{ALIZA POSLOVANJA PREDUZECA Popia rspahlasta ia : ‘ objekt (preduzeée) i cilj(ateSi samanje o stanja i preduzeéa s namjerom da se uklone negativne i potenciraju pozitimae strane poslovanje) nN We a) organa koji ih vee 'b) wememu kada se isptivanje visi ©) infenzitetu odno: ako se izptivanje vi , /) krititko spitivanje i prosudivanje pravilnosti odnosno ‘spravnost poslovanja 4 im: analitidko ispitivane i prosudivanje boniteta poslovanje preduzeéa, Formalnom metodom pretefno se subi revizija, a materijalnom analiza, lami sinteza su usko povezane. Analiza predstavija kvantitativno i kvalitativno & 7 ‘spitivanje koje prethodi donofenju zakljute 0 uzrocima koji su doveli do uoSenih promjena. Sinteza na f\ osnovu pojedinatnih rezuttata do kojth se dofio analizom dovodi do jedinstvenog zakljutka. Bez sinteze analiza je samo konstatacija éinjenica s Zekonitosti (poslovanje mors biti u skladu sa zakonom), dokumentamdsti (a "spitivanya tacija o poslovanju), caine dobre poslome prakse (da ono ito nije ia Struke}s obuhvaéeno zakonom mora biti yen sa natelim: W_# —_—_— +3 Gspituje se ispravnost poslovanja i njegave evidendije u We formalnom: i materijalnom pogledu) (spituig se poslovanje progresivno ~ polazi od temeljnice pa sve do bilansa i retrogradno — od bilansa do temeljnice),fnet spitivanje se visi na preskok ili nepreskogno ~ kontinuirano; neracionalno bi-bilo ispitivati svaku stavku pa se onda ispituje na preskok, a nepreskoéno' samo ako to tredi priroda posta koji se obavija ili narudilac posla trai kontinuirang itivanie) J . 5 alent tal) | QiPerestcreesonn picangie lenebtina 9 )_ interna analiza G Soret KOCEKTIN A 1S P/U HAA Met cana ls dug ons) ‘@)_osobom koja wr8i analizu (nije sveje by ‘rerio Fe sei na mspelagn a (ako se ispitivanje mora obaviti u kraem roku, to su rezultati losiji i ‘obratno) ©)_materijalom stavijenima ns respolaganje (ako ste dobili samo bilanse rezultattispitivanja ée biti oSiji u odnosu ~ na ispitivanje Kada su dostupni svi podaci) @)_okolnostima pod kojim se analiza vr8i (ako seispitivanje vr8i npr. w uslovina likvidacije predureca ispitivaé Oz Bi pod mora laln ili nekim drugim pritiscima koi 6e dovesti do manje pouzdanih rezulta) D . aah interesiFani za analizw suf vlasnik (dionigari ili drZava su uglamnom zainteresirani za dy asrounct (nteresue th Kredit sposotnost preduzeéa i moguinost de vate svoje dugove porezni organi, isinu porezafforiveedna Stampa (radi oejene rukovodstv vBisatyena sats Tepeatie , i" Opee MARY LE Pade 2 stalls be preduzeéa), (pravnuOsnovu j PrecZEGs prema zakonontPropisanisr ORBEA. cers | 1 LY Nheroaltle, @ arp mnntti ' (o> tug dionrtind : 1 dvtgne o-voprochasmamananacgey ) : 8) da postoji preglednost podrugja 1spitivanja (ey b)_daje podloga 2a ispitivanje pouzdana ©) da su organi ispitivanja u svojoj ocjeni nezavisni ) daje ispitivanje ekonomigno es ()/ ') s obzirom na organizaciju evidnecije \ a PoGé 077 0% a)ea Od veltine pred jp ofantzacije iteme kontrole, voée mehanizacija radunovodstva isl.) Gi by a (samostalna sluzba analize daje bolje rezultate od sluabe koja se npr sastoji od samo jedne osobe) yoselug ©) _wiste preduzeéa prema privrednoj grani (rami su kriteriji koji se koriste kod ispitivanja rada industrijskog, “Tgovetkog ili bankarskog, preduzetay — , . lola onpory 2 4 'bolja organizacija interne kontrole, veé: a | ragunovodstva i sl. daju vede moguenosti za Ispiuvanje ew ‘da se postignu odredeni rezultati wz minimalne tro¥kove- Mogli bismo provesti takvo