Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
DIPLOMSKI RAD
PRESUDA U KRIVINOM POSTUPKU
Sadraj:
Uvod................................................................................................................3
Pojam i predmet presude ...4
Sadrina i forma presude....5
Predmet Presude..6
Donoenje presude ..8
Izricanje presude...9
Objavljivanje presude..11
Pismena izrada presude.....12
Dostavljanje presude...12
Ispravljanje presude 13
Vrste presude .. 14
Reenje o odbacivanju optunice ..20
Oslobadjajua prasuda.....21
Osudjujua presuda...23
Mere bezbednosti......25
Trokovi krivinog postupka.....27
Presuda kojom se okrivljeni oslobadja od kazne......29
Posebnosti u izricanju sudske opomene....30
Pravni lekovi protiv krivine presude...31
Pravnosnanost , izvrnost i izvrenje krivine presude..33
Zakljuak..36
Literatura..37
Uvod
Delatnost krivinog suda u cilju realizacije funkcije suenja, posmatrana
sa sadrinske strane, moe se manifestovati u rukovoenju krivinim postupkom
i u donoenju odluke o krivinoj stvari.
Presudjivanje stvari misaono predstavlja najtei deo obavljanja sudijske
funkcije pogotovo kada je vri sudija pojedinac, jer je upuen sam na sebe .
U svesti sudije treba da su vrsto postavljeni aksiomi krivine procedure:
da sud nikad nedosudjuje ono to od njega stranka nije taila , da se krivina stvar
rei iskljuivo na osnovu sprovedenih dokaza ijiom ocenom da se dodje do istine
o osporenim injenicama .
U vezi s tim sudija mora temeljno poznavati odrebde o bitnim povredama
krivine procedure , kao i materijalno pravo koje u sporu ima da bude osnov
zakonite presude.
Zavisno od vrste delatnosti krivinog suda,razlikuju se odluke koje krivini
sud donosi u toku upravljanja krivinim postupkom i odluke koje donosi o samoj
krivinoj stvari, tj. kojima se definitivnorasvetljava i reava krivina stvar, a samim
tim i okonava krivini postupak.
Odluke koje sud donosi u toku upravljanja kricinim postupkom su reenja i
naredbe, a odluke kojima se reava krivina stvar su presude. Izuzetno, postoje
reenja kojima se reava krivina stvar, na primer, reenje o izricanju sudske
opomene, odnosno reenje o obustavi krivinog postupka, ako se utvrdi da delo
nije krivino delo, da postoje okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost,
odnosno ako nema dovoljno dokaza da je okrivljeni izvrio navedeno delo.
Ovu odluku u formi reenja sud e doneti u sluaju ako ove oklnosti utvrdi
pre poetka glavnog pretresa. Isto tako, postoje presude kojima se reavaju samo
procesna pitanja, a ne i pitanja o glavnoj- krivinoj stvari, na primer, presuda kojom
se optuba odbija, koja se zbog toga i naziva procesnom presudom.
Odluke krivinog suda predstavljaju osnovnu sadrinu delatnosti krivinog
suda u toku ostvarenja funkcije suenja u krivinim stvarima.Dakle, krivini sud
donosi u toku vrenja funkcije suenja sledee odluke: presude, reenja i
naredbe.
Presude su takve sudske odluke kojima se, po pravilu, reavaju
krivinopravna i krivinoprocesna pitanja o jednoj krivinoj stvari, izuzev presude
kojom se optuba odbija.
Reenja i naredbe su takve sudske odluke kojima se, po pravilu, reavaju
pitanja koja se odnose na upravljanje krivinim postupkom, s tim to postoje i
takva reenja kojima se meritorno odluuje o krivinoj stvari.
ena uslovna osuda, mere bezbednosti ili oduzimanje imovinske koristi u osudujuoj presudi, sud e to posebno obrazloiti, navodei pri tom razloge kojima se
rukovodilo.
U obrazloenju oslobadajue presude sud e tano navesti razlog zbog
kojeg je takva presuda donesena.
U obrazloenju procesne presude, tj. presude kojom se optuba odbija, sud
se nee uputati u ocenu glavn stvari, nego e se ograniiti samo na razlo- ge za
odbijanje optube. Ovom vrstom presude se ne reavaju krivinopravna, ve samo
krivinoprocesna pitanja, pa e zbog toga u obrazloenju biti reeno koje procesne
smetnje postoje, odnosno koje procesne pretpostavke ne postoje da bi se
pristupilo reavanju glavne stvari.
Pouku o pravnom leku sadri svaka pismeno izradjena presuda,
provstepena ili presuda doneta u drugoj sudskoj instanci, jer se po izriitoj
zakonskoj zapovesti prepisi odluka protiv kojih je dozvoljena alba dostavljaju sa
uputstvom o pravu na albu .
Autetntifikacija (ozvanienje) presude je obavezniformalni element pismeno
izradjene presude, a vri se potpisivanjem i overom.Presudu potpisuje predsednik
sudeeg vea i zapisniar, a overava se slubenim peatom suda.
Predmet presude
Budui da presuda sadri odgovor na pitanje postaljeno optubom da li
je optueni kriv za delo koje mu se optubom stavlja na teret i da li prema njemu
moe da se primeni krivina sankcija, proizilazi da izmedju optube i presude mora
da postoji odredjeni odnos, i ba taj odnos predstavlja najvanije pitanje u
krivinom postupku.
Ovo pitanje je sadrano u l. 346. Prema kome se presuda moe
odnositi samo na delo koje je predmet optube sadrane u podnesenoj , odnosno
na glavnom pretresu izmenjenoj ili proirenoj optunici . Sud nije vezan samo za
predloge u pogledu pravne ocen dela. Svakako da ovde izraz optunica treba
tumaiti ire, u tom smislu to tu spada i optuni predlog i privatna tuba, dakle ,
svaki optuni akt kojim se pokree postupak pred sudom .
