Seminarski Rad

Antiki Koncepti Povijesti

Po Hesiodu

Www.Maturski.Org
 2

Sadraj

1. Uvod 3

2. O Hesiodu 4

3. Mitska Slika Svijeta I Povijesti 5

4. Uloga Mitskog Shvaanja Povijesti 7

4.1 Porijeklo I Karakteristike Antikih Mitova 7

4.
2 Uzroci Antikih Mitova 8

4.
3 Posljedice Antikih Mitova 9

4.
4 Stil I Nain Prenoenja Antikih Mitova 9

5. Komparacija Hesiodovog Mitskog Prema

Povijesnom Konceptu U Antici 10

6. Zakljuak 10

7. Literatura 11

8. Dodatak 12
 3

1. Uvod

Zapadna Kultura Svoje Temelje Nalazi U Antici, Kao Koljevci

Miljenja, Osnovnih Pojmovnih Odreenja I Zaetaka Svega Onog
ime Se U Misaonom Pogledu I Dananji ovjek Na Neki Nain
Bavi. Od Antike Nas Dijeli Gotovo Dva I Pol Tisuljea, No ovjek
Dananjice Bavi Se Sadrajno Istom Problematikom. Ne Dijeli Nas
Od Antike Samo Vrijeme, Ve I Niz Raznorodnih Metodolokih
Pristupa, Koji Su Se Mijenjali Protokom Vremena, A Ponekad
Egzistirali I Istovremeno.
U Odnosu Prema Povijesti Antiko Je Doba Upravo Takvo Vrijeme,
Kada Mitoloki Koncept Prethodi Jednoj Slici Svijeta Kakvu I Danas
Prihva Amo, Ali U Izvjesnom Se Periodu Preklapaju. Postojanje
Povijesne Svijesti Smatramo Sutinom Svakog Odnosa Prema
Prolosti to Ujedno Znai I Prema Sadanjosti, Jer Svako
Dosegnuto Znanje Ima Svoj Znaaj U Odreenom Povijesnom
Trenutku; Takoer Povijesno Nas Opredjeljuje I U Osmiljavanju
Nae Budunosti. U Takvom Je Kontekstu Sadrana Sva Bit
Povijesnog Shvaanja. Stoga Nas, Zbog Nas Samih, Antiko
Poimanje Povijesti I Danas Nuno Zanima.
Antiko Shva anje Povijesti Karakterizirano Je Dvijema Osnovnim,
Ve Spomenutim, Koncepcijama.
Takozvana Znanstvena Povijest Nastala Je, A I Danas Se Gradi, Na
Prikupljanju injenica, A I Kronolokim Biljeenjem Dogaaja
Podvrgnuta Je Neprekidnoj Analitikoj Prosudbi Blie I Dalje Prolosti
I U Funkciji Je Suvremenog Shvaanja Svijeta. Njezini Poeci Zadiru U
Antiko Doba I Vezani Su Uz Prvu Pojavu Filozofa Prirode, A Nastala
Je Kao Odraz Potrebe I Anti Kog ovjeka Da Si Bolje Objasni Svoju
Sudbinu Od Onoga to Je Do Tada Mogao. A to Do Tada Bila Je Jedna
vrsta, Hermeti Ka Struktura Mitskih Likova I Dogaaja, Koji Su Za
Svoje Vrijeme Ne Samo Dostatno Ve Izuzetno Vrijednim Modelima
Objanjavali Mogu I Prihvatljiv Svjetonazor Na Razliitim Razinama,
Moralnim, Ideolokim, Kulturolokim, Politikim, Sociolokim, Obi
Ajno-Praktikim I Teorijskim Zahvaanjem, Koje Je Iz Takve Mogue
Povijesti Crpilo Uputu Za Svakodnevnicu, Olakavalo I Osmiljavalo
ivot. Mi to Nebismo Danas Znali Da Nije Bilo Hesioda, Koji Je Svoj
ivot Posvetio Upravo Povijesnom Boanskom Principu, Kao Uputi Za
ovjeka.
 4

2. O Hesiodu

Hesiod (Heziod), Gr ki Pjesnik Seljakog Podrijetla, Iz Beotije,

ivio Oko 700. G. Pr.N.E.1 Prvi Je Po Imenu Poznati Rapsod2 I
Tvorac Didaktikog (Preteno Bratu Upuenog) I Genealokog (O
Postanku Svijeta I Porijeklu Bogova) Epa. Na Prvu Vrstu Odnosi Se
Njegov Ep "Poslovi I Dani", U Kojem, Kroz 828 Heksametra Iznosi
Pohvalu Radu3, Moralne Pouke, Savjete Za Gospodarstvo Pa I
Radni Kalendar, A Takoer I Mit O Pandori4, Te Mit O Pet Svijetskih
Doba.5 Postanak Bogova6, Mitoloku Predaju O Bogovima, Hesiod
Svodi U Odreeni Cjelovit Sustav.7 Ovaj Ep Imao Je Znaajnog
Utjecaja Na Kasniju Religiozno-Filozofsku Tradiciju U Grkom
Svijetu. Antika Je Hesiodu Pripisala I Jo Neka Manja Djela.8 No
Znaaj Njegova Djela Koji Se Odnosi Na injenicu Da Su Hesiod I
Homer Meu Helenima Prvi Stvorili Prie O Postanku Bogova,
Bogovima Dali Imena, Objasnili Boanske Poasti I Vjetine I
Opisali Njihove Likove, ini Hesioda Najznaajnijim Knjievnim
Stvaraocem Antike.9
Hesiodov Ep Koji Se Odnosi Na Bogove Ostaje Ne Samo Dragocijen
Izvor Za Povijesniare Prvih Koraka Europske Civilizacije, Ve I
Danas ini Okosnicu Sadraja Obrazovanog Drutva. Upravo S
Hesiodom Poinje Prijelaz Od Epa K Lirskoj Poeziji. Hesiod, Za
Razliku Od Homera,10 Predstavnik Je Drutveno-Realistike kole.
O Obojici Ovih Pjesnika (Jedva) Znamo Pouzdano Tek Da Su
Postojali; Prenosi Se Glas O Njihovom Suparnitvu. Pa Iako Je
Hesiod Bio Na Izvjestan Nain Kritiziran Od Heraklita11 Od Istog
Autora Potjee I Dokaz Da Je Hesiod Mnogo Znao.12 Uz

