Pn-
Pruno - glog, met. draca, rit.
tern. Pudico - sramezljiv, sraman,
Prurito - serbez, soerbez; met. stidan ; norao pudico -
zestoka zelja. sramezljivi ovk, sramez-
Pubblicamente - javno, zva- ljivac.
nicno, ocito, odprto. Pudore - sram.
Pubblicare, far pubblico - Puerile - dtinski.
oglasiti, proglasiti, razgla- Puerizia - dtinstvo.
siti, obnarodovati, odkriti, Puerpera - rodilja, rodilka,
javiti, objaviti, prijaviti, zena od rodjenja.
priobciti. V. Confiscare. Pugna. V. Combattimento.
Pubblicazione - oglasenje, Zuffa.
proglasenje, razglasenje, ob- Pugnale - ubodac, bodez.
narodovanje , odki'ijenje, Pugnare. V. Combattere.
javljenje, objavljenje, pri- Pugnente, che pugne - bode-
javljenje,priobcenje. V. Di- ci, bodiv, ubodiv, bodez-
nunzia. ljiv, bodezan; p. mordace
Pubblicit - jaonost. - okosan, ujedljiv, ujedia.
Pubblico, st. il popolo - 06- Pngnere, pungere - bodsti,
instvo, narod; ag. oboi, basti, badati, ubasti, na
32
PUG 498 PUR

bodsti, ubodnuti; p. offen punto e virgola - piknja i


dere - uvrditi. zarez, - ammirativo - znak
Pugno - pest, saka. cudesa v. uzklika, - inter-
Pnlce - buha. rog. - znak upita; p. parte
Pulcino - piplte, pilic, pile, del discorso - tocka, la-
piple, pulji , pulj , od nak, stavak; p. capitolo
kocke. - poglavje, poglavak, dio,
Puledro - zdribac, zdribe, dl; p. momento - cas,
ohme (eta). tren, trenutak, doba; p.
Pulire - cistiti, ocistiti, sna- luogo - msto; n punto
ziti, osnaziti, trti, oterti. n poco - bas nista, ri
V. Lisciare. malo. V. Punto.
Pulizia - cistoca, cistota. Punto, ag. da pugnere - ba-
Pulpito. V. Pergamo. dan, boden, uboden, nabo-
Pungolo - badalo, ajkaca. den, ubodnut.
Punibile - kazniv, pedpsav. Puntuale - tocan . vele v.
Punimento - kaznenje, pedp- veoma marljiv.
sanje. Puntualit - tocnost.
Punire - kazniti, pedpsati. Puntura - ubod, ubodac, ubo-
Punitivo - kazniv, kaznite- dak ; p. puntura contin. -
ljan, pedpsuc, pedpsavi. badanje.
Punizione - kazan, kazna, Pupillare - sirotinski, pupi-
pedpsa. larni; autorit pup. - siro-
Punta - spica, punta, rat, ert; tinska oblast, commissione
fatto a punta - spicast, si- pup. - sirotinski odbor v.
ljast, puntav,ratast, ratav, povrenstvo.
rtav. Pupillo (minore) - sirota, si-
Puntello - podpor, podpora, rotce, met. zakrilnik, za-
podpir, poduporka. kriljenik; pupilli - sirotead.
Punto , st. segno di posa Puramente - prosto, jedino.
nella scrittura - piknja; Purch - samo da, samo ako,
PUR 499 PUZ

jedino da, jedino ako. slabodusje , malodusnost,


Pure - vendar, sa svim tim, malodvstvo , malodusje,
nistanemanje, nistarnema- strasivost.
nje; p. solamente - jedino. Pusillanime - slabodusan,
V. Per. Anzi. Anche. malodusan, strasiv.
Finalmente. Pustola - prist, puhvica.
Purezza (di vino , metalli Putativo - drzan.
ecc.) - zgoloca, zgoljnost, Putire. V. Puzzare.
cistina, suhost, pukost. V. Putredine - gnjilad, gnjila-
Purit. Puro. vina,gnjnje, gnjiloca, gnji-
Purgante, st. - cistilo. lost, sagnjitje, trulost.
Purgare - cistiti, ocistiti, izci- Putrefare - gnjijati, sagnji-
stiti, snaziti, osnaziti, po- jati, gnjiliti, sagnjiliti, o-
snaziti, otrbiti, potrbiti. gnjiliti, zasmrdti se, za-
Purgatorio, st. - ocistnik, ci smradti se, otruliti, po-
stilo; ag. cistec, cistiteljan, truliti.
cistiv, ocistiv. Putta. V. Ragazza.
Purit (di costumi ecc.) - Puttana - kurba, kurva, blud-
cistoca, cistota, cistodus- nica, nepostenica.
nost, postenost, neuskvr- Puttaniere - kurbez, kurvez,
nost, neuskvrnivost, neu- bludnik, nepostenjak.
skvrnjenost, nevinost. Putto. V. Fanciullo.
Puro, netto - cist, neokaljan; Puzzo - smerdez, smrade,
p. casto - neporocan, ne- smrad, vonj, zlovonj.
prikoran, posten, neoskoer- Puzzare - smrdti, pahati,
njen; p. schietto - cist, vonjati, zlovonjati.
zgolj, suh, puk, nemsan; Puzzolente- smrdljiv,usmr-
puro oro - cisto (suho, djen, osnirdjen, zlosmra-
zgolje) zlato, vino puro - dan.
celo v. zgolje vino. Puzzore. V. Puzzo.
Pusillanimit - slabodusnost,
QUA 500 QUA
ltan.
Q. Quadrimembre - cetverou-
dast.
Qua, in questo luogo - ovd, Quadrimestre - cetveromsec.
ovdk, ovdka, u ovom me- Quadro, st. pittura - slika ;
stu, in qua - amo, ovamo, p. figura quadrata - cetve
semo; vieni qua - dojdi ronuglo, cetvorje; ag. p.
amo, per di qua - ovud, figura quadra - cetvero-
ovuda, di qua e di l - od stran, cetveronuglast.
v. t'z ove i od one strane, Quadrupede - cetoeronog, ce-
in qua e in l - simo i toeronogat, cetveronozan.
tamo. V. Qui. Quadruplicare - cetverostru-
Quaderna - cetoirica. citi.
Quadrangolare - cetveroku- Quadruplice - etoerostnican.
tan, cetverokutast, cetvero- Quadruplo - cetverostruk.
nugal, cetoeronuglat. Quaglia - prepelica.
Quadrangolo, st. - cetvero- Qualche, alcuno - nki.
kut, cetveronuglo. Qualcheduao - nki, koigod,
Quadrato, st. - cetvorina; ag. kigod, kogod; di qualche-
cetvrtin, cetvrtinast. duuo - cijigod.
Quadriennio - cetveroltje , Qualcuno V. Qualchedano. -
cetverogodiste. Quale, nome relat. - koj,
Quadrifronte - cetverocelast. koji, onaj koji; p. chi,
Quadriga - cetveroprezna chiunque - saki, svaki,
kola. pojedini; tale quale - ta-
Quadriglia - cetoorka. koi kakvi; p. a guisa che
Quadrilatero, ag. - cetvero- - tako da. kao, kosto, kan
stran, cetverobokast, cetve- sto, na nacin. V. Che.
rolicast; st. cetoerolicje, Qualit, maniera - nacin;
cetverokutje. p. natura condizione -
Quadrilustre - dvadesetero- narav, kakooa, kakvost,
QUA 501 QUE

znacaj; p. propriet - svoj- Quarantesimo - cetrdeseti.


stvo ; qualit personali - Quaresima - korizma.
osebna svojstva ; p. specie Quartale - tromsec; p. mi
- vrst, fela; uomo di qua sura - cetvrtalj.
lit - covk visokog sta Quartiere, quarta parte d' o-
lla v. znacaja. gni cosa - cetvrtina, ce-
Qualora -kad; p. ogni volta tvrt, frtalj; p. parte di
che - uvk kad, vazda kad, citt - odel grada v. msta;
svaki put kad, kadgod. p. abitazione - stan, konak,
Qualunque - svak, svaki, kuca dom, stanite, sta-
kcjigod mu drago, kakov- niliste , pribivaliste , obi-
god , kojigodr ; p. ogni taliste.
volta che - uvek kad. Quattordici - cetrnaest (gen.
Quando - kad, kada, kad- pi.).
no; da quando - odkad, Quattro - cetiri (nom. d.)
odkada, fino quando - quattro anni - cetiri lista.
dokad, dokada, da quando Quattromila - cetiri tisuce
in quando - kad ter kad, (hiljade, jezera).
od kada do kada, kad- Quattro tempora - kvatre,
kad, kadagod, kadgod. cetiri vrmena postna.
Quantit - kolikoca, kolicina; Quegli - on.
p. abbondanza - mnoztvo, Quelchessia - sto je je.
mnozina, stia. Quello - on, onaj, (ona, ono)
Qnanto - koliko, kolisno, taj (ta, to); di quel luo
kolicko; in quanto si ri go - onomstan, ondasnji,
ferisce - u koliko se od- di quella citt - onograd-
nasa. ski, quel medesimo - on
Quantunque - akoprem,prem- isti.
da, ako i; quantunque Quercia - hrast, cesvina.
poco - iole, ikoliko. V. Rovere.
Quaranta - cetrdeset. Querela, ti. - zalba., zaoba; -di
QUB 502 - QUI

nullit - zalba nistetnosti. utaziti, tsiti. V. Riposa


V. Denunzia. re. Fermare - Quitare.
Querelante, ti. - zalbenik. Queto - tih, miran.
V. Denunziante. Qui - ovde, ovdk, ovdka,
Querelare, va. accusare cri- u ovom mstu; da qui -
minal.Y. Denunziare,' np, odavde, odavle, odovud,
p. dolersi - zaliti se, tu- odovuda, odovd, odovl,
siti se, jadikovati se. fin qui - dovd, dovl,
Querelato, crina. V. Denun fin qui p. finora - dose-
ziato; riferib. ad oggetto le, dosl, dosad, do ovo
contro cui si si duole - ob- doba, do danas.
tuzen, ozaljen; querelato Quiescente, st. pocivnik, ag.
decreto - obtuzena odluka. pocivajuc.
Quesito, st. - staoka, zapit, Quiescenza - mir; soldo di
upit, pitanje; ag. p. ricer quiescenza - mirovina.
cato - pitali, upitan, tra Quietanza. V. Quitanza.
tten, zahtvan. Quiete - mir, pokoj, met. ti-
Questionare. V. Contendere. sina.
Questione. V. Contesa. Quieto. V. Queto.
Questo - ov, ovaj, ovi (ovo, Quime8tre - peteromsec.
ova); di questo luogo - Quinci, di qui - odavde,
ovomstan, ovdasnji , di odovde, iz v. od ove stra
questa citt - ovogradski, ne; per questo luogo -
questo stesso - ov isti, ovud, ovuda; quinci e quin
quest' autorit (la locale) di - ovde i ond, ovatno
- ova (ovdasnja, ovomst- i onatno, quinc' intorno -
na, ovogradska) oblast, okolo oviuh stranah. V.
(quella che parla) ova v. Perci.
ovostrana oblast. Quindi, di l, di quel luogo -
Quetamente - mirno, tiho. onud, odonud, odonamo,
Qu etare - umiriti, utaloziti, odonl, od onog msta; p. al-
QUI 503 RAG

trove - drugud, druguda, onoj okolici, onud okolo,


drugamo, u drugom msta. quivi medesimo - u is-
V. Perci. Dappoi. tom mstu, di quivi - o-
Quindicesimo - petnaesti. danle, odonud, od onog
Quindici - petnaest. msta.
Quinqaennio - petoltje. Quondam, defunto - pokojni,
Quinta, t. rana. - petka; umrsi, preminuvsi; Gio
quinta e terza - petka i vanni quondam Matteo -
tretka. Ivan pokojnoga Mata; p.
Quintessenza, estratto pi una volta - jedan put,
puro delle cose - cvt, p. jednom, jednoc, jedno; p.
perfezione - iverstnost, fu - bivsi, obstojavsi, pre-
izverstnoca. obstojavsi.
Quinto, num. ord. - peti; Quota - dl, dio, iznesak;
a,v.peto; et. p. quinta par quota parte - iznesni dio.
te - peti dio v. dl. Quotidianamente V. Gior
Quintogenito - petorodjen. nalmente. Continuamente.
Quintuplicare - peterostruciti. Quotidiano. V. Cotidiano.
Quintuplicato - peteroguban,
peterostrucan.
Quintuplo - peterogub, pe-
terostruk.
Qnitanza - namira. R.
Qnitare - uciniti namiru.
Quivi, in quel luogo - on Rabbia - jad, jed, jid, go-
d, ondka, onamo, tomo; ropad, bsnoca, Menilo.
p. allora - onda, u onom Rabbioso -jadan, jadljiv, go-
slucoju; p. da poi - na- ropadan,bsan.V^Idrofobo.
kon toga, pak, potl v. Rabbuffo - ostro ukorenje,
posl toga, zatim ; p. qui izmkanje.
vi vicino - u okolici, w Raccapriccio - trepet, uz
RAC 504 RAD

drhtanje, uzdrhtjenje, uz- Racconciare - popraviti, na-


trepetanje. praviti, ponapraviti, ruci
Racchiudere. V. Chiudere. niti, ponaciniti, okrpati,
Contenere. okrpiti, pokrpati, zakr-
Raccogliere - brati, birati, pati.
pobrati, pobirati, sabrati, Raccontare, va. , povdati,
sabirati, nabrati, nabirati, pripovdati, praviti, prav-
kupiti, skupiti, nakupiti, ljati, kazati, kazivati, pri-
skupljati, sakupljati , na- kazati. V. Rappacificarsi.
kupljati; p. mietere - it Racconto, il raccontare -
ti, pozeti, nazeti. povdanje , pripovdanje,
Raccolta (delle derrate) - pravenje, pravljenje, ka-
zetva, (delle varie scrit zanje, kazivanje, prikaza-
ture) sbirka; p. atto del nje; p. cosa raccontata -
raccogliere - branje, bira- povdka, pripovdka.
nje, pobranje ecc. V. Rac Radamente. V. Raramente.
cogliere. Raddolcire - osladiti, po-
Raccomandare, va. - prepo- sladiti, razsladiti; p. mi
ruciti, priporuciti, prepo- tigare - ublaziti, met. osla
rucavati; p. affidare - diti, polaksati, ulahkotiti;
povriti, povravati ; p. raddolcire il rigore - ubla
attaccare, appendere, le ziti strogost.
gare - prilpiti, zavisti, Raddoppiare, crescere del
privezati;n\.preporuciti se. doppio - podvostruciti, po-
Raccomandazione - pripo- dvojiti, raddop. le forze
ruka, preporuka, preporu- - podvostruciti sile.
cenje, priporucenje, prepo- Raddrizzare - poravnati, iz-
rucavanje, ecc. V. Racco ravnati, sravnati. V. Rior
mandare; tassa di racco dinare.
mandazione - preporuc- Radere, levare il pelo col
bina. rasojo - briti, britnati,
RAD 505 RAG

brijati, obriti, obritvati, o- dvicina, dkla, cura, go-


brijati; p. cancellare ra licina.
schiando - izstrugati, str Ragazzaglia - dcina, dca-
gati, izstrgati, p. togliere ria, dcurlia.
colla rasiera il colmo - Ragazzo - dcak, dcko fan-
rasati. V. Barba. tic. V. Fanciullo.
Radicchio - radi, zutenica. Ragghiare, ragliare - trubi-
Radicale, ag. - kornit. ti, tuliti, revati.
Radice - zila, zivalj, korn. Raggio, splendore d' un cor
Radunanza - skupstina, sdru- po lucido - zrak, zdrak;
zenje. p. periferia - okolis, po-
Radunare, va. skupiti, po- drucje, okrug, okruzje; rag.
kupiti, spraviti, spravlja- giudiziale - sudbeni oko
ti; vn. skupiti se, spravi lis (podrucje).
ti se, sastati se, sdruziti se. Raggirare va. ingannare -
Rafforzare - objaciti, okrpi- varati, hiniti, okolisati,
ti, otvrditi, priutvrditi. pletkati, spletkati, pletka-
Raffreddare, va. - hladiti, riti, guzvati guzvariti; np.
ohladiti, prohladiti, raz- p. avvolgersi intorno -
hladiti, ostudeniti; vn. e setri se, sviati se, obavi-
np. divenir freddo - o- ti se, obaviati se, obraca-
hladiti, ostinuti, ustinuti, ti se, okretati se, vrtti.
pristinuti, postudeniti, o- Raggiratore - pletkar, splet-
hladiti se, tiahladiti se, nam- kar, zapletalica, spletka-
rti se, ozebsti. vac, guzva, guzvar, okoli-
Raffreddore - nahlada, na- saoc, varalica, slpac.
zeba, nazeb, namor. Raggiro - pletka, spletka,
Raffrenare - pridrzati, uz- zapletka guzvaria, okoli-
drzati, uzpregnuti, zau- sanje, hinba, himba, hin-
staviti, obuzdati. benost, prevara.
Ragazza - dvojka, dvica, Raggiognere, arrivare - do-
RAG 506 RAL

seci, doteci, dostici, doter- v. iz razloga (uzroka); p.


cati (koga). V. Conse diritto - pravo; tu hai ra
guire. gione - ti imas pravo, per
Raggiugnimento - dosezenje, questa ragione - stoga, za-
dotecenje, dotrcanje, dosti- to,porad toga, poradovo-
gnutje. V. Conseguimento. ga, per qual ragione ? -za-
Ragguagliare, va. ridurre al sto zbog cesa ? za koji u-
pari - jednaciti, izjedna- zrok ? a ragione di due fio
citi. V. Paragonare; np. rini il centinajo - po dva
p. informare - obznaniti, forinta svaka stotina. V.
do znanja slaviti, priobci- Giurisdizione. Titolo.
ti, povdati, praviti. Prova.
Ragguaglio, proporzione - Ragionevole -pravedan, pra-
razmrje, razmr, razmra; vican, razlozan, razlott,
p. avviso, notizia - obzna- razboran, razborit.
na, obznanjenje, priobcenje. Ragionevolezza - praved-
V. Pareggiamento. nost, pravicnost, razloz-
Ragguardevole - ugledan, nost, razlozitost, razbor-
cnjen; ragguardevolissi nost, razboritost.
mo - veleugledan, ecc. Ragionevolmente - praoe-
Ragionamento - razgovor, dno, pravicno, razlozno,
razgovaranje, razlozenje. razlozito, razborno, razbo-
Ragionare V. Discorrere. rito.
Ragionateria (autorit) - Ragioniere - racunar, ra-
racunovodstvo. cunovoditelj.
Ragione, facolt per cui si Raglio - trubes, tulenje, re-
discerne il vero dal fal vanje. V. Asino.
so ecc. - razum, razbor, Ragnatela - pancina.
razborje, razborstvo, um; Ragno, insetto - pauk.
p. cagione - uzrok, raz- Rallegramento - uzveseljenje,
log ; pella ragione - zbog uzradovanje.
RAL 507 RAP

Rallegrare, va. - veseliti, pun granzh v. kitah.


uzveseliti, radovati, uzra- Romoso V. Ramoruto.
dovati; np. veseliti se, ra Rampogna - ukorenje, kara-
dovati se. nje, karnja, izvikanje, za-
Rame - bakar, md crlje- zor.
ni ; moneta di rame - Rampognare - ukoriti, ka-
bakreni novac. rati, izvikati.
Ramicello - kitica, granica, Rampone - drakmar.
hvojka, hvoja. Rana - zaba.
Rammarico - tuga, zalost, Rancore - omraza, mrznja.
tugovanje, zalba, zaoba. Randello - batina, stap, scap.
Rammemorare, va. - dos Rango, ordine - red; p. gra
titi, domislti, spomenuti; do - cast, dostojanstvo.
np. stiti se, dostiti se, Rantolare - hropiti.
spomenuti se, domislti se. Rantolo - hropac.
Rammemorazione - scanje, Rapa - ripa, repa, dim. ri-
dostjenje, domisljenje. pica, aum. ripina.
Rammentare V. Rammemo Rapace -grabezan, grabezljiv,
rare. razbojstven, razbojnicki.
Ramo (d'albero) grana, ki- Rapacemente - grabezno,
ta; ramo tagliato - ogra- grabezljivo, razbojnicki.
nak ; p. rimas. dei rami Rapacit - grabezljivost, gra-
tagliati - kastrotine, okas- beznost.
trci , oIiiske, okresine ; Rapidit - hitrust, silnost,
staccare il ramo - oceh- silnoca, hrlost, naglost.
nuti granu; p. parte di Rapido - hitar, silan, hri,
nn alveo, strada ecc. - nagal.
grana, trak, odl; ramo Rapina, furto violento ti. -
giudiziario - sudbena gra razbojnictvo , razbojstvo,
na v. struka. grabez,grabeznictvo; p.cosa
S
Ramoruto - granast, kitast, rapita - odor, odora, pln,
RAP 508 RAR

plna. V. Omicidio. rappresenta - zastupnik,


Rapinare - grabiti, pograbiti, predstavnik , namstnik ;
barati, poharati , guitti, p. commediante - igralae.
trati razbojnictvo. Rappresentanza - zastupnic-
Rappacificare, va. umirti, tvo , zastupstvo , zastup,
pomiriti; np. umiriti se, zastupanje ; - civica - grad-
pomiriti se, met. porazu- sko v. gradjansko zastup-
miti se. nictvo.
Rappattumare V. Rappaci Rappresentare, condurre alla
ficare. presenza - predstaviti ,
Rapportare, riferire - izv- predstavljati; p. mostrare
stiti, izvstjivati, obavstiti, kazati, pokazati, prikazati,
obznaniti, do znanja sla prikazivati , predociti; p.
viti, priobciti, prijaviti; fare le veci d' un altro -
rapp. umilmente - pokor- ",astupati ; p. recitar com
no izvstiti; p. esporre p. media ecc. -predstavljati,
maliz. ecc. ci che si igrati. V. Descrivere.
visto ecc. - praviti, po- Rappresentazione -predstav-
vdati, napuniti use. ljanje. V. Teatrale.
Rapporto, relazione - odno- Raramente - redko, kadkad,
saj, odnosenje, razmr, raz- malo putah, malokrat, red-
mrje ; td. p. conto che al kokrat, ne cesto, kad ter
cuno rende altrui di una kad.
cosa affidata - izvstje; rap. Rarefare - razredkati.
uffizioso - sluzbeno izvstje, Rarefazione - razredkanje.
- suppletorio - dodatno Rarit, di raro - redkoca,
v. naknadno izvstje, ras redkost; p. cosa rara ,
segnare il rap. - podn- redka (neobicna, izvanred-
ti v. podastrti izvstje. V. na) stvar, osobitost, neobic-
Nota. nost, jedinstvenost.
Rappresentante, che o chi Raro, ag. contrario di denso
RAS 509 RAT

- redak; p. non comune - ti, podioziti, predloziti,


neobican, redak, izvanre- predlagati, podastrti, po-
dan. V. Singolare. dastirati; p. comparire -
Raschiare - strgati, strugati, predstaoiti se, doci. V.
ostrgati, ostrugati. Restituire. Uniformarsi.
Raschiatojo, strum. p. ra Rastello, steccato posto d'in
schiare - strgulja, strgal- nanzi alle porte delle for
nica. ' tezze - obrana, ograda;
Raschiatura, il raschiare - p. strumento col quale si
strganje, struganje, ostr- scevera la paglia dai sas
ganje, ostruganje; p. ma si ecc. - grablje.
teria, che si leva raschian Rata - obrok, dl, dio. V.
do - strugotine, ostrugotine, Brano.
ostrurne. Ratifica, ratificazione - po-
Rascia - sukno debelo, sukno. tverda, potordjenje, odo-
Raso, st. seta - raz, lastiva brenje.
svila; ag. di radere - bri- Ratificare - potvrditi, odo-
tvan, brijan, brijen, obri- briti.
tvan, obrijen, obriven. Rato, ag. confermato - po-
Rasojo - britka v. britva bri- tordjen, odobren.
jatna. Raito, st. V. Rapina ; p. ra
Raspa - raspa, durpia. pimento - otmica ; p. gros
Raspare, raschiar la terra so topo - hrt; ag. p.
coi pie d' innanzi - pre veloce - hitar, brzan, ber-
ati v. perljati nogama; p. zooit; p. rapito - otmen,
adoprar la raspa - raspati, pograbljen; av. p. veloce
durpjati. mente - hitro, brzo; p.
Raspatojo - grebulja. subitamente - odmah, na-
Rassegnare, va. consegna mah, dilj, udilj, bezod-
re - predati, izruciti; td. vlacno.
p. sottomettere - podn- Rattristare, va. - ozalostiti,
RAV 510 REA

ozalostiviti, ozaliti, razzo roketa.


liti; np. postati zalostan, Razzolare, vn. - preati, iz-
razzaliti se, ozalostiti se. precati, ceprljati, izceplr-
Ravanello - rokvica, rotkva, ljati; va. p. cercare con
andrkva. curiosit -ceprljati, prei-
Ravvedersi - osvstiti se, skati, iztraziti, preobraati.
doci u sebi, spoznati svo- V. Indagare.
ju krivnju, poboljsati se. Re - kralj.
Ravvisare - poznati, pripo- Reagire - uzdlati, uzdla-
znati, spoznati , poznati vati.
na obraz v. na lice ; p. Reale, ag. di re - kraljev,
avvertire - opaziti. V. kraljevski; reale maest -
Immaginarsi. kraljevsko velicanstvo ; p.
Ravvivare V. Avvivare. schietto, verace - prav,
Ravolgere, va. omotati, smo- pravedan, izkren ; p. che
tati, samotati -obaviti, opa- riguarda cose, e beni -
sati; np. p. aggirarsi - stvaran, - diritto reale -
ici na okolo, klatiti se, stvarno pravo; scuolareale
skitati se, svertati se; p. realka, realna uciona ; st.
avvolgersi intorno. V. p. moneta spagn. - real.
Raggirarsi. Realit, esistenza vera di
Raziocinio V. Criterio. checchessia - bitnost, ob-
Razione V. Porzione. stojanost; sl. p. bene sta
Razza. V. Generazione ; p. bile - stvarnost ; inscrizio
razza di cavalli ecc. -skot, ne delle realit fondali -
skotina ; p. pesce razza - upisanje stvarnostih grun-
kamenica; p. raggio della tovnickih; p. grado di re
ruota - kriz. - kraljestvo.
Razzo, di luce - zrak, di Realizzare. V. Eseguire. Ef
ruota V. Razza ; p. sor fettuare.
ta di fuoco artific. roket, Realmente - do istine, za ista,
REA 511 REC

za isto, zbilja, za sprave, okruti ; ag. p. che riceve


upravo. - primajuci.
Realt. V. Realit. Reciprocamente - uaajamno,
Reame. V. Regno. uzajemno, zamniteljno, me-
Reato, colpa - krivnja, kriv- djusobno.
da, krivica, krivina ; p. Reciprocit, reciprocanza -
fallo - zlocin , zabluda, uzajamnost , uzajemnost ,
zahod, grh. zamnitost ; norma di re-
Reaziouario, st. - uzdlanik, cip. - uacelo zamnitosti.
reakcionar ; ag. uzdlatan, Reciproco - uzajaman, uza-
reakcionaran. jeman, zamniteljan^medju-
Reazione - prevlada, uzd- soban; fede recip. - uza
lovanje, reakcia. jemno povrenje, recip. co
Recedere - odstupiti, odu- intelligenza - medjusobno
stati. sporazumljenje.
Recedimento - odstupljenje, Recisione - presk, prescenje.
odustanje. Reclamare, protestare altam.
Recente. V. Nuovo. - svetcano prosvdati, ogra-
Recentemente - od mala, od diti se; p. richiamarsi -
malo vrmena, iz nova, u prizvati se, pozvati se. V.
najnovije doba. Rivendicare. Querelarsi.
Recepisse - primka, predat- Reclamazione, il protestare
nica, urucnica; recep. di - prosvdanje, ogradjenje.
ritorno - povratnica. V. Reclamo. Querela.
Recidere, tagliare - preseci; Reclamo, sl. - priziv, priziv-
p. togliere, levare - uki- nica, pozov, pozovka, po-
nuti , prekinuti , dignuti, zovnica. V. Rivendica
dici. zione.
Recinto - zatvor, ograda. Reclusione. V. Prigionia.
Recipiente, st. - sud, posuda, Recluta, arrolam. di soldati
okrut, recipienti - posudje, - iovacenje, unovacenje; p.
f
KEC ._ 512 REG

soldato arrotato - novak. Referato - izvstilo, referada.


Reclutamento - novacenje, u- Referendario - izv-stitelj, iz-
novacenje, kupljenje v. po- vstnik. V. Spia.
biranje novakah. Referente. V. Referendario.
Reclutare - unovociti, kupiti Refettorio - blagovalilte, ob-
(spravljati, pobirati) no- dvaiiste.
vake. Regalare - darovati, darivati,
Recognizione - pripoznanje, pokloniti, prikazati (konnt
izpoznanje. V. Ricom sto), nadariti (koga cim).
pensa. Regalia - kraljevnina, kra-
Recriminare - protuokrimti. ljeonica, kraljevno v. kra-
Recriminazione - opetovano jevsko pravo.
nastavljenje iztrage; p. ac Regalmente - kraljevski, oe-
cusa dell' accusato contro licanstoeno.
l' accasatore - protuokriv- Regalo - dar, poklon, pri-
ljenje. kaz, uzdarje.
Redattore - urednik , ucred- Reggente, ag. che regge -
nik ; red. responsabile - vladajuci ; st. chi fa le veci
odgovorni urednik. del re - namstni vladar;
Reddito. V. Rendita. p. direttore - ravnatelj.
Redento, ag. - odkupljen, iz- Reggenza, st. vlada - vlada-
bavljen, oslobodjen. rije - vladarstvo; reg. bana
Redentore - odkupitelj , od- le - banska vlada.
kupioc, izbavitelj. Reggere, sostenere - drza-
Redenzione - odkup, odkup- ti, uzdrzati ; p. resistere
ljenje, izbavljenje, oslobo- alla forza - obdurati, bo
djenje. riti se, odolti sili; p. go
Redigere. V. Compilare. vernare - vladati, uprao-
Redimere, riscattare - odku- ljati, ravnati, kormiliti,
piti, izbaviti; p. liberare kormilovati, kormilasiti. V.
- osloboditi. Soffrire. Sostentare.
REG 513 REG

Reggia, e regia - kraljevski ne o corde negli stru


dvor, kraljevski dom. menti musicali - glasbo-
Reggimento, governo - u- mna; p. registro degli
prava, vlada, upravljanje, orinoli - vrmenovladcic,
vladanje ; p. corpo di sol vrmenik. V. Quota.
dati - pukovnija ; di reggi Regnante, ag. - vladajuci ;
mento - pukovnijski, pu- st. p. monarca - vladar,
kovnicki ; reg. di cavalle vladac, kralj.
ria - pukovnija konjani- Regnare - kraljevati ; re
kah. V. Sostegno. gnando - kraljujuci.
Regia - uprava, upravitelj- Regno - kraljestvo, kralje-
stvo. vina; p. corona - kruno-
Regicidio - kraljoubojstvo. vina; p. Stato - drzavu ;
Regina - kraljica. lo stema del regno - kra
Regio - kraljevski, kraljevni. ljevski gerb.
Regione. V. Paese. Regola, norma - provilo,
Registrante, st. - upisivaoc, pramlnik, red, naceto; p.
registrant. regola fratesca - zakon
Registrare - upisivati, upi- fratarski.
savati, registrirati. Regolamento, ordinamento
Registratura (uffizio) - upi- fatto con regola - uredje-
sara, upisarnica, registra nje ; p. ordini e leggi che
tura. V. Registrazione. si prescrivono - propis,
Registrazione, il registrare zakon; regol. di procedu
- upisanje, upisivanje, u- ra civile - gradjauski po-
pisavanje, upisarenje, re- stupnik.
gistriranje. Regolare, va. dar regola d'o
Registro, libro in cui sono perare - rediti, urediti,
annotati gli atti pubblici upraviti, upravljati rav-
- upisnik, upisovnica, re- nati, vladati; ag. di re
gistar ; p. ordini delle can gola - redocit, pracilan ;
33
REG 514 REL

p. composto degli ordini Relativamente - odnosno, do


religiosi - redovnicki. V. tiamo, u pogledu, glede, sto
Clero. se tice (cesa).
Regolarit - pravilnost, pra- Relativo, ag. - odnosan, do-
vilnoca, urednost, tocnost. tican.
Regolarmente, secondo la Relatore - izvstitelj, izvst-
regola - pravilno, uredno, nik.
redovito, tocno ; p. per Relazionare. V. Riferire.
l'ordinario - navadno, po- Relazione, narrazione -pov-
lag navade v. obicaja, danje, pripovdanje, prav-
obicno, u nacelu. ljenje, kazanje, kazivanje,
Regolato - uredan, pravi- prikazivanje, izostjenje ;
lan, redovit. p. convenienza di pi co
Regresso, ritorno indietro - se fra loro - odnosaj, od-
povratak, odvratak; p. con nosenje, razmrje, razmr.
trario di progresso -naza- Relegare V. Esiliare ecc.
dak, nazadba; p. facolt di Religione, culto alla divinit
rivalersi contro altrui di - bogostovje, vra, vro-
checchessia - zavrata ; izpovd, v.roizpovdanje ;
diritto di reg. - pravo zav- relig. cattolica -katolican-
rate. sko vroizpovdanje ; p.
Reit - krivica, krivnja, kri- scienza dei doveri ecc.
vina, krivda ; correit - verso Dio - vrozakon,
sukrivica, sukrivnja ecc. vronauk. V. Fede.
Reiterare - ponoviti, ponav- Religiosamente, con reli
ljati, opetovati, opetova- gione - bogostovno, po-
no uciniti. bozno, bogomoljno ; p. con
Rejezione - odbacenje, zaba- esattezza scrupolosa - vr
cevje, odbijenje, odvrzenje. no blagovrno.
Rejudicata - pravomocnost, Religioso, st. - redovnik,
pravomocna stvar. svetjenik; ag. che ha re-
REL 515 REP

ligione - pobozan, bogo- Renitente, st. - tverdokorac,


moljan, bogobojan, bogo- tvrdoumnik, opornik, n
Ijuban, bogodusan, blago- pornik ; ag. tverdokoran,
vran, vran. tvrdouman, oporan, upo-
Reliquia, avanzo - ostanak, ran.
ostatak ; p. reliq. d'un san Renitenza - opor, opornost,
to - moci. upor tvrdokornost, tvrdo-
Reluizione - odkupljenje. umnost, protivljenje.
Remare - voziti ; p. notare Reo, st. - krivac; ag. kriv,
plivati, pioviti. krivican; correo - sukri-
Remata - zavozenje ; dare vac, sukrivican; reo del
una remata - savoziti. crimine di furto - kriv
Rematore - vozac. zlocina kradnje, farsi reo
Reminiscenza - spomen, spo- - krivim se uciniti.
mena. Repellere - odbaciti, odbiti,
Remissione - odpuscenje, odvrci.
oprostenje. Repentemente - naglo, izne-
Remo - vesto ; a remi - na nada, nenadno.
vesla. Repentino - nagal, nenadan.
Remoto - dalek, odaljen. Reperibile - najdiv, pronaj-
Rendere, restituire - vra- div.
titi, vratjati, povratiti, Reperire - naci, pronaci.
odvratiti, vrnuti, povr- Repertorio - nasastnik, po-
nuti; p. fruttare - hita- traznik, kazalo.
tt, bacati, placati, uplo- Replica si. - opetka, protu-
diti, uroditi, rend. i con odgovor , ( s. com. ) o-
ti - poloziti (polagati) ra- petka, panava, ponovlje-
cune. nje; avversaria rep. - pro-
Rendimento V. Resa. tivna opetka.
Rendita - prihod, dohod, do- Replicare - opetovati, opet-
hodak, prihodak. kovati, protuodgovoriti (s.
REP 516 RES

com.) opetovati, ponoviti, Requirire - zaiskati, zaino-


ponavljati, opetovan) uci- liti, potraziti, pozoati.
niti. Requirito, ag. - zaiskan, za-
Replicatameote - opetovano, moljen, potrazen, pozvan;
opetno, iznova. autorit requirita - zai-
Reprensibile - ukoriv. skana oblast.
Reprimere - uzderzati, pri- Requisito, st. - potrbtina,
drzati, uzpregnuti, uipre- potrboca, potrbnost ; re
ci, potisnuti, pritisnuti. quisiti di cancelleria - pt-
Reprobo, maligno - zloban, sarnicke potrbstine. V.
zlocudan, opak ; p. dan Requirito.
nato - odsudjen v. osudjen Requisitoria - zamolnica, za-
na v. u muke paklene, iskanica, pozivnica,dopis;
osudjen za uvke. requig. d'arresto - tra-
Repubblica - skupovlada, lica.
skupovladarstvo , skupo- Requisizione - potrazba, po-
vladanje, skupnovladanje. trazenje, iskanje, zaiska-
Repubblicano , ag. - skupo- nje, zamoljenje, pozvanje.
vladan, skupnovladan ; st. Resa, dedizione - podanje,
skupovladac , skupnovla- podajenje ; riferib. a conti
dac. - polozenje, polaganje ;
Reputare, tener in conto - resa di conti - polozenje
ceniti , procniti, stovati, racunah.
postovati, castiti; p. es Rescissione, tagliamento -
sere d' opinione - iemti, prescenje, odkrojenje; p.
seeniti, mislti; p. stimar annullazione - unistenje.
si - mislti, suditi, dr- Rescritto - odpis.
zati, drzati se; io mi Rescrivere - odpisati. V. Co
reputo un uomo - ja dr- piare.
zim sebe za covka. Residente - pribivajuci, sta-
Requie - pokoj, mir. nujuci.
RES 517 RES

Residenza (citt capit.) - Responsabilit - odgovornost,


glavni v. stolni grad. V. corresponsabilit - suod-
Dimora. govornost ; sotto resp.
Residuo - esternak, ostatak, personale - pod osobnu
zaostatak. odgovornost.
Resina - smol, razina. Responsiva - odgovor, odgo-
Resistenza. V. Ostacolo. varajuci list.
Resistere - obdurati, odolti, Restanza. V. Resto.
opirati se, oprti se, u- Restare, avanzare - ostati,
pirati se, uprti se, pro- ostajati, izostati, ostanuti,
tiviti se, protivljati se. zaostanuti; p. cessare -
Respiciente st. - nadglednik. prestati. V. Fermarsi.
Respingere - odbaciti, zaba- Restaurare - popraviti, poiz-
citi, odbiti, uzbiti, odri- praviti, naciniti, prenaci-
nuti, odhititi, odvrci, od- niti. V. Supplire. Ammen
goniti; p. spingere - ri dare.
nuti, rivati; respingere Restauro. V. Ristoro.
1' assalto - odbiti nasert, Restituire - vratiti, vracati,
odjurisiti. povratiti, odvratiti, uz-
Respirare - dihati , disati, vratiti, vrnuti.
odihati, odisati, odahnuti, Restituzione - povrata, po-
odihivati, phati. vratak, vrnutje, povrat-
Respirazione - dihanje, di- jenje ; rest. in intero -
sanje, odihanje, odisanje, povrata , u prvasnjem
odihivanje, odahnenje, p- stanju.
hanje. Resto - ostanak, ostatak;
Respiro - dih, dah, odihaj, del resto - u ostalom,
odiha, odah, puh, ph. vendar.
Responsabile - odgovoran ; Restringere - stisnuti, sti-
corresponsabile - suodgo- skati, skratiti, speti; restr.
nei limiti - ograniciti.
RES 518 REV

Restrizione - ogranicenj, nati, poravnati; sl. po-


stega. tverditi.
Retaggio - bastina, ostav- Rettificazione - poprava, po-
stina. pravak, izpravak, pobolj-
Rete, strum. da pigliar pe sanje, prenacimba, izrav-
sci - mrza. V. Insidia. nanje, poravnanje, sl. po-
Retenzione - priderzanje. tvrda, potvrdjenje.
Reticenza - zamucanje, za- Rettitudine - pravednost ; p.
mucenosl. dirittura di linea - ravnost,
Retribuire - naknaditi, na- ravnoca.
graditi, naplatiti. Rettore - ravnatelj.
Retribuzione. V. Ricom Rettorica - krasnoslovje.
pensa. Rettorico st. - krasnoslovac ;
Retro - zad, zada, natrag. ag. krasnoslovan.
Retroattivo - natrazan, na- Reuma - nahlad, nahlada,
trazki; legge retr. - na- namor.
trazki zakon. Reumatico - nahladan, na-
Retrocedere, vn. tornare moran.
indietro - vratiti se, po- Reumatismo. V. Reuma.
vratiti se; va. p. cedere Reverendo - postovan, po-
altrui quello che ci a- tujen ; molto rever.
veva ceduto - vratiti, po- mnogopostovan , velepo-
vratiti, vrnuti, ustupiti. stovan.
Rettamente, per linea retta Reversale - uzpisje, protupu,
- ravno; p. con ordine - odmna, odmnka.
uredno, redovito ; p. giu Revidente. V. Revisore.
stamente - pravedno. Revisionale - previdan ; atto
Rettifica. V. Rettificazione. rev. - previdni spis, ri
Rettificare - izpraviti, po- corso revis. - previdni i*-
praviti, ponapraviti, po- tok, gravame revis. pre-
boljsati, prenaciniti, izrav- vidna tegoba, risposta
REV 519 RIC

revis. - previdni odgovor. kati, odskakivati, poska-


Revisione ti. - previd; e- kati, poskakivati.
straordinaria revis. izvan- Ribalzo, il ribalzare - od-
redni previd, giudizio su skocenje, odskakanje, od-
premo di revis. - vrhovni skakivanje, odskacenje. V.
previdni sud; p. disami Riflessione.
na - pregledba , pregleda- Ribassare. V. Diminuire.
nje, razvidjenje. Ribasso - popust, sputak;
Revisore - preglednik, pre- rib. del prezzo - popust
gledatelj ; revis. dei mor cne.
ti - mertvar. Ribattezzare - prekrstiti,
Revoca - opozvanje. k'erstiti iznova.
Revolver - revolver, okritas. Ribeba, antica chitarra a
Rezza - mrza. tre corde - gingara.
Rezzo, ombra - hlad. V. Ribellare, va. - buniti, uz-
Freddo. Bujo. buniti; vn. uzbuniti se,
Rialzare - podignuti nanovo odmetnuti se.
v. iznova. Ribelle - odmetnik, buntovnik.
Riassumere - ponoviti; riass. Ribellione - odmetnictvo, od-
il processo - iztraziti iz metnutje, buna, uzbuna.
nova, ponoviti (probuditi, Ricamare - vesti, cifrati v.
izbuditi) iztragu. nacifrati iglorn.
Riassunzione - ponova, po- Ricambio - odmna, odplata,
novljenje , novo izvidje- odplatilo.
nje (iztrazenje eccj Ricamo - vez, vezenje, ci-
Ribalderia. V. Scelleratez franje; rie. a varj colori
za ecc. - sarilo.
Ribaltare - prevenuti, pre Ricapitolare - uzglaviti, slo-
valiti, prevalgati, prevrci, ziti v. ponoviti u kratko
prekopititi, prekobaciti. (na kratko).
Ribalzare - odskociti, odska- Ricapitolazione - uglavak,
RIC 520 RIC

zaglavak, zaglavljenje, o- coglienza - prijetak, pri-


petovanje, skup, slozba. jetje.
Ricavato - izvadak (di cosa Ricevitore - prijetnik, pri-
venduta come sopra, e) maoc, primalac, primitelj;
dobitak. ricevitore steurale - po-
Ricavo, rendita - izvadak, reznik.
dohodak, dobitak , pro- Ricevitoria. V. Esattoria.
bitak. Ricevuta - prijetnica, prim-
Riccamente - bogato, bo- ka, urucnica; p. quitanza
gatski, blagovito. - namira.
Ricchezza - bogastvo, bogat- Richiamare, chiamar di nuo
stvo, bogatia, blago, i- vo - zvati v. pozvati na
manje blagovitost. novo v. iznova ; p. rivo-
Ricciuto - rud, rudan, rudast, care - opozvati, opozivati.
kokorav, kudrav. Richiedere, chiedere di nuo
Ricco - bogat, bogatan, mo- vo - pitati iznova v. na
gu, moguan, blagovit. novo; p. chiedere - pitati,
Riccone - bogatas. iskati, zaiskati, traziti, po
Ricercare - traziti v. iskati traziti, eahtvati , moliti,
nanovo, traziti, potraziti, umoliti, prositi.
iskati, iziskati, iziskivati. Richiesto - pitan, iskan, za-
V. Investigare. iskan , trazen , potrazen,
Ricetta - prepiska ; rie. me zahtvan, moljen, umoljen.
dica - lcnicka prepiska. Richiesta, domanda fatta con
Ricevere - primiti, primati, premura -potrazba,potra-
priimati, prijeti, uzeti, uzi- zenje, zaiskanje, zahtv.
mati, uzimljati, vazimati. Ricognizione, il riconoscere
Ricevimento, il ricevere - - priznanje, pripoznanje,
primljenje, primanje, prii- spoznanje, izpoznanje. V.
manje, prietje, uzetje, uzi- Tributo. Censo. Ricom
manje, vazimanje; p. ac pensa. Disamina.
RIC 521 RIC

Ricominciare - poceti iznova nje, izpoznanje. V. Penti


v. nanovo. mento. Ricompensa. Con
Ricomparire - kazati se, pri- traccambio.
kazati se ecc. (V. Compa Riconquistare - osvojiti v.
rire) iznova v. nanovo. posvojiti nanovo v. iznova.
Ricompensa - nagrada, na- Ricopiare - prepisati nanovo
darenje , naplatjenje. V. v. iznova.
Mercede. Ricoprire - pokriti nanovo v.
Ricompensare - nadariti, na- iznova. V. Coprire. Oc
graditi, naplatiti. cultare.
Ricompera, il comprare di Ricordanza - spomena, uspo-
nuovo - nazadna kupnja ; mena.
p. riscatto - odkup, od- Ricordare, va. ridurre a me
kupa, odkupljenje. moria - spomenuti, stiti,
Ricomperare, comperare di dostiti, domislti ; p. far
nuovo - prekupiti, kupiti menzione - pomenuti, spo
iznova, met. odkupiti. V. menuti, napomenuti, uspo-
Redimere. menuti ; p. avvertire - opo-
Riconciliare. V. Pacificare. menuti; np. ricordarsi -
Riconoscente. V. Grato ecc. domislti se, spomenuti se,
Riconoscere, ravvisare - po- spominjati se, stiti se, se
znati, pripoznati ; p. arri cati se , pametiti, pamtiti.
vare a conoscere - pripo Ricordo, il ricordarsi - spo-
znati, priznati, spoznati, minjanje, sanje, senje,
izpoznati ; p. mostrarsi pamtenje, pantenje ; p. av
grato - spoznati (koga). vertimento - opomena, na-
V. Distinguere. Riguar pomena. V. Ricordanza.
dare. Esaminare. Ricorrente, st. 11. - utocnik,
Riconoscimento, il ricono utoitelj ; ag. p. che di
scere - poznanje, pripo- quando in quando ritorna
znanje, priznanje, spozna- - prihodeci, dohodei.
RIC 522 RIF

Ricorrere, vn. (contro un ridere - smijanje, nasmija-


decreto) - uteci se, uloziti nje, posmijanje, posmha-
(podnti , predati) utok ; vanje.
ricor. al foro superiore - Ridestare - proluditi, zbudi-
uteci se visjoj oblasti. V. ti, izbuditi, met. ozivti.
Correre. Ridicolo - smsan.
Ricorso, ti. - utok; temera Ridicolosamente - smsno.
rio ricorso - obstni utok Ridonare - pridarovati, da-
v. utok iz obsti ; il ricor rovati iznova v. nanovo.
rere - utecenje, ulozenje Ridondare, abbondare - obi-
(podnesenje, predanje) uto- lovati; p. venire di con
ka. V. Interporre. seguenza - izhoditi, izha-
Ricostruire - pregraditi, gra djati, dolaziti, izvirati.
diti (zagraditi, zidati, za- Riedificare. V. Ricostruire.
zidati) nanovo v. iznova. Rieleggere - izabrati (oda-
Ricucire - presiti, siti nanovo brati, imenovati, naimeno-
v. iznova. vati) nanovo v. iznova.
Ricusa, rifiuto - uzkrata, uz- Riempire - napuniti nanovo
kratfenje, nehtnje, odricaj, (iznova, opet, sopet), na
odricanje, odrinba, odklon. puniti, napunjivati.
V. Eccepimento. Rifabbricare. V. Ricostruire.
Ricusare - kratiti, uzkratiti, Rifacimento - naknada, od-
uzkratjivati, nehtti, ustru- steta. V. Indennizzo.
cati se, ustrucavati se, od- Rifare, fare di nuovo - prici-
kloniti. V. Rifiutare. niti, prenaciniti, preraditi,
Ridere, vn. - smijati se, sm- predlati, pretvoriti, po-
jati se, nasmijati se, po- noviti ; rifarsi p. ripigliar
smijati se, posmhavati se; forze - pomoci se, objaciti
va. p. schernire -pongati, se; p. risanarsi - ozdra-
posmhavati (koga), rugati viti. V. Rimettere. Abbel
se, narugati se (komu) ; il lire. Ricostruire.
RIF 523 MG

Riferibile - odnosan, odnosiv. bijati, odskakati ; p. riper


Riferimento - odnosaj, od- cuotere dei raggi - od-
nosenje. svati; p. considerare di-
Riferire, rapportare altrui - lig.- razmisljati, promislja-
izvstiti, ubavstiti, javiti, ti, promotriti, promatrati,
prijaviti, povdati, pripo- razmatrati, svernuti okom
vdati, praviti, kazati, ka- (na sto).
zivati, prikazati, prikazi- Riflusso. V. Flusso.
vati ; p. ferire nuovam. - Riforma - preinaka, preina-
raniti iznova; p. rappor cenje, preobrazenje , preo-
tarsi - pozvati se, odnositi krenjenje, prenacinba.
se, odnasati se (na sto), Riformare - preinaciti, prei-
ticati se (cesa) , zascati nacivati, preobraziti, preo-
(u sto). V. Giuramento. kreniti, preokrenuti, pre-
Riferta. V. Rapporto. naciniti ; riform. la sen
Rifiutare, rigettare con isde- tenza - preinaciti presudu.
gno - odrinuti, odhititi, od- Riformatore - preinacilac.
baciti, odveri ; p. non ac Rifuggirsi, ricorrere per tro
cettare - neprimiti, nepri- var salvezza - uteci, sa-
jeti, neprihvatiti ; p. non hraniti se, okriliti se, uza-
curare - nehajati, nemariti. stititi se, metnuti se v. sta
V. Rinunziare. Ricusare. viti se pod obranu (za-
Rifiuto - uzkrata, uzkratjenje, stitu).
zanekanje. Rifugiare. V. Rifuggirsi.
Riflessione, rimbalzo d' un Rifugio - uteciste, utociste,
corpo - odbijenje, odska- utha, uth. V. Prote
kanje, odsivanje; p. con zione.
siderazione - razmisljanje, Rifulgere. V. Risplendere.
promisljanje, razmatranje. Riga, strumento per rigare
V. Riflettere. - redalica ; p. ciascuna di
Riflettere, rimbalzare - od- quelle liste e striscie che
RIG 524 RIG

veggonsi sulle pietre, pan nosno, uznosljivo, ponosito,


ni ecc. - brazd. V. Linea. ponosno.
Rigare, bagnare - mociti, na- Rigoglioso - ohol, uznosan,
mociti, pomociti, skropiti, uznosljiv, ponosit, ponosan.
poskropiti; p. tirar linee - Rigore, severit - strogost,
redati, redalicati; p. scan ostrina, ostroca, osornost;
nellare - dubkati, brazda- p. durezza - tvrdoca,
ti, nabrazdati. V. Lineare. krutost.
Rigattiere , rivenditore di Rigorosamente - strogo, o-
masserizie usate - stare- stro, osorno, kruto, tvrdo.
zar, staretinar, di vestimen- V. Rigore.
ta osate (come sopra, e) Rigoroso - strg, ostar, oso-
- krpar. ran, krut, tvrd.
Rigenerare - preroditi, pre- Riguardare, guardar di nuo
radjati, priporoditi, met. vo - pregledati, p. guar
preozivti. dare sempl. - gledati, po-
Rigenerazione - prerodjenje, gledati ; p. guardare at
preradjanje, priporodjenje, tentamente - motriti, ma-
preozivenje. trati, paziti ; p. aver la
Rigentilire - oplemeniti. mira o riguardo - smatra-
Rigettare, parlandosi di me ti, imati obzir, u obzir uze-
talli - prelti, pretopiti, pre- ti; p. aver o portare ri
raztopiti, pretaliti, preraz- spetto - pocitati, stovati,
taliti; p. vomitare - me- postovati, castiti.
tati, pometati se, rigati. V. Riguardo, il riguardare - gle-
Respingere. danje, pogledanje, pregle-
Rigidamente - kruto, ostro, danje, pazenje, motrenje,
okorno. V. Esattamente. matranje, smatranje, poci-
Rigidezza - krutost, ostroa, tanje, stovanje , stujenje,
okornost. pokovanje, castjenje; p. ri
Rigogliosamente - oholo, uz- spetto, circospezione -
RIL 525 RIM

obzir ; senza riguardo - Rinvio.


bez obzira, prep. p. ri Rimanente, ag. - ostal) ostan,
spetto - glede, glede, u po- zaostal, zaostan, preosta-
gledu, u obziru, vrhu, tan; st. p. avanzo - osta-
svrhu, sto se tice (gen.) nak , ostatak , zaostatak,
riguardo alla cosa - glede preostatak, preostanak; del
v. u pogledu stvari, glede rimanente - u ostalom, ina-
na stvar. ce, al, ali, jali.
Rilasciare, rimettere - pu- Rimanenza. V. Rimanente.
stiti, odpustiti. V. Assol Rimanere, restare - ostati,
vere. Cedere. zaostati, preostati ; p. stare
Rilascio - popust, popusca- - stati, stojati; p. cessare
nje, odpusanje. V. Ces prestati, obustati ; p. man
sione. care - manjkati, /aliti, iz-
Rilassamento, riposo - mir, bivati, nebiti, biti odsutan,
pokoj; riferib. a costumi - zaostati. V. Astenersi.
razpustenost, zapuscenost, Rimasuglio - ostanak.
zapuscenje. Rimbalzo - odboj, odbitak,
Rilassare, va. dissolvere le odskok, odskocenje, odska-
forze - oslabiti; p. libera kanje.
re - osloboditi, izbaviti; Rimbomba - gruvati, od-
np. p. rattepidirsi nel fer gruvati, mukati, odgova-
vore - zapuscati se, zapu- rati, jekati.
. stiti se. Rimbombo - gruvanje, od-
Rilevante, importante - zna- gruvanje, mukanje, odgo-
tan, vazan. varanje, jek, jekanje; rim
Rilucere. V. Risplendere. bombo dei cannoni - gru
Rimandare - vratiti, odora vanje topovah.
titi, vernuti, povrnuti, od- Rimediabile - doskociv, met.
poslati ; p. mandar via - izlciv.
odpraviti, poslati ca. V. Rimediare, porre rimedio - r
EIM 526 - RIM

doskociti, providsti, pruri viare - uputiti , odpra-


ti (donesti, pridonti) lek viti, odpravljati. V. Re
v. pomoc. V. Riparare. stituire.
Rimedio, riparo -pomoc, met. Rimorchiare (un naviglio) -
lk; p. espediente, mezzo vui v. potezati (brod za
- srdstvo, nacin, pomoc; sobom).
non avvi pi rimedio - Rimorchio - vucenje v.pote-
nema vise pomoci v. lka; zanje (broda).
rim. legale - zakonito v. Rimorso, st. - grizenje, gri-
pravno srdstvo ; p. medi zica, griznica.
cina - lk, lkaria. Rimosso, ag. da rimuovere
Rimessa, stanza ove ripo - odstranjen, odaljen, uda-
rrsi carrozza ecc. - ko- ljen, odalecen.
ciarnica, kociaonica ; p. ri Rimostranza - predstavka,
messa di denari - novcani prituzba.
poslatak (odpravak , do- Rimostrare - predstaviti ,
stavak). predstavljati , prituziti se.
Rimettere, mettere di nuovo Rimoto - dalek.
staviti (postaviti, metnuti) Rimpatriare - tiratiti se v.
nanovo v. iznova, poloziti povratiti se u domovinu.
na svoje msto; p. per Rimpetto. V. Dirimpetto.
donare - odpustiti, odpu- Rimpiazzare - namstiti, po-
sati, prostiti, oprostiti; p. namstiti.
porre in altrui arbitrio - Rimpiazzo - namstjenje, po-
postaviti stvar u cije ruke; namestjenje.
p. rimettersi in alcuno - Rimpiccolire, va. - umaliti,
spustiti se na koga; p. umaljiti; np. umaliti se,
rapportarsi - pozvati se, umaljiti se, postati mal.
pozivati se, odnositi se, od- Rimpoverire - preuboziti o-
nasati se; rimettersi in pet (sopet iznova).
salute - ozdraviti; p. in Rimproverare, ricordare al
RIM 527 RIN

trai i benefizj fatti - pred- djenje, preporodjenje.


bacati, prebaciti, predba- Rincalzare, mettere attorno
civati (komu stogod) ; p. a pianticelle ecc. della
riprendere aspram. - ko- terra per fortificarle - ko-
riti, ukoriti, karati, poka- tliti, okotliti, obkopati, ob-
rati, met. oprati, okefati, kopivati. V. Sollecitare.
osnaziti (koga). Avvalorare.
Rimprovero - ukor , ukore- Rinchiudere - zaprti (za-
nje, karanje , pokaranje, tooriti, zaklopiti) nanovo
(met.) opranje, okefanje, v. iznova. V. Chiudere.
osnazenje. Rincorare. V. Incoraggiare.
Rimunerare, dar ricompensa Rinfacciamento - predbaca-
- nagraditi, nadariti, na- nje, prebacenje, predbaci-
platiti. V. Risarcire. vanje.
Rimunerato - nagradjen, na- Rinfacciare , predbacati, pre
daren, naplatjen. baciti, predbacivati, kaza-
Rimunerazione - nagrada, ti u zubi v. oci.
nadarenje, naplatjenje. Rinforzare, va. - objaciti, w-
Rimuovere - odstraniti, oda- jaciti, okrpiti, pokrpiti,
leciti, odaljiti usnaziti, ohrabriti, uhra-
Rimuovimento - odstranjenje, briti, uhrabreniti; vn. e
odalecenje, odaljenje. np. - objaciti se, ujaciti
Rimurchiare. V. Rimorchia se, okrpiti se ecc.
re ecc. Rinforzo (di cavalli) - pred-
Rinascere - preroditi se, pre- prega, priprega ; p. ac-
radjati se, priporoditi se, cresc. di forza ecc. - obja-
preozivti, preozivti se. cenje, okrpljenje.
Rinascimento - prerodjenje, Ringraziamento - hvala, za-
preradjanje, priporodjenje, hvala, zahvaljenje.
preoz venje. Ringraziare - zahvaliti, za-
Rinascita - prerod , prero- hvaljivati, hvaliti, hvale
RIN 528 RIN

dati, hvnledavati, hvale uz- kanje, iskanje v. trazenje


davati (komu). po sledu.
Rinnegamento - odmetnutje, Rintracciare - traziti, potra-
vrolomnost , vrolomstvo, ziti, iztraziti, iskati, iskati
zatajenje vre. v. traziti po sldu.
Rinnegare - odmetnuti se, v- Rintrecciare - preplesti.
rolomiti, vrorn zatajiti. Rinunzia - odreka, odrecenje,
Rinnegato , st. - odmetnik, odricanje, odpocda, od-
odpadnik, vrolomnik. V. povdanje , ostavka ; ri-
Apostata; ag. odmetnut, nunzia di diritto - odre
odpadnut. cenje prava,
Rinnovare - ponomti, obno- Rinuoziare - odreci se, odri-
viti, ponavljati, obnavljati, cati se, odkazati, odkazi-
miniti nanovo v. iznova. vati, odpovedati, met. o-
Rinovazione - ponovljenje, ob- staviti, zahvaliti se; rnon-
novljenje, ponavljanje, ob- ziare alla pretesa - odre
navljanje. ci se trazbe, - al servizio -
Rinoceronte - nosorog. odreci se sluzbe v. p odati
Rinomanza - glasovitost, sla (poloziti) ostavku. V. Ce
va, cast, dobar glas, do- dere.
bro ime. Rinvenire, va. ritrovare -
Rinomato - glasovit, slavan, naci, pronaci, iznaci, naia-
castan, na glasu; persona ziti; vn. p. ricuperare gli
rinom. - glasovita osoba. spiriti - doci u sebi, ozi-
Rintoccare - klencati, kljen- vti, ozivti se, preozivti
cati, klecati, zaklencati eoe. se, preroditi se, preporo-
Rintocco - klencanje, kljen- diti se. V. Rammemo
canje, klecanje, zaklenca- rarsi.
nje eco. Rinverdire - ozelatiti. V.
Rintracciamento - trazenje, Rinnovare.
potrazenje, iztrazenje, is- Rinviare. V. Rimandare.
RIN 529 RIP

Rinvigorire, vn. - ukrpitise, Riparazione , riparamento,


objaciti se, met. ozivti se, restaurazione - popravak,
preozwti se, preroditi se; napravak,popravljenje,po-
va. ukrpiti, objaciti ecc. izpravljenje , ponapravlje-
Rinvio - vratjenje, odvratje- nje, prenacinjenje; p. prov
nje, vrnenje, povernenje, vedimento - providjenje;
odposlanje , odpravljenje, p. soddisfacimento - na-
poslanje. domestaj, nadomstjenje,na-
Rio, rivo - vodica, potocic, knada, naknadjenje, zado-
rcica, vrutak. V. Reato. voljenje. V. Difesa. Forti
Male. Reo. Cattivo. ficazione. Soddisfazione.
Brutto. Riparo, rialto di terra per
Riordinare - preurediti, ure- fortificare un luogo - bro
diti nanovo v. iznova. niste, braniliste, obranili-
Riorganizzare - preustrojiti. ste; p. ricovero - zastita,
Riorganizzazione - preustro- utociste, uteciste, obrana,
jenje. obranba; p. lavoro con
Riparare, va. por riparo - cui si difendono i fiumi
ograditi, doskociti, pruziti e le ripe - nasip, nahit,
lk; rip. il male - dosko obzida v. obgrada rke (mo
citi zlu; p. l'istaurare - ra). V. Riparazione. Ri
popraviti, poizpraviti, po- medio.
napraviti, naciniti, prena- Ripartire - dliti, razdliti,
ciniti; p. impedire - pre- porazdliti, razkomadati.
prciti, ukloniti; np. p. ri Ripartizione - dioba, razdl-
coverarsi - uteci se, sahra- ba, razdljenje, porazdlje-
niti se, sakriti se, staviti nje, razkomadanje, razrez;
se v. metnuti se pod obran- progetto di ripartizione
bu. V. Rimettere. Rime (riparto) - nacrt diobe v.
diare. Difendere. Suppli razdlbe, diobni v. razdl-
re. Soddisfare. beni nacrt.
34
RIP 530 RIP

Riparto. V. Ripartizione. (donti, donasati) opet v.


Ripatriare. V. Rimpatriare. sopet na svoje msto, pre-
Ripensare - mislti v. pro- nesti, prenasati. R. Resti
mislti iznova v. nanovo. tuire. Allegare. Arrecare.
Ripetere - opetovati, obnoviti, Riferire ; np. p. richia
ponoviti, uciniti (reci, ka- marsi - pozvati se, pozi-
zati ecc.) nanovo (iznova, vati se.
opetovano). Riposare, prender riposo -
Ripetizione - obnova, pono- pocivati, pocinuti, odpo-
va, obnovljenje, ponovlje- cinuti, odahnuti, prestati,
nje , ponavljanje , opeto- odmoriti se ; p. giacer
vanje. morto - pocivati, pocivati
Ripetutamente - opet, opetno, u miru; giacer sepolto -
opetovano, sopet, sopetno, biti zakopan. V. Dormire.
sopetovano. V. Nuova Riposo, quiete , per cessa
mente. zione d'affanno - pokoj,
Ripetuto - opetovan, ponov- mir ; p. cessazione di fa
ljen, opetovano ucinjen (re- tica - pocinak, pocinutje,
cen ecc.) pocivanje, odmor, presta-
Ripido, malagevole a salire nak, prestanje: p. sonno
- bregovit, hridan, uzbr- - san, spanje, spavanje;
dan, bocljiv ; malag. a p. luogo ove alcuno se
discendere - hridan, niz- polto - pocivaliste, poko-
brdan, nizdolan, ponoran; jiste; eterno riposo -po
luogo ripido - strmina, koj vcnji.
strmenitost. Ripostiglio - shrana , shra-
Riporre - staviti v. postaviti niliste, sahraniliste.
nanovo v. iznova, staviti, Riprendere, prendere di nuo
postaviti. vo - uzeti opet (sopet, iz
Riportare, va. portar di nuo nova, nanovo); p. ammo
vo al suo luogo - donesti nire con biasimo - koriti,
RIP 531 RIS

ukoriti, karati, pokarati. domstenje; risarcimento


V. Incolpare. de' danni - naknada stetah.
Riprensione - ukor, ukorenje, Risarcire i danni - nakna-
karanje, pokaranje. diti, nadomstiti (kvar, ste-
Ripromettere, va. - obecati tu). V. Restaurare.
nanovo v. iznova; np. V. Risarcito - naknadjen, na-
Sperare. domsten.
Riprova, controprova - pro- Risata - nasmijanje, nasmi-
tudokaz ; p. sperimento. V. jenje.
Prova. Riscaldare, va. - tepliti, ste-
Ripudiare - odvrci, odbaciti, pliti, potepliti; np. tepliti
odhititi (sto) , odreci se st, stepliti se, potepliti se.
(cesa). Riscattare, va. - odkupiti, iz-
Ripudio - odmet, odvrzenje, baviti, osloboditi ; np. od
odbacenje, odhitjenje, odre- kupiti se ecc.
cenje. Riscatto, il riscattare - od-
Ripulsa - uzkrata, uzkratje- kupljenje, izbavljenje, oslo-
nje, zanekanje. bodjenje; p. somma che si
Riputazione, stima - cna; paga per liberare schiavi
p. onore - cast, cest, po- ecc. - odkupnina, izbavni-
stenje ; p. buona fama - na. V. Vendetta.
dobro ime, dobar glas. V. Rischiarare, va. e n. - osvtliti,
Parere. prosvtliti, razsvtliti, raz-
Risanare, va. - ozdraviti (ko- vedriti, ovedriti. V. Chia
ga); vn. ozdraviti, posti- rire ; np. osvtliti se,
gnuti (postici , zadobiti) ecc. il cielo si rischia
zdravje. rato - nebo se je razve-
Risapere - doznati, saznati, drilo.
doci do znanja. Rischiare -pokusati, probati,
Risarcimento - naknada,na- rizikati.
knadjenje, nadomtaj, na- Rischio. V. Cimento.
RIS 532 RIS

Riscossione. V. Esazione. v. krepivati od smha. V.