ispitivanje da ispitamo sve transakcije, ali bi moda u tom sluéaju troSkovi ispitivanja bili vyeGi od koristi koje bismo postigli koristedi rezaltate ito fu tome da se prije donoSenja suda mora ispitati valjanost same podloge za ispitivanye. con Sto je provjerio ispravnost rada knjigovode i knjiZenja, ispitivad se” mode posluiti ratunovodstvenim podacima za prosudivanje poslovanja preduzeéa. Isto tako, ovaj princip znati 4a se na osnovu pojedinatinih ~ percijalnih sudova, korak po korak dolazi do cjelokupnog suda 0 poslovanju preduzeda r “ABonjostite rai tne dicen aay wa 6 Ispltivanos PolaveD>lekuce sud kojiusebi uldjuduje i kriti&ki sud predstavlja altemativni sud koji izriée da li je ne8to ispravno ili neispramno, Analitiéki sud. Bp gene ili gradaciju dovoljnosti ili nedovoljnosti. Lake je izraziti dijalektitki sud, a tee analitigki, TASC. ; ‘b) Statitha i dinami¢ka ¢) kvalitativna i kvantitativna 4) prema rezim ciljevima {Uy 9)" obzirom ne dokumentaciju: analiza koja se obavlja na osnovu eksternih dokumenata ~ bilansa) “PA Seaton na organ ispitivana: Koj we organ zvan precznéa koje se spituje \ a) S obairom na dokeumentaciju: analiza koja se ne ogranidava samo na bilans veé se obavija i ne osnovu ostalih ~ dolumentacija u preduzeéu 7) § obzirom na organe ispitivanja: ona analiza koju obavljgju organi unutar preduzeéa koje se ispituje i ‘Statitice analize’$@2 Bs ispita strukturn sredstava, dovoljnest sredstava, racionalnost AF" KoriStenja, uticaj na trotkove itd ‘CDlosmovni adaci dinamiie anatizesu ‘spituje promjene na sredstvima, trogkovima i prihodima mnaliza strukture (sastav anzlitike materja), analiza razvoja fomjena), analiza odstupanja (uporeduje dvije veligine, ubvrduje dati faktore od kojih zavisi velidina i razvo} dice povezanost), analiza rezultata (ispituju Ch (promjene nastale u kretanju i uzrotnike tih odstupanja i utvrduje uzzoke i posljedice), analiza zavisnoti (uty poslovanja, U stvari ispitujemo povezanost pojase rezultati poslovanja ito sa tehni¢kog i ekonomskog aspekta. Sa ekonomskog sspekta trebamo ispitati produktivnost, ekonomitnost i rentabilnost poslovanja) ; ; Spi cy ()// 'b)” ispitivanje moguénosti njihovog obratunavanja po mjestima i nosiocima ~-o}-tmatetenje niihowa E * “d) Wstanovljenje kako se na njima ocrazava kolebanje stepena 2aposlenosti kepaciteta : AS SE Yn Oc avava Kolebanie stepena 2aposlenosti kapaciteta a F Aammmnemrmsnmeming ssc ae eeu Yoo th poem b) kompleksna artaliza j), analiza vrijednosti , aualite. hovkoya frelue Y it ‘analiza koja s6 obavlja na temelju pokazatelja bilansa 7 ‘analiza psi kojoj bijans predptavlja sagno polazm tatku za anali lysogenic maiz bans ei¢ eo Meld homente procul Fk i F kompleksnost poslovanja (iskazana u mnogobrojnim funkeijama amece 1 potrebu da i samo ispitivanje bude kompleksno, tj treba pojedinagino ispitati svaku funkeiju tj komponentu tog sloZenog sistema, Samo na ovaj natin se mo%e doéi do sinteze ispitivanog materiala. Na primjer, nije dovoljno da konstatujemo da je produleimost npr 200. Trebamo dalje ispitai i sve faktore koji su djelovali na takav pokazatelj, ati fiktori se nalaze ne samo u sferi ekonomije nego i usferi stedstava, proizvodnje, tehnologije, nabayne stuZbe itd. Zbog toga treba ispitati sve ove funkcije. . GES mat weeanong fn analize vrijednosti je da se maksimalno racionalizira poslovanje preduzeéa tako da se Sto vige snize troskovi poslovanje_Cilj nije samo u snienju trofkova nego da se : Prvenstveno orjenti{e na proizvod, prosuduje