1 H e ro d o t ( Ro . 4 8 4. G . Pr. N . E . ) Ka e Z a H o m e r a I H e s i o d a Da S u O d N j eg a S ta r i ji
N a j v i e 40 0 . G . 2 Ra p s o d = P j e v a
3 H e s i o d J e U "D j e l a I D a ni " I z r i i to N a p i s a o D a i v j e ti Od V l a s ti ta Ra d a N i j e Sr a m o ta , N o
N e r a d o m Si ro m a tv o N e O tkl a n j a ti J e s t Sr a m o ta
4 Pr v o j e n i Ko j a J e - O tv o r i v i Ku ti ju Ko j u J e D ob i l a N a Da r O d Z e u s a I D ru g ih Bo g o v a S Ol i m p a -
Po s ta l a O z ro ko m Mn o gi h N e v o l j a Z a o v j e ka , Ko j e Su Mu Bo go v i Up u ti li .
5 U Ko j i m a Se Pe s i m i s ti ki Pr i ka z u j e Ka ko S e L j ud i S v e Vi e I z o p a u ju A I Su bj e kti v i s ti ki J e
I s ka z O Sa m o v o l j i P l e m i a Ko j i T l a e Si tn o g S e l j a ka Tj . I z n o s i V l a s ti te Teg o b e .
6 "T h e og o n i a" , 10 2 2 H e ks a m e tr a
7 U U vo d u S am H es i od Ka e Da S u G a J o Ka o D je a ka U P je s n i t v o
U p u t i l e Mu z e . 8 N p r. " Kat a lo g en a" , T j . Pr i e O H ero i na ma
Pr a ma j ka ma G r k i h Ro d ov a .
9 H e ro d o t U z H e s i o d a Ta ko e r Sp o m in j e I H o m e r a , Pa Ti m e I z r a v n o D op r in o s i Ra z r i j e e n j u
Pi ta n j a O H o m e ro v u Po s to j a n ju .
1 0 H o m e r Sl o v i Ka o Pre d s ta v n i k H e ro j s ko - Ro m a n ti a r s ke ko l e .
1 1 A ko S e Pi ta m o Z a S mi s a o i v o ta N u n o M o r a m o Do i N a Te m a ti ku Fi l o z o fi j e I N j e z i n e Po v i j e s ti . U
Po j m u S mi s a o Ra z u m i j e v a Se O d re en a V r i j e dn o s t, Z n a e n j e Ko j e N e ka S tv a r Il i D og a a j I m a Z a
N a s . S m i s a o N e Pr i p ad a Bi ti S tv a r i , J e r J e to O dn o s S ub j e kta Pre m a N e ko m Sa d r a ju Pa Se S to g a
S m i s a o Z a N a s M o e I Mj e n j a ti . N a O sn o v u To g a O dn o s a M o gu S e V re d n o v a ti I Ra z l i i ti O dn o s i I z
Pro l o s ti . Fi l o z o fi j a D a j e O dg o v o re N a Pi ta n j a O S v i j e tu I i v o tu . To N i j e J ed i n s tv e n S ta v , Ve S e
S v a ki Fi l o z o f Tu Od re u j e Po j e d in a n o. A ko Z n a m o Pro l o s t Fi l o z o fi j e O nd a Po s to j i I M i l j en j e O Te m i
 i v o ta . N o , Tu S e I z r a a v a I K r a jn j a K r i ti ka Ko j a J e Ob l i k Re a g i r a n j a N a Pre th o d n o M i l j en j e . U
Ra z d o b l ju G r ko g Fi l o z o fi r a nj a M o e m o to Pr a ti ti U T z v. Fr a g m e n ta rn o j K ri ti c i , J e r Ta d a Po v i j e s ti
Fi l o z o fi j e N i j e Bi l o Te k e H e g e l Uo i ti Fi l o z o fs ki Pro b l e m Po v i j e s ti Fi l o z o fi j e . K r a tka In fo rm a c i j a O
Fr a g m e n ta rn o j K r i ti c i M o e Pr i ka z a ti Ka ko S e Fi l o z o fi Me u s ob n o O dn o s e . N p r. H e r a kl i t, N a O s n o vu
S v o g U en j a O Lo g o su I N e p re ki d n o m K re ta n j u S v e g a , K r i ti z i r a o J e N e ke M i s l i o c e Ko j i Su , Pre m a
N j e g o v o m M i lj e n ju Bi l i U Z a b lu d i, Pa Ta ko I H e s i o d a : ". . Ko j i N ij e Po z n a v a o D an a N i N o i Ta J e d no
J e . " H e r a kl i t U S v o j e m D j e lu " Pr i ro d a I Lo g o s " K r i ti z i r a H e s i o d a D a N e Po z n a j e Lo g o s Ka o Ni ti Dr ug i .
 5