Riscuotere, va. ricevere il Allegrezza. Gioja ; p. riso
pagamento - iztrati, izt- da mangiare - oriza, oriz.
ravati, upneziti, ukesiti ; Risolutamente - odvazno,
np. p. tremar per subita odlucno, hrabro, hrabreno.
paura - prestrasiti se, uz- Risolutezza - odvaznost, od-
drhnuti se; p. riaversi - lucnost, hrabrenost.
ozivti se, preozivti se, Risoluto - odvazan, odlucan,
odahnuti. V. Riscattarsi. hrabar, hrabren.
Risedere , sedere in luogo Risolvere, va. trarre di dub
onorifico - stolovati; p. bio - odluciti. V. Distrug
essere collocato - biti na- gere ; vn. p. determinarsi
mstjen v. nastanjen. - odluciti, nakaniti, na-
Risentimento - razjadjenje, mislti, odvaziti se.
razgnjevljenje, jad, jed. Risorsa. V. Compenso. Van
Riserva, conservazione - cu- taggio. Ajuto.
vanje, sauvanje, pricuvak, Risowenirsi - spominjati se,
pricuvanjs, obcuvanje, ucu- scati se, domisljati se.
vanje;p. eccezione espres Risparmiare - sparati, pri-
sa in un contratto - priuz- sparati, stediti, pristediti,
drzaj, priuzdrzanje, uvi, netrositi, nepotrositi.
p. corpo di riserva - pri- Risparmio - sparba, prispar-
uvna v. pripomocna voj- ba, sparanje, stednja, pri-
ska. V. Circospezione. stednost, pristednja ; cassa
Risicare. V. Rischiare. di risparmio - stedionica,
Risipola - risipilja, resipilja. sparna v. prisparna bla-
Risma - rama, pet sto taba- gajna.
kah papira v. harte. Rispedire - poslati nomavo v.
Riso (d' allegrezza ecc.) - iznova, vratiti.
smh, smjanje ; smascel Rispettabile - stovan, stujen,
larsi dalle risa - pucati castan, cestit, pocitan.
RIS 533 RIS

Rispettare - stovati, postova- gras?ija, borba, prepirka.


ti, pocitati, costiti, cestiti, Rissare - karati se, prehtati
pocastiti. se, rvati se, tui se, bo
Rispettivamente - doticno, riti se.
odnosno, obratno. Rissoso, ag. - prepiran; uo
Rispettivo, relativo - doti- mo rissoso - prepirac.
can, odnosan; pel rispett. Ristaurare. V. Restaurare
uso - za doticnu porabu v. ecc.
doticne porabe radi. Ristorazione - obnova (d' im
Rispetto, riverenza - poklon, piegati ecc.) promna. V.
stovanje, stujenje, postova- Ristoro.
nje, pocitanje, cast ; p. ri Ristoro, ristauro - popravak,
guardo - obzir. V. Gra ponapravak , poizpravak,
zia. Cagione. nacinba, prenacinba.V. Ri
Rispettosamente, in modo compensa. Conforto.
rispettoso -pocitano, poci- Ristrettamente - skupno, u
tovano,priklono, poklonivo, kratko, slozno, u tesno.
castno, cestno, cestito. Ristretto, st. compendio -
Rispettoso, che ha rispetto skup, skupak, kratki sa-
- priklonit, poklonit, po- drzaj ; p. luogo angusto
citajuc, pocastiv. V. Cauto. - tesnoca, tesno v. uzko
Risplendere - sijati, sjati, s- msto; p. in conclusione
vati, lastiti, lasciti, bli- - u kratko, na kratko; p.
skati. a secreto abboccamento -
Rispondere - odgovoriti, od- na cetiri oka, medju sobom,
govarati. medjusobno ; ag. da re
Risponsabile. V. Responsa stringere - skratjen, po-
bile ecc. kratjen, stisnut, tpt; p.
Risposta - odgovor. ridotto - uzak, tsan, ste-
Rissa - karba, karanje, preh- gnut. V. Chiuso.
tanje, rvanje, tucnja, o- Risultare, provenire - izha-
RIS 534 RIT

jati, izlaziti, proizlaziti, iz- odvlaci v. iz odolake.


hoditi, slditi; risult. da) Ritenere, fermare - pridr-
fatto - proizlazi iz cina. zati, zadrzati, uzdrzati,
Risaltato, st. - usph, posl- obustaviti, nepustiti, pri-
dak, nasldak, izhod, pro- drzavati, zadrzavati, za-
izhod, proizhodak, proiz- baviti, zabavljati, obustav-
tok, plod, izid. Ijati, nepuscati ; p. tenere
Risurrezione - uskrs, uskr- a mente - drzati (na pa-
snutje, uskrsenje, uskrise- met) ; p. supporre - der
nje, ozivljenje. zati, scniti, misUti. V. Ar
Risuscitare, render la vita - restarsi. Astenersi.
ozivti, (riferib. aN. S. G.) Rito - obicaj, navada, obred.
- uskrsnuti. V. Risve Ritornare, tornar di nuovo -
gliare. vratiti se iznova v. nano-
Risvegliare - zbuditi v. pro- vo; p. tornare - vratiti se,
buditi na novo v. iznova- vratjati se, povratiti se;
zbuditi, probuditi. p. mutarsi - preokrenuti
Ritaglio - ustrizak, okrojak, se, preobraziti se, preobr-
okrajac, odrezak. nuti se ; td. p. restituire -
Ritardare, va. far indugiare vratiti, vratjati, povratiti.
- zadrzati (koga); vn. p. Ritorno - povratak, povrata,
indugiare - kasniti, zaka- povratjenje.
sniti, zatezati, natezati, Ritrattare, vnp. disdire - po-
krzmati, oklevati, zadr reci, oporeci, opozvati rei;
zati se. p. fare un ritratto - sli-
Ritardo - zakasnjenje, zate- kati, naslikati.
zanje, otezanje, natezanje, Ritrattazione - poreka, opo-
krzmanje, oklevanje, dan- reka - slikanje, naslikanje.
guba; p. dilazione - od- V. Ritrattare.
vlaka, odgoda; pericolo Ritratto, figura - slika, pri-
nel ritardo - pogibelj u lika, kip ; p. descrizione
RIT 535 RIV

- opisanje, opiswanje, pre- Rivedere, vedere o esami


opisanje. V. Ricavato. nare di nuovo -pregledati,
Ritrosia - stidnost, nevanje. razvidti.
Ritrosa, repugnante - sti- Rivedimento - pregledanje,
dan, nevan; far il ritroso razvidjenje. V. Disamina.
- nevati se, stiditi se. V. Rivelare - odkriti, javiti,
Contrario. objaviti, ocitovati.
Ritrovamento - nalaz, nala- Rivelazione - odkrijenje,jav-
zenje, najdjenje, pronajdje- ljenje, objavljenje, ocito-
nje, iznajdjenje, obnajdjenje, vanje.
nahodjenje. Rivendere - preprodati, pro
Ritrovare, va. - naci, pro- dati iznova v. nanovo.
naci, iznaci, obnaci nala- Rivendicare (un diritto) -
ziti, nahoditi; np. naci traziti, potraziti, opotra-
se ecc. ziti.
Ritto, st. contrario di rove Rivendicazione - potrazba,
scio - lice, naprav ; ag. potrazenje, opotrazenje.
levato in piedi - uzdignut, Rivendita - preprodaja, pre-
stojec, na noge. prodanie.
Riuscire, aver effetto - izii, Rivendugliola - preproda-
izaci, za rukom poci, zgo- lica.
diti se, padsti. V. Acca Riverenza - priklon, priklo-
dere. Conseguire. nost, pocitanje, poklon.
Riva (del mare) - obala, Riverire - pocitati, klanjati
kraj, igalo, zal. se, pokloniti se; p. ono
Rivale, st. - takmac, uzpo- rare - costiti, stovati. V.
redac, natcatelj, sunat- Onorare.
catelj, protivnik. Riverito - pocitan, stovan,
Rivalsa, st. - uzmnica. stujen, castjen ; riveritis-
Rivangare - prekopati, pre- simo - oelepocitan ecc.
kopivati. V. Ricercare. Rivestire, va. - preobuci, pre-
RIV 536 ROM

blici; np. preobuci se, pre- Robotta - tlaka, rabota.


blici se. Robustezza - krpkost, krp-
Rivivere - ozivti, ozivti se, cina, jakost.
preroditi se, preporoditi se. Robusto - krpak, jak, ja-
Rivo. V. Rio. kostan.
Rivocamento - opozvanje, o- Rocca, fortezza - tvrdja,
dazvanje, poricanje, opo- tvrdjava, sanac ; rocca
reenje. del camino - dimjak, dim-
Rivocare, richiamare - opo- njak. V. Roccia; p. stru
zvati, opozivati, odazvati, mento da filare - preslica.
oporeci,pozvati natrag, uz- Roccia, rupe - hrid, Misura,
tegnuti. V. Mutare. Stor Misurina. V. Rupe.
nare. Rodere, stritolare coi denti
Rivolgere, va. - obrnuti, - gristi, glodati, glojati,
preobrnuti, okrenuti, pre- poglodati. V. Rosicchiare.
okrenuti; p. mettere sos- Stritolare. Sorcio.
sopra - prevaliti, preva- Rodimento - grizenje, glo-
ljati, razvracati, prekotr- danje, glojenje, izglodanje,
ljati. V. Esaminare; np. poglodanje. V. Rodere.
p. voltarsi indietro - ober Rogna - srab, srabez.
nuti se, obraati se, okre Rognoso - srabljiv, srabez-
nuti se, obratiti se. ljio.
Rivolta. V. Rivelazione. Rogo, pira - kres, lomaca,
Rivoluzione, volgimento in sprznica, spraznica ; p.
giro - okritanje, kretanje; rovo, specie di pruno -
p. rivoluz. del popolo - kupina.
pokret. Romanticismo - romantici-
Roba - stvar, stvari; p. a- zam.
bito - halja, obuca, opra Romantico, ag. - romanticki,
va. V. Mobili. Immobili. romanticni.
Viveri. Romanza - romanca.
ROM 537 ROM

Rombo, romore, che vo miti, prolomiti, razlomiti,


lando fanno gli uccelli - slamati, polamati, razla-
sum ; (gi' insetti ) zuk, mati ; prelamati, prola-
sucnja, romon; fragore mati , p. frangere il le
del fulmine - grmljavina ; gno - skrsiti, prekrsiti,
(delle artiglierie) gru- skrsati, pokrsati ; p.
vanje , odgruvanje, gud- rompere 1* estremit di
njava; sibilo d'una pie un vaso di terra od al
tra lanciata ecc., e ro tre cose dure - okrniti,
more che talvolta sente- okrnuti, okrnjati; p. i-
si negli orecchi - sum, 8Copfi&re - puknuti. V. In
sumenje, zum, zumenje; p. terrompere; np. razbiti se,
pesce - rumbac. porazbiti se, prebiti se, raz
Romitaggio. V. Eremo ecc. komadati se, slomiti se,
Romore, suono disordinato - polomiti se, ecc. rompere
romon, zamor. V. Rombo. il silenzio - progovoriti,
Mormorio ; p. vocifera prozboriti, poceti govor.
zione - glas,govorenje. V. Rompicollo, st. V. Briccone ;
Tumulto. a rompicollo -vratolomno.
Rompere, va. far pi parti Rompimento, il rompere -
d' una cosa guastandola - prelom, razbijenje, razbi-
razbiti, porazbiti, prebiti, janje, porazbijanje, prebi-
razbijati, porazbijati, pre- jenje, razkomadanje, ras-
bijati; p. ridurre in pez kusanje, slomljenje, sla-
zi - razkomadati, razku- manje, polomljenje, prelom-
sati ; p. sbaragliare - po ljenje, prolomljenje, pola-
tuci, pobiti; fendere l'a manje, razlomljenje, raz-
ria ecc. - prodrti, prodera- lamanje, skrsenje, skrsa-
ti; p. infrangere con per vje, pokrsanje, prekrsa-
cosse, parlandosi d' ossa nje, okrnjenje. V. Naufra
- slotniti, polomiti, prelo- gio. Discordia. Rompere.
RON 538 ROT

Ronca - kosor, rankun. Rosignuolo - slam, slaonj,


Roncola - kosir. kosiraca, slavulj.
dim. kosiric, kosiracica. Rosmarino - rusmarin, lus-
Ronda - cetovka, patrola. marin.
Rondare - cetovati, patro- Rosolio - rozulin.
lirati, ici.u patrolu. Rospo - zaba zapuhaca
Rondine, uccello e pesce - (grintava, gubava).
lastovica, lastova. Rossastro - rus, rusast, na-
Ronzare, (delle api ecc.) - crljen, nacrven, narumen,
zucati, zukati; p. romo- Rosseggiante - crljenast,
reggiare delle cose ti crvenast, rumenast.
rate con forza nell'aria Rosseggiare - erljeniti se,
- sumiti, zumiti, svikati, crveniti se, rumeniti se,
zvizdati. rusiti se.
Ronzino - kljuse, kljuseto, Rossetto - crljenjahan, cr-
sprez. kljusina. venjahan, rumenjahan, ru-
Ronzio - zuk, zuka, romon, sjahan.
zucanje, zukanje, romone- Rossezza - crljenost, crlje-
nje , mmenje , zumenje, noca, crvenost, rumenost.
svikanje , zvizdanje. V. Rossiccio - crljenkast, cer-
Ronzare. venkast, rumenkast.
Rosa, fiore - ruza, ipak, Rosso, ag. - crljen, crven,
sipok. rumen; st. crljenilo, cer-
Rosario, preghiera - luzar, venilo, rumenilo, cerljena
rusar ; p. corona - kru- boja (furba, stroj, kolur).
nica. Rossore. V. Rossezza. Ver
Roseo - ruzast, ruzican. gogna.
Rosicchiare, rosicare - gri- Rostro, becco - kljun.
skati, glodkati, glojkati ; Rotolare va. - valjati, tu
rosicch. un biscottino - rati, koturati, takati, ko-
hrstati. takati, tombati, svaljati,
ROT 539 ROV

sturati, skoturati ; np. lomnjenost, skrsenost, puk-


valjati se, turati se, la njenost , okrnjenost ; p.
kati se ecc. V. Irroto apertura -prodor, proder,
lare. prolom, provala; p. dis
Rotolo, volume avvolto in sensione - okrsaj, razdor.
sieme - savoj, obvoj, svi V. Rompere.
tak; rot. degli atti (mod. Rovente - crven, crljen,
leg.) usklada v. savoj goruc, zark.
spisah. Rovere - dub ; legno di ro
Rotondare - obliti, okrugliti. vere - dubovina.
Rotondit - oblina, kruglina, Rovesciare, voltar sosso-
okruglina, oblost, kruglost. pra - prevernuti, prevaliti,
Rotondo - obal, okrugal. povaliti, povaljati, izvaliti,
Rottame, quantit di cose razvaliti, razvaljati, pre
rotte - razbitki, komadi, valgati, prevrci, prekoba-
kusi. citi, prekopititi; p. far
Rotto, ag. - razbijen, razbit, cadere a rovescio, o get
porazbijen, prebijen, raz- tar dall' alto - strmogla-
komadan, razkusan, slom- viti ; p. mandar in rovina
ljen , slaman , polomljen, - razoriti, p orusiti, razru-
polaman, razlomljen, sk'er- siti, utamaniti.
sen, prekrsen, skrsan, Rovescio , parte contraria
pokrsan ,- p. sbaragliato della principale naopa-
- potucen, pobijen ; p. in ko, nopak. V. Contrario.
franto, malconcio - okr- Rovina, materia rovinata, e
njen, osakatjen ; p. lace p. gran masso caduto dal
rato - razkidan, razkinut, l' alto - razvalina, obalina,
razdrapan, razkrajan. oborina , strmen , ster
Rottura, stato di ci che mina ; p. sterminio -
rotto - razbijenost, pre- poraz, razor, skoncanje, po-
bijenost, zlomljenost, pre- hara, razsip, razorenje, za-
r
ROV 540 RUM

tor, potor, zatarenje, pro- kradbina, kradnja. V.


post ; p. veemenza - sila, Rapina.
vratolomnost. V. Sconfitta. Rubicondo. V. Rosseggiante.
Ruderi. Rubino - crljenak.
Rovinare, va. atterrare - Rublo - rubal.
razvaliti, razvaljati, po- Rubrica, ti. - nadpis ; simplo
valjati, porusiti, razrusiti; e rubrica - jednopis , i
p. mandar in precipizio nadpis.
- strmoglaviti, utamaniti; Rubro. V. Rosso. Rubrica.
p. sterminare - razoriti, Ruderi - zidine, razvalina.
zatrti , potrti , upropo Rudimento - pocetak, pocet-
sti, paharati,poraziti, uta je; per primo saggio -
maniti, skoncati, unistiti;p. prvi okus.
andar in povert - preubo- Ruffiano - podvodnik, svod-
ziti, preubozati, propasti. nik , podvoditelj , svodi-
V.Scialacquare. Sventare. telj, kurbomamilac.
Guastare. Ruffianeggiare - podvadjati,
Rovo. V. Rogo. podvoditi, svoditi, kurbo-
Rozzezza, stato di ci che mamiti.
rozzo - neotesanost, ne- Ruffianesimo - podvodstvo,
spretnost. V. Zotichezza. svodstvo, kurbomamje.
Rozzo, scabro, e met. p. Ruga, grinza - braska, braz-
di costumi semplici - ne- dka, brazd; p. verme
spretan, neotesan. V. Zo che divora i cavoli ecc.
tico. - gusnica.
Rubare - krasti, virasti, Ruggine - erdja. V. Odio.
pokrasti. V. Predare. Ruggire - ruliti, Valiti, urlati.
Rubera, il rubare - kradje- Rugia la, che cade la not
nje, ukradjenje, pokradje- te - rosa.
nje; p. ladroneccio - lu- Ruina. V. Rovina.
peztvo, lupescina, kradba, Rum - rum.
RUM 541 SAB

Ruminante- prizivaju, pri- dina - seljacki ecc. v.


zimajuc ; animali rumi po seljacku. V. Zotico.
nanti - prizivajuce zivine. Ruta - ruta, dim. rutica.
Raminare - prezivati, prizi- Ruttare -odrigati, odrignuti,
mati, prizimljati. uzrigati, uzrignuti.
Rumore. V. Romore. Rutto - odrignutje, uzrignutje,
Ruolo. V. Catalogo. odriganje, uzriganje.
Ruota - kolo, koleso. Ruvidamente - neotesano,
Rupe - hrid, hridina, klisu- nespretno, surovo, grubo.
ra, klisurina, krs; pieno Ruvidezza - neotesanost, ne-
di rupi - hridan, hridav, spretnost, surovost, grubo -
klisurit, kriovit, grebenit. ca, grubota, grubost, gru-
Rurale, ag. di villa - seljan- bianstvo, divljacnost, div-
ski, seljacki, selarski, se- ljactvo , neuljudnost. V.
oski, ladanjski; p. del- Ruvido.
l' agricoltura - poljodel- Ruvido, scabro - neotesan,
stven, poljodelski , poljo- nespretan ; p. zotico di
delan. tratto (come sopra, e)
Ruscello - rcica, potocic, sur, surov, grub, divlji,
vodica. neuljudan.
Rnsignnolo. V. Rosignuolo.
Ruspare - precetti, ceperljati.
Russare - hrhnjiti, hropiti,
hropati, hropotati hrkati.
Russo, il russare - hrka, hr- s.
hnja, hrnjenje, hropoce-
nje, hropotanje, hrkanje. Sabbato - subota.
Rustico, da contadino - se- Sabbia - mei, perzina.
ljacki, seljanski, selarski, Sabbione - pesak, salbun.
seoski, ladanjski, kmetski; Sabbioso, di sabbia - melast ,
alla rustica, alla conta perzinav, perzinast.
SAB 542 SAE

Sabbionoao - peskovit, sal- Sacra, sagra, festa della


bunav. consacrazione delle chie
Sacca, sacco da viaggio - se - blagdan posvecenja
torba; p. bisaccia - bisage. (crkvt). V. Festa.
Saccheggiamento - plnjenje, Sacramentale - svetotajan,
oplnjenje, haranje, poha- svetotajstven.
ranje, robljenje, poroblje- Sacramento - soetotajnost,
nje, pUtfkanje, oplackanje. svetotajstoo, sakramenat.
V. Saccheggio. Sacrare, va. posvetiti. V.
Saccheggiare - plniti, opl- Bestemmiare ; np. po
niti, harati, poharati, ro- svetiti se.
biti, porobiti, plackati, o- Sacrato - posvetjen.
plackati. Sacrificare - zrtviti, zrtvo-
Saccheggio - pln, plna, o- vati.
pln, oplna, pohara, po- Sacrifizio - posvetiliste ; p.
rob, placka. vittima - zrtva.
Sacchetto - vrcica. Sacrilegamente - svetotlacno,
Sacco, recipiente di tela - svetogrdno.
vrca. V. Saccheggia- Sacrilegio - soetotlacje, sve-
mento. togrdje, svetogrda.
Sacerdotale - svecenicki, sve- Sacrilego - svetotlacan , sve-
cenicni, duhovan, redov- togerdan.
nicki, popovski, misnicki. Sacro - svetan, svecen, po
Sacerdote - svetjenik, redov- svetjen, posvetjan, posvetan
nik, pop, duhovnik, mis- - sacra maest -posvetjeno
nik. velicanstvo.
Sacerdotessa - svetjenica, Sacrosanto - svetosvecen,
popica, duhovnica. svetosvet.
Sacerdozio - svetjenstvo, svet- Saetta, freccia - strel, strii.
jenictvo, redovnictvo, po- V. Folgore. Indice. Lan
povstvo. cetta.
SAE 543 SAL

Saettare - strljati, strljiti, Salamoja - salamura, solo-


gromom udariti. mura, rasol, rasolje.
Sagace - segav, hitar, domi- Salare - soliti, posoliti; sa
sljat, domnljan, domisljav, lar troppo - presoliti.
mudar. Salariare. V. Pagare ecc.
Sagacia - segavost, hitrost, Salassare - pustiti krv.
domisljatost, mudrost. Salasso - puscanje krvi.
Saggiare - kusati, pokusati, Salato, st.carne salata - slano,
kusiti, pokusiti, okusiti. siano meso; ag.p. asperso di
Saggio, 8t. mostra - okus, sale - posoljen ; p. salso -
okusaj; p. atto del sag slan. V. Mare.
giare - pokusaj, pokus, o- Saldamente - slalno, nepo-
kusaj, proba , izkusenje, micno.
pokusanje ; p. esperienza Saldare (i metalli) - priko-
- izkus, izkustvo. V. Savio. vati, prikovivati, spojiti;
Saggittario - strljac, str- p. saldare i conti - izrav-
ljaoc, strljar. nati, zravnati, nagoditi,
Sagola - konopcic, sagula. piatiti, izplatiti.
Sagrestano - crkvar, crkvo- Saldo (di conti) - izravnanje,
pomnik. nagodba, izplatjenje. V.
Sagresta - crkviste , sveto- Fermo. Costante.
spraviste. Sale - sol; sale marino -
Sagrificare. V. Sacrificare morska sol, - minerale -
ecc. rudnicka sol.
Saica - sajka. Salice - verba.
Sala, stanza maggiore -dvo- Saliera - solnica, solenica.
rana, komora ; sala d' u- Salina - solina.
dienza (gindiz.) - sudbena Salire - uzici , uziti , uzaci,
dvorana, sudionica. V. uzlsti, uzhoditi; p. cre
Asse. scere di grado - uzvisiti
Salame - salam. se, povisiti se. r
SAL 544 SAL

Salita, il salire - uzidenje, Salto, il saltare - skocenje,


uzajdenje, uzlizenje, uzho- skakanje, poskocenje, pre-
denje; p. luogo pel quale skocenje, preskakanje, pri-
si sale - bok, brdo, uabr- skakanje, skoknenje, ska-
dica, uzgorje, uzgorica. kivanje , preskakivanje,
Saliva - slina, balina. priskakivanje ; p. lancio,
Salma, corpo mortale - nier- e p. passaggio non gra
tvo v. mrtvacko tlo. V. duato da un tono al
Peso. l' altro - skok. V. Ballo.
Salmo - psalam. Bosco. Capitombolo.
Salnitro - solitar, salintra. Salubre - zdrav, zdravan.
Salotto - dvoranica, korno- Salubremente -zdravo, zdra-
rica. vno.
Salpa, pesce - salpa, sopa. Salubrit - zdravost, zdrav-
Salpare - dignuti sidro. nost.
Salsa - salsa. Salume. V. Salsume.
Salsicia - kobasica, kobasa, Salutare, va. - pozdraviti,
kolbasa. pozdravljati ; st. p. sa
Salso, ag. - slan. luto -pozdrav; ag. p. sa
Saltare - skociti, skakati, sko- lutevole - zdrav, zdravan.
knuti, poskociti, poskakati, Salute, Sanit - zdravje,
priskakati , priskakivati , zdravlje; nocivo alla sai.
preskociti. V. Oltrepas - stetno zdravju, sai. pub
sare. blica - javno v. obce
Salterio, volanie dei Salmi zdravje, uomo di poca
di Davide - psnjak; p. li sai. - malozdravi covk.
brettino ove s' impara a Salutifero - zdravonosan ,
leggere - saltir, poetna zdrav.
knjizica. Saluto -pozdrav, pozdravka,
Saltimbanco. V. Ciurma pozdravljenje, met. poklon.
dore. Salvaggina. V. Salvaggiume.
SAL 545 SAN

die lj ina , divljacina, Salveregina - zdravokraljico,


divljad. spasikraljico.
Salvaguardia - obranba , Salvezza - spasenje, sahra-
zastita. njenje, oslobodjenje.
Salvamento, il salvarsi - Salvia - kus, slavulja.
spasenje, oslobodjenje ; a Salvietta - rucnik, rucinik.
salvamento - zdravo, bez Salvo, ag. spasen, oslobo-
pogibslja. V. Sicurezza. djen, sahranjen, met. zdrav,
Salvare, mettere in salvo - citav ; porre in salvo -
spraviti, hraniti, sahraniti; spraviti, hraniti, sahraniti;
p. liberare - spasiti, oslo- salvo il vero - ako se ne-
boditi, izbaviti. V. Di varam. V. Eccetto.
fendere. Sanare. Custo Salvocondotto - zastita.
dire. Sambuco - bazg, bazag, ab-
Salvaticamente - divjacki, zov.
divljacki. V. Zoticamente. Sampogna. V. Zampogna.
Salvatichezza - divljadtvo. Sanamente -zdravo, zdravno.
V. Rozzezza. Sanamento - ozdravljenje,
Salvatico, ag. - divji, div- zlcenje.
lji, divi, diblji, nepitom. Sanare , va. - ozdraviti,
V. Rozzo; st. p. luogo pie ozdravljati, izlciti, zal-
no d' alberi da far om citi, izvraciti, zdravje
bra - guscaoina, gaj. V. komu povratiti ; np. oz
Salvaggina. draviti, ozdraviti se, odbo-
Salvatore - spasiteli. lti. V. Medicare.
Salvazione - spasenje sahra- Sanagione - ozdravljenje.
njenje. Sancire. V. Decretare, Con
Salve, Dio ti salvi - Bog te fermare.
sacuvao! p. tu sei il ben Sangue, umore, e p. stirpe
venuto - dobro dosao v. - krv, vez. krvea; a
/'
prisaolp. ti saluto - zdravo! sangue freddo - hladno-
35
SAN 546 SAP

krvno, non mi va a - zdravlje, zdravje; uffizio


sangue - to mi nije po di Porto e Sanit - lucko-
volji, to mi ne ugadja, zdravinski (zdravnicki) u-
spargimento di sangue - red.
krvoprolitje, flusso di san Sano - zdrav ; senza maga
gue, menstruo krvotocina, gna - zdrav, cilav, cito-
krvotok. vat.
Sanguigno , di sangue - Santabarbara - sveta barbai
krvan; p. insanguinato - ra, dzebamica.
krvav, okrvavljen ; p. Santamente - svetacki, sve-
del color di sangue - tacno.
krvobojan, krvne boje Santificare - svetkovati, sve-
(farbe, stroja, kolura) ; p. tovati, svetiti, posvetiti,
cupido di sangue st. - kr- posvecivati.
volok, krvolocnik; ag. kr- Santificazione - svetkovanje,
vohlpan, krvohlpiv ; p. svetovanje, svetjenje, po-
abbondante di sangue - svetjenje, posvecivanje.
pun krvi. Santit - svetost, svetinja;
Sanguinare, va. krvaviti, p. beatitudine - blazenstvo.
okrvaoiti, pokrvaviti ; Santo, st. svet, svetac; tat
vn. tociti krv, krvoto- ti Santi - svi Sveti v.
citi. Svetvi ; ag. svet; p. beato
Sanguinario - krvolija, kr- - blazen.
vopija, krvnik ; fem. kr Santolo - kum, sutal ; fem.
volija, krvopija, krvnica. kuma, sutla.
Sanguinosamente - krvavo. Santuario , tabernacolo -
Sanguinoso - krvav, okrva svetohraniste V. Reliquia.
vljen; sang. battaglia - Sanzione, confermazione -
krvavi boj. potvrda, potordjenje. V.
Sanguisuga V. Mignatta. Prammatica.
Sanit, stato di chi sano Sapere, va. - znati, umi;
SAP 547 SAX

non sapere -neznati, ne- srdelina, dim. srdelica.


umti; sapere a mente - Sargo - sarg.
znati na pamet, far sa Sarmento. V. Sermento.
pere col mezzo di se Sarta - sivacica, krojacica.
conda persona - poruciti, Sarte, sartie (del naviglio)
far sapere - dati na zna- - sartige.
nje, javiti; p. aver sa Sarto, sartore - siva, kra-
pore - davati s cim ; sa jac,krojac; maestro-sarto
pere di latte - davati s ml- - krojacki majstor.
kom; p. aver odore - Sassata - kamenoudarac.
vonjati , mirisiti , smr- Sasso - kamen, kamik ; du
dti. ro pi del sasso - tvrdji
Sapere, st. - znanje, znanost, od kamena ; sasso grande
umettina. - sten, stna, stnjak, hru-
Sapiente, ag. - mudar; st.- sta; pieno di sassi - ka-
mudrac, mudrak, mudarac. micljiv, kamenit, kame-
Sapientemente - mudro. nitast, stnast, pun st-
Sapienza - mudrost, mudrina. nah v. hrustah, grebenit.
Sapouajo - sapunar, midlar. Sassoso. V. Sasso.
Saponata-aapnaca, midlina. Satana - Sotona. V. De
Sapone - sapun, midlo. monio.
Sapore - slast, slastnost. Satanico - sotonski.
Saporitamente - slastno; Satira, poesia mordace -
dormire saporit. - sladko rugopv, rugopis, psovni-
spavati. ca, oskvrnka.
Saporito - slastan, met. ugo- Satiricamente - porugljivo,
dan, mU, mio. psovno, oskverbeno, oskver-
Saputa. V. Notizia Cogni niteljno.
zione. Satirico - porugljiv, psovan,
Sarcofago - rakva. oskvrnben, oskvrniteljan.
Sardella - srdela, sardela, Satollare, va. - najsti, na- .
SAT 548 SBE

jsti i napiti, nasititi; np. zoran, nesmotren.


najsti se ecc. Sbadigliare - ziehati, zijati.
Satollo, satollato - nojden, Sbadiglio - zli, zen, zijanje.
najden i napijen, nasitjen, Sbagliare. V. Fallire ecc.
sit. Sbandito. V. Bandito.
Saturno - Saturno. Sbaragliare - raztrkati,
Saviamente - mudro, primu- razprsati, razpersiti, po
dro, razumno, razborno, tuci, pobiti, poraziti.
razborito, svstno, pametno. Sbarattare. V. Sbaragliare.
Saviezza - mudrost, primu- Sbarazzare -razpremiti, raz-
drost , razum , razbor, premati, ocistiti, osnaziti,
svst, pamet. razpacati.
Savio - mudar, primudar, Sbarbare, svellere dalle
razuman, razboran, raz- barbe - skubsti, pokubsti,
borit, uman, svestan, pa- skubati, pokubati, zguliti,
metan. izguliti, oguliti, poguliti.
Saziare. V. Satollare. V. Radere.
Saziet - sitost, sitina; man Sbarbicare. V. Sbarbare.
giare a saziet - najsti Sbarcare, va. - odkrcati,
se, nasititi se, jesti do skrcati, izkrcati, odkroi-
volje v. do sita. vati; np. skrcati se, od-
Sazio, ag. - sit, nasitjen, krcati se, odkrcivati se.
met. pun ; p. bene imbe Sbarco - odkrcanje, skrca-
vuto - napijen, namocen. vje,izkrcanje,odkrcivanje.
V. Satollo. Sbarra, tramezzo di ieparaz.
Sbacchettare - sibati, osibati. -zapor,zaporica, pregrada.
Sbadataggine - nepomnost, Sbarrare, tramezzare - za-
nepomnja, nesmotrenost. poriti, pregraditi, zaprti.
Sbadatamente - nepomno, Sbeffeggiare. V. Beffeggiare.
nesmotreno, nepozorno. Sbevazzare - piti nepresta-
Sbadato - nepoman, nepo- no v. bez prestanka.
SBI 549 SCA

Sbigottire. V. Atterrire. Scadere, (d' un termine


Sbilanciare - prevagati. ecc.) - izmaknuti. minuti,
Sbilancio - prevaga, preva- proci. V. Decadere.
ganje. Scaduto - izmaknut, minut,
Sbirciare - zmiriti, zazmiriti. prosast. prosai; nel corso
Sbirciata - zmirenje, zazmi- dello scaduto mese - t-
renje. cajem prosastog meseca.
Sbircio - kiljav, corav. Scaffale - ormar, polica.
Sborsare V. Esborsare. Scafo, di naviglio - korito.
Sbottonare, estrarre i bot Scaglia, squamma - lustura,
toni dagli occhielli - od- lustura, lustra; p. scaglia
puciti, odputiti, odpeti, di pietrr. - bruska, okresak;
razpuciti, razputjivati ecc. p. tromba - praca.
Sbranamento - raztrganje, Scagliare, levare le scaglie
razkinenje, razkidanje, raz- ai pesci - strugati, ostru-
drmanje, razkomadanje, gati, strgati, ostrgati
razkusanje. (ribu) ; p. lanciare - hi-
Sbranare - raztrgati, razki- titi, baciti, verci, pote-
nuti, razdrmati, razkida- gnuti. V. Agitare; np.
ti, razkomadati, razkusati. V. Avventarsi.
Sbrattare - spremiti, razpre- Scala, gradino - skala; p.
miti, razpremati, razpacati, scala a piuoli - stuba,
oistiti, osnaziti. lstva; dim. skalica, stu-
Sbrigare - opraviti, dovr- bica, lstvica; p. regolo,
siti, odpremiti. misura - mrilo ; scala del
Scabbia. V. Rogna ecc. bollo - lstvica bularine.
Scabello - podnozje. Scaldare, va. e vn. - tepliti,
Scacciare. V. Discacciare. topliti, stepliti, griati, sto-
Scadenza (d' un termine) - pliti, potepliti ecc. ; np.
izmaknutje v. minuce roka. tepliti se, topliti se, stepli
V. Decadimento. ti se, griati se ecc.
SCA 550 SCA

Scaldino - grianica, grionica Scambievolmente - zamnito,


Scalo - brodogradiliste. uzajemno, va izmnu, iz-
Scalogno, agrume - luk, mnice, drug drugu je-
ljutika. dan drugomu.
Scalpore. V. Strepito Scampare - uskociti, poh-
Scaltramente - segavo, mu- gnuti, izbgnuti. pobi,
dro, hitro. domisljato. V. ui, uteci, izmaknuti se;
Astutamente. scampare furtivamente
Scaltrezza, accortezza - se- - ukrasti se, ofuknuti se,
gavost, mudrost, domislja- osnaziti se.
tost, hitrina. V. Astuzia. Scampo. V. Fuga.
Scaltro , accorto - egav, Scanalare - brazdati, dvbati,
mudar, hitar, domisljat. dubkati.
V. Astuto. Scandalizzare - sablazniti,
Scalzare, trarre i calzari - dati zlocest izgled.
zuti, izuti, zuvati izuvati; Scandalo - sablazan (i), zlo-
p. levar via la terra cesti izgled ; pubblico scan
intorno alle piante - ko- dalo - javna sablazan. V.
tliti, okotliti, odkopati, od- Disonore. Infamia. Dis
kopivati; np. trarsi i cordia.
calzari - zuti se, izuti se, Scandalosamente - sablazno,
ecc. sablaznivo.
Scalzo - bos, bosonog, golo- Scandaloso - sablazniv.
nog, zuven, izuven, zujen, Scannamelo - pokolj, kla-
izujen, zut, izut, bez obuve. vje, zaklanje. zakoljenje,
V. Nudo. Povero. poklanje, pokoljenje.
Scambiare - mnjati, zam- Scannare, tagliar la canna
niti, promniti della golia - klati, zakla-
Scambievole - zamnit. ti, poklati ; p. scannar
Scambievolezza - zamna, molti. <) solo per met
zamritost, izmna. - naklati.
SCA 551 SCA

Scanno, (da sei.)- stol, stolac, njenje v. izvadjenje sesira.


klupa dim. stolic, stolcic. Scappellotto - zausnica.
Scansare, discostare al Scappucciare, va. levar il
quanto la cosa dal suo cappuccio - zvaditi v. iz
luogo - maknuti, odmak- vaditi kapuc (kukulj),
nuti.V. Evitare. odkapuciti, odkukuljiciti ;
Scanso, lo scansare - mak- vn. p. inciampare - po-
nutje, odmaknutje, mak- sernuti, posrtati , pon-
nenje, odmaknenje; a scan drti, pondirati. V. Fal
so d' esecuzione - pod lire.
izbgom overzbe. Scapula, osso delle spalle
Scapitare, perdere del ca - lopatica.
pitale - gubiti, kvarovati, Scarafaggio - govnovalj,
trpiti (pretrpiti) koar gundovaj, gundevalj, bum-
(stetu, skodu), gubiti v. bular.
izgubiti od svoga. V. Sce Scaramuccia - carka, carka-
mare. nje.
Scapito, perdita - gubitak ; Scaramucciare - carkati.
p. danno -steta, kvar, sko- Scaraventare - strmoglaviti,
da, ustrb. trsniti.
Scappare. V. Scampare. Scarcerare - odtamniciti, o-
Scappellare, va. cavar il sloboditi od tamnice.
cappello - sokriti, sokri- Scarcerazione - odtamnicenje,
vati, odkriti (koga), ski- oslobodjenje od tamnice.
nuti v. izvaditi sesir (klo- Scardassare, (lana) - grda-
buk, skriljak) komu; np. sati; p. dir male di uno
sokriti se, odkriti se, ski- che non presente -raz-
nuti v. izvaditi sesir; p. tresati, kuditi (koga).
salutare - pozdraviti. Scarica - spruzenje (izpruze-
Scappellata - svkrijenje, so- nje, spalenje opalenje, iz-
krivenje, odkrijenje, ski- palenje) pusakah (puske),
s
SCA 552 SCA

potezanje, hitanje, bacanje Scarlatto - skarlat, grimiz.


iz puske. V. Sparo. Scarmo, (della barca) - ska-
Scaricare, va. levare il ca ram, skeram.
rico da dosso - odteretiti, Scarno mriav, suh, mled,
razteretiti, razpertiti, raz- mledan.
tovariti; p. sparare un' Scarpa, calzare - postol,
arma - spruziti, izpruziti, dim. postolcic, postolic,
spaliti, opaliti, izpaliti , aum. postolina.
hititi, baciti, potegnuti. V. S carpellare, (le pietre) kle-
Schioppo ; p. scaricar la sati, kljesati, okljesati, po-
nave - skrcati, izkrcati, kljesati.
razkrcati, odkrcati, skrci- Scarpellino - klesar, kljesar.
vati,izkrcivatiece. (brod); Scarpello - dlto.
np. p. sollevarsi dal peso - Scarsamente - manjkavo, ne-
rsiti se v. osloboditi se br dostatno, nezadostno, ne-
mena (posla), olaksati ze dovoljno.
be, odbaciti brme; p. Scarsit - manjkavost,nedo-
sboccare d' un fiume - statnost, nedovoljnost.
sprazniti se, izprazniti se ; Scarso, manchevole - manj-
p. scaricar il ventre - kav, nedostatan ; nezado-
srati, zisrati se, posrati se. stan, nedovoljan; p. me
V. Vibrare. schino - kukav, kukavan.
Scaricazione, d' un peso - rdjav, slab.
odteretjenje, razteretjenje, Scatenare, va. - odvrugati,
razprtjenje, raztovarevje ; odkovati, osloboditi od ve-
(d'una nave) skrcanje, ruge v. od okove ; np. p.
izkrcanje, razkrcanje, od- sciogliersi dalla catena -
krcanje, skrcivanje ecc. odverugati se , odkovati
(broda), (d'un fiume) - se ; p. scatenarsi dei ven
ppraznenje, izpraznenje. V. ti - prasnuti.
Scarica. Scatola - skatula, skatulja,
SCA 553 SCH

obklopnica. Scegliere - zbirati, izbirati,


Scaturigine - izvir, izvor, izabrati, izabirati, odabi-
vrutak. rati, odabrati.
Scatnrimento - izviranje, Sceglimento - zbiranje, izbi-
vrutkanje. ranje, izabranje, odabranje.
Scaturire - izvirati, vrutkati. Scelleraggine - tamnost, pa-
Scavalcare, va. far scen kost, opacina, opactvo.
dere gi da cavallo - Scelleratamente - tamno, o-
odjahati, ciniti odjahati pacno.
(kog) ; p. gittar da ca Scelleratezza. V. Scelle-
vallo - baciti v. izbaciti raggine.
od konja; vn. p. scen Scellerato taman, opak,
dere da cavallo - odja pakostan.
hati. Scelta - izbor, izbranje, iza
Scavare, cavar sotto, af branje, odabranje.
fondare - dubati, dubsti, Scelto - izbran, izabran, o-
razdubati, razdubsti, iz- dabran.
dubati, izdubsti, prodba- Scemare, va. ridurre a me
ti, produbsti ; p. far buca no - umanjiti, smanjit.i, o-
o fossa - kopati jamu v. manjiti; np. umanjiti se,
rov ; p. cavar fuori - z- smanjiti se , manjkivati,
kopati, izkopavati, odko- ici na manje.
pati. odkopivati, odkopa- Scena, (spettacolo) - prizor.
vati ; p. scavar razzolan Scettro - zezlo.
do - izceprkati. Sceverare. V. Separare.
Scavezzare, rompere (al Scheggia, pezzetto di legno
beri) - zlomiti, slomiti, iz- - treska.
lomiti, polomiti, zlamati, Scheletro - snmokost.
polamati, skrsiti, prekrsi- Scheranzia V. Anghina.
ti, izkrsiti, pokrsati. Schernire - pogerditi, tla-
Scavo - odkop. citi, potlaciti, podrugati
SCH - 554 SCH

se, podrugivati se, podpr- di grida - larma, buka,


dnuti se, podperdivati se. halabuka, talabuka, zamor,
V. Deridere. rogobor, larmanje, krica-
Scherno - pogrda, pogr- nje, vriskanje, vikanje, bu-
djenje, potlacenje, podprd. cenje, rogoborenje.
Scherzevole - salan, saliv, Schiantare, va. rompere
sulacljiv. con violenza - zlomiti,
Scherzo - sala, igra, sulac. slotniti, zlamati, polamati,
Schiacciare - pritisnuti, po- skrsiti, skrsati, pokrsati,
tisnuti, gnjesti, pognjesti, ocehati, pocehati; np. fen
razgnjeciti. dersi violentem. - razkre-
Schiaffeggiare - pljuskati, citi se; p. allontanarsi -
opljuskati, napljuskati, po- odaljiti se, udaljiti se, oda-
pljuskati, triskati, otriskati. leciti se. V. Strappare.
Schiaffo - pljuska, triska, Svellere.
zausnica, zamlatnica ; da Schiappa, arnese da rime
re uno schiaffo -pljusnu- nar la pasta - kopanida,
ti, trisnuti, dati v. prislo kopanjica ; p. scheggia di
niti pljusku v. trisku ecc. legno - treska.
caricar di schiaffi - oplju Schiarimento - razsvtljenje,
skati, otriskati. osvtljenje,razbistrenje, raz-
Schiamazzare (della gal vedrenje, razjasnenje, iz-
lina) - kokodakati, koko- jasnenje, tumacenje, raztu-
dekati; p. far strepito - macenje, oblodanjenje. V.
konatiti, rostati, roptati ,- Schiarire.
p. gridare - kricati, vika- Schiarire, vn. e np. farsi
ti, vriskati, buciti, rogo- chiaro - razsvtliti se, o-
boriti. svtliti se, razjasniti se,
Schiamazzo, strepito - tru- razbistriti se, zbistriti se,
panje, konatjenje, rostanje, razvedriti se; p. divenir
roptanje; p. gran rumore chiaro - osvtliti, prosvt
SCH 555 SCH

liti, razvedriti, oblodaniti; Schiera - ceta. V. Brigata.


p diradare -razrediti; va. Schierare - razrediti, razcetiti.
p. porre in chiaro - raz- Schiettamente - izkre.no, od-
jasniti, izjasniti, razbistriti, prln, jasno, izricno.
tumaciti, raztumaciti, ob Schiettezza. V. Purezza. Sin
lodaniti. cerit.
Schiatta. V. Stirpe. Spezie. Schietto. V. Puro. Sincero.
Schiattare - puknuti, krepa- Schifevolmente - gnjusno,
ti, sceznuti. gadno.
Schiavare, aprire ci che Schifezza - gnjus, gnus, gnju-
inchiodato, schiodare - soba, gnjusoca, gnjusnost,
odcavlati, razcavlati; p. gad, gadnost, gadnoca
liberar da schiavit - o- Schifoso - gnjusan, gnjuso-
sloboditi od robstva v. ban , gadan , smradan ,
suzanstva. smradljiv, dosadan.
Schiavina, veste di schiavi, Schiodare - odcavlati.
romiti ecc. - guba ; p. co Schiodatura - odcavlanje.
perta da letto - guba, Schioppettiere - puskar.
bilj, biljac, bljac, ponza Schioppo - puika, pucka,
va, pokrivalo ; fabbrica dim. puzkica ; schioppo
tore di schiavine - biljar. ad una canna - jednocvna
Schiavit - robstvo, suzan- puka, jednocvka, a duo
stvo, podjarmljenost. canne - dvacvna puska,
Schiavo - rob, suzanj, su- dvocvka, tiro di schioppo
znik; ag. podjarmljen, za- - puskomet. hitac , hitac
suzvjen, zarobljen. puske ; sparare lo - spril
Schiena - skina, ledja, hr- liti (izpruziti, spaliti, opa-
bat. liti, izpaliti) pusku, lutiti
Schienale, (schiena degli a- (hitati, baciti, bacati, po-
nimali da soniaj greben. tegnuti, potezati) iz puske,
V. Schiena. inarcare lo - nategnuti
SCH 556 SCI

(natezati, met. napeti) pu nezgoda, bda.


ku, caricare lo - krcati Sciagurato. V. Infelice. Vile.
(krcivati , nakrcati, na- Scellerato.
kercivati) puku, scaricare Scialacquamento - razsip-
lo (levar la carica) - skr- nost, razpacIjivost, razsi-
cati v. odkrcati puku, panje, razpacanje, pote-
stracaricare lo - prekr- penje , razorenje, sundra-
cati puku. nje, opalenje.
Schiudere, aprire - odprti, Scialacquare, spendere pro
odpirati. V. Escludere. fusamente - razsipati, raz-
Allontanare. Manifestare. pacati, raztepsti, potepsti,
Dischiavare. met. razoriti, opaliti.
Schiuma - pena; p. bava - Scialacquatore - razsipalac,
slina; schiuma di mare - razsipnik, razpacljivac,pa-
istiva. likuca, razpikua, razte-
Schiumare , va. levar la pikua.
schiuma - pniti, opniti; Scialacquo. V. Scialacqua
vn. e np. generar la mento.
schiuma - pniti se (la Scialle - sial.
bava) sliniti se. Sciame (di pecchie) - roj
Schiumatojo - pnica. pcelah. V. Moltitudine.
Schiumoso - pnast, pnav; Sciarpa - pojas.
dinav, slinast. Scientemente - znano, zna-
Schiuso - odpert. V. Dischia juc, znalice.
vare. Scientificamente - znan-
Schizzare, vn. (dei liquidi) - stveno.
storcati, strzati, trknuti, Scientifico - znanstven.
strknuti. V. Screpolare. Scienza - znanost, znatije,
Sciabla, sciabola - eablja, znanstvo, nauk.
corda. Scienziato, st. - naucenjak,
Sciagura - zlusra, nesrca, mudrak, mudrac, knjizev
SCI 557 SCO

nik ; ag. naucan, znan- gnuti, razstaviti, razpusti-


stven. ti ; p. distaccare - odl-
Scimia - opica, muna, simia; piti. odcpiti, razstaviti.
dim. opicica, mimica, si- V. Liquefare. Assolvere.
miica. Salpare. Scomporre.
Scimunito , st. - bedak, lu- Scioglimento - odveza, raz-
djak; ag. bedast, lud. stava, razpust, odvezanje,
Scintilla iskra. raznezanje, rsenje, odr-
Scintillare, tramandar, scin senje, ukinutje ukinjenje,
tille - iskrati; p. risplen razstavljenje , razpustevje,
dere tremolando - svttiti, odcpljenje, odlpljenje.
svtliti se, zraciti se, se- Scioperare, va. - stiratiti od
vati. V. Diffondere. posla (koga) ; np. dangu-
Scioccamente , con iscioc- biti, plandovati.
chezza - budalasto, bezum- Scioperatezza. V. Ozio.
no, nesvstno, glupo ; p. Scioperato - bezposlen. V.
senza considerazione - ne- Ozioso.
smotreno, nepomno, nepa- Sciringa - strcaljka, str-
metno. calica, smrk.
Schiocchezza - budalastina, Sciroccale - juzan.
budalost, bezumnost, ne- Scirocco - jugo.
svst, glupost. Scisma - razdor, odljenje od
Sciocco, st. - budala, buda- crkve.
la, bezumnik; ag. - buda- Scismatico, ag. - razdoran,
last, bezuman, nesvstan, odmetnicki ; st. odmetnik.
glup, glupast; uomo scioc Scissura - razdor, okrsaj.
co - budala, budalasti co- Sciugare - susiti, osusiti, po-
vk. V. Insipido. susiti.
Sciogliere, slegare - odveza- Scivolata - popuznutje, po-
ti, razvezati, rsiti, odrsiti; puznenje.
p. tor via - ukinuti, di- Scodella - casa, zdla, dim.
r
SCO 558 SCO

casica, zdlica. Scommessa - obklada, o-


Scodellalo - zdlar. klada.
Scoglio, gran masso in ripa Scommettere, va. fare scom
al mare ecc. - greben, krid, messe - obkladiti se, ckio
klisura, klisurina, bad. diti se; p. disfare opere
Scoglioso - grebenit, hri- di legnami - razciniti,raz-
dan. staviti, razmetnuti, razgra-
Scolare, st. - ucenik, fem. diti, razglobiti ; p. muove
ucenica. re discordie - siati nemir,
Scolare, vn. andar a poco a uzrokovati nemir v. smut-
poco all' ingi - cditi, ka- nju; np. p. slogarsi, par
pati; scolar tutto - scditi, landosi d' ossa - zvenuti v.
skapati, scolar molto - na- izvenuti (ruku, nogu ecc.).
cditi se, nakapati se. Scompartimento - razredje-
Scolaresca - ucenici, ucenic- nje, razdljenje.
tvo, ucionictvo. Scompartire - razrediti, raz-
Scolastico - ucionicki. dliti.
Scolatojo - cdiliste, cdiste, Scompiacente - neugodiv,
cdnica. neugodan.
Scolatura - ocdilo. Scompiacenza - neugodnost.
Scollare, va. - odlpiti. neugoda.
Scolpare. V. Giustificare. Scompiacere - neugoditi, neu-
Scolpire (figure) - slikotva- gadjati, nepovoljiti.
rati, slikotesati, stesati v. Scompigliamento - poreme-
urezati sliku, urezati; p. tenje, svladanje, smutjenje,
effigiare - slikati, nasli- pomutjenje , uzkolebanje ,
kati; p. imprimere pro- razbrkanje , razbrcanje,
fond. nel cuore - usaditi uzkotrljanje, razbacanje.
(a serdcu). Scompigliare - poremetiti.
Scolta - straza. svladati , smutiti, pomu-
Scombro - lokarda. titi, uzkolebati, razbrkati,
SCO 559 SCO
razbrcati , uzkotrljati , kati, razprsati. V. Ab
razbacati. battere.
Scompiglio - metez, pomut- Sconfitta - poraz.
nja, smutjenost, poreme- Sconfitto, (In battaglia) -
tenje, razbacenje, uzkotr- porazen, potucen, pobijen,
ljanje, uzkolebanje raztrkan, razpersan.
Scomporre, va. guastare il Scongiurare, costringere i
composto - razzierei, raz- deutooj a uscir dal corpo
metnuti, razciniti, razgra- di chi ne invaso - za-
diti ; p. scomporre le kleti, zaklinjati; p. pre
lettere o caratteri - raz- gare con grandissima
slagati; np. p. sciogliersi instanza -serdacno moliti,
dei corpi organici - raz- moliti i prositi.
posti se, razpadati se, Sconoscente. V. Ingrato,
razstaviti se, unUtiti se, ecc. Zotico.
obratiti se u nis v. u Sconosciuto - nepoznan, ne-
prah. poznat.
Scomunica - prokljestvo, Sconsideratezza - nepomnost,
cerkveno prokljestvo, izop- nepomnja , nepomnjivost,
e-ije. nesmotrenost.
Scomunicare -prokljeti, sta Sconsiderato - nepoman, ne-
viti v. postaviti pod pro pomrijiv, nesmotren.
kljestvo, izopciti. Sconsigliare - odgovarati.
Scomunicato - prokljet, izop- Sconsigliatezza - nesvst,
cen. nerazbornost, nerazboritost.
Sconcertare. V. Scompi Sconsigliato - nesvstan, ne-
gliare. razboran, nerazborit.
Sconfiggere, cavar ci che Scontento - nezadovoljstvo,
confitto - izvuci, iztegnuti; nezadovoljnost.
sconfig. il nemico - pora- Sconto, ribasso sul prezzo
ziti, potuci, pobiti, razter- - odbitak.
SCO - 560 SCO

Scontrare. V. Incontrare ; puknuo je glas.


p. scontrare conti - raz- Scoppio, st. - puknutje, pu-
vidti racune, sracunati. cnjaoa, pucanje.
Sconvogliere. V. Scompi Scoprire - odkriti, odkrivati,
gliare. sokriti, sokricati. V. Ma
Scopa (da spazzare) - metla. nifestare. Denunziare.
Scopare , spazzare colla Scopritore - odkritelj, odkri-
scopa - mesti, pomesti, iz- vaoc, odkrwalac.
mesti, omesti, smesti, me Scorgere, vedere da lonta
lati, pometati, izmetati, no - opaziti, vidti. V.
ometati, smetati; p. sco Discernere. Guidare. Ma
pare fino a stanchezza - nifestare.
namesti se. Scorno. V. Vergogna. I-
Scopatura (spazzatura), lo guominia.
scopare - metenje, po- Scorpena, (pesce rossastro)
metenje, izmetenje, omete- skrpina, (nerastro e di
nje, smetenje. V. Spazza piccola mole) skrpoc.
tura. Scorpione, animale terre
Scoperto, st. - otvoreno v. stre velenoso - kljiscar,
odkriveno msto, otvore scipavac ; p. pesce - skr-
no, sokriveno, odkriveno; pun.
ag. otvoren, odkriven, so- Scorrere, vn. il muoversi
krien, sokrit, odkrit. V. stravelocemeute di alcu
Sfacciato. Schietto. ne cose - tei; girare di
Scopetta - metlica. ruote ecc. - obraati se;
Scopo, mira, bersaglio - p. trapassare con pre
nisan, met. p. fine - cilj, stezza parlandosi di luo
svrha. V. Intenzione. go - prolaziti; p. passare
Scoppiare - puknuti, prova con velocit parlandosi
nti, met. pojaviti se, po- di tempo - proci, izaci,
ceti; scoppi la voce - steci; p. venire all' ingi
SCO 561 SCO

trattandosi di liquidi - fe Scorticare, staccare con


ci, tociti, stociti, stociti violenza la pelle - dera
se, slivati se; p. fare ti, oderati, drti, odrti ;
scorreria - cetovati, ici p. sbucciare - lupiti, olu
u potru; p. leggere con piti, lnstiti, olustiti, olju-
prestezza - prestiti stiti, gulti, ogulti. V.
Scorreria - potera, cetova- Guscio; fig. p. cavare
nje. astutamente i denari ad
Scorta, accompagnamento - altrui - gulti, ogulti (ko-
pratnja. V. Guida. Guar ga) : p. torre rapacem.
dia. le sostanze altrui - robiti,
Scortare, va. far pi corto porobiti, gulti, ogulti, o-
- sIaratiti, pokratiti; vn. plackati, poharati, pogra-
skratiti se, pokratiti se; p. biti, oplniti; np. p. mo
far la scorta -pratiti; p. rire - oderati se.
condur via scortando - Scorticatore - zivoder, zivo-
odpratiti ; p. condurre derac.
fino un dato luogo scor Scorza, inviluppo generale
tando - dopratiti, pripra- dei vegetali - kora. V.
titi. V. Diminuire. Guscio.
Scortecciamento - oguljenje, Scorzare, levar la scorza -
olupljenje. izvaditi koru. V. Guscio.
Scortecciare - ogulti, olu- Scosceso, coperto di ruine
piti, ogulti v. olupiti - hridan, klisurit, ponoran,
koru. V. Guscio. stermenit.
Scortese - neuljudan , neu- Scoto - skot.
dvoran. Scotta, siero che avanza
Scortesemente - neuljudno, alla ricotta - surotva ; p.
neudvorno. fune attaccata alla vela
Scortesia - neuljudnost, neu- - skota.
dvornost. Scottare, dare una breve
36
SCO 562 SCR

cottura - opariti; p. fare smo ; p. contratto per i-


lieve cottura col fuoco - scritto - pismo, izprava;
opeci ; p. scottarsi - opeci p. ogni altro scritto -
se, opariti se. pismo, spis; scrittura pro-
Scottatura - opecenje, opare- batoriale - dokazni spis,
nje. dokaznica - controprobato-
Scranna. V. Sedia. riale - protudokazni spis,
Screpolare, vn. e np. co protudokaznica.
minciar a crepare - puk- Scritturale, st. V. Scrivano;
nuti, pucati, popucati, zi- ag. - pismen.
jati; p. fndersi - razc- Scritturista - tumacitelj v. to-
piti se, razpucati se, raz macitelj svetoga pisma.
ziati se, razvreskati se. Scrivania - pisarnicki stol.
Scricchiolare - skripati, skri- Scrivano -pisar; scriv. ma
pljati. rittimo - pomorski pisar ;
Scritto, st. - pismo, spis ; in p. copista - prepisalac,
iscritto - pismeno ; ag. prepisivalac.
scritto a penna - pisan, Scrivere - pisati, pisovati,
pisen; p. manoscritto - pisivati, zapisati; scrivere
rokopisan. V. Scrittura. il proprio nome - pisati v.
Scrittojo, stanzino p. uso zapisati svoje ime ; p. stu
di scrivere ecc. - pisani- farsi di scrivere - napisati
te, pisaliste. V. Scrivania. se; p. scriver sopra -
Scrittore, chi scrive - pisar, napisati V. Inscrivere.
pisce ; p. autore d' opere Descrivere. Ascrivere.
scritte - pisaoc, pisalac, Registrare. Comporre.
spisaoc, spisatelj. spisalac. Notare.
Scrittura, cosa scritta, e p. Scrofa - prasica, svinja, so-
cosa che trovasi scritta ka; p. concubina - pra
in un libro - pismo ; sica peg. prasicina.
sacra scrittura - sveto pi Scrosciare, fare un suono
SCR 563 scu
simile a quello che fa uciliste.
la crosta del pane fresco, Scuotere, va. agitare vio
quando la si mastica - lentemente una cosa,
Ventati, hrestati ; p. bol onde si muova in s
lire smoderatamente - klo- stessa - drmati, uzder-
kotati ; scrosciar dalle mati, stresti, stresati; p.
risa - pucati od smha. levarsi da dosso - odverci,
Scroto - mosnja, mosnja od odbaciti, otresti, otresati
jaja. (od sebe); p. scuotere
Scrutinio - upit,upitanje,izpit, cose leggere - trusiti, o-
izpitanje ; scrut. dei voti - trusiti; p. rimuovere da
upit v. brojenje glasovah. s - odaljiti, odstraniti ; p.
Scucire - razsiti, odsiti, raz- liberarsi - izbaviti se, o-
poriti. sloboditi se; p. commuo
Scuderia - konjusnica. versi per subita paura -
Scudiere - stitodrzac, stito- stresti se.
nosa. Scure - skira, bradva ; ma
Scudiscio - siba, sibka. nico della scure - topori-
Scudo (difensiva) - stit, o- sce od skire.
bramba ; p. moneta - skud. Scuriada, scuria - korbac,
V. Guscio. kurbac, Me.
Sculacciare, dar delle ma Scusa, discolpa di leggier
ni sul culo - pljeskati, fallo - izprika, opravda,
opljeskati, spljeskati. izpricanje, izpricavanje, o-
Sculacciata - pljesk, pljesak. pravdanje; p. ragione
Scultore - slikotvorac, sliko- addotta in discolpa - iz-
dlac, slikodlja. govor, ogovor, opravda,
Scultura, arte - slikotvorje, razlog ; domando scusa
slikodlje ; p. cosa scol - proscenje v. oproscenje,
pita - stikotvor. V. Figura. pitam v. molim. V. Pre
Scuola - uciona, ucionica, testo.
scu 564 SEC

Scusabile - izpricav, ogooo- si; s stesso - sebe istoga,


riv, izgovoriv, oprostiv. a s stesso - sebi istomu,
Scusare, va. izpricati, izpri- tirrare a s - potegnuti k
cavati, opravdati, izgovori- sebi, potegnuti na se, da
ti, izgovarati, ogovoriti, per s - sam, sam po se
ogovarati ; vn. prostiti, o- bi, po sebi, od sebe, svo-
prostiti; scusate ma a- jevoljno, od svoje volje,
vete torto - oprostite v. stare da s (da solo)
oprostitemi, ali imate kri- zivti posebi ; cong. p.
vo; np. izpricati se, o- caso che, se poi, se -
pravdati se. ako, dali ako, ako pak;
Scusato - izprican , oprav- p. bench - premda, ako-
dan, izgovoren, ogovoren. prem, ako, ako i; se an
Sdegno - nemilost, nemilo- che - akoprem, premda,
srdje, jad, serdzba, sr- ako i, pak makar, ma i;
ditost. p. che se -da/i, dali pa
Sdegnosamente - srdito, zlo- ko, dali ako, ali ako.
srdno, jadno. Sebbene - akoprem , ako
Sdegnoso - srdit, zloserdit. i, premda, premako.
Sdentato - bezuban, bezub. Secca (nel mare ecc.) sika,
Sdicevole - nepristojan, ne- osk, klisura.
prilican. Seccamente - suho.
Sdrajarsi - zavaliti se. Seccare, tor via l'umido -
Sdrucciolare -puziti, plazati, susiti, osusiti, posusiti, iz-
popuznuti , pohuznuti ; susiti; p. levar l' acqua
sdruc. sul ghiaccio - pu da una barca - oekati ;
ziti se, plazati se. p. seccarsi delle piante
Sdrucciolevole - puziv, puz- e dei laghi - usaknuti,
ljiv, popuziv, popuzljiv, posahnuti, osusiti se. V.
plaziv. Importunare. Distrug
Se, pron. - sebe, sebi, se, gere.
SEC 565 SED

Secchezza, aridit - suhoa, njenje, razpopitba.


suhota, suhost, sua. Secolo, spazio di cent' an
Secchia, d' attinger acqua ni - stoltje, stogodisje,
sigalj, sigao ; dim. sigljic. stogodiste, rtogodisnjica ;
Secchio, vaso nel quale si p. mondo - svt ; p. stato
raccoglie il latte nel mu- di vita, e p. et - vk
gnere - diza. doba.
Seccia - strn, strniste. Secondare , andar dietro
Secciajo - sterniste. nel pensare, nel parlare
Secco, ag. privo d' umore ecc. - slediti, nasldovati.
mth, suhoran; alquanto V. Compiacere.
secco - suhahan, suhasan, Secondina - pometina.
suhonjav, suhorjav. V. Secondino - uznicki strazar.
Magro. Seccamente ; et. Secondo, ag. drugi; pella
V. Secchezza. seconda volta - po drugi
Secesso , cesso - zahod, put, opet, sopet, opetova-
sraliste. no, sopetovano, iznova,
Seco, con s - sa (s) sobom; nanovo. V. Favorevole;
portar seco - nositi sobom non aver secondo (non
v. pri sebi. aver pari) neimati drugo-
Secolare, et. chi vive al ga, biti prvi ; av. p. nel
secolo - svtovnik. V. I- secondo luogo - u drugom
diota; ag. di secolo - sto- mstu, na drugo mesto;
ltan, stogodisnji ; pianta prep. polag; secondo me
secolare - stoltno stablo, (a mio parere) polag
p. mondano - svtovan, mojega mnnja.
svtski. Secondogenito - drugorodjen.
Secolarizzare, va. - razdu- Secreto. V. Segreto ecc.
hovniti, razpopiti ; np. raz- Sedare. V. Quietare. Cal
duhovniti se, razpopiti se. mare.
Secolarizzazione - razduhov- Sede, trono - prestol, pre
SED 566 SEG

stolje; p. luogo - msto, Sedurre - nepeljati, zavesti,


met. sudiste; sede del zavnditi, namamiti, navo-
male - msto boli. V. Sedia. diti.
Sedere, vn. sditi, sdati, Seduta. V. Sessione.
sidti; porsi a sedere - Seduttore - zavednik, zavo-
ssti, sdsti, sdnuti, ssti dnik, zavoditelj, napelja-
se, possti se. V. Regnare. lac, napeljatelj, namami-
Sedia, arnese per sedervi, lac, namamitelj, navodioc,
katrida, kantrida, sdnica, navodnik.
sdilnica, sdalica, sdo, Seduzione - zavedba, zavod-
sdute, sdiliste, sdaliste, ba, navod, navoda, na-
met. stol, stolac; p. luogo mama, napeljanje, zave-
ove trovasi ben collocata denje, zavodenje, namam-
alcuna cosa - msto, se- ljenje. V. Inganno.
diste, sdiliste; piccola vet Sega - pila; dim. pilica.
tura a due ruote - dvo- Segala - erz, hrz, raz.
kulje, dvokolnica. V. Sede. Segare, ricidere con sega
Sedicente - nazivajuci se, to- - piliti, razpiliti. V. Mie
ozni, toboznji, tobozji. tere.
Sedicesimo - sestnaesti. Segatore - pilac.
Sedici - sestnaest (gen. pi.) Segatura, azione del segare
Sedizione V. Ammutina - pilba, razpilba, piljenje,
mento. razpiljenje; p. polvere
Sedizioso, ag. - buntovan, che vi cade segando -
drazujuci, puntajuci; st. pilotine; p. mietitura -
persona sediziosa - bu- zetva. zanjenje.
njenik, buntovnik, uzbu- Seggia, seggio. V. Sede.
njenik. Sedia.
Sedotto - napeljan, zaveden, Segmento - kriska.
zavoden, namamljen, na- Segnalare, va. rendere se
vodjen. gnalato (famoso) - pro
SEG 567 SEG

slaviti, podignuti na glas v. zlamenje kriza, kriz; p.