racionalnost-rjegovih funkeija, njegove upotrebljivosti i prema stepene te upotrebljivosti odredi njegova wrijednost. sligna metodi analize vijecinost ali je nastala u socijalistiékim uslovima 1 ima nesto drugaéiju terminologiju. Svodi se na primjenu najekonomicnijih : moguénosti proizvodnje u razvijanju i konstrukeiji aparata, strojeva i agregsta putem raiélanjivanja proizvoda 1a pojedine dijelove, u krititkom ispitivanju njihove funkcije i povezivanju pojedinih dijelova u funkcionalnu cjelina. Cilj nije samo usteda na ae ‘veé i uSteda na vremenu proizvodnje, uSteda na materijalu i sligno. Ty a prema njihovim bitnim zagejkama ¥ b) jednoobraznost evidencije ©) pripreme za analizu Sa BrAM i Sa sporim obrtom b) velitini zarade: preduzeéa sa veom i manjom zaradom ©) potrebama za investicijama: prectuzeéa sa velikim potrebama 2a investicijama w stalna sredstva, material, rednu snagu, 4d) naginom proizvednje: sa kontinuiranom, pojedinaénom ili komandnom, serijskom ili langanom ole 2 aaah t ula |) stenot procter Co 2 SSBC NEPA rudokopi, kaondce, rgovine QQ Navedite najmanje tri preduzeéa sa sporim obrtom sKSpitalagindustrija kode, drva, duhana “GF Daokeutite predureéa sa bezim obriom kapitala: a) Indurstryja koze. b) Rudokopi ©) Klaoniced) Industrija diva e) Industrija duhana vy ‘Trgovine perme arnt eta TW Rnpigo contnom plan b) usemamapilehss) pI- 1 Somama Kalkilacija 1). procjene i orpise b) korektume stavke c) stavke evidencije ©) prituve ili rezerve je: cije poslovenja sa drugim preduzetime, a yu jednool ra nejednoobraznost onemoguéuje komparaciju liza poslovna statistika se a Pe aja u Ispltivanju kvantitati e UU ispitivanju kvalitativnih odnosa 5 al me Sto objekat ispitivanja poslovne statistike moze biti | ~ samo konkreine prirode, « Rod analize predmetispitivanja moze bit i apsrakine prizode (pojmov’) ‘metoda raiSlanjivanja, metoda usporedivanja. slozenost analizirane materije, a uzrok predstavlja Jora Koya se zelt post vee Co. Y fe ‘ se posmatrana materija raSSlani na sastayne dijelove da bi se upoznala * x 3 litigke materije te m ‘isnosti izmedu pojedinih dijelova te strukture. ly 2) da posto ngypanye dinje veltine'¥o} ol 2) dapostol dakentsnost mdbrjekowuse lopretae. Ud €) a postojiWporédivost anaititke materije. Yeliol nck 4 a postoji slozenost analitigke materije vremensko wsporedivanje (razvoja, 3) usporedivanje preduzege yan? <)_usporedivanje planiranog sa ostvarenim NIRA". 7 ‘ oblika usporedivanja: 2) vremensko ) keuzalno (medu preduzeéima) $$)_normatimo (planizano sa ostvarenim) Gimaunaan jeée oblike kompara @) interna usporedbay/sporedba medu-preduzesima 6) vremenska usporedba©) usporedba predvidenog sa ostvarenim 4) usporedba brojéanih pokazatelja usmyjerevanja ©) usporedbs postupaka 1) usporedba mjesta troskova 8) usporedba wsta trofkova })_usporedba nosilaca troskova SEGA mmm enon spartan ny febarye cyjenia na. ») promjenljivost stepena zaposlenosti kapaciteta ©) promjene proizvodnog plana i programa 4) organizacione i tehniéke promjene ee rt eee " }) koji sunjihovi uzroci ©) koje odgovoran za yj CoA e tithe ePRAMIRNA ctoca odnosa vrijednosti, metode indeksnih brojeva i metoda | aR ARBRE .2vi0 x ocnos dvije postowne veliéin ida na canons toga utvrdimo ‘pr sastav sredstava. CLARET x iskzivajesnamikeposmatrae pojave. EE b) kombinovana indeksna-metode- ©) metoda oojene odnosnih veijednosti- ¥ apsolume bilansne pozicije jedne godine izjednagimo sa 100, a iste stavke ‘osnow vrijednosti prve godine. Ova