Neizvjesne Biografske Podatke Za Hesioda Se Spominje U Jednoj

Varijanti Da Je Umro U Dubokoj Starosti, A U Drugoj Da Je Muki
Ubijen.13 Ako Je ivio Mukotrpno I U Nepravdi, Kako Se Smatra,
Onda Je Jo Jasnija Snaga Njegove Mitoloke Postulacije, Koja Je
Obespravljenima I Ponienima Obeavala Razrijeenje.14 Hesiod,
Zapravo I Sam Smatra (Kao I Ksenofan) Da Je Postojao Postupni
Razvoj Ljudskih Pronalazaka: Bogovi Nisu Od Poetka Davali Sve
Smrtnicima, Nego Oni S Vremenom Pronalaze Sve Bolje. On Svoja
Razmatranja Izvodi Iz Prapo Etaka, Od Samog Kaosa,15 Preko
Svih Najznaajnijih Segmenata Ljudskog Postojanja. Uvijek S
Poukom, Kroz Objanjenje Pojmova Kojih Objanjenje Dovodi Do
Znanja16 I Unutar Osmiljenog Sustava.17 Tako "Teogonija" Nije
Izvorite Ve Krajnji Produkt Procesa Sustavne Racionalizacije,
Kojim Se Povezuju Razliiti Tipovi Pripovijesti, Antropomorfni
Bogovi, Strana udovita, Prirodne Sile I One O Kojima Danas
Mislimo Kao O "Apstrakcijama" Sve to Bio Je Dio Usmene
Pjesnike Predaje Koju Je Nasljedio Hesiod.
Hesiodove Pjesme Ine Najraniju Grku Knjievnost. Ta
Knjievnost Je Izravno Temelj Za Prouavanje Antikih Mitova I
Sutinski Zahvaa U Antiko Poimanje Povijesti.
Hesiod Se Svojim Epom Iskazao Kao Organizator I Selektor
Ogromne Tradicionalne Grae. Uspomenu Na Njega Duboko Su
Potovali U Raznim Mjestima Grke, Podizali Su Mu Spomenike I U
Njegovu ast Pisali Antologijske Pjesme. Slavimo Ga I Mi Danas,
Spominjui Se Njegovih Ljudskih I Umjetnikih Vrijednosti.

3. Mitska Slika Svijeta I Povijesti

Pretpostavljeni Cilj Hesiodove "Teogonije" Jest Da Nam Ispria

Kako Su Nastali Zemlja, Nebo I More Te Da Su Se Iz Njih Izrodili
Bogovi, "Davatelji Dobrih Stvari", Zatim Kako Su Se Bogovi
Meusobno Podijelili I Tko Se Sve Nastanio Na Olimpu, Njihovom
Obitavalitu.
Ovaj Mit Zapoinje S Prvobitnom Personifi kacijom Prirode.18 Iz
Prvobitnog Kaosa19 Stvoreni Su Nebo (Lat. Uran), A Ono Je Iz
Zemlje (Gee) Izrodilo Hekatoncheire (Lat. Centimane Storuke S
Pedeset Glava), Zatim Kyklope I Posebice Titane.20 Prvobitno
Razdvajanje Neba Od Zemlje Izvrio Je Najstariji Titan Kron21 I
Time Zapoinje Prva Smjena Bogova.
Kron Je Sa Svojom Sestrom Titankom Reom Imao estero Djece,
Od Kojih Je Tek Najmlai, Zeus (Lat. Iupiter), Doveo Do Ponovne
Smjene Vlasti Meu Bogovima. Kronos Je Svoje Keri Heru,
Demetru I Hestiju Te Sinove Hada I Posejdona Progutao, Ali Ih Je
Zeus Izbavio I Uz Pomo Nekih Titana, A Naroito Mlaeg
Prometeja, Konano Smaknuo Kronosa I Nastanio Se Sa

1 2 J e r H e r a kl i t Ka e Z a H e s i o d a Da J e M no g o z n a l a c : To J e Ta ko e r K r i ti ka J e r Po d r a z u m j e v a D a
M no g o z n a l a c N e m a A u to m a ts ki Ra z l o n o s t U Z n an j u , A Ko ju Fi l o z o f I m a ; Po j a m Fi l o z o fa Po Pr v i Pu t
S e Po j a v l j u j e Up r a v o Ko d H e r a kl i ta .
1 3 Po s to j i Le g e nd a U Ko j o j J e H e s i o d o v Pa s O tkr i o N j e g o v e Ub o j i c e I Pr i d o n i o N j i h o v o m Ka n j a v a n j u,
A Po to p l j e n og I Mr tv o g H e s i o d a N a Ob a l u S u I zn j e l i D e l fi n i : N j e g o v Pr a h Bi o J e S ah r a n j en U N e m e j i ,
A Po l o v i n o m 7 . S tol j e a N a e E re , Po S a v j e tu D e l fs ki h Pro ro ka O rh o m e nj a n i m a , Ko d N j ih J e Pre s ta l a
Ku g a Ka d Su H e s i o d o v Pr a h Pre s e l i l i K Se b i . 14 Ko j e S e Z a i s ta I D og o d i lo , A l i D ru g a i ji m Ti j e ko m
Po v i j e s n i h Do g a an j a .
1 5 Ko d H e s i o d a Ka o s I m a A p s tr a ktn o Z n a e n j e , To J e S vj e ts ki Pro s to r Ko j i J e O tv o re n I S v e U
S e bi S ad r i . I d e j a Ko z m o s a I z n o s i D a S e Po e ta k I z v o d i I z Ka o s a , Ko j i J e Po s ta o Pr v i , D a kl e
Pr i j e S v eg a .
1 6 Np r. : Ko l a I m a j u 1 0 0 Dj e l o v a , N j ih o v o Po z n a v a n j e J o N e D o v o d i Do Z n a nj a , Ve
Po z n a v a n j e Pr i o r i te ta I Fu n kc i j a .
1 7 I Kod H o m e r a I Ko d H e s i o d a M o r a S u s ta v O dg o v a r a ti Od re e n o m Bro ju , N p r. 1 2
Bo g o v a I S l . 1 8 A Ko j i J e Pre u z e t I z Me z o p o ta m i j e I l i I z N e ke D ru g e Pre d g r ke
Pre d a j e .
1 9 N e Pr a g ro m a d a N i ti Pr a m a s a N e g o Be z l i ki , N e i z m j e r a n I
M r a a n Pro s to r. 2 0 6 Ti ta n a I 6 Ti ta n ki , Ko j i Su Pr v a , S ta ri j a
G e n e r a c i j a Ti ta n a .
2 1 Ka s tr i r a n j e m J e Ub i o S v o g O c a U r a n a .
 6