v. na slavu, uzveliciti ; np. segno di mano, firma (co
proslaviti se, uzdignuti se, me sopra, e) - rukoznak ;
uzveliciti se. V. Segnare. farsi il segno di croce -
Segnale. V. Segno. prekriziti se. V. Sigillo.
Segnare, va. far segno su Miracolo. Cenno. Bandie
checchessia - znaciti, ozna- ra. Bersaglio.
citi, zlamenati, zlameniti, Sego - loj.
zlamenovati, znamenovati, Segregare. V. Separare.
nazlameniti ; p. notare con Segretamente - tajno, otajno,
bollo - biljeziti, biljegovati, potajno, tajom , tajoma,
zabiljeziti, ubiljeziti ; p. far skrovno.
segno di croce - krizati, Segretariato - tajnictvo.
prekriziti, uciniti kriz; p. Segretario - tajnik; segreta
improntar il sigillo - Reca rio di consiglio - tajnik
titi, zapecatiti ; np. farsi il vca.
segno di croce - prekriziti Segretezza - tajenje, skrov-
se, krizati se. nost. V. Segreto.
Segnatamente - znamenito, Segreto, st. - tajnost, tajna,
izricno.V. Principalmente. otajnost, otajstvo,potajnost,
Segno, ci che d indizio skrovnost; tener segreto -
d'un' altra cosa - znak, tajiti, drzati tajno, segreto
znaka , zlamen , znamen, d'uffizio - uredovna taj
zlamenka, znamenka, zla- nost; ag. tajan, potajan,
menje, znamenje, zlameno- skrovan, skrovit.
vanje, znamenovanje. bi- Seguace - nasldnik, pristasa.
ljeg, biljega, biljezka, bilje- Seguente, ag. - sldeci.
zje; segno di confine (se Seguire, venir dietro - sl
gnale) - mejnik; segno di diti, sldovati, ici (hoditi,
croce (fatto per divozione, doci) po sldu ; p. aver ef
o meraviglia) - znamenje, fetto - slditi, dogoditi se, /
SEG 568 SEM

dogadjati se, zgoditi se, pri- Sella - sedlo ; montare in


petiti se, sbiti se, obistiniti sella - zajahati V. Sedia.
se, sluciti se. V. Conti- Sellajo - sedlar.
nuare. Sellare. V. Insellare.
Seguitare. V. Seguire. Per Selva, luogo piantato di al
seguitare. Conseguire. beri folti - gaj, dubrava;
Seguito , st. accompagna p. tratto di selva dibo
mento - pratnja, sldba. V. scata - laz.
Corteggio. Esito ; ag. p. Selvaggiamente - divljacki.
seguitato - sldjen, nasl- Selvaggina - divljina, divja-
djen, nasldovan; p. effet cina, divljacina, divljad,
tuato - obistinjen, dogo- zvrad.
djen , zgodjen , pripetjen, Selvaggio - divji, divjacan,
sbijen, uzivotvoren, udelo- divljacan, divjacki, div
tvoren, dogodivsi se, pripe- ljacki, nepitom. V. Rozzo.
tivsi se, sbivsi se, zgodivsi Crudele.
se, slucimi se; prep. in Selvatichezza - divljactvo,
seguito - usld, u posldku divljacnost.
(gen.); in seguito all'or Selvatico. V. Selvaggio.
dine impartito - usld po- Selvoso - dubravast, gajast.
danog naloga. Sembiante. V. Aspetto.
Sei - sest (gen. pi.). Sembianza - podoba. V. A-
Seicento - sest sto, sest sto- spetto. Apparenza.
tinah. Sembrare - ciniti se, vidti
Seimila - sest tisucah (hilja- se; a me sembra che ecc.
dah, jezerah). - meni se cini v. vidi (ja
Selce - kremen. V. Sasso. bim rekao, bi reci) da ecc.
Ciotto. Seme - sme. V. Principio.
Selciare - golutati, ogolutati, Discendenza. Razza.
pogolutati, nasipati peskom Semente (che si semina) -
v. golutima. sme; p. il seminare -
SEM 569 SEM

sianje, posianje, usv. Seminudo - polunag, skoro


Semenza. V. Seme. nag.
Scmenzajo - sministe, pri- Semispento - polumert, du-
sadiste. hat.
Semenzina - sementina. Semita - staz, staza, putin,
Semestrale, ag. - sesterom- klanac.
secan; sera, rapporto - Semituono - poluglas.
sesteromsecno izvstje. Semivivo - poluziv, duhat,
Semestralmente - sesterom- polumert.
secno, polultno, polugo- Semivocale - poluglasnik.
disno, svako sest mse- Semola - posije, posje, me-
cah. kine, mekinje.
Semestre - polugodiste, polu- Sempiterno - vcni, vkovit,
ltje, sesteromsec ; primo bezkoncan, bezkonacan.
semestre - pervo polugo Semplice, senza mistione -
diste. prost; p. contrario di com
Semi - pol, polu, napol; se posto - jednostavan ; fig.
minudo - polunag, skoro p. inesperto - prost; nomo
nag. semplice - prosti covk ;
Semideo - polubog. p. contrario di doppio -
Semimorto - polumrt, polu- jedin. V. Schietto.
mrtav. Semplicemente - prosto, jed-
Seminagione - sianje, posia nostavno ; p. unicamente -
nje, usv. jedino, samo.
Seminario, semenzajo, e p. Semplicit, stato di ci che
lungo dove vengono i- semplice - prostata, jed-
stroiti g' iniziati allo sta nostavnost , jedinstoenost ;
to eccles. - sminute. p. contrario di accortezza
Seminato, st. - sve, usv, - prostata. V. Semplice.
sidba, stba, stva; ag. sian, Semplificare - jednostruciti,
posian, nasian. ujednostruciti, uprostiti.
SEM 570 SEN

Sempre, senza intermissione no tra la fontanella della


uvk, vavk, vazda, svag- gola ed il bellico - njedra,
da, u svako doba, svedj, njadra , skut , narucaj ;
svedjer; p. continuamente p. piegatura della ve
- bez prestanka; p. senza ste atta a contenere qual
fine - bez konca; p. ogni che cosa - krilo; nel seno
volta - svaki put, uvk di Abramo - u krilo Abra-
ecc.; p. sempre che - movo ; p. mammelle della
uvk kad (kada); p. tut donna - sasci, eice, nje
tora - sveudilj; per sem dra, njadra; p. utero -
pre - za vazda, za uvk, utroba. V. Centro. Mezzo.
za vavk, za uvke, po sve Capacit.
vke, vkovito. Se non, se no - ako ne, neg,
Sempreviva - neven, nevehn. nego. V. Eccetto.
Sena - sena. Sensale - samsar, mesetar.
Senape - gorusica. Sensatamente - razumno,
Senapismo - gorusnik. mudro, razborno, pametno.
Senato - starovce, senat. Sensatezza, retto giudizio -
Senatore - starovnik, se- ostroumje, ostroumnost,raz-
nator. bornost. V. Senno.
Senile - starodoban, staro- Sensato, saggio, giudizioso -
davan, star. uman,ostrouma?i, razuman,
Seniorato - staresinstvo. pametan; sensato discorso
Seniore - stariji, najstariji. - ostroumni govor. V. Sen
Senno, qualit della mente sibile.
per cui giudicasi retta Sensazione - cut, cutenje, u-
mente - razum, pamet, raz- tisak, utistenje.
bor, razbornost, um; da Senseria - samsarina, mese-
senno - zbilja. V. Pru tarina.
denza. Parere. Astuzia. Sensibile, atto a sentire -
Seno, parte del corpo uma utljiv, ocutljiv, cutiv, ocu
SEN 571 - SEN

tiv ; p. che fa impressione Sentarsi. V. Sedere.


sui sensi - utisan, utisaju, Sentenza, decisione di lite
utistaju ; p. facile a co- pronunziata dal giudice -
muoversi - mekosrcan, presuda, sudba ; p. con-
mehkosrcan ; p. notabile damiu - osuda, odsuda, ob-
- znatan. suda; p. soluzione d' un
Sensibilit, attitudine a sen dubbio - rsenje, odlucenje;
tire - utljivost, cutivost, sent. interlocutoria - me-
ocutljivost, outivst; p. djutomna presuda , sent.
senso d' umanit - meko- assolutoria - oprostna pre
srcnost, mehkosrcnost. V. suda, sent. di condanna -
Compassione. odsudna presuda, sent. di
Sensibilmente - utljivo, cu- morte - smertna presuda.
tivo, outljivo, outivo ; p. V. Opinione. Senso.
notabilmente - znatno, Sentenziare, dar sentenza -
jako. suditi, presuditi. V. Con
Senso, facolt di ricevere le dannare.
impressioni - cut, cutjen- Sentiere , piccola strada -
stvo, utjenje; buon senso - staz, staza, klanac, putic,
ostroumje, ostroumnost,pri- putac.
vo di sensi - duhat ; p. si Sentimento, facolt di sen
gnificato di parola - siiti- tire - cuvstvo; utjenje, cu-
sao, smisal; in questo sen tjenstvo, cuteljstvo, utelj-
so - u ovom smislu. V. Sen nost. V. Consentimento.
sualit. Intelletto. Senti Affetto. Cura. Opinione.
mento. Concetto. Senso. Senno.
Sensualit, stimolo del sen Sentina, fondo della nave -
so - putenost, bludnost ; p. Santina.
comprendimento per via Sentinella, soldato che fa la
dei sensi - utjevnost, cu- guardia - straza, strafar ;
tjenstvo. fare la sentinella - stra-
S
SEN 572 SEP

ziti, ciniti strazu, cuvati. sebi, obaska, pobaska, po-


V. Difesa. jedinibe.
Sentire, ricevere le impres Separazione - lucenje, odlu-
sioni dagli oggetti esterni cenje, razlucenje, razdlje-
ecc. - cutiti, ocutiti ; p. u- nje, razstava, razstavljenje,
dire - cuti; p. ascoltare - razstavljanje, razdruzenje ;
slusati, poslusati, posluh- separaz. di beni - railu-
nuti, saslusati; sentire i cenje dobarah, separaz. di
testimoni - saslusati sv- letto e mensa - razstava
doke.y. Odorare. Cono od postelje i trpeze.
scere. Intendere. Sepellire. V. Seppellire.
Senza, in mancanza - bez, Sepolcro - grob, greb, grobje,
prez (gen.) ; p. oltre o rakva , met. pocivaliste,
senza contare - prko, i- jama.
zim , van , izvan , osim Sepolto - zakopan, pokopan,
(gen.) ; senza il padre - sahranjen, pohranjen, po-
bez otva, senza meno - greben.
svakako, svakojako, bez- Sepoltura. V. Seppellimen
drugo, senza dubbio - bez to. Sepolcro.
dvojbe, nedvojbeno, slalno, Seppellimento - pogreb, za-
za slalno; senza che - bez kop, pokop, zakopanje, po-
v. brez da. V. Sicura kopanje, sahranjenje, po-
mente. hranjenje.
Separare - luciti, odluciti, Seppellire - zakopati, pogreb-
razluciti, razdliti, poraz- sti, zakopati, zakopivati,
dliti, odliti, razdruziti, zakopavati, pokopati, sa-
razstaviti, razstavljati. V. hraniti, pohraniti. V. Na
Distaccare. scondere.
Separatamente - odlucno, Seppellitore - zakopalac, po-
razlucno, razdlno, raz- kopalac, pokopavaoc.
stavno, napose, osebice, o Seppia - sipa.
SEQ 573 SER

Sequestrante - zaptitelj,uza- Serenissimo - prejasan, pre-


ptitelj; sequest. de' beni - sjajan,privedar ; sereniss.
uzaptitelj dobarah. principe - prejasni knez.
Sequestrare - zaptiti, uzap- Serenit, nettezza di cielo e
titi ; p. intercettare lettere met. p. quieta tranquillit
ecc. (come. sopra, e)-zau- - vedrina; p. astratto del
staviti, zaustavtjati. titolo di serenissimo -
Sequestratario - zaptilac, u- prejasnost , presjajnost ,
zaptilac. privedrost, sjajnost.
Sequestrato - zaptjen, uzap- Sereno, st. - vedro ; ag. ve-
tjen; sequest. naviglio - dar ; cielo sereno - vedro
uzaptjeni brod. nebo, con fronte serena -
Sequestrazione - zapta, u- (met.) vedrim v. odpertim
zapta, zaptjenje, uzaptjenje. celom.
Sequestro - zapt, zabrana ; Seriamente - ozbiljno, zbilja,
seq. giudiziale - sudieni bezsalno, bez sale, za sprave,
zapt , sudbena zabrana, stavno.
giustificazione del seq. - Serico - svilan, svilen.
opravdanje zapta, seque Serie - creda, red, vrst,
stro di lettere - zaustava vrsta.
pisamah. Seriet - ozbiljnost, zbiljnost,
Sera - vecer. bezsala, negala, stavnost.
Serafino - Serafin. Serio , gravemente conte
Serbare. V. Conservare. gnoso - ozbiljan, bezsalan,
Salvare. Indugiare. nesalan; serio conflitto -
Serbatojo, luogo chiuso, in ozbiljna borba ; p. grave -
cui si conservano animali ozbiljan, stavan; in sul
a ingrassare - zatvor. V. serio. V. Seriamente.
Cisterna. Sermento, ramo secco della
Serbiano. V. Serviano ecc. vite - loza; p. tralcio -
Serdaro - srdar. rozgva. r
SER 574 SER

Sermcntoso - lozast, lozovit, srbljattin ; fem. srba,


rozgvovit. V. Sermento. srbkinja ; ag. srbski ,
Sermone, pubblico ragiona serblji.
mento - govor, divan. V. Servigio, servizio, opera
Predica. Linguaggio. I- che si presta ad aItrai -
dionia. Satira. usluga, posluzba ; che si
Serpe. V. Serpente. Vipera. presta per pattuita mer
Serpeggiare, - vijati se, uvi- cede - sluzba, sluzbenstvo;
jati se. V. Strisciare. p. opera che si presta
Serpente, serpe - guz, guja. gratuitamente - ljubav,
Serraglio, steccato per ri udvornost; p. operazione
paro, o difesa - ograda, - posao, posal, dlo, po-
obrana ; p. luogo cinto di slovanje, dlanje, dlova-
mura - ograda, zatvor. nje; p. vasellame da ta
Serrare. V. Chiudere. Con vola - vrniz, sudje v. po-
tenere. Comprimere. sudje stola. V. Negozio.
Serratura, serranie che si Funerale. Bisogno. Ser
apre col mezzo di chiave vit.
- zaklop, kljucanica. V. Servire, far opera per pat
Suggello. Termine. tuita mercede - sluziti,
Serto. V. Ghirlanda. Corona. sluzivati, rabiti, rabotati;
Serva - sluzkinja, sluzbenica, serv. p. favore - sluziti,
dvica, dkla. posluziti, posluzivati, divo
Servare. V. Conservare. riti; egli serve presso
Riservare. Osservare. Ob N. - on sluzi u N. ci
bedire. Mantenere. mi serve - to mi rabi v.
Servente, st. servo d'un sluzi, per servirla! (mo
uffizio - posluzitelj, pod- do affermativo,) za po
vornik; ag. V. Ubbidien sluziti ! na sluzbu !
te. Utile. Servo. Servitore - sluga, sluzbenik.
Serviano, st. - srb, serbal], V. Servo.
SER 575 SET

Servit, opera o impiego rogodiste.


servile - rabota, sluznost, Sessione, seduta, nnione
sluzbenost, posluga, sluze- di persone per consul
nje, posluzenje; p. nome tare - sdnica; sessione
collet. dei servitori- sZu- pubblica - javna sdnica;
zincad, sluge, posluznictvo, p. atto di sedere - sde-
posluziteljstvo ; p. servit nje, posdenje.
(peso) sopra nn bene Sesso - spol; sesso ma
stabile - sluznost ; diritto schile e femminile - muz-
di servit - pravo sluz- ki i zenski spol.
nosti, serv. prediale - Sessola - pal).
zemljistna sluznost, perso Sessuale - spolan.
nale - osobna sluznost, Sesta, compasso - sest, se-
rustica - poljarska v. la- stilo, sestar.
danjska sluznost, fondo di Sestina - sestorka, sestka.
servit - sluzno dobro Sesto, ag. numero ord. - se
(grunt, zemlja). V. Bi sti; st. sesta parte - se
sogno. sti dio v. del. V. Ordine.
Serviziale - strcaljka, str- Sesta.
calica, servicial. Sestuplicare - sesterostruciti.
Servizievole - posluzan. Sestuplo, ag. - sesterostruk,
Servizio. V. Servigio. sesterostrucan.
Servo - sluga, sluzbenik, ju- Seta - svila; seta cruda -
nak, momak, momceto nevarena svila.
(eta). Setajuolo - svilar.
Sessagenario - sestdeseterol- Sete - zedja, zedj, zaj, za-
tan, sestdeseterogodistan. zda; aver sete - biti ze-
Sessanta - sestdeset. dan v. zajan.
Sessantesimo - sestdeseti. Seteria - svilarstvo.
Sessantina - sestdesetak. Setola, pelo che ha sul fi
Sessennio - sesteroletje, seste- lo della schiena il porco
SET 576 SEV

- scetina, peraja ; p. pelo Settemvirato - stol sedmo-


lungo della coda del caval rice ; (p. autorit giudi
lo ed altri animali- strunja, ziaria supr. come sopra,
struna ; p. spazzola fatta e) sudbena sedmorica. V.
di setole - kefa, cetica, Tavola.
cetica, cetka. Settemviri, st. - sedmorica,
Setta, quantit di persone sedmerica.
che seguitano qualche Settennale - sedmeroltan,
particolare opinione ecc. sedmerogodistan .
,ildba, zakonictvo (relativ. Settenne. V. Settennale.
a religione, anche) krivo- Settennio - sedmeroltje,
vrstvo ; p. congiura - o- sedmerogodiste.
kletva, urota, kovarstvo, Settentrionale - sveran, s-
zakletni dogovor. vrski, sverokrajan.
Settagono - sedmerokut, sed- Settentrione - sver.
merokutje, sedmeronuglo. Settimana - tdan, sedmica.
Settangolo. V. Settagono. Settimanale - tdanski, sed-
Settanta - sedamdeset. micki.
Settantesimo - sedamdeseti. Settimo, ag. - sedmi; av.
Settario - sldbenik, krivo- p. in settimo luogo-- se-
vrnik, krivovrac; p. dmo.
congiurato - urotnik, o- Settuagenario - sedandese-
kletnik, kovarnik. V. Setta. teroltan, sedandeseterogo-
Sette - sedam (gen. pi.) distan.
Settecento - sedam sto v. Settuagesima, (domenica) -
sedam stotinah. sedmodesetica, sedmerode-
Settembre - Rujan. setnica.
Settembrino - rujni, rujna. Severamente - strogo, ostro;
Settemplice - sedmerobojan. sev. proibito - strogo za-
Settemvirale, ag. - sedmo- branjeno. V. Severo.
ricki. V. Tavola. Severit - strogost, ostroca,
SEV 577 SFE

otrina, osornost. V. Se ca per lo lungo della


vero. fronte, parlandosi di ca
Severo, rigoroso - strog, o- valli - perast.
star ; p. rigido, aspro - Sfarzo - vslicanstvo, velikost,
osoran. sprav , met. blagovitost,
Sevizia. V. Crudelt.
Sevo - loj. Sfarzosamente - velican-
Sezionare (un cadavere) - stveno , blagovito , bo-
parati. gato.
Sezione, tagliamento - s- Sfarzoso - uzvisen, velican-
cenje, odscenje, razsce- stven, blagovit, bogat.
nje, prescenje, met. od- Sfasciare, va. levar le fa
ljevje; p. tagliamento di sce - odviti, odpoviti, od-
cadaveri - razpora, pa poviati, razviti, razvioti
ranje; p. parte d' un trat odpasati. V. Smantella
tato o di un libro - od- re. Scomporsi.
sk, odscak, odl, odio ; Sfavillare - iskrati, kresati.
p. met d' un drappello Sfavore - neugodnost, nepo-
di soldati nelle evoluz. voljnost.
- odl, odio. V. Cadavere. Sfavorevole - neugodan, ne-
Sfaccendato - bezposlen, ne- povoljan, nezgodan, nepo-
poslen, dangubiv. godan, lo, losav.
Sfacciataggine - bezobraznost, Sfera , globo - krugla o-
bezobrazstoo, bezocnost, ne- blica; p. termine fin dove
sram, bezsramnost, derzo- pu giunger 1' umana
vitost. dottrina - krug, dlokrug.
Sfacciato, inverecondo nel Sferza - uba, sibka, bic.
fare e nel dire - bezobra- Sferzare - sibati, oiibati, bi-
zan, bezocan, nesraman, cevati.
bezsraman, drzovit ; p. Sferzata - nboudarac, bicji
che ha una striscia bian udarac.
37
SFI 578 SFO

Sfida - pozov (pozvanje, izaz- cavar dal fodero - izva


vanje) na megdan v. mej- diti v. izvui iz noznice.
dan. Sfogare, vn. esalare - di
Sfidanza - nezaufanost, ne- movati; p. uscir fuora -
uzdanje, bezuzdavje, bezu- provaliti, buknuti, izbuk-
fanje. nuti, met. predrti, sunu-
Sfidare, va. invitare a bat ti; np. p. cercar 'sollie
taglia - pozvati Qpozivati, vo all' interna passione
izazvati, izazivati) na col manifestarla - otre-
megdan v. mejdan ; p. sti se (na koga). V.
disanimare - prestrasiti, Scoppiare.
uplasiti, razufati, uzeti Sfornito - neobskrbljen, ne-
ufanje. V. Diffidare. providjen.
Sfidato, ag. pozeany izazcan; Sfortuna - nesra, zlosrca,
st. pozvanac, zazvanac, nezgoda.
zazvanik, izazvanik. Sfortunato - nesran, zlo-
Sfidatore - pozvalac, pozi- srecan.
valac, izazivalac, zaziva- Sforzare, va. indurre colla
lac. forza - siliti, silovati,
Sfiducia - nevra, nepov- prisiliti, usilit\ usilovati,
renje, nepouzdanje, neufa- nasilovati, prinuditi, pri
nje, nezaufanost, ntpou- morati, prigoniti; p. oc
fanost. cupare colla forza - o-
Sfiduciare - uzeti ufanje. svojiti, silom uzeti, osvojiti
Sfigurare, far venir deforme v. prisvojiti ; p. usar for
- pogrubiti, izopaciti. za, violare - silovati (ko
Sfigurato - pogrubjen, izo- ga); np. sforzarsi, affa
pacen, nespodoban. ticarsi - siliti se, teziti se,
Sfoderare, va. levar la fo trsiti se, muciti se, bo
dera - izvaditi fudru riti se , nastati, nasto-
(podstavu, postavu) ; p. jati.
SFO 579 SGO

Sforzo - napor, teznja, na- puten. I


stojanje. Sfrontato. V. Sfacciato.
Sfracassare. V. Fracassare. Sfuggire. V. Evitare. ;
Sfracellare - raztrskati, raz- Sgabello - podnozje.
drozgati. Sgarbatamente - neuljudno,
Sfratare, va. - razfratriti ; neudvorno, neotesano.
np. razfratriti se, izfra- Sgarbatezza - neuljudnost,
triti se. neudvornost, neotesanost.
Sfrattare, va. dare lo sfrat Sgarbato - neuljudan, neu-
to - odgoniti, odgnati, dvoran, neotesan.
progoniti, prognati, izt- Sgobbare, - raditi v. dlati
rati, protesati. kao konj.
Sfrattato, st. - odgonjenac, Sgocciolare - sprazniti v.
odgnanac, progonjenac, go- izprazniti do kaplje (do
njenac, iztranac, prolra- kapa, do suze).
nac; ag. odgovjen, odgnan, Sgomberare - ocistiti, osna-
prognan, izlran , pro- ziti, razpremiti ; sgom
tran. brare la casa - izprazniti
Sfratto - odgon, progon, iz- kucu.
gon , odgnaistvo ; passo Sgomentare, va. prestrasiti,
di sfratto - odgonica. razplaUti ; vn. prestra-
Sfregare - zulti, ozulti, po- siti se, razplasiti se, sne
zulti, trti, otrti, iztrti. lliti se.
Sfrenare, va. cavar il fre Sgomento - prestraxenje, raz-
no - razuzdati (koga): plasenje, snebjenje.
tip. p. trarsi il freno, Sgorbia - gujba, gujbavo
divenir licenzioso - ra dlto.
zuzdati se, razpustiti se. Sgorbiare, imbrattare con
Sfrenatezza - razuzdanost, inchiostro - omrciti v.
razpustenost. pomertti cernilom, omr
t
Sfrenato - razuzdan, raz- citi, pomerciti.
SGO 580 SIC

Sgorbio - omrcilo, pomr- Sicario - podnajmljeni ubo-


cenje. jica, krvnik.
Sgraffignare - pograbiti, Sicch - tako da, cesa radiy
ukrasti. radi cesa.
Sgraziato. V. Disgraziato. Siccit - susa, suhoa.
Sgridare - izoikati. V. Ban Siccome - kako, na isti na-
dire. cin kako.
Sgroppare, disfare il grop Sicuramente, con sicurezza
po - oduzlati, razuzlati. - sgurno, uzdano, pouzda-
Sguainare - izouci v. izva- no ; p. senza rischio -
di iz noznice. bezpogibeljno, nepogibeljno,
Sguardo, occhiata - pogled, bez pogibelja; p. senza dub
pogledak, zgled, sgled. V. bio - stalmi, stanovito, ja-
Considerazione. Riguar macno, izvstivo, nedvojbe-
do. no ; p. partic. affermativa -
Sguarnito. V. Sfornito. dakako, dabome, adabome.
Si, av. che afferma - jest, Sicurezza, qualit di ci
jes ; p. contrario di no - che sicuro - sgurnost,
da; questo il libro? - osguranost, obezbdnost ;
si - jeli ovo knjiga? -jest uzdanost, pouzdanost; stal-
v. da ; si da questo , si nost, izvstnost, izvstivost,
da quel lato - i od ove, stanovitost. V. Sicuro.
i od one strane, koliko Fiducia. Riparo. Garan
(koli) od ove, toliko (toli) zia.
od one strane; p. parti Sicuro, ag. senza sospetto
cella che affiggesi al ver - sguran, bezsuman, ne-
bo e lo fa di significa suman, nesumljiv ; p. fuor
to passivo - se; stupirsi di pericolo - sguran, o-
- euditi se. V. Sicuro. sguran, obezbden ; p..
Sibilare. V. Fischiare ecc. che inspira sicurezza -
Sibilla - Sibila. uzdan, pouzdan ; fonte si-
SIC 581 SIG

cara - pouzdani izvor; p. oznaciti, kazati; p. far


certo - stalan, izvstan, intendere - objnaniti, uba-
izvstivan, istinti, stano - vstiti, do znanja staviti,
vit, stanovitan, nedvojben; dati na znanje, javiv,
p. ardito - smion, smio- prijaviti, objaviti, kazati.
nast, sml, smlan. V. Fer Significativo - znaciv, zna~
mo. Coraggioso ; st. V. citeljan.
Sicurezza; av. p. si, cer Significato, st. - znacilo,
tamente - dakako, dabo- znacenje, smisao.
me, adabome. Signore, p. titolo di onore,
Sicurt, ti. - porucanstvo. e p. Dio - gospodin, go-
V. Garanzia. Sicurezza. spod; fem. gospa, gospo-
Siepe - plot, gradja, ograda. ja, gospodinja ; del signo
Siero - surotva, surutva, re - gospodinov, gospodov;
surutka. della signora - gospin,
Sifilide - bol francuzka, gospojin. V. Padrone.
(francuzljiva francozljiva). Signoreggiare, dominare -
Sifilitico, ag. - francudjiv, gospodariti, gospodarovati,
francozljiv ; st. francoz- gospodovati ; p. trattare
ljivac. da signore - ponasati se
Sigaro, cigaro - smotak, ci- v. vladati se kao gospo
gar ; un pacco di sigari din. V. Dominare.
smotak smotakah. Signoretto, p. titolo d' ono
Sigillare. V. Suggellare ecc. re - gospodicic.
Sigla - slovo, znak. Signoria, podest, dominio,
Significare, esprimere - iz- - gospodarstvo; p. titolo
reci, izraziti, ocitovati; p. di rispetto - gospodstvo ;
denotare, ma in senso Vostra signoria! - Vose
pi generico - zlameno- Gospodstvo ! p. podere
vati, znamenovati, zlame- d' un signore - gospo-
niti, znamenati, znaciti, stina, gospodstina.
S1G 582 SIN

Signorile - gospodski, met. Simiglianza - prilicnost, slic-


velicanstven, bogat, blago- nost, nalicnost, dolicnost,
vit. jedvnlicnost , spodobnost,
Signorina, titolo d' onore - podobnost, suobraznast.
gospica, gospojica, gospo- Simigliare, somigliare, aver
dicna. somiglianza - priliciti pri-
Silenzio, taciturnit - muk, likovati, sliciti, biti prili
mucavje; ; p. quiete - mir, can v. slican (komu); p
tisina; stare in silenzio rendersi simile - uciniti
mucati ; passar sotto sii. se jednak. V. Paragonare.
- mimetici, mimoiti, zamu- Simile - jednak, puk, puki,
cati, nenapomenuti (sto) ; pukast, takmen, met. ra-
far iroprov. silenzio o van.
cessar di parlare ecc. - Similitudine. V. Simiglian
umuknuti, zamuknuti; rom za. Comparazione. Fi
pere il sii. - progovorti, gura.
prozboriti. V. Segreto. Similmente -jednako, isto-
Sillaba - slovka, slog. tako, na isti nacin.
Sillabare - slovikati, slabi- Simmetria - razmr, razm-
kati. rak, skladnorednost.
Silogistno - silogizam. Simmetrico - razmran,sklad-
Silvestre. V. Selvatico. noredan.
Simbolico - znacan ; tradi Simpatia - sucut.
zione simb. znacajna pre Simplo (scritto) - jednopis.
daja, predaja po znacih. Simulare - tajati, skrivati,
Simbolo - znak. varati, lagati.
Simia. V. Scimia. Simulazione - tajanje, skri-
Simigliante -prilican, slican, vanje, varanje, laganje.
nalican, dolican, jedno- Simultaneit - zajednictvo.
slican, podoban, spodoban, Simultaneo - zajednicki.
suobrazan. Sinagoga - sinagoga.
SIN 583 SIN
Sinceramente - iskreno, pra- Singilativamente - pojedince.
vodusno, lojalno. Singolare, ag. particolare
Sincerare, va. persuadere - osobit, osoban, osobitan; p.
uvriti, obsvdociti. V. unico, insolito - jedin, je-
Giustificare; np. p. venir dinstven, izvanredan, neo-
in chiaro - uvriti se, ob bican; V. Eccellente.
svdociti ue, postarati se. Raro. Ammirabile; st. p.
Sincerit -iskrenost, lojalnost, contrario di plurale -
pravodusje, pravodunost, jedinobrojnik , jedinstveni
istinitost. V. Purezza. Pu broj.
rit. Singolarit, particolarit -
Sincero, senza finzione - osobitost ; p. rarit - je-
iskren, lojalan, pravodu- dinstvenost, izvanrednost,
san, istinski, istinti. V. neobicnost; p. modo stra
Poro. vagante di trattare ecc.
Sindacare - prosudjivati. V. smsnost.
Censurare. Singolo - pojedin , jedinogod,
Sindacato - prosudba, pro- inokosan.
sudjenje, sudstvo, sinda- Singulto - jecanje, pian.
kat. Sinistra- lva; a destra e
Singhiozzare, aver il sin sinistra - na desnu i na
ghiozzo - scukati se, stu- lvu.
cati se, (komu) ; egli sin Sinistramente, con sinistro
ghiozza - njemu se scuka modo - nopak, naopak,met.
v. stuca; p. piangere di- gerdu, tamno, skuro; p. ma
rott. singhiozzando - je- lamente - slabo, zlocesto,
cati, uzdihati. naopako, loso, rdjavo,
Singhiozzo - scukalica, icu- kukavo, kukavno ; p. in
kapica, stucavica, ticuka- faustamente - zloudesno,
nje, stucanje, (di pianto) zlokobno.
jecanje, uzdihanje. Sinistro, ag. contrario di
SIN 584 SLU

destro - lv ; p. cattivo, condizione - stali*, stalez,


dannoso - zao, opak, pa- stanje, met. polozaj.
kostan, lamai, hud, r- Slacciare , va. - odvezati,
djav. V. Disavventura. razvezati ; np. odvezati
Sinodale - crkveno - sabor- se, razvezati se, met. oslo-
ski. boditi se, izbaviti se.
Sinodo - crkveni sabor. Slargare, va. - Uriti, razsi-
Sinonimo - takmorc, istore. riti, razprostraniti ; np.
Sintassi - rcoslovje. striti se, razsiriti se, raz
Sintomo - znak, pojav. V. prostraniti se.
Segno. Sleale - vroloman, nevran.
Sione - vihor, vijor, vija- Slealt - vrolomnost,nevra.
vica, opijavica. Slegare. V. Sciogliere.
Sipario - zastor. Slogamento, lussazione -
Sire - gospodar. zoenenje, izvenenje, zbe-
Sirena - milokoljica. drenje, izbedrenje.
Siringa. V. Sciringa. Slogare, va. - smstiti, raz-
Sirocco -jugo. globiti, (di un osso) zve-
Sirte - zal. nuti, izvenuti, zbedriti, iz-
Sistema - sustav, sustava, bedriti.
pravac, pravilo, obicaj, Sloggiamento. V. Sloggio.
nacin. Sloggiare, vn. partirsi dal
Sistematicamente - sustavno, l' alloggiamento - prtseliti
pravilno, obicajno. se, izseliti se ; va. p. cac
Sitibondo - zedan, zajan. ciar T inimico dal luogo
Sito, st. luogo - mento. V. che occupa - izgnjezditi,
Abitazione. izgwjazliti (koga).
Situare - staviti, postaviti, Sloggio - preselba, preselje-
poloziti. nje, izselba, izseljenje.
Situazione, positura del luo Slungare - produciti, razdu-
go - polozaj; p. stato, ljiti.
SMA 585 SMO

Smagrire - omrsaviti, smr- Smerciare - razprodati, raz-


saviti, omUditi, pomlditi, pacati.
osusiti, postati mersav v. Smerdare - posrati, ogov-
suh. niti.
Smania, lo smaniare - poji- Smergo - znjorac.
danje; p. eccessiva bra Smettere - razstaviti, raz-
ma - pozuda, pohlpa, metnuti, staviti izvan obi-
vruca zelja ; p. agitazio caja, pustiti , razpustiti,
ne d'animo - nemir, uz- metnuti na stran.
nemirenje, pojid. Smezzare - razpoloviti, raz-
Smaniarsi - uznemiriti se, dvnjiti.
uznemirivati se, pojidati Sminuire. V. Diminuire.
se. Sminuzzare - drobiti, zdro-
Smantellare - porusiti, raz- biti, smrviti, izmerviti,
valiti, razvaljati. razmrviti.
Smarrire, perdere, va. - Smiraglio - okno.
zgubiti, izgubiti ; np. zgu- Smisuratezza - prkomrnost,
biti se, izgubiti se ; p neizmrnost, neizmrnoca,
confondersi - smutiti se. bezkrajnost , prkorednost.
pomutiti se, snebiti se Smisurato, ag. senza misu
met. zgubiti se ecc. ; p ra - teizmran, prkom-
sbigottirsi - prestrasiti se. ran, prkoredan, bezkra-
razplasiti se. jan, bezkonaan; av. p.
Smarrito - zgubljen,izgubljen smisuratamente - neiz-
smutjen, snebjen; prestra- mrno, prkomrno, bez-
sen, razplaIen. V. Smar krano, bezkonacno.
rire. Smoccare - oseknuti, usek-
Smascherare, va. - skinuti niti.
priobrazu (komu), met. Smoccolare. V. Smoccare.
odkriti Qcoga) ; np. od- Smoccolatojo - sekalo, ose-
kriti se, dati se poznati. kalo , usekac , usekalo,
SMO 586 SOC

snajcar, kljesca. Snello - lak, lahk, hrl.


Smontare, vn. scendere - Snervare - preseci zile. V.
poci v. ici dol, (da ca Debilitare.
vallo) odjahati ; p. cade Snidare, va. cavare dal ni
re dal suo stato - pro do - izgnjezditi, izt/njazliti,
pasti, odpasti. izvaditi (iztrati, potrati)
Smorfia - smajhla, smajhla- iz gnj'izda v. gnjazla, va.
nje, mazanje. p. uscir dal nido - otici
Smorfioso - smajhlav, smaj- iz gnjezda v. pustiti gnje-
hlast, mazast, mazav. zdo.
Smorzare - gasiti, ugasiti, Snodare. V. Sgroppare.
pogasiti, zagasiti, ugasnu- Snudare, va. V. Sfoderare.
ti, gasivati, ugasivati ecc. Soave - mil, mio, sladak. V.
dunuti, udunuti, podunuti, Benigno.
utrnuti, poiernuti, ugusiti. Soavit, astr. di soave -
Smossa - smestenje, krenutje, miloca, slasnost, sladkost
okretanje. V. Benignit.
Smosso - smfoten, krenut, Sobbarcare, va. sottoporre -
okrenut. podstaviti, podloziti, sme
Smozzicare - kusati, okusati, sti; np. podstaviti se, pod
presci, odrezati. loziti se.
Smngnere - musti, pomusti, Sobborgo - pregrad, zagrad.
izmusti. Sobole. V. Prole.
Smugnimento - muzenje, po- Sobriamente - trzno, trz-
muzenje, izmuzenje. veno.
Smunto, ag. di smugnere - Sobrio - trzan, trzmen,
pomuzen, izmuzen. V. Spa trzven.
ruto. Socchiudere. V. Chiudere.
Smuovere, muovere con fa Soccio. V. Assocciare.
tica - smestiti, krenuti, o- Soccombere - pasti, opasti,
krenuti. biti v. postati nadvladan,
soc 587 SOF
(premozen, smozen). V. Mo clan; consocio -sudruzbe-
rire. nik, sudrug ecc.
Soccorrere - pomoci, poma- Sodale. V. Compagno.
goti, pripomoci, podpomo- Soddisfacente - zadovoljujuc,
ci, podpomagati, pruziti v. zadovoljstven.
podati pomoc, priteci na Soddisfacimento. V. Sod
pomoc. disfazione. Riparazione.
Soccorso, st. V. Ajuto; ag. Soddisfare, appagare - zado-
- pomozen, pomagan, pri- voljiti, udoooljiti, ugoditi,
pomozen.podpomozen,pod- izpuniti zelju; p. pagare
pomagan. il debito - piatiti v. izpla-
Sociale - druztven, ortacki. titi dug, izplatiti, naplatiti,
Societ, unione d' uomini namiriti; p. dare ripara
avvenuta pt-r naturale im zione d' un' ingiuria - dati
pulso - druztvo, druzinstvo; (podati, pruziti) zadovolj-
p. genere umano - narod, stinu, osvhliti cast, (d1 un
covcamtvo, svt ; p. unio danno) - naknaditi v. na-
ne di pi persone che trat domstiti kvar v. stetu; p.
tano insieme unu faccenda giustificarsi- opravdati se,
- druztvo, druzba, ortac- izpricati se.
tvo ; societ pubblica - Soddisfazione, il soddisfare
javno druztvo, - di canto - zadovoljenje, udovoljenje,
- pvacko druztoo, - d'ac ugodjenje, izpunjenje zelje;
quisto - stecivno druztoo, platjenje, izplatjenje, na-
- mercantile - trgovacko platjenje, namirenje; nakna-
druztvo, contratto di so da, naknadjenje, nadum-
ciet - druzbena v. ortacka iitenje;p. riparazione d'in
pogodba. giuria - zadovoljstvo, zado-
Socio - druzbenik, drug, or- voljstina. V. Contentezza.
tak, clan ; fem. druzbeni- Penitenza.
ca, drugarica, ortakinja, Sofferentemente - ustrpivo,
SOF 588 SOF

ustrpno, snosno, podno- - puhati u oganj, spuhati


sivo. oganj ; p. soffiarsi il naso
Sofferenza - ustrpljivost, - oseknuti se, oseknuti nos,
podnositost, snositost. V. Instigare.
Sofferire. V. Soffrire. Soffice - mekahan, mekasan,
Soffermare - zadrzati, za- mekoput, mekoputan.
drzavati. Soffietto, strumento per ac
Soffermata - zadrzaj, zadr- cendere il fuoco - pu-
zanje, zadrzavanje. halo.
Sofferto - podnosen, podne- Soffio - puh , puhnutje ; in
sen, podnasan , trpljen, un soffio. V. Attimo.
strpljen, ustrpljen, pri- Soffitta - tavan.
trpljen, propatjen. Soffocare. V. Soffogare
Soffiare, vn. spingere l'aria Soffogamento. V. Soffoga-
violenter, col fiato - pu- zione.
hati, duvati, dimati, dm- Soffogare - ugusiti, zagusiti,
ti; p. spirare di venti - zadusiti, udusiti.
puhati, duvati; p. sbuffare Soffogato - ugusen, zagusm,
per forte passione - pu zadusen, udusen.
hati ; p. soffiare fiatando Soffogazione - uduha, udu-
- duhati, dihati; p. sof senje, ugusenje, zagusenje,
fiar via p. e. nna pa zadusevje.
gliuzza - spuhnuti, odpuh- Soffrire, aver sofferenza,
nuti (to); soffiare in chec pazient. aspettare - ustr-
chessia continuatamente - piti se, ustrpljivati se ; p.
puhati, duvati (u sto), sof patire - trpiti, pritrpiti,
fiar in checchessia una sol pretrpiti, stradati, pod-
volta - puhnuti, dunuti ; nesti, podnasati, podnositi,
soffiar sotto - podpuhati, patiti, propatiti ; offrir
podpuhnuti ; soffiare nel molto - natrpiti se, na-
fuoco per farlo accendere stradati se, napatiti se ; p.
SOF 589 SOL

tollerare - podnasati, pod- Soglio, trono - prestol, pre-


nesti, podnositi, trpiti; p. stolje. V. Limitare.
sentir dolore - trpiti. V. Sognare - sanjati, snti, an
Contenersi. Astenersi. vati.
Soffritto, st. -podfrig, pofrig; Sogno - sanj, sanja, sanji-
ag. frigan, pofrigan, pod- vost; vano sogno - sa-
frigan. njaria.
Sofisma - himbeno razla- Solamente - satno, jedino ;
ganje. non solam. - ne samo, so
Sofista - dvoumnik. limi, che - samo da.
Soggetto, st. cosa sottopo Solcare, far solchi in terra
sta - podmet, podmetak; p. - brazdati, ciniti brazde,
materia intorno alla quale met. orati; p. camminare
si parla ecc. - predmet, dei navigli , jadriti, jedri-
stvarbeni predmet. V. Sud ti, odgracati more.
dito. Solco (dell' aratro) - brazd,
Soggiacere - biti podlozan brazda. V. Strada. Ruga.
v. podstavljen, podlezati, Taglio.
podpadati, spadati. Soldatesca - vojnici, met.
Soggiogare - podjarmiti, vojska.
ujarmiti, staviti v. metnuti Soldatesco - vojnicki,vojacki.
podjaram, obvladati, pod- Soldato - vojnik, vojak.
loziti, podstaviti, smaga Soldo, moneta di vai. au- ,
ti, tmoci. striaca - soldin, novci. V.
Soggiornare. V. Dimorare. Moneta. Paga.
Soggiorno. V. Dimora. Ri Sole - sunce.
poso. Soleggiare - sunciti , susiti
Soggiuntivo. V. Congiun na suncu; met. susiti, o-
tivo. sustti.
Soglia (dell' uscio ecc.) - Solenne, ag. di solennit -
prag. V. Sedia. svetcan, svecatt; p. splen
SOL 590 SOL

dido, magnifico - sjajan, Solidariamente - uzajemno,


velicanstven. V. Forte. zajednicki.
Grande. Straordinario. Solidariet - uzajemnost, za-
Solennemente -svetcano, sve jednictvo.
cano, njajno, velicanstveno . Solidario - uzajeman, zajed
V. Solenne. nicki, zajednican ; obbligo
Solennit, qualit di ci che solid. - uzajemna duznost.
solenne - svetcanost, sve Solidit - tvrdnost, tverdost,
canost; sjajnost, velican- tverdnoca, cvrstoa.
stvo, velicestvo. V. Festi S"lido, ag. - tvrd, everst.
vit. Festa. Soliloquio - samogovor, sebi-
Solennizzare - svetkovati, govor.
slaviti, jiroslaviti. Solingo. V. Solitario.
Solere, vn. essere solito - Solitario, che sfugge la com
biti navadari v. naucan. pagnia - samotan, samo-
Solerzia. V. Diligenza. can, samozivan. samoseban;
Solfanello - sumporac, sum- persona solitaria - samot-
poraca. mk, samozivnik, samozivac,
Solfato - sumporica. samosebnik, samohod; p.
Solfo - sumpor. non frequentato - samo
Solforato - sumporast, sum- tan , osamljen , osamjen,
porat, sumporav. pust.
Solforico - sumporan ; acido Solito, ag. consueto - obican,
solforico - sumporna kise- obicajan, navadan ; al so
lina. lito - obicno, obicajno, na-
Solfureo, di solfo - sumpo vadno, polag navade v. o-
ran; del colore di sulfo - bicoja; st. obicnost, obi-
sumporast, sumporat. cajnost, navada.
Solfuro - sumpornik. Solitudine, stato di chi vive
Solidamente - ccersto , te- ritirato - samoca, osumilo,
meljito. osaniotjenje, samost ; p.
SOL 591 SOL

luogo non frequentato - ljati koga, sollet. una sol


pustinja, pustos, pustosa, volta - poskakljati.
pustosina, Satnina, sanaste. Solletico - skaklja, skaklja-
Sollecitare, va. stimolare, nje, skrkljanje ; essere
affrettare - durkati, po- sensibile al solletico - biti
durkati, podurkavati, usko- skakljio y. skrkljiv, sen
riti, uskorivati, uspsiti, sibilit stessa del solle
uspsivati, pospsiti, zu- tico - skakljiuost, ikrk-
rti; va. p. operare con ljivost.
prestezza, affrettarsi - hi- Sollevare, va. levar so -
titi , uskoriti , pospsiti, dignuti, uzdignuti, podi-
pozurti se, nastojati, po- gnuti, nadignuti; p. indur
brinuti se, pobriniti se. re a tumulto - buttiti, uz-
Sollecitazione - durkanje,po- buniti, buntovati. V. Com
durkanje, podurkavanje, u- muovere. Turbare. Allie-
skorenje, uskorivanje, usp- vare. Dispensare; np. p.
senje, uspsivanje, pospse- alzarsi - dignuti se, uzdi
nje, zurenje. gnuti se, podignuti se; p.
Sollecito, che opera senza ribellarsi - uzbunitise, od-
indugio - hitar, hrl, po- metnuti se. V. Gonfiarsi.
spsan; p. accurato, an Sollevazione, il sollevare -
sioso - marljiv, skrban, dig'njenje, uzdignjenje, po-
brian, brizljiv, nastojan. dignjenje, nadignjenje ; p.
Sollecitudine, prestezza nel sollevazione tumultuosa -
fare - hitnja, hitnost, hi- ustanak, uzbuna.
trina, hitrost, pospsenje ; Sollievo - polaksanje. V.
p. premura, cura - briz- Conforto.
ljivost, briga, teznja, skrb. Solo, ag. non accompagnato
V.Assiduit.Eccitamento. sam, samcat , samahan ;
Solleticare - skakljati, skrk- unico e solo - jedin, sam,
ljati ; sollet. taluno - skak jedan sam, samcatijedan.
SOL 592 SOM

V. Solitario. Solamente. mk,sadrzaj, kratki sadr-


Parche. zaj ; ag. p. tatto somma-
Solstizio - suncostan. riam. - brzorucan, kratko-
Soma, carico - brme, tovar, rucan; procedura somm. -
teret. berzorucno postupanje (po-
Somaro - tovar. V. Asino. stupak), prova somm.- br-
Somigliare. V. Simigliare zoruni dokaz.
ecc. Sommato, st. - svotnik, svota.
Somma, risultato del som Sommergere, va. mandare a
mare - svota, skupak, u- fondo - topiti, utopiti, po-
kupnost; somma totale - topiti; vn. andar a fondo
ukupna v. clokupna svota; - utopiti se, potopiti se, to
p. quantit assolutam. - rniti, potonuti, ici v. poci
svota ; p. somma di l - na dno.
znesak ; p. somma (impor Sommersione, il mandare, o
tanza) d' alcun affare - Y andare a fondo - toplje-
vaznost, znatnost. V. Con nje, utopljenje, potopljenje,
clusione. Importo. tonenje, potvnenje, idjenje
Sommamente - privele, pre- na dno. V. Inondazione.
mnogo, primnogo, prepuno, Sommessamente, a voce
pripuno, predosta, veoma, sommessa - necuvenim v.
vele, velma. V. Somma niskim glasom, u sebi; p.
riamente. senza far rumore - tiho,
Sommare - skupiti, sjediniti, istiha, polagano, pomalo.
uciniti svotu. V. Umilmente.
Sommariamente , compen Sommessione. V. Sommis
diosamente - skupno ; p. sione.
con giudizio sommario - Somministrare - dati, poda-
brzoruno, kratkoruno. ti, davali, dajati, poda-
Sommario, st. compendio - vati , podajati , pruziti,
svotnik, skup, skupak, skup- pruzati.
SOM 593 SOP

Somministrazione - danje, ralac, (di violino ecc.) -


dajenje, davanje, podanje, gudac, gudac, guslar, u-
podavanje, podajenje, pru- daralac. V. Sonare.
zenje. Sonetto - psanka, psan.
Sommissione - snizenost, po- Songia - salo od prasca.
danost, podloznost. Sonnacchiare - klimati, dr-
Sommit. V. Cima. Termi mati.
ne. Sublimit. Sonnambulo - sanohod, sa-
Sommo, st. V. Sommit. njohod, sanjohoda.
Sommamente ; ag. p. gran Sonno - san, sanak, spanje;
dissimo - veri, privel, pri- profondo sonno - duboki
velik, privisok. V. Potente. san, morire, o cascare di
Inclito. sonno - padati v. umirati
Sommossa. V. Sollevazione. od sna. V. Morte.
Sonare, suonare (una cam Sonnolento, ag. - sanen, za-
pana)- zvoniti, zvecati; p. sanen, zaspan.
sonare a rintocchi - kljen- Sonnolenza - sanljivost, za-
cati, kljecati; p. sonare spanost, drm, drmez.
percuotendo - klepati; p. Sonoro - glasan, glasnit, zvo-
sonare una sol volta - neci.
zazvoniti, zakljencati ecc. ; Sontuosamente- bogato, bla-
p. sonar molto - nazvoniti govito, gospodski, po go-
se, nakljencati se ecc. ; p. spodsku, velicanstveno.
sonare un istrumento da Sontuoso - bogat, blagovit,
fiato - sopiti, sosti, sviriti, gospodski, velicanstven.
svirati; un violino ecc. - Sopore - duboki san.
guati, guslati, met. (o Sopperire. V. Supplire.
impropriam.) - udarati. Soppiantare. V. Calpestare.
V. Battere. Ingannare.
Sonatore (d' istrum. da fiato) Sopportare. V. Soffrire.
- sopac, svirac, svirac, svi- Soppressare(i pannolini ecc.)
38
SOP 594 SOP

- peglati, tiglati, gladiti ; po zemlji; al di sopra di


soppressare tutto - pope- - viiie, vise od, prko, vr
glati, potiglati ecc.; sop- hu (gen ) ; di sopra - gori,
press. molta roba - nape- gore, goreka ; di sopra e
glati ecc., soppress. fino di sotto - gore i dole, pi
a stanchezza - napeglati sopra - vise, povise (gen.);
se ecc. p. superiore - gornji; pia
Soppresso, st. strumento da no di sopra - gornji pod.
soppressare pannolini - V. Circa. Oltre. Su. Con
1iegla, tigla. tro. Innanzi. Sopradetto.
Sopprimere . V. Opprimere. Soprabbondante - preobilan,
Calcare. Conculcare. Sor pre.obilat, prkomran.
passare. Annullare. Di Soprabbondanza - preobil-
struggere. nost, preobilje, preobilatost,
Sopra, prep. - zgor, odzgor, prkomrnost.
zgora, odzgora, odzgo, o- Soprabbondare - preobilo-
dozgo, naverh, vrh, vrhu, vati.
svrh, svrhu, povrh, iz- Sopraciglio - obrv, obrva,
nad (gen.) ; sopra l' acqua obrvica.
- naverli vode ; na (loc. Sopracoperta - zavitak, o-
alla domanda "dove se motak.
significa abitare, o loca Sopradetto - gorerecen, gori-
lit) ; sopra il muro - na recen, gorepomenut, gore-
zidu; (ac. alla domanda naveden, goreimenovan, go-
"sopra chi, su che, do riimenovan.
ve,,) sopra T inimico Sopradotale - nadmirazan.
- na nepriatelja ; nad, nu Sopradotare - nadmiraziti.
da (ist. ed ac.) sopra il Sopradote - nadmiraz.
tavolo - nad stolotn v. nad Sopraffino - prelanak, prita-
stol; p. sul, sulla, sullo - nak, pretanacan ; presitan,
po (loc); sopra la terra - predroban; preizvrstan ,
SOP 595 SOR

priverh presegav, premu Sorbetiare - sladolediti, osla-


dar, prehitar. V. Fino. dolediti.
Sopragiugnere. V. Arri Sorbettiera - sladoledica, sla-
vare. doleda.
Sopranaturale - vrhunara- Sorbettiere - sladoledar.
van, verhunaravski, svr- Sorbetto - sladoled.
hunaravan. Sorbire - srkati, posrkati,
Sopranome - pridvak. izserkati.
Soprano, ag. V. Supremo. Sorbo. V. Sorba.
Sopranumerario -nacibrojan, Sorcio - mis, dim. misici
prekobrojan, verhubrojan. aum. misina ; del sorcio -
Soprapi , st. - moimost, misji; i sorci rodono (al
odvisnost. V. Inoltre. Dav cunch di duro, come le
vantaggio. gno ecc.) - misi skrtoju.
Soprascritta, scrittura posta Sordidamente - gadno, gnju-
sopra checchessia - nad- sno, mersko; prelakomno ;
pis ; p. soprascritta delle veleubogo , preubogo. V.
lettere - dopisak. Sordidezza.
Soprascrivere - nadpisati, Sordidezza, schifezza - gad-
uciniti nadpis, uciniti do nost, gadnoca, gnjusota,
pisak. V. Soprascritta. gnjusoba; p. grande ava-
Sopratutto. V. Principal riiia - prelakomnost ; p.
mente. eccedente miseria - vele-
Sopravanzo - suvisak, odoi- uboztvo, preuhoztvo, veliko
sak. ubotvo (bda), ljuta po-
Sopravivere - preivti(koga). trba.
Sopruso. V. Ingiuria. Arro Sordido - gadan, gnjusan,
ganza. mrski ; prUakoman, prela-
Soqquadro, st. V. Rovina. koman,krt.V.Sordidezza.
Sorba - oskorusa, tkorusva, Sordit - gluhoca, gluhota>
oskorusva. gluhost.
SOR 596 SOR

Sordo, eh ha sordit - gluh, raviglia - zacuditi; sor


gluhast, glusan, gluv. prendere una piazza -na-
Sordomuto - gluhonm, glu- valiti na grad, osvojiti
homutav. grad.
Sorella - sestra, di sorella - Sorpresa, il sorprendere -
sestrin, vera sorella -pra zatecenje, zastanje; p. as
va sestra, sorella pi vec salto improvviso - nenad-
chia - storia sestra, pi na navaia (naskok , no-
giovine - mladja sestra. skocenje, nasrt ; p. mera
Sorellastra - polusestra, se viglia - zacudnost, zabuna.
stra polovna. Sorreggere - uzdrzati, uzder-
Sorgente - izvor, izvir, vrlo, zavati, pridrzati, pridr-
vrutak. V. Origine. zavati.
Sormontare. V. Salire. Ol Sorridere, ridere temperata
trepassare. Esaltare. A- mente - posmijati se, sor
vanzare. ridere irronicamtnte-^o-
Sorpassare, passar sopra in smhnuti se, podsmhnuti
altezza - nadici, nadilaziti, se, posmhavati se, pod-
prekoraciti ; nel valore - smvati se ; p. compia
prednjaciti, preteci; p. pas cersi - radovati se, uzra-
sare sotto silenzio - mi- dovati se, veseliti se.
moici , met. prekoraciti, Sorriso, st. (di compiacenza)
promaniti. - posmh, (malizioso) -
Sorprendente, che cagiona podsmh.
meraviglia - cudnovat, cu- Sorso - usrk, srcak, srcac.
dnovit, cudesan. Sorta, sorte, qualit - vrst,
Sorprendere, cogliere all'im vrsta, feia, struka, met. na-
provviso - zateci, zastati rav; d'ogni sorte -svakovr-
(koga); restar sorpreso - stan ; p. ventura, fortuna
snebiti se, zacudti se, osta - srca, srcka, fig. kocka,
ti zacudjen ; p. recar me zdrb; trarre checchessia
SOR 597 SOS

a sorte - zdrbati. V. Au Soscrizione - podpis, pod-


gurio. Contratto. pisanje.
Sortilegio - zlobnogatanje. Sospendere , sostenere in
Sortilego, st. - zlobnogatalac; aria - visti, derisati u aje-
ag. zlobnogatan. ru; p. rialzare - dignuti,
Sortire, va. e n. eleggere in uzdignuti, podignuti ; p.
sorte - zdrbati; p. otte rendere dubbioso - obu-
nere in sorte - postici (po- staviti, obustavljati; p. dif
stignuti, dobiti) na srcu; ferire - odgoditi, odgadja-
p. accadere a sorte - do- ti ; sospendere il dibatti
goditi se (zgoditi se, pripe- mento - odgoditi razpravu;
titi se) po srci v. na sr p. impiccare - obsiti, za-
u; p. scompartire a sor visti; p. sospendere da
te - razdliti v. porazdliti un uffizio - obustaviti od
na sru ; p. uscire - izaci, sluzbe.
izlaziti, izaci v. izlaziti na Sospensione, il sospendere
dvor (van). - visenje, drzanje u ajeru;
Sortita, esito - razhod, raz- dignenje, uzdignenje, podi-
hodak, izlaz, izlazak. V. gnenje. V. Sospendere ; p.
Scelta. Assortimento. As temporanea cessazione
salto. d' un diritto, e sospensio
Sorveglianza - nadzor, nad- ne da un uffizio - obusta-
gled, nadziranje, nadgle- va, obustavljenje ; p. indu
danje, nadgledavanje. gio - odgoda, odgodjenje.
Sorvegliare - nadzirati, nad- V. Dubbiosit.
gledati, nadgledavati. Sospensivo , atto a sosp.
Sorvolare, vn. - nadltati. dilazionare - odgodiv; for
So8critto - podpisan. za sosp. - odgodiva mo.
Soscrittore - podpisalac, Sospettare, aver o prendere
podpisaoc. sospetto - sumnjiti, *um-
Soscrivere - podpisati. njati , posumnjiti , imati
SOS 598 SOS

sumnju; p. dubitare dell'e Sossppra. V. Sovvertire.


sito - dvojiti. Sostantivo - samostavnik.
Sospetto, opinione trista ma Sostanza - sucanstvo, sua-
dubbiosa intorno a taluno nost, sunost, bitje, bivstoif,
- sumnja, sumlja ; persona bistvo, bitnost.
di sospetto, o persona so Sostanzialmente - sucstveiv),
spetta - mmnjira osoba. sustveno, bivstveno, bitno.
V. Diffidenza. Sostegno, ci che sostiene
Sospettoso, pieno di sospet - podpor, podpora, podu-
to - posuman, posumnjiv, por, poduporanj, podpo-
posumljiv ; p. che d mo moc. V. Ajuto. Protezione.
tivo di sospetto - sumnjiv, Sostenere, va. tenere sopra
sumljiv, suman. di se - uzdrzati, pridr-
Sospingere , spingere con zati, drzati na se, pod-
forza - rinuti, dunuti, rinu nositi, podnasati; p. pro
ti silom ; p. mandar via - teggere, tener a sostegno
odpraviti, poslati a, odia - pcdupirati, poduprti;
titi; p. affrettare - usp- vn. p. reggere resistendo
siti, pospsiti. V. Inse obdurati, podnesti, podna-
gare. Avanzarsi. iati. V. Custodire. Aiu
Sospirare; - uzdisati, uzdiha- tare. Soffrire. Comporta
ti, zdahnuti, uzdahnuti, zdi- re. Difendere. Mantenere.
hati, zdisati, zdihivati, uz- Sostentare, mantenere cogli
dihivati, uzdihavati; p. de alimenti - hraniti, prihra-
siderare ardent. - iudti, niti, prihranjivati, ocUtra-
pozudti, hlpiti. V. Pian niti, odhranjivati, dati (da
gere. vati, prvliti) hranu. Y.
Sospiro - uzdah, uzdih, uz- Sostenere. Mantenere. Di
disaj, uzdihaj, uzdihnutje, fendere.
zdihanje, uzdihanje, uzdi- Sostentazione, alimento -
sanje. hrana, prihranjenje, pri
SOS 599 SOT

hranjivanje, odJiranjenje, zakapanje, zakopivanje.


odhranjivanje. Sotterrare - zakopati, zako
Sostenutezza - uzdrzanost, pati, zakopivati. V. Sep
uzdrzanje, zbiljnost, stav- pellire ecc.
nost. Sottigliezza - tankoca, tan-
Sostenuto, ag. da sostenere kost, tancina, taujina, tan-
- uzdrzan, pridrzan, pod- kovitost; p. acutezza d' in
nesen ; podupren, podupi- gegno - otroumnost, (di
ran ; p. che ha contegno vista) ostrovidnost.
grave - uzdrzan, ozbiljan, Sottile, ag. - tanak ; p. me
stavan. V. Sofferto. schino tanak, slab, mlohav,
Sostituire - namstiti, zam- kukav, kukavan; p. inge
niti. gnoso - uman, umtan. V.
Sostituto, st. - namstnik, Astuto.
zamnik ; ag. namstan; Sottilezza. V. Sottigliezza.
sost. Procuratore di Sta Sottintendere -razumti; ci
to - namstni drzavni od- si sottintende - to se ra-
vstnik. zumi.
Sostituzione - zamna, nam- Sotto, prep. - pod, poda
jenje; sost. fedecommes- (ist. e ac.) sotto lo scettro
saria - povrbena zamna, pod zezlom v. pod zelo ;
sost. volgare - obicanja dal di sotto - izpod, iz
zamna. (gen.); dal di sotto del
Sottabito - podhalja. piede - izpod noge, av. p.
Sottacqua - pod vodu. abbasso -doli, dol; nella
Sottacqueo - podvodan. parte inferiore - zdola, oz-
Sottana, veste da donna - dola. odozdo ; pi sotto -
brhan; p. veste propria nize (gen.) pi sotto del
dei preti -redovnicka halja. monte nize vrha ; p. al
Sotterra - pod zemlju. fondo - na dno, nadno ;
Sotterramento - zakopanje, aver sotto di s - imati
SOT 600 SOT

pod sobom. si all' esame - podverci se


Sottocuoco - podkuhar. izpitu. V. Sottomettere
Sottomano, dono straordi Costringere.
nario - ievanredni dar v. Sottoposto ag. - podstavljen,
poklon ; p. quasi di nasco podvrzen , podvrgnut,
sto -pod rukom. podlozen, podcinjen ; at.
Sottomarino - podmoran. V. Suddito.
Sottomettere, mettere sotto Sottoscala - podskala.
- podstaviti, staviti zdola; Sottoscritta - podpis.
p. assoggettare - podsta Sottoscritto - podpisan.
viti podmetnuti, podvrci, Sottoscrittore - podpisalac,
podvrgnuti ; p. rassegna podpisaoc, podpisatelji.
re (t. d.) podnhi, podne- Sottoscrivere - podpisati,
sti, podaitrti, podastirati, podpisivati, podpisavati.
predlagati, predloziti ; sot Sottoscrizione - podpis.
tomettere il rapporto - Sottostare, stare sotto -pod-
podnti (podastrti ecc.) stati; p. essere soggetto
izvstje; np. p. conferma - biti podlozen, podcinjen,
re la propria volont al podvrzen, podstavljen.
l' altrui - podstaviti se, Sottovoce, av. - na pol glasa,
podverci se, podmetnuti se. poluglasno, iztiha, tiho, po
Sottomissione, atto del sot malo, u sebi, saptom.
tomettersi - podvrgnutje, Sottrarre, trar di sotto - iz-
podmetnutje, podvrzenje, vuci izpotegnuti, izpoteza-
podstavljenje. ti; p. tor via - oduzeti, od-
Sottoporre, va. porre sotto uzimati, odnti, odnesti,
- podstaviti, podstavljati, ustegnuti, odkinuti; p. le
podvrci, podvrgnuti, pod- vare da una somma mag
loziti, podlagati ; np. pod giore altra minore - od-
staviti se, podstavljati se, biti, odbiati. V. Nascon
podvrci se ecc.; sottopor dere. Detrarre. Liberare.
SOT 601 SPA

Sottratto -izvuen, izpotegnut, moc, pomozenje, pomaga-


izpotezan, oduzmen, odu- nje, pripomozenje, podpo-
zet, odnt, odnesen, uste- mozenje, podpomaganje.
gnut, odkinut, odbijen. Sovvertire, mettere sosso-
Sottrazione, il sottrarre - pra -poremetiti, uzkolebati,
izvucenje, izpotegnenje, iz- prebaciti, razbaciti, priko-
potezanje, oduzetje, oduz- baciti, uzkotrljati,svladati,
menje, odnesenje, odkinu- smutiti, smsati, pomsati.
tje, odkinenje, odbitak, od- V. Atterrare. Trasgredi
bijenje. V. Sottrarre. re. Sedurre.
Sovente - cesto, gusto, gusto Sozzamente - grdo,grdobno,
putah, viseput, vise putah, mersko, gadno , gnjusno,
ne redko. smradno, sramotno.
Sovrabbondanza. V. Soprab Sozzo - gerdoban, mrski,
bondanza. gadan, gnjusan, smradan.
Sovraneggiare - vladati. V. Malvagio. Meschino.
Sovrano, chi esercita il po Disonesto.
tere supremo - vladar, Sozzume - gad, smrad, gnju-
vladaoc, vladalac ; p. su soca, gnjusoba, grdoca,
premo - najvisji, previsji, merskoca.
previsnji, vrhovan; sovra - Spaccamento - cpanje, cp-
no rescritto - najvisji od- ljenje, razceptjenje, razpla-
pis. tjtnje.
Sovvegno. V. Ajuto. Spaccare - cpati, razcpati,
Sovvenire. V. Soccorrere. razcpiti, razplatiti.
Ricordare. Giovare. Spaccatura , effetto dello
Sovvenitore, chi sovviene spaccare - cpotina, razcp,
(ajuta) - pomagatelj, po- procp ; p. apertura -pu-
magaoc. klina, met. zijanje, raz
Sovvenzione, (in danaro) zijanje. V. Spaccamento.
novcana pomoc v. pripo- Spacciare, esitar presto - raz-
SPA 602 SPA

prodati, razprodavati, raz- katram v. pakal; p. sten


pacati, razpacioati, raz dere sulla superficie di
posiati, razposiljati, od- checchessia materie gluti
premiti. V. Rovinare. Di nose e viscose -pomaza-
struggere. Morire. ti. omazati, namazati. , . ,
Spaccio ; lo spacciare - zaz- Spalmata - pljesk.
prodanje , razprodavanje, Spandere, versare (liquidi)
razpacanje, razpacivanje, prolki, izlti, razlti, pro-
razposlanje, razposiljanje, lvati, izloati, razlvati;
odpremljenje. V. Dispac (grani) sipati, prosuti.
cio. Spedizione. prosipati; p. bagnare
Spada - sablja, corda, ma ; spandendo - polti, pol-
aurea spaila- zlatna corda. vati ; p. spendere pro-
Spaghetto - spagic. fus. - sipati, prosuti, pro
Spago - spag, spaga. sipati. razsuti, razpacati.
Spajare - razdvojiti. V. Versare. Spiegane.
Spalancare - razglobiti; spai. Dilatare. Divulgare.
la bocca - razzijati (raz Spanna - pedanj, pedalj. V.
zinati, razglobiti) usta, te Mano.
ner spalancata la bocca Spantare, vn. diviti se, sa-
- zijati, spai, la porta - dimii se, cuditi se, zacu-
raztvoriti vrata. diti se, zabuniti se.
Spalla - rame, plece. Sparagio (pianta) sparozina,
Spalleggiare,guarnirdi spal (p. tallo della medesima)
leggiamenti - obraniti, ob- sparoga, sparog. ;
skrbiti obranilom; p. ajn- Sparare, fendere il ventre
tare - braniti, obraniti, sti d'animale - prbosti, pro-
titi, zastititi, zakriliti. bosti ; fendere nel senso
Spalmare (le navi) okatra- della lunghezza - parati,
mati, opakliti, pokatrama- razparati ; sparar calci ;-
ti, popakliti, dati brodu pehati. kopitati, kolkati. V.
SFA 603 SPA

Disimparare. Scagliare. Spargimento (di lagrime)