Iz iznetog zakonskog reenja proizilazi da izmedju optunice i presude
treba da postoji subjektivan i objektivan identitet. Svakako da ovaj zahtev za
subjektivnim i bojektivnim identitetom nesumnjivo , predstavlja progres u razvoju
krivinog postupka u nas, jer daje garanciju gradjanima da e biti izvedeni pred
sud samo ako je protiv njih podignuta optuba i sudie im se samo za ono krivino
delo koje je navedeno u optubi, Svakako da se ovaj zahtev zasniva na naelu
akuzatornosti izraeno maksimom nemo iudes sine actore , to znai da nema
suda bez tuioca, odnosno nema postupka bez optube.
Pitanje subjektivinog identiteta , koji postoji kada se presuda odnosi
samo na ono lice koje je oznaeno u optubi, ne stvara tekoe niti u teoriji niti u
praksi, jer se uvek moe utvrditi da li se presuda odnosi na isto lice koje je
naznaeno u optubi, jer alternativna optuenja su iskljucena. Isti je sluaj i ako je
optuba podignuta protiv vie lica kao sauesnika uvidu podsrekaa ili pomagaa.
Objektivan identitet postoji onda kada je injenini opis krivinog dela u
osnovi istovetan u optunici i presudi . I po ovom pitanju u teoriji postoje razliita
tumaenja, a po pitanju ta je delo koje je predmet optube da li to kriminalni
dogadjaj iz prolosti, bez obzira na to kako je on iznet u optubi ili je to faktiko
stanje u optubi .
Prema prvoj koncepciji, kako istie P Marina, sud nije vezan za konkretni opis
krivinog dela dat u optubi, odnosno optunom aktu, ve je duan da pri
presudjenju uzme u vidu i nove momente, bez obzira na to to isti nisu sadrani u
optubi, niti su isti promenjeni od strane tuioca.
Prema drugoj koncepciji delotreba da se tretira kao konkretno opisani dogadjaj
ije injenino stanje je opisano u optu
Bi, pa ukoliko ovlaeni tuilac ne izmeni ili proiri optubu na glavnom pretresu u
skladu sa izmenjenim injeninim stanjem, sud e u presudi navesti injenino
stanje onako kako je izneto u podnetoj optunici. Ovu drugu koncepciju prihvata
naa krivina procedura.
Sudska praksa smatra da sud moe menjati opis dela iz optunice , a
da ne prekorai oputubu, sve dotle dok taj stilski ili na drugi nain izmenjeni opis
ostaje u granicama injeninog opisa optunice, odnosno u granicama onih
injeica i okolnosti na kojima se oputnica zasniva, i iz kojih proizilaze zakonska
obeleja odredjenog krivinog dela ( VSS K.I.291/73).
Pomenuti objektivni identitet nije povredjen ako sud optubu za krivino
delo pronevere . Odnosno takvom prekvalifikacijom sud nije preko9raio optubu
jer postoji objektivni identitet izmedju radnje ova dva krivina dela Razlika je
izmedju njih jedino u subjektivnom obeleju, upravo u umiljaju, nameri (Okruni
sud u Niu , K.br. 379/82 ).
Sud je ovlaen da uinioca krivinog dela oglasi krivim za krivino delo
kradje ako to proizilazi iz opisa radnje izvrenja i ako je tuilac radnju uinioca
okvalifikovao kao pokuaj kradje .
Optuba je prekoraena samo onda kada je sudjeno o drugom
dogadjaju ili o drugom injeninom opisu dela, a ne o onome kakav je dat u
optunici (povreda objektivnog iedentiteta optube) ili ako se presuda odnosi na
drugoa ne optubom obuhvgaeno lice (povreda subjektivnog identiteta optube).
Pravna kvalifikacija dela i tuioevi predlozi u tom smislu ne vezuju sud .
Sud je ovlaen da u izreci presude ispusti poejdine delove optunice ,
ako se ti delovi optunice odnose na odlune injenice i okolnosti , kao i na
zakonska obeleja krivinog dela koje je optunicom optuenom stavljeno na teret,
ili kada sud izrekom presude izmeni opis dela dat u optunici , ako je tako
izmenjeni opis dela ostao u granicama sutine dela opisanog u optunici .
Na drugoj strani, povredjen je objektivni identitet izmedju optube i
presude ukoliko sud u izreci presude, pri opisu krivi8nog dela , na tetu okrivljnog
doda jo neke okolnosti koje optuba nije sadrala, a takve okonosti znae dalju
povredu pravila i li propisa o javnom saobraaju, prekoraaju optubu ili kad
privatna tuba zboh krivinog dela izvrenih od istog lica, od kojih bi i svaka radnja
sama za sebe bila dovoljna z postojanje istog krivinog dela, a u izreci presude se
navede i ona radnja koja takodje sari obeleje navedenog krivinog dela, a koja
nije bila obuhvaena privatnom tubom, ime je prekoraena optuba i bitna
povreda krivinog postupka ( l. 364, st. 1 , ta. 8).
Svakako da ovo pitanje objektivnog identiteta i dalje zasluuje panju,
pogotovu, to procesna teorija ovo pitanje tumai ekstenzivno , dok je sudska
praksa sklona restriktivnom tumaenju.
No, ovo pitanje ne tregba meati sa pravonom kvalifikacijom ,jer sud nije
vezan pravnom kvalifikacijom navedenom u optubi. I po ovom pitanju ne postoji
spor u teoriji i praksi .
Zbog moguih tekoa koje nastaju u praksi sudova po pitanju
objektivnog identiteta izmedju optunice i presude, zakonodavac je predvideo da,
ako je optueni oslobodjen od optube zato to nije dokazano da je uinio delo za
koje se optuuje , javni tuilac moe odmah, po objeavljivanju presude, dati
usmeno izjavu da se odrie prava na albu i podneti novu optunicu.