Svojom Svitom Na Olimpu. Zeusov Pokuaj Da Sprijei Raanje

Potomaka (A Koji Bi Ga Mogli Ugroziti) Takoer Je Propao: Iako Je
Progutao Svoju Prvu enu Metidu,22 Iz Svoje Glave23 Rodio Je
Njihovu Zajedniku Kerku, Boicu-Ratnicu Atenu.24 Nakon Toga
Sa Zeusom Mnoge Boice I Obine ene Imaju Djecu, Od Kojih Su
Neka Bila Bogovi, A Neka Smrtnici Tj. Smrtni Junaci.
Poevi Od Porijekla Zemlje I Bogova, Po Hesiodu Je Objanjen
Nastanak Sadanje Svjetske Vladavine. Okosnicu Te Povijesti ine
Mitovi O Titanima I Mlaim Bogovima, O Porazu Krona I O Tome
Kako Je Zeus Sa Olimpa Zavladao Svijetom.
U Nastavku, Kroz Titana Prometeja25 Razvija Se Sudbina ovjeka:
26 Usprkos Zeusu, U Poetcima Svijeta Omoguio Je Ljudima Neke
Temeljne Uvijete Civiliziranog ivota, Uz Uvijet Da Sami Sebi ele
Pomoi I Da to Mogu Stoga I'm Je Podario Nadu I Ulio Snagu.
Prometej Je Dva Puta Ukrao Vatru S Olimpa I Donosio Je Ljudima
ovjek Je Njome Ovladao, Postao Manje Zavisan Od Prirode, Nauio
Taliti Kovinu I Izraivati Alate, Kuhati I Pei,27 Zaista Je ovjek
Roen. Mitski Zeus Osvetio Se I Prometeju28 I ovjeku Poslao Mu Je
(Prvu) enu Pandoru, Boanski Poklon I Prokletsvo Ujedno.29
Prometej Je Doekao Da ovjek Za Kojeg Se Toliko Zalagao Njega
Oslobodi Muka,30 No ovjeku Su Muke Ostale, Iako Neto Umanjene
Kroz Osjeaj Zadovoljavajuih Objanjenja Koja Umanjuju Nevolju,
inei Je Razumljivom. U Toj Su Funkciji Svi Mitoloki Likovi Npr. Hore
Dike (Pravednost) I Moire (Boginje Godinjih Doba),31 Ili Himera, Po
Hesiodu - Zamiljaj Uma Koji Vidi Lavlju Glavu Na Tijelu Koze,32
Pogotovo to Je Sluaj Sa Muzama, Koje Su Boginje Posebnog Ranga33
- ivjele Su Na Olimpu I Razveseljavale Su Bogove, Bile Su Zatitnice
Pjevaa I Pjesnika, A Zatim Umjetnosti I Nauke. Ili: Hesiod Se
Znaajno Bavi S Boginjom Atenom, Time Se Nadovezuje Na Temu O
Tome to Pojedini Bog Iz Mitologije Predstavlja34 Ona Je Neprijatelj
Surovosti I Divljine Pa Joj Je Mogue Samo Smisleno Boriti Se; Njena
Majka Je Metida (Metis = Razboritost I Savjet).35 Jedino Je Jo Zeus
Imao Naziv Metiet, U Znaenju Savjetnik, Sve to Je Pametno I
Smiljeno. Zeus I Atena Su uvari Naeg

2 2 U Tre n u tku Ka d a J e to U in i o Z e u s J e Ve Bi o U Br a ku S a S vo j o m S e s tro m , Bo i c o m H e ro m