Schioppo. ronenje, ronenje suzah,
Sparaviere, uccello rap. - met. cvilenje, plakanje ;
kragulj, kraguj, jastreb ; (di sangue) krvoprolitje,
dim. kraguljic, kraguljcic, prolijenje krvi; lo spar
jastrebic; aum. kraguljina, gere - sipanje, posipanje,
jastrebina. prosipanje, razsipanje, raz-
Sparecchiare , la tavola - prsanje ecc. V. Spargere.
razpraviti (razpremiti, o- Distrazione.
snaziti, ocistiti) stol v. tr- Sparire, uscir di vista al
pezu. trui - nestati, izceznuti,
Spargere, va. versare lagri met. biti pojden po tam-
me - roniti, suze roniti, noj noci; egli sparito -
mel. cvilti, plakati; p. on je izceznuo , nestaie
versar polvere ecc. - po- ga pojde ga tamna noc;p.
suti, posipati, prosuti, pro- dileguarsi rapidam - raz
sipati, nasuti, nasipati ; p. prsati se, razaci se.
gettare in pi parti - Sparlare, dir male - ozlogla-
sipati, razsipati, prosipati; siti, klevetati, razklevetati,
p. spargere qua e l - opadati, inditi, kuditi. V.
razprsati, raztresti, raz- Biasimare.
tresati ; p. distendere - Sparlatore - klevetnik, kleve-
proXezati, protegnuti, raz- tulja, zloglasnik.
tezati, raztegnuti ; p. di Sparlanzare. V. Sparlare.
latare - striti, razsiriti, Sparo, scarica d'arme da
razprostraniti; p. distrarre fuoco - spruzenje (izpru-
razsipati, razprsati, raz- zenje, spalenje. opalenje)
pacati. V. Disunire. Pro puske, pusakah, topovah ;
palare; np. p. andar in p. l'effetto dello sparo -
qua e in l - razpersati
, se, razterkati se.
pucnjava, pucanje. grava
nje, odgruvanje, lumbarda-
r
SPA 604 SPA

nje ; sparo d' artiglierie - Sparuto (di viso) - mledan,


pucnjava, (gruvanje ecc.) zmledan, mrsav, suh.
topovah; p. parte della ca Sparviere. V. Sparaviere.
micia aperta sul petto - Spasimo - ceznutje.
sparilj ; p. pesce - spar, Spasseggiare. V. Passeg
dica. sparic giare.
Sparpagliamento - razvrze- Spassionatezza - bezstrast-
nje, razbrkanje, razbrca- nost ; nepriuzetje, nepriu-
nje, razprsanje, razter- zetnost, nepredsudnost. V.
kanje, razbacanje, razhi- Spassionato.
tanje, raztresenje. Spassionato, che non ha
Sparpagliare - razvrci, raz- passione - bezstrastan; p.
brkati, razbrcati, razpr- non preoccupato - nepriu-
sati, razbacati, razhitati, zet, nepredsudan.
raztresti, raztresati, razter- Spasso, passatempo - zaba-
kati. va; p. divertimento pia
Spartire, va. separare - od- cevole - razkosa, razkosje,
luciti, razluciti, razstaviti, razkosnost, naslada ; p.
odlucivati, razlucivati, raz- passeggio - proset, prose
staeljati, razstavljivati; p. ta, prosetaj, setnja, eta-
dividere in parti - dliti, nje; andare a spasso - tei
razdliti, porazdsliti, raz- na proset ecc. v. ici se-
komadati; np. p. appar tati.
tarsi - razdliti se. V. Di Spatola, strumento da far
staccarsi. macisti - lopatica.
Spartizione, lo spartire - Spauracchio, cosa che in
odlucenje, razlucenje, raz- duce paura - strasilo,
stavljenje, odlucivanje, raz- plasilo. V. Paura.
lucivanje, dljenje, razd- Spaurire, va. - strasiti, pre-
ljenje, porazdljenje, raz- strasiti, plasiti; np. stra
komadanje. siti se, prestrasiti se ecc.
SPA 605 SPE

SpauroBO - strasljiv, plasiv, Spazzacamino - cadjar, ca-


plah, bojazan, bojazljiv. djavac.
Spaventare, va. - plasiti, Spazzare, V. Scopare ; fig.
razplastti; np. plasiti se, p. rubar tutto quel che
r<izplasiti se, prepasti, pre- si trova in una casa -
panati. oplniti, poharati, porobi-
Spaventevole, che mette ti, pograbiti, pokrasti; p.
spavento - stra&an, stra- percuotere - sibati, bati-
hovit, strahovitan, straho- nati, palicati, udariti, o-
tan, grozovit; p. grandis sibati, obatinati, opalicati.
simo (in questo senso) V. Sgomberare.
silni, neizmran; p. defor- Spazzatojo - metla, pometalo.
missimo - mrsk, nespodo- Spazzatura - smete, smetje,
ban. smetiste, smeca, pometak.
Spavento, terrore - prepast, Spazzino - pometalac, po-
bojazan,bojazljivost,strava. metljivac.
Spaventoso, pieno di spa Spazzola, (per nettare i
vento - wprepanut, razpla- panni) metlica; p. spaz
sen, bojazljiv; che mette zola di palude - sturic.
spavento. V. Spavente V. Sparagio.
vole. Spazzolare - cistiti (snaziti,
Spazio, luogo occupalo dal osnaziti, izprasiti) metli-
la materia - prostor, fo com.
rma; p. tempo fra due Specchiarsi, guardarsi nello
termini - tcaj, vrme. specchio - (/ledati se u
Spaziosamente - prostrano, zrcalu, ogledati se; p.
iroko. specchiarsi in alcuno -
Spaziosit - prostranost, pro- uzeti koga za izgled.
storitost, prostoria, sirina. Specchietto, dim. di spec
Spazioso - prostran, prosto- chio - zrcalce, ogledalce.
ran, prostorit, sirok. V. Rubrica. Compendio.
SPE 606 SPE

Specchio - zrcalo, ogledalo. atto a guarire una ma


V. Esemplare. lattia - lk. V. Antidoto.
Speciale - poseban, oseban, Speco. V. Spelonca.
osobit ; mandato speciale Spedale. V. Ospedale.
- pose'ono punomocje. Spedire, dar fine con pre
Specialit, propriet che de stezza alle faccende - raz-
termina checchessia nel premiti, zgotoviti, dovr-
la sua specie - vrstnost, siti, dogotoviti; p. inviare
verstnoca; p. particolarit - slati, siljati, posiati, do-
- osobitost, vlastitost ; in staviti, odpraviti, odprt-
ispecialit - osobito, navla- miti: sped. gli atti - od-
stito. pravitt (odpravljati) spise.
Specialmente - osobito, na- V. Sollecitare.
vlastito; napose. Speditamente, con ispedi-
Specie, complesso d' indi tezza - brzo, hitro, po-
vidui forniti di certe qua spsno, pospsivo, zurno.
lit comuni - vrst, fela, V. Distintamente.
Btruka; in ispecie - napose. Speditezza. V. Sollecitudine.
. V. Forma. Apparenza. Spedito, ag. e p. di spe
Specifica - izkaz. dire - razpremljen, zgoto-
Specificare, dichiarare in vljen, dovrsen,dogotovljen,
particolare - izkazati; spe- saljen, siljan, poslan, do-
cif. minutamente - po- stavljen, odpravtjen, od-
drobno izkazati v.popisati. premljen. V. Sollecito.
Specificatamente - izkazno, Speditore - odpravnik, od-
pojedince. premnik.
Specifico, ag. che costituisce Speditura- odpravnictvo, od-
specie - vrstan ; che premnictvo.
proprio d' una cosa - vla- Spedizione, spaccio - odpra-
tit, poseban, osoban, oso vak, odprava, odprema,
bit, posobit; st. p. mezzo posiljka, dostava, odprav-
SPE 607 SP

ljenje, odpremljenje, pnsla- pelle (ad un animale)' -


"nje, posaljenje, dostavlje- gulti. ogulti, (ad urtapa-
nje; spediz. d'uffizio - tata ecc.) - lupiti, olupiti
sluzbeni odpravak, - della (ad una noce) - lnstiti,
sentenza - odprava pre- ljustiti, olustiti, oljustiti;
sude, tassa di spedizione np. gulti se, ogulti se eec.
- odpravnina, odpremnina, V. Scorticare. Guscio.
spediz. militare - vojnicko Spelliciare, va. stracciar la
poduzetje, V. Sollecitu pelle - oderati (kozu); vnp.
dine. p. mordersi dei cani -
Spedizioniere. V.( Speditore. kosmati se, ra:kosmati se.
Spegnare - odkupiti zalog. Spelonca - jama, spilja, spi
Spegnere. V. Estinguere. la, razpulina, pecina.
Spegnitojo - gasilo. Spelta - pirovica.
Spelacchiare. V. Spelare Speme. V. Speranza.
(primo senso). Spendere - trottiti, potrositi.
Spelare, va. strappare i peli Spendibile - trosiv, potrosiv.
- cupati, ocupati,. pocupa- Spendimento - trosenje, po-
ti, kubsti, skubsti, okubsti, trosenje.
pokubsti" kubati, skubati, Spendio - trosak, potrosak.
okubati, pokubati; p. strap Spenditore - trosioc, trosilac,
par le penne - perusati, potroioc, potrosilac. met.
operusati, kubsti, skubsti, pribavnik.
ecc. ; np. p. perdere il Spennacchiare -perusati, ope
pelo - cupati se, ocupati rusati.
se, perusati se, operusati se. Spennacchiato, ag. e p. di
Spelazzare. V. Spelacchiare; spennacchiare - operusan;
p. cernere la lana buona p. sbigottito - prestrasen,
dalla cattiva - cupati (ocu razplasen.
pati, pocupati) vunu. Spennare. V. Spennac
Spellare, va. levar via la chiare. :
SPE 608 SPE

Spensieratamente - bezmi- krivopriseznik.


tleno , nepomno , nesmo- Spergiuro, st. giuramento
treno. falso - krivoroctvo, kriva
Spensieratezza - bezmisle- prisega ; ag. krivorotven,
nost, nepomnost, nesmotre- krivoprisezan. V. Spergiu
nost; neharnost, nemarnost. ratore.
V. Spensierato. Sperimentare. V. Esperi
Spensierato, senza pensieri mentare ecc.
- bezmislen, nepoman, ne- Sperone. V. Sprone.
pomljiv, nesmotren;p. tras Sperperare - razoriti, razsu-
curato - neharan, nema- ti, razprsati, razsipati,
ran, nemarljiv. razpacati, unistiti.
Spento. V. Estinto. Spesa, lo spendere - trose-
Speranza - ufanje, nuda. nje, potrosenje; p. quan
Sperare, va. e n. aver spe tit del denaro che si
ranza - ufati, priufati, spende - troak, potroak;
u/ati se, priufati se, nadati abbuonare le spese - na-
se, nadijati se; p. aspet knaditi troskove, moderare
tare - ocekivati, nadijati se. le - umriti v. obaliti tro-
V. Credere. Stimare. kove, spese processuali -
Sperato - ufan, zaufan, pri- parbenetroskove. V. Esito.
ufan, nadan, nadijan, oce Speso - potrosen.
kivan. Spesso, ag. denso - gust. V.
Sperdere. V. Disperdere. Folto ; av. p. frequente
Spergere. V. Dispergere. mente - cesto, cestokrat,
Spergiuramene, lo spergiu veckrat, mnogokrat, cesto-
rare - krivorocenje, krivo putah, vec v. vise putah,
prisezenje. V. Spergiuro. mnoge pute, gusto.
Spergiurare - krivorociti, Spettabile ugledan; spetta
krivo priseci. bilissimo - vsleugledan.
Spergiuratore - krivorocnik, Spettabilit - uglednost.
SFE 609 - SPI

Spettacolo, festa pubblica - rando - uhoda , uhodnik,


javna svetcanost v. svea- oglednik. V. Avviso. De
nost; p. giuoco pubblico nunzia.
-javna zabava; p. oggetto Spiacevole. V. Dispiacevole.
che per la sua grandezza Spiaggia - obala, ai, kraj.
o novit, imponente - Spiare, andar investigando
divadka, prizor. i fatti altrui - spiati, po-
Spettanza. V. Appartenenza. spiati, spiunati ; uhoditi,
Giurisdizione. ogledati, ogledavati, ogle-
Spettare. V. Appartenere. duhati ; p. cercare con di
Spettatore - primitnik, gle- ligenza - vrebati. V. Spia.
daoc , gledalac. Spica. V. Spiga.
Spettro, fantasma - prikaz, Spicchio, una delle parti
prikaza, prikazan (i). V. celle dell' aglio ecc. -
Spauracchio. zerno.
Speziale - lkar, lkarnik. Spiedo - razanj.
Spezieria, farmacia - lkar- Spiegare, va. distendere, a-
na, lkarnica. V. Medi prir le cose ripiegate -
cinali. razviti, razvijati, odviti,
Spezzare - lomiti, lamati, odvijati, odprti, rastriti,
slomiti, izlomiti, polomiti, rastirati, razsiriti ; p. e-
ulomiti, polamati, razko- sprimere chiaramente -
madati, razkusati, skrsiti, razjasniti, totnanti, tuma-
izkrsiti, pokrsati. V.Rom- citi, raztomaciti, raziuma-
pere. citi, razbistriti, razglabati;
Spia, chi per prezzo rap np. spiegare il proprio
porta alla giustizia i mis pensiero - kazati (povda-
fatti altrui, e chiunque ti, praviti, odkriti) svoju
riferisce ad altrui danno - misal, spiegar la bandiera
spinn; p. colui che in - razviti barjak.
tempo di guerra va esplo Spiegazione, lo spiegare -
39
SPI 610 SPI

razvijenje, razvijanje, od- Spilorceria - cpidlacje, c-


vijenje, odprenje, odpira- pidlactvo , prilakomnost,
nje, rastiranje, sirenje, raz- sramotna pristednost.
firenje : p. render chiaro Spilorcio, st. - cpidlaka, c-
ci che dubbioso - raz- pidlakavac, skrt; ag. cpi-
jasnenje, tumacenje, toma- dlakav, cpidlacan, prila-
cenje, raztum, razglabanje. koman.
Spietatamente - nemiloma, Spina (delle piante) - lern,
nemilo, nemilice, nemilosti- draca, pl. trni, trnje, dra-
vo, nemilo nrdno, bezdusno. je; munire di spine - tr
Spietatezza - nemilost, nemi- nii), otrniti, potrniti. za-
loca, nemilostivost, nemilo- trniti, odraciti; p. lisca
srdje, nemilosrdnost, bez- di pesce ec^. - trn.
dumost. Spinajo - trniste, trnjak,
Spietato - nemio. vemil, ne- dracite, dracje.
milostivan , nemilosrdan, Spingarda, arma - pingar
bezdusan. da, lumbarda.
Spiga - kiwi. Spingere. V. Spignere.
Spignere - rinuti, rivati, du Spinoso, riccio, st. - jez; ag.
meti, duvati, porinuti, po p. pieno di spine , trnav,
livati, podunuti, poduvati. trnjav , trnast, dracan,
V. Costringere. Spedire. dracast, dracav.
Respingere. Spinta, st. lo spignere - ri-
Spigolare - biboriti, birati nenje, rivanje, rinjenje, po-
(zbirati , pobirati) klase, rinenje, dunenje, duvanje,
pulitkati. podunenje ; p. impulso da
Spillo (d'appuntar vesti)-/)- to tutto ad un tratto -ri-
cenka, bacenka, pribodaca, nutje, porinutje, porivak.
giavata igla. Spinto, ag. e p. da spignere
Spilluzzicare - trbiti, otr- - rinjen, rivan, porinjen,
biti, scipati, poscipati. porivan, dunut, duvan.
SPI 611 SPO
podunut, poduvan; p. e- bustibile - zestoko pitje,
sagerato - pretran; cosa zganica, zganja, zganjka ;
spinta (esagerata) - pre- spirito immondo - stufi
trana stvar, pretranost. necisti, , maligno - hudoba,
Spionaggio - uhodstvo, ogle- djavao, djavo. V. Anima.
duhanje. Alito. Spirare. Intelletto.
Spionare - ogleduhati, spiu- Spiritoso, vivace -ivo, veseo,
nati, uhoditi. V. Spia. vesel; p. che ha molto
Spione. V. Spia. spirito (combustib.) - ze-
Spiraglio, piccola fessura - stok, (d'accortezza) - Ai
skuljica. tar, hitrouman.
Spirare, soffiare leggerm. - Spirituale - duhovan, duse-
piriti, puhati, popuhati, van; spirituale e corpora
puhnuti; p. respirare - le - duhovan i tlesan.
dihn ti, zdihati; p. esalare Spiritualmente - duhovno,
- dimovati; p. spirare duhovnicki, duhovnim na-
una volta * izdahnuti; cinom, duseono.
p. morire - izdahnuti, Spiuma. V. Schiuma. Piuma ,
zdahnuti , spustiti duh, Splendere - sjati, sijati, s-
usnuti, preminuti, poci s vati, svtiti, svtliti, blista-
Bogom, umrti; p. isca- ti, bliskati.
dere, finire - minuti, iz- Splendidamente - sjajno, jas-
minuti, izaci, proci, izmak- no.
nuti, prestati, utrnuti. V. Splendido - sjajan, jasan.
Finire. Splendore - sjajnost, sjajno-
Spirito, sostanza incorporea ca, svtlost , svtljavina,
- duh; p. sostanza vitale svtloca, jasnost, sinutje,
(nell'uomo) - duh, (negli sjanje, bliskunje.
altri animali) - para; p. Spodestare, va. privar della
ispirazione profetica - na- podest - izvlastiti , lisiti
dahnutje; p. liquore com koga (cesa).
SPO 612 SPO

Spodestato, di spodestare - - opustenje, opustosenje; p.


izvlastjen, lisen od svoje stato d' un paese spopo
vlasti (cesa). lato - upustosenost, pasto
Spogliare, va. cavare i ve sa, pustinja.
stili), di dosso - svui, sli Spoppare - odsesati, odsisati,
ci, sviaciti. V. Privare. oddojiti.
Predare. Sporcamente - gnjusno, gua
Spolverino (sabbia) - mei; no, necisto, po prascarsku,
vasetto da spolv. - po- prascarski.
sipac. ' Sporcare - ognusiti, osmraditi,
Spolverizzare, ridar in pol okaljati, izgnjusiti, izsmra-
vere - strti, doratiti u diti, pognjusiti, posmradi-
prah; p. aspergere con ti, pokaljati, omazati, iz-
polvere - posipati v. posnti mazati, pomazati, sporca
prdhom, (con spolverino) re coll' inchiostro - po-
-posipati melotn. mrciti, izmrciti.
Sponda - kraj. Sporchezza - gnjus, gnus,
Sponga - spuzva. gnjusoba, gnjusnost, gad,
Spongioso - spuzvast. gadnoca , gadnost, neci-
Sponsali - vritba. stoca.
Spontaneamente - svojevolj- Sporco - gnjusan, gnusan,
no, dobrohotno, po svojem gnjusoban, gadan, necist.
nagonu, od svoje volje. Sposa, donna che sta per
Spontaneit - svojevoljnost, maritarsi - zarucnica; p.
dobrohotnost. sposa novella - nevsticat
Spontaneo - svojevoljan, do- nevsta, mladenka.
brohotan. Sposalizio, st. promessa del
Spopolare, va. - opustiti, o- matrimonio futuro - v
pustositi; np. opustiti se, ritba; p. solennit dello
opustositi se. sposarsi - pir, zenitba, ze-
Spopolazione, lo spopolare nidba; ag. p. nuziale, di
SPO 613 SPR

o da sposi - zenitben, v- Sprecare. V. Scialacquare.


ritben. Spregevole - tlaciv, potlaciv,
Sposamento - ozenjenje, ovn- pogrdiv, malovrdan.
canje, udanje, udajenje. Spregevolmente - potiamo,
Sposare, va. pigliar per mo pogrdivo, pogrdno.
glie - ozeniti (koju), oze Spregiare. V. Dispregiare.
niti se (za koju); p. pi Spregio - zazor, pogerda,
gliar p. marito - udati se, tlacenje, potlacenje, pogr-
vncati se, ovncati se; p. djenje.
dar p. moglie - zeniti, oze Spregiudicatamente ( senza
niti; p. amministrare il giudizio preconcetto) - ne-
sacram. del matrimonio - priuzeto, nepriklonjeno, ne-
ozeniti. V. Concludere. naklonjeno , nenaklonivo,
Accompagnare; np. V. (senza danno) - bezustrb-
Maritarsi. no, bezstetno, bezuvrdno,
Sposina - nevstica, nevsta. bez uvrde, neuvrdno, bez
Sposo, uomo che sta p. am stete.
mogliarsi - zarucnik; p. Spregiudicato (senza giud.
chi si maritato di fre preconcetto) - nepriuzet,
sco - mladozenja, mlade- nepriklonjen, nenaklonjen,
nac; sposi novelli - za- (senza danni) - bezustr-
runici, mladenci. V. Com ban, bezstetan.
pagno. Spremere - uzmiti, uzimati,
Spossare, va. - onemoci, osla- ozimati, ozeti.
biti (koga) ; np. onemoci, Spremuto - uzmen, uziman,
oslabiti, omlohaviti. oziman, ozet.
Spossatezza - onemozenost. Sprezzare. V. Dispregiare
Spossato - onemozen, oslab- ecc.
ljen. Sprigionare. V. Disprigio
Spossessare - lisiti (koga ce nare.
sa) uzeti, oteti (komu sto). Sprizzare - stercati, strcati,
SPR 614 SPU

postrcati, nastrcati. Spruzzatojo - skropionica,


Sprocco. V. Ramo. kropelnica, skropilnica.
Sprofondare, vn. - propasti, Spugna. V. Sponga ecc.
propadsti. Spulciare - loviti buhe.
Sprofondo - bezdan, jaz, naj- Spuma. V. Schiuma.
veca dbljina. Spuntare, va. rompere, o
Sprolungare. V. Prolungare. levare la punta - zlomiti
Spronare - badati (bosti, bod- (ulomiti, razbiti, zatupiti,
sti, podbosti, obosti, obadati, zavrnuti) rat ecc.(V. Pun
nabadati) oslrugnm (ostro- ta); vn. p. cominciar a
gotn). V. Stimolare. mandar fuori, o ad ap
Spronata - podbod ostrogni, parire - niknuti, svanuti,
ubodak (obod, obodak). osvanuti, javiti se, poja-
Sprone - ostrug, ostrog, met. viti se, izaci, izici, s inuti;
badalo. V. Incitamento. spunt l' aurora - svanula
Sproporzionatamente - ne- je zora. V. Domare. Vin
razmrno: cere.
Sproporzionato - nerazm- Spurio - kopile, nezakoniti
ran. sin, nezakonito cedo.
Sproporzione - nerazmrnost, Sputacchiare, vn. sputare so
nerazmrje. vente -pljucati; va. p. spu
Sproposito - ludost, prko- tare per dispregio addos
putnost, sprdnja, nesvst, so altrui - pljunuti komu
nesvstnast. u zube v. u obraz.
Spropri are V. Espropriare Sputacchiera - pljuvaonica,
ecc. pljuvaljka.
Spruzzare - skropiti, skrapa- Sputacchio - pljukac, pljuv-
ti, poskropiti, poskrapati, ka, opljuvak. V. Saliva.
natkropiti , naskrapati, Sputare - pljunuti, pljuvati,
stropiti, slrapati, poitro- pljucati, pljukati, pljuknu-
piti. ti, (sputar tutto all'intor
SPU 615 SQU

no) popljuvati. popljukati, sten, opustosen, u pustos


izpluvati, izpljukati, (im obratjen, zataren, potaren,
brattare di sputi, o spu razoren, razsut. V. Oscu
tar molto) napljuvati, na- ro. Orrido. Melanconico.
pljukati. Squallore, pallidezza, ecce
Sputo, atto dello sputare dente - prbldoa, pre-
- pljunutje, pljuktmtje, plju- bldnoca, prebldost ; fig.
nenje, pljuvanje, pljuca- p. gran desolazione - po-
nje, pljukanje, pljuknenje; raz, razsutje, razor.
p. materia che si sputa - Squama - lustura, ljustura,
lina, pljuk, pljukac, lustura, lustra.
pljuvka, pljuvotina; spu Squamoso - lusturav, lustu-
to sanguigno - krvavi rast, lusturav, lustrav, lju-
pljuk, trarre sputi san sturav, ljusturast ecc.
guigni - hrcati (bacati, iz- Squarciare - razkidati, raz-
bacati) krv. kinuti, raztrgati, razter-
Squadrare, va. rendere qua zati, razkomadati.
dro - skvadrati, oskvadra- Squartare - razcetvertati, raz-
ti; p. aggiustar colla squa cetvrtiti.
dra - izravnati; p. guarda Squartata - razcetvrtanje,
re un oggetto attentamen razcetvrtjenje.
te e minutamente, - raz- Squassare, va. scuotere con
gledati v. mriti sto (koga) impeto - stresti, zdrmati,
odglava do pete. V. Squar uzdrmati.
tare. Spezzare. Rompere. Squillo, suono - zvon, zuk,
Squagliare. V. Liquefare. zvuk, zvek.
Consumare. Squisitezza, accuratezza nel
Squallidezza. V. Squallore. l'operare - tocnost ; p. fi
Squallido, molto scolorato - nezza di gusto, o di la
prebld, prebldan, bld, voro - izvrstnost, izvrt-
bldan ; p. desolato - opu- noa.
SQU 616 STA

Squisito, di perfetta qualit ne - ustanoviti v. opred


- izvrstan, izvrsan, jako liti rok, sub. il prezzo
dobar (lp ecc.). - opredliti cnu ; p. pren
Sradicare - izkoreniti, izziliti, dere fermo partito - od-
izkorpiti, zgulti, izgulti, luciti, odrediti, namislti,
pogulti, skusti, skubati, nakaniti. V. Fondare. Col
pokubsti ecc. locare. Ordinare; np. p.
Srotolare, ti. - razuskladiti, porsi, collocarsi - nasta-
razviti (spise). niti se, namstiti se.
Srotolazione. V. Srotolo. Stabilit, fermezza - stal-
Srotolo, ti. - razusklada, raz- nost, nepomicnost, postoja-
voj (spisah). nost ; p. forza di reg
Stabale, ag. - stapski; uf- gersi, di durare - obdu-
fiziale stabale - stapski ranost , obduranje. V.
oficir. Costanza.
Stabile, ag. che sta che Stabilmente - slalno, nepo
non si muove - stalan, micno, postojano, nepri-
stanovit, stanovan, stojeci; klonivo.
p. contrario di mobile - Staccare. V. Distaccare.
nepokretan, nepomican, ne- Stacciajo - sitar.
gibiv; bene stabile st. ne- Stacciare - siati, izsiati, pre
pokretnost, nepokretnina, siati, prosiati.
nepomicnost, negibivost, ne- Staccio - sito.
pokretno (nepomicno ecc.,) Stadera - kantar, vaga, m
dobro (imanje, imetak). rilo, studira.
Stabilire, va. statuire deli Staffa (della sella) - stre-
berare - odrediti, odredji- men, stremina.
vati, ustanoviti ; p. fis Staffetta, dim. di staffa -
sare, assegnare - ustano- stremenic; p. corriere che
viti, opredliti, urea,, uri- porta un avviso ecc. (in
cati. ; stabilire un termi dividuo) - stafeta, narok,
STA 617 STA

knjigonosa, listonosa, (p. scinjara, berlog.


l'avviso stesso) - ita/eta, Stalla - boravenje, stanak,
narok, narocnica, hitnica. stalia.
Staffiere, chi cammina pres Stallone, bestia da cavalca
so la staila del suo si re, destinata per monta
gnore - stremenik ; p. ser re e far razza - postuh,
vo che porta ambascia pazduh, angir, cli konj.
te - glasonosa. Stamattina - jutros, sega ju-
Staffilare, percuotere collo tra, segutra, jutroska, da
staffile - bicevati, izbice- nas u jutro, danas jutros.
vati, luci bicem ; p. rim Stampa, impronta colorata
proverare acremente - fatta con caratteri ecc. -
izvikati, met. oprati, o- tisak, stampa ; p. cosa
kefati. stampata - tiskopis, tisko-
Staffilata - bivoudarac; izvi- pisje, stampa; p. arte di
kanje, opranje, okefanje. stampare - tiskanje, stam-
V. Staffilare. panje ; della stampa - ti-
Staffile (per sferzare) - bic ; skovan, tiskaran, tiskar-
striscia di cuojo della alii ski, stamparan ; stampa
la - remik, remen. periodica - povrmeni ti
Stagionare - uzdriati, sazr- skopis (tiskanje). V. Mo
ti, uzazrti. dello. Qualit. Natura.
,- Stagione - vrme, doba. Stampare, fare su carta
Stajo - star, vagan. ecc. l' impronta di scrit
Stalla (da cavalli) - konjusni- tura ecc. - tiskati, stam
ca, stala, (da buoi) - sta pati ; p. imprimere nel-
la, zivinarnica, volovar- l' animo - usaditi u srcu.
nica, koliba, mosunja, o- Stampato, st. - tiskopis, tisko-
bor (da agnelli ed altri pi*je, ag. tiskan, stampan.
piccoli animali) kotac; Stampatore - tiskar, stam
(da animali suini) prasar, par.
STA 618 STA

Stamperia - tiskarna, tiskar- sia - zacinka v. dio pesiti


nica, tiskara, stamparia. (piesme). YT. Abitazione.
Stampiglia - tiskanica, skri- Quartiere.
zaljka. Stare, vn.- stato', stajati, sto-
Stampo - kovotisak, kalup, jati, slavati, biti, bivati.
tvorilo, obris. V. Abitare. Fermarsi.
Staccare, va. togliere in Cessare. Indugiare. Co
gran parte le forze - tru- stare ; st. p. positura
diti, iztruditi, utruditi, del corpo - stanje; p. il
raztruditi, moriti, umoriti, trattenersi - zadrzanje.
izmoriti ; vn. p. mancare, V. Dimora.
venir meno - onemoci, np. Starnutare (continuamente)
p. scemar di forza - iz - M/iati, (una sol volta)
truditi se, raztruditi se, u- kihnuti, zakihnuti, (star
moriti se, izmoriti se. nutare oltre misura) no-
Stanchezza - trud, trudnost, kihati se.
umor, umornost, umorstvo, Starnuto - kih, kihnja, ki-
umorenje. hanje, kihnenje, zakihnenje.
Stanco - trudan, umoran, u- Stasera - veceras, veceraska;
moren. P accaduto di stasera -
Stanga - prut, kolac, zezalj, vecerasnje v. veceranji do-
lanca. godjaj.
Stangata - zamlatak, udare- Statariamente - prkim su-
nje (zamlatjenje, prehalju- dom, prkim putem.
zenje) prutom (kolcem, zez- Statario giudizio - prki sud.
ljom, lancom). Statista - drzavopisac, der-
Stanotte - nocas, noaska. zavopisnik, statist.
Stantuffo - tiskalin. Statistica - drzavopis, sta-
Stanza, camera - sola, loz- tistika.
nica, hram, kamara, ko- Statistico, ag. - drzavopi-
mora; p. strofa di poe sni, drzavopisnicki, ta-
STA 619 STE

tisticki; dati stat. - drza- ciale - zemaljski v. pokra-


vopisna data. V. Statista. jinski ustav; p. decreto so
Stato, modo d' essere d'un vrano - carski (kraljvski)
ente - stalis, stalez, stanje; propis. V. Legge, ag. p.
p. genere d' occupazione statuito - ustanovljen, od-
stalis, stalez; p. poten redjen.
za, dominio - drzava ; Stazione, luogo di fermata
dello stato - derzaoan, - pristaniste, postaja, po-
stato maggiore (corpo stojka, postojna. V. Fer
d' ufficiali) - stap; uffizi al e mata.
di stato maggiore - stap Stazionere. V. Bottegajo.
skt oficir. V. Attivo. Ac Stella - zvzda; stella mat
cusa. tutina - danica, zvzda da-
Statua - kip, prilika, stup. rca v. jutrnja, - fisse -
Statuaria -kipotvorje, kipo- nepomicne zvzde, erranti
tvorstvo. -pomicne zvzde, skitavice.
Statuario, st. - kipotvorac. Stellarsi - ozvzditi se.
Statuire. V. Stabilire. De Stellato, ag. pieno di stelle
liberare. Ergere. Formare. zvzden, ozvzden; di ca
Statuista. V. Statuario. vallo che abbia una mac
Statuito. V. Statuto. chia bianca in fronte -
Statura, dimensione del cor zvzdat, zvezdast, zvzdav.
po - uzrast (asta, asti) Stelletta - zvzdica.
rast, stas (asa, osi) V. Stemma - gerb; stemma au
Stato. striaco - austrianski gerb.
Statutario, st. - ustavotvo- Stendardo - steg.
rac; ag. ustavnicki, usta- Stendere, allung. o allargare
van. una cosa ristretta - stegnu-
Statuto, st. corpo di leggi ti, stezati, protegnuti, pru
d" un dato luogo - ustav, riti, pruzati, spruziti; sten
ustanova ; statuto provin dere la mano - pruziti ru -
STE 620 STI

ku; p. mettere in iscrit prkomrnost , prkored-


to - sastaviti, sanniti (pi nost.
amo) napisati ; p. uccidere Sterminato, ag. da stermi
atterrando - stegnuti v. nare - zataren, potaren,
. protegnuti na tlo. Spie razoren, oboren, razsut,
gare. Diffondere. skoncan , sundran , stre-
Stenografa - hitropis. njen ; p. che non ha ter
Stenografico - hitropieni. mine - bezkrajan, bezkona-
Stenografo - hitropisac. can; p. grandissimo - ne-
Stentatamente - mucno, trud- izmran, prkomran, pr-
no, tezko, jedva. koredan.
Sterco. V. Merda. Sterminio - zator, potor, raz-
Sterile - neplodan, bezplo- sutje, poraz, razor.
dan, neplodovit. Stessamente - na isti nacin,
Sterilit - neplodnost, neplod, ietotako, svejednako, sve-
neplodstvo. jedno.
Sterilmente - neplodno, ne- Stesso - isti, on isti.
plodovito, bezplodno. Steura - porez, tibra ; ad
Sterliuo, lira sterlina - ster- dizionale sulla steura -
lin, libra sterlinska. porezni namet v. nadome-
Sterminamento - zatarenje, tak, - diretta - izravni po
potarenje, razorenje, obo- rez, - indiretta - neizravni
renje, skoncanje, sundra- porez.
nje, strenenje. Steurale - porezan, stibren;
Sterminare - zatrti, poterti, uffizio stenrale - porezni
razoriti, oboriti, skoncati, ured.
sundrati, streniti, razsuti. Stile, verghetta di piombo
Sterminatamente- bezkrajno, e stagno ad uso di tirar
bezkonacno, neizmrno, pr- linee - olovka; p. stru
komrno, prkoredno. mento col quale scrive
Sterminatezza - neizmrnost, vano gli antichi - pisalo,
STI 621 STI
pisaljka; p. specillo - stvar, non stimabile - ne-
razsirac ; p. tronco d'al procniva stvar.
bero lungo e rimondo - Stimabilit - cenivost, pro-
stozer; p. ferro acato cnivost.
per varj usi nelle arti Stimamento - cnjenje, pro-
- silo, siljak; p. mani cnjenje, sudjenje, mnnje,
co di falce ed altri si scnenje. V. Stimare.
mili - toporiste ; p. discor Stimare, va. giudicare del
so -jezikoslovje, rcoslovje, valore di checchessia -
govor, divan; p. costume cniti, procniti; p. giu
di procedere - nacin po- dicare - suditi; p. essere
stupanja, obicaj, navada, d'opinione - mnti, ititi
casobroj. V. Stanga. Stilo. mnnja, scmiti, suditi, dr-
Stilla - suza, kap, kaplja. zati. V. Pensare. Credere.
Stillamento - suzenje, kapa- Stimate, piaga - rana.
nje, kapljenje. Stimatizzare - nazlameniti v.
Stillare, va. versar a goc naznameniti ranima.
cia a goccia - suziti, ka- Stimato - cnjen, procnjen;
pati; p. piovigginare - ro stimatissimo - velecnjen^
siti. V. Infondere. mnogocnjen.
Stillicidio - kap, kapnica; di Stimatore - cnitelj, proc-
ritto di stillicidio - pravo, nitelj.
kapa v. kapnice. Stimma ecc. V. Marchio.
Stilo, arma - bodez, ubodac. Stimolare, pungere collo sti
Srima -procna, procnba; - molo - bodsti, badati, pod-
giudiziale - sudbena pro bosti, podbadati ; p. pun
cna, - esecutiva - ovrz- zecchiare - badkati, na-
bena procna, -volontaria badkati; p. incitare - gna-
- dobrovoljna procna. ti, goniti, nagnati, nago-
Stimabile - cniv, procniv; niti, naganjati, poticati,
cosa stim. - procniva ajkati, hajkati.
STI 622 STI

Stimolo, pungolo - badalo, zati, zatezati, vui; p. in


ajkaca, hajkaca V. Inci dugiare (come sopra, e) -
tamento. krzmati, krzmariti, okle-
Stinco - cv od noge, nozna vati ; p. stiracchiare il
cv ; p. piede - noga. prezzo - ciganati, ciganiti,
Stipare, circondar di stipa ciganiti se; p. disputare
- oplotiti, zaplotiti, otrni- con sottigliezza - cpidla-
ti, zatrniti; p. unire in citi, cpidlaciti se, prefit
sieme e strettamente - slo- tati se.
ziti, siagati; p. rimondare Stirpe - pleme, rod, porod,
i boschi - hastriti, hastrati, rodovina, met. kolno, lo-
ohastriti, ohastrati. za, stablo, koren, panj,
Stipendiare - podliti, podu- trag.
porku (stipendij). Stivale - skornja, cizma.
Stipendiano - poduprenik, Stivaletto - cizmica.
stipendist. Stivalone - skornjina , ciz-
Stipendio - poduporka, di mina.
pendi), stipendia. Stivare, va. - daziti, sia
Stipite. V. Ceppo. gati, nasloziti, naslagati ;
Stipulare, il contratto - sklo- np. sloziti se, siagati se
piti pogodu v. ugovor. ecc.
Stipulazione del contratto - Stizza, incollerimento - raz-
sklopljenje pogodbe. jarenost, razdrazenost, raz-
Stiracchiamento - natezanje, jarenje, razdrazenje, raz-
otezanje, zatezanje, krz- ljutjenje. V. Inimicizia.
manje, krzmarenje, okle- Stizzare, va. scuotere dallo
vanje; cigananje, cigane- stizzo la parte bruciata
nje , cpidlacenje , preh- potaknuti, poticati oganj
tanje. V. Stiracchiare. v. vatru; p. smoccolare
Stiracchiare , tirar male e - oseknuti (svcii) ; np. p.
con istento - natezati, ote- incollerirsi - razjariti se,
STI G23 STO

razdraziti se, razljutiti se, ludjak , budala , budalo,


razjaditi se met.razigratise. bezumnik, ludi (budalasti
Stizzire, va. - draziti, raz ecc.J covk.
draziti, razjariti , ljutiti, Stoltamente - tamasno, be-
razljutiti, jaditi, razjaditi, dasto, glupo.
razgnjeviti; np. razdraziti Stoltezza - bedastoca, glu-
se, razjariti se, razljutiti poca, glupost.
se, razgnjeviti e. Stolto, ag. - bedast, benast,
Stizze - glavnja, bilja. glup, glupast ; uomo stol
Stizzosamente - razjareno, to - bena, bedasti covk.
razdraze.no, razljutjeno. Stomachevole - gnjusan, ga-
Stoccata, colpo di punta , dan, dosadan.
ubod, probod, prebod; p. Stomaco - zetudac.
ferita nel cuore in senso Stomacosamente - gnjusno,
morale - rana, ranjenje (u gadno, dosadno.
sercu). Stomacoso. V. Stomache
Stocco, pugnale , bodez, ba vole.
dilo. Stonare - neslagatii, nesloziti,
Stoccofisso - stokji, stokojis. skorliti.
Stola- stola; tassa di stola Stonaeione - neelaganje, ne-
- stolarina. slozenje, skvrlenje.
Stolidamente - ludo, buda- Strippa (di lino o canapa)
lasto, uspametno, neumno, - stupa, ogreb, ogrebnica.
bezumno, nesvstno. Stoppaccio - cep.
Stolidezza - ludost, budala- Stoppare - zacepiti stupom,
stina, nepamet, neum, bez- zastupati.
umnost, nesvst. Stoppia, parte di paglia, che
Stolidit. V. Stolidezza. rimane sul campo, dopo
Stolido, ag. - lud, budalast, segate le biade - strn ;
p. campo ove trovasi la
bezuman; uomo stolido - stoppia - strniste.
STO 624 STO

Stopposo - stupav, stupast. Stornare, va. - odvratiti,


V. Secco. svratiti, odkloniti, odkla-
Storcere, contrario di tor njati. skloniti, sklanjati;
cere - odsukati, odviti, od- np. vratiti se. V. Dista
vijati; p. raddrizzare - volare. Evitare.
sravnati, poravnati, izrav- Storno, st. stornello, uccel
nati. lo - skvor, skvorac, over-
Stordire, render stordito - ljak ; ag. p. sbalordito -
zabuniti, zabunjivati, za- smutjen. V. Intavolazione.
busiti ; p. assordare con Rescissione.
alte grida - zaglusiti. V. Storpiare, guastar le mem
Stupefare. bra - osakatiti, spaciti, im
Storia - povst, povstnica, paciti, met. okrnuti. V.
povsnica, historia; storia Stornare.
naturale - naravopisje. Storpiato - osakatjen, spa-
Storicamente - povstno, po- cen, izopacen, okrnjen. V.
vsno, povstnicki, povs- Storpio.
nicki, historicki. Storpiatura, lo storpiare -
Storico, ag. - povstan, po osakatjenje, spacenje, izo-
vstnicki, povsnicki, histo pacenje, okrnjenje ; p. co
ricki; st. povstnicar, po- sa storpiata - osakatjenost,
vsnicar, historik. spacenost, izopacenost, o-
Storiella - priciea. krnjenost.
Storiografia - zgodopisje, sto Storpio, guasto, sconcio -
riografia. knjast, kljast, hrom, spa-
Storiografo, scrittore di sto cen, izpacen, izopacen.
ria, dei suoi tempi - zgo- Stortamente - krivo, garbavo.
dopisac, storiograf; p. im Storto, ag. e p. di storcere
piegato dello Stato a - odsukan, odvijen ; p. non
quest' oggetto - drzavni diritto - krki, grbav. V.
zgodopisac ecc. Iniquo.
STR 625 STR

Straccare ecc. V. Stancare. cesta, - comunale - obcin-


Stracciare, squarciare - pa ska cesta.
rati, razparati, trgati, raz- Stradale - putnicki, cestar-
trgati, kidati, razkidati, ski, drumski.
razkinuti, krajati, razkra- Stradella, via stretta di cit
jati, drpiti, d'erpati, dr- t - ulica, putic; di cam
pnuti, derati, drapati, raz- pagna - staz, staza, klanac,
drapati ; p. svellere (ca stazica, klanci, putic.
pelli) - skubati, skubsti, po- Stradone - cesta.
kubati, pokubsti, cupati, Strafatto, troppo maturo -
pompati, ocupati, razcu- prezrl, preuzdrian.
pati. V. Sbranare. Dis Strage, uccisione di molte
unire. Fracassare. persone o bestie - pokolj,
Stracciato, ag. e p. di strac poboj, poklanje, podavlje-
ciare - razdrt, prodrt, nje , pogubljenje ; menar
razparan, raztrgan, raz- strage - poklati, podaviti,
kidan, razkinjen, razkra- pobiti, pogubiti; p. grande
jan, razdrapan ; p. con mortalit - pomor. V.
vesti stracciate - razki- Rovina. Sterminio.
dan, podrapan, razdrapan. Stragiudiziale - izvansudben,
V. Straccione. izvansudan.
Straccione, st. pezzente - Stragrande - prevel, prevelik.
razkidanac , razderanac , Stragrave - pretezak.
razdrapanac. Stralungo - predug.
Stracco. V. Stanco. Stramaturo. V. Strafatto.
Stracotto, cotto eccedentem. Stramazzare, va. gettare a
- prekuhan, prevaren. terra impetuosamente si
Strada (in genere) - put; che il gettato rimanga
p. strada maestra o po sbalordito - strmoglaviti,
etale - cesta, drum ; - fer lupnuti ecc. (come sotto)
rata - zeleznica, zelezna vn. p. cadere goffamente
4.0
STR 626 STR

senza potersi riparare - do non ordinario - izvan-


lupnuti, bleknuti, bubnuti, redno, prkoredno, prtko-
hrusnuti, sunuti. mrno.
Stramazzata- lupnenje, blek- Straordinariet - izvanred-
nenje, bubnenje, hrusnenje. nost, izvanrednoa, prko-
Stramazzo - stramac, vaj- rednost.
kusna. Straordinario, ag. - izvan-
Strame - slama, listje, veje; redan, prkoredan, prko-
strame sminuzzato - tar. mran.
Stranamente. V. Stravagan Strapagare - preplatiti.
temente. Zoticamente. Strapazzare, far poco conto
Stranezza. V. Stravaganza. di checchessia - nevrditi,
Strangolamento - davljenje, necniti (sto), nhajati, ne-
zadavljenje, udavljenje, po- mariti (za sto), malocniti
davljenje, zaklanje, pokla- (sto); p. maltrattare - ger-
nje, zakoljenje, pokoljenje. diti, nagrditi, oruziti, obru-
Strangolare, va. - daviti, za- ziti, psovati, obpsovati; np.
daviti, udaviti, podaviti, p. aver poca cura della
zaklati, poklati. propria salute - nemariti v.
Strangolatore - zadavilac, nehajati za se v. za svoje
udavilac, podavilac. zdravje, sundrivati se.
Straniero, st. V. Forestiere; Strappare - odtrgnuti, iz-
ag. p. lontano - dalek. trgnuti, protrgati, pro-
Stranio. V. Estraneo. Fo trgnuti, trzati, trgati,
restiere. Inusitato. odkinuti, izkinuti, odkidati,
Strano , non congiunto di izkidati. V. Svellere.
parentela ne d' amicizia - Strascinare, va. - MCJ, vla-
tudj, stran. V. Forestiere. citi, vleci, suljati; strasci
Nuovo. Inusitato. Stra nare in varie parti - raz-
vagante. vuci ecc. , strascinare in
Straordinariamente, con mo gi - svui ; np. p. andar
STR 627 STR

a stento - vuci se. Stregare - carati, carovati,


Stratagemma - varka, zasl- zacarati; lo stregare -
pilp, iznajdica. caranje, zacaranje.
Strategia - ratoborje. Stregone - kodlak, carovnik.
Strategico - ratoboran. Stregoneria, azione da stre
Strattagemma. V. Strata ga, o stregone - carobia,
gemma. cardia; p. atto od effetto
Stravagante - izvanredan, ne- dello stregare - zacaranje.
obican, neobicajan, nov. Strenuamente. V. Valoro
Stravagantemente - izvan- samente ecc.
redno, neobicno, neobi- Strepitare, far suono strepi
cajno. toso - Tostati, roptati, fo
Stravaganza - izvanrednost, natiti, lupati, trupati, skra-
neobicnost, neobicajnost. bati, skrebetati ; p. far gran
Stravalcare - koraciti, kora- rumore - larmati, buciti,
knuti, prekoraciti. kricati, vikati, vriskati, ro-
Stravasare - taciti, stociti, goboriti, treskati.
liti, livati. Strepito, suono strepitoso -
Stravestire , va. - prebuci, rostanje, roptanje, konate-
preblicijpreobuci^preoblici; nje, lupanje, trupanje, skre-
np. prebuci se, prebUci se, bet, skrebetanje, skrabanje;
preoblici se. p. grande rumore - lama,
Stravizio - zderanje i lo- buka, halabuka, talabuka,
kanje. urnebes, rogobor treska, lar-
Stravolgere, torcere con vio manje, bucenje, kricanje,
lenza per muovere e cavar vikanje, vriskanje.
di suo luogo - svrnuti, Strepitosamente - urnebesno,
izvrnuti. rogoborno; cudnovato. V.
Strega - vska, vsticina, Strepitoso.
vilenica, caroIica, carob- Strepitoso, che fa strepito
nica, carovnica. urnebesan, rogoboran; p.
STR 628 STR

meraviglioso - cudnovat, skripnja, vriskanje, vris-


cudnovit, divan. nenje, zavrisnenje, zavri-
Strettamente - usko, tesno, skanje, vikanje, viknenje,
stisnuto, stisnjena speto ; zavikanje, zaviknenje, kvi-
unire strettam. - usko spo lenje, zakvilenje, skripanje,
siti (skopcati). zaskripanje. V. Stridere.
Strettezza - tesnoca, uskoca, Stridore, lo stridere - vri
stisnjenost. skanje, vrisnenje ecc. V.
Stretto, 8t. luogo di poca Strido ; p. freddo ecces
larghezza - tsno msto, sivo - strasna (neobicna,
tesnoca, tsno ; ag. e p. izvanredna) zima v. mr-
di stringere - stisnut, stis- zlina.
njen, spet ; p. angusto non Strignere, va. - stisnuti, stis-
largo - tesan, uzak. V. Ri kati , speti , spinjati ; p.
goroso. Cauto. Segreto. strignere gli occhi - zazi-
Stretto, av. con gran parsi mati (zazeti, stisnuti) oko ;
monia - stisnuto, stisnjeno. np. .stisnuti se, stiskati se,
V. Strettamente. speti se, spinjati se, po-
Stridatore, ti. - glasnik. tegnuti se u sebi.
Stride. V. Dinunzia. Strillare - vriskati, vikati.
Strider<3, gridare acutamente V. Stridere.
(dell' uomo) - vriskati, vi Strillo - vrisk, vik, vrisnenje,
kati, met. derati se, dare zavrisnenje, vriskanje, za-
un solo strido - vrisnuti, vriskanje, viknenje, zavik
viknuti, zavrisnuti, t,avik- nenje, vikanje, zavikanje.
nuti, zavikati; (delle be Strimpellare - skrabati, skre-
stie) -kviliti, vikati, zakvi- betati, drncati, drnckati.
liti, zavikati; (delle cose Strimpello - skrebet, skraba-
inanimate)- skripati, skrip- nje, skrebetanje, drncanje,
nuti,zaskripati,zaskripnuti. drnckanje.
Strido - vrisk, vik, skrip, Stringa, pezzo di nastro -
STR 629 STR

vez, uza ; p. stringa di zulti, ozulti, pozulti; p.


cuojo - zuznja. strisciare i piedi - trti,
Stringere. V. Strignere. otrti, strti (noge).
Strisciare, come fa la serpe Stropiccio - tarenje, otarenje,
plaziti, listi, liziti; p. u- starenje, zulenje, ozulenje,
miliarsi d'innanzi alcuno pozulenje. V. Strepito.
e adularlo - hmiljati se, Stroppa - guzva.
hmiliti se, smucati se, ma- Strozza - grkljan; prendere
zati se (oko koga). taluno pella strozza - la
Stritolamento - smrvenje, vatiti v. uloviti koga za
starenje, potarenje, obra- grkljan.
tjenje u prah , hrstanje, Strozzamento - davljenje,
hrskarye, shrstanje. V. zadavljenje, udavljenje, po-
Stritolare. davljenje, zadavenje ecc.
Stritolare, rompere in tritoli Strozzare - doviti, zadaviti,
smerviti; p. tritare minu- udaviti, podaviti.
tissim. - trti, strti, po Struggere, va. liquefare -
trti, dbratiti u prah; p. topiti, stopiti, raztopiti,
stritolare alcunch di duro raztapati, taliti, raztaliti.
sotto i denti , come bis V. Sterminare; np. p. de
cotto ecc. - hrstati, hr- siderare ardent. vruce ze
skati, shrstati, pohrstati, liti (sto), hlpiti (za sto);
razhrstati. penare per grande affet
Strofinare - trti , otrti, to, o per desiderio -po-
strti. gibati, ginuti (za kim) ;
Strombazzare - raztrubiti, struggersi di dolore -
raztuliti, met. razturiti. skoncivati se.
Stromento. V. Istrumento. Struggimento, lo struggere
Stropicciare , fregare con - topljenje, stopljenje, raz-
mano - trti, otrti, strti; topljenje, raztapanje, ta-
p. fregare gagliardam. - lenje, raztalenje; p. ar
STR 630 STU

dente desiderio - hlplje- namsljeno. V. Scuola.


nje; p. passione dietro Stufa, fornello per riscal
cosa ard. desiderata - po- dar stanze - pec.
gibanje, ginenje; p. con- Stufato, st. (di carne) - ten-
sumamento - skoncivanje. fanje, pirjan, zgvacet; fa
Strumento. V. Istrumento. re lo stufato - uciniti ten-
Strutto, st. - tuk, mast. fanje, pirjaniti.
Struttura. V. Fabbrica; p. Stnoja - stura.
modo con cui una cosa Stuolo, moltitudine, per lo
costrutta - sastav, sa- pi di gente armata - ce
cimba; p. disposizione, to, copor. V. Infinit.
ordine delle parti di chec Stuora. V. Stuoja.
chessia - razreda, razred- Stupefare, va. empir di stu
ba, razredjenje, slozenje. pore -zacuditi, udiviti, za-
Struzzo - pstros, struc. busiti (koga) ; p. intor
Stucchevole - dosadan. mentire - attenuti, uza-
Stucchevolezza - dosadnost. biti, omamiti (koga); np.
Stucchevolmente - dosadno. p. meravigliarsi altamen
Studente. V. Scolare. te - zablenuti se, zapanji-
Studiare, vn. - uciti, uciti se, ti se, diviti se; p. dive
vuiti se, vaditi se; stu nir stupido - obudaliti, po-
diar con diligenza - uciti budaliti.
se marljivo, studiar po Stupendamente - cudno, cud-
co - slabo se uciti. V. Oc novato, cudnovito, zacud-
cuparsi. no, zamrno, dwnim na-
Studio (da studiare) - nauk, cinom.
ucenje; p. premura, dili Stupendo - cudan, cudnovat,
genza - briga, brizljivost, cudnovit, zacudan zam-
pomnja, marljivost ; p. af ran, divan.
fezione - ljubav ; a bello Stupidezza- bedastoca,buda-
studio - hotimice, hotomice, lost, budalastina, trubiloca.
STU - 631 SU

Stupidire, vn. divenir stu germente - dirati, drn-


pido - obudaliti, pobuda- cati, drnckati, drckati,
liti, postati budala, otru- traskati; p. instigare-po-
biliti. V. Stupefarsi. ticati, badati, podbadati,
Stupidit. V. Stupidezza. puntati, draziti. V. Sti
Stupido, st. incapace di for molare.
marsi idee chiare - bedak, Su, av. contrario di gi -
budala, budalo, budalas, gori, gore; prep. coll'ar-
trubila; ag. bedast, buda- tic. sul, sulla, sullo -
last, trubilav ; p. intor vrh, verini, povrh, na
mentito - zablenut, zapa- verli, svrh, zgor, zgora,
njen, zabjen, omamjen. odzgo, odzgor, odzgora,
Stupire, vn. - cuditi se, za- odozgo, iznad (gen.), p.
cuditi se, diviti se. livello - razi; stT acqua
Stupore - cudo, zacudjenje, zgor vode; nad, nada (ist.
zapanje. e ac.) sulla persona - nad
Stuprare, sl. - silovati, (sen osobu v. nad osobom ; na
so com. anche) oskvr- (ac. alla domanda "so
nuti. pra chi? su che? dove?,
Stupratore - silovatelj; oskver- sui piedi - na noge, sul-
nitelj. V. Stuprare. l' inimico - na nepriatelja;
Stupro silovanje; oskvrnje- na (loc. alla domanda
tje. V. Stuprare. dove? se significa loca
Sturare, va. - odcpiti, izc- lit, o abitare, e di pi
piti, izvaditi cp. alla domanda "quando ?
Sturbare - smetati, smecati, sul campo - na polju; p.
smutiti, smucevati, (koga), sopra il -po (loc); sulla
zanovetati (okolo koga). terra - po zemlji ; p. su,
Stutz - sesana, stuc. in su - uz, uza (ac.) al
Stuzzicadenti - zubocistka. l' ins del fiume - uz reku.
Stuzzicare, frugacchiare leg V. Circa. Via.
SUA 632 SUB

Suaccennato - gorenaveden, to ; p. istrum. da calzo-


gorinaveden, gorepomenut, lajo - silo.
gorerecen. Subbietto. V. Soggetto.
Suadere - svestiti, nukati, Subbis8amento - sundranje,
ponukati, nagovarati. upropastenje, upropastji-
Suballegato - podprilog. vanje ; propast, propade-
Subalpino - podhrdan, pod- nje, propadanje.
goran, abitante sub. -pod- Subbissare - sundrati, upro-
gorcan. pastiti, upropastjivati ; vn.
Subai tornare - podloziti, pod- sundrati se, propasti, pro-
ciniti, podstaviti. padati.
Subalterno, st. - podloznik, Subceleste - podnebesan.
podcinjenik, podstavljenik; Subdolamente - himbeno, lu-
ag. podlozan, podcinjen, kavo, prevarbeno, vuhveno.
podstavljen, nizji, manji. Subdolo - hitnben, lukav,
Subapennino - podapeninski. prevarben, vuhven.
Subappaltare - podzakupiti. Subentrare - nastati, deci
Subappaltatore - podzakup- na cije msto, naslditi.
nik. Subire, prendere a suo ca
Subappalto - podzakup. rico - uzeti nase; p. so
Subastare -prodati drazbeno stenere - podnesti, podno-
(putem javne drazbe, pu- siti; subire la peria- pod
tem javne licbe, uz ja- nesti kaznu v. pedpsu.
vnu drazbu, ecc.) Subissare. V. Subbissare.
Subastazione - prodanje pu Subitamente, senza indugio
tem javne drazbe ecc. V. - bezodvlacno, bez odvlake,
Subastare. odmah, namah, oncas, oni-
Subattergare - podnaledjiti, cas, oni cas, ovcas, oni
podnahrbtiti. hip, dilj, dilje, udilj, u-
Subbia, scalpello grosso dilje. V. Subitaneamente.
appuntato - puntarol, dl- Subitaneamente - nenadno,
SUB 633 sue
iznenada, neocekivano, na- Subordinazione - podloznost,
znuk. podstavljenost, podcinje-
Subitaneo - nenadan, iznena- nost, zavisnost, odvisnost,
dan, neocekivan. podredjenost, podrednost.
Sabito, ag. istantaneo - bez- Subornare -podnajmiti, pod-
odvlacan, neodvlacan, u- mititi.
diljan, brz, hitar; p. pron Subornatore - podnajmilac,
to -gotov; av. p. subita podmitjenik.
mente - odmal, namah, Subornazione - podnajmlje-
umah, dilj, udilj on cas, nje, podmitenje.
ov cas, u ov cas, in un Subuglio. V. Confusione.
subito - u jedan cas, od- Suburbano - podgradski, za-
tnah, namah ecc. gradski.
Sublime - visok, privisok, Suburbio - podgrad, zagrad.
previsnji, visnji, uzvien. Succedaneo - namfotan, na-
Sublimemente - visoko, pri- domstan ; succed. flde-
visoko , previsoko , uzvi- jussore - uzporuk, podpo-
seno. ruk, namstni poruk.
Sublimit - visost, visokost, Succedere, ereditare - na-
visina, privisokost, previ- slditi, nasldovati. V.
sokost, uzvisenost. Avvenire. Scaturire. Sub
Sublocazione - poduporaba, entrare.
podzakup. Succeditore. V. Successore.
Subordinamento - podredje- Successione, diritto di sott
nje. entrare al godimento di
Subordinare - podrediti. beni - nasldstvo, nasldo-
Subordinatamente - podred- vanje; di successione - na-
,no, podredjeno. sldan; ordine di sue. le
Subordinato, da subordina gittima - red zakonitog na-
re - podredjen. V. Dipen sldstva ; p. successo - do-
dente. godjaj, zgoda, dogodjenje,
sue 634 SUD

zgodjenje, pripetjenje. V. more, il sugo ecc. sitati,


Progresso. Discendenza. cicati, sesati, sugati; suc
Successivamente - jedan za ciare il latte - sisati, si-
drugem, po redu, redom, sati mlko. V. Leccare.
uzastopce. V. Quindi. Succintamente - u kratko,
Successivo - nasldan, slede- na kratko.
ci, sldujuci, nasldujui, Succinto, ag. legato sotto
nasldstven. le cinture - opasan, opa-
Successo, il succedere - na- sen; p. breve - kratak, ne-
sldjenje, nasldovanje ; p. dug.
avvenimento. V. Succes Succitato - gorenaveden, go-
sione. Esito. rinaveden , gorepomenut,
Successore - nasldnik, na- gorerecen, goreimenovan.
sldovatelj ; sue. legittimo Succo. V. Sugo.
- zakoniti nasldnik. Succubo - mora.
Successorio - nasldan, na- Succulento. V. Sugoso.
sldben, nasldovni; patto Sucidamente - okaljano, o-
sue. - nasldna pogodba. blatjeno, omazano, nama-
Succhiare, buccare col suc zano, izmazano, smradno,
chiello - vrtati, izvrtati, necisto.
provertati. Succiare. Sucido, imbrat. - blatan, oka-
Succhiellare, va. V. Suc ljan, oblatjen, omazan, na-
chiare; vn. p. internarsi mazan, izmazan, smradan,
in checchessia - unutriti necist. V. Disonesto.
se. V. Risicare. Suco. V. Sugo.
Succhio, strumento per fo Sud, st. mezzodi - poludne,
rare - svrdao, sverdal, (a, evi).
svrdo; dim. sverdite, svr- Sudare, va.potiti se, spotitise,
dric, sverdic, aum. svr- znojiti se; va. p. bagnar di
dlina. V. Sugo. sudore - potom v. znojem
Succiare, attirare a s l'u polti (polvati).
SUD 635 SUG

Saddetto - gorerecen, gorire- dostatnost, dovoljnost, za-


cen, gorepomenut, gorei- dostnost. V. Abilit.
menovan, gorenaveden, go- Suffraganeo, vescovo - po-
renaznacen. mocni buskup.
Sudditale - podanicki, po- Suffragare - pomoci, poma-
dloznicki, sud. fedelt - gati.
podanicka vrnost. Suffragatore - pomocnik.
Sndditalmente - podanicki, Suffragazione - pomozenje,
podloznicki. pomaganje.
Sudditanza. - podanictvo, po- Suffragio, soccorso - pomo,
danicnost, podanost, pod- pripomoc, pomaganje ; a
loznost, podloznicteo ; sud. suffragio dei defunti - na
austriaca -austrianska po- polaksanje umersih. V.
danicnost. Voto. Conforto.
Sudditela"- podanictvo. V. Suffumicare, sparger di fu
Nesso. mo - zadimiti, nadimiti,
Suddito -podanik, podloznik; zakaditi; p. affumicare leg
sud. estero - inostrani po- gerai. - pokaditi, podimiti.
danik. Sufolare - svikati, fuckati. V.
Suddividere - porazdliti. Fischiare.
Suddivisibile - porazdliv. Suggellamene - pecatjenje,
Suddivisione - porazdljenje. zapecatjenje.
Sudicio. V. Sucido. Suggellare -pecatiti, zappa
Sudore -pot, znoj ; con gran titi (sto), udariti pecat,
sudore - krvavim potom. (na sto). V. Chiudere.
Sufficiente, bastevole - do- Marcare. Approvare.
statan, dovoljan, zadostan. Suggellato , zapecatjen. V.
V. Abile. Chiuso. Segreto.
Sufficientemente - dostatno, Suggellato re - pecatitelj, za-
dovoljno, zadostno. pecatitelj.
Sufficienza, quanto basta - Suggello, sigillo - pecat;
SUG 636 SUO

Bug. giudiziale - sudbeni no samoubojstvo.


pecat, guardasigilli (Can Suino, ag. - prascarski, svinj-
celliere) -pecatnik. V. In ski; st. p. porco - pra-
frazione. sac, svinja.
Suggere. V. Logorare. Suc Sulfureo. V. Solfureo ecc.
ciare. Snllodato - gorehvaljen. V.
Suggerimento - narecenje, Suddetto.
nareknenje, nadahnutje, na- Sultana - sultanica, turska
dahnenje, predlozenje. carica x. cesarica.
Suggerire - narei, nareknu- Sultano - sultan, turski cor
ti, nadahnuti, udahnuti, x. cesar.
podpuhnuti, predloziti. Summentovato - gorepome-
Suggestione - himbeno x. nut, goripomenut, gorena-
lukavo nagovaranje. V. pomenut, gorenaznacen, go-
Stimolo. renaveden.
Suggestivamente - himbeno, Summenzionato. V. Sum
lukavo, s prevarbom. mentovato.
Sughero - plut, pluta, suvar. Sunto, compendio - jezgra,
Sugheroso - plutan, plutav, kratki sadrzaj, izvadak,
suvrav. skup, skupak; sunto del
Sugna, sogna - salo, svinj- la petizione - jezgra tuz-
sko salo. be. V. Estratto.
Sugnoso - masan. Suntuosamente. V. Sontuo
Sugo, succo - sok, mezg, samente.
mezga, mezgra, gljen. Suo, ag. posses. - svoj
Sugoso - socan, socast, glje- (svoja, svoje), njegov (nje-
nit, gljenist, mezgovit. gova, njegovo) ; pl. nji-
Suicida - samouboica. hovi (njihove, njihova, nji-
Suicidarsi - ubiti sam sete. hov); fem. sin. (di lei)
Suicidio - samoubojstvo ; at njen, njezin, njein.
tentato suicidio -pokusa- Suocera, madre della mo ,
suo 637 SUP

glie -punica, svaha; p. nadmagati, nadvladati,


madre del marito - sve- svladati, nadjaciti; p. so
krva, svekra; p. madre pravanzare ,, nadilaziti,
della suocera - prapu- nadhoditi, nadici, naditi ;
nica. la spesa supera l'impor
Suocero, padre della mo to di fi. 6. potrosak na-
glie - tast ; p. padre del dilazi fr. 6; p. superar
marito - svekar, svekor, nel corso - preteci ; supe
svekrv. rare in altezza - nadvisi-
Suola - poplat, podplat. ti, nadvisivati ; p. essere
Suolo, superficie del ter il primo - predjnaciti ; p.
reno - tle, tlo: p. terreno passar sopra -prekoraciti.
-zemlja; sul suolo -na tle, Superato - predobijen, pre-
na tlo, na Un, na zemlji; p. mozen, smozen, nadmozen,
suola - poplat, podplat; nadvladan, svladan, na-
p. zoccolo dei cavalli, djacen; nadilazen, nadho-
buoi ecc. - kopito. djen, nadidjen, pretecen,
Suonare. V. Sonare. nadvisen, nadvisivan, pre-
Suono, sensazione prodot koracen. V. Superare.
ta dalla vibrazione d'un Superbamente, con superbia
corpo sonoro - zvon, zvek, - oholo, ponosno, ponosito;
zveka, zveket, zouk, glas, p. magnificamente, no-
klene, kljenc; p. il suo bilm. - plemenito, vitezki.
nare - zvonenje, zvonjenje, Superbia - oholost, oholia,
zvecanje, zvucanje, klen- ponos, ponositost ; p. ma
canje, kljencanje. V. Fama. gnificenza - plemenitost,
Suora - sestra; suora di ca velicanstvo.
rit - milosrdna sestra. Superbire. V. Insuperbirsi.
Superare, rimaner superio Superbo, che ha superbia -
re, vincere - predobiti, ohol, oho, ponosit, pono-
premoci, smoci, nadmoci, san, ponosiv, uznesen, uz-
SUP 638 SUP
.i>.-ii ; superba donna - Superiorit, qualit e stato
ponosita zena; p. nobile, di chi superiore - nad-
magnif. - plemenit, vitezki; stavljenost, predstavljenost,
nomo di superba saviezza predpostavljenost. V. Su
covk plemenite znanosti. periore.
Superficiale - poversan. Superiormente - od visje
Superficialit - povrsnost, strane (mesta, oblasti).
povrsenost. Superlativamente- vrhovn,
Superficialmente, in super izvrstno, izvrsno, treta'
ficie - poverno, poverse- stupno.
no ; p. esternamente - iz- Superlativo, pi superiore,
vana. il pi sublime - najvisji,
Superficie - poversnost, po- visnji, vrhovan ; grado
verZje, poversaj, skorup. superlativo (mod. gram.)
Superfluamente - suvino, - tretji stupanj.
prekomrno. Supernamente, con potenza
Superfluit - suvisnost, pre- o virt superna - bo-
komrnost. zanstveno, uzviseno, privi-
Superfluo - suvisan, preko- soko ; p. dal cielo - n-
mran; cosa superflua - besno, nebeski, od neba.
stvar suvisna, Superno, superiore - visji,
Snperiorato - glavarstvo, po- gornji ; p. spirituale - du-
glavarstvo, nadstavnictvo. hovan, dusevan; p. cele
Superiore, st. - glavar, po- ste - nebesan, nebeski.
glavar, nadstavnik, nad- Superstite - ostavsi , zao-
stavljenik; ag. vuji, veci, stavsi. V. Vedova.
stariji, nadstavljen, pred- Superstizione, falsa od esa-
stavljen, predpostavljen ; ger. credenza in cose so-
super, autorit - visja (ce pranat. ecc. - krivocastje,
ca ecc.) oblast. V. Pre tastocastje, krivostovanje,
posto. krivovrje ; p. soverchia
SUP 639 SUP

esattezza- pretocnost, met. sitelj, prosioc.