To moe uinit pismeno , u roku od osam dana od dana objavljivanja presude, ako
smatra iz izvedenih dokaza da je u pitanju drugo krivino delo a ne ono koje je
sadrano u ranijoj optunici, a to drugo krivino delo nije tee od krivinog dela iz
ranije optunice.
Glavni pretres e se ponovo otvoriti pred istim veem i postupak
nastaviti na osnovu nove optunice protiv koje prigovor nije dozvoljen, a radi
pripremanja odbrane sud moe odloiti pretres i to na predlog ili po inicijativi suda.
Pretres e ne moe odlagati radi pripremanja optube i javni tuilac ima pravo da u
roku od osam dana podnese novu optunicu a ako to ne uini moe ii na
podnosenje redovne optunice . ranije izvedeni dokazi ponovo se ne izvode, osim
u sluajevima predvidjenim u l.305. ili ako vee nadje da je potrebno da se
pojedini dokazi ponovo izvedu .
Pitanje je da li je ova zakonska odredba adekvatno reila problem
objektivnog iedntitata, kao to to nije ni . Postoje razmiljanja da li ne treba novom
izmenom ZKPpredvideti mogunost i za redovni postupak, kao to to predvidja
postupak prema maloletnicima- da je vee za maloletnike ovlaeno da bez
prdloga javnog tuioca donese doluku na osnovu injeninog stanja koje je
izmenjeno na glavnom pretresu .
Donoenje presude
Donoenje presude predstavlja posebnu fazu stadijuma glavnog
krivinog postupka .Ujedno to je I poslednja faza u prvostepenom pstupku kao
prvom delu redovnog krivinog postupka .Ujedno, to je I poslednja faza u
prvostepenom postupku kao prvom delu redovnog krivinog postupka.
Faza donoenja presude zapoinje kada se zavri predhodna faza
glavnog krivinog postupka, faza glavnog pretresa. Tanije, faza donoenja
presude poobjavljivanjem da je glavni pretres zavren , tj. momentom povlaenja
sudskog vea u nejavnu sednicu radi veanja I glasanja .
Faza donoenja presude traje do dostavljanja pismeno izradjene
presude I njenog eventualnog ispravljanja.
Od zapoinjanja pa do zavretka faze donoenja presude delatnosti
krivinog suda se sastoje u : izricanju presude, objavljivanju presude, pismenoj
izradi presude, dostavljanju presude I eventualno ispravljanju presude.
Svaka od tih delatnosti krivinog suda ima svoje posebne
karakteristike , pa e u daljem izlaganju biti obradjena svaka od njih.
Izricanje presude
Izricanje presude je prva delatnost krivinog suda u fazi donoenja
presude.
Ako sud u toku veanja ne oceni da treba ponovo otvoriti glavni pretres
radi dopune postupka ili razjanjenja pojedinih pitanja izrei e presudu .
Predsednik vea objavljuje da je glavni pretres zavren , kad vee, po
zavrnoj rei stranaka, nadje da nije potrebno izvoditi jo neke dokaze. Posle toga
vee e se povudi na veanje I glasanje radi donoenja presude .
Veanje I glasanje se vri na nejavnoj sednici u posebnoj prostoriji , u
kojoj mogu biti prisutni samo lanovi vea I zapisniar.
Veanjem I glasanjem rudovodi predsednik vea koji se stara da se sva
pitanja svestrano I potpuno razmotre .
Veanje je sporazumevanje izmedju lanova sudskog vea kako da se
rei konkretan slua. Glasanje je opredeljivanje lanova vea za odredjenu
sadrinu odluke I njihovo izjanjavanje o tome .
Zakonom je precizno odredjeno o kojim se pitanjima vea I glasa I kojim
redom, kao I sam postupak glasanja, naroito ako se ne moe postii veina koja
je potrebna za izricanje presude.
Pitanje o kojima se glasa mogu biti dvojaka:
Predhodna pitanja i
Pitanja o glavnoj stvari
Predhodna pitanja su pre svega procesne prirode I glasanjem o njima se
utvrdjuje da li postoje procesne predpostavke, odnosno da ne postoje procesne
smetnje za odluivanje o glavnoj stvari.
Dakle , pri odluivanju prvo se glasa da li je sud nadlean I da li je
potrebno dopuniti postupak ( u tom cilju ponovo otvoriti glavni pretres ) u red ovih
pitanja spadaju I predhodna pravna pitanja u sluaju kada od njihovog reavanja
zavisi pravilna primena krivinog zakona .
O pitanjima o glavnoj stvari se vea I glasa posle donoenja odluke o
predhodnim pitanjima . Glasanje o glavnoj stzvari se vri sledeim redom:
- Da li je optueni uinio krivino delo
- Ako jested a li je krivino odgovoran i
- Kad se utvrdi da je delo za koje se optueni optuuje krivino, da je on
izvrilac tog dela I da je krivino odgovoran, prelazi se na glasanje o kazni, drugim
krivinim sankcijama, trokovima krivinog postupka, imovinsko pravnim
zahtevima I o ostlim pitanjima o kojima treba doneti odluku .
U sluaju da se glasa krivina dela u sticaju, glasae se o krivinoj
odgovornosti I kazni za svako delo posebno , a zatim e se opet glasati o
jedinstvenoj kazni za sva dela.
Presuda je izreena kada je za nju glasala veina lanova vea . U veu
trojice to se uvek postie, jer rezultat moe btiti samo dva prema jedan.
Medjutim , u veu petorice moe doi do drugaijih situacija. Na primer,
za jednu odluku je glasalo dva l.ana, a ostala tri lana vea imaju razliito
miljenje od prva dva, ali I izmedju sebe. Takva veina nije dovoljna. Za odluku
morajju glasati najmanje tri lana.1
Glasanje se vri po stareinstvu, da ne bi stariji lanovi svojim
autoritetom uticali na mladje lanove vea .