2 3 Ko ju M u J e Ra s ko l i o , N a Z e u s o v Po z i v , Nj e g o v Z a ko n i ti Si n H e fe s t, Bo g Va tre I Ko v a a ,
O r u a r Bo go v a . 24 Pa l a d a Ate n a , La t. Mi n e r v a , Bo gi n j a Mu d ro s ti I Po bj e d o n o sn o g Vo e n j a
Ra ta , Z a ti tn i c a Pr a v n o g Po re t ka , Pr a v i n o s ti I U m j e tn o s ti .
2 5 Pro m e te j J e S in Ti ta n a J a p e ta , O tj e l o v l j e n j e H r a b ro s ti , Po no s a I Pr ko s a I O tp o r a S ta ro m
Po re t ku , Lj ub a v i Z a Sl o b od u I o v j e ko l j u b i v o s ti , Si m b ol N a p re tka I S re e o v j e a n s tv a .
2 6 Ko j e g J e Pro m e te j S tv o r i o Od G l in e I Vo d e a Ate n a M u J e U d ah nu l a i v o t.
2 7 Po to m J e O d Pro m e te j a o v j e k J o N a u i o Ko r i s ti ti S e Pi s m o m , Lj e ko v i m a ,
O b r a i v a ti Po l j a . 2 8 Ba c i v i G a U Ta r ta r , Z a ti m G a J e D ao Z a ko v a ti Z a Brd o
Ka v ka z .
2 9 Te o v j e k N e Mo e Bi ti Z a d o v o l j an N i ti S a e n o m N i ti Be z N j e .
3 0 Sp a a v a G a H e r a kl o , A Pro m e te j S e Do g o v a r a Sa Z e u s o m , Ko j i J e S V re m e n o m Po s ta o Bo l j i , Pa
J e D o g o v o r Bi o Mo gu .
3 1 To S u K e r i Z e u s a I Te m i d e : O n e Su N a jp r i j e Bi l e Pr i ro d n e Sn ag e Ko j e O m o g u u j u Ra s t I Ra z v o j ;
S p e c i j al n o Ko d H e s i o d a S e Po v e z u j u S Te m i d o m , to J e Pro m j e n a Od Pr i ro d n ih S il a U E ti ko
Po d r u j e . Pr i To m e Te m i d a ( K e r ka U r an a I G e j e ) Pe r s o ni fi c i r a Pr a v e d n o s t I S ta r i G rc i Ju Z a z i v a j u Pr i
Z a kl e tv a m a . H o re S u Bl i e H a r i ta m a ( Ko d R i m l j an a to S u G r a c i j e ) O n e D a ru ju D r a e s t I Po j a v l ju j u
S e Po Tr i ; Te H a r i te T j . H o re S u E un o m i j a ( Z a ko n i to s t) I ke ( Pr a v e d n o s t) I E i re n a ( M i r ) . On e Z a j e d n o
O z n a a v a j u O dn o s Ko j i Bd ij e N a d Lj u d s ki m Pr a v e d n i m Po re tko m .
3 2 To J o N e Z n a i D a H i m e r a Po s to j i - O s ta j e O tv o re n o Pi ta n j e D a l i J a s n o a I Ra z g o v j e tn o s t U U mu
Z n a i I M og u u S tv a rn o s t. H e s i o d Sp o m in j e H i m e r u ( G r . H i m a i r a = Ko z a ) I Ka o Li n o I m e : Ra d i S e
O K e rc i Ti fo n a I E hi d n e , To J e N e m a n Ko j a R ig a Va tr u , A S i mb o l i z i r a Vu l ka n U Li d ij i .
3 3 Mu z e S u K e r i Z e u s a I M n e m o z in e ( S j e a nj e , Pa m e n j e I Mi l j e n j e ) . Od J e d n e Pr v o tn e Mu z e
J a v l j a S e N j ih D e v e t. Nj i h o v a I m e n a N a v o di H e s i o d : K l i a ( Po v i j e s t) Pr i ka z a n a S O m o to m Pa p i r a ,
E u te r p a ( Fr u l a nj e I Tr a g i n i Ko ro v i ) Pr i ka z a n a S Fr ul o m , Ta l i j a ( Ve s e l e I g re , Ko m e d ij a ) ,
M e l p o m en a ( P j e v a n j e ) O v j e n a n a Br l j a n o m , Te rp s i h or a ( P l e s ) , E r a to ( E ro ts ko Lj u b a vn o
P j e s n i tv o I Mi m i ka ) , Po l i hi m n i j a (S v i r a n j e N a Li r i ) , U r an i j a ( A s tro n o m i j a ) Pr i ka z a n a S G l o bu s o m
I Ka l i o p a ( E p s ka Po e z i j a , Fi l o z o fi j a I Re to r i ka ) .
3 4 U S i mb o l i c i M i ta Mo e S e N a i O b l i k Tr a e n j a N o rm i , Ko j e S u S v e d e n e N a Od re e nu M j e ru I Re d I
To m e J e Pr i m j e r Ate n a .
3 5 M e tid a J e Z n a l a Vi e N e g o S v i Bo g o v i I Lj ud i . M e ti s , Ma o m a , M e m on a = M o Sa v j e to v a n j a ,
Ra z b o r i to s t, Mu dr a I z re ka ; Ko r i j e n R i j e i J e M e , to Z n a i Mj e r i ti I z Tog a D o l a z e R i j e i M en I
M e n o s Ka o O s n o v a Z a M j e s e c , V r i j e m e I S l.
 7

Graanskog ivota I Jasno Je Da Zakoni Veu Dravu S Bogovima.

Dobar Je Primjer Jo I Ate U Smislu Obmane, Ludila, Moralne
Sljepoe36 Ili Eros (Lat. Amor) Jedan Od Najstarijih Bogova.37
Poseban Je Primjer I Takoer Se Posve Uklapa Mitoloki Prikaz Pet
Ljudskih Rasa.
Prvu, Zlatnu, Vladarsku, Stvorili Su Titani U Doba Kronove
Vladavine: Ti Su Ljudi ivjeli U Udobnosti I Miru, Bez Muka, Bolesti
I Starosti, A Po Smrti Preobrazili Bi Se, Kao U Snu, U Dobrohotne
Duhove Daimone, Koji Nastavljaju ivjeti Na Zemlji, Suzbijaju I
Zlo, tite I Ljude I Razdajui Obilje. Drugu, Srebrnu Rasu
Pomagaa, Stvorenu Od Bogova, Zbog Neposluha Preselio Je Zeusu
"Pod Zemljom Blaene" Duhove. Posljednje Tri Rase Oblikovao Je
Sam Zeus: Trea Ili Bronana Bila Je Ratni Ka I Meusobno
Destruktivna, Stoga Je Neopjevana Stigla U Podzemni Hladni Had.
etvrta,38 Bila Je Rasa Velikih Junaka Ili Polubogova (Trojanskih I
Tebanskih Boraca), Od Kojih Su Mnogi, Kao Besmrtni, Prebaeni Na
Otok Blaenih, Na Kraju Svijeta Pod Vladavinu Krona. Njihovo
Potomstvo Mitologija Prati Od Osnivaa39 Do Helena40 Koji Je
Osnovao Rasu Helena Tj. Grka. Peta Je eljezna Rasa Sadanjih
Ljudi, Zemljoradnika I Ostalih Radnika, Kojoj Je Dosueno Da Se,
Uz Tek Poneko Dobro, Nikad Ne Odmara Od Rada, Da ivi Za Muku,
alost I Smrt, Tj. Da Iezne. Ne udi, Dakle, to Hesiod,
Prepoznavi Se U Petoj Rasi, ali to Se Nije Rodio Ranije Ili
Kasnije.
Mnoge Kolateralne Sudbine Mitolokih Mitova, Odvojene Ili Bogato
Isprepletene, Dosljedno Su Na Tragu Istovrsnih Poruka.