pretranost. Supplicare - moliti, umoliti,
Superstizioso - krivocastiv, umoljavati, ponizno (snize-
krivostuju , tastocastan, no, umiljeno) moliti, pro
krivocastan, krivostovni. siti.
Supervacaneo - nepotrban, Supplicazione, il supplicare
suvisan. - moljenje, umoljenje, umo-
Supervacuo - suvisan. ljavanje, prosenje. V. Sup
Supinamente - nauznak, na- plica.
znak, na skini, gori ter- Supplichevole, ag. - poniz
buhom, protegnuto. no v. umiljeno mokci, pro
Supino, ag. che giace colla seci; ponizan, umiljen, sni
pancia all' ins - nauzna- zen.
can ; p. rivolto parallela Supplichevolmente - poniz
mente all' ins - proteg- no (umiljeno, snizno) mo-
nut. V. Negligente. leci, proseci; ponizno, u-
Suppegno - podzalog. miljeno, snizeno.
Supplemento - dodatak. Supplicio. V. Supplizio.
Supplente, ag. - namstan; Supplire, sovvenire al difetto
8t. namstnik. - dodati, popuniti, nado-
Suppletivo. V. Suppletorio. puniti, nadcmriti, nakna-
Suppletoriamente - naknad- diti, nadostaviti, nadom-
no, dodatno. stiti; supplire al bisogno
Suppletorio - naknadan, do - doskociti v. odolti potr-
natan, dopunitben, dopu- bi. V. Provvedere.
nittljan ; suppletorio rap Supplizio - kazan, pedpsa;
porto - naknadno izvstje. supplizio estremo - smrt-
V. Giuramento. na kazan v. pedpsa.
Supplica - tnolbenica, pros- Supponibile - predmnvan.
vja. V. Instanza. Supporre, porre sotto - pod-
Supplicante - molitelj, pro staviti, podvrci; p. pre- r
SUP 640 sus
supporre - muti, mnva- Susseguente - sldeci, doj-
ti, predmnti, predmnvati, duci.
mislti, drzati ; p. porre Susseguentemente. V. Suc
in luogo d' altri - prom cessivamente. Ordinaria
niti , smniti , namstiti ; mente.
supponiamo il caso - sta- Sussidiare - pomoci, poma-
vimo v. postammo slucaj. gati, pripomoci, pripoma-
Suppositizio - predmnvan. gati.
Supposizione - mnenje, pred- Sussidiario, ausiliario st. -
mnnje, predmnvanje. pomocnik; ag. pomoni;
Suppurare - gnojiti, ognojiti p. che viene in secondo
se. V. Maturare. luogo - drugotan, drugo-
Suppurazione - ognojenje,po- redan.
gnojenje. Sussidiato - pomozen, pri-
Supremamente - premogu- pomozen, pomagan, pripo-
no, prkomozno. magan.
Supremazia - premoguctvo, Sussidiatore. V. Sussidiario.
nadmoguctvo. Sussidio - pomoc, pripomoc.
Supremo - vrhovan, najvi- Sussistente - obstojeci, po-
sji; sup. dicastero - ver- stojeci.
hovna oblast. Sussistenza, attuale esisten
Sur. V. Su. za - obstojanost, obstoja-
Surrogare. V. Sostituire ecc. teljstvo, obstojenje, posto-
Suscitare, va. V. Risuscitare. janost ; nella sussistenza
Ravvivare ; p. far sorgere dei fatti - u obstojenju ci-
- uzrociti, prouzrociti, uz- nah. V. Essenza ; p. ci
rokovati, prouzrokovati, che occorre al manteni
probuditi. V. Eccitare. Ri mento - hrana.
svegliarsi. Liberarsi. Sussistere, aver attuale esi
Susina, susino - slte a, sljiva. stenza - biti, bivati, obstati,
Suso. V. Su. obstojati, postojati ; sussi
sus 641 SVE

stono grandi difficolt - Svagare, va. V. Distogliere;


obstoje velike zaprke ; p. np. p. prendere sollievo -
essere fondato, valido, proci se, odahnuti,
parlandosi di ragioni ecc. Svaginare. V. Sguainare.
- stati, biti valjan (vrdan, Svaligiare. V. Predare.
temeljit), questa ragione Svanire, esalare dei liquori
non pu sussistere - ovaj - vtriti, izvtriti, izvetra-
razlog nemoze stati (nije vati, otruhnuti. V. Spa
vrdan ecc.). rire.
Sussulto - treptaj, kucanje. Svantaggio - tela, kvar, fi
Sbarramento, il susurrare str, skoda.
- brncenje, zucanje, zamor, Svantaggiosamente - stetno,
zamorenje , mrmljavina ; ustrbno, skodno, skodljivo,
(il mormorare, dir male) kvarno.
- mermljanje. Svantaggioso - stetan, stetljiv,
Susurrare, leggierm. rumo ustrban, skodan, skodljiv,
reggiare (delle api ecc.) - kvaran.
brnciti, zucati, zamoriti; Svaporabile - vtriv, izvtriv.
p. mormorare, dir male Svaporare, mandar fuori i
- mrmljati. vapori - vtriti, izvtriti;
Susurrazione. V. Susurra- p. esalare - dimovati, iz-
mento. dimiti, izdimovati.
Susurro, leggiero strepito - Svegliare. V. Destare. Ec
zamor, susnja, suskanje; citare. Avvisare.
p. cicalio - brbljanje. Svegliatezza - izbudjenost,
V. Maldicenza. Chiac probudjenost ; dormislja-
chiera. tost, hitrost, zivahnost. V.
Suttermgio, scampo - ubg- Svegliato.
nutje, izbgnutje; p. pre Svegliato, ag. e p. di sve
testo - iznimka, izlika. gliare - zbudjen, izbudjen,
Suvero. V. Sughero. probudjen; p. vigile, per
ii
SVE 642 SVE

spicace - pozoran, poman, clisse.


hitar, domisljat. Svenire, andare in deliquio
Svegliere. V. Svellere. - ceznuti, izceznuti, izceza-
Svelare, va. tor via il velo vati, zamrti, kopniti, po-
- odkopreniti, odkriti, iz manjkati, enebiti se.
vaditi (izkinuti) koprenu. Sventare , va. guastare un
V. Manifestare. Rivelare ; negozio gi incominciato
np. p. levarsi la maschera - pokvariti, izkvariti, unt
- izvaditi v. izkinuti prio- atiti ; vn. p. render vano
brazu v. koprenu. l' effetto delle mine col
Svellere, spiccar da terra mezzo delle contromine -
colle radici - gulti, zgu- ukloniti, odstraniti, uda-
lti, izgulti, pogulti, skub- ljiti ; p. mandar fuori aria
sti, izkubsti, pokubsti, raz- -pahati, puhnuti, piriti; p.
kubsti, skubati, izkubati, lasciare andarflati dal ven
pokubati; p. trarre a s tre -' perdti, prdnuti; np.
con forza quello che p. sciorinarsi - vtriti se,
tenac. attaccato - odtrg- pahati se. V. Sventolare.
nuti, strgnuti, iztrgnuti. Vuotare.
Svello, ag. e p. di svellere Sventolare, va. spargere in
- zguljen, izguljen, pogu- alto al vento - vijati, iz-
ljen, skuban, izkuban, po- vijati, vtriti; p. agitar
kuban, razkuban, skuben, nell'aria -pahati, opaha-
izkuben ecc. , odtrgnut, ti; p. sperperare - pr
strgnut, iztrgnut; p. sciol sati, razprsati; np. p.
to di membra - hitar, hrl, muoversi di cosa esposta
lak, lahk ; essere svelto - al vento - vijati se. V.
biti hitar (fieri ecc.,), imati Sventare.
lake pete. Sventrare, trarre le interiora
Svenimento, deliquio - cez- dal. corpo altrui - izvaditi
nutje, izceznutje. V. Ec- crva v. olita, izcrviti; p.
SVE 643 SVO

passare il ventre con ar l' uso di checchessia - osta


mi - probosti, prebosti, viti navadu v. obicaj, odu
proparati. citi se.
Sventura. V. Disavventura Sviamento - odstranjenje ,
ecc. odaljenje, odalecenje.
Svenuto, ag. e p. di svenire Sviare, va. - odstraniti, oda-
- izceznut, zamrl, snebjen. ljiti, svratiti, odvratiti (od
V. Debole. dobroga puta).
Sverdire - odzeleniti, ostei Sviluppo - razvitak.
ti, posusiti. Svincolare - odvezati, razve-
Sverginamento - oskvr- zati, rsiti, odrsiti, raz-
njenje. rsiti.
Sverginare - oskvrnuti, os- Svisare, guastar il viso -
kvrniti. nagrditi lice; p. alterare,
Svergognare - osramiti, o- cangiare - preobraziti, pre-
sramotiti, posramotiti, o- obrnuti, preokrenuti.
bruziti, oruziti, izruziti. Svista - nepomnja, nepaznja,
Svergognato , ag. e p. di nesmotrenost.
svergognare - osramljen, Svolare - ltiti, proltiti, uz-
osramotjen , posramotjen, dignuti se u zrak v. u
obruzen, oruzen, izruzen; p. ajer. V. Svolazzare.
che non ha vergogna - Svolazzare, volar piano, or
bezsraman, nesraman. qua or l , prhati, prh-
Svernare, dimorare il verno nuti, ltati, poltati, pro-
in alcun luogo - prezi- ltati ; p. dibattere l'ali
miti, prizimiti, proci zimu. pljehutati, kreljutati ; p.
Svestire. V. Spogliare. andar vagando - klatiti,
Svezzare, va. - oduciti, odo- klatariti, skitati se.
bicajiti; p. spoppare - od- Svolgere, opposto di avvo-
sesati, odcicati , odsisati, gliere - odviti, odvijati,
oddojiti ; np. p. lasciar ramiti, razvijati, odmota
TAB 644 TAC

ti, odmotavati, razmotati; Tabacchista - znjofalac.


p. rimuovere dall' opinio Tabacco (da naso) - tabak,
ne - odvratiti, svratiti (od duhan , duvan , burmut,
svoje misli) ; p. spiegare met. vertanac, (da pipa) -
distesam. (ci che ri tabak, duhan.
piegato) - razstriti, raz- Tabaccone. V. Tabacchista.
stirati, prostriti, prostira Tabarro - ogrnjac, zagr-
ti, met. odprti, odpirati, njac. V. Cappotto.
otvorti, (un argomento) Tabella, piccola tavola - ta-
- obsirno razloziti (razla- bla, dim. tablica. V. Cre
gati, raztumaciti). pitacolo. Prospetto.
Tabellionato - pecat, biljeg,
bilieg.
Tabellione. V. Notajo.
Tabernacolo , custodia da
T. riporvi cose sacre - sveto-
hraniste.
Tabaccajo - tabakar, fem. Taccamacca - takamak.
tabakarica. Tacchino - puran, purman,
Tabaccare, vn. prender ta pura, tuka.
bacco - tabakati, znjofati, Taccia, pecca - zla navada
(e improp.) - piti tabaka (obicaj), mana, manjka-
(burmuta, vrtanca); p. ta- vost. V. Imputazione.
bac. tutto - potabakati, po- Tacciare. V. Imputare.
znjofati ; va. p. imbrattare Tacco - pela ; battere il tac
di tabacco - otabakati, po co. V. Fuggire.
tabakati, nasipati tabakom Taccuino (da riporvi lettere
(burmutom, vrtancem). ecc.) - listnica; p. alma
Tabacchiera - skatula, ska- nacco - koledar, kalendar.
tulja, skatula od tabaka. Tacere, non parlare - muta
Tabacchino. V. Tabaccajo. ti, sutiti, ne govorti; p. re
TAC 645 TAG

star da parlare - umuknuti, rit, zadnjica. V. Culo.


omuknuti, zamuknuti, pri- Tafano - muha, muha od vo
mucati, zamucati, zasutiti; la, obad.
p. tener segreto - tajati, Tafferuglio - barba, kavga,
tajiti, mucati, zamucati, ervanje, rivanje, smutnja,
drzati skrovno v. tajno, prepirka, tucnja, svadba,
nepisnuti. svadja, inada.
Tacitamente, in silenzio - Taglia, il tagliare - scenje,
mucec, muce, mucke. V. poscenje, prescenje, raz-
Chetamente. Segreta scenje, odscenje:, p. ta
mente. glia sopra assassini ecc.
Tacitare - namiriti, namiri- naglavnica , naglavina,
vati, piatiti, izplatiti, na- nadglavina; p. prezzo di
platiti. riscatto - izbavnina; p.
Tacito, non parlante - mu- foggia, parlandosi di ve
ceci, suteci ; p. sottinteso stiti - nosnja, odora, kroj.
- razumljen , podrazum- V. Rimunerazione. Stra
ljen, primucan. V. Cheto. ge. Imposta. Alleanza.
Occulto. Tagliaborse - rezikese; met
Taciturnit - mucanje, sute- lopov, tat, lupez.
nje, umuknutje, zamuknu- Tagliando. V. Coupons.
tje, umucanje, zamucanje; Tagliapietre -kljesar, klesar.
p. silenzio - muk, tajnost, Tagliare, far pi parti d'u
tajna, giuramento di tacit. na quantit con istru-
- prisega tajnosti. mento tagliente - rzati,
Taciturno, ag. che tace - prorzati, razrzati, odr-
muceci, suteci; che per abi zati, sci, posci, presci,
tudine parla poco -mukli, razsci, odsci; p. tagliar
met. gluh ; st. mucalac, dentro, intagliare - ur-
mucalnik, sutilac. zati, urzivati, zartati,
Tafanario - guzica, perkno, usci, zasci; tagliare al
TAG 646 TAL

quanto, e p. tagliar mol Tagliuola (da lupi, volpi


ta materia - narezati, na ecc.) - stupica, zeleza ; p.
sci; tagliare il tabacco occulto inganno - lukav-
in parti minate - rezati stvo, prevarba.
(drobiti, razrzati, razdro- Tagliuzzare, minutam. ta
biti) duhan, tagliar legna gliare - drobiti, rezati,
- sci drva; p. tagliare razdrobiti, razrzati ; p.
del sarto - krojiti, skrojiti, i fare piccoli tagliettini -
prikrojiti, razkrojiti; p. rezati, urzati, narzati,
uccidere tagliando - seci Talamo, letto nuziale- ze-
posci, tagliarsi - posci nitbena v. zarucna po-
se, porzati se. V. Sezio stlja; p. camera degli
nare. Segregare. Finire. sposi - nevstnjak. V. Gia
Tagliente, di sottil taglio - cimento.
ostar, britak. Talch - tako do, na nacin
Tagliere, piccolo piatto - da.
pliticica, golaric, pladnjic, Tale - takov, taki, takovi,
tanjiric ; p. piatto di le takvi, takojak, takav. V.
gno - pladanj, tanjir. Simile. Taluno. Talmen
Taglio, parte tagliente di te.
coltello ecc. -ostro, ostro Talentare - ugadjati, ugo-
stran ; p. squarciatila - diti, dopadati, ici p volji.
rh, poska, posk, presk Talento, antica moneta -
usk, rana ; taglio d' un talent, talant; p. inclina
monte ecc. prosk (brda); zione naturale dell' inge
p. taglio riferib. a sarto gno od applicarsi ad
kroj ; p. tagliamento, uc una cosa - end, nagon;
cisione - scenje, poscenje; p. voglia, desiderio - ze-
p. cosa tagliata - odsk, lja; mal talento -zla na-
odrzak. V. Ritaglio. Sta kana. V. Ingegno.
tura. Talismano - amanet.
TAL 647 TAF

Tallero - talir. trame suono - bubanj,


Tallone, parte post. del pie tambur; ruola il tambu
de - peta ; p. osso di ro - bubanj bubnji.
questa parte - kicica. Tampoco. V. Nemmeno.
Talmente - tako, na taki na Ancora.
cin, toliko, do toliko, da Tana, bucca - skulja, spila,
toga kraja; talmentech jama, rupa, pec.
- tako da, Tanaglia, strum. di ferro -
Talmude - talmut, talmud. Mesta, kljsca, kljesta.
Talora - kadkad, kadkada, Tanto, ag, di quantit, mol
kadgod, kadgodi, kadagod, titudine - toliko, tolisno,
kadagodir, kadsto, nkad, tolicko, toli, ovoliko, ovo-
ngda, nkada. lisno, ovolicko, onoliko,
Talpa - krt, krtiea. onolisno, onolicko ; tanto
Taluno - nki, nkoj, ngdo, pi - tim (toliko, toli) vi-
kigod, kojigod, kojgodi, se, i onako; ag. di gran
kogod. dezza - tako, toliko, toli
Talvolta. V. Talora. (ecc. come sopra, e) na
Tamarindo - tamarind. ti nacin, na taki nacin,
Tamburare, suonare il tam do toliko, do toga kraja;
buro - bubnjiti, bubnjati, s grande - tako (toliko,
tamburati, bubnjiti bubanj, toli ecc.) ceZ.
udarati u bubanj v. u Tantosto - odmah, namah,
tambur; il tamburare - dilj, udilj, u ovaj cas.
bubnjanje, tamburanje. Tapinare, vn.viverin miseria
Tamburiere - bubnjar. camiti, camoti, zivti w
Tamburino, piccolo tam nevolji v. M ljutoj potrbi,
buro - bubnjic, tamburic; potiti, stradati ; np. p.
p. suonator di tamburo - affliggersi assai - skonci-
bubnjar, tambur. vati se; p. stentar molto
Tamburo, strumento per a guadagnarsi il vitto -
TAF 648 TAR

bruniti se krvavim potom, ljuL


v. hraniti se krvavo. Tarchiato - krpok.
Tapino, meschino, misero, Tardamente - kasno, zaka-
st. - kukovica, kukavac, snjeno, oklevno, zatezno, na
siromah nesrtnik, bdnik, teno, izvandobno.
nevoljnik ; ag. kukav, ku- Tardanza. V. Indugio. Len
kavan, zalostan, bdan, tezza.
nesrcan, nevoljan, jadan, Tardare. V. Indugiare. Trat
siromah, siromasan, ubog. tenere.
Tappa. V. Stazione. Tardi - kasno, pozno ; al
Tappare, va. - cepiti, zace- pi tardi - najkasnje, naj-
piti, zaprti, zatvorti; p. kanije, troppo tardi -
coprire - pokriti; np. p. prekasno, preve kasno,
imbacuccarsi nel mantel 0 tosto o tardi - ol prie
lo - zagrnuti se, zakapo- 01 posl, ali prie ali po-
titi se. sl, o tardi o tosto -
Tappeto - sag, nastor; tap al kasno al rana.
peto colorato - velenac. Tardivo - kasan, pozan. V.
Tappezzare - usaziti, nasa- Tardo.
ziti, sazima v. nastorima Tardo, fuor di tempo - ka
uresiti v. nakititi. san, izvandoban; p. che
Tappo, turacciuolo - cep. fa adagio - kasan, okle-
Tara, difalco che si fa per van, ods'laan, zatezan; p.
convenzione a' conti mer pigro - Un, lnast ; p. ne
cantili - tara, odbitak. V. gligente - nemaran, ne-
Difetto. marljiv, neharan.
Tarantola, specie di lu Tariffa, dei prezzi - cmik,
certola - krastava gusca- cnovnik, tari/a ; tariffa
rica; p. ragno velenoso del bollo - bularna (bula-
della Puglia - tarantula, rinska, biljegovna) pore-
tarantela, pauk podzem- zaca v. tari/a.
TAR 649 TAU
Tarlare, va. - strti^ gristi, izrekom ustanovljeno.
izgristi, izsupljiti, prosu- Tassativo - izrican, ustano-
pljiti ; np. ferii se, sterti se, van.
gristi se, izgristi se, izsup Tassato - odmren, ustanov-
ljiti se ecc. ljen, opredljen, omedja-
Tarlo, vermicioolo - tarac, sen; tassate competenze
tarac, crv, grizlica, molj. - omedjasene pristojbe.
Tarma. V. Tignola. Tassazione - odmrenje, u-
Tarmato - iztaren, izgrizen. stanovljenje, opredljenje,
Tarpare le ali - (istrici v. omedjasenje.
prestrici krla. Tasso, pianta - lopuh, le-
Tartagliare. V. Balbettare. puh, divizma ; p. anima
Tartareo -paklen. le - jazvac. jazavac.
Tartaruga - skornjaca, kor- Tastare, toccare per cer
njaca, zaba pokrovaa v. care - pipati, opipati, na-
pokrovata. pipati, popipati, ticati. V.
Tartufo - gomoljika. Tentare.
Tasca, saccoccia - zep, dzep. Tasto, senso del tatto - o-
Tassa - pristojba, pristojbi- pip; p. toccamento pro
na, taksa; tassa dogana lungato che si fa colla
le - mitnica, mitnicka pri- mano - pipanje, opipanje,
stojba, - di ponte - mo- napipanje, popipanje, ti-
stovina. canje; p. tasti dell'organo
Tassare, stabilire la tassa - ecc. opipak.
odmriti pristojbu ; p. fis Tattera, magagna - manjka-
sare - ustanoviti, opred- vost, beila, osakatjenje,
liti odrediti; tassare le ozleda, ozledjenje, okrne-
spese - omedjasiti trosko- nje, spacenje, izpacenje ; p.
ve. V. Imputare. minuzia. V. Bagattella.
Tassativamente - izricno, Tatto - ticanje.
izrekom ; tas. stabilito - Taumaturgo - cudotrorac,
TAU ._ 650 TEG

cudotvornik. dascica; p. picc. tavola,


Tauro. V. Toro. o tavolino - stolcic, stolic.
Taverna. V. Osteria, ecc. V. Tabella.
Tavola, da mangiare ecc. Tavolino. V. Tavoletta.
- stol; p. asse o pezzo Tavolo. V. Tavola.
d' asse - daska ; p. qua Tavolozza - dascica.
dro dipinto su tavola, e Tazz& - casa.
p. carte contenenti rami, Te, pron. - tebe, te; sopra
figure - slika ; p. giudizio di te - na te, na tebi.
- sudbeni Stol, sudbena Sto- T, arboscello e bevanda -
lica; regia Tavola Settem- te.
v irai e - kraljemki Stol Sed- Teatrale , kazalistan; rap
morice, sudbena Sedmori- presentazione teatrale -
ca, vrhovni v. najvisji kazalistno predstavljanje.
Sud (za ugarsku kraljevi- Teatro - kazaliste, kazalisce;
nu, za Hrvatsku i Sla- teatro nazionale - naro-
voniu v. za dalmatinsko - dno kazaliste, teatro della
hrvatsko - slavonsku kru- guerra - bojiste, bojiliste,
novinu, za trojednu kra- ratiste.
ljevinu) trojedne kraljevi- Tecuico, st. - obrtoznanac ;
ne, Tavola Banale - ban- ag. obrtoznanski, obrto-
ski Stol, regia Tavola znanstven, tehnicki.
Giudiziaria del Comitato Tedesco, st. - nmac ; ag.
- kraljevska zupanjska sud nmski, nmacki; nazio
bena Stolica v. kraljevski ne tedesca - nmski narod,
zupanjski sudbeni Stol. Tediare. V. Attediare.
V. Libro. Tabella. Tedio. V. Noja.
Tavolare, coprir di tavole Tedioso. V. Nojoso.
pokriti daskami; ag. V. Tegola, concava - kupa, o-
Uffizio. kupa, opeka, zllbac, crp;
Tavoletta, piccolo asse - p. tegola piatta - cigla.
TEG 651 TEM

Tegolajo - kupar, okupar, - slucajnn, po slucaju ; p.


ciglar. inconsideratamente - ne-
Tegumento. V. Integumento. smotreno, nesmotrno, ne-
Tela - platno ; - casalina - pomno, nerazlozito, neraz-
platno domace, - di lino borito, nerazborno. V. Te
- oplata. V. Insidia. merario.
Telajo, ordigno per tesse Temerario, troppo ardito -
re - krosna (i), razboj. smion, smionast, sml ; p.
Telegrafare - brzojaviti, te- insolente - drzovit, ob-
legrafirati. stan, nestasan, ponosan,
Telegraficamente -brzojav- ohorljiv, prkosan ; giudi
no,brzojavnim putem, tele- zio temerario - beztemelj-
graftcki. ni (nerazlozni, nerazborni,
Telegrafico - brzojavan, te nesmotreni) sud.
legrafiate. Temere essere preso da
Telegrafo - brzojav, tele- timore - bojati se, straziti
graf. V. Telegramma. se. V. Sospettare. Du
Telegramma - brzojavak, bitare. Patire.
brzodostav, brzojavna vst Temerit - smionost, smlost;
v. pospnica, telegraf. drzovitost, obst. V. Te
Telescopio - zvzdocnik. merario.
Telo, pezzo di tela ecc. - Temibile - strasan, strahotan.
pola. V. Dardo. Archi Tempaccio - neorme, zlo
bugio. vrme, ubogo vrme, bozje
Tema, soggetto compito - vrme, nepogoda.
predmet, zadaa, pitanje. Tempera,consolidazione che
V. Paura. si d al ferro - kalenje,
Temerariamente, con te okalenje. V. Qualit. In
merit - smiono, smlo ; dole. Canto. Consonanza.
drzovito, obstno, nesta- Temperante, sobrio - tr-
sno, perkosno; p. a caso zan, uzprezan, umren.
TEM 652 TEM

Temperanza, virt cbe re Tempestoso - olujan, buran;


gola i piaceri ecc. - p. agitato, commosso -
trznost , uzpregnutje, u- uzkoleban, uzkotrljan.
mrenost, primrenost. V. Tempia - skrania, skranjica,
Modestia. Tempio - hram, crkva.
Temperare, va. (il ferro) - Tempissimo (per) - rano,
kaliti, okaliti; p. scema izarana, iz prvoga jutra.
re la forza - ublaziti, o- Tempo - vrme, doba; bel
sladiti, olaksati; tempe tempo - lpo vrme, cat
rare la penna - popraviti tivo tempo - poredno (zlo,
pero, temperare gli stro- zlocesto) vrme, tempi dif
menti - sloziti sopele (gu ficili - zlokobna vrmena,
sle ecc.); np. p. conso presentare in tempo uti
lidarsi del ferro - kaliti le - predati u koristno do
se, okaliti se. V. Regola ba, fuori di tempo - iz-
re. Concordare. Mesco van dobe, izvandobno, non
lare. Vino. ho tempo - nmam vr
Temperatamente - trzno, mena, nimi v. nijetni laz-
umrno, primrno. no, da molto tempo - o-
Temperato, da temperare - davna, od mnogo vrmena.
kaljen, okaljen ; ublazen, Tempora -kvatre, cetiri vr
osladjen, olaksan, poprav- mena postna.
ljen, slozen. V. Tempe Temporale, st. V. Tempe
rare ; p. raffrenato - uz- sta. Burrasca. Tempaccio,
pregnut, trzan. V. Mo ag. vrmenit, privrmen;
desto. temporale ed eterna vi
Temperino - perocnik. ta - vrmeniti i vkovcni
Tempesta - oluja, gromovi- zivot.
na, met. bura; terribile Temporaneo. V. Tempora
temp. strama oluja. V. le. Contemporaneo.
Grandine. Buffer. Temporeggiare , aspettar
TEM 653 TEN

tempo opportuno - cekati, Tenebre - skurina, skuravina,


pocekati, pockati, ocekiva- tmina, itnica, tmusa, tam-
ti. V. Indugiare. nost, mrak, merklost.
Tempra. V. Tempera. Tenebroso. V. Oscuro. Tur
Tenace - tvrd, stisljiv; st. stis- bato.
ljivac; d'indole tenace - Tenente (militare) - poruc-
tvrdouman, tvrdokoran. nik ; primo tenente - nad-
Tenacemente - tverdo, stis- porucnik, tenente mercan
ljivo ; tvrdoumno, tvr- tile - kapetansko-trgovac-
dokorno. ki namstnik. V. Colon
Tenacit - tvrdost, stislji- nello. Maresciallo.
nost, tverdcca, tvrdodrz- Teneramente, con tenerezza
vost ; tvrdoumost, tvr- - dragab.no, dragamo, ser-
dokornost. dacno, srcano, milo, mi-
Tenaglia. V. Tanaglia. ljahno, ljubezno. V. De
Tenda, tela che s'inalza bolmente.
distesa - prekrivalo; p. Tenere , va. aver in sua
sipario - zastor ; p. padi mano - drzati, obdrzati,
glione - sator, sotor, cador. pridrzati, imati, imiti ;
Tendenza, direzione verso tenersi alla legge - dr
un fine - namera, smr, zati se zakona, tener men
smrenost, smrenje, sm- te - paziti, pomnjiti, pam-
ranje, teznja. titi, tenere a bada - vui
Tendere, stendere - nate- (peljati, voditi, potezati)
gnuti, natezati, napinjati, za nos, tener per fermo
nepeti. V. Spiegare. Ar - driati za stalno, tenersi
co ; p. aver mira - sm in buono - radovati ss. V.
rati, tessiti. Perseverare. Occupare.
Tendine - but (td). Pigliare.
Tendineo - butav, butast. Tenerello - mladjahan, ma-
Tendinoao. V. Tendineo. lodoban.
TEN 654 TEN

Tenerezza, qualit o stato dine - usled (u sldstvu,


di ci che tenero - me- polag, povodom) naloga,
kost, mhkost, mekoca, me- u smislu v. u suglasju na
kota, meksina ; p. benevo loga, glasom naloga, su-
lenza, amore - Ijubav, lju- glasno nalogu. V- Senso.
bezljivost, milost, milina. Tentare, far prova - kusati,
V. Cura. Zelo. Infanzia. pokusati, probati ; p. toc
Tenero, ag. che facilm. si care uno - taknnti, tikati;
comprime - mek, mehk, p. irritare - draziti, ljuti-
mekan, mekoput, mekopu- ti, jaditi, razdraziti, raz-
tan ; p. di poca et - mla- jariti, razljutiti, razjaditi
djahan, malodoban, mal; (koga) , zanovetati (okol
p. spirante tenerezza - koga) ; p. instigare - po-
mil, mio, drag; p. curante ticati, badati, podbadati,
- skrban, maran, marljiv, puntati; p. cercar di cor
brizan, brizljiv, gorljiv ; rompere e subornare - na-
st. p. parte tenera - me- pastovati. V. Esaminare.
ko, mehko. V. Tenerezza. Cimentare.
Tenitore, st. - drzac, dr- Tentativo - pokus, pokusaj,
zalac ; tenitore de' libri - kusanje, pokusanje, oku-
knjigovodja, knjigovoditelj. saj, okusanje.
Tenitura - drzanje, pridr- Tentato, ag. e p. di tentare
zanje, uzdrzanje; tenitu kusan, pokusan, proban;
ra dei libri - knjigovod- tentato furto - pokusana
stvo, vodjenje knjigah. kradnja.
Tenore , soggetto del di Tentatore - napastnik, na-
scorso - sadrzoj ; p. for pasnik.
ma, maniera - nacin; p. Tentazione , instigaz. del
cantante o voce di tenore - diavolo - napast, napa-
tenor ; p. accento, tono - stovanje. V. Prova. Ci
glas; a tenore dell' or mento.
TEN 655 TER

Tentennamento - drncanje, Teologico - bogoslovan, teolo


drnckanje. gicki; esame teologico - bo-
Tentennare - drncati, drnc- goslovni v. teologicki izpit.
kati. V. Agitare. Teologizzare - bogosloviti,
Tenne, scarso - mal, malen, teologizirati.
kukav, kukavan, rdjav, Teologo - bogoslovac; corpo
los, losav, slab , ubog; di teologi - bogoslovci,
tenne paga - kukavna bogoslovstina.
platja. V. Sottile. Leg Tepidamente - mlako, mlac-
giero. no, smlaceno, pogriano ;
Tenuemente - kukavo, ku- leno nemarno ; polagano,
kavno, rdjavo, loso, sla- oklevno, zavlacno. V. Te
bo, ubogo. pido.
Tenuit - kukavnost, kuka- Tepidezza, stato di ci che
vost ; malenkost, neznat- tepido - mlakost, mlac-
nost. nost, mlakoa, smlacnost,
Tenuta, dominio - posd, po- pogrianost; p. pigrizia - l-
sdnictvo, imanje; p. ca nost, Ienaria, nemarnost,
pacit V un vaso - dr- p. lentezza - polaganost,
zanje. kasnoca, zavlacnost, oklev-
Tenuto, da tenere - drzan, nost. V. Ritrosia.
obdrzan, pridrzan ; p. Tepido, tra caldo e freddo
obbligato - duzan, drzan, - mlak, mlacan, mlakast,
obvezan. mlacen, smlacen, omlacen;
Tenzone. V. Disputa. Com p. pigro - Un, lnast, ne-
battimento. maran; p. lento -kasan,
Teologale. V. Teologico. zavlacan, oklevan. V. Ri
Teologia - bogoslovje, bogo- troso.
slovstvo, teologia. Tergere - trti, otrti, osusiti.
Teologicamente - bogoslovno, Tergiversare - okolisati ,
teologicki. guzvariti.
TER 656 TER

Tergiversazione - okolisanje, produljenje) roka, ter. pro


guzvarenje. rogato - odgodjeni v. pro-
Tergo - ledja, hrbat, skina; duljeni rok; p. spazio di
a tergo - zad, zada. tempo - doba, vrme; p.
Termale - teplicki, toplicki, dizione , vocabolo - iz-
topal. raz, izrazka, re. V. Fi
Terme - teplice, toplice. ne. Titolo.
Terminare, por termini, Terminologia - nazivoslovje ;
cio contrassegni -medja- libro di terminologia - na-
iti, omedjasiti, staviti v. zivoslovnik, nazovnik.
postaviti granice v. medje; Termometro - toplomr, ter-
p. finire - svrsiti, izversi mometar.
ti, dovrsiti, dokoncati, Terno - trojina, trojica, (di
dogotoviti, doxpti, finiti, lotto) trobroj, trojnica.
dofiniti, zakljuciti, zaglavi- Terra - zemlja, kopno, He,
ti, doci na kraj. V. Deter tlo, met. suho; vaso di
minare. Risolvere. Morire. terra - posuda zemlje, ca
Termine, punto, linea, der a terra -pasti na
spazio dove finisce l' e- zemlju v. na tle, per ter
stensione - meja, medja, ra e per mare - po kraju
mejas, medjas, mejnik, (krajem) i po moru, in
granica, kraj, msto, po- terra e in mare - na zem-
tez; p. tempo prefisso lji (na kraju, na kopnu) i
- rok, dan ; termine le na moru, venire a terra
gale - zakoniti rok, termi (approdare) doci na kraj;
ne stabilito - ustanovljeni p. provincia paese - kra-
(ppredljeni, odredjeni) rok jina, pokrajina, kraj, zem
(rociste), scadenza del lja, stran, msto. V. Cit
termine - izminutje v. iz- t. Patria.
maknutje roka, dilazione Terracqueo - zemljovodan.
del - odgoda (odgodjenje, Terraferma - kopno.
TER 657 TES

Terrapieno - nasip, nasap, strahovlada.


nahit. Terrorista - grozovladar.
Terrazzano - zemljak. Terza (in musica) tretka.
Terremoto - potres, tresnja. Terzeruolo - tarcarol.
Terreno, st. terra che si Terziario - tretog v. tretjeg
coltiva - zemlja, zemljiste, reda svetoga Franje v.
grunt. V. Distretto ; ag. Frana.
della terra - zemaljski, Terzo, st. una delle tre
zemljistan, zemljan, zeman, parti del tutto - tretina,
zemski ; p. caduco , pa- tretjina, tretji dio v. dl;
div. padljiv, opadiv, pro- p. qualunque persona in
lazan, nestalan. distintamente - treti, tre
Terreo, ag. - zeman, zemljan, tji, treta osoba; num.
zemljen, zemljav, zemski. ord. tretji, treti; av. treto.
Terrestre - zemaljski. Terzodecimo - trinaesti.
Terribile - strahovit, straho- Terzogenito - tretorodjen.
vitan, strasan, strahotan, Teschio. V. Cranio.
grozovit, grozan. Tesi - stavka, predlog, pita-
Terribilit- strahovitost, stra- nje, predmet.
snost, strahota, strahoca, Teso - napet, nategnut; o-
grozovitost, groznoca. recchio teso - napeto uho.
Terribilmente - strahovito, Tesorera, luogo dove si
strasno, strahotno, stra - tiene il tesoro - blagajna,
sljivo, grozovito, grozno. blagajnica ; p. ammini
Territoriale - okolimi, ko- strazione del tesoro - u-
tarski, podrucan. praviteljstvo, blagajne, bla-
Territorio - okolis, okolica, gajnictvo.
kotar, podrucje. V. Dio Tesoriere - blagajnik.
cesi. Tesoro, gran quantit di
Terrore. V. Spavento. denaro - blago, bogatstvo,
Terrorismo - grozovlada, bogastvo; p. oggetto di
42
TES 658 .TES

gran valore - dragocnost, Testacela -glavina, glavetina.


blago; met. p. oggetto Testamentare. V. Testare.
amatissimo - drago, rano; Testamentario - oporucan;
tesoro mio - drago moje. test, disposizione - opo-
Tessere, comporre la tela rucna odredba, testimo
tkati, tkavati ; p. si ned. - nio test. - oporucni sv-
snovati, snivati, osnovati, dok.
osnivati; met. plesti, Testamento, atto di ultima
pletati, splesti, zaplesti, volont - oporuka, posld-
zapletati, naplesti;]). com nja (najskrajna, najzad-
porre scritti - crtati, na- nja) volja (naredba, od
crtati, splesti, sastaviti ; redba); test, giudiziale -
p. comporre insidie - sudbena oporuka, - stra-
plesti, splesti, snovati, o- gind.- izvansudna v. izvan-
snovati, kovati, kovariti. sudbena oporuka, - scritto
Tessimento - tkanje, tkava- - pismena oporuka. nun
nje; snovanje, snivanje, cupativo - ustmena oporu
osnovanje, osnivanje, ple- ka , esecutore del te
tenje, pletanje, spletenje, stani. - izvrsitelj opo-
zapletenje, zapletanje, na- ruke, pubblicazione del
pletenje, crtanje, nacrta- test. - proglasenje oporu-
nje,sastavljenje.V.Tessere . fce, estensore del - pisac
Tessitore- tkalac; fem. tka- oporuke ; p. sacra scrit
lica. tura - zavt, sveto pismo;
Tessitura, operazione del vecchio e nuovo testa
tessere - tkanje; p. cosa mento - stari i novi zavt.
tessuta - tkalo ; met. ple- Testardaggine - tvrdokor-
tivo, pletilo, osnova. nost, tvrdoumost , tvrdo-
Testa. V. Capo. Fronte. glavost, tvrdoglavstvo.
Intelletto. Criterio. E- Testardo . ag. tverdokoran,
stremit. tverdouman, tvrdoglav ;
TES 659 TET

st. tverdoglavac, tvrdo- Testimone. V. Testimonio.


korac. Testimoniale - svdocben;
Testare - oporuciti, uciniti prova testimoniale - sv-
oporuku, narediti oporu- docbeni dokaz.
kotn. Testimonianza - svdocan-
Testatico - glavarina. stvo, svdocba, svdocenje,
Testatore - oporucitelj, opo- zasvdocenje. V. Testimo
rucnik; test, incapace - niare.
nesposobni oporucitelj. Testimoniare, far testimo
Test, poc'anzi - malo prie, nianza - svdociti, zasv
malo pervo, sad; p. di qui dociti, posvdociti ; p. af
a poco - malo kasnje, sad, fermare con giuramento
sad sad, sad sada ; p. in - potvrditi prisegom v.
questo punto - sad, u prisezno.
ovaj as, u ovaj par. Testimonio - svdok, svdo-
Testereccio. V. Testardo. cilac; testim. irrefragabi
Testicolo, parte genitale le - neoporecivi v. pravni
dell'animale - mudo, jaje; svdok, test, inabile - ne
scroto dei testicoli - mo- sposobni svdok, test, vi
snjaodjaja, jajnamosnja. zioso - sumnjivi svdok.
Testiera (della briglia) - V. Esame. Esaminato.
oglavje uzda, (del letto) Testone, st. gran testa -
zglavje. glavina, met. tikvina; p.
Testificare - svdociti, po- moneta romana o fioren
svdociti, zasvdociti, biti tina - teston; p. testardo
za svdoka v. kao svdok. - tverdoglavac, tikvina.
Testificatore. V. Testimo Testudine. V. Tartaruga.
nio. Tetro, che ha poca luce -
Testificazione, il testificare mracan, tmast, tmucav.
- svdocenje, posvdocenje, Tetta - sisa, cica, dojka
zasvdocenje. V. Attestato. Tettare - sisati, cicati.
TET 660 TIN

Tetto - krov. liost, plahoa.


Tettoja - pojata. Timido - strasiv, plah, pla-
Teutonico - teutonicki. hovit ; timido e verecon
Tentonismo - teutonictvo, do - strasiv i stidan.
teutonizam. Timo, arbusto - popovae.
Ti, pron. - te, tebe, ti, tebi. Timone (della nave) - kor-
Ticchio - zavrtenje; se mi milo, karman, timun; p.
salta il ticchio - ako mi legno di carrozza - ojic,
zaverti v. ako mi skoci u oje, rado, diselj.
pamet v. u. glavu. Timoneggiare - kormaniti,
Tiepido. V. Tepido ecc. kormiliti, kormilasiti, timu-
Tifone, vento vorticoso - nati, timuniti, vladati brod.
vikor, vijor, vijavica. Timoniere - kormandzia, ti-
Tigna, eruzione alla cute munar.
della parte eapfilluta - Timorato, che teme Dio -
grinta, guba. V. Noja. bogobojeci; p. che ha buo
Tignere, tingere - forbati, na coscienza. V. Co
naforbati, malati, bojadisa- scienzioso.
ti, kolurati, (di colornero) - Timore - strah, bojazan, bo-
crniti, ocrniti, (di rosso) - jazljivost.
crljeniti, ocrljeniti ecc. p. Timorosamente - strasivo,
far mutar faccia - preo- strasljivo, bojazno, bojaz-
braziti. ljivo.
Tignola - grizica, grizlica, Timoroso, che arreca ti
tarac, cro. more - strasljiv, strasiv,
Tignoso - grintav, gubav. strasan, bojazan, bojazljiv.
Tigro, tigre - tigra. V. Timorato. Timido.
Timbro - pecat. Tina - kada, cabar, cabric,
Timidamente - strasivo , pla- badnjic. tinjeric.
ho, plasivo. Tingere. V. Tignere.
Timidezza - strasivost, pla- Tino - badanj, tinjer, dim.
TIN 661 TIR

badnjic, tinjeri, aum. bad- Tipografico - tiskopisan, ti-


njina, tinjerina. skovan, tiskarski, tiskaran,
Tinta, materia colla quale stamparni.
si tigne -boja,farba, kolur; Tipografo - tiskar, stampar.
p. inchiostro - cernilo, Tiranneggiare - zulumcariti,
tinta; p. cognizioni su samosiliti, gnjesti, muciti.
perficiali - ponsto znano- Tirannescamente - zulum-
sti, poverna znanost. carski, samosilno, samo-
Tiniinnabolo - zvoncic, zvo- silnicki.
ni. Tirannesco - zuluman, sa-
Tintinnio - zvon, zvek, zvo- mosilan, samosion.
nenje, klencanje, zvecenje. Tirannia - zulum, samosil-
Tintore - bojar, bojadzija. nost, samosilje.
farbar, farbac, malar. Tirannicamente. V. Tiran
Tintoria - bojara, bojaria, nescamente.
farbaria, malaria. Tirannico. V. Tirannesco.
Tintura, colore della cosa Crudele.
tinta - boja, farba, kolur, Tirannide. V. Tirannia.
stroj. V. Tinta. Tirannizzare. V. Tiran
Tipo, modello. V. Forma; neggiare.
p. simbolo, emblema - Tiranno, chi esercita tiran
znak, znamenka, zlamen- nia - zulumcar, samosil-
ka; nel pl. p. caratteri nik, nasilnik.
degli stampatori - tisak, Tirare, trarre a s con forza-
slova, tiskovna v. stam- potezati, natezati. potegnu-
parna slova. ti, nategnuti; p. tirare a s
Tipografia, arte della stam - pritegnuti, pritezati, po-
pa - tiskopis, tiskopisje, tezati k sebi; p. tirar
tiskanje, stampa; p. luo fuori - iztegnuti, iztezati;
go dove si stampa - ti- p. scagliare con forza
skarna, tiskara, tiskarnica. lontano da s - baciti,
TIR 662 TIZ

hititi, vrri, potegnuti, za- pellare - nazivati, nazvati,


brnciti; p. tirare dei naimenovati ; ag. p. che
buoi ecc. - tegliti, poteza- ha titolo - naslovan, na-
ti, vui; p. strascinare - slovjen; p. onorario - za-
cuci, odvuci, izvuci, vla- castan; canonico titola
citi, izvlaciti, odvlaciti, re - zacastni kanonik.
suljati. V. Allettare. In Titolato - naslovjen, nazovsn.
durre. Scaricare. Titoleggiare , nasloviti, po-
Tiro, atto del tirare - po- dati v. dati naslov.
tezanje, potegnenje, nate- Titolo, denominazione -
zanje, nategnenje, prite- nazov, naziv, naslov; p.
gnenje, pritezanje, izte- dignit, grado, nome -
gnenje, iztezanje, teglenje; dostojanstvo, cast, ime; p.
p. colpo - hitac, hit, po- ragion e , diritto - nasloo
teg, mah; tiro di schiop pravo, ime; titolo legale
po - hitac, hitac puske, - pravni naslov, titolo
puskomet; carrozza a tiro del possesso - naslov po-
due (cavalli) - dvoprena sda, a titolo di rimune-
kola, a tiro quattro - razion e - u ime nagrade;
cetveroprezna kola, av. p. inscrizione e p. in
cetveroprezno, animali da scrizione di libro - na
tiro - tegleca marva. V. slov, V. Cognome. Pre
Schioppo. testo. Motivo. Dedica.
Tirocinio - novactvo. Fama.
Tisi - suhobol, suha bol v. Titubam ento - dvojenje, dvoj-
bolest. benje, dvoumenje.
Tisico - suhobolan. Tituban za - dvojba, doojnost,
Titillare. Solleticare ecc. doou mnost.
Titolare, va. dare un titolo - Titubare - dvojiti, dvoumiti.
nasloviti, dati v.podati, na Tizzone, tizzo - glavnja, u-
sica ; p. nominare, ap gorak .
TOC 663 TOL

Toccamente - taknutje, tika- vazeti, uzimati, uzimljati,


nje, ticanje, tiknenje, takne- vazimati, zeti, zimati; p.
nje, diranje, dirnenje, dir- levar via - dignuti, odn-
kanje. ti, odnesti, odnasati; p.
Toccare (colla mano ecc.) pigliare di forza - oteti, oti-
- taknuti, tikati, ticati, mati, preoteti, preotimati,
dirati, dirkati, dirnuti ; ukinuti, ukidati, odkinuti,
toccare il cuore - ganuti odkidati; togliere 1' ese
srce, toccare colla ma cuzione - dignuti overzbu.
no - tikati rukom. V. Rubare. Sciogliere.
Tocchetto. V. Tocco. Liberare. Intraprendere.
Tocco, st, tatto - tikanje, Toglimento - ukinutje, uki-
ticanje; p. fuscello col njenje, ukidanje; dignutje, '
quale i fanciulli toccano dignenje, otmenje, otimanje,
le lettere - kazalo ; p. preotmenje , preotimanje.
colpo di battaglio nella V. Scioglimento. Furto.
campana - zoon, zvonenje, Tolda - palub.
zazvonenje, kljenc, klene, Tollerabile - podnosiv, pod-
kljencanje, zakljencanje, nosan, snosiv, snosan, tr-
zvek, udarac; p. pezzo piv.
komad, bokun, kus, zalo- Tollerabilmente, in modo
gaj, zalogajak; dim. ko- comportabile - podnosivo,
madic bokuni , kuscic, podnosno, snosno, trpivo,
mervic, mervicak, zzlogaj- usterpivo.
ci; ag. toccato - taknut, Tolleranza - ustrpivost,
tikan, tican, tiknjen, di- trpljenje, ustrpljenje, sno-
ran, dirkan, dirnut ; p. sba, podnositost, podne-
commosso - ganuti; p. senje, podnasanje, patje-
inspirato - nadahnut, u- nje, propatjenje.
dahnut. Tollerare, lasciar correre
Togliere, pigliare - uzeti, ci che, volendo, si po
TOL 664 TON

trebbe impedire - trpti; kombiliti, prekopititi, str


p. sopportare - podnesti, moglaviti.
podnti, podnasati, ster Tombolo, capitombolo str-
pti, trpiti, pritrpti, moglav, strmoglavak, str-
snositi, patiti, propatiti, p. moskok, prekobac, preko-
reggere - obdurati. V. So pitak.
stenere. Tomo, divisione d' un' ope
Tolto, da togliere - uzet, ra - dio, dl.
vazet, uzmen; dignut, od- Tonaca. V. Tonica.
nesen, otet, ukinut, uki- Tonare - grmti, tutnjiti,
njen, ukidan, odkinut, di zagrmti, zatutnjiti, V.
gnut. V. Togliere. Romoreggiare.
Tomajo - naplat, naplata. Tondere, tagliar la lana
Toniare, cadere, andar col alle pecore - strici, ostri-
capo all' ingi- prekopi- ci ; tagliar i capelli come
titi se, prekombiliti se go- fanno i frati - sitati, si-
ri s nogami, prikobaciti skati, osiskati; p. tagliar
se, strmoglaviti se; p. le viti in primavera - r-
gettarsi colle gambe al zati, obrzati (trse, loze).
l'aria, parlandosi d'ani V. Tosare.
mali - skoprcati. V. Scen Tondo, st. globo - krugla,
dere. kruglja, okruglo, oblina,
Tomba, sepolcro - rakva, oblost, oblica. V. Circolo.
grob, greb, pocwaliste,po- Piatto; ag. p. di figura
kojiste. circolare - obal, okrug,
Tombola, giuoco - tombula. okrugal, okrugao, kru-
Tombolare, vn. svenuti se, glast, okruglast. V. Gof
svaliti se, prikobaciti se, fo. Ignorante.
prekombiliti se, prekopititi Tonellata - tunelata.
se, strmoglaviti se ; va. Tonica, lunga veste - gaba-
svaliti, prikobaciti, pre nica, kabanica, halja.
TON 665 TOR

Tonnara - tunera, trupara, mutnost, pomutjenost, smu-


trupaonica. tjenost.
Tonnarotto - tunar, trupar. Torbido, ag. mischiato con
Tonnina - tunjevina, trup cosa che toglie la chia
slani. rezza - mutan, pomutjen,
Tonno - tun, trup. smutjen, uzmucen; acqua
Tonsura - tonsura, svetje- torbida - mutua voda. V.
nicko (popovsko, fratar- Turbine. Tempesta. Tur
sko) ostrizenje. bolenza.
Topazio - topac. Torbidume - mutez.
Topo. V. Sorcio. Torcere, va. piegare chec
Topografia - mstopis, Ara- chessia dalla sna dirittez
za - kriviti, skriviti, iskri-
Topografico - mstopisni, viti, ukriviti, sgerbaviti,
krajopisni. gerciti, prignuti, prigiba-
Toppa, serratura - kljucani- ti, gibati, ugnuti, ugiba-
ca, zaklop ; p. pezzuolo ti; p. volgere verso una
di panno ecc. che si parte - viti, uviti, uvijati,
cuce sulla rottura di uvinuti, sviti, svijati, su-
vesti ecc. - krpa. kati, zasukati, usukati,
Toppo, pezzo di grosso posukati zasukivati, vrte
pedale d' albero reciso - ti, zavrnuti ; torcere la
cok, trup, trupina; p. o- bocca - kriviti se, - il vi
gni pezzo di grosso le so - comrditi se, torcer
gno informe - krlj, hrek. si per dolore - uvijati se
Torace - prsa. np. kriviti se, skriviti se
Torbidamente - smutjeno, ecc. V. Voltare.
pomutjeno, mutuo. Torchiare - tiskati, staviti
Torbidare - mutiti, smutiti, v. metnuti pod tisak.
pomutiti. Torchio, strum. da stam
Torbidezza - mutnost, po-
'
pare - tisak, tsak ; da
TOR 666 - TOR
macinare o premere le p. cannone - top, kalun,
olive - tos ; da spremere lumbarda; p. ogni altra
la cera- stupa ; p. stret- macchina guer. da sca
tojo ove si serrano i li gliar pietre ecc. - strljara,
bri - tiskalo, stiskalo, spe strlnik.
lo. V. Torcia. Tornaconto - korist.
Torcia - duplir, baklja. Tornajo. V. Tornitore.
Tordajo - drozgara, droz- Tornare. V. Ritornare. Re
garnica. stituire ; p. ridondare -
Tordella - brinjavka, br- izlaziti, izhadjati, izhoditi,
njavka, veliki drozg. izviratii, proizteci, proiztica-
Tordo - drozg, drozag, dro- ti,doci, dolaziti; tornare iu
zak, drozd. s - doci u sebi, non mi
Torma - capor, cete, hrpa. torna conto - ne metje
V. Massa. miracun.
Tormentare, va. dar tor Tornata, il tornare - povra-
menti - muciti, primuciti, tak, vratjenje, povratje-
moriti; tormentar molto - nje; p. adunanza di aca-
namuciti, namoriti ; p. fi demici ecc. sastanak, sa-
nir di torment. izmuciti, staiye, dogovor.
izmoriti ; vnp. - muciti se, Tornio - tocilo, strug, ostrug.
moriti se. Tornire, lavorar al tornio
Tormentato - mucen, namu- - tokariti, strugati, struga-
cen, izmucen, moren, iz- riti; p. muovere in giro
moren. - obracati, obrnuti, ver-
Tormento, pena afflittiva del . tt, kretati, okritati, o-
corpo - muka, mucilo, mu- kritjati; p. russare, par
cenje, morenje; p. strumen landosi di gatti - presti.
to che serve a tormentare Tornitore - tokar, strugar,
- mucilo; p. strum. atto strugac.
a pungere - badalo, silo; Tornitura, il tornire - toka-
TOR 667 TOR

renje, struganje, struga- nakrivno, izkrivjeno, gar


renje; p. ci che si rade bavo.
nel tornire - strug, stru- Tortiglione, parte torta de
gotina. gli alberi e simili - knjaca,
Toro - maschio della vacca kriva (izkrioljena, grba -
- bak, bik, dina, baci, va) grana v. kita; p. a-
bicic, aum. bacina, bicina. nimaletto che attorce le
V. Letto. foglie delle viti - zavija,
Torpedine, pesce - drhtu- zucka.
lja. V. Torpore. Torto, st. offesa, ingiuria
Torpore, impedimento di immeritam. usate - krivo,
motto - utrnutje, zaternu- krivina, nepravica, ne-
tje, utrnjenje, zatrnjenje. pravda, nepravednost, u-
V. Pigrizia. Stupidit. vrda; aver torto - imati
Torre - turan, turanj, kula. krivo, mi venne fatto un
Torreggiare - turaniti, tura- gran torto - meni bi uci-
njiti, stati kao turan. njena velika nepravda ; ag.
Torrente, massa d'acqua - p. piegato - kriv, skrivljen,
potok; p. corso dell' ri izkrivljen, grbav, sgerbav-
mana vita - tcaj v. pro- ljen , knjacav , knjacast,
laz covcanskog zivota. ugnut, uvinut, svijen, su-
Torrione - turanina, kulina, kan, zasukan, usukan, po-
veliki turan, velika kula. sukan, zavrnut; p. of
Torso - statua cui manchi fensivo - uvrdljiv. V. Ir
il capo ecc. - stup ; p. ragionevole. Tormentato:
parte dell' uomo dal col av. a torto, contro ogni
lo alla forcata, senza ragione - nepravedno, ne-
braccia - truplo; p. fusto pravicno, krivo, krivicno.
dei cavoli - bus korn V. Tortamente.
v. broskve. Tortora - grlica, dim. gr- /
Tortamente - krivo, krivno, licica.
TOR 668 TOS

Tortuosit - krivost, krivina, Tosatore - strizalac, ostriza-


izkrivljenost,grbavost, pri- lac; sisalac, osisalac, si-
gibnost, ugibnost, ugibivost. skalac, osiskalac. V. To
Tortuoso. V. Torto. sare.
Tortura, pena afflittiva che Tosatura, atto del tosare -
si dava ai supposti rei- strizenje, ostrizenje, isa-
mucilo, muka. V. Tortuo nje, osisanje, siskanje, o-
sit. Iugiustizia. siskanje ; p. cosa tosata,
Torturare - dati v. zadati - ostrizak, strigotina, stri-
muke (komu), slaviti na zevina. V. Tosare.
muke, muciti (koga). Toscanamente - toskanski,
Torvamente, con occhio po toskansku.
torvo - krivo, krivim (gr- Toscaneggiare. V. Tosca
dim, krutim, nemilin, jad- nizzare.
nim) okom; p. orrenda Toscanesimo - toskanstvo.
mente - strasno, strahot- Toscanista - toskanist, toska-
no, strahovito, mersko. nista.
Torvo. V. Torvamente. Toscanizzare - toskanizirati,
Torzone - laih. toskanati.
Tosa. V. Fanciulla. Toscano, ag. - toskanski;
Tosamento - strizenje, ostri- et. toskanac, toskanin.
zenje, postrizenje ; siska- Tosco. V. Tossico.
nje, sisanje, osiskanje, o- Toso, ag. tosato - strizen,
sisanje. V . Tosare. ostrizen, izstrizen, sisari,
Tosare, tagliar la lana al osisan, siskan, osiskan. V.
le pecore, i capelli agli Tosare. Fanciullo.
uomini ecc. - strici, o- Tosse - kasalj, kaselj; dim.
strici, izstrici ; p. tosare kaslji, aum. kasljina.
fino alla pelle - sisati, Tossicare - trovati, otrovati,
osisati, siskati, osiskati. potrovati, raztrovati, ce
Tosato. V. Toso. menti, ocemeriti.
TOS 669 TRA

Tossi catara - trovanje, truje- Totalit - ukupnost, clokup-


nje, otrovanje, potrovanje, nost.
raztrovanje, ceinerenje, o- Totalmente - po sve, za
cemerenje. svim, sa svm, sasma, do
Tossicazione.V.Tossicatnra. cla, do cista.
Tossico - otrov, cemer. Totano. V. Calamajo.
Tossicoso - otrovan, otrujen, Tovaglia; p. coprire la
cemeran, cemrljiv. mensa ecc. - obrus, stol-
Tossimento - kasljanje, kas- njak, trpeznik, trpez-
ljenje,, izkasljanje, pokas- njak ; p. rete da uccel
ljanje. lare - mrza.
Tossire - kasljati; tossire Tozzo. V. Tocco.
una sol volta - zakasljati, Tra, fra - med, medju, (ist.
pokasljati ; tossir molto - e ac), izmed, izmedju
nakasljati se, cacciar fuo (gen.) V. Fra.
ri della materia tossendo Trabaccolo - trabakul.
- izkasljati ; io tossisco - Traballamene - rendusanje,
ja kasljen, meni se kaslje. svracanje.
Tostamente -odmah, namah, Traballare - rendusati, svra-
dilj, udilj. V. Tosto. ati se.
Tosto, ag. presto - hitar, Trabalzare , va. mandar
brz, hrl ; av. nitro, br- checchessia in qua e in
zo, bezodvlacno, bez od- l - siljati (slati, posilja-
vlake, brze bolje, skoro, ti, poslati) simo i tamo,
cim prie, cim bre, cim siljati od Jeruda do Pi-,
skorie ; tostoch - cim, lata ; p. far trabalzi o
netom, dilj v. udilj kako, scrocchi - lihvariti; vn.
odmah v. namah kako. p. saltare - odskakati.
Totale - ukupan, clokupan, Traboccare, va. mandar
cel, vas, sav,vaskolik; som fuori abbondantem. (li
ma totale - ukupna svota. quidi) - lti, lvati, pro
TRA 670 TRA

lvati, izlvati, (grani) si- kati, iztociti , poserkati ;


pati ; vn. p. uscir dalla tracannar tutto - naliti
bocca, parlandosi di liqui se, nalokati se, naserkati se.
do contenuto in un vaso - Traccheggiare, vivere me
hoditi v. tci preko, lti, l schinamente - zivariti. V.
vati, prolvati, izlvatise; Temporeggiare.
p. traboccare bollendo - ki- Traccia - trag, sld ; trac-
pti, izkipti; p. uscir dal eie del crimine - tragovi
l'alveo - hoditi prko, nad- sdocina v. zlocinstva, zlo-
plivati : p. uscir dall'e cinstveni tragovi; seguir
quilibrio -prevagati, pre- le traccie di taluno - ho
vagnuti ; p. cader preci- diti za km, ici po sledu
pitosam. colla bocca per v. po tragu, iskati, traziti;
terra - bubnuti (sunuti, p. primo abbozzo d' un
hrusnut) u tle. componimento - nacrt,
Trabocchello, trabocchetto osnova. V. Cammino. Se
- zasda, podjamstvo, u- gno.
lovilo. V. Tranello. Tracciare, seguitare la trac
Trabocco, il traboccare - cia - ici v. hoditi po tra
lvanje, prolvanje, izI- gu (po sldu) p. cercare
vanje; sipanje; hodenje - traziti, potraziti, iskati.
v. idenje prko ; kipljenje, V. Abbozzare. Macchi
izkipljenje ; nadplivanje ; nare.
p. uscir dall' equilibrio - Tracchea - glrkljan.
prevaganje,prevazenje,pre- Tracotante - obstan, nesta-
vagnenje. V. Traboccare; san, drzovit.
p. precipizio - ponor, Tracotanza - obst, obstnost,
strmen, strmina; p. in nestasnost, drzovitost.
gran copia - obilno, obila- Tracotto - prekuhan, pre-
to, preobilno, preobilato. varen.
Tracannare - lokati, polo- Tradimento - izdaja, izdaj-
TRA 671 TRA

stvo, izdadba, iznevra, tjen. V. Condurre; p. trad.


izneverenje, ; alto tradi da una in altra lingua
mento - veleizdaja, veleiz - - preveden, prevodjen.
dajstvo ; assalire a tradi Tradurre, trasportare - pre-
mento - navaliti iz zasde nesti, prenositi, prenti,
v. izdajnicki . (na koga). voditi, dovesti, peljati, do-
Tradire - izdati, izdajati, peljati, pnvesti, pratiti,
iznevriti, iznevravati; e- dopratiti, p opratiti, pri-
gli lo ha tradito - on ga pratiti. V. Condurre ; p.
je izdao. rendere il senso di uno
Tradito - izdan, izdajen. scritto ecc. da una in
Traditore - izdajica, izdajnik. altra lingua - prevesti,
Traditorescamente -izdajnic prevoditi, prevadjati.
ki, izdajno, po izdajnicku. Traduttore, che traduce
Traditoresco - izdajnicki, (giusta il secondo signi
izdajan ; atto trad. - izdaj ficato) - prevoditelj, pre-
nicki cin. vodioc.
Tradizione, memoria cava Traduzione, il tradurre (se
ta da racconto - povst, condo senso) -prevedjenje,
povdba ; sl. p. consegna prevodjenje;p. cosa tradot
predaja, predanje; tradi ta -prevod; traduzione d'un
zione materiale - stvarna articolo - prevodjenje clan-
predaja, predaja u nara- ka; p. trasferimento -
vi, trad. simbolica - znac- prenos, prenesenje, vodje-
na predaja, predaja po nje, dovedenje, peljanje, do-
znacih. peljanje, pripeljanje, pri-
Tradotto, trasportato -pre- vedenje, pratnja, poprat-
nesen, prenosen, vodjen, nja, pratjenje, dopratjenje,
privodjen, doveden, peljan, pripratjenje ; traduzione
dopeljan, pratjen dopra- dell' incolpato - dovedenje
tjen, popratjen, pripra- okrivljenika.
TRA 672 TRA

Traente, camb. - iztlatelj, iz- njenje v. dirnenje u srcu,.


davalac, teznik ; traente V. Trafiggere.
della cambiale - izdatelj Trafitta - probod, probodje
menice, - cambiario - m- nje, prebodenje, rana, ra
nicni izdatelj, mnimi iz- njenje.
davalac. Traforare, forare da banda
Trafelare - onemoci, obne- a banda - prevertati, pro
moci, iznemoci, omlohaviti. vertati, zvrtati, izvrtati.
Trafficante - trzalac, trzioc. Traforazione - prevrtanje,
Trafficare, vn. esercitare il provrtanje, zvrtanje, iz-
traffico - trziti; va. p. aver vrtanje.
cura - briniti se, brinuti se, Trafugamento, il trafugare -
pobriniti se, pomnjiti, imati odnesenje, odvedenje, kra-
navar v. pomnju. V. Ma denje,kradjenje, ukradjenje,
neggiare. Trafugare, va. portar via -
Traffico - trzbina; traffico odnesti, odvesti; p. tra
minuto - situa terzbina. sportare di nascosto -
V. Commercio. krasti, ukrasti, kradoma
Trafiggere , trapassare da uzeti (odnesti, odvesti) np.
un canto all'altro con p. fuggir di nascosto -
istrum. appuntato - pro- ukrasti se, ofuknuti se,
bodsti , probosti, prebo- pobrati se, osnaziti se, o-
sti , p. ferire - remiti, za- cistiti pete.
dati ranu ; p. affliggere in Trafugo. V, Trafugamento.
modo da produr dolore Tragedia - zalobna igra.
acutis. all' animo - raniti Tragetto - prehit, prcac.
u srcu, tezku zadati ranu, Traghettante - prevozmk,
dirnuti u srcu. . prevozilac, prevozioc, pre-
Trafiggimento - probodenje, vozitelj.
probodjenje , prebode.nje; Traghettare - prevoziti, pre
ranjenje, zadanje rane, ra- vagati, prevazati, il tra
TRA 673 TRA

ghettare - prevozenje, pre- zaostava, ostavljenje, zao-


vaganje, prevazenje, pre- stavljenje, pustanje, pu-
vedenje. stenje, propustanje, propu-
Traghettatore. V. Traghet stenje, propustavanje, pro-
tante. pustivanje, mimoidenje, mi-
Traghetto, breve passaggio mopustenje, mimopustanje.
di acqua - prevoz, prevo- V. Trascuramento.
za; p. passaggio -prolaz. Tralasciare , connettere -
Tragicamente - zalobno, za- ostaviti, zaostaviti, pustiti,
lostno. pucati, pwtati, propnstiti,
Tragico - zaloban, zalostan; propuhati , propustavati,
tragico fatto - zalobni cin. prvpustivati, mimoici, mi-
Tragicommedia - igrokazno- mopustiti,mimopustati, ta
zalobni cudospv. mii (postaviti, metnuti) na.
Tragitto V. Traghetto. stran. V. Trascurare.
Trainare - suljati, vui, do- Tralatare - prenesti, prenti,
suljati, prisuljati eco. po- prenasati.
tezati, tegliti. Tralciato - rozgvat, rozgvast,
Traino, ci che in una vol pun rozgvoh v. mladicah,
ta trainasi da uno o pi V. Tralcio.
animali - brrne; p. atto Tralcio , ramo di vite an-
del trainare - suljanje, cor verde sulla pianta -
vucenje, dosuljanje, pri- rozgua, mladica, mladica
suljanje, potezanje, tegle- od trsa; p. ramo lungo
nje; p. treggia - sulj ; p. d' altra pianta - mladica;
impaccio di gente che dim. rozgvica, mladicica;
uno si mena dietro in p. lungo tratto del cordo
viaggio - pratez, pratnja, ne ombellicale - trak od
(di ealmeria) sprav, kra- pupka.
maria. Tralignare (di piante) - po-
Tralasciamento - ostava, divljati, podivljiti, izdiv
43
TRA 674 TRA

ljiti, izdivljati, izroditi se, mo - smutjenje, smetnja,


odroditi se. V. Degene nemir.
rare. Tramezza. V. Tramezzo.
Tralucere. V. Risplendere. Tramezzamento. V. Tra
Trama, seta che serve mezzo.
per ripieno nel tessere - Tramezzare, va. mettere
poutka, podka ; p. disse tramezzo, spartire -pre-
gno ingannevole - urota, tinjiti, pregraditi, pregra-
kovarstvo, rogoborstvo. djivati, razdliti; vn. p. en
Tramaglio - mrza. trare o essere tra una cosa
Tramandare, mandare ol e l' altra - posrdovati, biti
tre o dopo di s, tras u srd, v. dolaziti (medju
mettere - poslati, po- sto v. u cemu) ; p. met
siljati, dostaviti, dostavlja- tersi per mediatore - po-
ti, razaslati. srdovati, medjustaviti se.
Tramandato - poslan, posa- V. Ingerirsi.
ljen, dostavljen; razaslan. Tramezzo, ci che po
Tramare, riempir l' ordito sto fra due cose per di
colla trama - tkati, ut- videre o distinguere -
kati, snovati, osnovati, pretinj, pretinjak, pregra
osnivati, met. plesti; p. da; p. intermissione di
far pratiche coperte con tempo - medjutomnost.
iniquo fine - snovati, ple Tramischiamento - medju-
sti, kovariti, rogoboriti, msanje, umsanje, smsa-
dubati v. kopati, jamu (ko- nje, pomsanje.
mu), podkapati (podkm). Tramischiare - medjumsati,
Trambustare - uzkolebati, uz- umsati, smsati, pomsati.
kotrljati, zamersiti. Tramite, sentiero - staz, sta-
Trambusto, confus. e disor za, putic, klanac; p. cam
dine - metez, uzkolebanje; mino-put, putovanje, hod,
p. grave agitaz. d' ani hodba, hodjenje.
TRA 675 TRA