Dakle , prvo glasa najmladji lan , zatim ostali lanovi vea po
stareinstvu i na kraju predsednik vea .
Prilikokom odluivanja o pojedinim pitanjima u toku donoenja presude ,
moe se dogoditi da se glasovi podele na vie razliitih stavova , tako da nijedan
od njih nema veinu.
U tom sluaju pitanja e se razdvojiti i glasanjem e se ponavljati dok se
ne postigne veina.
Razdvajanje pitanja se vri na taj nain to se predhodno glasanjem
eliminie jedno od postojeih miljenja , i svakim ponovnim glasanjem eliminie
jedno od postojeih miljenja, , te svakim ponovnim glasanjem eliminie po jedno
miljenje, da bi se na kraju dolo do veine glasova.
Medjutim , ako se ni na ovaj nain ne moe postii veina glasova ,
najnepovoljniji glas za optuenog pribraja se glasovima koji su manje nepovoljni.
Pribrajanje na ovaj nain vrie se sve dok se ne postigne potrebna
veina za izricanje presude .
Ocenivanje koje je miljenje najpovoljnije a koje je manje povoljno vri
se ne samo u pogledu kazne ve i u pogledu pitanja da li jedno delo predstavlja
krivino delo , da li je optueni krivino odgovoran i slino .
lanovi vea moraju da glasaju o svim pitanjima koja formulie i
postavlja predsednik vea.
Medjutim lan vea koji je glasao da se optueni oslobodi od kazne ili da se
presuda ukine i ostao u manjini nije duan da glasa o krivinoj sankciji.
Ako on iskoritisti ovo svoje pravo i ne glasa, smatrae se da je pristao na
glas koji za optuenog najpovoljniji .
Treba napomenuti da se oslobadjanje dunosti glasanja odnosi samo na
glasanje o krivinoj sankciji .
Prema tome, i ovaj lan vea e biti duan da glasa o trokovima
krivinog postupka, imovinsko-pravnom zahtevu, oduzimanju imovinske koristi i
ostalim pitanjima koja se mogu u konkretnom sluaju pojaviti .
O veanju i glasanju sastavie se poseban zapisnik koji sadri tok
glasanja i odluku koja je donesena i koju potpisuju svi lanovi vea i zapisniar
Ako je vilo odvojenih miljenja ona e se uneti u zapisnik i li e mu se
prikljuiti samo sud pravnog leka, ali se posle toga mora ponovo zatvoriti u
poseban omot i naznaiti na omotu da je ovaj sud razgledao zapisnik .
Izreka i bitna sadrina obrazloenja izreene presude unosi se u zapisnik o
glavnom pretresu .2
Poto je presuda izreena veinom glasova, o tome sastavljen poseban
zapisnik o veanju i glasanju i izreka i bitna sadrina izreene presude unesene u
zapisnik o glavnom pretresu , zavrena je delatnost suda u izricanju presude.
10
Objavljivanje presude
Po pravilu, presuda se objavljuje odmah poto je sud izrekao presudu.
To je obaveza predsednika vea. Medjutim ako se radi o sloenim krivinim
stvarima, na primer, kad optunica sadri vei broj krivinih dela ili se odnosi na
vie optuenih, izricanje presude se ne moe obaviti za jedan dan.
U tom sluaju sud je ovlaen da odloi objavljivanje presude, ali
najvie za tri dana. Pri odlaganju objavljivanja presude, strankama se mora odmah
saoptiti vreme i mesto objavljivanja presude , a sve to mora biti konstatovano u
zapisniku o glavnom pretresu .
Samo objavljivanje presude vri se na taj nain to presednik vea ita
izreku presude, to su prisutni duni da sasluaju u stojeem stavu i usmeno
saopti ukratko razloge presude.
Mada je pravilo da objavljivanju presude prisustvuju stranke, njihovi
zakonski zastupnici, punomonici i branioci, objavljivanje presude se moe izvriti i
kad oni nisu prisutni. U tom sluaju, objavljivanje se vri prisutnoj publici, a ako i
nje nema, onda objavljivanje moe izostati jer nema smisla da lanvoi vea
objavljuju sami sebi ono to su izrekli. Inae, treba napomenuti da
neprisustvovanje objavljivanju presude nema nikakve tetne posledice za stranku.
U sluaju da optueni nije prisustvovao objavljivanju presude, vee
moe narediti da mu presudu usmeno saopti predsednik vea ili da mu se
presuda samo dostavi .
Izreka presude se mora uvek objaviti javno i u celini, bez obzira na to da
li je glavni pretres bio javan ili je iskljuena javnost. Medjutim , ako je javnost na
glavnom pretresu bila iskljuena, vee e odluiti da li e iskljuiti javnost pri likom
objavljivanja razloga presude .
Osnovi za iskljuivanje javnosti sa objavljivanja razloga presude mogu
biti samo oni koji slue za iskljuenje javnosti sa glavnog pretresa.
Ako javnost sa glavnog pretresa nije bila iskljuena, ne moe doi ni do
iskljuenja javnosti sa objaljivanja razloga presude.
Posle objavljivanja presude , predsednik vea e pouiti stranke o pravu
na albu kao i o pravu na odgovor na albu.
Tom prilikom on e ukazati na samu mogunost podnoenja albe, na rokove i
nain na koji se podnosi i kome se podnosi i u kolikom broju primeraka i slino .
U sluaju izricanja uslovn osude, predsednik vea e upozoriti
optuenog na znaanj uslovne osude i na uslove kojih se mora pridravati . Najzad
, predsednik vea e upozoriti stranke na njihovu obavezu da o svakoj promeni
adrese obavesti sud i to sve do pravnosnanog okonanja krivinog postupka
(l.354).
Izricanje objavljivanje presude se, po pravilu vri istog dana kada je i
okonan glavni pretres.