4. Uloga Mitskog Shvaanja Povijesti

4.1. Porijeklo I Karakteristike Antikih Mitova

Izvorni Grki Mitovi Po Hesiodu Nisu Novina. Slinosti Nalazimo U

Mitovima Zapadne Azije I Mezopotamije Jo Prije 1000 G. N.E. Ono
to Je Svojstveno Grkim Mitovima Jest Sustavna Sloenost, Koja
Je Sjedinjena I Prua Razumljivo Tumaenje Svjetskog Poretka; U
Njemu Su Uvijek Dva Aktivna Pokreta a Neprestana Borba I
Raanje. Primjeri Tog Procesa Su, Recimo, Prvenstveno
Mnogobrojni I Razliiti Potomci Zemlje, Velike Plodne Majke. Ona Je
Rodila Zvijezdano Nebo, Ali I Razliita Udovita.41 Zatim, ak I
Uranovi Odrezani Spolni Organi, Baeni U More, Stvaraju Pjenu Iz
Koje Se Ra a Afrodita (Koja Kasnije Raa Erosa). U Tom Periodu
Stvaranja Na Djelu Su Aktivne Sile Kao Dan I No, Koji Su
Oigledni Opoziti. Historijska Svijest Je Bit Svakog Odnosa Prema
Prolosti (A to Ujedno Znai Prema Sadanjosti) Jer Svako
Saopeno Znanje Ima Svoju Ulogu U Odreenom Kulturnom
Podruju. Ako Bi Smo Ostali Bez

3 6 N a i m e , S v a ku Ob i j e s t Ka n j a v a N e m e s i s , Bog i n j a Pr a v e d n o s ti , Ko j a S e O s v e u j e Z a Ob i j e s t I U
To j S e Ka z n i Po ka z u j e O bl i k Z a ti te I li N e ko g Ri j e e n j a . Pr i To m , N e m e s i s J e I z r a z U v i j e re n j a D a
Po s to j i Pr a v e d n o s t, O b j e s t M o r a Bi ti Ka n j e n a I Bo go v i N e Do pu ta j u D a Sm r tn i c i Pre ko r a u j u S v o j e
G r a n i c e : Ta Ka z n e n a Pr a v e d n o s t O s i gu r a v a O d r an j e Po s to j e i h Od n o s a, D o k J e O b j e s t I z l a e n j e I z
N e ko g Re d a . S O b z i ro m D a S e O bi j e s t Do g a a, O s ta j e Pi ta n j e J e Li Z a to K ri v o v i j e k I l i N e . Ate J e
Po G r ko j M i to l o gi j i U Pe r s o ni fi ka c i j i , To J e Bo g in j a N e s re e Ko j a a l j e O b m an u I Pro u z ro ku j e
M o r a ln o Og l u e nj e .
3 7 E ro s J e S in Afro d i te I A re s a , O b i n o S e Pr i ka z u j e G o l , S K r i li m a I S
Lu ko m I S tr i j e l o m . 38 N e Pr i p i s u j e J oj S e N i ko j a Ko v i n a .
3 9 O sn i v a i S u E p o n i mi ki Pre tc i : E o l j an i , J on j an i , D or a n i
4 0 H e l e n J e Bi o D eu ka l i o n o v S in I Pro m e te j e v U nu k Sa S v o j o m e n o m Pi rh o m Pre i v i o J e O p i
Po to p Ko j i m J e Z e u s N a u m i o Un i ti ti o v j e a n s tv o ; N a jr a n i j e Se Po to p S po m i n j e U M e z o p o ta m i j i .
4 1 Np r. Ka s n o ro e no g Ti fo n a , Di v a Sa S to Z m a j s ki h G l a v a I G l a s o v i m a o v j e ka Ps a I Bi ka .
 8

Znanja Povijesti Tj. Povijesne Svijesti I Spoznaje, Tada Bismo I

Svoju Sadanjost Sveli Sadrajno Na Minimum. Nitko Ne Moe
Negirati Da Svaki ovjek Ima Svoje Podrijetlo. To Podrijetlo Je Izraz
Jednog Toka I Trajanja, Izvor I Bit. U Spoznaji Podrijetla Mi Se
Identifi ciramo, Ali Ujedno Postajemo Svijesni I Daljnjeg Razvoja
Svojih Mogu Nosti. Povijesna Svijest Pridonosi Osmiljavanju Nae
Sadanjosti, Da U Odnosu Prema Sebi I Prema Drugima Znamo to
Smo Sada a Zatim Da Znamo to Trebamo Biti. Tako Imamo
Cijelinu Prolosti I Sadanjosti U Cilju Prema Budunosti.
Europsko Se Drutvo Kontinuirano Obraa Antikim Djelima,
Traei U Njima Razrjeenja Svojih Vlastith Osjeaja I Misli.
Niti U Srednjem Vijeku Nisu Iz ivota I Umjetnosti Isezli Antiki
Siei, A Pogotovo Ne U Epohi Preporoda Drutvo Je Otkrivalo Da U
Antikoj Filozofi ji Ima Gotove Izraze Za Nove Ideale I Da Je
Nepotrebno Traiti Nove Puteve, Ve Je Dovoljno Vratiti Se
Izgubljenoj Klasi Noj Civilizaciji. Takozvana Dohomerovska
Knjievnost Imala Je, ini Se Iskljuivo Religiozan Karakter, A Po
Sadraju Bile Su to Himne Muzama I Bogovima Uz Kasnije
Uvoenje Opjevanja I Povijesnih Junaka. Uz Nekolicinu Zabiljeenih
Pjeva a Istie Se Orfej42 S Kojim Stari Grci Sjedinjuju Mistina
Uenja O Besmrtnosti Due I Razne Tradicije Kozmogonije I
Teogonije; On Je Spadao U Tzv. Trakijsku kolu.43 O Starim Grcima
Do Naseljavanju U Tesaliju (I O Samom Naseljavanju) Malo Je
Podataka. O Tamonjem ivotu U Okruju Prekrasne Prirode, Ve
Znamo Mnogo: Tu Je Stasao Narod Blisko S Tom Prirodom Vezan,
Praktian, Hrabar I Umjeren, S Jasnim Umom, Razvijenih Raznih
Vrijednih Sklonosti, Visoke Kulture, Plemenite Jednostavnosti, U
Potovanju I Prema Duhu I Prema Tijelu, Sklon Razgovoru,
Filozofi ji, U Tenji K Opim Pogledima Na Svijet. Stoga Je Prirodan I
Razumnjiv Kasniji Interes Za Antiki Svijet.