Tramontamento - zahijanje, ti, premstjivati ; p. scam


zapadanje. V. Tramonto. biare - promniti, prom-
Tramontana, polo artico o njivati; p. trasformare -
setten tr. -svrni kraj ; p. pretvoriti, pretvarati, pre-
stella pi vicina al polo obraziti, preokrenuti, prei-
artico - zvzda termunta- naciti; vn. e np. p. cam
na, svrna zvzda; p. biare abitazione -presen
vento che spira dal set ti se, premstiti se.
tentrione - trmuntana, s- Tranare. V. Trainare.
ver. Tranello, inganno maligna
Tramontare - zahijati, zapa- mente fabbricato - stupica.
dati, zapasti; il sole tra uzanka, zasda, ulovilo;
monta - sunce zahija v. za- p. chi trancila - nasdnik,
pada, il sole tramont - zasdac.
sunce je zolo v. zapalo. V. Tranghiottire, inghiottire a-
Morire. vid. pozderati, pozerati,
Tramonto, st. - zahod, zapad. pozrti, pozdrti, prozdera-
Tramortire - zamrsti, ceznuti. ti, prozdrti, prozdirati, p.
Trampoli - stapnice, slaplje, assorbire parlandosi di
stake. terreno - pozrti, prozdr
Trampollare - stapljati, sta- ti, pozdrti.
pati, stakati. Trangugiare. V. Tranghiot
Tramutazione - premstje- tire. Inghiottire.
nje, premstjivanje; pro- Trangugiatore - prozdrlica,
mnjenje , promnjivanje ; pozderuh, prozdor.
pretvora, pretvorenje, pre- Tranne, fuorch -uzamsi, izu-
tvaranje, preinaka, preina- zamsi, nebrojeci, van,izvan,
cenje, preokrenjenje, pre- bez (gen.)
obrazenje. V. Tramutare. Tranquillamente - mimo, ti-
Tramutare, va. mutar da ho, utazno.
luogo a luogo - premsti- Tranquillamente, il tran quii- ^
TKA 676 TRA

lare - umirenje, smirenje, gantem. da una cosa ad


umirivanje, utsenje, taze- un'altra - prolaz, prohod;
nje, utazenje, pokojenje, u- p. accomodamento fra li
pokojenje, spokojenje. V. tiganti - nagoda, nagodba;
Dilazione. Indugio. transazione giudiziale -
Tranquillare, va.rendertrau- sudbena nagoda.
qnillo - umiriti, umirivati, Transigere -nagoditi se, sklo-
smiriti, tsiti, utsiti, taziti, piti nagodu v. nagodbu,
utaziti, pokojiti, upokojiti, naciniti se, namiritise, po-
spokojiti; p. tenere a bada, ravnati se (s km.)
con parole lusinghiere - Transito, passaggio - prolaz,
umirivati, tsiti. V. Ripo prelaz, prolazenje, prohod,
sare. prohodjenje ; dazio di tran
Tranquillit, stato di ci che sito - prolaznina, prolazna
tranquillo - umirenost, daa(danak),*p. atto di mo
tihoca, tisina; p. quiete rire umrenje, preminutje,
d'animo - mir, pokoj; tran- preminente, met. usnenje,
quii, pubblica -javni po- zaspanje.
koj, perturbazione della Transitoriamente - podjeno,
pubblica tranquillit - usput, mimogred, mitno-
smetanje javnog mira v. gredno, mimogrede, prolaz-
pokoja. V. Bonaccia. no.
Tranquillizzare. V. Tran Transitoriet - prolaznost,
quillare. prelaznost, nestalnost.
Tranquillo - tih, miran, umi- Transitorio, che passa pre
ren, smiren; p. mansueto, sto - prolazan, prelazan ;
mite - krotak, miran, tih. p. temporale - vrmenit,
V. Benigno. Pacifico. privrmen, nestalan.
Transalpino - prkobrdan. Transizione. V. Transito.
Transazione, artifizio retori Transmarino - prkomoran,
co, per cui si passa ele- s one strane mora.
TRA 677 TRA

Trapagare - preplatiti, pia misnjak, da altri animali -


titi i preplatiti. stupica; p. rete- mrza;
Trapanare, forare col tra p. trama accompagnata
pano - vertati, provertati, da lusinghe - vabac, vabi-
prevrtati, izvrtati, pro- lo. V. Insidia. Tranello.
supiti, prosupljati, prosup- Trappolare. V. Trappare.
ljiti. Trarre. V. Tirare.
Trapanazione - vrtanje,pro- Trasaltare. V. Saltare.
vrtanje, prevrtanje, izvr- Trasandamento - prkorace-
tanje, prosupljenje, prosu- nje, priskocenje, preskoce-
planje. nje; mimoidjenje, mimopoj-
Trapano - vertalo, vertilo, vr- denje, promasenjeN. Tras-
tlo. curamento. Trasgredi-
Trapassare. V. Oltrepassa mento. Trasandare.
re. Passare. Morire. Ces Trasandare, vn. uscir dai
sare. Finire. Trasgredire. termini convenienti - poci,
Trafiggere. izvan granicah, prkoraci-
Trapelare (di aria) - puhati, ti granice, priskociti, pre-
piriti, (di liquidi) puscati, skociti, prestupiti; p. pas
suziti, prosuziti, kapati, sar senza effetto - mimo-
prokapati. V. Penetrare. ici mimopoci, promasiti. V.
Trapiantare - presaditi, pri- Trascurare. Dismettere.
saditi, presadjivati, prisa- Trasgredire.
djivati. Trasandato. V. Trascurato.
Traporre - medjustaviti, ulo- Trascinare - mljati, vuci za
ziti. sobom, vuci, odvuci, izvuci,
Trappare, trappolare - ulo- vlaciti, izvlaciti, odvlaciti,
viti (uhititi, uvatiti) u stu- potezati za sobom.
picu ; p. attrappare - zate- Trascorrere, vn. scorrere a-
ci, uloviti, uvatiti, uhititi. vanti - teci, izteci, protetti,
Trappola, da topi - stupica, proci, prolaziti; p. velo
TRA 678 TRA

cem. scorrere - izmaci, %z- landosi d' uno stabile -


maknuti, izteci; p. trapas razpisati, razpisivati.
sare - minuti; va. p. la Trascrizione, copiatura-^re-
sciarsi trasportare -pusti- pis, izpis, prepisanje, izpi-
ti se (puscati se, dati se) sanje, prepisivanje, izpisi-
zavesti, (napeljati, navodi- vanje; sl. p. trasc. parlan
ti, namamiti); p. dare una dosi d' una realit stab. -
scorsa breve, parlandosi razpis, razpisanje, razpisi-
di scritto - prestiti, prosti- vanje.
ti. V. Transitoriamente. Trascuraggine - nemarnost,
Tralasciare. Termine. nemarenost, zanemarnost,
Trascorso , trascorrimento zanemarenost, neharnost,
tecaj , tecenje, iztecenje, nehajstvo, zapustenost.
protecenje, projdjenje, pro- Trascuramento - nemarenje,
lazenje, izmaknutje, izma- zanemarenost, zanemarenje,
knenje, minenje; p. fallo nehajenje, zamudenje, za-
- pogrska, sagrska, za- pustanje, propustenje.
bluda, bludnja, grh, mana. Trascuranza. V. Trascurag
V. Noncuranza. gine.
Trascritto, st. - prepis, izpis, Trascurare - nemariti, zane-
razpis; ag. prepisan, izpi- mariti, nehajati, zamuditi,
san, razpisan. zapustiti, zapustati, propu-
Tr&scrittore-prepisalac,pre- stiti, nebriniti se, nebrinuti
pisivalac, izpisalac, izpisi- se, nepobriniti se, ne uzeti
valac, prepisaoc, izpisaoc; si brigu, nepomnjiti, mimo-
razpisalac, razpisaoc, raz- ici, baciti za pleca.
pisivalac, razpisivaoc. V. Trascurataggine. V. Trascu
Trascrivere. ratezza.
Trascrivere, copiare - pre Trascuratamente - nemarno,
cisati, izpisati, prepisivati, neharno, zapustno, zapuste-
izpisivati; sl.p.trasc. par no, vratolomno.
TRA 679 TRA

Trascuratezza - nemarnost, formazione.


neharnost, nehajstvo, zapu- Trasformare, va. mutar for
stenost, vratolomnost. ma - pretvoriti, pretvarati,
Trascurato, ag. - zanemaren, preokrenuti,preinaciti, met .
zapusten, zamudjen; st. p. preobraziti; np. p. mutar
chi non cura - nemarnik, forma - pretvoriti se, pre
neharnik; p. chi non si cu tvarati se, preokrenuti se,
ra - zaputenik, zapuste- preinaciti se; p. mutar
nac, zanemarnik. sembianze - preobraziti se;
Trascuratore.V. Trascurato. p. trasferirsi -premstiti se,
Trasferibile - prenesiv, pre- preseliti se.
nosiv; premestiv, preseliv. Trasformazione, mutam. di
Trasferimento - prenos, pre- forma - pretvora, pretvo-
nesenje, prenosenje; prem- renje, pretvaranje, preo-
stjenje, preselenje, preselje- krenenje, preinacenje ; p.
nje, preselivanje. mutam. di sembianze-pre-
Trasferire, va. trasportare - obrazenje.
prenesti, prenoti, prenositi; Trasgredimento - prestuplje-
np. p. condursi da un luo nje, prestupljivanje, prekr-
go a un altro - premstiti senje, prekrsivanje, prekr-
se, preseliti se. savanje, neobsluzenje, neob-
Trasferite - prenesen, preno- sluzivanje , ntobdrzanje,
sen; premstjen, preseljen. neobdrzavanje.
V, Trasferire. Trasgredire -prestupiti, pre-
Trasfiguramento. V. Trasfi stupati, prestupljivati, pre-
gurazione. krsiti, prekrsivati, pre-
Trasfigurare, va. - preobra krsavati, neobdrzati, ne-
ziti. obdrzavati (sto), neobslu-
Trasfigurazione - preobra- ziti, neobsluzivati, ne bi-
zenje.
Trasformamene. V. Tras
tiposlusan (cerna).
Trasgreditore. V. Trasgres-
r
TRA 680 TRA

sore. Trasmigrazione (di popoli)


Trasgressione -prestup, pre- preseljenje, preseljivanje,
stupak; tras. di polizia - izseljenje, izseljivanje; (del
redarstveni prestupak. le anime, secondo i Pita
Trasgressore - prestupnik, gorici) prolaz, prolazenje.
prestupitelj,prekrsioc,pre- Trasmissione, il trasmettere
krsitelj. - dostavljenje,poslanje,po-
Traslato, ag. V. Trahporta- siljanje, odaslanje, odasi-
to; p. metaforico - preno- ljanje, odpremljenje, od-
san; st. p. metafora -pre- pravljenje, odpravljanje,
nos. odpravljivanje. V. Tra
Traslatore. V. Traduttore. sporto.
Traslocare - premttiti. Trasognare - ludovati, ne t
Traslocato - premstjen. ti svsti, sanjariti.
Trasloco - premstjenje ; in Trasparente, ag. -prozracan,
via di trasloco -putem pre- 8t. prozrak.
mstenja. Trasparenza - prozranost.
Trasmarino, ag. - prkomo- Trasparire, apparire alla
ran; st. prkomorac. vista, passando per un
Trasmesso - dostavljen, po- corpo diafano, parlando
saljen, poslan, odasaljen, si di luce - zraciti se, svt
odaslan, odpremljen, od- Iiti se, prozraciti se, pro-
pravljen. V. Trasportato. svtliti se. V. Splendere.
Trasmettere, mandare oltre, Traspirare, vn. mandar fuori
mandare - dostaviti, po- da s alcun che di liquido
slati, posiijati, odaslati, o- o di vaporoso, parlandosi
odasiljati, odpremiti, od- della cute degli animali
praviti, odpravljati. V. ecc. - potiti se, razpotiti
Trasportare. se; p. cominciar a farsi
Trasmigrare - pressliti se, manifesto - odkriti se, od-
preselivati se, izseliti se. krivati se, kazati se, prika
TRA 681 TRA

zati se, sve to vile ocito po senje, raznos, raznesenje ;


stati; va. p. assorbire -po- p. trasporto quasi forzato
piti, izpiti, pozirati, pote- - pratnja, preprat ; p. en
gnuti (potezati) u sebi. tusiasmo - zanesenost, uz-
Traspirazione -pof, potjenje, hitjenje, ponos. V. Tras
razpotjenje. missione.
Trasporre. V. Traslocare. Trasposizione. V. Trasporto.
Trasportare. Trasferire. Trastullare, va. - zabavljati;
Trasportabile- prenosan, pre- np. zabavljati se.
nosiv, raznosan, raznosiv. Trastullo - zabava, zabav-
Trasportarli ento, metafora - ljanje.
prenos. V. Trasporto. E- Trasudare - jako veoma,
stasi. (strasno) potiti se v. zno-
Trasportare, portare da un jiti se. V. Trapelare.
luogo all' altro - prenesti, Trasversale, ag. - poprcan;
premiti, prenositi, prevo- linea trasv. - proprcni
ziti, raznesti, raznasati, potez.
raznositi; p. condurre qua Trasversalmente - poprcno.
si a forza - peljati, voditi, Tratta, atto del tirare con
pratiti, prepratiti. V. Tra forza, e tutto ad un tratto
passare Trasmettere.Vol- bacenje, bacanje, hitjenje,
garizzare. Tradurre. Tras verzenje, potegnenje, za-
correre. brncenje ; p. spazio che
Trasportato, ag. - preneen, vi ha dal punto donde si
prenosen, prevozen, razne- tira, e quello dove la co
sen, raznamn, raznosen ; sa tirata colpisce (d' una
peljan , vodjen , pratjen, pietra ecc.) - hitac, (d' un
prepratjen. V. Traspor tiro di schioppo) - hitac,
tare. puskomet ; p. estrazione
Trasporto, trasportazione - dei nomi dalle urne per
prenos, prenosenje, prene- dar uffizj ecc. - vuenje,
TRA 682 TRA

izvucenje ; p. licenza di so - govor, divan ; p. con


estrarre grani - dupute- venzione fra Stati - ugo-
nje iznosa (iznasanja, iz- vor ; ag. e p. di trattare -
vozenja) zita; p. tratta rukovodjen , razpravljan,
dei negri - nemilo (neco- pretresan, pretresivan.
vcno, divljacko) otmenje Trattazione. V. Trattato.
(otimanje) cerncah (arapah, Pertrattazione.
arapinnah) nemilo ecc. ter- Trattenere, va. tenere a ba
govarenje s crncima v. s da - zadrzati, zadrzava-
arapima ; p. gran rete da ti, zabaviti, zabavljati ; p.
pesca - trata ; p. cambiale trattenere con discorsi
tratta - Uzica, potezka. V. (come sopra, e) - zago-
Cambiale. Distanza. Spa voriti, zagovarati ; np. za
zio. Concorso. Seguito. derzati se, zadrzavati se
Trattare, maneggiare - ru- ecc. ; p. far che altri passi
kovoditi, razpravljati ; p. il tempo piacevolm. - za
agitare - pretresti, prete bavljati; p. ritenere, con
sati, pretresivati ; p. con servare - pridrzati, pri-
cludere - pogoditi, poga- drzavati, zadrzati, za
djati, sklopiti; trattare una drzavati ; p. occuparsi,
persona - imati posla o attendere a checchessia
(biti priatelj, priateljski - baviti se, zabaviti se, za
v. u priateljstvu ziveti) bavljati se , zanimati se
s kojom osobom. V. Per- (cim).
trattare. Discorrere. Pal Trattenimento, il trattenere,
peggiare. e il trattenersi - zadrza-
Trattario - tezovnik. nje, zadrzavanje, zabavlja-
Trattato, st. maneggio - dlo, nje; zabavljenje, bavljenje,
dlanje, dlovanje, posao, zagovorenje , zagovaranje
poslovanje, radnja, izra- zanimanje ; p. occupazione
dak, razprava ; p. discor per lo pi dilette v.-zabava,
TRA 683 TRA

zabavljanje. trud, muka ; p. lavoro ,


Trattore, locandiere - gostio- radnja, dlo , dlovanje,
nik, gostnik, andzija. trud. V. Bisogno.
Trattoria - gostiona, gostio- Travagliosamente. V. Tra
nica, gostiliste. vagliatamente.
Trauccidersi - pobiti se, po- Travaglioso - mucan, trudan,
ubijati se, ubiti se (ubijati tezak, muciv, zalostiv, za-
se) medju sobom v. jedan lostivan. V. Travagliato.
drugoga. Travalicare, valicar oltre -
Travagliare, va. dar trava prohoditi, provaliti, ici v.
glio, molestia - muciti, iti prko. V. Trapassare.
monti, pedaliti, zalostiti, Trasgredire.
ozalostiti, ozalostiviti, otu- Travasamento - tocnja, to-
ziti; vn. e np. p. affati cenje, otocenje, otakanje,
carsi - muciti se, truditi se, stocenje, raztocenje, razta-
raditi, stentati ; p. occu kanje, pretocenje, pretaka-
parsi - baviti se, zabavljati nje, utocenje; travasano,
se, zanimati se (cim), po- del vino al minuto - vi-
slovati, raditi. V. Agi notocnja, vinotocenje. V.
tarsi. Travasare.
Travagliatamente - muno, Travasare, far passare un
trudno. liquore o altro di vaso
Travagliato, ag. di trava in vaso - tociti, otociti,
gliare - mucen, moren, pe- otakati; p. finir di tra
caljen, ozalostjen, otuen; p. vasare - stociti, raztociti,
afflitto - zalostan, nevoljan, raztakati; p. travasar di
jadan, tuzan, mucan. nuovo -pretociti, pretaka-
Travaglio, vivo dolore - mu- ti; p. travasar dentro (p.
ka, tuga, nevolja, pecal, e. in un boccale)- utociti.
skonanje, skoncivanje, mu- Trave - greda, brvno. V.
cenje; p. fatica grande - Nave.
TRA 684 TRE

Travedere - nevidti dobro, zlo (koga).


zlo vidti, met. prevariti se. Traviato - pokvaren, razpu-
Traversale. V. Trasversale sten, razkalasan.
ecc. Travisare - preobraziti,preo-
Traversare, passare a tra krenuti, prouiniti; fig. p.
verso -proci(prolazitiipoci, mostrare una cosa per un
tei, iti)prko, provaliti; at- altra - kazati crna za blo
travers. la strada (p. farla (kazati jedno za drugo v.
pi breve) - ici na pr- jednu stvar za drugu), ka
cac, sforatiti put, traver zati rog za svcu, varati,
gare il fiume a nuoto - prevariti.
prepioviti v. preplivati r- Travolgere, va. - prevratiti,
ku; p. impedire per tra prevracati, prevrnuti, pre-
verso - zatvoriti, zaprciti, hititi, prehitjivati ; np. p.
zaprcivati, preprciti, pre- volgersi sossopra - pre-
prcivati. vernuti se, prikobaciti se.
Travestire, va. - preobuvi, Tre - tri; tre giorni - tri
preblici, priobuci, prebuci; dana, tre capi - tri glavt.
np. prebuci se, preobuci Trebbia, strumento da treb
se, preblici se, priobuci se. biare - mlat, dim. mlatac;
Travestito, st. - preobuce- battere colla trebbia -
njak,preobucenik; ag.pre- mlatiti; dare una percossa
obucen , priobucen , pre- colla trebbia - mlatnuti,
bucen. zamlatnuti, zampatiti.
Traviare, vn. - zalutati, za- Trebbiare, battere il grano
hoditi, krenuti s puta, stran- (colla trebbia) - mlatiti,
putiti, stranputiciti, poci izmlatiti zito, (col trebbia-
stranputice, odaljiti se od tojo, o sempl. con cavalli,
pravoga puta, met. pokva- o buoi che calpestino il
riti se ; va. zavesti, pokva- grano - vrsiti, Certi (iztr-
riti, zabluditi, napeljati na ti) zito.
TRE 685 TRE
Trebbiatura, il trebbiare - membra per freddo ecc.
vrsitba. vrsenje, mlatje- - trepetati, treptati, ustre-
nje. V. Tribolazione. petati, drhtati, drhcati,
Treccia (di capelli) - kosa. podrhtati, podrcati, tre
Trecciare - plesti, zaplesti, sti se, stresati se, ustresti
pletati, zapletati. se; tremare dalla paura
Trecentesimo - tristotni. trepetati od straha, - dal
Trecentista - tristotnik. freddo - trepetati od zime,
Trecento - tristo, trista, tri jeziti se; p. aver gran
statine. paura - strasiti se, plasiti
Tredicesimo - trinaesti. se; p. riverir con tremo
Tredici - trinaest (gen. pi.). re - strahopocitati. V. Scuo -
Trefoglio. V. Trifoglio. tersi.
Tregua (fra belligeranti) - Tremebondo - trepecujuci,
mirovanje, prestanje, bitke treptujuci, drhteci, drhcu-
v. barbe; intermiss. di do juci.
lore morale - prestanak, Tremendamente - grozovito,
(boli, tuge ecc.) strasno, strahovito.
Tremacuore - srcotrepet. Tremendo - grozovit, stra-
Tremaglio. V. Tramaglio. san, strahovit ; tremendo
Tremamento - trepttanje, tre- fatto - grozooiti cin. V.
pecenje, treptanje, uztrepe- Terribile.
tanje, drhtanje, drhenje, Trementina - trementina.
drhcanje, tresenje ; stra- Tremila - tri tinuce (hiljade,
senje, plasenje. V. Tre jezera).
mare. Tremito, tremore - trepet,
Tremante - trepecujuci, arh- drhat, uztrepet, uzdrh,
cujuci, drhteci, treptujuci, tres, trenja, drhtavina,
treseci se; prestrasen, pri- trepetanje, trepeanje, tre-
strasen, ustrasen. peenje, treptjenje, uztrepe-
Tremare , dibattersi delle tanje, drhtanje, drhcanje.
TRE 686 TRI

V. Tramaglio. Trepidazione - tresenje (tre-


Tremola. V. Torpedine. petanje, drhtanje, drhca-
Tremolare - treptti, tresti se, nje) od straha. V. Tremito.
tresati se. V. Vacillare. Trepidezza. V. Trepidazio
Tremolio, atto del tremare - ne. Tremito.
tres, tresnja, tresenje, tre- Trepido, timoroso - straljiv,
sanje; p. oscillazione di bojazljiv.
ci che tremola - drnca- Trepi - tronozje, trinozje,
nje, treptaj. trinog, tronog.
Tremolo, ag. che tremola - Tresette - tresete.
treseci, treseci se, tresav. Triaca - triaka.
Tremore, riverente sogge Triade, trinit - trojstvo.
zione verso Dio - strah Triangolare - trokutan, tro-
Bozji. V. Tremito. Sospet kutast, tronugal, trojuglast,
to. tronuglat.
Tremula - trepetljika. Triangolarit - trokutost, tro-
Tremuoto. V. Terremoto. nuglost, trojuglost.
Trenta - trideset, trejset. Triangolato - trokutav, tro-
Trentamila - trideset v. trejset nuglav, trojuglav.
tisucah (hiljadah,jezerah). Triangolo - trokut, tronuglo,
Trentenne - trideseteroltan, trojuglo.
trideseterogodistan. Tribiare. V. Trebbiare.
Trentennio - trideseteroltje, Tribolare, va. dar frequente
trideseterogodiste. molestia all' animo -ozalo-
Trentesimo - trideseti, trej- stiti, ozalostiviti, razzaliti,
seti. razzalostiti, muciti, mariti,
Trentina - tridesetero, tridese- pecaliti, otuziti; vn. p. aver
toro, tridesetak. T animo turbato da mole
Trepidare - tresti se (trepeta- stia - camiti, camati, patiti,
ti, drhtati, drhcati) od propatiti, stradati, skon-
straha. V. Tremare. civati se.
TRI 687 TRI

Tribolazione, il tribolare - dati, hvaleuzdavati.


zalost, poal, nevolja, oza- Tributario, ag. - podanican;
lostjenje , ozalostivljenje, st. podanik.
razzalenje, mucenje, pecale- Tributo, ci che si paga dal
nje, otuzenje; p. l'essere tri suddito - daca, danak, da-
bolato - camenje, camlje- njak, davak, porez, stibra.
nje, patjenje, propatjenje, Tricolore - trobojan; ban
stradanje, skoncivanje. diera tricolore - trobojni
Trib - kolno, pleme, rad, barjak.
porod. Tridente, ferro con tre reb-
Tribunale, giudizio - sud, bii - trozub, trozubje.
sudiste, sudisce; trib. mer Tridentino - tridentinski, tri-
cantile - trgovacki sud; dentanski.
- marittimo - pomorski Triduo - trodnevje.
sud; - mercantile-marit Triennale - trolstan, trogo-
timo - trgovacko-pomorski distan.
sud, - cambiario - men Triennio - trogodiste, trolto,
beni v. mnicni sud, - cam troltje.
bio , mercantile -marittimo Trifoglio - dtelina, trolist-
- mnbeno-trgovacko-po- nik.
morski sud, supremo trib. Triforcato, triforcuto - tro-
di cassazione - vrhovni zuban, trozubat, trozubast,
v. najvisji unistiteljni (uki- trozubav.
dateljni, kasacionalni) sud. Triforme - trovrstaH.
Tribunalesco - sudben, su- Trigesimo - trideseti, trejseti.
dovan, sudistan. TrigUa, pesce - trilja, trlja,
Tributare, dar tributo - dati trglja, barbun.
(davati, platjati) danak ; Trigonometria - trigonome
p. rendere il debito o- tria.
maggio - uzdati, uzdavati; Trigonometrico - trigonome-
tributar grazie - hvaleuz- tricki, trigonometricni.
TRI 688 TRI

Trilatero, ag. - trostran, tro- Trojstvo.


stranast, trostranat. Trino, di tre - trojedan; p.
Trilingue - trojezican, troje- di tre persone - trojican,
zicast. triosoban.
Trilustre - petnaesterogodi- Trionfale - slavovit, slavo-
stan , petnaesterogodisnji, vitan, siavocestit, siavo-
petnaesteroltan. cestan.
Trimembre - traudast, trou- Trionfalmente - slavovito,
dan. slavovitno , slavodobitno,
Trimestrale - tromsecni. pobdonosno , slavocestno,
Trimestre - tromsec. slavocestito.
Trincare -lokati, izlokati, po- Trionfante- slavodobitan,po-
lokati, pijanciti, pijanstvo- bdonosan, dobitan, slavan.
vati; trincare oltre misura Trionfare - slavodobiti, sla-
- nalokati se. vodobivati, pobditi, pob-
Trincea - tabor, obkop. V. djivati, nositi pobdu, do-
Campo. biti. V. Godere. Festeg
Trinceare. V. Trincerare. giare.
Trinceramento - utaborenje, Trionfatore - slavodobitnik,
obkopanje. pobdonosa, pobdonosnik,
Trincerare - utaboriti, ob- pobditelj, dobitnik.
kopati. Trionfo, pompa solenne -
Trinchetto - trinket, flok. slavodobitje, pobda, po-
Trinciare, tagliare in pezzi bd, pobdoslavje, slava,
- rzati, izrzati, razrza- slavje.
ti ; p. tagliare piccoliss. Tripartire - raztrojiti.
pezzettini - razrzkati. Tripartizione - raztrojenje.
Trinciera. V. Trincea. Triplicare - trostruciti, tro-
Trincierare. V. Trincerare. duplati.
Trinit - trojstvo , trojica; Triplicatamente - trostrucno,
Santa Trinit - Sveto trogubno, po tri puta.
TRI 689 TRI

Triplicazione - trostrucenje, Provincie - trojednakralje-


troduplanje. vina, trojedna krunovina.
Triplice - troj, trojedan. Trisillabo, ag. - troslovcan;
Triplicemente - trostruko, st. troslovka.
trogubo, trojno. Tristameste. con afflizione
Triplicit - trostrukost, troj- d'animo , zalostno, tuzno,
nost. turobno, turovno, nevoljno,
Triplo, ag. - trostruk, tro- jadno; p. maliziosamente
strucan, trogub, troguban; - himbeno, lukavo, zlobno;
st. sl. p. scritto - tropis, p. seelleratam. tatano, pa-
trogub, troguba, trogubka; kostno, opako.
duplo e triplo - dvopis i Triste, mesto - zalo.tan, tu -
tropis. zan, turoban, turovan, ne-
Tripode - tronozje, tronog. voljan, jadan. V. Melan
Trippa, ventre - terbuh ; p. conico.
ci che vi si contiene - Tristezza, afflizione d'ani
tripe; p. vivanda di trippe mo - zalost, tuga, turob-
- tripe. nost, turoba, nevolja. V.
Trippone - tripina, trbusa- Melanconia. Malizia. Scel
vac. leratezza.
Tripudiare, far festa ed al Tristo. V. Triste. Dappoco.
legrezza con conviti ecc. Malvagio. Astuto.
- stati veselo, dobro jisti i Tritare, ridurre in piccoliss.
dobropiti; p. scialacquare particelle - trti, strti,
in bordelli ecc. - razsipati smrviti, obratiti skoro u
(sundrati, razpacati) svoje. prah. V. Esaminare.
Tripudio - veselje, veliko ve- Tritolare - smrviti, izmrvi-
selje, radooanje, niet. pi- ti ; p. tritolare con romo-
rovanje. re - hrstati, izhrstati.
Triregno, tiara - trokruna ; Tritolo - merva, mrvica.
p. regno formato da tre Tritongo - troglasnik. '
44
TRI 690 TRO

Triturare. V. Tritolare. t di ci che ordinario,


Triumvirale - trovladwi, tro- basso - prostota, prostoca,
vladbeni; trojicki. neotesanost, surovost.
Triumvirato, principato di Trivialmente - prosto, neote-
tre uomini - trovladje, tro- sano, surovo.
vladanje, triumvirat, stol Trivio - troput. troputje, raz-
tropce; p. tre persone u- putje; nel pl. p. piazze
nite - trojica. dove si raduna molto po
Triumviro - trovladni clan, polo - trg, placa.
clan trovladja, pl. triumvi Trofeo - spoglie di vinti - o-
ri - trovladci. dor, odora; p. monumen
Trivella, - svrdao, svrdo, to d' un' azione gloriosa -
svrdal, aum. svrdlina, slavodobitni v. slavni uspo-
veliki svrdal. menik, spomenik.
Trivellare - vrtati, prover Troja. V. Porca.
tati, zvertati, izvrtati ; p. Trojano, ag. - kljempouhast,
trivellar molto - naver- kljempouhat (konf).
tati se. Tromba, strumento music,
Trivellatura, azion finita ecc. - trublja, trubja ; p.
del trivellare - izvrtanje, turbine, vortice - vijavica,
provertanje, svrtanje ; p. svijavica,pijavica;p. stru
materia che si distacca mento p. far salir 1' acqua
trivellando - provrtei, iz- a grand' altezza - strcali-
vrtei. ca, strcaljka; p. probosci
Trivello - svrdlic; dim. svr- de - trublja, trumba; suo
dlicic. no di tromba - trubnja.
Triviale, da trivio - tropu- Trombeggiare. V. Trombet
tan ; p. ordinario basso - tare.
prost, neotesan, sur, surov. Trombetta - trubljica.
Trivialit (di tre vie) - tro- Trombettare, suonar la trom
putje, troputnost, p. quali ba, o la trombetta - trubiti,
TRO 691 TRU

trubljiti; p. divulgarel-roa- se, odvise, suvise, prko na-


trubiti, razturiti. cina, prko mre, prkomr-
Trombettiere - trubljar, tru- no ; pur troppo - zaliboze,
bioc, trubionik. zalibog. V. Assai; ag. p.
Troncamento - prescenje, soverchio - obilan, obilat,
razsenje, odscenj; uki- suvisan, odvisan, prkom-
njenje, ukidanje. V. Tron ran.
care. Trota - truta, pasiertva.
Troncare, tagliar di netto - Trottola - brnkalica.
presci, razsci, odseci; p. Trottolare - vrtti se, vert-
far cessare - ukinuti, uki- ti se v. obratjati se kao
dati. V. Rompere. Ucci brnkalica.
dere. Trovare, rinvenire - naci,
Tronco, fusto o pedale di naiti, premaci, iznnci, ob-
pianta - panj, korn, stup; naci, nahoditi, nahadjati;
p. parte del corpo uma p. venire in cogniz. -
no cui si attaccano le e- spoznati, pripoznati, naci,
stremit superiori ed in premaci, doci u spoznanju;
feriori - trup, truplo ; p. p. incontrare - sastati,
fusto della colonna - stup. sastanuti, srtiti, nameriti
V. Stirpe ; ag. p. mozzato se, sastati se, sastanuti se,
- okrnjen, osakatjen, ku- sastajati se, naci se, naho-
san, okusan; p. interrotto diti se. V. Institnire. Ri
prekinut,prekidan,prescen. cavare. Fingere. Inven
Trono - prestol, prestolje. tare. Essere. Capitare.
Troppo, st. eccesso, pi del Trovatello - najdenac.
J: necessario - odvisnost, pre- Trovato. V. Invenzione.
komernost, obilnost, obila- Truce - krut, okrutan, srdit,
tost, suvisnost, zalihost; av. merski, grdoban.
pi che il convenevole - Trucidamento -umorenje, po-
odve, odvece, prevec, premi gubljenje.
TRU 692 TUM

Trucidare - umoriti, pogubiti. ti, utapati, potopiti; per


Trucidato, ag. - umoren, po- intingere - mociti, umociti;
gubljen, st. umorenik, po- V. Rovinare; np. p. som
gubljenik. mergersi - topiti se, utopi-
Trucidatore - umornik, po- ti se, utapati se, potopiti
gubnik, pogubitelj. se, tonuti, potonuti, rotati,
Truculento. V. Truce. Fero zanoriti.
ce. Burrascoso. Tufo, tanfo - vonj, smrde;.
Truffa, ruberia con inganno Tugurio - koliba, polegosica.
- prevara, prebarba; cri Tulipano, pianta e fiore - la-
mine di truffa - zlocin pre la, gulipak.
vare. Tumidezza. V. Gonfiezza.
Truffare - prevariti, prevari- Superbia.
vati. Tumido. V. Gonfio. Superbo.
Truffatore - varalica, vara- Tumore, prodotto morboso -
lac. tuba. V. Gonfiezza.
Trufferia. V. Truffa. Tumulo, piccolo colle - br-
Truppa, frotta, branco -ceta, daisce, brdce, vrst. V.
copor, Krba; p. esercito Sepolcro.
di soldati - ceta, ceta voj- Tumulto, sl. - buna, uzbuna,
nikah v. vojakah, vojska. (senso com. come sopra,
Tu - ti. e) strka, larma, buka, vre-
Tuba. V. Tromba. va.
Tubercolo - cvor, svor. Tumultuante, st. - bunjenik,
Tubercoloso. V. Tuberco uzbunjenik , larmandzia,
lato. puntar.
Tubercolato - cvorljiv, svor- Tumultuare - buniti, uzbuni-
ljiv. ti, strkati, larmati.
Tubo, cilindro cavo - cv. Tumultuazione - bunjenje, uz-
Tuffare, va. sommergere in bunjenje, larmanje, str-
acqua ecc. - topiti, utopi- kanje.
TUM 693 TUR

Tumultuosamente - uzbunje- Turare (con turaccio) - za-


no, uzlarmano. cepiti ; np. p. coprirsi -
Tumultuoso - uzbunjen, uz- pokriti se ; turarsi la boc
larman ; p. confuso - smu- ca - sutiti, mucati, umuk-
tjen, smeten. nuti. V. Chiudere.
Tunica, tonica - gabanica, Turba, moltitudine in con
kabanica; p. buccia - lu fuso - mnoztvo, mnozina;
pina, ljupina, ljuska. V. p. popolo minuto - stia v.
Membrana. mnozina puka (Ijudih, sv-
Tunnel - provert, proup. ta, naroda), celjad. V.
Tuo - tvoj (tvoja, tvoje). Volgo.
Tuonare. V. Tonare. Turbamento - smutjenje, smu-
Tuono (di tempesta) - germ- tjevanje, uznemirenje, *-
ljavina, gromovina, tutnja- nemirivanje , mantranje,
va, tunjavina, germljenje, smantranje ; pomutjenje ;
zagrmljenje, grom; p. stre poremetenje, bunenje, uzbu-
pito del cannone - pucnja- nenje, smetanje, uzkoleba-
va, tutnjava, tutanj, grm- nje, uzburkanje.
ljavina. grmljenje, gruva- Turbante - tumban, calma.
nje, lumbardanje; nel pl. Turbare, alterare, commuo
p. tuoni di musica - glas. ver 1' animo altrui - smu
V. Fama. titi, smucevati, uznemiriti,
Tuorlo, giallo dell' uovo - uznemirivati , mantrati,
zumance , zumanjak , zu- smantrati; per intorbidare
mance od jaja ; fig. p. (liquidi) - pomutiti, smu
parte migliore di chec titi; p. scompigliare - po-
chessia - cvt. remetiti, buniti, uzbuniti,
Turaccio, turacciolo - cep, smetati, smesti, uzkolebati,
dim. cepic, uum. cepina. uzburkati. V. Distogliere.
Turamento - zacepljenje, po- Guastare; np. p. alterar
krijenjf. V. Turare. si - uznemiriti se, umemi-
TUR 694 TUR

rivati se, smutiti se. Turchesco - turacki, turci-


Turbato - smutjen, smuctvan, nov, turski, osmanski, os-
uznemiren , uznemirivan, manlijski ; alla turchese
mantran, smantran, po- - po tursku, turacki, tur
mutjen, poremetjen, bunjen, ski, osmanski.
uzbunjen, smetan, smeten, Turchina - modruljica.
uzkoleban, uzburkan; tur Turchiniccio - modrast, bla-
bato possesso - smetani kitast, blakitav.
Turchino, ag. - modar, bla-
Turbatore - smutjenik, smut- kitan, color turchino- mo-
ljivac, smetalac, bunjenik, dra v. blakitna boja, mo-
uzbunjenik, nemirnik. flro, blakitno.
Turbazione, commovimento Turco, st. - turcin, turak,
d' animo - nemir, smetnja, osmanin, osmanlia, muha-
uznemirenje, uznemirivaije, medanac, fem. - turkinja,
smutjenje. V. Scompiglio. osmanica, osmanliica, mu-
Turbine, vento impetuoso - hamedanica ; vero turco -
vihor, vihar, vijor, vija- turkusa, pseudoturco - po-
vica. V. Tempesta. For turica; gran turco - car
tunale. turski, sultan ; ag. turski,
Turbolentemente - nemirno, turacki, osmanski, osman-
uzbunjeno, poremeteno, uz- lijski; armata turca - tur-
kolebano, uzburkano. ska vojska, grano turco -
Turbolenza, alterazione d'a kukuruz, fermentun.
nimo - nemir, uznemirenje, Turgenza. V. Gonfiezza ecc.
smetnja; p. commoz. di Turibolo - kadilo, kadionica,
popolo turbato - nemir, kadionik, kadilnjak, kadil-
buna, uzbuna, poremetenje nica.
mira. Turma. V. Torma.
Turcasso - tarkas, tulica, Turpe - grdoban, grd, gr-
strlonosa, strlnica. dan, sramotan.
TUR 695 TUT

Turpemente - gerdobno,gerdo. contutore - sututor, suza-


Turpitudine - gerdoba, ger- krilnik; fem. tutorka, tu-
dobnost, grdoca. torica, zakrilnica, contu-
Tutela, protezione del pu trice - sututorka, sututo-
pillo - tutorstvo, zakril- rica, suzakrilnica.
stvo, zakrilnictvo ; contu Tutorio, tutoreo - tutoran,
tela - sututorstvo, suzakril- tutorstven, zakrilnicki, za-
stvo , suzakrilnictvo ; la krilan ; tutoreo obbligo -
tut. del minorenne N. - tutorna duznost.
tutorstvo malodobnoga N. ; Tutrice. V. Tutore.
p. difesa, protezione - o- Tuttavia, tuttora - sveudilj,
bramba, obranba, brani- nepristano, neprestano, bez
stvo, branitstvo, zastita ; a prestanka, durom, duroma,
tutela del pubblico - na svendurom, i sad, jo uvk;
javnu zastitu. p. non di meno - sa svim
Tutelare, difendere, proteg tim, ipak, nu, vendar, ali,
gere - brattiti, obraniti, jali.
stititi, zastititi; tutelare i Tuttavolta. V. Tuttavia.
proprj diritti - braniti svoja Tutto, st. ogni cosa - sve,
prava ; p. tutelare un pu svekoliko , svaka ,- tutti
pillo - zakriliti, stititi. quanti - svi, svikolici, tutti
Tutelare, ag. - braniteljan, e due - oba, obadva, obo-
obraniteljan, stititeljan. dvojica, obadvojica, oba~
Tutelato, ag. difeso - bra- dvoja, tntto insieme - sve,
njen, obranjen, stiten, za- sve zajedno, ave skupa; ag.
stiten (allus. ad un pu che esprime l'intero - vas,
pillo) - zakriljen, stiten; vaskolik, sav, cl; il mon
st. branjenik, obranjenik, do tutto - vas svt v. vas
zastitjenik; p. pupillo -za- siroki svt, di tutto questo
kriljmik. V. Tutelare. - od svega ovoga ; av. p.
Tutore - tutor, zakrilnik ; interam. del tutto - posve,
TUT ti 96 UCC

posvema, sa svitne, sasma, nac, pijandura, pijandu-


podpuno, podpunoma, c- rina.
lovito. V. Somma. Ubero. V. Mammella.
Tuttoch - akoprem, premia, Ubert, fertilit - plodnost,
premako, ako i, zasve da, plodovitost , plodnovitost,
makar, pa v. pak makar. rodnost; p. abbondanza -
Tuttora. V. Tuttavia. obilnost, obilatost, zaliha,
zalihost.
Ubertoso, fertile - plodan,
plodonosan, plodovit, ro-
u. dan ; p. abbondante - obi-
lan, obilai, zalisan.
Ubicazione - bivaliste, pribi-
Ubbidiente - poslusan, po- valiste ; bivanje, gdgo-
slusljiv, slidajuc, pokoran. , vanje.
Ubbidientemente - poslusno, Ubriachezza. V. Ubbriachez
poslusljivo, pokorno. za ecc.
Ubbidienza - posluh, poslus- Ucase - ukaz.
nost, pokornost. UcciOlagione, tempo nel qua
Ubbidire - slusati, slisati, po- le si uccella - vrme tica-
slusati, biti poslusan v. po renja v. pticarenja; p.
koran. esercizio dell'uccellare -
Ubbriacare, va. - opiti, opia- ticarenje. pticarenje, lovje-
niti, opianciti; np. opiti nje ticah v. pticah; p. pre
se, opianiti se. opianciti se. da che si fa uccellando -
Ubbriachezza - pianstvo,pi- ticaria, pticaria; p. allet
janstvo, pijanost. tamento ingannevole- va-
Ubbriaco, ag. - pijan, pian, bjenje, vabljenje. mamljenje
opijen; st. pijanac, fem. Uccellame - ticaria, pticaria,
pijanica. ulovljene (nalovljene, po-
Ubbriacone - pijancina, pija lovljene) tice v. ptice, tice.
ucc 697 UD

Uccellare, vn. - loviti tice ljenje svista x. naroda,


v. ptice, ticariti. V. Bef mnoztvo, mnozina, mnoztvo
feggiare. naroda v, svta; p. am
Uccellatore - ticar, pticar missione d'innanzi a prin
ticolovac, pticolovac. cipi ecc. - predpust, pred-
Uccellatura. V. Uccella- stavljenje, uvedenje, upe-
zione. ljanje, dostup , pristup;
Uccelletto. V. Uccello. dare udienza - slisati (sfa
Uccelliera - ticara, ticarni- sati, poslusati, posluhnuti
ca, pticara, pticarnica. (koga), dozvolti predpust
Uccello - tica, ptica, pulj, (komu), ottenere udienza
dim. tic, pti, ticica, pti- - biti predstavljen (komu);
cica, pulji; anm. ticina, p. luogo dove le persone
pticina, ticurina, pticurina, pubbliche ascoltano - slu-
puljina; dell'uccello - tiji, saonica, slisaonica ; p. u-
pticji, od tice, od pulja ; dienza che si stabilisce
p. fem. uccello che cova, d'innanzi ad un giudizio
o che ha i pulcini - stara, - rocite; fissare udienza
gabbia d'uccelli - gajba, - ustanoviti v. opredliti
kajba, krletka. rociste.
Uccidere - ubiti, ubijati. V. Udire - cuti, sacuti, pricuti;
Trucidare, Ammazzare. p. ascoltare - elusati, sli
Uccisione - ubojstvo. sati, poslusati, posluhnuti;
Uccisore - ubojica. p. udire le lezioni - pri-
Udienza, l' udire - cujenje, slusati, elusati (nauke);
cuvenje, sacuvenje, pricu- odire i testimonj - saslu-
venje; p. 1' ascoltare - po- sati sveddke. V. Ubbidire.
sluhnutje, slusanje, slianje, Udito - cuvenje, cujenje, sluh,
saslusanje, poslusanje; p. slusanje, slianje.
adunanza di persone per Uditore. V. Discepolo. Au
ascoltar discorsi - sakup- ditore. Ascoltante.
UD 698 UGN

Uditorio, st. quantit di per ciosa - sluzbeno, uredovno,


sone che ascoltano - sli- uredno, zvanicno, sluzbe-
saoci, slusaoci, trans, na- nim (uredovnim, urednim,
rod, svt, mnoztvo. zvanicnim) putem; p. cor
Ufficialit (corpo di uffiziali tesemente - uljudno, ud-
militari) - vojnicki castnici, vorno.
oficiri, oficirstvo, oficialia, Ufficioso, d' uffizio - sluzben,
(dello stato maggiore) - uredovan, uredan, zvani-
stapstvo, stapski oficiri. can ; p. uso ufficioso - za
Ufficiale, st. (impiegato civi sluzbenu porabu v. sluz-
le) uredovnik, urednik, cast- bene porabe radi. V. Cor
nik, oficial, (militare) voj tese.
nicki castnik, oficir. V. Sta- Uggia, ombra che intristisce
bale; ag. p. ufficioso - sluz- i sottoposti germogli -
ben, uredovan, uredan, zva- sjen (eni), zasna, obsna,
nican; gazzetta ufficiale - hlad; p. tedio congiunto
zluzbeni casopis. a tristezza - omraza, o-
Ufficialmente. V. Ufficiosa mraznost.
mente. Ugna, unghia - nohat, nakat:
Ufficio, offizio - ured; uffi dim. nohtic, noktic, aum.
cio pubblico - javni ured, nohtina, noktina.
ufficio tavolare - tabular- Ugnere, ungere - mazati,
ni ured, d' ufficio (ex of pomazati, namazati, sma-
ficio) - sluzbeno, zvanicno, zati, omazati, razmazati,
uredovno, od strane ureda; zamazati, izmazati; ugne
p. servizio, dovere -sluz- re le mani o le ruote
ba, duznost, zadaca ; uffi (corrompere con denari) -
cio di giudice - sudacka pomazati kola, podmititi
duznost. V. Servigio. Se koga.
greto. Fondale. Ugnimento - mazanje,naina-
Ufficiosamente, in via uffi zanje, pomazanje, omaza
UGO 699 ULT

nte, smazanye, razmazanje, Ulteriormente - dalje, na-


zamazanje, izmazanje. dalje.
Ugola - jezicac. Ultimamente, in ultimo, alla
Ugo lare, ag. - jezicacan. fine - konacno, napokon,
Uguagliamento - jednacenje, napokonj, napokonje, naj-
izjednacenje , sjednacenje, zad, najzada, najposlie,
pojednacenje, poravnanje, najposlje, najpotle, na svr-
poravnenje, izravnanje, iz- hu, na svrsetak, na po-
ravnenje, takmenje. sldak; p. poco fa - malo
Uguaglianza - jednakost, prie, malo pervo, malo za-
takmenost, ravnost, rav- tm, sad, sad na, sada na,
noca; uguaglianza di di stoprv ; p. in questi ultimi
ritti - ravnopravnost. tempi - ne davno, ne odav-
Uguagliare - jednaciti, izjed- na, nije cuda (mnogo, vele)
naciti, sjednaciti, pojedna- vrmena, u najzadnje doba,
citi, poravnati, poravniti, najzad, najzada, u ovih
izravnati, izravniti, tak- vrmenih.
miti, iztakmiti. Ultimare. V. Finire.
Uguale - jednak, ravan, tak- Ultimo, st. sommo grado -
mi, jednovrstan. najoeci (najvecji, najvisi,
Ugualit. V. Uguaglianza. najvisji) stepen, p. ultimo
Ugualmente -jednako, ravno, grado - najzadnji (najpo-
takmeno, jednovrstno. sldnji) stepen. V. Fine.
Ulano - ni(in. Compimento. Ultima
Ulivo. V. Oliva. mente.
Ulteriore, che procede pi Ultimo, ag. - zadnji, najzad
oltre - daljan ; per ulte nji, potonji, posldnji, ko-
riore uso d' uffizio - za nacni, straznji, napokonji;
dalju v. daljnu sluzbenu penultimo - prekzadnji,
porabu; p. che di l - predzadnji , predpotonji,
onastran. predposldnji ecc. : p in
ULT 700 UMI

fimo - najzadnji; ultima Umidezza - vlaznost, vlaz-


volont. V. Testamento. noca, mokrota
Ultore. V. Vendicatore. Umidire, va. - vlaziti, ovla-
Ulula, st. V. Gufo. ziti, omokriti, pomokriti;
Ululare. V. Urlare. vd. ovlaziti, omokriti ecc.
Ululato, ululo - urlanje, ur- Umidit - vlaga , vlazina,
likavje, vijanje, zaviavje, mokrina, mokrota.
zavvanje. Umido, ag. - vlazan, povla-
Umanamente - covcno, co- zan, mokar. V. Umidit.
vkoljubno, covkoljubivo. Umile, che ha umilt - poko-
Umanit , natura o condi ran, ponizan, snizan, sni-
zione umana - covcnost, zen, umiljen , priklonit,
covctvo ; p. sentimento priklon, smren, smran,
d' affetto agli altri uomini podnizen; umilissimo -
- covkoljubnost , covko- najpokomiji, prepokoran,
ljubivost; p. studio di u- preponizan, najsnizniji,naj-
mane o belle lettere - umiljniji; l'umile servi
krasnoslovje ; p. urnan ge tore - pokorni sluga, V u-
nere - ovcanstvo. ljud- milissimo servitore - naj
stvo, narod, svt. V. Amo pokorniji sluga; p. vicino
revolezza. a terra, poco elevato - m-
Umano, ag. di uomo - co- zak, snizan, mizen ; p. che
vcji, covcan, covcki, co- non sorti natali nobili - ni-
vci, covcanski; p. che sa- zak, prost, proste ruke.
grifica il proprio piacere Umiliare, va. - sviziti, porti-
al bene altrui - covkolju- ziti, podniziti, ponizivati,
ban, ovkoljubiv. V. Be snizivati, prikloniti, poko-
nigno. Uomo. riti, upokoriti, smriti ; p.
Umazione.V. Seppellimento. trasmettere - podasterti,
Umbellico - pupak. podastirati,podnti, podne-
Umettare. V. Umidire. sti, podloziti, pokorno do-
UMI 701 UNI

staviti. V. Assoggettare. Unanimamente - jednodusno ,


Mitigare ; np. p. divenir jednoglasno, jednoglasice,
umile - poniziti se. sniziti slozno.
se, podniziti se, pokloniti Unanime -jednodusan, jedno-
se, ponizivati se, ecc. glasan, slozan.
Umiliazione - snizenje, poni- Unanimit -jednodusnost.jed-
zenje, podnizenje, poniziva- noglasnost, sloznost.
nje, snizwanje, potionenje, Uncinato - zakljucast, zaku-
priklonenje,pokorenje,uspo- cast, prikucast, kriv, na-
korenje, smrenje ; poda- krivljen , kukast , hlju -
strenje, podastiranje, pod- kast.
nesenje, podnesenje, podlo- Uncino - kuka, kljuka, drak-
zenje. V. Umiliare. mar, drkmar, kucica.
Umilissimo. V. Umile. Undecimo -jedanaesti.
Umilmente - umiljeno, poniz- Undici - jedanaest (gen. pi.)
no, snizeno, podnizeno, po- Ungere. V. Ugnere.
korno, priklono, priklonje- Unghia. V. Ugna.
no, smrno, smereno. Unguento - mast,pomast,ma-
Umilt - umiljenost, umiljen- stilo p. balsamo - drago-
stvo, poniznost, snizenost, mast.
pokornost, smrnost, smre- Unicamente - jedino, jedini-
nost,priklonost,priklonstvo. to, jedinstveno, samo.
Umore, fluido d' un corpo Unico, ag. - jedin, sam, cigli;
organico - sok; p. materia figlio unico - jedini sin,
umida. V. Umidit,- p. di fem. jedina hci v. hcer,je-
sposizione naturale che dinica. V. Ottimo.
influisce sullo spirito delle Unicorno st. - jednorogac,
persone - volja; essere di inorog, inorozac.
buon umore - biti dobre Unicornuto, ag. - jednorogat,
volje, biti vesel \. veseo. V. jednorogast,jednorozan ino-
Pensiere. Idea. rogat.
UNI 702 UNI

Unificare - skupiti, sjediniti, Unione, accostamento d'una


spojiti, sdruziti. cosa ad un' altra - spoje-
Unificazione - skupljenje, sje- nje, sjedinjenje, sdruzenje,
dinjenje,spojenje, sdruzenje. pridruzenje, skopcanje slo-
Uniformarsi. V. Conformare. zenje ; p. concordia - slo
Uniforme, ag. -jednovrstan, ga, slozba, sloznost. V.
iednolican, jednolik, slican, Matrimonio.
prilican, podoban; p. assi Uniparo - jedinoporodni.
sa - odora, svetcana obuca Unire, va. congiangere pi
(pbuctva, oprava). cose - spojiti, sjediniti,
Uniformit - jednovrstnost, sdruziti, pridruziti, skopca-
jednovrstnoca, jednolic- ti, sklopiti, sloziti; np. p.
nost, slicnost, prilicnost, po- congiangersi - skupiti se,
dobnost, jednakost. sakupiti se, spraviti se,
Unigeneo - istonaravan, jed- sdruziti se, sastati se, p. far
nonaravan. lega - sdruziti se, dogovo-
Unigenito ag. - jedinorodjen; riti se, porazumiti se. V.
figlio unig. - jedinorodje- Amicarsi. Annettere.
ni sin, jedinorodjenik. V. Unisonanza - jednoglasnost,
Unico. sloznost.
Unilaterale -jednostran; con Unisono - jednoglasan, jedi-
tratto unilat. - jednostra- noglasan,istoglasan,slozan.
na pogodba. Unit - jedinost, jedinstvo, je-
Unilateralmente -jednostra- dinicaj jedinka. V. Con
no. cordia.
Unimembre - jednoudan. Unitamente, con unione -
Unimento - sjedinjenje, spoje- spojno, spojeno, sdruzno,
nje, sdruzenje, pridruzenje. pridruzno, sklopno, sklop-
sklopljenje, skopcanje, slo- ljeno, skopcano, slozno ;
zenje; skupljenje, sastanje, p. insieme - ujedno, za-
spravenje. V. Unire. jedno, zajednicki, skupa,
UNI 703 UNT

skupno, ukupno, sa, s. p. complesso di tutte le


Unito, ag. e p. di unire - parti - ukupnost, skupnost,
spojen, sjedinjen, sdruzen, obenitost. V. Tutto.
pridruzen, skopcan, sklop- Uno (numero) - jedan (gen.
ljen. slozan, slozen, p. for determ. jednoga, inde-
mante un sol corpo - df- term.jedna); un solo -je
lokupan, ukupan, jednot- dan, jedan sam, jedini,
lan; p. concorde - slozan. jedan jedini, cigli; un cer
Universale che compren to - nki, nkoji; p. cia
de tutte le cose di cui si scuno - svak, svaki, poje-
parla - sveobci, sveopci, sve- dini, l' uno per 1' altro -
obcen. obcen, obcenit, ino- jedan za drugoga.
kupan; p. che si estende Unocolo, che ha un sol oc
da per tutto - svestran. chio - jednokast ; p. guer
Universalit - obenitost, u- cio - skiljav, skiljast, co-
kupnost, skupnost, inokup- rav.
nost. Un qua. V. Mai.
Universalmente - u obce, ob- Unticcio -mazahan, mazasan.
ceno, obcenito, inokupno, V. Unto.
jednokupno; svestrano. V. Unto ag. e p. di ugnere -
Universale. mazan, pomazan, nama-
Universit, tutto il popolo zan, smazan, omazan, raz-
d'una citt - obcinstvo, mazan, namazan, izmazan;
puk , pucanstvo, narod, p. tutto lordo - okaljan,
gradjcmi; p. luogo dove ognjusen, ogadjen, smra-
s' insegnano diverse scien dan,posmradjen,pognjusen.
ze - sveuciliste, sveucilistvo. Untume, materia untosa co
V. Universalit. me burro ecc. - mast, ma-
Universo, tutto il creato, e stilo; p. sporcizia - gnjns,
p. globo terrestre - svt, gnjusoca, gnjusoba, gad,
siroki svt, vas iroki svili; gadnost, gadnoca.
UNZ 704 URI
Unzione, operazione dell'u- nost.
gnere - mozanje, pomaza- Urbano, gentile - uljudan,
nje, omazanje, namazanje, udvoran ; persona urba
zamazanje; p. materia che na - uljudna osoba; p. di
ugne - mast, pomosi, ma- citt - gradski, gradjanski;
stili; estrema unzione - giudizio urbano - gradski
napokonje, v. najposldnje sud.
pomazanje. Urgente, pressante - silan,
Uomaccio - covecina. presan; urg. instanza - sil-
Uomo - covk, clovk, muz, na v. presna molba; p.
muzka giava, pi. ljudi, mu- vicino -pobliznji, poblizji;
zevi, muzke glave; uomo urgente sospetto - pobliz-
di Stato - drzavnik. nja sumnja. V. Imminente.
Uopo. V. Utile. Bisogno. Urgentemente - silno, pre-
Uovo -jaje; uovo vano - sno; p. da vicino - po-
mutnjak; p. uovo o ciotto blizje.
lo che ponesi nella cova, Urgenza, pressanza - silno-
quasi richiamo alla gal ca, presnost; p. stretto bi
lina che deve far l' uo sogno - ljuta (crna, sil-
vo - polog, nesnjak; cuo na) potrba (potrbnost,
cere le nova - kuhati ja- potrboca); urgenza del so
ja, - stracotto - prekuha- spetto - pobliznost sumnje.
no jaje, sorbire l' uovo - V. Urgente.
posrkati, posrknuti jaje. Urgere, pressare - pospsiti,
V. Albume. Tuorlo. pospsivati, uskoriti, usko-
Upupa - bozji petesic, bozji rivati, zuritii, pozuriti, dur-
kokotic. kati , podurkati ; nrge-
Uragano -oluja, vihor, vijor. re l' evasione dell' atto -
Urbanamente - uljudno, ud- pozuriti rsenje spisa. V.
vorno. Spi ngere.
Urbanit - uljudnost, udvor- Urina. V. Orina.
URL 705 USO

Urlamento - urlanje, tulenje, porinenje, dunenje, sunenje,


vijanje, zavijanje, zavva- bubnenje ecc. V. Urtare;
nje, rulenje, urlikanje, ble- aver in urto alcuno -
janje, vriskanje. V. Urlare. proganjati koga, imati ko-
Urlare del Inpo - urlati, ga na zub. V. Assalto.
zaurlati, vijati, zavijati, Usanza, costume - navada,
zavvati, tuliti, (del bue) navadnost, obicaj; p. fog-
ruliti, blejati, (dell' nomo) gia(usanza di vestire)-nos-
vriskati, vriscati, urlikati tija; p. massima - nacelo,
met. derati se, blejati. pravilo. V. Uso.
Urlo - urlanje, zaurlanje, vi Usare, vn. avere in usan
janje, zavijanje, zavvanje, za - obicaiti, obicajati, o-
tulenje; rulenje, blejanje; bicavati; p. essere solito
vriskanje, urlikanje. V. ad avvenire - biti obican(o-
Grido. Strido. Pianto. bicajan, navadan). V. Fre
Urna, vaso di legno da te quentare. Praticare; np. p.
ner acqua - vedro; p. va assuefarsi - nauciti se,
so da cui estraggonsi le priuciti se, obiknuti se, uo-
sorti - glasovnik; p. urna bicajiti se, navaditi se; va.
di terra, da riporvi oglio p. adoprare - rabiti, upo-
eco. e p. urna sepolcra rabiti, uporaviti, upotr-
le - zara. biti; usare il rigore - upo-
Urtare, va. spinger con for trbiti strogost. V. Valere.
za - rinuti, porinuti, dunu- Usato, pratico, avvezzo -
ti; vn. fig. p. dar den navadan, obican, obicajan,
tro di forza - sunuti, za- obikovan; p. posto in uso
viriti, bubnuti, zaroniti, - uporabljen, uporavljen,
zarendusati, nasrnuti, na- upotrbljen; p. opposto
valiti, napadnuti. V. Con di nuovo - rabljen.
trariare. Usciere, custode dell'uscio
Urto, spinta forte , rinenje. - vratar, dvornik.
45
use -- 706 USU
Uscio. V. Porta. Adito. Pas Conservazione ; ag. V.
saggio. Usato.
Uscire, sortire - izici, iziti, Ussaro - Ausar.
izaci, izlaziti, ici van, izha- Usuale, d' uso - obican, obi
jati. V. Effettuarsi. Nasce cajan, navadan. V. Co
re. Terminare. Venire. mune.
Uscita, l' uscire - izidenje, Usucapione - doslost. V.
izajdenje, izlazenje, izhaja- Prescrizione.
nje; p. apertura per u- Usucapire - dossti.
scire - izlaz. V. Esito. Se Usucatto - dosden, dosdjen.
cesso. Stereo. Usufruire. V. Usufruttare.
Usignuolo. V. Rosignuolo. Usufru tiare - uzivati.
Usitatamente - navadno, obi Usufruitato - uzivan; bene
etio, obicajno, po navadi usufruitato - uzivano do-
v. obicaju. 6ro.
Usitato, solito - navadan, o- Usufrutto - uzivanje; difitta
bican, obicajan. V. Usato. di usufruito - pravo uzi-
Uso, st. usanza - navada, na- vanja.
vadnost, obicaj;p.facolt di Usufrultuare. V. Usufrul-
usare di checchessia senza tare.
averne il possesso - po- Usufruttuario -uzivalac, fem.
raba, uporaba, upotrbi- uzivalica, uzivateljica.
vost, upotrbljivost, upo- Usura - lihva, lihvarstvo.
trbljenje; diritto di uso - Usarajo - lihvar, lihvarac.
pravo porabe, per uso uf- Usurario - lihven, lihvaran.
fizioso - za sluzbenu pora- Usureggiamento - lihvarenje,
ltu; p. opportuno uso - Usureggiare - lihvariti.
za shodnu porabu, per Usurpamento - nezakonito
rispettivo uso - za doti- (nepravedno, nepravicno,
nu porabu , dotiene po postino) osvojenje v. po-
rabe radi. V. Esercizio. svojenje, otmenje, otimanje.
usu 707 VAC

Usurpare -nezakonito (nepra- Uva- grozdje, grozje; uva ma


vedno, nepravicno, silom, tura - zdrlo grozdje, uva
siloma, posilnq) osvojiti v. immatura - nezdrlo groz
posvojiti, oteti, otimati. dje, grst. V. Vendem
Usurpazione. V. Usurpa miare.
mento.
Utensili, complesso degli
strumenti d'arti mecca
niche - orudje, (degli ar
nesi e mobili di casa) -
V.
pokuctvo, pokucstvo, po-
kustina, pohiztvo, sprav, Vacante, senza possessore,
sprava, sprave, potrboce o senza pretendente - o-
potrbstine. sastan, osascan; p. non
Utero - utroba, matrnica. occupato, e p. vuotato -
Utile, st. korist, hasan, ha- prazan, izpraznjen, met.
sna, prud, prudnost, uhar. otvoren; posto vacante -
V. Interesse; ag. koristan, prazno msto. V. Privo.
hasnovit, prudan, prud- Eredit.
ljiv, uharan; essere molto Vacanza - osastnoca, praz-
utile - biti veoma koristan nost, izpraznost, izpraznje-
v. od velike koristi, in nost. V. Vacante; p. cessa
tempo utile - u koristno mene, riposo - odustanje,
doba. V. Tempo. pocinutje; p. tempo in cui
Utilista - ukoristnik, ukori- cessano gli studi nelle
stilac scuole -praznike; aver va
Utilit. V. Interesse. canza - praznovati, met.
Utilizzare - ukoristiti, uha- pocivati. V. Ferie.
sniti. Vacca - krava; vacca steri
Utilmente - koristno, hasno- le -jalovica, jalova krava.
vito, prudno, prudljivo. Vaccaro - kravar.
VAC 708 - VAG

Vaccherella - kravica. V. zaci v. izaci s pameti,


Vacchetta. met. sanjati.
Vacchetta, piccola vacca - Vacillazione. V. Vacilla
kravica; p. giovane vac mento.
ca - telica, junjica, juni- Vacuare - tzpraznttt, izpraz-
ca; p. caojo di bestia njevati.
me vaccino - naplat od Vacuazione - izpraznjenje, iz-
krave, kravja naplat. praznjevanje.
Vaccina, carne di vacca - Vacuit - praznoa, praz-
kravje mesa, mesa od kra- not, praznina, izpraznost,
ve; p. malattia che si izpraznjenost, tastina.
manifesta alla cute del Vacuo, st. spazio dove nes
capezzolo delle vacche - sun corpo esiste - praz-
kozica, boginja. noca, praznost, praznina,
Vaccinare - cpati kozice v. tastina; ag. prazan, iz*
boginje. praznjen, tast, tastan.
Vaccinazione - cpanje v. Vada (modo di dire) - nek
cpljenje kozicah v. bogi- ide, nek idje, neka ide,
njah. ajde, (in senso di colle
Vacillamento - rendusanje; ra, come sopra, e) k vra-
dvojenje, dvoumenje, lebe- gu, s vragom.
tanje, lebecanje; ludovanje, Vadio. V. Cauzione.
met. sanjanje. V. Vacil Vagabondaggio - skitnja, ski-
lare. tanje, klataria, klatarenje,
Vacillare, non istar ben fer klatenje, klatjenje.
mo in pi - rendusati, svra- Vagabondare - skitati se,
cati se, hoditi simo i temo; Matiti se, klatariti se, tep-
p. esser incerto - dvojiti, sti se, skitati se okolo v.
dvoumiti, lebetati, lebecati; na okolo ecc. ici skitajuc,
p. errare colla mente - lu- klate ecc.
dovati, ne biti u svsti, Vagabondo - skitalica, ski
VAG 709 VAL

talac, skitac, tepac, kla- V. Savio. Valoroso.


tarac. Valentemente. V. Valoro
Vagare - secati (iti, tci, ho- samente. Gagliardamente.
diti) na okolo v. okolo. Valentia. V. Valore.
V. Vagabondare. Valentuomo -izverstni covk.
Vaghezza, bellezza da in Valenza. V. Valenta. Prez
durre desiderio di va zo.
gheggiarla - krasota, kra- Valere, vn. aver un prez
snoca, krasnost, krasna zo intrinseco - vrditi, va-
lpota. V. Desiderio. Pia ljati, biti vrdan; p. po
cere. Diletto. tere, essere da tanto -
Vagimento -jaukanje. moci, biti vrdan ; p. va
Vagire, gemere - jaukati. lersi di checchessia -slu-
Vagito -jauk, jaukanje. ziti se, posluziti se, po-
Vagliare. V. Crivellare ecc. sluzivati se (cim) , upo-
Vaivoda. V. Voivoda. trbiti, uporaviti (sto) V.
Vajuolo - kozica, boginja. Giovare. Meritare. Si
V. Vaccinare, ecc. gnificare. Bastare.
Vaj noioso, che ha il va- Valetudinario, ag. - bolez-
juolo - kozicav, kozicljav, ljiv, bolezljivan, nemoan.
boginjast, boginjav; p. re Valetudine. V. Sanit. Vi
lativo al vajuolo - kozic- gore.
ni, kozicasti, boginjski. Valevole, che vale - valjan,
Vale, saluto - zdravo ! da vrdan; p. atto a lare -
ste (si) mi zdrav ! p. addio vrdan, sposoban, prikla-
Bog ! z Bogom ! dan. V. Utile.
Valente, che vale, che va Valicare, varcare, trapassare
le assai nella sua profes - prohoditi,prolaziti, prela-
sione - valjan, vrdan, iz- ziti, provaliti, prkoici, pre-
verstan; p. abilissimo - iz- hititi se; valicare un tiume(a
vrstan, veoma sposoban. nuoto) - preploviti (pre-
VAL 710 VAL

plivati, prekoploviti) rku, obicajna v. obina cena ; p.