metoda pokazuje tendeneiju poslovanja, + Comnmemnmermemmenmemnay iets pokae pre (sen) pte. -dstavlja indeksnu metodu koja se kombinuje sa metodom odnosa ecnesti, Ova metoda ne uzima apsolume vrijednosti podetaks nego najprije na osnovu apsolutnih podataka izraéunava odnosne vrijednost, a na te odnosne vrijednosti se primjenjuje Sista indeksna metoda.. U formalriom pogledu ova metods predstavija indeksnu metodu, a u meterijainom pogledu predstavlje metodu odnosnih vrijednosti. ‘ "@iMedtina motode sejoe ndnosni vijednos a poslovanje iskaZemo u jectnom jedinom broju, Tak cilj ostizemo tako da pojedinim ochosima pridodamo odredenu tefinu, tj, da ih vazemo (ponderigemo) ili Qcijenimo, kako to biva u statistci, i to tako da wrijednost pojedinih odnosnih brojeva cine zujedno 100%, Pretpostaija se da za prinjenu ove metode ponderi ostau ist iz godine u godin, da se ne mijenjajy, jer u tom sluaju se gui moguénost komparacije. Na ovaj nagin pogreEno ponderisanj ne ute na razvojnu tenderidfju cjelokupnog indeksa. Ova metoda je prikladna za izradunavanje razvojne tendencije GDRs taf natin motemo dod do ejiokupnogindeksa: putem ponderisanja vrijednosti pojedinih odnosnih ‘rijedhost | @Paewas oeene vsnosnin yrijednost e prikiadna za prikasvanjeseovn> tendenje ‘G4 JSuitina metode standardizacije je; meioda ogjene odnosnih vrijednosti je nepogodna za komparaciju Posfovanje vise preduzeéa Zao e bilo poirebno pronati naéin komparacije med preczesinna sto ra osnov Gjelekupnog indeksa, Svtha metode standardizacije je da se tandardiziraju bilansne pozicije | odnos ‘mijednosti Te standarde mozemo izraéunati na osnovu prosjcka potrebnih podataka brojmih istovrsnihpreduzeéa ili grane, ili na osnovu nekih drugih srednjih vrijednosti kao Sto su aritmeti8ka sredina, vijednost koja se najéeSée pojavijyje, srednja vrijednost ili medijana.. Zatim se na isti nagin standardima prilagodava bilansa pojedinog predlizeéa i onda usporeduje sa standardnom bilansnom, GiSememreocerswomasranene EER ndarcizicati bilanse i ocnose vijednosti oe al ‘osnovu prosjeka pokazatelja niza preduzeéa ili cijele pivredne gran, move sredhyih vrijednosti (artmetitka stedina, medijana, najeséa vrijednost) ~ isemnsera meen trstmae neste rani setae NARAALTTO 2) prosta ari vy )_ijecnost koja se najéeSée pojavijuje 0. ( IK oktedsts ¢) srednja vrijednost ili medijana > feo+t a a aha prosjetni ocinos vrijednosh prize Fodnos vrijednosti preduzeéa X), a primjenjuje se na odnosne brojeve veée od 200%, tj da pojedini pokezatelj ne bi prelazio 200%. * je da se pri analizi odredene ekonomske pojave iziuée sve one pojave koje s njom ne stoje nt ukekvo} Ratizalnoj vezi, niti bi u takvo stanje mogle dosi + liga 2 namjenoj izoleciji neke ckonomske pojaves tim da se izolacioni postupak w¥i ‘ng osnovu neke 1 njer da se izmjeriutiaj neke pojave) . * ivan i tome Sto se izolacija kod metode izlutivanja ‘isi na osnovu moguéeg uticay ‘pojavu, @kod metode izolacijena osnovuncke > idee. 4 tome da se pri analizi neke ckonomske pojave uoée neke pojave koje nis fveno bile © anya, ali je otkriveno da one na neki natin dolaze u vezu sa ispitivanom pojavom. ‘Na primjer, analizirajuéi promet proizvoda uoSavamo povesanje virmanskih naloga, povesanje koriftenja epaciteta, smanjenje prosjeénih fiksnih tro8kova i slifno. q wrdivanje osnovne funkcije najzanimljivijeg, proizvoda, ocjena je putem Kopmaracie, razvjanje allemetimih vrijednost. , ve da se u masi proizvoda utvrdi ‘najzanimljiviji proizvod 1 da se on