4.2. Uzroci Antikih Mitova

Posredni I Naroito Neposredni Uzroci Su Antikih Mitova

Vievrsni, Po Razliitim Autorima: Neki e Shvatiti Da Je Mitoloki
Predloak Nastao Iz Neznanja,44 Ili Iz Straha Od Prirodnih Sila,
Pred Kojima Je ovjek Bespomoan, A Svijestan Da Su Mu Nuno
Potrebne, Ve I Za Zadovoljenje Najosnovnijih Potreba (Prehrana,
Stanovanje, Zdravlje, Sigurnost). Te Su Sile Ponekad Sklone
ovjeku, Ali U Mnogoemu Po Njega Su I Destruktivne. Da Bi Kod
Njih Ishodio to e U Naklonost Razumnjivo Je Da Ih Antiki
ovjek (Kao I Mnogi Prije Njega) Personifi cira, Kako Bi I'm Se
Mogao Obraati Sa Svojim Molbama I Potrebama.
U Paleti Mogunosti Neki e Autori45 Dokazivati Da Su I Stari Grci
Kao I Kulture Prije Njih (I Na Koje Se Oni Nastavljaju) Imali I
Izravne Veze I Raznoliku Komunikaciju S Takvim Naprednim
Oblicima ivota Koje Su Mogli Smatrati Boanstvima.
4 2 Si n A p o l on o v , Pr v i Le g e n d a rn i P j e s n i k S ta re G e ke .

4 3 U z Tr a ki j s ko P l e m e Ve z a n a Su Pre d a n j a O Pr v i m P j e s n i c i m a ; To P l e m e J e i v j e l o U I s to n o m
D j e lu Te s a l i j e , U Do b a Ka d a Su O v a m o D o s e l j a v a l i U z O s ta l e I G rc i , A O Ko j e m S e V re m e n u I
D o g a a j i m a V r l o M a l o Z n a .
4 4 K l e m e n t ( 1 50 - 2 1 5 ) N a v o d i 7 U z ro ka Z a N a s ta n a k V j e re U Bo g o v e Ko j i m a O b j a n j a v a N p r. Ka ko
S u N e ki Lj ud s ki Po j m o v i Ob o g o tv o re n i I Pr i ka z a n i T j e l e sn o , Ka o I R z l i i te O b m an e U S tv a r a n ju
Bo g o v a .
4 5 E r i ch Vo n D an i ke n J e L a i k Ko j i J e O ko Se b e O ku p i o Mn og o b ro jn e U g l ed n e Z n an s tv e n i ke I z
Ra z l i i ti h Z n a n s tv e n i h Di s c i p l in a .
 9

4.3. Posljedice Antikih Mitova

Izravne Posljedice Mitskog Tumaenja Svijeta Pa I Njegove

Povijesti Dvojake Su: Kod Ljudi Se Dogaala Neto Jasnija Slika
Prirode, Svijeta I Sebe U Tom Svijetu, A U Skladu S Tim I Osjeaj
Mira I Sigurnosti Koji Proizlazi Iz Nekog Strukturiranog Shvaaja
(Kao Znanja). U Konanici, Neposredna Posljedica Mitolokog
Poimanja Svijetske Povijesti Proizvela Je Postojanje Autoriteta,
Kojem Se Oduvijek Tei, Kojeg Treba Potovati I Koji Omoguuje
Koherentnost Unutar Dravne Zajednice Tj. Polisa.
To Je Postalo Vidljivo Ponajprije Na Razini Obiaja, Posebice
Svetkovina, Koje Su U Staroj Grkoj Poprimile Razinu Dravnih
Blagdana, Kao Neposredan Izraz Dravne Vjere.46

4.4. Stil I Nain Prenoenja Antikih Mitova

Prikazi I Poruke Antikih Mitova, Pa I U Iznimno Znaajnoj Mjeri,

Doprle Su, Kroz Sva Minula Stoljea, I Do Naih Dana; Kroz
Arhitekturu, Skulpturu, Knjievnost, Zapravo Kroz Sve Oblike
Umjetnosti. Gotovo Da I Nema Boanstva Ili Mitskog Lika Koji Nije
Barem Na Neki Nain Ovjekovjeen Djelom Umjetnika, A esto Se
Radi O Radovima Neprocijenjive Umjetnike Vrijednosti, Bilo Po
Svojoj Monumentalnosti (Razni Hramovi, Svetilita I Sl.) Bilo Po
Kvaliteti Izrade. Takoer, Gotovo Da I Nema Znaajnijeg Umjetnika
Koji Nije Svojim Nadahnuem Dodirnuo I Neku Antiku Temu. Ova
Je Tematika Mnogo Puta Filmovana, Izvoena U Kazalitu,
Posveena Su Joj Tolika Muzika Djela I U Tako Razliitim
Izvedbama; Kroz Likovno Stvaralatvo Posebice Je Sauvana Od
Zaborava. To Sigurno Nije Sluajno Da Najraznorodniji Umjetni ki
Pravci Uvijek Iznova Nalaze Nadahnue U Nekom Od Mitova,
Poznatijih Ili Manje Poznatih, Ali Uvijek U Izvornoj Povezanosti Sa
Svevremenim. Takoer Mnoga Umjetnika Djela Za Koja Pouzdano,
Pa I Sasvim Detaljno Znamo Da Su Postojala, Djelomino Ili Posve
Zauvijek Su Izgubljena, No I Ono to Je Ostalo Sauvano, A Jo Se
Novog Pronalazi, Pokriva Mitsku Tematiku Tolikom Snagom Da,
Istinski Predstavlja, Pa I Mnogo Vie Od Nemitoloke, Pravu ivu
Povijest, Koja Govori Za Nas.
4 6 Ta ko J e So kr a t, Fi l o z o f N a d Fi l o z o fi m a , O p tu e n U Ate n i D a J e Be z b o n i k, J e r N e V j e ru j e U
Bo g o v e U Ko j e V j e r u j e D r a v a I U v o d i N o v a Bi a D e m o n s ka .
 10