Izuzetno, objavljivanje se moe odloiti najvie za tri dana i to su u sluaju kad se
presuda ne moe izrei istog dana kada je i glavni pretres zavren.
Objavljivanjem presude zavrena je druga delatnost krivnog suda u fazi
donoenja presude, a pogrena je praksa nekih sudija koji strankama saopte:
Glavni pretres je zavren i dobiete pismeni otpravak presude.
11
12
13
kome je izreena mera oduzimanja imovinske koristi i tek od dana dostavljanja tog
reenja poinje tei rok za albu na presudu.
14
Ako za presudjivanje sud nije stvarno nadlean,
15
16
17
18
19
20
b) Oslobaajua presuda
Oslobadajua (liberatorna) presuda je vid odluke koju sud donosi
nakon meritornog odluivanja o krivinoj stvari i izvriocu i nalazi da je optuba
neo- snovana.
Dakle, sud se za razliku od presude kojom se optuba odbija a kojom
se reavaju samo krivinoprocesna pitanja, ovde uputa u reavanje, kako krivinoprocesnih, tako i krivinopravnih pitanja.
No, od ponaanja ovlaenog tuioca u mnogome zavisi da li e se
doneti jedna ili druga presuda. Naime, poto su neki razlozi istovetni, onda,
ukoliko javni tuilac odustane od optube na glavnom pretresu, kao to smo ve
to isti- cali, sud e doneti presudu kojom se optuba odbija. Ukoliko to ne uini,
sud e iz istih razloga doneti oslobadajuu presudu.
Presudu kojom se optueni oslobada od optube sud e doneti:
-ako delo za koje se optuuje po zakonu nije krivino delo;
-ako ima okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost;
- ako nije dokazano da je optueni izvrio krivino delo za koje se optu- uje.
1. Prvi osnov za donoenje oslobadajue presude jeste ako delo za koje
se optuuje po zakonu nije krivino delo.To znai, ako nedostaje koji od elemenata krivinog dela za koje se optuuje, dakle, koji od posebnih elemenata koji^postoje za svako delo, ili ako nedostaje neki od optih elemenata za krivino delo
(predvidenost u zakonu, protivpravnost, drutvena opasnost i uzrona veza
izmedu radnje i posledice - kauzalitet).
Tako, na primer, nema krivinog dela ugroavanja javnog saobraaja, ako se na
pre- tresu utvrdi da kod drugog nije nastupila laka telesna povreda kao posledica
ugroavanja javnog saobraaja, niti imovinska teta koja prelazi odreeni novani iznos, pa e sud doneti presudu kojom se optueni oslobada od optube (l.
350, t. 1) zbog nepostojanja krivinog dela, a ovlaeni tuilac moe pokrenuti
prekrajni postupak; ili kod krivinog dela umske krade ako se na glavnom
pretresu utvrdi da je optueni oborio u umi stabla jer je bio u ubedenju da se ista
nalaze u njegovoj umi, za koju uredno plaa porez, a poseduje i posedovni list iz
koga se vidi da je sporno stablo oboreno u njegovoj umi, to je utvrdeno i
vetaenjem, preko geometra, onda nedostaje elemenat za ovo krivino delo, a
to je direktni umiljaj; ili ako se na procesu utvrdi da je koliina oborenih stabala
manja od jednog kubnog metra, opet nema krivinog dela i sud e doneti
presudu kojom se optueni oslobada od optube
Sledei osnovi koji iskljuuju postojanje krivinog dela su:
-ako radnja optuenog sadri sva obeleja krivinog dela predvidenog zakonom,
a to predstavlja neznatnu drutvenu opasnost zbog malog znaaja i zbog
neznatnosti ili odsutnosti tetnih posledica;
-ako je delo uinjeno u nunoj odbrani, sud e doneti presudu kojom se optuba
odbija;
-ako je delo uinjeno u krajnjoj nudi.
Ukoliko se radi o produenom krivinom delu ili kolektivnom krivinom
delu, i neke radnje iz sastava tih krivinih dela ukoliko se ne utvrde na pretresu,
nee se za njih dono'siti oslobaajua presuda, ve e biti samo izneti u obrazloenju presude.
21
22
Kod ovog^vida presude nije sporno da je izvreno krivino delo, ali nema
dovoljno dokaza da je optueni izvrilac dela.
U takvim prilikama sud e shodno naelu i n d u b i o p r o r e o (u sumnji u
korist optuenog) doneti oslobaajuu presudu.
Istraivanja pokazuju da se u najveem broju donose oslobaajue presu- de po
ovom osnovu. No, ako sud okrivljenog oslobodi od optube zbog nedostatka
dokaza, a u obrazloenju navodi da se optueni oslobada od optube iz razloga
to u radnjama optuenog nema dela, onda postoji protivu- renost izmedu
izreke i razloga.
Pritvor e se uvek ukinuti ako je optueni osloboden od optube ili
osloboden od kazne.
Tako e sud, primera radi, presudu kojom se optueni oslobada od optube doneti kod krivinog dela silovanja koje se sastoji iz dva akta - prinude na
obljubu i same obljube. U nedostatku dokaza o postojanju jednog od njih nije
dokazano da je izvreno ovo delo.
Kada je u pitanju presuda kojom se optueni oslobada od optube zbog
nedostatka dokaza, kao to smo ve istakli ranije, javni tui- lac ima pravo da
podnese novu optunicu usmeno ili pismeno, ako smatra da izvedeni dokazi
ukazuju na postojanje drugog krivinog dela, koje nije tee od ranije utuenog
krivinog dela
.
c) Osuujua presuda
Osudujua presuda je vid meritorne odluke kojom sud utvrduje da je
optueni kriv za delo koje mu se optubom stavlja na teret, tj. da je optuba
osnovana i izrie mu krivinu sankciju ili ga oslobaa od kazne.