(colla barca) prevesti se, forza -jakost, moc, enaga,
prebroditi , met. prehititi krpost; p. gagliardia -
se, preploviti, prkoplovi hrabrost, hrabrenost, juna-
ti. V. Trapassare. Su stvo , junactvo, viteztvo,
perare. Trasgredire. Ec muzevnost; p. virt del
cedere. l' anima che fa l' uomo
Validamente - valjano, pra- eccellente in ogni cosa
vovaljano, krpostno. che imprenda - krpost,
Validit - valjanost, pravo- vrdnost.
valjanost, krpost. Valorosamente, con valore
Valido, valevole - valjan, - izverstno, vrlo, priver-
pravovaljan; p. efficace - lo; vrdno, valjano; hra-
krpostan, mocan, pravo- bro, hrabreno, hrabrenito,
mocan. V. Gagliardo. Po junacki, junaski, junoce-
deroso. Atto. Capace. ski, vitezki, viteski, mu-
Valigia - torba; valigia po zevno, muzeski, ljudski, ser-
stale - postarska torba. cano, sokolovno.V. Valore.
Vallata - dolina, dolica, raz- Valoroso, eccellente - iz-
dolje, razdol, draga. vrstan, veri, privrl; p.
Valle - dol, dolac, draga, valente - vrdan, valjan;
drazica: p. luogo dove p. prode - hrabar, hra-
incomincia la valle - pro- bren, hrabrenit, junaski,
dol, prodolje. junacki, junoceski, vitezki,
Vallea. V. Vallata. viteski, ljudski, muzeski,
Vallone - dolina, dolcina, srcan, sokolovan. V. Ri
drazina, prodolina. goglioso. Efficace.
Valore, merito delle cose Valuta, valore in una par
in s - vrdnost, vrdnoca, ticolare specie di mone
valjanost; p. prezzo - cna, ta - vrdnost, vrdnoca,
vrdnost; valore ordinario - vrdnota; valuta austria-
VAL 711 VAN

ca - austrianska vrdnost. met. sanjanje.


V. Prezzo. Forza. Po Vaneggiare - munjesati, lu-
tere. dovati, budaliti, budalasi-
Valutare - vrditi, cniti. ti, ne biti u svsti v. u pa-
Valutazione - vrdjenje, c- meti, met. sanjati.
njenje. Vanga - kopaca, tnotika, ma-
Vampa - plam, plamen, pla- tika.
mik. Vangarg - kopati, kopavati.
Vampeggiare -pianuti, plan Vangelo. V. Evangelio.
sati, plamenovati, planti Vanguardia - predvojska,
ti, zaplanuti, zaplanmti, prednja vojska.
ecc. Vaniloquio - praznogovor.
Vanagloria - tastina, tasta, Vanit, soverchia creden
tastoslavje, hvasta, pono- za del proprio merito -
sitost. tastina, tastad, izpraz-
Vanagloriarsi - tastoslaviti nost, praznost. V. Leg
se, hvastati se, pono- gerezza. Caducit.
siti se. Vanni. V. Penne. Ala.
Vanagloriosamente - tastno, Vano, ag. che non con
tastoslavno, hvastavo, hva- tiene cosa alcuna - tast,
stno, hvastljivo, ponosito. tastan, lasci; p. vuoto -
Vanaglorioso - tastan, tasto- prazan, izprazan, izpraz-
slavan, hvastav, ponosit. njen. V. Caduco. Inutile.
Vanamente, con vanit - ta Vanaglorioso ; st. - praz-
sto, prazno, prazdno, iz- noca, praznost, tastina.
prazno; p. senza ragio V. Foro.
ne - bez razloga, bez te- Vantaggiare. V. Avanzare.
melja, nerazlozno, nete- Superare; vn. p. divenir
meljito. V. Invano. migliore - postali bolji; p.
Vaneggiamento , munjesa- risparmiare nel compra
nje, ludovanje, budalenje; re e avanzare nel ven
VAN 712 VAR

dere - ukoristiti, uhasniti, podicenje, hvastanje, hva-


dobiti, dobivati. lisanje, uzvisenje, uzdigne-
Vantaggio, utilit - korist, nje, uzdizanje, slavjenje,
hasan, uhar, prud, prud- proslavjenje, uzvelicenje,
nost, dobitak. V. Ventura. uznosenje; p. vana lode
Vantaggiosamente -koristno, - hvasta, hvastljivost, hva
hasnovito, prudno, uharno. stanje, hvalisanje; p. pro
Vantaggioso -koristan,hasno- messa di cosa ardua e
vit, prudan, uharan; il pi il cui adempimento ar
vantaggioso oblatore- naj- reca gran lode - dika,
koristniji ponuditelj v. po- slava, cast. V. Lode.
nudioc. Gloria.
Vantare, dar vanto - diciti, Vapore, fluido elastico -
podiciti, hvalisati; p. e- para, vapa ; p. qualun
saltare con lode - uzvisiti, que corpo sottilissimo
uzdignuti, uzdizati, slavi che esali da checchessia
ti, proslaviti, uzveliciti, uz- - dim, pah, vapa, para,
nositi, hvalisati; va. e np. kurivo; p. nebbia - magia;
darsi vanto - hvastati se, p. naviglio a vapore -pa-
diciti se, podiciti se, uzno- robrod, parabrod, paro-
siti se, uzvisiti se, uzdi- plov, paraplov ; naviga
gnuti se, uzdizati se, hva- zione a vapore - paro-
liti se, hvalisati se. plovstvo, parobrodstvo.
Vantato, ag. - dicen, podi- Vaporiera. V. Vapore.
cen, uzvisen, uzdignut, uz- Varamento - porinutje v. po-
dizan, slavljen, proslav- rinjenje broda.
ljen, uzvelicen, uznosen, Varare - porinuti brod.
hvalisan, vantato diritto Varcare -prekoraciti. V. Va
- podiceno pravo. licare.
Vantatore. V. Millantatore. Varco, passo - korak, kora-
Vanto, il vantarsi - dicenje, caj; p. apertura, sfogo -
VAR 713 VAT

otoor, jaruga, vrata, pro razlicite osobe; p. di pi


vala, prodor ; aprirsi un colori - raznobojan, sar,
varco -proderati,prolomiti. saren, nasaren, nasaran.
Variabile, atto a variarsi - V. Incostante. Variet.
promniv, promnjiv; spe Vasajo - sudar, loncar.
se variabili - promnjivi Vasca (d' acqua) - plitvica,
troskovi; p. instabile - ne- skambla.V.Cisterna. Lago.
stalan, nestanovit. Vascello - vasel, korablja.
Variabilit - promnivost, Vase. V. Vaso.
promnjivost; nestalnost, Vasellajo. V. Vasajo.
nestalnoca, nestanovitost. Vasellame - sudje, posudje,
V. Variabile. okruti.
Variare, va. mutare - mnja- Vaselliere. V. Vasajo.
ti, promttiti, promnjiva- Vaso, recipiente - sud, po-
ti; p. render vario o di suda, okrut; vaso di fer
verso - promaniti, inaciti, ro - gvozdena v. zelezna
preinaciti, pretvoriti. V. posuda, posuda od gvoz-
Tramutare. dja, - di terra - zemljena
Variet, diversit, differen posuda, posuda od zem-
za - razlikust, razlicnost, lje. V. Vasellame.
razlicitost, razlika, razlu- Vassallaggio - podanictvo,
ka, neslicnost; p. accop vazalstvo. V. Servizio.
piamento di pi cose Vassallo - podanik, vazal.
non simili - raznost, raz- Vastamente - prostrano, si-
noa, raznovrstnost. roko,
Variforme - raznovrstan, Vastit - prostranost, sirina.
raznolican. Vasto - prostran, sirok; pel
Vario, diverso - razan, raz- vasto universo - po siro-
licit, razlican, neslican, kom svtu. V. Mare.
drugac, drugak, inak, ne- Vate. V. Indovino. Pro
jednak; varie persone - feta. Poeta.
VAT 714 VED

Vaticinare. V. Indovinare. libro - stara knjiga, vec


Profetizzare. Predire. chia usanza - stara (sta-
Vaticinatore. V. Indovino. rodavna, starodobna) na-
Profeta. vada.
Vaticinazione. V. Vaticinio. Vece, in vece - msto, na
Vaticinio, profezia - proro- mesto, mste, za (gen.);
canstvo, proroctvo; p. in in vece di lui - msto (na
dovinamento - pogodjenje, msto, za) njega. V. Uf
zgodjenje, gatanje, goneta- ficio. Incombenza. Occa
nje. sione
Vatti con Dio - aj v. ajde Vedere, va. - vidti, uvidti,
s Bogom ! uvidjati. V. Conoscere.
Vecchiaia - starost, staro- Comprendere. Considera
dobnost. re. Sapere. Esaminare.
Vecchiardo - starcetina, sta- Investigare. Avvedersi.
rezina, zlostarac, zlostari Vedere, st. V. Vista. Per
covk, opaki starac. spicacia. Pompa. Mostra.
Vecchierello - starete, stara Vedetta, sentinella- strazar,
cele; feni, slarica. strazarnik, straza; p. da
Vecchietto. V. Vecchierello. luogo alto - od visoka; p.
Vecchiezza, vecchiaja - sta luogo dove sta la sen
rost; p. lunghezza di tem tinella - strazite, strazi-
po - starodobnost, staro- liste, strazara, straznica,
davnost, nel pi. p. per cuvaliste, gledaliste.
sone vecchie - stariji, sta Vedova - udova, udovica,
ri ljudi, stare osobe, sta dim. udovicica; supersti
rost. te vedova - zaostavsa u-
Vecchio, st. - starac (arca); dovica.
ag. star (gen. determ. oga, Vedovanza - udovicnost, u-
indeterm. ara), starodo- dovictvo, udovstvo.
ban, starodavan; vecchio Vedovare, va. obitdoviti, o
VED 715 VEL

budoviciti; vn. udoviciti, rastujuci, rastan; st. V.


udovstvovati. V. Privare. Pianta.
Vedovile - udovican, udo- Vegetabilit - rastivost, ra-
vicki; stato vedovile - u- stljivost.
dovicni stali*. Vegetale, ag. - rastan, ra-
Vedovo, st. - udovac, diva. stivan. V. Pianta.
udovcic; ag. V. Solo. Pri Vegetare - rasti, rastti.
vo. Vedovile. Vegetazione - rastenje.
Veduta, prospetto - prizor, Vegliardo. V. Vecchiardo.
pridocje pregled; p: luo Vegliare, star desto - bditi,
go donde si scuopre mol bdti, biti zbudjen v. pro-
to paese - glediste, gleda- budjen, ne spati, ne spa-
liste. V. Vista. Pensiero. vati; vegliare tutta la
Progetto. notte - bditi svu no v.
Veemente, che opera con po svu no; p. passare
veemenza - zestok, silan, le prime ore della sera
moan, snazan,jak, cverst; conversando - proci ve
p. impetuoso - nagal, na- der u razgovoru, biti v.
prasan, naprasit, goropa- stati do kasna na noge,
dan, zestok. V. Gagliardo. bditi, bdti; p. custodire -
Veementemente - zestoko, sil straziti, cuvati.
no, mono, mozno, snazno, Veglio. V. Vecchio.
cvento; p. impetuosamen Vegnente, che viene - doj-
te - naglo, naprasno, na- deci, dohodeci, dolazeci; p.
prasito , goropadno , ze prossimo a venire - doj-
stoko. duci, predstojeci, buduci. V.
Veemenza -zestokost, jakost, Rigoglioso.
moc, snaga, snaznost. Vela - jadro, jidro, jedro;
Vegetabile, ag. atto a ve sciogliere le vele - otvo-
getare - rastljiv, rastiv ; riti jadra, odploviti.
p. che vegeta - rasteci, Velare, coprir con velo -
VEL 716 VEL

okopreniti, uzastoriti, po- memost, jadljivost, goro-


kriti (pokrivati) kopre- pad, goropadnost, bsnoca.
nom (oponom, zastorom, Velenoso, che per sua na
pokrivalom, prevesom; p. tura ba veleno - otrovan,
coprire, nascondere -po - cemeran, met. Ijut.zal. zao;
kriti, pokrivati, zastrti, velenosa vipera - otrovna
zastirati, ogrnuti, zager- ecc. zmija. V. Pestifero.
nuti, sakriti. Iracondo.
Velatamente -pokriveno, po- Velleit - ludohotnja, polu-
krijeno, tajnv, tajoma. srnost, slabohoca, sla-
Velato - okopren, uzastoren, bohotnost, slabovolja, ou
koprenom (oponom, zasto- necu.
rom, pokrivalom, preve Vello, lana delle pecore
som) pokrit, pokrijen, po- ecc. runo, vuna; p. pelo
krit, sakriven, sakrijen, - dlaka. V. Pelo.
sakrit, zastren, ogrnut za- Velloso, pieno di velli - ru-
grnut; p. guernito di ve nast, runjav, vunast, vu-
le - najadren,jadrima pro- nat; p. peloso - dlakav,
vidjen. dlakast, kosmat.
Veleggiare - jadriti, jedriti, Vellutato - velutait, kadifast,
jidriti, ibi na jedra, met. met. dlakav, dlakast.
pioviti. Velluto, st. - velut, velud,
Veleno - otrov, cemer, met. kadif; ag. V. Velloso.
jad, jed; veleno proibito Velo, tela finissima e ra
- zabranjeni otrov. V. Pe da - koprena, preves; p.
ricolo. Odio. Rabbia. tutto ci che copre - po-
Velenosamente - otrovno, o- krivalo, zastor. opona.
trujeno, cemerno; p. rab Veloce - hitar, brz, hrl,
biosamente - jadno, jad- lak, lahk.
ljivo, goropadno, bsno. Velocemente - hitro, berzo,
Velenosit - otrovnost, ce- hrlo, lako, lahko.
VEL 717 VEN

Velocit - hitrost, hitrina, ber- Vendicare, va. - osvetiti, o-


zoca,hrlost,lakost,lahkoa. svetjivati; np. osvetiti se,
Veltro - zecar. osvetjivati se.
Vena, condotto del san Vendicativamente - osvetno,
gue - zila, met. zica; a- osvetljivo.
prir la vena - pustiti krv. Vendicativo, inclinato alla
V. Salasso. Sorgente. vendetta- osvetljiv; p. ap
Attitudine. partenente a vendetta -
Vendemmia - trgatba, tr- osvetan, osvetljiv.
ganje. V. Raccolta. Vendicato - osvetjen.
Vendemmiale - trgatben. Vendicatore - osvetnik, osvet-
Vendemmiare - trgati; finir ljivac, osvetilac, fem. o-
di vendemmiare - potr- svetnica, osvetljivica, o-
gati , otrgati , vendem. svetilica.
molto - natrgati, il ven Vendicazione. V. Vendica
demmiare - trganje, po- mene.
trganje, otrganje, nater- Vendichevole, che vendica
ganje. - osvetiteljan, osvetan; p.
Vendemmiatore - trgac, ter facile alla vendetta - o-
gatelj. svetljiv.
Vendere - prodati, prodava- Vendimento - prodanje, pro-
ti; vender tutto - razpro- davanje, razprodanje, raz-
dati, razprodavati, ven prodavanje, preprodanje,
der di nuovo - preproda- preprodavanje. V. Ven
ti, preprodavati. V. Ven dere.
di mento. Vendita - prodaja, prodanje;
Vendetta - osveta, osvetlji- vendita giudiziale - sud-
vost, osvetjenje. V. Am bena prodaja.
menda. Punizione. Venditore - prodavaoc, pro-
Vendicamento - osvetjenje, davalac, prodatelj, proda-
osvetjivanje. vatelj.
YEN 718 YEN

Venduto - prodan, prodajen, jenje, pocitanje, castjenje,


razprodan , razprodajen, pocastjenje; profonda ve
preprodan , preprdajen. nerazione - strahopocita-
V. Vendere. nje.
Veneficio, crimine di av Venerdi - petak.
velenamento - zlocin otro- Venereo, lascivo - bludan;
vanja ; p. malia - caro- male venereo - bludobol.
bia, caroliti, carolja, ca- Venia - oprost, oprostjenje,
ranje, zacaranje. oprasanje. V. Et.
Veneno. V. Veleno. Veniale - oprostan, oprostiv,
Venerabile, ag. da essere oprostljiv, odpustan, po-
venerato - castiv, cestiv, pustiv.
blagocastiv, blagocestiv ; Venire - doci, dohoditi, doha-
p. SS. Sacramento - Sve- djati, dolaziti, dolazivati,
totajstvo, sveti v. prisveti priti, prispti, dospti.
Sakramenat. Ventaglio - pahalica, paha-
Venerabilit - castivost, ce- vica, pahalo, mahalo.
stivost, blagocastivost, bla- Ventenne - dvadeseteroltan,
gocestivost. dvadeseterogodistan.
Venerando - blagocastiv, Ventesimo - dvadeseti, dvaj-
blagocestiv. seti.
Venerare - stovati, pokova- Venti - dvadeset, dvajset
ti, pocitati, costiti, vene (gen. pi.)
rare profondam. - straho- Venticello - vetric, vetarce.
pocitati. Ventilare, spiegar al vento
Venerato - stujen, postujen, vtriti, povtriti, vijati ; p.
tovan, postovan, pocitan; esaminare, trattare - raz-
veneratissimo - velestujen, praviti, razpravljati; ven
ecc. mnogotujen ecc. stra- tilare la massa - razpra
hopocitan. vljati gromadu.
Venerazione - stovanje, stu- Ventilazione (delle biade)
YEN 719 VER

vijanje; p. manipolazio cuj; alla ventura - na sr-


ne - razprava, razpravlja- cu, po srci, zgodno, slu-
nje; vendi, del lascito - cajno.
razprava zaostavstine. Venturiere - pridoslica, sr-
Ventina - dvajsetak, dvade- coiskalac.
setak, dvadesetorica, dva- Venturo - dojduci, buduci;
desetka (gen. pi.). nel venturo anno - M doj-
Ventinove - dvadeset i devet, duoj v. buducoj godini.
dvajset i devet (gen. pi.). Venturoso. V. Fortunato.
Ventinovesimo - dvadeset i Favorevole.
deveti, dvajset i deveti. Venust - lpota, krasota,
Vento - vtar, dim. vtric, krasnoca, gizdavost.
vtarce; navigare secondo Venusto - lp, krasan, giz-
il vento - jadriti polag v- dav.
tra, vento in poppa - v Venuta - dosastje, prisastje,
tar u krmi, vento da ter dolaz, dolazak, dohod.
ra - vtar s kraja, abba- Venuto - dosao, prisao, pri-
jare al vento - govorti spo, dolazio, dosai, pri-
na vtar, govorti zidu v. sal, prispl, dolazil ; ben
zaludo. V. Vanit. vonuto - dobro dosao v.
Ventola. V. Ventaglio. Pa- dosai, dobro priao ecc. ;
ramosche. p. divenuto - postao, iza-
Ventolare. V. Sventolare. sao, venuto bene - dobro
Ventosamente - vtrena. V. je izasao v. izasal.
Vanamente. Verace - istinit, istinski, pra-
.Ventre - trbuh, utroba. vedan, iskren, nelazan.
Ventunesimo - dvadeset i Veracemente - istinito, isti-
prvi. no, pravedno, pravo, iskre-
Ventuno - dvadeset i jedan, no, nelazno, nelazivo.
dvajset i jedan. Veracit - istinitost, istinost,
Ventura - srca, zgoda, slu- pravednost, iskrenost, ne-
VRR 720 VER

lainost, nelazivost. Verde, st. colore verde - ze-


Veramente, in vero - zbilja, lenilo, zelena boja (farba,
zbilj, doduse, istinabog, do kolur, mast); ag. zelen;
istine, istino, istinom, za verde et. V. Giovanile.
ista, za isto ; p. certamente Vigore. Verdura.
- jamacno, staino, stano- Verdeggiare, vn. - zeleniti se,
vito, za stalno, za stano- biti zelen ; va. p. far ver
vito, bez dvojbe, svakako, de - zeleniti, ozeleniti, po-
svakojako, doduse, dakako, zeleniti.
dabome, adabome. Verdegiallo - zelenozut, zele-
Verbale, ag. di verbo - gla- nozutast.
goljan ; p. di viva voce - Verderame, st. - zelenobakar;
ustmen; processo verbale ag. zelenobakren.
ustmeni postupak, sceglie Verdetto, verdognolo - zelen
re la procedura verbale o kast; p. decisione dei giu
scritta - odabrati ustmeni rati - porotna presuda (iz-
ili pismeni postupak. reka, sudba).
Verbalmente - ustmeno. Verdezza - zelenost. V. Ver
Verbasco - lepuh, lopuh. dume.
Verbena - sporis. Verdiccio - zelenjahan.
Verbigrazia - na priliku. Verdume - zelenina, zelenje.
Verbo, parte del discorso - Verdura , nome collettivo
glagolj. V. Parola. Lin delle piante verdi - zele
gua. Favella. nje, zelenina, zelenilo, ze
Verboso - mnogogovoran, len (i) ; p. ogni sorta d'or-
mnogorcan, besdiv. (aggio (come sopra, e) -,
Verdastro - zelenkast, zeleno- zelje.
smran, tamnozelen. Verecondia - stid, sramezlji-
Verdazzurro - blakitan, zele- vost, sramost, sramez.
nomodar, modrikast, mo Verecondo - stidan, stidljiv,
drost. sraman, sramezljiv.
VER 721 VER

Verga, bacchetta - siba, sib- mota, nepostenje, neposte-


ka; tremare come una nost, bezpostenost, necast,
verga - trepetati kao siba. prkor ; p. atto di mode
V. Scettro. Dardo. sta ingenuit - tram, sra-
Vergare, far le liste a' drap mezljivost,sramost, sramot-
pi o panni - brazdati, na- nost, stid, stidnoca ; ci ser
brazdati; p. scrivere - pi ve di verg. - sluzi nam za
sati, napisati; p. percuo sramotu.
tere colle verghe - sibati, Vergognarsi - sramiti se, sra-
sibkati, izsibati , osibati, movati se, stiditi se; io
nasibati. mi vergogno - ja se sra-
Verginale - dvojacki, doi- mujem, mene je sram, ver
can, dvicinski, dvicanski, gognati ! - sramujse !
dviceski. V. Verginit. Vergognosamente - sramot-
Vergine, st. maschio in istato no , sramezljivo , stidno,
di purit - dvac, divac, stidljivo. V. Vergogna.
met. ei; fem. dvojka, Vergognoso, preso da ver
dva, diva, doica, dvka; gogna - sramezljiv, sra-
la B. Vergine - Blazena man; p. soverch. rispet
deva (diva, dviea) Maria, toso - stidan, stidljiv (e
ag. intatto, incontaminato come sopra). V. Vitupe
- neoskvrnjen, neporocan, revole.
co, ei, netaknut. V. Ver Veridico - istinski, istinti, isti-
ginale. njiv, iskren, istinogovoran.
Verginella - dvojcica. V. Verificare, dimostrar vero -
Zitella. obistiniti, dokazati, doka-
Verginit, stato di vergine zivati, obsvdociti, obsv-
- dvojactvo , dvojastvo, docavati (sto) ; p. rilevare
dvstvo, met. cloca. V. In - obsvdociti se (o cemu),
nocenza. Onest. pripoznati, spoznati, izpo-
Vergogna, disonore - sra- znati (sto); p. esaminare
46
VER 722 VER

,, izpitati, izvidti, izvidja- Veramente.


ti, izvidjavati; verificare Verme (che trovasi nella
il fatto - obsvdociti se o terra, nell'acqua, o nel
cinu, izpitati v. izvidti Sin. corpo degli animali) -
V. Certificare. gljista; (che trovasi nelle
Verificazione - obistinjenje, frutta, e nel legno) - cerv,
dokazanje, dokazivanje, ob- cerv ; (che trovasi nel for
svdocenje , pripoznanje, maggio) - molj ; p. affetto
spoznanje, izpoznanje: iz- che tormenta - cerv, pojid.
pitanje, izvidjenje, izvidji- Vermicello - gljistica, crvic,
vanje. V. Verificare. cervic, molji. V. Verme.
Verigola, succhio - svrdite, Verminoso - gljistav, glist-
svdri, svidric , proboj, ljiv, gljistan, pun gljistah;
probojac. V. Trivella. crviv, crvljiv , crviv,
Verisimiglianza - vrojatnost, crvljiv, pun moljih. V.
istinopodobnost, pravovid- Verme.
nost, pravolicnost. Verno. V. Inverno. Bur
Verisimile - vrojatan, isti- rasca.
nopodoban , pravovidan, Vero - istinit, istinitan, prav;
pravolican, istinski; circo la cosa vera - stvar je
stanza verisimile - vro- istinita, vero per - n,
jatna okulnost. nu pravo je, istinabog,
Verisimilmente - vrojatno, vero? - jeli'i jel v. jeli
intinopodobno, pravovidno, istina* moze bitit invero.
pravolieno, istinski. V. Veramente. Reale.
Verit - istina, istinitost; am Legittimo. Verit.
monire alla verit - opo- Verosimile. V. Verisimile
menuti na istinu, per ve ecc.
rit. V. Veramente. Verro - nerist (sta).
Veritieramente - istinito, i- Versare (da un vaso - lti,
stinski, istino, istinom. V. lvati, izlti, izlvati, pro
VER 723 VER

lti, prolvati, (da un sac via - nacin, put; p. ban


co) - sipati, prosipati,raz- da, parte - stran, kraj.
sipati, izsipati, prosuti, iz- Verso, prep. - pram, prama,
suti, izasuti, razsuti, po prema, napram, prot, pro
suti. V. Votare. Mutare. ti, proc, protiv, protiva,
Volgere. Riferire. Scia suprot, supro, suproti,
lacquare. Traboccare. k, ka (dat.); verso casa
Verseggiare - stihotvarati, prama kuci, verso il ma
stihotvoriti, psniti, met. re - k moru; uz, uza nuz
pvati, popvati, zap- (ac.) verso il prezzo -
vati. uz een; o, ob (loc); oko,
Verseggiatore. V. Poeta. okolo (gen.,); verso le ore
Versificare. V. Verseggiare. quattro - o v. ob cetvr-
Versificatore. V. Poeta. toj (cetrtoj) uri, oko v.
Versificazione -stihotvaranje, okolo cetverte ure.
stihotvorenje, psnenje, p- Vertenza. V. Oggetto.
vanje, popvanje, zap- Vertere, aggirarsi - okrita-
vanje. ti se, okricati se, obraca-
Versione. V. Traduzione. ti se. V. Trattare.
Rivoluzione. Verticale -poversan.
Verso, st. (di poesia) - stih, Verticalmente - povrsno.
stihotvor, stroka; p. sined. Vertice, cima - vrh, vrhu-
- psan, psma; p. tanto nac, vrsi; p. punto di
di scritto che in una cielo che corrisponde al
linea - redak, redac, red; nostro capo - ttne, tme-
p. canto degli uccelli - nik, nadglavnik.
zubor, zuber, zuborenje, Vertigine - vrtoglavica, o-
zuberenje, pvanje; p. a- mamica.
ria di canto, o di suono Veruno - nijedan, niti jedan, .
- pvka, pvanka, ptje, nitko, nitkor, niko, nikoj,
psan, psma; p. modo, nigdo.
VER 724 VES

Verzotto - broskva; p. sined. Vespa - osa, businac.


- busi. Vespajo, nido di vespe -
Verznme. V. Verdume. osinjak, osnjak, busincar.
Verzura. V. Verdura. Vespero, sera - vecer; p. una
Vescica - mihur, mhir, mi- delle sette ore canoni
ur, mihurac. che - vcrnja, vcernjica;
Vescicale - mihuran, mhi- vespero siciliano - straho-
ran, miuran. viti (strami, sveobci) po-
Vescichetta - mihuric, mihur- kolj.
cic, mihiric, tniuric. Vespone - osina, busincina.
Vescovado - biskupia, bisku Vespro. V. Vespero.
pia, vladicia. V. Vesco Vessamento - mucenje, roo-
vile. renje zulumcarenje, pro-
Vescovile - biskupski, bisku- ganjanje.
pan, biskupijski, biskupski, Vessare -muciti, moriti, zu-
biskupijski ecc. vladicki; lumcariti, proganjati, pro-
dignit vescovile (cat.) - goniti.
biskupsko dostojanstvo, bi Vessatore - mucitelj, mori-
skupia, biskupia, biskupij- tei], zulumcar, progonitelj.
stvo, (grec.) vladicanstvo, Vessatorio, ag. - muciteljan,
vladicia. moriteljan, zuluman, zu-
Vescovilmente - biskupski, lumcaran, progoniteljan.
biskupski, po biskupsku, Vessazione - mucenje, more
kao biskup; vladicki, vla- nje, zulum, zulumcarenje,
diceski, kao vladika. V. progun, progonstvo, pro-
Vescovo. gonjenje, proganjanje.
Vescovo (cattolico) biskup, Vessillifero. V. Alfiere.
biskup, (greco) vladika, (p. Vessillo. V. Bandiera. Sten
ambidue i signif.) pastir dardo.
duhovni, poglavica cr- Veste, vesta - halja, haljina,
kovni v. cerkveni. obuca, obuctva, oprava; p.
VES 725 VET

piccola veste (giacchetta) V. Vestire.


dolama, haljak; non aver Veterano - stari vojnik, iz-
veste (non esser auto kusenjak.
rizzato) ne biti opuno- Veterinaria - zivovracitelj-
vlastjen v. opunomocen, ne stvo, zivinovraciteljstvo, ve-
imati obutve. V. Vestito. terinarstvo.
Vestibolo - dvor, dvorje, dvo- Veterinario - zivovracitelj,
riste. zivinovracitelj, veterinar.
Vestigio. V. Traccia. Avan Vetero - starodavan, staro-
zo. doban, star.
Vestimento. V. Vestito. Vetraja - staklarnica, stakla-
Vestire, va. metter in dosso ra, caklarnica, caklara.
il vestimento - obuci, o- Vetrajo - staklar, caklar.
dsti, odsti, odvati, obla- Vetrame - staklaria, stakla,
citi, oblici, obleci; p. ri caklaria, cakla.
coprire - pokriti, pokrivati, Vetrario - staklarstven, ca-
zaviti, zagrnuti, omotati; klarstven.
np. obuci se, odti se, odsti Vetriera, vetriata - stakle-
se, odvati se, oblaciti se, nica, caklenica, staklara,
oblici se, obleci se; pokriti caklara, stakleni v. cakle-
se, zaviti se, zagrnuti se, ni zatvor.
omotati se. Vetrificare, va. - stakliti, ca-
Vestito, st. vesta - oprava, kliti, ustakliti, ustakleniti,
odca, obua, obuctva, o- ucakliti, postakliti, poca-
dora, halje ; vestito da fe kliti, ostakliti, ostaklati;
sta - svetana (svecana, np. ostakliti, ocakliti, usta
blagdanja, blagdanjska) o- kliti se, ustakleniti se ecc.
prava, odca ecc. ; ag. Vetrificazione - staklenje, ca-
odven, obucen, oblacen; klenje, ustaklenje, ustakli-
pokrit, zavit, zavijen, za- vanje, ucaklenje, postakle-
gernut, zagrvjen, omotan. nje, pocaklenje, ostaklenje,
VET 726 VEZ

ocaklenje, ostaklanje, oca- tiro)- kiria, voznja, vozitba;


klanje. p. prezzo che si paga per
Vetrina - staklenica , sta- cotal prestatura - naval,
klenka. kiria, vozarina ; p. carro
Vetro - staklo, caklo, dim. o carrozza - voz, kocia,
stakalce, staklence, cakal- kola; vettura postale -
ce, caklence ; del o di ve postarska kola.
tro - staklen, caklen. Vetturale - kiria, vozar,fo-
Vetta, cima - verh, versak, ringas, turman, furman.
poversina, versi, vrhunac; V. Vetturino.
p. bastone attaccato al Vettureggiare - kiriasiti, vo-
manfanile, col quale si ziti, turmariti.
batte il grano - mlat ; p. Vetturino, chi conduce be
caniato da battere la lana stie da vettura - kocias,
- mahaca, mahalgka, mlat, kucar, vozar. V. Vettu
tap. V. Ramicello. rale.
Vettovaglia - hrana, odhra- Vetust - starodavnost, sta-
njenje. rodobnost.
Vettovagliamento - nabavlja- Vetusto, antico - staroda-
nje (nabavljenje, pribav- van, starodoban ; p. vec
ljanje,priskrbljenje) hrane. chio - star.
Vettovagliare - nabaviti (na- Vezzeggiare, accarezzare -
bavljati, pribavljati, pri- gladiti, pogladiti, podra-
skrbiti) hranu. govati, cesati, militi, po-
Vettovagliere - pribavitelj militi (koga); p. coltivare
(nabavnik, nabavitelj, pri- con gran cura - njegovati,
bavnik, priskrbnik) hrane. ponjegovati, marljivo bd
Vettura, prestatura di bestie ti (na sto) , gledati kao
da cavalcare a prezzo oci u glavi (sto).
stabilito - dajenje konjah Vezzo, delizia - radost, ve-
pod naval ; (di bestie da selje, razkosa ; p. modo di
VEZ 727 VIA

procedere, parlandosi di aid ! aidelnu! alai; via


abitudine non buona - zia di qua (in forza di scac
navada (obicaj), opacina. ciare) - odlaz ! odlazi ! ai-
V. Uso. Consuetudine. de! otidiI; p. via, avanti
Collana. (in senso di sollecitare)
Vezzosamente, con certa - aid ! aide ! almo ! aidimo,
grazia - gizdavo, krasno ; aidemo, dajmo ! ala ! ; via
p. delicatamente - meko- via (cosi cosi) - tako tako,
putno. ni (niti) dobro ni (niti) zlo,
Vezzoso, che ha grazia e ni zla ; p. particella riem
piacevolezza - gizdav, kra- pitiva, congiunta a certi
san, lp; p. lezioso - giz verbi - ca ; buttar via -
dav, nagizdan. baciti (vrci, hititi) ca, man
Via, st. strada - put, cesta, dar via - odpraviti , od-
drum (V. Strada) ; diritto praviti ca.
di via - pravo puta, via Viaggiare - putovati; p. fi
indiretta - stranputica, nir di viaggiare, e p.
stranputje; via lattea - put arrivar viaggiando in un
nebeski, put od vasiza; p. dato luogo - doputovati ;
modo, maniera - nacin, viaggiare per terra e
put (e preposiz.) poput per mare - putovati po
(gen.), (avverbial. ~)putem, kraju (po kopnu) i po mo-
srdstoom, na nacin; in ru, viag. a piedi - puto
via di grazia - putem mi- vati psice v. rea noge,
losti; p. fiata -put, krat; viag. a cavallo, putovati
uno via uno - jedan put na konja v. konjem.
jedan. V. Avviamento. Viaggiatore - putnik, puto-
Volta. Passaggio. Cam vatelj.
mino. Viaggio - put, putovanje; vi
Via, avv. V. Molto. Assai; auguro un buon viaggio !
p. su, ors - daj ! dajte ! - zelim vam dobar put l
VIA 728 - VIC

(un felice viag.) - srcan tanje.


put), a buon viaggio ! Vicariato - namstnictvo.
(fate un buon viaggio) Vicario, chi fa le veci d'un'
dobar put ! (p. non im altro - namstnik ; vicario
porta) nek ide v. idje, vescovile - biskupski v. bi-
neka ide, nehajem, nema- skupski namstnik. V. Luo
rim. V. Vada. gotenente.
Viandante - putnik. Vice, st. spazio di tempo -
Viatico, cibo che si porta doba, vrme; p. fiata. V.
in viaggiando - putua lira Volta; p. persona o co
nti; p. Sacram. dell' Al sa che tien luogo d' un'
tare - sveto pricestjenje. altra - namstnik, zastup-
Viatore. V. Viandante. nik,(msto,namsto,pod, ag.
Viatorio, ag. appart. a via namstan, namstnicki); vi
tore -putnicki; p. insta ce-conte - podzupan. vi-
bile - prolazan, nestalan, ce-notajo - podbiljeznik.
privrtnen. Viceammiraglio. V. Ammi
Vibrare, muovere scotendo raglio.
- mahati, zamahati, zamah- Vicecancelliere - podkanclar,
nuti , zamahivati , Iresti, podkancelar, podkancler,
stresati, stresti. V. Sca namstni kancelar (kan-
gliare. dar, kancler).
Vibrazione, il vibrare - ma- Vicecapitano - podkapetan,
hanje, zamahanje, zama- namstni kapetan.
senje, zamahnutje, zama- Viceconsole - podkonzid, na
hivanje, tresenje, stresanje, mstni konzul.
stresenje; p. moto di co Vicegovernatore - podnam-
sa vibrata - masenje, tre stnik, namstni mstodr-
senje; vibraz. dei pendoli zac v. namstnik.
masenje, (delle corde, te Vicenda, caso, accidente -
se e sonore) treptaj, trep- dogodjaj, slucaj, pripetje
vie 729 vie
nje, zgoda; p. mutazione nik, podpresdnik, nam-
- okrenutje promna; a vi stni predsdnik.
cenda, l' uno dopo l' al Vicepresidenza - podpred-
tro - jedam za drugm, sdnictvo, podpresdnictvo,
uzastopce, p. or 1' uno or podpredsdateljstvo, pod-
l' altro - sad jedan sad predstojnictvo.
drugi, p. reciprocamente Vicer - namstni kralj.
- medju sobom, medjusob- Vicereale - namstno - kra-
no, uzajemno. uzajamno, ljevski.
zamniteljno. V. Rappre Viceversa - naproti, uzpro-
sentanza. Contraccambi. tiva, protivno.
Ricompensa. Affare. Vicinanza, vicinit - blizina,
Vicendevole - zamnit, zam- bliznost, bliznoca, blizoca,
niteljan, uzajeman, uzaja- nedalekost, nedalecnost; p.
man, medjusoban, promn- vicini di casa e p. po
ljiv, promnlv; vicende poli vicini - susdstvo, su-
vole promessa - uzajemno sdstina, susdi, bliznici.
obecanje. Vicinato, nome collet. di
Vicendevolezza- zamna, za- case vicine le une alle
mnitost, izmna, uzajem- altre - najbliznje v. susd-
nost, uzajamnost, medju- ne kuce, susdstvo, susd-
sobnost, promnljivost, pro- stina; p. persone che le
mnivost. abitano - susdstvo, susd-
Vicendevolmente - zamnito, stina, susdi, bliznici.
zamniteljno, uzajemno, u- Vicinit. V. Vicinanza.
zajamno, medjusobno, pro- Vicino, st. chi abita pres
mnljivo, promnivo, na so a noi - bliznik, bliznjak,
promnu, na izmnu, iz~ susd. V. Compagno. Vi
mnice, jedan drugomu, co. Viottolo; ag. blizan,
drug drugu v. drugomu. poblizan, poblinji, sus- S
Vicepresidente - podpredsd- dan, nedalek, nedalecan,
vie 730 VIG

pokrajan; sulla vicina iso veci, tim visi, tim visji,


la di Veglia - na susd- toli veci, toli visi, toli vi
nom otoku Kerku. V. Si sji, toliko veci, toliko visi
migliarne; &v. -blizu, bliz- toliko visji.
ko, ne daleko; pr. bliz, Viemaggiormente - sve to
blizu, kod, kraj, krajem, vece, sve to ve, sve to vi
pokraj,polag, polak,mimo, se, tim vece, tim vise, toli
pored, oko, okolo, naokolo vise, tolikoyvece, toliko vise.
(gea.), uz, uza, nuz, Vieppi. V. Vie.
(&c.), pri (loc); vicino il Vietamente - zabrana, uz-
mare - blizu mora, da vi krata, zaprka, zabranje-
cino e da lontano - s bli- nje, uzkratjenje, zaprce-
za i s daleka. nje, prepovdanje , nedo-
Vicissitudine -promna, pro- pustanje.
mnjenje, preokrenjenje. Vietare - zabraniti, uzkrati-
Vico, vicolo -ulica, dim. ti, zaprciti, prepovdati,
ulicica; p. dim. di bor nedopustati.
go - varosic, zagradic. Vigere - obstojati, obstojava-
Vicolo. V. Vico. ti, postojati, postojavati,
Vie, av. assai, molto - mno- zivti; vigenti leggi - za-
go, puno, cuda, vele, Del koni obstojeci v. postojeci.
ma; tim, sveto, toli, toH- V. Durare.
ko; vie pi - mnogo (pu Vigesimo - dvadeseti, dvaj-
no, cuda, vele ecc.) vise, seti.
vie meglio - mnogo (ecc.) Vigilante - pozoran, poman,
bolje, vie peggio - mnogo badar; essere vigilante -
(ecc.) gore v. zloestie, biti pozoran (na sto), po-
vie meno - mnogo (ecc.) zornim okom pratiti (sto).
manje. Vigilantemente - pozorno,
Viemaggiore - sve to veci, sve pomno, badrivo, badro.
to visi, sve to visji, tim Vigilanza - pozor, pozor
VIG 731 VIL

nost, pomnja, pomnjivost, Vigliacco, ag. - rdjav, rjav,


badrivost, badrost. tamnoduan; st. zavaljenik,
Vigilare, star desto - bdti, pogerda, rdja.
bditi, ne spati, ne spavati, Viglietto. V. Biglietto.
bitizbudjen, met. straziti;p. Vigna - vinograd, vinogra-
badare con perseverante dje, sad, sadi. V. Vite.
attenzione - pomnjiti, bd Vignato. V. Vigna.
ti, paziti, biti pozoran v. Vigore, sl. (parlandosi di
pomnjiv, pozornim okom leggi) - krpost, jakost; le
pratiti, nadgledati,gledati. leggi in vigore - zakoni
Vigilazione. V. Vigilanza. u krposti, obstojeci v.
Vigile. V. Vigilante. postojei zakoni, le leggi
Vigilia, il vegliare - bdnje, di gi in vigore - obsto-
badrost, badrivost, nespa- javsi (preostojavsi, posto-
nost, nespanje, nespava- javsi) zakoni. V. Robu
nje; p. giorno che pre stezza. Gagliardia.
cede ad alcune feste-post; Vigoria. V. Vigore.
vigilia antinatalizia - bad- Vigorosamente, con robu
njak, vig. comandata - stezza - krpko, muzevno,
post zapovdani; p. sen muzki, snazno, jako, jako-
tinella - straza, strazar; stno. V. Gagliardamente.
p. assistenza che faceva Vigorosit - krpkost, muzev-
no i religiosi a corpi mor nost, muzestvo, snaznost,
ti - nadgledanjc, strazenje. jakost. V. Gagliardia. Ef
Vigliaccamente - grdobno, ficacia. Energia.
rdjavo, tamnodusno, sra- Vigoroso, che ha vigore -
motno. krpak, muzevan, muzeski,
Vigliaccheria - grdoba, ger- snazan, jak, jakostan. V.
dobnost , erdjavost, rja- Rigoglioso. Efficace. E-
vost, tamnodusnost , sra- nergico.
motnost. Vile, ag. ignobile - taman,
VEL 732 VIL

malovrdan, prost, neple- (seosku, seljacku ladanjsku)


menit; p. d' animo abietto, p. scortesemente - neote-
codardo - pogrdan, poti- sano, neuljudno; con ma
sten, tamnodusan, rdjav, niera sgarbata (come so
hrdjav, smetastan, malo- pra e) - surovo, surovno,
vrdan; a prezzo vile - nespretno, grubno, grubo.
posve cnti, posve jevtino, V. Zoticamente. Crudel
za nis; st. erdja, hrdja, mente.
pogerda, rugo, potistenac, Villaneggiare - postupati su-
malovrdnik, malovrdnjak. rovno v. surovo, pogerdi
Vilipendere - necniti, nevr- ti, sramotiti, osramotiti,
diti, tlaciti, potlaciti, po- spotati, ospotati, opsovati.
grditi, huliti, sramotiti, Villanescamente. V. Villa
spotati, psovati. namente.
Vilipendio - pogerda, zazor, Villanesco, di villano - se
ruglo, rug, spot, hulba, ljanski, seljacki, seljaski,
necnjenje, nevrdjenje, tla- seoski, ladanjski; p. rozzo,
cenje, potlacenje, pogr- incolto - nespretan, neote-
djenje, hulenje, sramotje- san, neuljudan, surovan,
nje, spotanje, psovanje. sur, gruban, grub.
Villa, possessione con ca Villania - psovka, psovanje,
sa di campagna - selo, opsovanje, spot, spotnja,
stan, bastina; p. casa potanje, pogerda, uvrda,
di campagna - kmet. V. vrazba, grubost, grubnost,
Villaggio. Contado. gruboa.
Villaggio - selo, ladanje ; di Villano, st. V. Contadino;
o del villaggio - seljacki, ag. p. scortese, sgarbato
seljanski, seoski, ladanjski. - neotesan, neuljudan, ne
Villanamente, da villano - spretan, surov, surovan,
seljanski, seljacki, seoski, sur, grub, gruban. V. Zo
ladanjski, po seljansku tico. Crudele.
VIL 733 VIN

Villereccio. V. Villanesco. pina, masulj.


Villico - kmet, dvornik. V. Vinacciuolo - bobica od gro-
Contadino. zdja.
Vilmente - tamnodusno, po- Vincere, riportar vittoria -
grdno, potisteno, rdjavo, dobiti, predobiti, pridobiti,
hrdjavo, smetastno, malo- nadvladati, premaci, smo-
vrdno,kao rdja ecc.V. Vile. ci- nadjaciti, svladati; vin
Vilt, abbiezione d' animo - cere la causa -dobiti prav-
tamnodusnost, tamnodusje, du, vincere taluno - pre
pogrda, smetastnost, po- dobiti (pridobiti, nadvlada-
tistenost, malovrdnost; p. ti ecc.) koga. V. Estirpa
mancanza di coraggio e re. Superare.
soverchia diffidenza - stid- Vincibile - dobitan, predobi-
nost, stidnoa, strah, bo- tan, pridobitan, nadvladiv, .
jazflost, bojazljivost ; p. smozan, premozan, nadja-
bassezza di coudizione - civ, svladiv.
tamnost, prostata, prosto- Vincita - dobitak, dobijenje,
ca;p. bassezza di prezzo - dobivanje, dobijenje.
nevrdnost, necnost,nistaz- Vincitore - dobitnik, dobiva-
nost, nistetnost, malovrd oc, dobivalac, pobdonosa;
nost. fem. dobitnica, dobiteljica,
Viluppo, intricata confusio pobdonosa, pobdonosica.
ne di fila ecc. - zamer- Vincolare - vezati, zavezati,
sak, zamersenost, spletnja, savezati, obvezati; vinco
spletenost, zapletenost ; p. lare con contratto - obve
moltitudine confusa - me- zati pogodbom v. ugovo-
tez, nered. V. Involto. rom.
Intrigo. Vincolo - vez, savez, obveza,
Vimine - zukva, mladica od obvezanost, zaveza; vinco
zukve. lo fedecommessario - po-
Vinaccia - dropa, drop, dro- vrbeni savez.
VIN 734 VIO

Vindice, ag. osvetan, osvet- zen, nadjacen, svladan; p.


ljiv, osvetiteljan; st. o- persuaso - predobijen, ob-
svetnik, osvetilac, osveticc. svdocen, uvren; p. in
Vino - vino, vez. e dim. debolito - oslabjen, onemo-
vince; vino dolce - sladko zen, obnemozen, omlohav-
vino, - nero - cerno vino, ljen. V. Abbattuto. Op
- bianco - belo vino,*- a- presso.
spro - tvrdo v. ostro vi Viola, pianta e fiore - lju-
no, - debole - vince, sla- bica, ljubicica, violica, vi-
bo vino, - gagliardo - jako hojla; p. strumento mu
v. zestoko vino - domesti sic. - viola. V. Ciancia.
co o paesano - domace Violabile -oskvrnjiv,oskvr-
vino', - puro - celo v. zgo- niv, uskvrniv; prekrsiv,
lje vino, il vino ha del prestupiv. V. Violare.
dolce - vino poteze na slad Violaceo - ljubicast, ljubica-
ko v. ima zicu sladkoga stan, violast, vihojlast.
il vino d alla testa - Violamento. V. Violazione.
vino udara u glavu, tem Violare, trre la verginit -
perare il vino - vodniti v. oskvernuti, oskverniti, u-
razvodniti vino, vino tem skvrnuti, uskvrniti, u-
perato - vodnjeno (vodno, vrditi, povrditi; viola
razvodnjeno) vino - met re una vergine - oskver
tere poco vino nell'ac nuti dvojku; p. trasgre
qua - zarusiti vodu, met dire -prekrsiti, prestupi
tere alcune goccie - raz- ti; violare le leggi - pre-
slaviti vodu. krsiti zakone.
Vinto, ag. e p. di vincere Violato, ag. e p. di viola
- dobiven, dobijen, dobljen, re - oskvernut, oskvrnjen,
predobiven, predobijen,pre- uskvernut, uskvrnjen, u-
dobljen, pridobiven ecc. vrdjen, povrdjen ; pre-
nadvladan, premozen, smo- krsen , prestupljen. V.
VIO 735 VIP

Violaceo. Violare. nagla v. nenadna smrt.


Violatore (di verginit) o- Violenza - nasilje, nasila, na-
skvrnitelj, oskvrnioc, o- silba, nasilnost silovitost;
skvrnilac, uvrdnik, (di pubblica violenza - jav-
leggi) prekrsitelj, prekr- no nasilje.
Moc, prekrsilac, prestu- Violetto. V. Violaceo.
pitelj, prestupioc, prestupi- Violinista - guslar, gudac.
lac. Violino - gusla, guda, dim.
Violazione - oskvernutje, o- guslica, gudica ; suonare
skvrnba, uskvrnutje, o- il violino - guslati, gusliti,
skvrnjenje, uskvrnjenje, gudti, musica di violini -
uvrdjenje, povrdjenje; gudba, arco di viol. - gu-
prekrsenje, prestupljenje. dalo.
V. Violare. Violoncello - gingara, velika
Violentalo ento - silovanje, gusla v. guda.
nasilenje, usilovanje, na- Violone - guslina, debelo-
silovanje. V. Costringi glasna.
mento. Viottolo, piccola via - staz,
Violentare - silovati, usilo- staza, putic, putac ; di
vati, nasiliti, nasilovati. V. ritto di passare per un
Costringere. viottolo - pravo staze. V.
Violentatore - nasilnik, silo- Avviamento. Adito.
vatelj. .Vipera - zmia, zmija, met. -
Violentemente - nasilno, si- kacka, kaca; dim. zmiica,
lovito, usiono, usiljeno, po zmijica, kackica, kaica,
stlno. kacic; velenosa vipera -
Violento, fatto con violen cementa (otrovna, ljuta,
za - nasilan, usion, usi- zla) zmia v. kacka.
lan, silovit, posilan ; p. Viperajo - zmiar, zmijar, ka-
non naturale - nagal, ne- kar, kacar. V. Vipera.
nadan; morte violenta - Vipereo - zmiin, zmijin, zmij
VIP 736 VIR

ni, zmiasti, kackin, od nebojazljivo , met. soko


zmie, od kacke v. kace. lovno.
Viperino. V. Vipera. Vi Viro - dorasli covk, muz,
pereo. covk. V. Uomo.
Virgola - zarz, rzka, rzak, Virt, disposizione costante
crknja. V. Punto. dell' anima che ci porta
Virgulto - mladica, zdanak, a seguire il bene e fug.
hvojka, hvoja (allus. alla il male - hrpost; p. forza
vite, come sopra, e) - - jakost, snaga, mo, kr-
rozgva. post; p. forza naturale -
Virile, d' nomo - muzevan, naravna mot, krpost, bla-
muzki, muski, covcji; p. godat; p. valore - vrd-
valoroso - muzevan, hra- nost, vrdnoca, valjanost,
bar, hrabren, junaski, ju izvrstnost, izverstnoa ; p.
nacki, junoceski, vitezki, facolt - vlastitost, krpost,
viteski, sokolov, sokolovan, svojstvo, osobitostj p. atti
dusevan. V. Generoso. tudine d'operare - krpost.
Virilit, et fra la giovi Virtuale - krpostan, mocan,
nezza e la vecchiezza - mogucan.
doraslost; p. robustezza - Virtualmente -krpostno, mo-
krpkost, hrpkoca, krp- no, mogucno.
cina, muzevnoi't , jakost, Virtuosamente, con virt -
hrabrost, hrabrenost. krpostno, krpostivo, mo-
Virilmente, da uomo valoro zno, mono, mogucno, na-
so - muzki, muski,muzevno, ravomono, naravomoguc-
muzeski, hrabro, hrabreno, no; p. valorosamente -
junaski, junacki, junoceski, vrdno, valjano, muzki,
vitezki, viteski, vrdno, va- muzevno, hrabro, hrabreno,
ljano, met. sokolovno ; p. junacki, junaski, vitezki,
intrepidamente - bezbdno, sokolovno; p. con eccel
bezbojazno , bezbojazljivo, lenza d'arte - izvrstno, iz
VIR 737 VIS

vrstnim nacinom , vrlo, Viscontea - mestegrofia.


privrlo. V. Efficacemente. Viscoso. V. Vischioso.
Virtuoso, ag. che ha virt - Visibile - vidljiv, vidiv, vi-
krpostan, mocan, mogu- divan.
can, vrdan, izvrstan, iz- Visibilit - vidljivost, vidi-
vrsan; p. dotato di pos vost.
sanza naturale - naravo- Visibilmente - vidljivo, vidi-
moan , naravomogucan, vo, vidjenim nacinom.
krpostan ; p. che ha fa Visiera - gledaUca, gledalica.
colt di operare - krpo Visione, atto del vedere -
stan; st. p. artefice ec vid, vidjenje; p. veduta
cellente ed esperto - vele- in sogno - sanj, sanjisa-
umtnik, zanatoizkusnik. nje, sanjaria, prikaza, vi
Viscere (del corpo) - utroba, djenje u snu; sl. ocevid;
drob, crva ; p. parte in visione locale - mstni
terna di checchessia - nu- ocevid.
trnjost, unutrnjost, skrov- Visirato - vezirstvo.
nost, met. srce; p. inti Visire - vezir.
mo del cuore, della mente Visita, atto del visitare -
ecc. - srce, misao, misal. post, pohod, pohodba, po-
Vischio - omelj, omela, lpak, hodak, posetjenje, pohodje-
veska, bisk. nje, pohadjanje, obajdjenje,
Vischioso - omeljan, omeljiv, obahijanje; far visita (di
prilpiv, nalipan, veskav, complim.) - postiti (koga),
biskav. (ai malati) - pohoditi (po-
Viscido - sluzinav, kaljigan, hadjati) bolestnike; p. ispe
kaljuzan, klian. zione - ogledba, ogleda,
Viscida - visnja, (in uso, an ogled, izvidjenje, razvidje-
che) maraska. nje. V. Visitare.
Visconte - mstegrqf; fem. Visitare, andar a vedere al
mstegrofica. trui per uffizio di carit
47
VIS 738 VIS

- pohoditi, pohadjati, vi- obzira (na temelju, polag,


dti, prigledati, (p. uffizio usld) okolnostih, a vista
di aff/., o d'osservanza) (alla presentazione della
- postiti, poscati; p. an cambiale, subito) -napo-
dar in alcun luogo per kaz, odmah, namah, dilj.
veder checchessia - obaci, V. Figura. Visione. Mo
obahijati, obhoditi, obha- stra.
djati, vidti, prigledati, Visto, veduto - vidjen, opa-
razvidti. V. Perquisire. zen, spazen, zapazen; p.
Ispezionare. considerato - promotren,
Viso. V. Faccia. Sembian razmotren, promatran, raz-
za. Vista. Occhio. matran, promisljen, raz-
Vispo - ite, zivahan, hrl, misljen, vidjen, obazrn;
hitar, brz, vatren. viste le prove addotte -
Vista, uno dei cinque sensi vidivsi v. promotrivsi pri-
- vid, vidilo, vidjenje, oci- donesene dokaze, visto che
gled; p. atto del vedere il fatto ecc. - vidiv (vidivsi,
vidjenje, gledanje, zgleda- opazivsi, promotrivsi, ra-
nje ; p. sembianza, aspet zmotrivsi,promatrajuci, ra-
to - lice, oblicje, obraz, vi zmatrajuci) da cin ecc.
dilo, izgled, pogled; p. Vistosamente - znatno, lpo,
considerazione - obzir ; krasno. V. Vistoso.
corta vista - kratki vid, Vistosit - znatnost ; Upota,
di vista corta - kratkovi- krasota, krasoa, krasno-
dan, di vista acuta - ostro- a. V. Vistoso.
vidan, a prima vista - iz Vistoso, considerevole - zna-
prvoga maha v. vida, na tan; vistoso numero znatni
prvi pogled, dal punto broj ; p. di bella apparen
di vista - iz gledista v. gle- za - lp, krasan.
dalita, iz pogleda, in vi Visualmente - blodano, od-
sta delle circostanze - iz prto, ocigledno, jasno.
VIT 739 VIT

Vita - zivot, zitak, zivitak, Vitreo - staklen, staklav, sta-


zitje, zivljenje, met. glava; klast, caklen, caklav, ca-
vita mia (espress, d' af klast.
fetto) - srce (rano, drago) Vitriolo - vitriol, sumporica,
moje ; a vita - za zivota, crnilo, ckleno cernilo.
do smerti; vita miserabile Vittima - zertva, zartva.
- ubogo zivljenje. Vitto - hrana, odhranjenje;
Vitale - ziv, zivu, zivotan. vitto giornaliero - sagda-
Vitalit - zivotnost, zivotstvo. nja v. sakidanja hrana.
Vitalizio - dozivitak, prihod Vittoria - pobda, slavodo-
v. prihodak dosmertni. bitje.
Vitato - trsovit, trsovitast, Vittoriosamente - pobdno,
tersovitan ; luogo vitato - pobdonosno, slavodobitno,
trsovito msto v. zemlja, spasonosno.
terzina, msto tersima v. Vittorioso - pobdan, pob-
lozima nasadjeno. donosan, slavodobitan,spa-
Vite , pianta sarmentosa - sonosan.
trs, loza ; p. cilindro su- Vituperare , fortem. biasi
perficialm. circondato da mare - pogerditi, nagerdi-
spirale - sarqf; p. erba ti, potlaciti, osramotiti, o-
brionia - divlja tikva. sramiti, naspotati, ocerni-
Vitella - telica. ti postenje; p. corrompe
Vitellino - telcic, fem. teli- re, violare - oskvrnuti,
cica. oskvrniti, uskverniti. V.
Vitello - tele, telac, dim. Imbrattare. Guastare.
telcic; carne di vitello - Vituperatore -pogrdnik, po-
teletina, teletovina, meso od grditelj, pogrdljivac, na-
telca, pelle di vit. - tele grdnik, nagerditelj, na-
tina, valigia o sacco di grdljivac, potlacnik, o-
pelle di vit. - telecjak, te- skvrnik, oskvernitelj, o-
letjak. skvrnioc.
VIT 740 VIV

Vituperazione, il vituperare aver a vivere - zivotan,


- pogrdjenje, nagrdjenje, zivahan, iv ; p. di spirito
potlacenje , osramotjenje, pronto e svegliato - zi
naspotanje , oskornjenje, vahan, ziv, zestok, vatren.
uskvrnjenje. V. Vituperio. Vivacemente - zivahno, zivo,
Vituperevole - pogrdiv, po- zestoko, vatreno.
grdljiv, nagerdiv, potla- Vivacit - zivahnost, zivost,
civ, osramotiv, oaramot- zestokost, vatrenost, vatra.
ljiv, naspotljiv, oskvrniv, Vivajo, peschiera - ribnjak,
oskvrnjiv, necastiv. ribarnica; p. piantatojo ,
Vituperevolmente - pogerd- ad, posad. V. Semenzajo.
no, nagrdno , potlacno, Vivamente - zestoko, iskreno,
osramotno , naspotno, o- srdacno, srcano.
skvrnivo, oskvrnjivo, u- Vivanda, cibo preparato, o
skvrnivo. da essere preparato -jelo,
Vituperio, gran disonore - jelo i pitje, jestivo, jedivo,
prkor , zazor, sramota, jistbina, jestvina ; p. vet
necast, bezcastje, tamnost, tovaglia - hrana, odhra-
nepostenje; p. gran bia njenje.
simo - pogerda, nagrda, Vivandiere - gostionik ; fem.
spot, pogrdjenje . nagr- gostionica.
djenje, potlacenje, osramo Vivente, st. - zivuci, zivuci
tjenje, naspotanje. V. Vio covk, ovk, clovk; i vi
lazione. Vergogna. venti - ljudi, zivuci ljudi,
Vituperosamente. V. Vitu zivuci narod, narod, zivuci,
perevolmente. svt; ag. zivuc.
Viva! voce o" applauso - zi- Vivere, st. vitto - hrana,
vio! vivano! - zivilil odhranjenje , uzdrzanje ;
Vivacchiare - zivariti, vui vn. p. essere e stare in
zivot. vita - ziveti, biti ziv, biti
Vivace, che d indizio di u zivotu.
VIV 741 VOC

Vivificamento - ozivljenje, o- ginare.


ivljanje, danje v. dajenje Viziatamente - prevarno, pre-
zivota. varbeno, prevarbom, him-
Vivificare - ozivti, ozivljati, beno, lukavo.
dati v. podati zivot, oziv- Vizio - opacina, opanost,
ljivati. zla v. zlocesta navada, zIi
Vivificatore - ozivitelj. nauk v. obicaj, zla nauka;
Vivificazione. V. Vivifica vizio di gola - sladokusnost.
mento ; p. risorgimento V. Difetto.
a vita - uskrsnutje, uskr- Viziosamente, con vizio -
snenje, uskrisenje, oziv opacno, zlonavadno, zlo-
ljenje. naucno, hudo ; p. difetto
Viviparo - zivorodeci, zivoro- samente - manjkavo, nedo-
diteljni. statno, nesavrseno, nasa-
Vivo, st. - zivo; fig. p. parte vrsno, pogrsno.
la pi sensitiva - srce, Vizioso, che ha vizio -
serdce; toccar sul vivo - opacan, zlonavadan, zlo-
udariti u sercu, ubosti, u- naucan; p. difettoso -
bodsti; ag. p. che vive - manjkav, nedostatan, ne-
ziv, zivuci; p. sveglio - savrsen, necist; p. infer
ziv, zivahan, zbudjen, iz- mo - slab. nemocan, ne-
budjeu; argento vivo - zdrav; p. corrotto - po-
zivo srebro, calcina viva - koaren, skvaren, izkvaren,
zivo japno v. vapno, ac izopacen; sl. vizioso pos
qua viva - ziva voda, a sesso -nepravedni v. nei-
viva forza - posili, posil- stiniti posd, possesso non
no, nasilno, siloma, silo- vizioso - pravedni v. isti-
mice. V. Voce. niti posd.
Viziare - izopaciti, sopaciti, Vladica - vladika.
pokvariti, skvariti, izkva- Vocabolario - rcnik.
riti. V. Falsificare. Sver Vocabolarista - rcoslozitelj,
voc 742 VOG

rcosloznik, sastavitelj rc- in iscritto - ustmeni i pis-


nika. meni izpit, a viva voce -
Vocabolo, nome con cai si zivim glasom, ustmeno, dar
denota alcuna cosa - ree, voce - oglasiti se, javiti
besda ; p. nome propr. se. V. Detto. Voto. Fa
di alcuna cosa - ime. ma. Circolare.
\ocsAe-glasniJc, glasno sla Vociferare - raznesti (raznti,
vo, samoglasnik ; vocali e razsuti) glas (o cemu), raz-
consonanti - glasnici i su- trubiti, razturiti (sto), di
glasnici. vaniti, govorti ; si voci
Vocalmente - ustmeno, go- fera - razsuo se je glas,
vorno, na besde, besdi- ljudi govore v. divane, svt
ma, govorom. govori, po svuda se govori
Vocare - zvati, nazvati, ime- v. divani.
novati, naimenovati. Vogare - voziti ; vogare coi
Vocativo, quinto caso - zva- remi - voziti veslima, vo
teljni padez. gando - vozec v. na vesla.
Vocato - zvan, nazvan, ime- Vogata. V. Remata ecc.
novan, naimenovan. Voglia - volja, hoca, hotja,
Vocazione, interno movi hotnja, hotjenje, zelja; a
mento per cui Iddio chia propria voglia - po svo-
ma alcuno ad abbracciare joj volji.
uno stato di vita - zvanje. Vogliosamente, volentieri -
V.Chiamata. Inclinazione. dragovoljno, drage volje,
Voce, suono eh' esce dalla dragim sercem, rado, veselo,
bocca degli animali -glas; zeljno; p. con bramosia -
p. suono di qualunque zeljno, ooljno, zudno, po-
strumento musicale - glas, zudno.
zvuk, zvek; p. vocabolo - Voglioso, che ha voglia -
besda, ro; a voce - ust zeljan, voljan. V. Volon
meno, esame a voce ed teroso.
VOI 743 VOL

Voi - vi; voi siete uomini - cenje, raztomacenje, protu-


vi ste v. jente ljudi. macenje, razjasnenje, raz-
Volare. V. Svolare ecc. bistrenje.
Volatica. V. Erpete. Volgarizzare - tumaciti, raz-
Volatile (selv.) - ptica, fica, tumaciti, tomaciti, razto-
letee, pulj, coll, pticad, maciti, protumaciti, raz-
ticad, letca zivad v. zv- jasniti, razbistriti.
rad, (volatile domestico) Volgarizzatore - tumacitelj,
- zivad, lelce; ag. leteci, tomacitelj , raztumacitelj
letivi. ecc.
Volentieri.V. Volontieri ecc. Volgarizzazione. V. Vol
Volere, va. - htti, htiti, Mi garizzamento.
tti; non volere - ne htti, Volgarmente, in maniera
ne htiti, ne hotti ; p. or comune - u obce, obeni-
dinare - zapovdati, nalo- to, prosto; p. nella lin
ziti, nalagati; Dio voglia gua che si favella - u
eh' egli venga - da biBog sagdanjem (sakidanjem, ob-
hto da M dotaci v. da hi cem, prostom) govoru.
tako dosao. V. Desidera Volgere. V. Torcere. Pie
re. Chiedere. Aspettare. gare. Rivolgere. Gover
Opinare. Compiacersi. nare. Voltare. Inviare.
Volere, st. V. Volont. Ap Mutare. Inclinare. Cir
petito. condare.
Volgare, st. idioma vivo che Volgo - prosti narod.
si favella - sakidanji (sag- Volo - let, letnja, letjenje,
danji, obci, prosti) govor; letenje.
ag, p di volgo, comu Volont - volja, hotnja, lio
nale - prostonarodan, ob- ca, hotjenje; di sua vo
cinski, pucki, prost. lont - od svoje volje, svo-
Volgarizzamento - tumace- jevoljno, svoje volje, ul
nje, raztumacenje, toma- tima volont - posldnja
VOL 744 VOL

(hajzadnja, napokonja) vo- Volpe, animale selv. e met.