5. Komparacija Hesiodovog Mitskog

Prema Povijesnom Konceptu U Antici

Mitski Koncept Povijesti Kojeg Upravo Prezentira Hesiod I

Suvremeni Znanstveno-Povijesni Koncept U Krajnjoj Su
Suprotnosti: Sve to Govore Mitovi, Od Pojave Prvih Filozofa
Prirode Pa Nadalje, Smatra Se Nerelevantim. Filozofi ja, Kao Ljubav
Prema Mudrosti, Kao Traenje Rjeenja I ivotnih Istina, Nastala Je
Kao Reakcija Na Mitologiju. Filozofi Stare Grke Smatraju Sebe
Onima Koji Tee Ka Znanju I Mudrosti, Stoga Odbacuju Mitove, Koje
Smatraju Neadekvatnim U Pruanju Odgovora Za Kojima Tragaju.
Mitska Kazivanja Oznaena Su Kao Tradicijska Tekovina, Koju Se
Moe ak I tovati, Pa I Odravati,47 Ali Nije Vie Adekvatna Kao
Svjetonazor Koji Odraava Zbilju: ueni Odgovori Ne Trae Se
Vie Na Transcendentnoj Razini Onostranog Olimpa, Ve Na
Realnoj Zemlji.

6. Zakljuak

Svaka Epoha Ima Svoju Vezu S Prolou I Budunou, Pa Tako I

Antika. No, Anti Ki Je ovjek Teio Ostvarenju Mnogih Od Onih
Ideala Istina, Sloboda, Jednakost Koji Su Postali Neodvojivi
Elementi Ljudskog Duha. Ovjekovjeio Je One ivotne Konfl ikte I
Vjeno Kretanje Ljudskog Srca I Uma, Kroz Jo Nesavladivu Koliziju
Osobnog, Porodinog I Drutvenog ivota, A Koji Poivaju Na
Bogatim Izvorima Za Razumjevanje Najdubljih Osnova Ljudskog
Duha. Mnogi Su Antiki Junaci Za Nas Postali Ve Poznati Simboli,
Sinonimi Tipinih Pojava U Naim ivotima. Moe Se Rei Da
Razumjevanje Mnogih Suvremenih Filozofskih I Umjetnikih Ideja
Nije Niti Zamislivo Bez Poznavanja Antikoj I/ili Mitolokog, Jer Se
Sva Nova Kultura Zasniva Na Onoj Staroj. Interes Za Antiki Svijet,
Neprekidno Do Danas, Slui Kao Najbolji Dokaz ive Veze Izmeu
Poetnog Perioda Europske Civilizacije I Novog Doba.
Osobno Smatram Da Sukob Mitskog Povijesnog Koncepta I Onog
Koncepta Koji Supsumira Suvremeno Shvaanje Povijesti I Nije
Tako Radikalan. to Veim Koracima Kree Znanost48 Sve Je Lake
Zamisliti Da Mitska Tematika Nije Samo Pojava Kao Sustav Pri a U
Nekom Vremenu (Konano Obitelj Na Olimpu Sasvim Je Sli Na
Obitelji ovjeka), Ve I Mogua Prapovijest Ljudskog Roda, Pa
Moda Mi Danas, Toliko Nakon Anti Kog Mitskog Povijesnog
Koncepta, Moda Moemo Suprostavljene Anti Ke Koncepte
Povijesti Bitno Pribliiti. Sama Ta Mogunost Unazad Tom Konceptu
Daje Dignitet, Koji Je, Civilizacijskim Trendom, Vremenom, Izgubio,
A Svakako Ostaje Njegova Vrijednost Za Vrijeme U Kojem Je
Funkcionalno Nastajao I Postojao.
I Do Hesiodove "Teogonije", A Pogotovo Nakon Nje, Mitoloko
Kazivanje Predoeno Je Kao Povijest ovjekovog Neprestanog
Propadanja. Uz Stalnu Tenju Da Ljudsku Muku Uini Razumljivom,
Anti Ki Je ovjek Dobio Za Sebe Vana Objanjenja Putem
Svojevrsnog Pomirenja Suprotnosti, Za to Je Utvreno Da Je Opa
Funkcija Nastajanja Mitova Tj. Da Objanjavaju. "Poslovi I Dani"
Jo Su Zorniji Prikaz Toga Posebice Kroz Analitiki Odnos Pet
Ljudskih Rasa, S Iznimkom Grkih Junaka Kod Troje I Tebe; U
"Katalogu ena" Ti Su Junaci Pribrojeni U etvrtu Rasu, A Sebe
Hesiod, Dakako, Smjeta U Petu, alei Nad Tim.

4 7 a k J e I S o kr a t Pre d S mr t Z a tr a i o D a S e r tv u j e Pi j e ta o U a s t A s kl e p i j a ( E s ku l a p a ) , S l a v n og
L j e n i ka I Ka s n i j e Bog a L j e n i tv a .
4 8 K l on i r an j e , G e n e ts ki I n i nj e r i ng , S v e Ve i I z gl e d i Z a M og u n o s t Mj e a n j a M e u V r s ta m a ,
O tkr i v a n j a M o gu e g i v o ta I z v a n Z e m l j e , Pa I I z v a n N a e g Su n e v o g S u s ta v a .
 11

7. Literatura

1. *** Opa Enciklopedija (1977) Tom 3; Heziod. J.L.Z.,

Zagreb

2. Bonjak, Branko (1993.) Povijest Filozofi je I. Nzmh,

Zagreb

3. Cavendish, Richard Et Al. (1988.) Mitologija - Ilustrirana

Enciklopedija.
Mladinska Knjiga, Ljubljana

4. Kohan, P.S. (1959.) Istorija Stare Grke Knjievnosti.

Veselin Maslea, Sarajevo

5. Platon (1985.) Odbrana Sokratova, Kriton, Fedon. Bigz,

Beograd

6. eelj, Zlatko Et Al. (1988.) Prie O Grkim Bogovima.

Naprijed, Zagreb

7. Vilson, D. A. Et Al. (1967.) Od Filozofi je Do Mita.

Minerva, Beograd

8. Zamarovski, Vojtech (1973.) Junaci Antikih Mitova. k,

Zagreb

9. eelj, Mirko (1972.) Najljepi Klasini Mitovi. Gzh,

Zagreb

Www.Maturski.Org