U presudi kojom se optueni oglaava krivim mora da se naznai:
-za koje se delo oglaava krivim, uz naznaenje injenica i okolnosti koje ine
obeleja krivinog dela kao i onih od kojih zavisi primena odree- ne odredbe
krivinog zakona;
-zakonski naziv krivinog dela i koje su odredbe krivinog zakona pri- menjene;
-na kakvu se kaznu osuuje optueni ili se po odredbama krivinog za- kona
oslobada od kazne;
-odluku o uslovnoj osudi;
-odluku o merama bezbednosti i o oduzimanju imovinske koristi;
-odluku o trokovima krivinog postupka, o imovinskopravnom zahte- vu, kao i o
tome da se pravnosnana presuda ima objaviti putem tam- pe, radija ili
televizije.
Ako je osudeni osuen na novanu kaznu, u presudi e se naznaiti rok u
kome se novana kazna treba platiti i nain zamene novane kazne ako se ni
prinudnim putem ne bi mogla naplatiti .
Svakako da svaka presuda ne mora da sadri sve nabrojane elemente, ali
od 1-3 take svaka presuda mora da sadri.
a) Naznaka za koje se delo optueni oglaava krivim
Kada je u pitanju taka 1. ona predstavlja opis krivinog dela za koje se oglaava
krivim.
Taj opis mora da sadri injenicu i okolnosti koje predstavljaju krivino
delo, odnosno da sadri sve elemente koje ine bie krivinog dela koje je
23
predmet presudenja, dakle mora da sadri vreme, mesto i nain izvrenja krivinog dela. Od opisa dela zavisi koja norma zakona krivino e biti primenjena.
Naravno, u izreci osudujue presude treba opisati krivino delo sa svim elementima koji ine njegovo bie, tj. koji su vani za njegovu pravnu kvalifikaciju. No,
izreku pnesude ne treba skraivati, ali ne treba je ni preoptereivati, odnosno
pretrpavati detaljima koji nisu od vanosti za utvrivanje elemenata bia krivinog dela.
Tako, primera radi, u izreci osudujue presude, kojom se optueni
oglaava krivim za krivino delo izdavanje eka bez pokria, moraju se navesti
brojevi ekova bez pokria koji su od strane optuenog izdati ili stavljeni u promet, a kod kvalifikovanih oblika i pojedinani iznosi na koje ti ekovi glase, jer
bez toga izreka je nerazumljiva, budui da nije dat potpuni opis radnje izvrenja
ovog krivinog dela (VSS K. 194/88). Ili, u injeninom opisu dela ubistva, u
prekoraenju granica nune odbrane date u izreci osuujue presude, moraju se
odredeno navesti radnje ubijenog koje predstavljaju istovremeni protivpravni
napad optuenog, koji je ovaj, uz prekoraenje granica nune odbrane, od sebe
odbijao.
Odsustvo injenica koje blie opredeljuju napad ubijenog na optuenog
izreku takve presude ini nerazumljivom, jer od tih injenica zavisi primena
odredaba.
Kod osudujuih presuda, ukoliko sud utvrdi da je optueni uinio ovo delo
za koje se optuuje, ali u manjem obimu nego to se optuuje (da je, prime ra
radi, oduzeo i prisvojio manju vrednost stvari nego to je ona za koju se optuuje) ili da je uinio na drugi nain nego to se optuuje (da stvari za koje se
optuuje nije oduzeo pribavljanjem u zatvorene prostorije, kako mu se stavlja na
teret optubom ve obinom kradom), a usled toga da bude izmenjen objektivni
identitet dela u optunici, onda se optueni oglaava krivim za onu i onakvu
delatnost za koju je u okviru optunice utvrdeno da je uinio.
Pri tome se ne oslobada od optube u pogledu onog vika delatnosti
obuhvaene optunicom za koje se utvrdi da je nije uinio (VSCG K. 994/79).
-Zakonski naziv krivinog dela i koje su odredbe krivinog zakona pri
menjene
Svako krivino delo ima tano odredeni naziv u svim KZ, na primer, krada, , itd., i ovaj naziv krivinog dela obavezno se unosi u izreci pre- sude.
Pored zakonskog naziva, u presudu se unosi i lan krivinog zakona pod
kojim je navedeno opisano delo, a takode, i stav, ukoliko krivino delo ima vie
stavova, to je u stvari pravna kvalifikacija utvrdenog faktikog stanja.
Ukoliko se radi o krivinom delu predvideno posebnim zakonom, a ne krivinim
zakonom, onda se navodi taj zakon, na primer Zakon o oruju i mu- niciji itd. Ako
sud ne postupi na napred navedeni nain, onda je takva presuda nerazumljiva,
to predstavlja bitnu povredu odredaba krivinog postupka (l.364, st. 1, ta. 1).
-Krivina sankcija (kazna) na koju se osuuje optueni ili se
oslobada od kazne pod uslovima predvidenim zakonom
Svaka osudujua presuda, odnosno presuda kojom se optueni oglaava
krivim, po pravilu sadri krivinu sankciju, sa izuzetkom u sluajevima kada se
optueni oglaava krivim, ali se oslobaa kazne, to se posebno predvida zakonom.
Kada govorimo o krivinim sankcijama, onda se tu ne podrazumeva samo
glavna sankcija ve i sporedna krivina sankcija, ukoliko je ista izree- na. Ovde
24
25
26
27
28
posebnog postupka (l. 452-492), a pod uslovima koje predvida krivini za- kon
(l. 71-83 KZS).13 Izuzetno, kazna maloletnikog zatvora se izrie presudom, ali i
u tom sluaju u posebnom postupku.