dalje analizira, Najzanimjivij proizvod se utvrduje na osnovu njegove vijednost, njegove tréi8ne pozicije, visine troSkova ili uticaja na cjelokupno poslovanje preduzeéa lije neka funkcije izvrSena s najnizim troSkovima mode se utvrdi ova Komparacije. Zato se cijeli postupak naziva funkcionalna analiza. i je u tome da za svaku opeiju pronademo altemativnu moguénost, na primjer u proizvodnyi, | prodaji, nabavei materijala i slino. Pri tome se kod ojene altemativnih vrijednosti mora polaziti od uticaja te alternative na cjelokupno poslovanje preduzeéa, a ne samo na tu pojedinu stavku, Moda je neka sltemativa izolovano posmatrano bolja, ali ako je posmatramo u sklopu gjeline, movie je nepovoljnija = a 1etnje koje proizilaza iz nejednogbramgsti podloge jalizu. ie Fa eee ama ae A ye poe vsinen porn ‘it bsnovne materijaht’smetije Komparactje su: 3) smyesiay precusees 1) velisina preduzeda ©) stepen zaposlenosti kapeciteta)_proizvodni program £2) metode proizvodnje 4) nivo tehnidke opremljenosti 4) interni u&inei # ‘kacija preduzeda s obzirom na sirovine i materijal, radnu snagu rziste moze utieai na poslovanje preduzeca. Na primer, ako je jedno preduzeée udaljeno od izvora sirovina 500 km, a drugo samo 50 km jasno je da ée prv8 preduzeée imati znatno veée transportne trofkove. ah :ée preduzece obiéno ima bolju mehanizaciju, [ju organizaciju postovanje 1 evidence, bolje moguenosti nabavke materijala i sliéno 8to ce uticati ina veliginu trotkova itd stepen zaposlenosti utite na comparvciju na taj nacin so od visine stepena zaposlenosti Kapaciteta 2avsi strulcurafiknsih i vanijabilnih {rolkove, Sto moze matno uticati na visinu ukupnih pojedinatnih troSkova i na visina prodsjne cijene. troskove podzaposlenosti Skove ne uporediv nivo., ‘BbegemmmpG -cke22121 ‘odnosa varijabilnih i ukupnih trogkova 0 am Je proizvocnt estate "Na primjer jecna Seerana protzvodi samo deéer, ) detalii i kao posebna shutba, kao sektor, kao odjel tv = sane a csr eres dataka b) obrada pox ©) ispitivanje uticaja d) sinteza rezultata analize ©) prikazivanje rezultata ) iti plan sakupljanja podataka (ogrediti viste podalaka i pokazatele, natin metodesakupljanja podataka,ergane sakuplianja, rokovesalcupljanja | raspolotiva sredstva za sakupljanje podetaka), Kod grupisanja podataks treba odrediti krterije za grupisanje podataka, b) redoslijed faza obrade ©) mogaénost iskoriitenja rezultata ©) postoje li i kaki uticai ae ¢ spotrebno je utvrditi da li postoje uticaji, na koji nagin se odraZavayu, koliki su, Kakve su posljedice, da i postoje moguénosti za njhovo eliminisanje, ee ~ on _ Na koji naéin obavijamo sintezu a i vi c0 ito se utvrde Ginjenice, a zatim utvrduje Sta ‘su uzroci 2a take Einjenice, ko je odgovoran za mD — Ie, kako se mogu ukloniti negativni a potencirati pozitimn uticaji en Prilikpm sinteze analitiékih rezuttata treba utyrditi: ay“uzroke koji su doveli do &injenica odgovoran za takvo poslovanje ©) kako se mogu ukloniti negatimni uticaji+ (BRU Sutin pikaivis aan REY, se prikaiu rezultati ispitivanja jer jedino na taj nagun ainleresirani mogu saznati podatke o poslovanju en oe pace prikazivanje vremenskih serija itepenasti prikaz, dijagrami krivulja; y Kruznt grafikont; dijagramt ploha t tela, coni, gantogrami; nomogrami i slitno. ~Rhohsrtat erat pseme prensa za pias , stanja i odnosa pojedinih velidina. ber dad ee obp men me i ACL /postovnih dogadaja u formi crta kao na geografskim Dr yresapream oi: y b) jezgroviti 3 he ) pregledni 6) razumljivi