lja, oporuka. V. Volonta p. persona astuta - lima,
riamente. Voglia. Desi dim. lisicica, aum. lisici-
derio. na ; volpe maschio - li-
Volontariamente - dobrovo- sjak, lesjak, lisac, lis; vol
Ijno, svojevoljno, povolj- pe da, o quasi da latte, o
no, privoljno, hotimice, ho- giovane - lisicic; p. ma
toma, hote, hotec, hotno, lattia del grano - snit,
po sebi, po svojoj volji, snt, medljika. V. Volpino.
samovoljno. Volpino, di o della volpe -
Volontario, ag. spontaneo - lisicji, od lisice; p. asta
dobrovoljan, svojevoljan, to - lisicji, lukav, himben,
povoljan, privoljan, sa , segav, mudar.
movoljan; volontaria ven Volpone. V. Volpe (ma
dita - dobrovoljna proda- schio, o giovane).
ja, volontaria stima- do Volta, st. rivolgimento - o-
brovoljna procna ; p. di krenutje, preokrenutje, o-
sposto - pripravan, pri- krenjenje, preokrenjenje, o-
klon, sklonjen, naklonjen, brnjemje , preobrnjenje ;
nagnut; p. chi serve spont. p. cammino, o direzione
nella milizia - dobrovo- di cammino - hod, put,
ljac. stran, zavoj; p. movi
Volonterosamente - drago- mento in giro. V. Vol
voljno, rado, radovoljno, teggiamento; p. cantina -
s dobre volje, dobre volje, pivnica, pionica, konoba;
drage volje, s draga sr- p. coperta are. di una
ca, dragostno, veselo. stanza - obluk, oblucje,
Volonteroso - dragovoljan, volta; p. fiata - put, krat;
radovoljan, dragostan. una volta - jedan put, je-
Volontieri. V. Volonterosa dar. krat; due volte - dva
mente. puta, dvokrat, dvoput, mol
VOL 745 VOL

te volte - cesto, cesto put, ta, incamminarsi - krenu-


cesto putah, cesto krat, ti, krenuti putem, etici, ici,
mnokrat, mnogokrat, vi- iti, proci. V. Vicenda.
se putah, gusto; rare vol Voltamento - obrnutje, kre-
te - redko, malokad, ma nutje, okrenutje, preokre-
lo putah, kad kad, kad nutje, obrnjenje, obraca-
ter kad; di volta in vol nje, okrenjenje, okretanje,
ta, alle volte - kad kad, okritjanje, vrtenje, preo-
kad kada, kad ter kad, brnjenje , preobraanje,
kadsto, kadagod, kadago- preokrenenje, preokrelanje,
dir, kadagodr, nkad, ng- preokritjanje.
da, nkada, slucajno; u Voltare, va. - obrnuti, o-
na volta (un tempo) je- bracati, krenuti, okrenuti,
dan put, nkad, nkada, okretati, okriati, vrtti,
ngda, jedno doba, jednom, preobrnuti , preobracati,
u onotn vremenu onomad- preokrenuti , preokretati,
ne, jednoc, jedan krat, jen- preokricati ; voltare intor
krat ; non siete l'uomo no - obracati na okolo,
di una volta -vi niste ng- vHeti, voltare le spalle -
dasnji v. nkadasnji co okrenuti ledja; np. ober
vile; una volta (finalmen nuti se, obracati se ecc.
te) nu ! no ! jedan put ! V. Maneggiare. Roto
jedared ! konacno ! andar lare. Convertire. Tra
in volta. V. Vagare. Va durre.
gabondare; dar di vol Voltata. V. Voltamento.
ta (col cervello) poluditi, Volteggiamento - ugibanje,
ponoriti, izmunjeniti, iz- zavojisanje, okretanje, o-
munjesati, pomunjesati; es bracanje; okolisanje, guz-
sere in volta (fuga) b- varenje. V. Voltamento.
zati, cistiti (ocistiti, osna- Volteggiare.
ziti) pete; pigliar la vol Volteggiare, vn. voltarsi in
VOL 746 VOL

qo e in l - ugibati se, p. volto, maro in arco -


zavojisati, okretati se, obra obluk, oblucje, volta, po-
cati se, obracati se, v. okre jata; ag. e p. di volge
tati se simo i tamo; p. re - obrnut, svrnut, obr-
tergiversare - okoliisati, njen, svrnjen, okrenut, o-
guzvariti, plesti. V. Vol krenjen, preokrenjen, preo-
tare. brnut, preobrnjen; uvi-
Volteggiatore, chi volteggia jen, svijen, sukan, zasukan.
- ugibaoc, ugibalac, ugi- Voltolare, va. voltare in gi
bavac , zavojiialac , za- ro - obracati. vnti, okre
vojisaoc ; okolisaoc, oko- tati, okriati. V. Rotola
lisavac, guzva, guzvar, re ; np. p. voltarsi in gi
guzvarac, pletkar, V. Vol ro p. terra - obracati se,
teggiare. okretati se, okriati se,
Volto, st. faccia - obraz, li valjati se.
ce, oblicje; fare i volti, Volubile, ag. che gira - vr
contraffare la faccia di teci se, okretajuci se, o-
alcuno - opachi se, krivi- bracajuci se ; p. facile a
ti se, riliti se, rugati se volgersi - obrniv, svr-
(komu); p. contorcere in niv, okreniv, preokreniv,
deformi modi la bocca - preobrniv ; fig. p. inco
riliti se, kriviti se, cotner- stante - vertoglav, vtren,
diti se, ciriti se; mostra lakouman, nestalan ; uo
re il volto, mostrarsi ar mo volubile - vrtoglavi
dito - kazati v. pokazati (otreni, lakoumni) covk,
zube v. brke (komu); non vrtoglavac, vtrenac, la-
aver volto da compari koumnik, lakoumnjak.
re, (vergognarsi) srami Volubilit - obrnivost, svr-
ti se, sramovati se, (non nivost, okrenivost, preo-
aver ardire) ne imati obra- krenivost, preobrnivost ;
za v. oci. V. Sfacciato; vrtoglavost, vtrenost, la
VOL 747 VOM

koumnost, lahkoumnost, ne- Voluttuoso, pieno di piace


stalnost. V. Volubile. ri - razkosan, radostan, ve-
Volubilmente -obrnivo, svr- seo, vesel; p. dedito alla
nivo, okrenivo, preokreni- volutt - bludan,razbludan,
vo, preobrnivo; vrtogla- necist, nepoken; p. che
vo, vtreno, lakoumno. lah- serve al lusso - gizdav,
koumno, nestalno. V. Vo nagizdan; p. che spira
lubile. dolcezza e soavit - mio,
Volume, libro - knjiga; p. mil.
parte distinta di libro - Vomero, vomere, strimi, di
snezak, dio (dl, odl) knji- ferro che s' incastra nel-
ge; p. confusione, vilup l' aratro . leme.
po - gromadak, gromada, Vomitamento-6/juwanje, me
nagomilak, ogromak. V. lange, rigante, izbljuvanje,
Grandezza. izmetanje, izriganje, po-
Voluminoso, che ha del vo bljuvanje, pometanje, po-
lume - ogroman, gromadan; riganje, izhitanje, izbaca-
che molto si estende e nje. V. Vomitare.
ravvoglie, che copre tut Vomitare - bljuvati, metati,
to d' intorno - prostran, rigati, pobljuvati se, po-
razprostranjen, ogroman. metati se, porigati se, hi-
Volutt, sensualit -bludnost, tati v. bacati van; p. vom.
razbluda, necistoca, nepo- tutta la materia - izblju-
xtenost, nepostenje; p. vi vati, izmetati, izrigati, iz-
vo piacere - radost, uzra- hitati, izbacati; p. vom.
dovanje, veselje, razkosa, tutto d' intorno - poblju
razkosje. vati, pometati, porigati.
Voluttuosamente - bludno, Vomito, atto del vomitare.
razbludno, necisto, nepo- V. Vomitamento; p. ma
teno; radostno, veselo, raz- teria vomitata - bljuvo-
kosno. V. Volutt. tina.
VOR - 748 VOT

Vorace - pozrljiv, prozdr- - sprazniti . izprazniti,


ljiv. spraznjevati, izpraznjevati
Voracit - pozrljivost, proz- (vru) ; p. cavare poco
drljivost. a poco il contenuto fuori
Voragine, abisso (in acqua) dal continente - crpati,
- bezdan, prozdor, ponor, crpati, crpiti, crpsti,
jaz, (in terra) - bezdan, crpkati, izcerpati, izr-
prozdor, ponor, jama. V. pati ecc. razcerpati ecc.;
Rovina. p. lasciar vuoto - izpraz
Vortice (di acqua) - kolovrat, niti, izcerpati; votare la
vodovoj, vodosvoj; (di ven tazza - izpiti (popiti, iz
to) - vijavica, vihor, vi- prazniti) casu; p. dare il
har, vijor, (di vento ed voto - glasovati, vcati,
acqua insieme) - pijavica, dati svoje mnnje ; p. far
opijavica. voto a Dio - zavcati se,
Vossignoria - Vose Gospod- zavcavati se, zavtovati
stvo ; Vossignoria Illu se, zagovoriti se, uciniti za-
strissima - Presvtlo Valse vt. V. Voto. Rovesciare.
Gospodstvo. Votazione - glasovanje, v-
Vostro - vas. canje. V. Voto.
Votamento - spraznenje, iz- Votezza - praznost, prazno-
praznenje, spraznjevanje, a, izpraznost, izpraznje-
izpruznjevanje ; crpanje, nost.t upljina.
cerpanje, crpljenje, cerp- Votivo, di voto (suffragio) -
kanje, izcrpanje, izcrpka- glasovateljan, (di voto a
nje, razcrpanje, izpijenje, Dio) - zavetan, zaveate-
popijenje; glasovanje, v- ljan, zagovoran.
canje; zavcavje. V. Vo Voto, st. promessa a Dio -
tare. zavt, zavcanje, zagovor;
Votante - glasovatelj, vcnik. voto solenne - svetcani
Votare, vuotare (un sacco) zavt ; p. opinione data
VOT 749 - ZAM

a voce in una sessione Zaina - mrica.


di giudici - glas, odvt, Zambecco - sambek.
glasovanje,mnnje; p. voto Zampa (di cavallo, bue ecc.)
di suffragio - izborni glas kopito, (di gatto, leone
v. odvt ; voto iniziati vo ecc. e di volatili rapaci) -
- uvucni glas, - consultivo capei, caplja, capta, cap-
- savtni v. savtovni glas, nja (di lepre, cane ecc.)
- decisivo - odlucni (rsit- - noga.
beni, rsiteljni) glas, a voti Zampata (di cavallo, bue
unanimi - jednoglasno, jed- ecc.) kolka, pehavac, ko
noglasice, jednodusno, a pito, (di gatto, leone ecc.)
maggioranza di voti - vi- - capat, capnja.
seglasno, fu concbiuso ad Zampeggiare - pehati, kopi-
unanimit di voti - bi tati, kopitariti, kolkati, pe
jednoglasno zakljuceno. V. hati kopitima v. nogami.
Desiderio. Zampogna, zufolo di canna
Voto, vuoto st. vacuo -praz- - trstenica, zvizdalo, svi-
nost, praznoca, supljina, kala, svikalica, zvizdavica,
supljotina ; ag. prazan, surla, svirka ; p. istru-
sup, supalj. V. Vanit. mento a doppio beccuccio
Difettoso. e canna, suonato per lo
Vulnerare - raniti , zadati pi da pastori - diple,
ranu. dvojkinje, dvojnice ; suo
Vuotare e deriv. V. Votare. nar la zampogna - prebi-
rati diple; p. strum. da
fiato che formasi da scor
z. ze verdi dei pioppi ecc. -
njakara. V. Zampognare.
Zampognare - trsteniti, -wi-
Zafferano, pianta e stami kaliti, sviriti, svirkati, sur
zafran, zafran, ca/ran. liti, kvrliti; diplati, pre
ZAN 750 ZEL

birati diple; njakarati. V. Zappatore - kopac.


Zampogna. Zappatura, atto del zap
Zana, cesta ovata di via- pare -kop, kopnja, kopa-
chi ecc. - vrnja, kunestra, nje, okopanje, okopavanje,
kos, (di mole pi grande) okopivanje, obkopanje, ob-
kosara, dim. vrnjica, ku- kopavanje , obkopiv anje ,
nestrica, koltic, kosarica, zakopanje, zakapanje, za-
aum. vrnjina, kunestrina, kopavanje, zagracanje, za-
kflsina, kotlarina. V. Conca. gernjenje ecc. (V. Zap
Zanna - zubina, veliki zub. pare) ; p. tempo del zap
Zanzara - kumar, komar. pare - kopnja, vrme ko-
Zappa (comune) - motika, panja v. kopnje.
matika, kopaca (pi pic Zappettare - prljati, cepr-
cola) hrasnica. ljati, precesti.
Zappare - kopati; zappare in Zappone - zub.
torno - okopati, okopavati, Zecca , luogo ove si co
okopivati, obkopati, obko- nia la moneta - novcar-
pavati, obkopivati; coprire nica, kovnica; p. insetto
zappando - zakopati, zaka- che succhia il sangue -
pati, zakopavati, zagracati, ceper, krpelj.
zagrnuti; scoprire o sca Zeccare - kovati novce.
vare la terra zappando - Zecchino - cekin, zutac;
odkopati, odkopavati, od- zecchino d' oro - zlatni
kopivati, odgracati; zap. cekin.
un poco - pokopati, poko- Z elante - revan, gorljiv, briz-
pavati, pokopivati; zap. ljiv.
di nuovo - prekopati, pre- Zelantemente - revno, gor-
kopavati, prekopivati, zap. ljivo, brizljwo.
fino a stanchezza - nako- Zelo, fervore ardente nel-
pati se. V. Strimpellare. 1' operar checchessia -
Distruggere. revnost, gorljivost, brizlji
ZEN 751 ZOT

vost; p. amore, affetto - Zolla - gruda, gruda zemlje,


ljubav, zelja. grumen, grum.
Zenit - tmenik, nadglavnik. Zoologa - zivoslovje, zivino-
Zeppo, ag. pieno - pun, slovje.
pun puncat, nagnjavljen, Zoologico - zivoslovni, zivi-
napunjen. noslovni.
Zerbino, zerbinotto - gizda- Zoologo - zwoslovac, zivino-
lica, gizdala, gizdelin, ze- slovac.
nar, vrko; fare il zer Zoppicamuato-sepanje, hro-
bino - gizdati se, vrko- most, hromotinja, hrama-
citi. nje, hromanje.
Za,, (dal lato del padre) Zoppicare - sepati, hramati,
teta, tetka, strina, (dal hromati.
lato della madre) te.ta, Zoppo, ag. - sepav, sepast
tetka, ujna. hrom; st. sepavao, sepa-
Zingaresco - ciganski. lac , hromac , hromalac,
Zingaro - cigan, ciganin. hromaoc.
Zo (dal lato del padre) Zoticamente - neotesano, ne-
strie, dundo, (dal lato spretno, grubo, surovo,
della madre) ujac, ujak, presto, neuljudno, neud-
vujak, dundo, (zio, ma vorno, divljacki, divjacki,
rito della zia) tetak, tetac. divljacno, divljocudno.
Zitella - dvojcica, carica, Zotichezza - neotesanost, ne-
golicica, dklica. spretnost , grubost, suro-
Zitello -fantic, momcic. cosi, prostoca, neuljud-
Zizzania, pianta - ljulj; p. nost, neudvornost, divljac-
discordia (come sopra e) nost, divjacnost, divljactvo,
nesloga, nemir, nespora- divljocudnost. V. Zotico.
zumljenje. Zotico, rozzo, ruvido - ne-
Zolfanello. V. Solfanello. otesan, nespretan,grub, sur,
Zolfo. V. Solfo. surov, prost, neuljudan,
zuc 752 ZUF

neudvoran; p. intrattabile Zuffare, azzuffarsi - bariti


- divlji, divji, divljocudan. se, rvati se, rivati se,
Zucca, pianta e frutto - tik- luci se, bit se; svaditi se,
va, dim. tikvica, aum. tik- zavaditi se, prepirati se,
vina; p. vaso di corteccia karati se, kavziti se, kav-
di zucca per tenervi sale gati se. V. Zuffa.
ecc. - hrb od tikve. V. Zufolamento, il fischiare -
Testa. fuckanje, fuckanje, svika-
Zuccherare - posuti v. posi- nje, svicenje, zvizdanje ;
pati cukrom v. secerom, p. il suonare il zufolo -
cukorati, pocukorati, sece- kvrlenje, skvrlenje, sur-
rati, posecerati. lenje, svirenje, svirkanje.
Zuccheriera - secernica, Zufolare, fischiare - fucka-
Zuccherino- secerast, cukrast. ti, fuckati, svikati, zviz-
Zucchero - seder, cukor. dati; p. suonare il zufo
Zuifa, combattimento - bor- lo - kvrliti, skvrliti, sur
ba, ervanje, tucnja, bitka; liti, sviriti, svirkati.
p. contesa - kavga, smut- Zufolo. V. Zampogna. Fi
nja, prepirka, zavada, schio.
svadja, karba.
AGGIUNTA
di altane voci, parte come sinonimi, e parte come
vocaboli iiuot *).

(sto), posluziti se (cim).


V. Prestarsi.
Abbondantemente - obilno, * Adulatore -licemrac, blaz-
zalisno. nik,predvorica, udvorica.
* Abitazione - stanise, sta- * Aggiunta -pridatba, pridak.
noviste. Alchimista - zlatotvorac.
* Abbondanza - obilnost, za- 'Alleato - svezanik, uvtnik.
liha, zalihost. * Ambasceria - poklisarstvo,
* Aborto - pometnutje, izmet, poslanictvo, veleposlanic-
izmete (eta). tvo. V. Imbasciata.
* Accadere - sgoditi se, pri- * Ambasciatore - poklisar,
petiti se. poslanik, veleposlanik.
* Accaduto dogodjen, pri- * Anguilla - ugor.
petjen. * Antidoto - sutuk, prilk.
Acquaforte - jedka. Antiquaria, st. - starinar-
Adacquare - vodniti, razvod- stvo.
niti. V. Vino. * Apertura - skulja; p. apert.
Adoprare -rabiti, uporabi- fatta con violenza -pro-
ti, uporaviti, upotrbiti dor, provala.

') Le voci sotto V asterisco sono sinonimi; questo poi significa in via
di convenzione tal vocabolo . . . si agsiunsa . . . Per onde si sappia qual
posto debbano occupare gli aggiunti sinonimi, avanti ai medesimi venne apposta
fa voce gi esistente, cui devono tener dietro, tranne i casi, nei quali doveano
figurare nel primo posto.
48
APP 754 BRI

* Appartenere - pripadati, B
podpadati.
* Appetito - pohlpa; buon Baldacchino - nebnica, na-
appetito ! - dobar tek ! stor.
Arditezza - smionost, sm- * Barbagianni - sova, jeja (e
lost. non anche - kukavica,
Ardito - smlon, smionast, come venne erronea
sml. mente indicato).
* Arena - perzina, perpor. * Barometro - ejeromrac, te-
* Armario - ormar. gomr.
Arnese, strumento - oru- * Battaglione - tabor.
dje, sprav; p. armi - * Beffa - rng, ruglo, poruga,
oruzje. V. Suppellettili. spot.
Mobiglia. Bagaglio. Sal- * Beffabile -porugiv, spotljiv,
meria. naspotljiv.
Arpese - skoba. * Beffardo, st. - rugalac ; ag.
Asma - zaduha. porugljiv. porugiv, spot
* Aspettativa- pocek, pricek. ljiv . posmhiv, posmhljiv.
*Asse. V. Tavola. * Beffeggiamento - narugiva-
Atomo - trun, trunak, mr nje, spotanje, napotanjt.
va; met. mrav, bobic, * Beffeggiare - spotati se,
dlaka, vlas. naspotati se (komu).
* Attendere, impiegarsi in * Bere - piti, vez. bumbati.
checchessia - bue iti se, * Birbante - lopov.
zabavljati se, zabaviti se, * Birbanteria - lopovstina.
zanimati se (cim); p. sta Bombarda - lumbarda.
re attento - bditi, pom- * Botanica - bilinarstvo.
njiti ecc. (V. Attendere). Breccia - predor, proder,
'Autore - spisatelj, pisaoc, provala.
pisalac, spisaoc. * Briccone - lopov.
* Avena - 2:06, ovas. * Bricconeria - lopovstina.
BRU 755 CHI

* Brusco, ag. - neotesan, oko- su cui gli antichi cre


san. devano si movesse la
*Buca -skulja, rupa. sfera celeste - stozer.
Boccia - lupina, ljupina, * Carit - milost, milosrdje.
ljuska. V. Membrana. * Carradore -kirias, foringas.
* Cascata (d' acqua) vodo-
c pad, odpad v. upad vode.
* Causa (a) - zbog, eic, ci
* Caccia - jaga; p. caccia ca, cca, rad, radi, za-
strepitosa - hajha, ajha. radi, poradi (gen.)
* Cacciare - izagnati; p. cac Cavalletta - skokqvac, ska-
ciar dentro - zatrati, u- kavac, skakavica.
trati, zagoniti, sagnati, * Cavallo, sprez. - kljusina;
zagnati. cavallo con macchia
* Cagione (&)-zbog, rad, radi, bianca in fronte - lisac,
poradi, eic, cica, ceca (gen.) lisasti konj; - nero o mo
* Caicco - plavcica, vrket. rello - vranac, vranasti
* Calpestio - topot. konj.
* Calza - bicva, carapa. * Cavillare - guzoariti, cpi-
* Camicia - kosulja, rubaca. dlaciti.
* Campione, lottatore - ju- * Centro - srdotocnost; cen
nak, delia, zatocnik, sokol. tro di gravit - teziste.
* Campo (di batt.) - razboi- * Certamente - dakako, da-
ste, zatociste. bome, adabome.
* Cannone -kalun, lumbarda. * Chiarire, divenir chiaro -
* Canuto - sdan, sdoglav. osvtliti, prosvtliti, -
* Canzone - psmarica, za- svtliti se, razsvtliti se.
cinka. * Chiedere - traziti, potrazi-
* Cap&nn&-koliba,polegosica. ti, zahtvati.
* Cardine (delle porte ecc.) * Chiocciare - kvockati, skljo-
- zglob, kanjol ; p. polo cati.
COD 756 COR

Codardo - zavaljenik, rdja, * Congiura - okletva, urota.


pogrda, potistenac. * Congiurato - okletnik, urot-
* Cognato - surjak, sogor, su nik.
ro.; svak, pa$ (V. Co * Conoscente -poznanac, zna-
gnato). nac.
'Coloramento -farbanje, ko- * Conseguenza - posldica,
luranje, mastenje. posldak, posldnost, do-
* Colorare -farbati, kolura- sldnost.
ti, mastiti. * Contendere - karati se,
* Colore - farba, kolur, mast, pregovarati se, prehtati
inastilo. se, preganjati se.
* Colpire - zgoditi, svatiti, * Contendimento - karanje,
svatjati, trefiti. pregovaranje, prehtanje,
* Comitatense - zupanjski, preganjanje.
zupanijski, varmedjski. * Conveniente - primran,
* Comitato - zupania, varme- shodan.
dja. * Coperta - pokrivaca, po
* Compassione - milost. nzava; p. cop. della bar
Compositore - slagar, ti- ca - koverta, urtija.
skoslagar (V. Composi * Copertojo (da letto) - po
tore.) nzava.
* Concubina - prileznica, flg. * Copia - prepis, izpis.
prasica, peg. prasicina. * Copiare - prepisivati, izpi-
* Confetto - slastje, sladkis. sati, izpisivati.
* Conforto - utha, polaksa- * Copista - prepisalac, prepi-
nje. saoc, prepisivalac, pre-
* Confrontare - prispodobiti, pisivaoc, izpisalac, izpisi-
priklasti. valac, izpisivaoc.
* Confronto -priklad. * Coraggiosamente - srceno,
* Congiugnere - skopcati, serbano.
sklopiti. Corriera - brzovoz.
COR 757 DIS

Cortigiano - udvorica. * Dimostrarsi - kazati se, ska-


* Credenza - pocek, pricek. zati se, kazivati se, poka-
* Crepuscolo - predzorje. zati se, pokazivati se.
Crestaja - uresarica, ure- * Dinamica - gibomrstvo.
sarka. * Dipignere - namalati; dip.
* Crudele - okrutan. a varii colori - sarati,
Crudelmente - okrutno. nasarati.
* Crudelt - okrutnost. * Dirigere - upraviti, uprav-
* Cucchiajo - Mica, ozica, lo- ljati, ravnati.
zica. * Discorso. V. Sensato.
*Cuculo - kukavica. * Disdire - opozvati r, po-
reci, oporeci (sto).
D * Disfare - razciniti, razcr-
ci, razstaviti, razmetnu-
* Dattero - datul, datila, urma. ti, unistiti. V. Distrug
'Decoro - dika, dcnost. gere.
Decoroso - dican, castan. * Disgraziatamente, interj. -
Decotto - uvarak. zaliboze, zalibog.
* Deliberare - odluciti, naka- * Disgraziato - tuzan, bdan.
niti, namislti. * Disnidare - izgnjezditi, od-
* Delirio - goropad, goropad- gnjezditi:
nost. * Dispaccio - pospesnioa, po-
* Derrata - ltina. siljka.
* Destino - sud, udes. * Dispensa - porazdljenje;
Dettagliatamente - podrob- p. istituto o negozio che
no, potanko. dispensa libri - naklada,
Diametro - presk, promr. della dispensa - nakla-
* Diffondere - raztrubiti, raz- dan.
turiti. Dispensatore (di libri) -
* Dilatare - razsiriti, razpro- nakladnik. V. Ammini
straniti. stratore.
DIS 758 FOR

* Disperdere. V. Abortire. Kralja.


* Dispergere -razpersiti, raz- Equatore - polutnik.
trapiti, potuci, pobiti. 'Equilibrio - ravnomrje.
* Disperso - razprsen, raz- 'Equivoco, st. - zlotumace-
trapljen, potucen, pobi- nje, zlotumacnost. V. E-
jen. V. Dispergere. quivoco.
'Distintamente - pojedince, * Esito - razhodak, izlaz, iz-
pojedinice, pojedino. lazak.
*Dote - nadarenje, dar. * Esperimento - okusaj, po-
kuiiaj, pokus.
E Espero - vcrnjaca, zvz-
da vcrnjica.
'Eccesso - odvisnost, obilnost, 'Evangelico - evandjelski,
obilatost, preobilnost, su- blagovstan.
visnost, zaliha, zalihost. 'Evangelio - evandjelje, bla-
'Economo - tecikuca. govst.
'Efficace - krpostan, pra-
vomoan.
'Efficacemente - krpostno,
pravomocno. 'Facilitazione - polastica.
*Efficacia - krpost, pravo- 'Fama - ime, proslava.
mocnost. 'Fenile - sniste, senara.
'Elegia - psnoplac, milop- 'Feto - cedo, zamet.
san. 'Foce - ustje, ustje, usta.
* Elemento - pervostvor. 'Fonte -izvor, vrlo, vrutak.
'Embrione - zamet. 'Foraggio, quantit di fie
Emisfero - poluobla. no - krma.
'Enorme - prkomran. Forma. V. Qualit.
'Enormit - prkomrnost. * Formolare -20jM;a, obraz-
'Epifania - vodokrstje, Sve nica.
ti tri Kralji, Sveta tri Fornitore - nabacnik, no-
FOR 759 IMP

bavitelj, pribavnik, pri- * Giovanotto - momak, morn


bavitelj, priskrbnik. V. ce (eta)H momceto (eta).
Dispensatore. Giuntura - zglob, zgloba,
* Forza - jakost, sila. sveza, svezanost.
* Fregiare -nakititi, nacifrati. * Gloria - slava, proslava.
* Frequentare - polaziti, po- * Gola - grlo; p . golosit -
hoditi, pohadjati. prozdrljivost, sladokus-
Frequentatore - polaznik, nost.
pohodnik, pohodioc. * Goloso - prozdrljiv, slado-
* Frequentazione - polazenje, kusan.
pohodjenje, pohadjanje. * Golpe - snt, medljika.
* Fruttifero - vocan, ziran. Grembiale - predstera.
* Frutto r voce, sir. * Grembo - skut.
* Fuga - izbg, utoka. Groppiera - podrepnjak.
* Funesto - udesan, ubitacan.
* Furioso - mahnit, goropa-
dan.
* Furore - mahnitost, goro- * Illustre - glasovit, znamenit.
padi goropadnost. * Imbarazzo - smetnja, zabu-
na.
o Imboccatura, foce - ustje,
ustje, usta.
* Gabbia - gajba, krletka. * Impetuoso - zestok, goro-
* Gelato - leden ecc. V. Sor padan.
betto. * Impiegare - upotrbiti, upo-
* Gemebondo - jcajuci, sku- raviti, uporabiti (sti), po
cajuci. sluliti se (cim).
* Gemere - jecati, skucati. * Importazione - uvoznja.
* Gente - narod ecc.; diritto * Impressione - utisak, uti-
delle genti- medjunarod- stenje. -
no pravo. * Impronta - usada, utisak.
INC 760 LUM

* Incantevole - cudesan, di- Insufficiente - nedovoljan,


van, caroban, carovan. nezadostan.
'Incostante - nesIalan, ve- * Intercettare - zaustaviti,
tren, met. vrtoglav, (al- zaustavljati; intere, lelet-
lus. ad uomo, come so tere - zaustaviti v. uzap-
pra, e) lakouman, lah- titi spise.
kouman; uomo incost. - * Ipocrita - pretvorica.
lakoumni (ecc.J covk, Itterizia - zlatenica.
lakoumnik, lahkoumnjak,
vrtoglavac, vtrenac.
* Incostanza - nestalnost, ne-
stanovitost , lakoumnost,
lahkoumnost, vrtoglavost, * Lateralmente - pobono,
vtrenost. V. Incostante. pobocke.
Infelice - zlosrtan, kukav, Lavina - usov.
kukavan. * Leggerezza - lahkoumnost,
Inorridire - otrnuti. lakoumnost, vtrenost, ne
* Insetto - nevid, zarznik. stalnost.
* Insidia - zasda, pletka. * Leggermente - lahkotno ;
Insidiatore - zasdnik, plet- p. con incostanza - lah-
kar. koumno, lakoumno, vtri
Istigamento - poticanje, no, nestalno.
badanje, podbadanje, dra- * Leggero - lahkowmari, la
zenje, puntanje. kouman, vtren, nesta
Instigare - poticati, badati, lan.
podbadati, draziti, pun Lobo, dell' orecchia - uho-
tati; instig. il popolo - resa.
poticati (ecc.,) puk v. Losco - skiljast, skiljav,
narod. corav.
Instigatore -poticalac, pod- * Lumaca - puz, spuz.
badalac, puntar.
MAC 761 OMB

M rjav, slab.
'Miserabile, ag. - kukavan,
Macinatura, atto del ma kukav, rdjav, rjav, los,
cinare - meljenje, mlive- losav.
nje, zameljenje, zamlive- Miserabilmente - kukavno,
nje; p. cosa macinata - kukavo, rdjavo, rjavo,
melja, meljivo. loso, Iosavo.
* Madre - mai ecc. vez. maj- Moderazione - uzpregnutje.
cica, maja. Modista - urtsarka, unsa
Magazzinajo - skladnina, rica.
hambarina. Monumento - spomenik, u-
Magico - caroban, carovan. spomenik.
* Malamente - mlohavo, lat Morire - preminuti, uzdah-
itavo, kukavno, opako, nuti (V. Morire).
rdjavo, rjavo. Morso (di denti) - ugrizak,
* Maldicenza klevetnja, ujed. V. Beccata.
mrmljanje. * Mortaletto - prandzia.
* Malfattore - zlotvornik. Morte - preminutje, skonci-
Manette - lisice, anm. lisi- na, skoncanje.
cine. Mula - mazga, mula.
* Melanconia - turobnost, tu-
roba. N
, Melanconico - turoban, tu-
rovan. Naufrago - potopnik, utop-
Meridiano, 8t. - poludnik ; nik.
ag. poludnevan. Nerboruto - zilast, zilav,
Meschinamente - loo, lo snopast.
savo, kukavo, kukavno,
rdjavo, erjavo, slabo. 0 /
Meschino - los, losav, ku-
kav, kukavan, rdjav, Ombelico - pupak.
OPP 762 PUP

* Oppressore - zulumar, Pennacchio - prjanica.


krvopia. * Piagnere - piakati ecc. p.
Orfanotrofio - sirotUte. incominciar a piagn. -
Ottusit - tupost. zaplakati ecc. V. Pia
Ottuso, ag. - tup, tupav, gnere.
tupast; d' ingegno ottu Pianterreno -podrum.
so - tupoglav, st. tupo- * Poesia - spvaostvo, p-
glavac, met. tikvina. enictvo.
Ovest - zapad, zahod. * Politica - drzavoslovje.
* Politico, st. - drzavrrik,
politik; ag. drzavnicki,
drzavoslovan.
Pomata - pornast.
* Padre - aca, tata. * Preponderanza - prevaga.
* Paese - kraj, predl. * Principiante - zacetnik.
* Palpebra - trepavica , ve- Pro, st. utilit - korist, ha-
dja. san, hasna, prud, tek;
* Paraninfo - svat, prosac. non ti far buon pro -
Parapetto - prsobran. neceti hasniti (pruditi,
* Particolarit - vlastitost. teknuti, biti od koristi)
* Pascolo - paa, pasnik, pa- buon pro! dobar tek!
snjak, pasinac. pro e contro - za jednu
Passero - vrebac, rebac, re- i za drugu stranu, za i
pac. prema.
Patronato - zavtmctvo, po- Promontorio - predgorje.
kroviteljstvo. * Proporzionato - razmran,
Patrono - zavtnik, pokro- spretan.
vitelj. * Proporzione - razmerenost,
* Peduncolo -repic, peteljka. spretnost.
Pelago, alto mare - puci- Pupilla (dell' occhio) - z-
na, pucina mora.
RAG 763 VAM

R te?an, nespretan; p. gran-


dem. difficile - pretezak,
* Raccapriccio - serii. skakljiv.
* Referato, foglio referedale * Scaturigine' - izvor, vrlo.
- izvstnica; p. il con * Scena - prizor, pozoriste.
cetto stesso. V. Referato. * Scompiglio - prevrat.
Rettangolo, st. - pravokutje; Scorbuto - vrenjak, frenjak.
ag. pravokutan. * Scrosciare - hrestati, pra-
Rettile - plazavac, kacka, skati.
fcaca, dim. plazavcic, kac- * Semplice, inesperto - pri-
kica, kacic, kacica. prost, priprostan.
* Reverendo , molto rev. - * Servo - sluzbenik, hlapac.
velepostovan, precastan. * Soldatesca - vojnictvo, vo-
(V. Reverendo). jactvo.
Ritirata - uzvrat, uzmak. * Solfo - sumpor, zveplo.
* Rivoluzione (del popolo) -
pokret, prevrat. T
* Ronzare - brnciti.
Tardo - kasan, spor.
s Trillare - treptti glasom.

* Salita - uzlaz, uzid.


* Saporito - smocan.
Scabroso, ruvido - skrapav, Vampiro - vukodlak, vam-
skrapljiv, neogladjen, neo- pir.
' Nomi di Battesimo
i pi asitati.

Andrea - Andro, Andrija,


Jadro, Jandro.
Abramo - Abram. Anna - Anka, Jana, Ana.
Adamo - Danko, Adam, Anselmo - Zeljko, Zeljmo,
Adolfo - Bratoljub, Adolf. Amelmo.
Agata - Jaga, Agata, dim. Antonia - Tonka, Antana,
Jagica, Agica. Antuna ; dim. Tonica, An
Agnese - Neza, Njeza, Janja. tonina, Antunica.
Agostino - Gustin, Agustin. Antonio - Anton, Antun,
Alberto - Albert. Tane; dim. Antonic, An-
Albino - Blan, Blanko, B- tunic, Toncic, Tonic.
loslav. Apollinare - Pulinar.
Alessandro - Skender. Apollonia - Polo, Fole, Po-
Alessio - Leksa, Aleksa. lona, Polka.
Alfonso - Alfonso. Araenio - Zenko, Arsenio.
Amadea - Bogoljuba, Bogo- Artnro - Ardoja, Ardoje.
mila. Atanitsio - Tanasija, Tanac-
Amadeo - Bogoljub, Bogomil. ko, Atanasija.
A malia - Malcika. Aureola - Zlatana, Zlatisla-
Amato - Ljubinko, Ljubenko. va, Zlatoljuba.
Ambrogio - Ambroz. Aureole - Zlatan, Zlatibor,
Anastasia - Stose, Stosija. Zlatislao,Zlatko,Zlatoljub.
Anastasio - Nako, Nasta, Aurora - Zorana, Zora; dim.
Anastazio. Zorica.
BAL 765 CRE

B Carlo - Dragutin, Dragoilo,


Draginko, Dragomir, Dra-
Baldassare - Baldasar. goljub.
Barbara - Barbara, Vara. Casimiro - Domoslav, Kazi-
Bartolommeo - Bartul, Vra- mir, Kazimir.
tolomija, Jernei. Caterina - Rote, Kata, dim.
Basilio - Vasilj, Vasti, Va- Katica.
silo, Vasilia. Cecilia - Cila, Oicilija, Skla-
Battista - Krstitelj; Giovan doila.
ni Battista - Ivan Kersti- Celestina - Nebodarka.
ttlj. Celestino - Nebodar.
Beatrice - Blazenka. Celso - Nebljan.
Benedetto -Benko, Blagoslav. Chiara - Klara.
Benigna - Dobrotinka. Ciriaco - Girjak.
Benigno - Dobrotin. Cirillo - Ciril, Girilo, Ciril,
Benvenuto - Mirodosav. Girilo.
Bernardo - Berno, Berne. Clemente - Kliman, Kloni-
Biagio - Blaz, Blazko, Vla- mir.
sij, Vlajko, Vlaho. Clementina - Klimana, Klo-
Bonifazio - Dobroslav, . Do- nimira.
bromil, Dobrasin, Blago- Colomanno - QolvJban, Kolo-
tvor. man.
Cornelia - Drenka.
c Cornelio - Drenko.
Corrado - Konjrad.
Callisto - Lposlav, Lepoja, Cosimo - Kuzma, Kuzme,
Lpoje. Kuzman.
Carla, Carlotta e Carolina - Costantino - Kosta, Kostan-
Dragoila, Draginka, Dra- tin.
gutinka, Dragomira, Dra- Cressimiro - Kresimir, Kre-
goljuba. simir.
CRI 766 BUG

Cristina - Tinka, Tina, Kri- Donato - Darinko, Daroslav.


stina. Dorotea - Dora, Dorka.
Cristoforo - Krste, Krsto.
E
Eduardo - Slavoljub.
Damiana- Damjanka. Edvige - Jadvia, Jadviga.
Damiaao - Damjan,Damljan. Elena - Jele. Jelena, Jela,
Daniele - Danilo , Dane. Jelka, Jelaca; dim. Mica,
Dano. Jelkica.
Davide - David. Eleonora - Lorika, Loro.
Demetria - Dmitra, Dimitar, Elia - Ilio.
Dimitria, Mitra; dim. Elisabetta - Jelisava, Savia.
Dmitrica, Dimitrica, Ni Jeca.
trica. Emanuele - Manojlo.
Demetrio - Dmitar, Dimitar, Emerico - Mirko.
Dimitria; Mitar ; dim. Emilia - Milana, Milanka,
Dmitric, Dimitric, Mitric. Mila, Milka, Milasinka;
Desiderio - Zeljko, Zelimir. dim. Milica, MiUcica.
Diocleziano - Dukljan, Du- Emilio - Milan, Milanko, Mi
klijan. le, Milko, Milasin; dim.
Diodata - Bogdana. Milic.
Diodato - Bogdan. Enrico - Hinko, Henrik.
Dionisio - Dionis, Dionizia Eraclio - Heraklij, Heraklio.
Doimo - Dujam, Dujmo. rcole -Hrelja,Hrkul, Erkul.
Domenica -Dinka, Nedeljka, Ermanno - Radwoj.
Nedelja, Nedana. Ettore - Jektor, Hektor.
Domenico - Dinko, Nedeliko, Eufemia - Pernia, Fema, Je-
Nedan. * fimija, Vema, Vemia.
Donata - Darinka, Daro- Eugenia - Blagoroda, Eu
slava. genia.
EUG 767 GIO

Eugenio - Blagorod, Eugenio. Gaetana - Gaja, Gajtana.


Eusebio - Bogoboj. Gaetano - Gajo, Gajtan.
Galdino - Zvaldo, Zvaldin.
F Gaspara - Gaspara, Gaspe.
Gasparo - Gaspar, Gaspo,
Fabiano - Fabio, Fabian. Gaspe.
Fedela - Vroslava; dina. Gaudenzio - Gavdo, Gavde,
Vroslavica. Gavdan.
Fedele - Vroslav. Gennaro - Jenko.
Federica - Miroslava, Miro- Genoveffa - Veva, Genoveva.
sava ; dim. Miroslavica, Gerasimo - Jerosim, Jerasim,
Mirosavica. Jerasimo.
Federico -Miroslav, Mirosav. Gervasio - Grvasij, Gr-
Felice - Srcko, SrUan. vasio.
Felicita - Srtica, Srtana. Giacomina - Jaksa, Jakova.
Ferdinando - Ferdo. Giacomo - Jakov, Jaksa.
Filippo - Filip. Gioachino - Jacim.
Floriano - Cvtan. Giobbe - Job, Hiob.
Fortunata - Srtozara. Giocondo - Veselko, Veselia.
Fortunato - Srtozar. Giorgina - Jurjinka.
Francesca - Franja, Franji- Giorgio - Jure, Juro, Juraj,
ca, Francika. Gjorje, Juka, Juko.
Francesco - Franjo, Fran, Giovanna - Ivana, Jovana,
Frane, Franko ; dim. Fra Ivka; dim. Ivanica, Jo-
nici Francesco Saverio - vanica.
Franjo Savr v. Savrija. Giovanni - Ivan, Jovan, Ivo,
Ive, Jovo, Janko; Giovan
(i ni Battista - Ivan Krsti-
telj, Giovanni Nepomu-
Gabriela- Gavrila, Gabriela. ceno - Ivan Nepomuk,
Gabriele - Gavrilo, Gabriel. Giovanni Grisostomo -
GIO 768 LUC

Ivan Zlatoust.
Giovenale - Mladen.
Girolama - Jerka, Jera. Ida - Idomila, Idka.
Girolamo - Jerko, Jero. Iginio - Zdravko.
Giulia - Slavimira, Slavka, Ignazia - Vatroslava, Ognjo-
dim. Slavica. slava; dim. Vatroslavica,
Giuliana - Ma, Julka, Jul- Ognjoslavica.
ika, Ljubica, Ljuboslava, Ignazio - Vatroslav, Ognjo-
Ljubosava. slav, Ognjan.
Giuliano - Julko, Ljuboslav, Ilario - Veselko, Veselia.
Ljubosav. Innocente - Mladenko.
Giulio - Slavimir, Slavko. Irene - Jenna.
Giuseppa e Giuseppina -
Joska, dim. Jozica, Jos-'
kica.
Giuseppe - Josip, Joso, Jo- Ladislao - Lacko, Laco, Vla-
sko, Jozo, Joze. dislav, Vladisav, Ladislav.
Giustina - Pravdoslava. Lazzaro - Lazo, Lazar.
Giustiniano - Pravdoslav. Leandro - Jaroslav.
Giusto - Pravdan. Leonardo - Linardo.
Goffredo, o Gotifredo - Bo- Leone - Lavan.
gomir, Slavomir. Leopoldo - Lavoslav, Poldo.
Gotifredo. V. Goffredo. Letizia - Veselka, Vesela.
Gregorio - Grgo, Grga, Liberato - Prostan.
Grgur , Gerzan , Gli- Liborio - Ljutobor, Lubor.
goria. Lino - IAnko.
Grisogono - Khrsewn. Lodovica - Ljudevita, Luja.
Grisostomo - Zlatoust. V. Lodovico - Ljudevit, Lujo.
Giovanni. Lorenzo - Lovre, Lovro,
Guglielmo - Guljermo. Lovrenac.
Luca - Luka.
LDC 769 OSV

Lucia - Luce, Luca, Lucia; Michele - Mihajlo, Mihovil,


dina. Lucica. Mihail , Mihovio , Miho,
Luigi - Vkoslav. Mijo, Mijat, Mistico.
Luigia - Vkoslava, Lojza; Michelina. V. Michela.
dina. Vkoslavica, Lojzica. Mos - Mojsija, Mojsilo.

M H
Maddalena - Mande, Manda, Natala e Natalia - Boza, Bo-
Madalna. zena, Bozana; dim. Bo-
Magno - Veleslav. zica.
Malachia - Malahia. Natale - Bozo, Boze, Bozko.
Marco - Marko. Natalia. V. Natala.
Margherita - Mare, Mara; Nemesio - Nemesia.
dim. Marica, Maricica. Nepomuceno - Nepomuk. V.
Maria - Marija, Maria; dim. Giovanni.
Marijica, Mariica. Nicoletta e Nicolina - Mika,
Mariano - Marjan, Marijan. Nika, Mikulina, Nikolina.
Marta - Marta. Nicolina. V. Nicoletta.
Martino - Davorin, Daro- Nicol - Miko, Mikula, Ni-
slav, Martin. ko, Nikola.
Marziana - Davroslava; dim.
Davroslavica. 0
Massimo - Velkoslav.
Mattea - Matejka. Onorata - Castimira, Cestii
Matteo - Mate, Mato, Matia, mira.
Matej. Onorato - Castimir, Cesti
Maurizio - Mavro. nar.
Mauro. V. Maurizio. . < Orsato - Medo, Medak.
Michela - Mihajla, Mihovila, Orsola - Ure, Ursa, Ursula.
Miha, Mija, Miska. Osvaldo. V. Galdino.
49
PAC 770 SAU

P
Pacifica - Ljubimira, Tilio- Quirino - Kirin.
mila, Tihomira, Tiho-
slava. R
Pacifico - Ljubimir, Tihomil,
Tihomir, Tihoslav. Radovano - Radovan
Pantaleone - Pantelija, Pa Rafaela - Rafaila.
tetica, Panto. Rafaele - Rafail, Rafailo.
Paolina - Pava, Pavinka, Raimondo - Rajmir.
Pavlia; dita. Pavica. Regina - Vladoila.
Paolo - Pavo, Pavao, Pajo, Regolo - Vladko, Vladivoj.
Paval; dim. Pavic, Pav- Rocco - Rok, Roko.
lic. Rodolfo - Grujo.
Pasquala- Vazmoslava; dim. Romano - Rimoslav, Riman.
Vazmoslavica. Rosa e Rosina - Ruza; dim.
Pasquale - Vazmoslav. Ruzica.
Petrina. V. Pierina. Rosina. V. Rosa.
Petronilla - Petrasinka, Pe-
trija, Petronila. S
Pierina - Perica, Pelrica,
Prka. Saba - Sava, Savo.
Pietro - Petor, Pero, Pere, Sabina - Savica, Savka.
Prko. Salvatore - Spasenija, Spa-
Placida - Smiljana. sitelj, Spasoje.
Placido - Smiljan. Santa e Santina - Svetozara,
Primo - Prvan. Svetoljuba ; dim. Sveto-
Procopio - Prokop, Proko- zarica, Svetoljubica.
pia Santo - Svetozar, Svetoljub.
Pulcheria - Lposava, Kra- Saturnino - Prosvtin.
simira, Krasomila. Sanie - Saval
SAV 771 VEN

Saverio - Savr, Savrija. Teodora - Bosidara, Boi-


V. Francesco. darka, Todorka, Tosa, Bo-
Secondo - Drugojlo. govlada.
Serafino - Serafia, Serafin. Teodorico - Tudorik.
Severino - Strogojlo. Teodoro - Bozidar, Bozidar-
Sigismondo - Sisman. ko, Todor, Toso, Bogovlad.
Silverio - Dubravko. Teodosio - Bogoslav.
Silvestro - Silvestar. Teofila - Bogomila, Bogo-
Simeone - Simo, Sime, Si ljuba ; dim. Bogomilica,
mun, Siman. Bogoljubica.
Simplicio - Prostoslav, Pro- Teofilo - Bogomil, Bogoljub.
stoljub. Teresa - Terezia, Tereza, JRe-
Sisto - Sest, Sesto. za; dim. Bezica, Terezica.
Sofia - Soka, Sofia. Timoteo - Bogoboj, Timotia,
Sperato - Nadan. Castibog.
Spiriamone - Spiro. Tito - Titus.
Stanislao - Stanko, Stane, Tommaso - Tomo, Toma,
Stanislav, Stanisav. Tomko, Tomas.
Stefania - Stva, Stvana, Trifone - Trifun, Tripun,
Stpana, Stipana, Stpka, Tripko.
Krunoslava; dim. Stvica,
Krunoslavica. u
Stefano - Stvo, Stvan, St-
pan, Stipan, Stpko, Kru- Udalrico - Vorih.
noslav. Ugone - Gojmir.
Stella - Zvzdana. Urbano - Vrban.
Svonimiro. V. Zvonimiro.

T
Valeriano - Valeria.
Taddeo - Tade, Tadia. Venceslao - Venceslav, Venko.
VER 772 zvo
Veronica - Verka, Veronika. Vittorio - Slavomir, Slavotia.
Vincenzo - Vinko, Visleo, Vladimiro - Vladimir.
Vice. Volfango - Vuk, Vujko, Vu-
Virgilio - Dvoslav. koslav, Vukajlo, Vukac,
Virginia - Dvastava; dim. Vukan.
Dvoslavica.
Vitale - Zivadin, Zivorin, z
Zivko, Zivan.
Vito - Vid, Vidimir. Zaccaria - Zako, Zaro, Za-
Vittoria - Slava, Slavoila, rija, Zakarija.
Slavomira. Zvonimiro - Zvonimir.
Alcuni Nomi Froprii
spettatiti alla Geografia.

Ancona - Jakin; anconitano


8t. jakinac, ag. jakinski.
Adelsberg - Postojna. Antivari - Bar.
Adige - Ecava. Anversa - Anversa.
Adrianopoli - Drinopolje, Je- Aquileja - Oglas, Akvileja.
drenja. Arabia - Arapska, Arabia,
Adriatico (mare) - Jadran- arapska zemlja.
sko v. Adriaticke- more. Aragona - Aragona.
Africa - Afrika; africano st. Arbe - Rab ; arbesano st. -
afrikanac, afrikan; ag. a- rabljan, rabljanin; ag. rab-
frikanski. ski, rabljanski.
Alba reale - Stolni Biograd. Armenia - Jermenia, Jermen-
Albania - - Arbanaska, Ar- ska, jermenska zemlja.
bania, Albania, Arnautska, Asia - Azia; asiatico st. azia-
arbanaska v. arnautska nac; ag. azianski, aziaticki.
zemlja. Austerlitz - Slavkov.
Albona - Labin, Labinj. Austria - Austria, Austrija ;
Alemagna - Nmacka, Nm- austriaco st. - austrianac,
ska, nmacka v. nm- ag. austrianski.
ska zemlja.
Almissa - Omis. B
America - Amerika; ameri
cano, st. - amerikanac, Baltico (mare) Blatovsko v.
amerikan, ag. amerikanski. Balticko more.
BAN 774 CAS

Banato - Banat. Brnnsvich - Brunsvik.


Barcellona - Barcelona. Brnsselles - Bruselj.
Baratti - Barut. Bucarest - Bukurest, Bukres.
Bassi. V. Paesi. Buccari - Bakar; buccarano
Baviera - Bavarska, Bajur- st. - bakran, bakranin, ag.
ska, Bavarja, bavarska bakarski.
v. bajurska zemlja. Buda - Budin.
Belgio - Belgio; belgianska Budua - Budva.
zemlja. Budweiss - Budiejovice.
Belgrado - Biograd. Bulgaria - Bugarska, hi-
Besanzone - Bezansa. garska zemlja.
Bocche. V. Cattare
Boemia - Ceska, Pemsko,
Pemska, ceska v. pemska
zemlja; boemo st. - ceh, California - Kalifornia.
pemac; ag. ceski, pemski. Capocesto - Primosten.
Bord - Bordolez, Bord. Capo d'Istria - Kopar.
Boriatene - Dnpar. Carinzia - Koruska, koru-
Bosforo - Bospor. ska zemlja.
Bosnia - Bosna. Carlobago - Bag, Karlobag.
Brandeburgo - Branibor. Carlo vitz - Karlovci.
Brazza - Brac. Carlstadt - Karlovac.
Brescia - Bresa; bresciano Carniola, Carnia - Kranj,
st. bresanac, bresanin; ag. Kranjska, Kranjia, kranj-
bresanski. ska zemlja.
Breslavia - Vratislav, Bre- Caspio (mare) Hvalinsko
slava. more.
Bretagna (gran) -velika Bri- Castelnuovo (in Dalmaz.)
tania. V. Inghilterra. Novi, (nell'Istria) Novi
Briesen - Brezno. Grad.
Brisgovia - Brizgava. Castua - Kastav.
CAT 775 DAR

Cattaro - Kotor; cattarino lino st. - kranjac, ag.


et. - kotoranin, kotorac, kranjski.
ag. kotorski, Bocche di Cremona - Kremona.
Cattaro - Buke od Kotora, Crimea - Krim.
kotorska Vrata. Croazia - Hrvatska, hrvat-
Cherso - Cres. ska zemlja; croato st. -
China. V. Cina. hroat, ag. hrvatski; Croa
Chioggia - Coza ; chiosotto zia e Slavonia - Hervat
st. - ozot, cuzot, ag. o- ska i Slavonia.
zotski, cuzotski. Csacaturn. V. Tschacaturn.
Cilli - Celje. Culpa (fiume) Kupa; paese
Cina - Kina, Kitaj; chinese alla Culpa - Pokupje, na
st. - kinez, ag. kinezki. zionale - pokupac.
Cinquechiese - Pecuh, Pecuj. Curzola - Korcula.
Citt nuova - Novi Grad.
Cividale - Cedad, Staro M D
sto.
Clausenburgo - Kolosvar. Dalmazia - Dalmacia, Dol-
Glissa - Klis. macia, dalmatinska zem
CobIeoz3k - Koblenca, Koblice. lja; dalmatino, dalmata -
Comorn - Komoran. dalmatinac, dalmatin, dol-
Copenaghen - Kodanj. matinac; ag. dalmatinski,
Corbavia, Corbava- Kerbava. dolmatinski.
Corf - Kerf. Damasco - Demesak.
Costantinopoli - Carigrad. Danimarca -Danezka, Dania.
Costanza - Kostanac; Lago Danubio - Dunaj, Dunav ;
di Costanza - Kostanacko paese lungo il Danubio -
Jezero. Podunavje, Podunavlje ;
Cracovia - Krakov. nazionale - podunavac.
Cragno - Kranj, Kranjia, Danzica - Gdansko.
kranjska zemlja; cragno- Daruvar -Daruvar, Podborje.
DIA 776 GER

Diacovar - Djakovar, Dja- evropejski, europejski.


kovo.
Dignano - Vodinjan. F
Dniester - Dnstar.
Don. V. Tanai. Feistritz - Bistrica.
Drava - Brava; paese lun Fianona - Plomin, Plominj.
go la Drava - Podravina, Filippopoli - Plovdin. .
Podravje; nazionale - po- Firenze -Fiurenea.
dravac, podravjanin. Fiume (citt e imme)Rka;
Dresda - Drazdjani, Drezda. fiumano st. - rcanin, re
Dulcigno - Odsinj. can; ag. rcki, rcanski.
Durazzo - Drac. Fort' Opus - Opuzen.
Francia - Francuzka, Fran-
E cezka, Francozka, fran
cuzka ecc. zemlja; fran
Edinburgo - Edinbor. cese st. -francuz, franca
Egitto - Egipat, Misir. francoz; ag. francuzki,
Elba - Laba. francezki, francozki.
Eperies - Eperjes, Presov. Francoforte - Frankobrod.
Ercegovina - Hrcegovina, Friedau - Ormoz, Ormus.
Ercegovina; nazionale - Friuli - Furlanska, friulan-
hrcegovac, ercegovac; del ska v. furlanska zemlja,
l' Ercegovina ag. - hrce- Furlania; friulano st.-fur-
govacki, rcegovacki. lanac , furlanin , furlan;
Erlau - Jegar. ag. furlanski.
Essek - Osk; nazionale -
oscanin, di Essek ag. - G
oscki.
Europa - Evropa, Europa; Gimino - Zminj.
europeo st. - evropeac, Germania - Nmska, Nmac-
evropein, europeac ecc. ag. ka, nmska v. nmacka
GER 777 KLA

zemlja; nazionale - nmac, Illirici, Illirio - lliria, llir-


germanico - nmiski. ska, ilirska zemlja; illiro,
Gerusalemme - Jerusolim. illirico st. - ilir, ilirac;
Ginevra - Ginevra. ag. ilirski.
Giordano - Jordan, jordan- Indie - Indianska, indianska
ska rka.^ zemlja, Indie; Indie orien
Giudea - Zidovska, zidov- tali - Indie iztocne, - oc
ska zemlja. cidentali - Indie zapadne;
Gorizia - Gorica. indiano st. - indianac, in-
Gott8chee - Kocevje. dian; ag. indianski.
Gran - Ostrogon. Inghilterra - Englezka, en-
Gran Varadino - Veliki Va- glezka zemlja; inglese st.
radin. - englez, ag. englezki.
Gratz - Gradac. Irlanda - Irska, irska zem
Gravosa - Gruz. lja, Irlanda ; irlandese
Grecia - Grcka, grcka zem st. - irlandez; ag. irlan-
lja. dezki.
Guascogna - Gaskonja. Isonzo - Soca.
Giins - Kisag. Istria - Istria, Istrija; istria
no st. - istrianac, istrija-
H nac, istrianin, istrijanin;
ag. istrianski, istrijanski.
Hermannstadt - Sibinj. Italia - Talianska, Talia, la-
Holstein - Holstin, Holstain, lianska zemlja; italiano
Olstin. st. - talianac, talianin, ta-
Hradisch - Hradise. lian, ag. talianski.

Idria - Vidrga. Krka (fiume) Krka.


Iglau - Jihlava. Klagenfort - Clovac.
KOP 778 MOD

Kopreinitz - Koprivnica. Lubecca - Bukovac.


Konigsberg - Kraljevac, No Lubiana - Lljubljana.
va Banja. Lusazia - Luzica.
Konigsgrtz -Kralovogradac. Lussino - Losinj; Lussili
Kremnitz - Kremnica. piccolo -mali Losinj, Lus-
Kreutz - Krizevac. sin grande - veliki Losin,
Kronstadt (in Transilv.)
Brasov. M
Kutenberg - Kutna Gora.
Macedonia - Macedonia.
Madrid - Madrid.
Magonza - Moguncia.
Laas - Loze, Loz. Malabar - Malabar.
Laatz - Ledec. Malta - Malta.
Lagosta - Lastove. Manica (canale della) Tsno
Leitmeritz - Litomrice. More, Bukav.
Lemberg. V. Leopoli. Mantova - Mantova.
Leopoli - Lavov. Marinara (mare d\)BhMort.
Lesina - Hvar. Marsiglia - Marsilja.
Levante. V. Oriente. Mediterraneo (mare) Srdo-
Licca - IAka. zemno More; del Medit.
Lipsia - Lipsko, Lipiska. - srdozeman, srdozemski.
Lissa - Vis. Melada - Molat.
Litorale - Primorje; nazio Meleda - Mlt.
nale - primorac, primor- Meno - Men.
canin. Messina - Misina.
Lituania - Litva. Milano - Milani milanese
Londra - London, Londin, st. - milanez, ag. milanezki.
Londra. Modena - Modena; modene
Lorena - Lorena. se st. - modenez. ag. mo-
Loreto - Loret. denezki.
MOL 779 PAG

Moldavin - Karabogdanska , Nona - Nin.


Bogdanska , karabogdan- Nord, Nort - Sver.
ska (ecc.) zemlja. Nuova-York - Nevjork, Novi
Monaco - Monakov. Jorak.
MonfaJcone - Trzic.
Monte maggiore (nell' Istria) O
Vcka.
Monte negro - Crna Gora; Obrovazzo - Obrovac.
montenegrino st. - cerno- Occidente - Zapad, Zahod;
jrorac, cernogorcanin, ag. occidentale - zapadan, za-
crnogorski. hodan.
Montona - Matun. Oder - Odra.
Moravia - Moravia, Morav- Oedimburgo - Sopron.
ska, moravska zemlja. Olanda - Olanda; olandese
Mosca - Moskva, Moskova. st. - olandez, ag. olandezki.
Mottling - Metlika. Olmiitz - Olomuc.
Oriente - Iztok, Istok; orien
tale - iztocan.
Orspva - Orsova, Arsava,
Nankin - Nankin. rsava.
Napoli - Napulj, Napulja, Ossero - Osar.
napolitano st. - napulitan, Ovest - Zapad, Zahod.
napulitanac, ag. napuli-
tanski.
Narenta - Neretva.
Nazaret - Nazaret. Padova - Padova ; padovano
Neusatz - Novi Sad ; nazio st. - padovanac, padovan;
nale - novosadjanin. ag. padovanski.
Neustadt - Novo Msto. Paesi Bassi - Nizozemska,
Nissa - Nis. nizozemske zemlje.
Nizza - Nica. Pago - Pag; paghesano st.
PAL 780 ROH

- pazanin, pazan; ag. - pozezanin, pozeganm;


paski. di Posega - pozezki, po~
Palatinato - Palatinat. zeganski.
Parenzo - Porc. Posnania - Poznanj.
Parigi - Pariz. Praga - Zlatni Pragj Prag;
Passarovitz - Pozarevac. nazionale -prazanin, zlat-
Pechino, Pekino - Pekin. noprazanin, di Praga -
Per - Perav. prazki, zlatnoprazki.
Pest - Pesta. Presburgo -Pozun; presbur-
Petrovaradino (in Slavonia) ghese st. - pozunac, ag.
- Varadin. V. Granvara- pozunski.
dino. Prussia - Pruska, pruska
Pettau - Optuj. zemlja; prussiano 8t. -
Piemonte - Piomont, Piomo- prus, ag. pruski.
nat; piemontese st. - pio- Puglia - Pulja ; pugliese st.
montez, ag. piomontezki. - puljez, ag. puljezki.
Pietroburgo - Petrograd.
Pinguente - Buzet. R
Pisino - Pazin.
Pola - Pul, Pula. Raab - Gjur.
Polonia - Poljska , Leska, Radmansdorf - Radolica.
poljska zemlja ; polacco Ragusa - Dubrovnik.
8t. - poljak, ag. poljski. Ragusa vecchia - Bli Grad,
Pomerania - Pomorania. Cavtat.
Ponente - Zapad, Zahod. Reichenberg - Librk.
Portogallo - Portugal; por Reifnitz - Ribnica.
toghese st. - portugalac, Reno - Ben, Rajna.
portugez, ag. portugalski, Risano - Risan.
portugezki. Rodano - Rodan.
Portor - Kraljevica. Rodi - Rod.
Posega - Pozega; nazionale Rohitsch - Rogatac (tea).
ROM 781 SLA

Roma - Rim; romano, ro- Scardona - Skradin.


magnuolo st. - rimljan, Schiavonia. V. Slavonia.
rimljanin ; ag. rimski, rim- Schneeberg- Snznik.
ljanski. Scozia - Skotska , skotska
Romania o Romelia - Ro zemlja.
mania. Scutari (citt) - Skadar; lago
Rovigno - Rovinj. di Scutari - skadarsko
Russia - Ruska, ruska zem Blato v. Jezero.
lja ; russo o ruteno st. - Sebenico - Sibenik.
rus, rusin; ag. ruski, ru- Segna - Senj ; segnano st. -
sinski. senjan, senjanin, ag.senjski.
Selve (is. della Dalm. -
s Sila, Silbe.
Semendria - Smederevo.
Sabbioncello - Plsac, Ston- Semering - Svrnik.
ski Rat. Semlino - Zemun.
Salona - Solin. Senosetsch - Senozece.
Salonicchio - Solun. Serajevo - Serajevo.
Salisburgo - Solnograd, Solni Servia - Srbska , srbska
Grad; salisburghese st. - zemlja, Serbia, Srbija ;
solnogradac, solnogradja- serviano st. - serb, srbin,
nin, ag. solnogradski. srbalj, serbljin, srbljanin,
Sardegna - Sardinia, Sar- s'erbljanac ; fieni, srba,
denja. srbkinja; della Servia -
Sassonia - Saska, saska srbski, srbljamki, serbi-
zemlja ; sassone st. - sas, janski, srbljinski.
sasin, ag. saski, sasinski. Settentrione - Sver; setten
Sava - Sava ; paese alla Sa- trionale - sveran, sver-
va - Posavina, Posavje; ski, sverokrajan.
nazionale - posaoac, po- Sirmio - Srm.
savljan. Slavonia - Slavonia, sla
SMI 782 TUR

vonska zemlja. V. Croa Teresianopoli - Subotica.


zia. Tibisco - Tisa.
Smirne - Zmirna. Tirolo - Tirol ; tirolese 8t. -
Spagna - Spanjolska, spa- tirolac, tirolez ; ag. tirol-
njolska zemlja ; spagnuolo ski, tirolezki.
st. - spanjol, spanjolac; Tolone - Tolon.
ag. spanjolski. Torino - Turin; torinese st.
Spalato, Spalatro - Split, - turinez, ag. turinski, tu-
Splt; spalatrino st. - rinezki.
splitjan, spltjan, splitja- Toscana - Toskana, Tuska-
nin. na, toskanska (ecc.) zem
Stagno - Ston. lja; toscano st. - toska-
Stiria - Stajerska, Slovenska, nac, ag. toskanski ecc.
stajerska v. slovenska zem Transilvania - rdelj.
lja; stiriano st. - stajerac, Tra - Trogir.
slovenac ; ag. siajerski, Trento - Tridenat ; trentino,
slovenski. tridentino st. - tridentinac,
Stretto (in Dalm.) - Tisno. tridentanac ; ag. triden-
Stuhlweissenburg. V. Alba tinski, tridentanski.
reale. Trieste- Terst; triestino st.
Svizzera - Svajcarska, Svaj- - trstjanac, trstjanin; ag.
ca, svajcarska zemlja. trstjanski.
Troppau - Opova.
Tschacatnrn - Cakovac.
T Turchia - Turska, turska
zemlja ; turco st. - turcin,
Tamigi - Tamiz. turak, osmanin, osmanlia,
Tanai (Don) - Tanai, Don. muhamedanac ; ag. twrski,
Tedesco, st. - nmac, tede turacki, osmanski, osman-
schi - nmci, nmski v. n- lijski, muhamedanski.
macki narod.
UCR 783 ZAG

st. - veronez, ag. vero-


U nezki.
Vienna - Bec ; viennese st. -
Ucraina - Ukrajina. becanin, ag. becki.
Udine - Vidam (dma), Vidan Vipaco - Vipava.
(dna), Udine ; udinese st. Visinada - Visnjana.
- vidanin, udinez; ag. vi- Vistola - Visla.
danski, udinezki. Vojvodato - Vojvodina, Voj-
Ungheria - Madjarska, Ma- vodovina; Vojvodato della
jarska, madjarska zemlja; Servia - Vojvodina (ecc.)
ungherese st. - majar, ma- Srbska.
djar; ag. majarski, ma- Volosca - Volovska.
djarski. Vrana (in Dalm.) - Vrana.

w
Valacchia -ITaraeiawfcj, Vla- Windisch-Gratz - Slovenski
ska, karavlaska v. vlaska Gradac.
zemlja; valaco st. - viah,
karavlah ; ag. vlaski, ka-
ravlaski. Y
Varasdino - Varazdin.
Varsavia - Versava, Var
cava. York. V. Nuova.
Veglia - Krk.
Venezia- Bneci, Mletke, Miet
ei (akah); veneziano, ve z
neto st. - bnecic, mlecic;
ag. bnetacki, mlelacki. Zagabria - Zagreb ; zaga-
Verona - Verona; veronese briese st. - zagrebcan, za-
ZAR 784 Zffi
grebcanin; ag. zagrebacki, Zara vecchia - Biograd.
zagrebski. Zelanda - Zelanda; zelan
Zara - Zadar; zaratino et. - dese st. - zelandez, ag. ze-
zadranin ; ag. zadarski, landezki.
zadranski. Zirknitz - Cirknica.

FINE.
--

mi
-S::
-Ss
. ,:S
'. . -.-.

También podría gustarte