U l. 351, st. 1, t. 3. ZKP predvieno je da e sud u osuujuoj presudi izrei na
kakvu se kaznu osuuje optueni, ili se po odredbama krivinog zako- na
oslobada kazne. Vrste kazni i koje se od njih mogu izrei kao glavne, a koje kao
sporedne i koje se od njih medusobno iskljuuju propisane su materijal- nim
pravom u l. 34 i 35. KZS. Dakle, u osudujuoj presudi uinilac krivinog
dela moe biti osuden na smrtnu kaznu, kaznu zatvora, novanu kaznu i kaznu
konfiskacije imovine. Smrtna kazna i kazna zatvora se izriu samo kao glavne,
novana kazna i kao glavna i kao sporedna, a konfiskacija imovine samo kao
sporedna, s ti'm to iskljuuje i istovremeno izricanje novane kazne. Meutim,
optuenom se moe izrei i jedna posebna presuda kojom se takode oglaava
krivim, ali se oslobada od kazne na osnovu odredaba krivinog zakona. O toj
presudi e biti rei u narednom izlaganju.
Presuda kojom se okrivljeni oslobada od kazne
Ova presuda, kao podvrsta osudujue presude, izrie se krivino odgovornom uiniocu krivinog dela u sluaju kad krivini zakon to izriito predvi- da
(l. 44, st. 1, KZS).
Treba napomenuti da krivini zakon kod pojedinih krivinih dela upotrebljava dvojake izraze: nee se kazniti" (l. 199, st. 2, l. 239, KZS i dr) i oslobodie se od kazne", tj. moe se osloboditi od kazne".
U sluaju kad je u zakonu upotrebljen izraz nee se kazniti", donosi se
oslobadajua presuda zbog osnova iz l. 350, t. 1, ZKP, jer delo za koje se optueni optuuje nije po zakonu krivino delo.
U sluaju da je u krivinom zakonu upotrebljena formulacija moe se
osloboditi od kazne", donosi se presuda kojom se optueni oglaava krivim, a
oslobada se od kazne.
Poseban osnov za oslobadanje od kazne predvida krivino materijalno
pravo, gde je odredeno da sud moe osloboditi od kazne uinioca krivinog dela
uinjenog iz nehata kad posledice tako teko pogadaju uinioca da izrica- nje
kazne u takvom sluaju ne bi odgovaralo svrsi kanjavanja. To e biti na- roito
sluaj kod saobraajnih udesa kada najblii srodnici uinioca krivinog dela budu
teko povredeni ili ak poginu.
Sem ovog opteg osnova, i u nizu drugih sluajeva je u krivinom zakonu
predvideno da sud moe osloboditi od kazne uinioca krivinog dela, npr. kod:
-prekoraenja krajnje nude, ako je uinjeno pod osobito olakavajuim
okolnostima;
-pravne zablude, ako uinrlac krivinog dela iz opravdanih razloga nije znao da je
delo zabranjeno;
-nepodobnog pokuaja, ako je uinilac pokuao da izvri krivino delo
nepodobnim sredstvima ili prema nepodobnom predmetu;
-dobrovoljnog odustanka i dr.
Pored ovih sluajeva koji su predvideni u Optem delu KZS, mogunost
oslobodenja od kazne propisana je i kod^pojedinih krivinih dela iz Posebnog
13
29
dela KZS i pripadnik koji otkrije grupu organizovanu za vrenje krivinih dela protiv
ovenosti i medunarodnog prava pre nego to je u njenom sastavu ili za nju
uinilo krivino delo i dr.
Presuda kojom se okrivljeni oslobada od kazne, kao i svaka druga
osudu- jua presuda, obuhvata dosudu trokova krivinog postupka i
osudu na ispunje- nje imovinsko-pravnog zahteva, odnosno upuivanje na
parnicu.
Okrivljeni koji je osloboden od kazne smatra se osudenim licem,
uvodi se u kaznenu evidenciju, odakle se brie ako u roku od jedne godine
od dana prav- nosnanosti presude kojom je osloboen od kazne ne uini
novo krivino delo. Takode, uz ovu presudu mogu se izrei mere
bezbednosti iz l. 68 i 69. KZS, tj. zabrana upravljanja motornim vozilom i
oduzimanje predmeta. Po donoenju ove presude ukinue se pritvor
Sud e u obrazloenju presude posebno obrazloiti kojim se
razlozima ru- kovodio kad je naao da optuenog treba osloboditi kazne.
Posebnosti u izricanju sudske opomene
Izricanje sudske opomene regulisano je posebnim odredbama Zakona o
krivinom postupku, stim to je predvidjeno da e se odredbe, koje se
odnose na donoenje presude kojom se okrivljeni oglaava krivim shodno
primenjivati i na izricanje sudske opomene, ako posebnim odredbama nije
to drugo predvidjeno . Prema tome , ovde e biti rei samo o onim
pritanjima koja su ovim odredbama drukije reena.
Sudska opomena izrie se sudskom odlukom u formi reenja.
Reenje o izreenoj sudskoj opomeni, kao posebnoj krivinoj sankciji
objavljuje se odmah po zavretku glavnog pretresa sa bitnim razlozima.
Prilikom objavljivanja reenja , predsednik vea upozorie optuenog da
mu se za uinjeno krivino delo ne izrie kazna, jer se oekuje da e i sudska
opomena na njega dovoljno uticati da vie ne vri krivina dela.
Ako se sudska opomena izrie u odsudstvu optuenog , sud e ovo
upozorenje uneti u obrazloenje reenja.
U pogledu odricanja od prava na albu, kao i za pismenu izradu
reenja, shodno se primenjuju odredbe koje vae u skraenom postupku pred
optinskim sudom .
Izreka reenja o sudskoj opomeni sadri pored linih podataka o optuenom,
samo da se optuenom izrie sudska opomena za delo koje je predmet optube i
zakonski naziv krivinog dela.
Sem toga, izreka reenja o sudskoj opomeni sadri i odluku o
izreenoj meri bezbednosti, ako je izreena, kao i odluku o objavljivanju reenja
putem tampe, radija i televizije. U obrazloenju reenja sud e izneti kojim se
razlozima rukovodio prilikom izricanja sudske opomene.
Reenje o sudskoj opomeni moe se pobijati albom, zbog svih
osnova predvienih za pobijanje presude, s tim to se moe pobijati i zbog toga
to nisu postojale konkretne okolnosti za izricanje ove krivine sankcije .
Ako reenje o sudskoj opomeni sadri i odluku o merama bezbednosti,
o oduzimanju imovinske koristi, kao i o trokovima krivinog postupka ili o
imovinskopravnom zahtevu, isto se moe pobijati , i iz razloga to sud nije pravilno
primenio meru zahtevu, isto se moe pobijati, i iz razloga to sud nije pravilno
30
31
32
33
.
.
.
(, , ,
, , ,
).
: , ,
, ,
.
. 3
. .
.
15 .
.
,
.
,
.
,
. 16
.
.
590,00 ,
980,00 .
300,00 .
,
, .
.
, 20 .
, .
.
.
16
34
.
,
,
, . ,
, , ; ,
,
.
,
.
:
,
,
,
-
,
-
- .
,
.
-
- ,
.
.
Predvidjeno je da se pravnosnana presuda izvrava kad je dostavljena i
kada za njeno izvrenje ne postoje zakonske smetnje . Inae smetnje za izvrenje
pravnosnanih krivinih presuda predvidjene su zakonom. 17
Pravnosnane izvrne presude izvravaju nadleni sudski ili drugi
dravni organi, to zavisi od toga kakva je vrsta sudske odluke, odnosno koja je
krivina sankcija izreena u ovim odlukama .
Krivine presude izvrava onaj sud koji je tu presudu i doneo.
Inae sva pitanja koja se odnose na postupak izvrenja krivinih sankcija i na
organe nadlene za izvrenje regulisana su zakonom o izvrenju krivinih
sankcija.
Tako je predvidjeno da se kazne zatvora kad su u pitanju punoletna
lica izvravaju u ustanovama za izdravanje kazne . tj. U kazneno popravnim
domovima i okrunim zatvorima. Sve to zavisi od visine kazne.
Prof. Dr. edomir Stevanovi , i pof. Dr. Vojislav Djurdji , Krivino procesno
pravo Ni 2006.godine .
17
35
Novana kazna izvrava sud koji je izrekao novanu kaznu sve u skladu sa
zakonom o izvrnompostupku.
Prilikom izvrenja sudskih odluka nekada se moe pojaviti sumnja kako
interpretirati njenu sadrinu da bi se mogla pravilno i zakonito izvriti a smetnju
mogu predstavljati i izvesni nedostaci u odluci o kazni.
U takvim sluajevima ako se pojavi sumnja o dozvoljenosti izvrenja
sudske odluke ili o raunanju kazne ili ako u pravnosnanoj presudi nije odlueno
o uraunavanju pritvora ili ranije izdrane kazne ili urajunavanje nije pravilno
izvreno o tome e odluiti postebnim reenjem predsednik sudeeg vea suda
koji je sudio u prvom stepenu .
Protiv tog reenja dozvoljena je alba koja ne zadrava izvrenje
reenja osim ako sud drugaije ne odredi.
Zakljuak
Zakonodovac je imao u vidu veliku vaznost presude u krivicnom
procesnom pravu, te je detaljno regulisao pojam i vrste presude.
Naime, odlukekrivinog suda predstavljaju osnovnu sadrinu delatnosti krivinog
suda u tokuostvarenja funkcije suenja u krivinim stvarima.
Presuda je najvanija sudska odluka koju moe doneti samo krivini sud
i ona mora biti zasnovana na pravnorelevantnim injenicama koje su utvrene
dokazima i to do najveeg stepena izvesnosti, tj. do istinitosti saznanja o njihovom
postojanju ili nepostojanju. Sud zasniva presudu samo na dokazima koji su
izvedeni na glavnom pretresu, sud je duan da na osnovu savesne ocene svakog
dokaza pojedinano i u vezi sa ostalim dokazima izvede zakljuak o postojanju
odredjene injenice.18
Pravo suda i dravnih organa koji uestvuju u krivinom postupku da ocenjuju
postojanje i nepostojanje injenica nije vezano niti je ogranieno posebnim
formalnim dokaznim pravilima .
Sudske odluke se ne mogu zasnivati na dokazima koji su neposredno ili posredno,
sami po sebi ili prema nainu pribavljanja u suprotnosti sa Ustavom, ovim
zakonikom , drugim zakonom ili opteprihvaenim pravilima medjunarodnog prava
i potvrdjenim medjunarodnim ugovorima, osim u postupku koji se vodi zbog
pribavljanja takvih dokaza . 19Po pravilu , sud ne mora injenicu utvrdjivati pomou
odredjenog dokaznog sredtva ( svedok, isprava ili sl. ). Dokazno sredstvo je
svedok, a iskaz svedoka je dokaz .Mozemo uvideti i odredjene uslovljenost
presude optubom, jer se u presude nemoe presuditi vise od onoga sto je
sadrzano u opuzbnom aktu, a takodje morada postoji i objektivni i subjektivni
identitet izmedju optuzbe i presude.Zatim,odredjene su i vrste presuda, kao i koja
je njihova obavezna sadrzina. Ali jetakodje odredjene i sadrzina i forma svake
presude, tj. postoje odredjeni obavezni delovi presude: uvod, dispozitiv (izreka) i
obrazlozenje, a pored ovih obaveznim elemenata presude mogu sadrzati i pouku o
pravnom leku i autentifikacija (ozvanienje) presude kao sporedne elemente, ali
svakako bitne.
Treba napomenuti da objavljivanje presude, pismena izrada presude,
dostavljanje presude i ispravljanje presude prestavljavaju veoma vazne etape
18
19
36
37